1

Knjiæni niz
VJERSKE ZAJEDNICE

Nikolina CrljiÊ
ADVENTISTI —
SEKTA, DENOMINACIJA ILI KULT?

Nakladnik
ESDEA d.o.o.
Oroslavje, Hrvatska

Odgovara
Velimir ©ubert

Lektura i korektura
Ljerka Koren

GrafiËka priprema
GENESIS, Zagreb

Tisak
ITG, Zagreb, 2001.

2
 NIKOLINA CRLJI∆

ADVENTISTI
SEKTA, DENOMINACIJA
ILI KULT?

ESDEA OROSLAVJE

3
 —————————————————————
CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i sveuËiliπna knjiænica, Zagreb

UDK 286(497.5) (091)

CRLJI∆, Nikolina
Adventisti : sekta, denominacija ili kult?
/ Nikolina CrljiÊ. - Oroslavje : Esdea, 2001. -
(Knjiæni niz Vjerske zajednice)

Bibliografija.

ISBN 953-6409-19-4

I. Adventisti -- Hrvatska -- Djelovanje

410103038
—————————————————————

4
 RIJE» UNAPRIJED

Autorica ovog rada, Nikolina CrljiÊ, æivi u Oroslavju s

roditeljima i mlaim bratom. Roena je 29. rujna 1981.
godine u Zaboku. Njezini roditelji veÊ dugo stanuju i æive
u ovom gradu. Osnovno πkolovanje i Ëetiri razreda opÊe
gimnazije zavrπila je u Oroslavju s odliËnim uspjehom. U
razgovoru voli naglasiti da je tu upoznala mnoge divne
mlade ljude, a posebno profesore koji su bili izvrsni pre-
davaËi i vrlo ugodno druπtvo. Osobito voli hrvatski jezik,
povijest, sociologiju i filozofiju. Kao emocionalna osoba
voli sluπati, ali umjesto govorenja viπe voli svoje misli bi-
ljeæiti na papir.
Nikolina zasad joπ nema potpuno razraene planove
za buduÊnost, ali vjeruje da Êe uz molitvu i Boæju pomoÊ i
taj problem svojega æivota uspjeπno rijeπiti.
Nikolina je tipiËan primjer suvremene mladeæi. S veli-
kim zanimanjem gleda svijet i sve πto se oko nje zbiva. Ima
izvanrednu moÊ zapaæanja i selektiranja zapaæenih poje-
dinosti. Nije spremna prihvatiti neËije stavove ili objaπ-
njenja bez ozbiljnog i prijeko potrebnog zaπto.
Odrastanjem i sazrijevanjem tih je pitanja bilo sve vi-
πe. Zaπto tolike razlike meu ljudima, tolike stranke, zaπto
toliko Crkava i raznih ideologija?
Tijekom Domovinskog rata, kojeg je proæivljavala sa
svim strahotama nesigurnosti, problema i neimaπtine, uz

5
desetke tisuÊa prognanika, izbjeglica i domaÊeg puËanstva
koje je ADR A opskrbljivala hranom, odjeÊom, posteljinom,
namjeπtajem i sl., i Nikolina je sa svojom obitelji povre-
meno koristila njezine usluge i pratila djelovanje Huma-
nitarne organizacije ADR A (AdventistiËki dobrotvorni rad)
u StubiËkoj Slatini — Oroslavju. Upoznala se s voditeljicom
te organizacije Marianom ©ubert i uspostavila s njom prija-
teljske kontakte.
Ljubopitljivost i priroena æelja da dozna viπe poticala
je Nikolinu u postavljanju niza pitanja u svezi s ADROM.
Fascinirala ju je spoznaja da ADR A djeluje u viπe od 200
zemalja, da u njoj djeluