Literatura:

Focht, Ivan: Klju za gljive (Ilustrirani uvod u gljivarstvo), 3. izdanje, Naprijed, Zagreb,
1990.

za oznake jestivosti:

Legenda

O
O O

jestiva (III klasa)

vrlo dobro jestiva (IIklasa)

O O O - odlicno jest iva (I klasa)

(J)- jestivost nepoznata

. - lakeotrovna
. . -- tee otrovna
. . . -- smrtonosnootrovna
tJ - nejestivai neotrovna

Napomena:
Tocne velicine (odnosi - razmjeri) makro- i mikroelemenata u crteima, tj. odgovarajuce konstantne proporcije medu njima, nisu se mogli odrati iz tehnickih razloga; svi podaci navedeni su u dijagnozama.
.

o o o

a) Mladi
orimierak

30. Vrsovnica

- Lactarius

sanguifluus

b) Spore
to..

30

VRSOVN ICA
(Junjacka rujnica. rnovcica)
Lactarius sanguifluus (Paulet ex Fr.) Fr.
Lactarius vinosus Quel.
Agaricus deliciosus VBr. violaceus Barla
O O O

KLOBUK 6-13-(18) cm - vec mlad nie ispupcen. ubrzo tanjurasto do Ijevkasto udubljen i valovito-ulijebljeno neravan; ekscentrican i iskrivljen. u starijih cesto na jednu stranu znatno izduljeniji; rub u mladosti krace podvrnut. kasnije ili takav ili samo
nadolje okrenut. tanak. no ni urezan ni iscrtkan. bijelo zamagljen
due vremena. Koica za vlana vremena manje-vie slipava.
ubrzo suha. s hrapavom povrinom i kao da je bijelim sitno stucanim staklom osuta. Boje je u osnovi vecinom vrlo blijede. svijetlo konatooker. ponekad toliko da djeluje kao prljavobijela; toj
osnovi. prema slucaju i od primjerka do primjerka. pridruuju se
manje ili vie izraeni, u manjim ili vecim partijama (ili i cijelom
povrinom). narancasti. sivi. lila. ridi. zeleni. pa i violet tonovi no sve je to necisto. razliveno, mutno. umrljano i mahom prigueno, rijetko tamnije. odnosno ivlje. Vie od polovice primjeraka
ima i razlicito upadljive zone. vecinom tamnije narancaste od osnove. ali pocesto i ride, ciglaste. lila ili vinskismede boje. ponekad barem s jedne strane i zelene.
LISTICI
krace silazni. gdjekad gotovo ravno prirasli. prilicno
gusti i s mnogo lamellula razlicitih duina. skloni i racvanju. a u
dnu mogu biti i anastomozirani. kratki. tek 3-5 mm. Svijetlouckasti. zatim sve tamnije narancastomesnati. uz sve vecu primjesu crvenog. rideg. do sivog i smedeg. to sve zajedno daje ljubicast. pa cak i ametistplavi ton. Na pritisak postaju ridelila. kasnije zelene. I sami po sebi. djelomicno ili cijelom duinom. cesto su
zeleni. osobito stariji.
OTRUSINA

STRUCAK

svijetlouta.
3-5-(7)/1.5-3.5

cm.

kratak

uvijek

kraci

od irine

klobuka) i nabit. preteno valjkast. odozdo polukruno zaobljen.

Suh i branasto-hrapave povrine. barem u gornjem dijelu. bijelo
221

uckast, boje mesa ili svijetlolila, cesto takoder i plavozelenkast,

samo nahukan tim nijansama ili uirim mrljama, poput klobuka.
U vecini slucajeva, ali ne uvijek, ima krupnije no plice jamice s
ravnim dnom u tamnijim tonovima, smedecrvenim ili (smede)lila.
Na pritisak pozeleni (s vremenom). Pun, s mekom, spuvasto-trstikastom jezgrom.
MESO iznad strucka prilicno debelo, bjelicasto do boje maslaca, samo po sebi ne crveni, nego se mlijekom boji u arama i tockicama, i to najprije zagasitocrveno, zatim zeleno. Krto, drobivo,
osobito u strucku. Okus sladak ili (od mlijeka) jedva primjetno
gorka st, miris vocni.
MLIJEKO je izvorno i odmah tamnocrvene boje, kao osuena
krv, gotovo smedecrveno, boje opolo vina, nakon desetak minuta i malo ljubicasto, a nakon vie sati mutno pos medi.
MIKROSKOPIJA.
Spore 7,5-9,5/6-7,5 mi, s prilicno krupnim
bubuljicama, samo djelomicno niskim rebrima spojenim, malobrojnijim no u deliciosusa.
STANiTE
I RASPROSTRANJENOST.
Kraj gotovo svih
vrsta borova, najvie uz Pinus halepensis i nigra. zatim uz pinea.
pinaster i na kraju silvestris. pa i austriaca, ali i uz borovice (Juniperus sp.), no rijetko uz smrce. Iako tipicno mediteranska vrsta, ova rujnica, kao to vec po njenim partnerima vidimo, prodire i duboko u kontinent. premda je to rjeda to je dalje od mora;
u nas se uz crni bor prebacuje preko visokih planinskih lanaca,
kao to su Velebit i Dinara, i na kontinentalnu stranu. Junjacku
rujnicu nalazio sam i kraj Samobora, Pala (blizu Sarajeva), Konjica, pa i u umadiji.
DOBA. X-I(II).
JESTIVOST.
Vrhunski ukusna gljiva, jedna od najboljih medu
svima, premda za pojedince preslatka.
SLICNE VRSTE. Od svih drugih rujnica Iako se razlikuje po
"tamno(smede)crvenom
te vinskicrvenom
mlijeku vec u svjeem stanju. Vidi ovu rubriku uz broj 32.

222

--

31
,
I

VISOKA MLIJECNICA
Lactarius pergamenus (Swartz ex Fr.) Fr.
O

KLOBUK 5-10 cm, jastucast, zatim po tjemenu zaravnat ili plice udubljen (ne kao lijevak, nego s uom jamicom); u mladosti
sa spiralno podvrnutim rubom. Cesto zonaino ili zrakasto naboran, odnosno opcenito neravan, splitkim jamicama. Koica suha
i hrapava, teko se guli. Mutnobijele boje, odnosno kao slonova
kost, pod pritiskom s vremenom (oker) posmedi.
lISTICI
vrlo gusti, potpuno ravno, rekli bismo vodoravno prirasli, ponekad racvasti, uski; voderiasto do mlijecnobijeli. Ozlijedeni posmede.
OTRUSINA
bijela.
MLIJEKO
Ijuto.

mlijecno bijelo, u mladih jako obilno, sirovo pekuce

STRUCAK 6-12/1,5-2,5

cm - uvijek dui nego to je klobuk irok. Branasto suh, bijel, cesto uzdl;Jno naboran odnosno izbrazdan; valjkast ili nadolje pomalo ui. Pun i tvrdo

MESO elasticno-tvrdo, debelo, bijelo, kao krupica zrnato na prijelomu. Okus vrlo ljut, bez mirisa.
KEMIJSKE
REAKCIJE.
Meso na formol reagira intenzivno
Ijubicastoplavo, mlijeko na kalijevu luinu sumpornouto.
MIKROSKOPIJA.
Spore gotovo okrugle, 7-8,5/6-7
mi, hyaline, neamyloidne; bubuljice vrlo sitne, gotovo tockaste, samo djelomicno medusobno crtkasto povezane. Cystide cilindricne, a
prema vrhu suene, mahom zakrivljene, 55-6815-7 mi.
STANiTE
I RASPROSTRANJENOST.
Jedna od najmasovnijih gljiva irom Jugoslavije, rada i za vrucih i sunih mjeseci
kad se javlja malo drugih gljiva. Rada u ratrkanim grupama, prvenstveno kraj hrastova i bukava u niim predjelima.

DOBA. Kraj V dpprva polovica X mj.

223

JESTIVOST.
u nekim krajevima se mnogo jede, posoljena po
listicima i prena na ploci tednjaka, ili na aru skupa sa slaninom. Osobno je ne cijenim, jer mi je uvijek ako ne Ijuta, onda
gorka. No ima pojedinaca koji vole upravo tu gorcinu. Pirjana
uopce ne dolazi u obzir, jer ne samo to ostaje gorka, nego postaje i neprobavljivo gumasta. Cini se da je najbolja silirana ili
pak osuena i samljevena, pomijeana s branom i jajima u va-

Ijuke. - Veoma bi bilo znacajno pronaci nove, pogodnije nacine

spravljanja ove gljive jer je se moe gotovo svake godine sakupiti na tone. (Rastvara kamence u mokracnom mjehuru.)
SLICNE
VRSTE. Posvuda se ova mlijecnica brka s drugim
dvjema mlijecnicama: obicnom, Lactarius piperatus (lo ex Fr.)
Gray i zelenomrljastom, Lactarius glaucescens Cross!. Od ove
potonje, koja je najrjeda, a dolazi preteno kraj borova, ponekad i
smreka, Iako se razlikuje, jer joj se ozlijedena mjesta ne mrljaju
zelenkasto, nego smede. A od obicne mlijecnice, koja se takoder
mrlja smede, razlikuje se po strucku duem od irine klobuka, po
ravno, a ne silazno priraslim listicima, po neljevkastom klobuku,
te po, u prosjeku, kracim i stoga okruglastijim sporama (piperatus: 8-9,5/5,5-7 mi.
Svojim kratkim i nabitim struckom, kao i Ijevkastim klobukom, nejestiva runjevka ili kravnjak Lactarius vellereus Fr. vie
je nalik obicnoj, negoli ovdje prikazanoj visokoj mlijecnici. Od jestivih mlijecnica razlikuje se najupadljivije po razdalekim listicima
i duim sporama: 9-12 mi. Istina, postoji i jedan varijetet runjevke (var. velutinus Bert.) koji je jestiv, jer mu mlijeko nije Ijuto.
Mlijeko treba jednostavno liznuti, nita se nece dogoditi ako je
Ijuto. Ova slatka runjevka ima spore 7,5-917-8 mi, dakle jo
okruglije.

224

....

..

a) Presjek

31. Visoka mlijecnica

Lactarius pergamenus

b) Spore

,
e) Cystide

I
I
I II!
...

aj Presjek

32. Jelina rujnica - Lactarius semisanguifluus

bj Spore

ej Bazidiji

32

JEllNA RUJNICA
ili BRINOVKA
Lactarius semisanguifluus

Heim et Le!.

O'

KLOBUK 3-6-(8) cm, vec mlad s rupicom na tjemenu ili barem

sredinje spljoten, ubrzo sve vie Ijevkast; podvrnutog, pa
ravnog i dosta otrog ruba, cesto valovitog. Vrlo svijetlo konato
ili narancastooker, sa zonama kroz koje probija zelenkasta boja
poput magle, odnosno gotovo bijel, i tada uglavnom bez zona.
Koica za vlanog vremena sluzava, za suhog hrapava i pomalo
se zrcali, teko se skida, i to samo uz rub. Na pritisak najprije
vinski pocrveni, pa pozeleni.
lISTICI
poneto silazni, ili s jarkom i sa zupcem prirasli, gusti,
veoma razlicito dugi, ui, 3-4 mm. Svijetlonarancasti, u tonu mrkve, na ozlijedenim ili prignjecenim mjestima mrljaju se tamnozeleno.
OTRUSINA
svijetlooker.
MLIJEKO
najobilnije u donjem dijelu strucka, najprije kao mrkva narancastouto, nakon jednog sata karminpurpurno, na kraju
vinskicrveno s lila dakom. Malo gorci, tokom duljeg vakanja
bude Ijutkasto, ponekad izapece.
STRUCAK
kratak, 2-3 cm, ili tanak 3-6/0,8-1,2,
u dnu zaobljeno suen. Gladak, odnosno maglicast, ali bez jamica, ponekad
samo tamnije (crvenkasto) zamrljan na oker osnovi; u donjem
dijelu pocesto zelenkast. S debelom korom i trstikastom jezgrom, ubrzo upalj.
MESO
relativno tanko, svega nekoliko milimetara. U jezgri
strucka (koja je bez mlijeka) posve bijelo, inace malo uckasto,
poput maslaca; pod koicom u starije gljive i zeleno. Suho-zrnate
strukture, vrlo drobljivo. Vrlo gorko i prilicno Ijuto - podnoljivo

kad se ispri.
KEMIJSKE REAKCIJE. Meso na gvajak postaje naglo sivovinskicrveno.
225

MIKROSKOPIJA. Spore u obrisu grbave od bubuljica, koje su

mreasto poredane, niske a iroke, ovoidno-elipsoidne

ili gotovo
okrugle, cesto s jedne strane uglato suene, 9-11,5/(6,5)-7,5-9
mi. Bazidiji 40-46/9-11,5 mi. Sterigmata 6 mi. Cystide maIobrojne, vretenaste, 50-60/5-6
mi.

STANiTE I RASPROSTRANJENOST.
Kraj jela i borova
(kraj borova mahom vrlo blijeda rasa), osobito obilno s vanjskog
ruba ume, gdje se moe kontinuirano povezati i do nekoliko kilometara. Naa najmasovnija gljiva, brojnija cak i od mlijecnice,
moe je se sakupiti na tone, prvenstveno u planinama. Nema je
jedino u jadranskom bazenu.
DOBA. Vili-XI.
JESTIVOST.
Gorkasto i Ijutkasto meso gubi estinu kad se
gljiva silira ili ispri na maslacu, odnosno na aru - tada je dosta
kvalitetna. Znacajno je to je se moe nabrati u ogromnim kolicinama, te ukiseliti za zimnicu.
SLICNE VRSTE. Mnogi sve vrste rujnica brkaju ne samo medusobno nego i sa zlatnim Ijutacama. Lactarius chrysorrhaeus,
Fr., koje po bojama i zonama na klobuku mogu biti poneto nalik,
ali imaju bijelo mlijeko koje pouti, i rastu u bjelogorici, a ne u crnogorici. Normalnije je pobrkati rujnice s jamicastim mljecnjacama. Lactarius scrobiculatus Scop. ex Fr., jer one rastu kraj
cetinjaCa, no i one imaju bijelo mlijeko koje pouti, a ne crveno.
Obje su nejestive zbog svog pekuce-Ijutog mesa. i mlijeka.
Rujnice se medusobno najlake razlikuju prema ponaanju
mlijeka: Junjacka rujnica ili vrsovnica Lactarius sanguitluus,
ima odmah vinskicrveno, gotovo smedecrveno
mlijeko. - Smrcina rujnica. Lactarius deterimus, ima kao mrkva narancasto
mlijeko, koje nakon jedan sat bijelo izblijedi. - Prava ili borova rujn;ca. lactarius deliciosus, ;ma crveno mlijeko koje na kraju pozeleni. - Jelina rujnica ili brinovka Lactarius semisanguitluus,
prvobitno boje mrkve, mlijeko na kraju postane vinskicrveno.
lososovska
rujnica. Lactarius sa/monic%r,
;vonarancasto
mlijeko vec za jedan sat postane vinskicrveno. Cijela gljiva vecinom bez traga zelenoga, za razliku od gornjih. - Plavokrvna rujnica. L. hemicyaneus Romagn. pod koicom mlijeko plavo, drugdje kao mrkva. Vrlo rijetka, u nas nadena kraj Lickog Leca.
Moda jedino bice s plavom krvi.

226

-,
II

33

CIKORIJEVKA
Lactarius camphoratus Bul!. ex Fr.
()

KLOBUK 2-6 cm, najprije zvonoliko-cunjast, ubrzo s udubljenom sredinom, tanjurasto do alicasto; rub poneto podvijen,
ubrzo ispruen, otar i tanak, cesto rebrasto naboran, ponekad i
urezan, prvobitno s maglicastom prevlakom koja se otire i icezava starenjem. U udubljenom tjemenu vecinom, iako ne uvijek,
nalazi se uiljena, kupasta izbocina (papilla). Koica suha i bez
sjaja, gotovo hrapava, cesto jamicasta, usko i tanko radijaino nabrana, ponekad i rebrasta, no bez tona. Boje jetre ili crvenocimetne, u mladosti k tomu i sa ljubicastim ili vinskicrvenim odsjajem, u starosti pomalo bijedi u mesnatocrvenkastom tonu; tjeme
vecinom neto tamnije.
lISTICI
silazni, gusti, s razlicito dugim lamellulama izmijeani,
ponekad s njima i srasli, tako da djeluju racvasto, 2-3 mm iroki;
ruicastosmedi pa crvenosmedi s lila dakom, po otrici bijelo
opraeni, a od mlijeka, koje se grua, i zrnasto.
OTRUSINA
boje maslaca.
MLIJEKO vodenasto bijelo, ali ne prozirno, kod mladih obilno,
kod starijih sve oskudnije, cesto nezamjetno.
STRUCAK
3-7/0,5-0,8 cm, valjkast ili u dnu
cesto iskrivljen, ponekad i uzduno naboran.
nadolje sve tamnije, pri dnu kao cikla, gotovo
stobijelo zamagljen. Pun, s vremenom cjevasto

korjenasto suen,
Crvenkastosmed,
crno Mladi ruicaupalj.

MESO tanko, krhko, u klobuku bijelo, uckasto proeto, pod koicom crvenosmede, u strucku slijedi boje izvana - provodnjeno
je i u klobuku crvenosmede. Okus potpuno blag, gotovo sladak.
Miris u svjee gljive na stjenice, u osuene (nakon dva-tri dana
pa sve do dvije-tri godine) vrlo ugodno zacinski, najpriblinije na
cikoriju, ponekad se ucini i na tamjan.
227

KEMIJSKE REAKCIJE. Na gvajak u mesu smjesta ruicastosmeda, poslije desetak minuta

KOH smjesta sivomaslinastosmeda.

zagasito

smedezelena.

Na

MIKROSKOPIJA.
Spore amyloidne (sivo), iglicaste (cilindricne iglice i do'1 ,5 mi duge); predapikalno polje ostaje bijelo; gotovo okrugle: 7-8/6-7,5 mi. Bazidiji 25-35/8,5-9 mi. Cystide tanko
vretenaste s kapljieama, 40-47/6-7
mi.
STANiTE
I RASPROSTRANJENOST.
Jedna od naih
najcecih mljecnjaca, osobito kraj hrastova, kestena i bukava u
nizijskoj Hrvatskoj, manje kraj smrca u viim krajevima. Voli se
smjestiti u zvjezdastoj mahovini, jednako kao i mala bljuvara,

Russula emetica
DOBA.

var.

silvestris.

Na jace kiselom

tlu.

VI-XI.

JESTIVOST.
Upotrebljava se kao zacin (u manjim kolicinama)
za mnoga jela, ne samo od gljiva. Gljive osuiti, stucati u prah i
pohraniti u staklenke, gdje godinama zadravaju svoj predivni
miris.
SLICNE VRSTE. Niz omanjih crvenosmedih mljecnjaca moe
joj jako nalikovati, no jedino u svjeem stanju, kad miriu na
stjenice. Blaga mljecnjaca, Lactarius subdulcis, Bull. ex Fr. raste vecinom u grmovima od po 5-10 komada, ima, za razliku, bijele listice sa uckastom otricom. Varljiva mljecnjaca, Lactarius decipiens Quel. razlikuje se po mlijeku koje pouti - veoma
cesta u istim listopadnim umama nizijske Hrvatske. Hrastova
mlj~cnjaca,

Lactarius

quietus

Fr. je, obrnuto,

zonirana,

a bez iz-

bocine. :. Nijedna od ovih nejestivih ili jedva jestivih mljecnjaca

nema miris na cikoriju u suhom stanju. Aida mljecnjaca, Lactarius rufus Scop. ex Fr., u nas rijetka crnogoricna gljiva, ima pekuce-Ijuto mlijeko i meso.

228

--

"

..

()

33. Cikorijevka

- Lactarius

camphoratus

::".\

b) Spora

a) Presjek

..,'.:

e) Cystida

Literatura:
Poler, Anton: Sakupljajmo jestive gljive, 1. izdanje, Svjetlost, Sarajevo, 1991.

TUMAC SIMBOLA
jestivost gljiva

[t *]
[t

ODLlCNA GLJIVA

DOBRA GLJIVA

EJ
JESTIVA GLJIVA

[tt]

ODLlCNAGLJIVA
UVJETNOJESTIVASIROVAOTROVNA

[t +]

DOBRAGLJIVA
UVJETNOJESTIVASIROVAOTROVNA

[*]

JESTIVA GLJIVA UVJETNO JESTIVA

SIROVA SMRTNO OTROVNA
13

TUMAC SIMBOLA

odnos gljive sa ostalim biljkama na stanitu

[3J

(il]

Mikoriznagljivakojauspijeva
pod
liCarima

Mikoriznagljivakoja uspijeva
pod
cetinarima

Mikoriznagljivakojauspijeva
pod

I
J
I

mJ

licarima i cetinarima ili

[i.]

Saprofrtska gljiva koja uspijeva

[i]

Saprofitska gljiva koja uspijeva

na
zemlji i organskim otpacima

u mjeovitojumi

na

mrtvom drvetu

Parazitska gljiva koja uspijeva

na
ivim organizmima

14

'--

55

Prljesnae, pecenlca, srlje

Lactarius volemus Fr.
KLOBUK NARANDASTOSME,
KONCENTRICNO PUCA

mJ

[j *)

SUV,

POVRiNA GLATKA

LlSTlcr
NIZ
STRUCAK

GLADAK

~
UIPREMADNU
RASTEU SVIM UMAMA, CESTO

Strucak: 5-10

x 1-2 cm, valjkast, vretenast, iste boje

kao i klobuk, na mjestima dodira postane smed.

Meso: bjeikasto, smedasto, tvrdo, lomljivo, intenzivnog

mirisa ribe i prijatnog okusa. Mlijec je bijela; obilna, a na
vazduhu postaje smeda, blaga je i ima izrazit miris

Oblik: srednje velik; narandastosmeda mlijecnica, ima

obilnu, ljepljivu bijelu mlijec i tipican miris ribe.

Klobuk: 5-12 cm, mesnat, izbocen, potom udubljen na

sredini, narandastosmed; star je svjetliji, gladak, sa izrazito podvijenim rubom.

Stanite: u svakoj umi, od ljeta do kasne jeseni.

Zamjena: moguca je zamjena sa smedim, debelononim
prijesnacom

LIstici: najprije svijetlooker, kasnije su listici tamniji,

smedepjegavi: pricvrceni i idu niz strucak.
'

Upotreba: svjea, za razna jela,

124

125
l

56

Obicna mlijecnica, paprenjaca

mEJ

Lactarius piperatus (L. ex Pr.) S. F. Gray

KLOBUK JE BIJEL, SUV I GLADAK

I .' i
BIJELAI

LISTICI
GUSTI
u

NIZ

I
I

l2

STRUCAK

--)\

MLlJEC
wmA

V'"
PREMA DNU
UI

RASTESVUDA U UMAMA LJETII UJESEN

'I
I

I
I

Oblik: srednje velicine, stare gljive su Ijevkaste, uvijek

bijele i glatke, a imaju vrlo otru bijelu mlijec koja na vazduhu ne mijenja boje.
Klobuk:6-14 cm, najprije izbocen, potom ravan sa Ijevkastom sredinom, bijel, gladak, a suv raspuca.
Listici: bijeli, veoma tanki i gusti, pricvrceni na strucak.
126

Strucak: 2-7 x 1-3 cm, valjkast, bijel, prema dnu ui,

savijen ili ravan, pun i prilicno tvrdo
Meso: bijelo, tvrdo, papreno ineobicnog mirisa, isputa
mnogo bijele mlijeci izvanredno Ijutog ukusa
Stanite: svuda po umama, Ijeti i sve do kasne jeseni.
Zamjena: moguca je zamjena sa slicnim jestivim gljivama
Upotreba: svestrana, na aru - sa slaninom; dobra je
silirana; cijenjena u Bosni, pripremljena na vrlo razlicite
nacine. Veoma cesta.
.
1,27

Ili
I~
il~
I

II
III
..
II!

..

"~

Runjevka, kravljak, kravlje vime

Lactarius vellereus (Fr.) Fries
.

57

mJ

[} +

KLOBUK BIJEL, SUV I PUSTENAST

MESO TVRDO I

DEBELO

POVRiNA
PUSTENASTA

.ti

C"

/'
PREMA DNU
UI
RASTE U UMAMA, U VELIKIM GRUPAMA

Oblik: veoma velik, Ijevkast, sa irokim i kod starih gljiva

veoma udubljenim klobukom na sredini, koji ima pustenastu povrinu.
Klobuk: cm, najprije izbocen, ravan sa podvijenim
rubom, kasnije Ijevkast, bijel, suv, tino pustenast, a star
je proiren.

L.istici: rijetki, debeli; stari - okerasti i sputaju se niz

strucak.

128

Stru6ak: 3-8 x 1-4 cm, kratak, cvrst, pun, bijel, obicno uli prema dnu I ravan.
Me.o: bijelo, na presjeku poprima luckastu boju, tvrdo,
prijatnog mirisa i Ijutog okusa. Varljetet (vBr. velutlnus)
nema Ijute mUjecilova slatka runjevka prikladnlja je za
jelo.
Stanl6te: svuda po iumama, cesta.

I
111

.1
~II

III

Zamjena: nije bitna.

Upotreba: uvjetno jestiva, najbolja kao dodatak drugim
gljlvama.
129
9 SlIlwplJaJmo JetIIve gljive

III
1111
J"I
..il

5B

Obicna rujnica, brinovka

Lactarius deficiosus (L. ex Fr.) S. F. Gray

[i + [t *
J

EiR NARANDASTI KONCENTRICNO

PJEGAV
GLADAK I
UDUBLJEN

DEBELO MESO

JAMICE NA
DRCI
-

Strucak: 3-6 x 1-2 cm, valjkast, prema dnu ui, upalj. jednakih boja kao klobuk, sa pljosnatim i plitkim jamicama na povrini.

. RASTEPORED BOROVE UME, CESTO

Meso: blijedo, pod koicom klobuka izrazitije narandasto, mlijec ive narandaste boje, prijatnog mirisa i pomalo oporog ukusa.

Oblik: pljosnat, srednje velik, sa kratkim struckom i izrazito podvijenim rubom. Rijetko pozeleni.

Stanite: cesto na rubu borove ume, u mahovini i travi;

cesta ujesen.

Klobuk: 5-12 cm, mesnat, u sredini udubljen, narandastosmed, koncentricno pjegav, sa podvijenim rubom
i ubrzo postane crvljiv.

Zamjena: moguca zamjena sa srodnim i jestivim rujnicama.

Listici: slicne boje kao i klobuk, gusti su, lanki, na dodir

rijetko postanu lagano zelenkasti.

Upotreba: odlicna, u svjeem stanju, za razna jela.

130

9'

I
L

131

III

59

Smrekina rujnica, smrceva rujnica

LactariusdeterrimusGr6ger
EiRBLlJEDONARANDASTEBOJE
GLADAK, UDUBLJEN

Strucak: 5-8 x 1-1,5 cm, iste boje kao i klobuk, valjkast, cvrst, gladak i upalj.

STANiTE POD SMRE;KAMA, CESTO

Meso: narandasto sa isto takvom mlijeci, koja vremenom postane ljubicasta, prijatnog mirisa i gorkog okusa.

Oblik: manji od brinovke, tanja i sa manje podvijenim rubom, a uspijeva samo pod smrekama.

Stanite: pod smrekama u kasno ljeto i u jesen.

Klobuk: 5-10 cm, tanak, narandastosmed, gladak,

Zamjena: moguca sa drugim rujnicama.

kasnije izblijedi i donekle pozeleni. Primjetni su koncentricni pojasevi.

Upotreba: svjea, kao dodatak ostalim gljivama; sama

gorci, ali je i pored toga cijenjena. Rujnice nisu za zamrzavanje.

Listici: kao mrkva crvene boje, gusti su, pricvrceni na

strucak, stare rane pozelene.

133

132
L

III

,III

I
I
:llIL.

60

Polukrvna rujnica, polukrvotocna rujnica

Lactarius semisanguifluus Heim, et LecI.

STAR EiR JAKO POZELENI

UDUBLJENJE

ZELENE
MRLJE

i I.

Strucak: 3-6 x 1-1,5 cm, valjkast, gladak, upalj, narandastooker, star pozeleni.

RASTEPOD CETINARIMA,CESTO

Meso: blijedooker, mlijec narandasta, ubrzo postane

na vazduhu vinocrvena i potom ljubicasta, prijatnog mirisa i oporog okusa.

Oblik: manji, blijedih boja, ubrzo izrazito zelena, manje

ukusna rujnica.

Stanite: pod cetinarima, od ljeta do kasne jeseni.

Klobuk: 5-8 cm,.tanak i gladak, ubrzo udubljen na sredini, narandastooker, prstenast, a star i na ranjenim
mjestima izrazito pozeleni.

Zamjena: sa otrovnim gljivama nije moguca. Otrovne

mlijecnice imaju utu mlijec.

Listici: narandastocrvenkasti, uski, gusti i pricvrceni

na strucak.

Upotreba: prikladna za stavljanje u sirce ili, svjea, kao

dodatak drugim gljivama.

134

135
.

Lososova ruJnlca
Lactar/us sa/mon/color Heim & LecI.

EiRNARANDAST,
CESTOBEZ
KONCENTRICNIH
MRWA

I, '

GLADAK

UDUBWEN

I
II

RUB
PODVIJEN

II

L.,

Strucak: 3-7 x 1-2 cm, valjkast, upalj, iste boje kao

i klobuk, cesto sa plitkim jamicama, kao kod obicne rujnice.
Meso: oker, prijatnog mirisa, mlijec narandasta, na zraku postepeno vinskocrvena.

Oblik: slican obliku obicne rujnice, ali rijetko sa izraenim prstenovima; ravnomjerno obojena, sa tipicnim stanitem pod jelkama.

Stanite: samo pod jelkama, u jesen.

Klobuk: 5-12 cm, mesnat, gladak, narandastout, sa

Zamjena: moguca je zamjena sa drugim rujnicama.

podvijenim rubom, na dodir pocrveni.

Upotreba: svjea za razna jela, bolja od polukrvne i

smrekine rujnice, ali manje ukusna od obicne rujnice (L.
deliciosus).

LIstici: narandasti sa crvenkastom nijansom, gusti, uski

i na pritisk ne pozelene.

137

II
illl
I.

I
II

II.
II
,~

Literatura:
Maca, Rikardo: Kako da raspoznate pe urke (Jestive gljive i njihovi otrovni dvojnici),
Evro, Beograd, 1995.

CHMEOJIH

jecn1Ba

CYMt-bIi1Ba

jecTIi1Ba 4et-beHa

OTpOBHa
1i1/l1i1
BeOMa CYMt-bIi1Ba

jecTIi1Ba y3 06a3pli1BOCT

jecTIi1Ba Ao6po CKYBaHa

npeCHa OTpOBHa

13

Hli1je jecTIi1Ba
HenpenOpYLJJbIi1Ba

CMpTHO OTpOBHa
1i1/l1i1
BeOMa OTpOBHa

HenoTBpfjeHajecTIi1BoCT
He Tpe6a jecTIi1!

.,..

37. MJIEqHHl{E

PO)];Lactarius

BpcTe ceKWfje Dapetesl

JECTHBE

aJ/H 06a3pHBO ()(o6po

CK)'BaHe).

nJlO,l1;HmTa CKJlOHa 3eJleHHM MpJhaMa a MJIeKO 6oje Illaprapene

HJIU IWHor BHHa.

JIHCTHbH Y HHjaHcaMa HapaHl,IaCTOr, Jhy6H'IaCTOr HJIH 6oje

Meca.
.II:pmKa

MaII.e

BlIIlle

HapaHI,IaCTa

HJIH 6oje

Meca,

ca HJIU 6e3

JaMH~a.
Meco Ha H3BeCTaH Ha'IHH HapaHI,IaCTe 6oje HJIH 6oje ~pHor
BHHa.
MJleKO japKo HapaHI,IaCTO HJIH 6oje IWHor BHHa; 6JIaro, noMaJ/O ropKO H MaJ/O onopo.
CTaHHmTe

noHajBHIlle nope).\ OMopHKe, jeJIe H 6opa.

I Kao ,!\o6ap npHMep CJIOKa 37 noKa3yje pyjHUtj)l (Lactarius

deliciosus),
C HaO3MeHH'IHOMnpCTeHOBOMa Ha KJIo6YKY,jaMouaMa Ha '!\PlI.IWl, MeCOM HapaHl,IaCTHM,roTOBO HenpOMeHJhOBOM, MJIeKOM6oje rnaprapene,
Koja pacTe nope,!\ 6opa o
KJIeKe, 'JaK o y Me,!\HTepaHCKHM KpajeBHMa.
52

[;,86'1)

38. EPECAJJ:OJ10BA MJ1EQHI1UA

Lactarius Bresadolanus

~w.~

--OTPOBHA:
nJIO~HWTa

raCTpOHHTeCTfIHaJIHH
ce He nocHnajy

3eJIeHHM

CHH).1pOM (Ta6,
MpJbaMa

II).

H MJIeKO je

6eJIo.
JIHCTHhH 6JIe):\H HJIH 6oje CJIaMe.
.IJ:pwKa 6eJIlf'IaCTa, 6e3 jaMHl\a.
Meco 6eJIlf'IaCTO.
MJIeKO 6eJIo, Heyrne):\Hor

H3rne):\a; BeOMa onopo,

CTaHHWTe HCKJbY'IJIBOHcno):\ OMopHKe.

'
53

'---'~'~"

'

1
I

39. MJIEqHHDE Po~ Lactarius

BpCTa ceKUHjeDapetesl

JECTHBE

Mll 06a3pllBO

(,[(06po CKYBaHe).

ITJIO.[(HIDTamaTKe IIOBpIIlllHe, Y BJIa)l(HllM YCJIOBllMa JIeIIJbllBe. 060.[( KO.L\MJIa.L\llXIIpllMepaKa

jeH.

Malbe BllIIle IIO.L\Bll-

JIHCTHbH Y HlljaHcaMa 60je Meca, p~llqaCTO-Jby6WlacTll,

HapaHl,laCTllllJIll
Meco

60je BllHOBe KOMllHe.

HapaHl,laCTe 60je llJIll 60je l\pHOr BllHa.

MJIeKO HapaHl,laCTO llJIll 60je l\pHOr BllHa.

CTaHHIDTe

IIoHajBllIIle llCIIO.L\oMopllKe, 60pa II jeJIe.

I Kao npHMep cnHKa 39 ,lI.aje .ilOCOCO6Ypyjfluu,y.

slI/monic%r,
qecry Y jenoBHM WYMaMa.

Luctarius

54

....

set}

40. EPE30BKA Lactarius torminosus

OTPOBHA:

("no(
~6DC

raCTpOHHTeCTI:lHaJIHH CHH,I\pOM(Ta6. VI).

TIJIo,!\HmTa 6e3 3eJIeHHX MpJba, 6eJIor MJIeKa.

KJIo6YK MaJbaBe IIoBplllHHe, HapOQHTO IIPH py6y,

Y BJIa-

)!(HHM YCJIOBHMaHHje JIeIIJbHB.2 060,1\ BeOMa ,!\yro IIO,l\BHjeH.

JIHCTHhH 6eJIHQaCTH C py)!(~aCTHM
Meco

o,l\cjajeM.

6eJIo HJIH 6eJIHQaCTO, HHKa,l\a HapaHI,IaCTe HJIH l\P-

BeHe 60je.
I

MJIeKO HeIIpOMeHJbHBO 6eJIo.

CTaHHmTe y3 6pe3Y.

il

2 Y JlOllIlIM MeTeOpOJlOllIKlIM

YCJlOBIIMa nOBpllIlIHa

MOJKe ,LIa 6Y,LIe II maTKa,

lIaKO YBeK npll

113BeCHY CIITHY MaJbaBOCT,

ynpaBo

o6o,LIy

KJlo6YKa
3a,LIpJKaBa

Kao Ha OB,LIe npllKa3aHIIM

--".,,---

npIlMepl\IIMa.

')')

41. MJ1EqHHl{E

PO)];Lactarius

BpcTe ceKIJ,HjeDapetes

JECTHBE

MH 06a3pHBO (,lJ,o6po CKYBaHe).

I
IIJIo,lJ,HlDTaqeCTO liMajy 3eJIeHe MpJbe a MJIeKO liM je 6oje
maprapene

liIli QPHor BHHa.

nHCTHbH y HHjaHCaMa HapaHI.IaCTOr liIli QPHor BHHa, Ben

y HCTOMTpeHYTKY Ka,lJ,ace rJbHBa 3aCeQe.
MHpHC BonHH HJIH BHme onop,
CTaHHmTe

HHje JIaK 3a O,lJ,peI)HBalbe.

noHajBHlIIe nope,lJ, OMopHKe, jeJIe H 6opa.

1 Kao npHMep CJIIIKa 41 npllKa3yje .IlOCOCO8Y

pyjHUIfY, Lactarius sa/monica/Dr,
<Iecry y jeJIOBlIM rnyMaMa.
56

.J

42. HAPAHUACTA MJIEqHHDA

Lactarius porninsis

r,

OTPOBHA:

raCTpOHHTeCTlfHaJIHH CHH,!\pOM(Ta6. VI).

TIJIo,!\HlliTa 6~3 3eJIeHHX MpJDa, MJIeKO 6eJIo. MJIeKO 6eJIo

HenpOMeHJDHBo.
MHpHC ,!\OCTa KapaKTepHCTIf'IaH, no,!\ceha

Ha KOpy nOMO-

paHI,Ie.
CTaHHlliTe y3 apmn.

'?

57
-..

Literatura:
Tomi , Dragi : Jestive gljive i otrovni dvojnici, Gljivarsko drutvo Valjevo, Valjevo,
2004.
Tomi , Dragi : Jestive i otrovne gljive (Sli nosti i razlike), Gljivarsko drutvo Valjevo,
Valjevo, 2004.

CTAHlIlliTE
JUlmnapCKe mYMe

it:i
1

CTAHlIlliTE

:t

qeTllHapCKe

CTAHlIlliTE

~
A

MemOBIITe

iti,

~
Fi

~
A
R
~

mYMe

CTAHHlliTE
napKOBII,

f
~
~

mYMe

orpa)l;e,

BOnlball,lI

CTAHHlliTE
JIIIBa)l;e, namIbalI,II

CTAHHlliTE
MOqBapHO

ti!
ti:
ti[[DJ

~
ii
~,

.X.

3eMJLllmTC

JECTHBA f.JbHBA
O)l;JIllqHa
JECTHBA f.JbHBA
)l;o6pa
JECTHBA f.JbHBA

YCJIOBHO JECTHBA
f.JbHBA
HEJECTHBA f.JbHBA
OTPOBHA f.JbHBA
CMPTHO
OTPOBHA f.JbHBA

,
JECTHBA
CUp1fe6a pyjnuqa (Lactarius deterimus)

EpeaO6Ka (Lactarius torminosus)

CJmQHOCTH
JeCTI!:Ba CMpqeBa pyjHIH.\a I! OTpOBHa 6pe30BKa I!Majy
CJII!qaH, JIeBKaCT llIeIlIl!p, pY)l(l!qaCTe I!JII! QPBeHKaCTe
6oje, a Ha IlpeceKY MMI!CTl!qe.MJIeKO.

PA3JIHKE
Ko}]; oTpoBHe 6pe30BKe MJIeKO Koje ce IlojaBJbyje Ha
IlpeceKY je 6eJIo I! He Melba 6ojy. Ko}]; jecTI!Be CMpqeBe
pyjHI!Qe MJIeKO je HapaHl,IaCTO, 3aTI!M IloQPBeHI!.
TIoBpllIl!Ha llIellIl!pa oTpoBHe 6pe30BKe je pYlbaBa, }];OK
je KO}];jeCTI!Be CMpqeBe pyjHI!Qe maTKa. OTpOBHa
6pe30BKa je JbYTor YKyca I! paCTe I!CIlO}];6pe3a, a jecTI!Ba
CMpqeBa pyjHI!Qa HHje JbYTa H paCTe y qeTI!HapCKHM
llIYMaMa, HCIlO}];
CMpqa.

~
IIPI

~
.~~
lIt:iI
8t:i1

~
~
~

~
~
~
~
-

!
Pyjnuqa

:t

* Lactarius deliciosus

mEmHP
- ilpe'<HuKa 5-12 l{M; Hajilpe KOH6eKcaH, aa
Jle6Kacmo ydy6/beH; HapaHI,lllCtI1ou,p6eH, ca 6udJbU6UM
KOH>jeHtI1pU'<HUM
KPy'Z06UM11,"
Y cmopoctI1u cy YOWbU6e
3eJleHCMP/be; U6Uljll Je 6pJ!0 YJleZHyilla,"Ma3a6
JIHCTH1iH
zyctI1u,
ilO.MeUlflHU ca
Kpahu.M,"
HapaHl,lllctI1u, Ha ilputI1uCaK il03eJleHe; MaJ!0 cUJ!O3ehu
JI.PmKA - dUMeH3uja 3-8 l{M; !jUJ!undpu,<HO., ilpu dHY
HeUlmo molba; HapaHl,lllcilia; uoHeKad ce 6ude ilJIutI1Ke,
tIiaMHOHapaHl,lllctIie jaMu>je
Ii

MECO

:J/C)ItI10HapaHI,lllcmo
u u,p6eHKaCmo; Ha

6a3dyxy
il03eJleHU; MUpuUle Ha 60he; CJ!atI1Kacmoz
YKyca; Ha ilpeceKY UCilYUlil1a HapaHl,lllCtI1ou,p6eHO
MJleKO

Hpecnaq
II
II

* Lactarius volemus

mEmHP
- ilpe'<HuKa 5-12 l{M," ilpa6UJ!OH, y CpedUHU
YJ!ezHytI1 UJ!U J!e6KactI1; u,p6eHOCM.e!j, MeCHatIi; Y
MJlQdoctI1U UMa 6pJ!O Y6PHytI1 py6

JIHCTH1iH
ilpUJ!U'<HO zyctI1u, Ha ilputI1UCaK
ilOCil1aHYCM.e!ju, UHa,<e cy 6J!edoJ/CytI1u,"
MaJ!O ce
CilYUlil1ajyHU3dpUlKY

J/.pmKA

uctI1e 60je Kao UlCUlUP; U1bactIi; Ha dHY je

ped06HO 3aKpU6/beH
MECO
xapUHZY;
MJleKa

- 6CJ!KactI10,
Ha ilpeceKY

aa CM.e!je; UMa tIluilu,<aH

UCilYUlil1a

MltOZO 6CJ!Ol,

MUPUC Ha
CJ!atI1KOZ

BpeaO6Ka * Lactarius torminosus

mEmHP
- KOH6eKCaH, aa otI160peH u Jle6Kacmo
YJ!CZHytIi; ilpeKpU6eH
ucilpeilJleil1aHUM
HUtI1UMa;
HapaHl,lllcmou,p6eH,
ca
jacHUM
KOH!jeHtI1pU'<HUM
KPYZ06UM11,"
U6Uljll je 6pJ!O Y6ujeHa u dJlaKa6a

- ilpUJ!U'<HO zyctI1u," 1bUX06a 60ja je

6eJ!KacmoHapaHI,lllCil1a, ca MItOZO J!aMCJ!YJ!a;JlalaHO ce
CilYUlil1ajy HU3 dpUlK)'

JIHCTH1iH

J/.pmKA - dUMeH3uja 2- 7l{M; uod UlCUlUpOMde6eJ!a, Ka

QCH06U c6e il1a1ba; ilOHeKad !jUJ!undPU'<Ha; uctI1e 60je
KaO UleUlUp
MECO

6CJ!O, aa HapaHl,lllctI10u,p6eHO; MUpUUle Ha

60he; YK)'cje cJla60 pe3aK; Ha ilpeceK)'UCilYUlil1a

ilpUJ!U'<HO lbytI1o

MJ!eKO

~
:t

~
A
i!Ci

~
~
~
~
~
~
~
R

I
MJle<lHuqa

* Lactariuspiperatus

"

:I:
mEmHP

- aOiRaYHO 6eo; Ae6KaCili, .MeCHaili, CY6

- 6pJlO lYCiRu, YCKu," 6eJ1o:JICyftKaCiRUca

CM.el)e3eJ1eHKaCiRUMMpJb{LlW; .IUllaHO ce caYUliRajy HU3
dpUlIC)!

.llHCTH'Blf

JJ:pmKA
apn

iR6pda,

:t

ayHa, l.IUliRKa,"apUJtU'lHO KpaiRKa,

dHY iRa/-ba

MECO
- 6eJ1O, ~6pdo;
aoCAe dY:JICel 6PeMeHa Ha
apecelC)! ce Ja6JbaJY 3eAeHKaciRoU.lUl6e Mp.lbe; /lY'lU
6eJ1UIC)!KO/lU'lUHY 6eJ1ol, U3Y3eiRHo JbyiRal MAeKa

~
ToiioJlO8a .JIfJIe'lHulfll* Lactarius controversus
mEmHP
- ape'lHUKa 8-15 lj.M, 6e:nKacili," ydy6JbeH,
lOiRa60 Ae6KacUi; Heapa6UJtHol u 6aJ1O6UiRol py6a; aa
KUUlHOM 6peMeHY je /leUJbU6; aoKpu6eH /lUUlfteM u
iRpa6oM

.llHCTH'Blf

JJ:pmKA - ayna, iR6pda, KpaiRKa,"apn dHY Y:JICa,"

6eJ1KaciRaUJtUlfP6eHKaCiRa

6eJ1U'laCiRo;
6eJ1Ol MAeKa

6eJ1!l> aa pY:JICu'laciRU; lYCiRU u YCKU;

.IUl2l1HOce caYUliRaJY HU3 OpUlIC)!

MECO

:t:

iR6pd6,
JbyiRol

KPXKO,

3pHaCiRe

YlC)!ca," /lY'lU

~
:1:

ciRpYKiRype;

6eJ1UIC)!

KO/lU'lUHY

:i:
Pylbe8Ka

* Lactarius vellereus

mEmHP
- ape'lHUKa 10-20 lj.M,"UlUpOK, .MeCHaili, iR6pd,
CY6, KaCHuje /le6KacUi; 6eo; 6pJlO Y6ujeHol py6a,"
U3lAeda Kao da je OKpe..eH

.llHCTH'Blf - 6eJ1u, peiRKU; .IUllaHO ce caYUliRajy HU3

dpUlKY;'leciRo ce pa'l6ajy
JJ:pmKA

- 6e/1a, ayHa, iR6pda," uciRa KaO UteUlUP

MECO - 6eJ1o, iR6pdo, JbyiRo; Ha apeceKY aOapUMa

:JICyftKaCiRy
6ojy u /lY'lUMaJIO6eJlOlM/leKa

:
~

\
g
..

......-

OllIUTA nPAB"JIA CAKYnJbAILA"

KOP"IIffiEILA fJb"BA

He aocuwju

cuwapOlj(!Htlloo cUYPa1l Ha'tUH

OetllepMUHlll{Uje

JbuBa

2.

CBeCtllpaoo yaoaHaBalbe 2.tbUBa, KOpUWhelbeM

oo6pe /lutllepatllype u aHaHXJUCKYCHUX2.tbUBapa

3.

C8aKa /laKO.MUCfleHOCtllu U.MUpoBU3al{UjaMay

ce U/latllutllu JlCU80UWM

4. Bepy

ce

aotllpe6ooj

UClC.fby'tUBOaoaHatlle

2.tbUBe, y

KO/lU'tUHU

5.

He 6epy ce MIlade, Hepa3BUjeHe JbuBe,. OHe ce

/laKO Maiy aaMeHUtllu OtllpOBHUM

6.

He 6epy ce apeape.ne

2.tbUBe; HUCY jeCtllUBe

je da OCtllaHY Y apupoOu
Z

He YHUUJtllaBajy
aOtllpe6He

8.

9.

u "6aije"

ce otllpoBHe

caope

u 60.fbe
(Ce.Me)

u HejeCtlluBe

JbuBe;

cy apupoou

rJbUBe ce 6epy l{e.fIe, /laia1lUM aaoKpeUWM,

aaaehu oa ce He Y/tUUJtllu MUije/lUja, jep 000
opwKe Ma:m:e6Utllu apecyooo aa OemePMUHllI{Ujy
Y6paaHo

KBapelbe

cape'taBa

ce C/laMIbeM

U/lealeHe

KOpae, YMeCtllo Y U/lactllu'tHe

2.tbUBa y

Kece

~
&bi
&bi

14. CYBe JbuBe, ape apuupeMa1bll, op:m:e ce

aouwU.ibeHey tlloU/loj BoOU(jow 6o.fbeY M/leK)')
12 - 24 'laco
15.

Hucy CBe JbuBe aoiOOHe aa apuupe.MY HeKO

je.tUJ, HUtll,u ce CBe Bpcale apuapeMajy Ha ucillu
Ha'tUJt; Ha apUMep, jecillUBe opwKe ce aoce6oo
apuapeMajy

16.

IIpUlluKoM
ap:m:e1bll, aaMpaHyale
2.tbUBe ce
CtllaBJbOjy Ha BpeIlO yJbe, ao ce fJ1e.MUepQtllypa
CMaIbU; CO/lU ce aleK WUWBO je/lO; aoOpeBalbe
je.tlll y KOMeUMa JbuBa HUKaKOce He apeao]1)l'tyje

IZ

3a ap:m:elbe u Ue'telbe cy aoOOHe 2.tbUBe 'luje je

MeCO cyBO u 'tBpcaw; aa ca/laale ce KOpUCale
MIlade JbuBe, 'tBpcale :m:e.tIllwwwaHe CtllpyKtllype

&:ii

18.

~
~

rJbUBe cy illeWKO CBapJbUBe u apeaopy'tyje ce oa

1bUXOByoeo y YK)'UHOj KO/lU'tUHU aojeouHa'tHo
06poKa He apel)e 30%

19.

Yaoillpe6a
HeKUX Bpetlla JbuBa auco/lyillHO
UCKJby'tyje
ucilloBpeMeHo
KoHaYMupa1be
a/lKOXO/lHUXauha

RI

20.

JecillUBe

~
R
R
R

OtllpoBHe

:t

rJbUBe ce 'tucale Ha MeCtlly 6paHXJ (YK.flOHe ce

HejeCtllUBu, tllpy/lU u I{fJBJbUBUOe/lOBU)

11. HaKHaoHo, oetll.aibllo 'tuwhelbe BpWU ce 6ea

yaotllpe6e
ce KpatllKO,

12.

Bode,. aKO je apalbe

M/la30M

r/JPU:JICuOePY:1-6 daHa, aaBUCOO 00 Bpcale

00 6 MeCel{U (ao/lyapUUpe.M.lbelte)

- cyBe, Y tllel.llaMa:

B.

apeKO 1 zoOUHe

IIpUlluKoM apuapeMaHXJ JbUBa KopUCtllu ce

eMaj/lUpaoo UIlU aocy!Je 00 Batll.pOCtlla/lHO
ctllaK.fI(J

aoctllatllu

lIpu apuupeMa1bY JbuBa aa je/lO, apeaopY'tJbUBo

je aaOp:m:atllu y r/Jpu:m:udepy 6ap jeda1t apUMepaK
yaoillpe6.fbeHe Bpcille; uw he 6UillU 00 U3yaetllHe
aoMaFtu KOO oopef)uBaHXJ BpCale u 06/lUKa
eBeHmYa/lHOi f11poBaHXJ

HeOUXoOOO, U3BoOU

- Y alLllpaUBa'ty:

:t

X/laOHe Booe

rJbUBe ce MaY 'tYBatllu:

Ha X/laOHOM,tllaMHOMMeCf11y:1 daH

-y

YCllOBOO, May

aKO cy, 6U/lO KaKO, apOMeHU/le apB06UillHY

cmpYKf11ypy
21

10.

JbuBe,

- aKO cy ao'te.ne da ce KBape, oOHOCOO,

~
~

~
~

22. AKo ce ocetlle CUMUUWMUwpoBa1bll, OOMaX ce

06patlluf11u /leKaPy; aa apBY aoMaFt f11pe6a
U3aaBaazu aOBpanalbe u yaef11U HeKU /laKcatlluB;
apeaopY'tyjy ce KaWUKa M/leBeHe Kar/Je u WUW
Burne ale'tHOCtllu o60MheHe
BUfJ1aMUJWM I(;
yaoillpe6a a/lKOXO/la je uc1ClbY'teHa
23.

Padu pa3MeHe UCK)'CtllaBa,aHa1bll,/lumepamype u

octlla/lux aKillUBHocillu, 6U/lO 6u Bp/lO 006po
rpopMUpatllu
rJbHBAPCKO
p'pYlllTBO
y
CBaKOM BeFte.M MeCilly

3HA ~AJHA IIHTAILA KOL!:

TPOBAILA f.JhHBAMA

IIPBA IIOMO'fi

apUMeHY adeKeai1llle

i1lepaauje.

3a do6ujalbe oeux aodai1laKa, /laj6o.fbe je aUCMeIlO

odloeopUi1lu /la c.nedeha aui1laHXl:
1. Knja

i.rbuea je KOpUUthe/la

2. jJ,a JIU i1la i.rbuea caada

aa apuapeMl1HXl

y oi1lpoelle

je.aa ?

deojlluKe

3. Y Koje epe.ue je KollaYMupallO cYMlbueo je.rw od

l.rbUea ?
4. Knda

cy ce aojaeUJIu

apeu

CUMai1loMu

5. Koja KOJlU'lUlla je.aa od i.rbuea

Koja je aojede/la
?

i1lpOeaHXl

je apUape.M./be1lll,

6. KnJlUKO epe.uella
je apoi1leKJIO od y6upaHXl
do lbelle yaai1lpe6e
y apuapeMl1lbY je.aa ?

l.rbUee

7. KOJlUKO oco6a je KOllaYMupMO jeJlO od l.rbUea ?

(UMelloeai1lU ux)
8. KoJluKO oco6a je aOKaaaJlO a/laKOee 6o.!leci1lu ?
(UMeIlOeai1lUux)
9. jJ,a JIU je lleKa od oco6a
KOIl3YMUpaJIa MKOXOJl ?

ape, i1l0KOM UJlU aoc.ne je.aa

06eJ1eJ/CUi1le CUMUi1lO.Me KOju cy ce MI1IlUljJeci1l0eMU:

-

.MY"HUHa, iioopalian.e,

iipeiiiepaHO

aHojen.e, iiioiiJla cyoa Ko:m:a

iipeiiiepaHo

Jly"elbt! il.Jbyoa"Ke, cyaHe o"u, ycKe aeuuqe

opxiiiaouqa,

iipoOJle.MU

iipOOJle.MUY paoy

lp"eou

opiiioi.rlaouqa,
Y PYHKqUOHUcalbY

cpqa

Y ciiiO.MaKY, iipoJluo

oiiujeHociii,
OUcajHUX

oUUJ.MyfteHociii
opiaHa

~.

~
~

:t:

~
~
~
~
~
~

~
~
~[

f.JhBBAMA

AKo aoci1lOju CYMHXly i1lpoealbe l.rbUeaMa UJlU ce

aajaBe apBu a/lal{u, apaeUJIllo aaCi1lyaalbe y i1lUM
i1lpeIlYl{UMI1MOJ/Ce 6Ui1lU odJlY'lyjyhe aa caacaealbe
aaijujellilla. IIpeellci1lBello, i1lpe6a UMI1i1lu /la YMY
CJle~ehe 'lUIbeIlUqe:

~'
Bpe.ueIlCKU paaMl1K U3.Mef)y Koll3YMupaHXl i.rbuea u
aojaee apeux a/laKOea 6o.!leci1lu, Kao u lla'lUIl aojaee
i1lelo6a, dajy UlUjJOpMl1l{Ujyo KOjOj ce oi1lpoelloj
l.rbUeu padu
u JleKapy oMOlynyjy apaeoepe.ueIlY

KOL!: TPOBAlLA

TpoBaHXl l.rbUBaMallaCi1lyaajy y aepuody od 1

MUllyi1la do 24 'laCO aa 1!;OIl3YMupaIbY

IIpBU

CUMai1lOMU cy:

- M)I'lIlU/la, aoBpahalbe, lp'leBU y Ci1l0Ml1K)'U I UJlU

- Bpi1lolJlaeUl{a, oaujeIlOCi1l, OUtaMyneIlOCi1l,
UJJBellUJIOu I UJlU
~ apei1lepallO allojelbe, apei1lepallo JlY'lelbe a.roYBa'lKe
ulUJlU
- cyalle O'lu, c.na6OCi1lCpl{a, aope.uehaj l{UpK)'Jlal{uje u
I UJlU
KOJlaUC

Mepe
apee
aOMOnu apedyaUMl1i1lu c.nedenUM
pedoc.!ledoM:
- 06aBeCi1lUi1lU deJtCYPIlOl.!leKapa y XUi1lllOj c.nYJ/C6u
- HaapaBui1lu /lUCi1ly ceux oco6a Koje cy KOIl3YMUMe
CYMIbUBOje.rw od l.rbUBa
- CaKyaUi1lU oci1lai1lKe l.rbUea' KOPUUtheHUX aa
apUape.MY je.aa u oci1lai1lKe CaMOl je.aa
- CaKyaui1lu
doci1lyalle
oci1lai1lKe
aoepahellol
cadp:HCaja,ci1l0JlUl{e u ypU/la oco6e aa KOjy ce CYMHXl
da je Oi1lpOBa/la

- OdpaCJlOj

oco6u,

dai1lU 3-5 Ka'lU'lUl{O

aa KOjy ce CYMHXl da je Oi1lpoeallll,

COJlUpaCi1lBopelle

y i1l0UJlOj Bodu,

KaKO 6u ce U3aaBMO aaepahalbe. jJ,E[JH CE

HHIIOIIITO HE j1,ABATH CJIAHY BOjJ,Y.
- ToKoM, da.fbel i1lpei1lMl1/la, UJlU Kao .Mepy
apedoci1lpoJ/CIlOCi1lU (aKo je pe'l o i1lpoBalby i.rbueoM
ca dY:HCOMJlai1leHl{UjOM) aal{ujelli1ly ce MO:HCedai1lu
.MedUl{UIlCKUyla.ib (20-50 jedunul{O)
- CBC BPe.Me,/la aal{ujelli1la de.rwBai1lU YMUpyjyhe
- Kod aal{ujelli1la KOjU je 6ea ceeci1lu, o6ea6edui1lu
apoxodlloci1l
ducajllux
ayi1leea,
odci1lpallui1lu
eBeHi1lYMlle
ay61le
apOi1leae,
Ci1la6UJ1U30Bai1lU
apoi1lOK Baadyxa u y6al{ui1lu lYMY UJlU dpBO U3.Mef)y
ay6a
- HuaoUti1lo Ile YJlUBai1lU 6UJ1o KaKBY i1le'llloci1l y
yCi1la aal{ujeHi1la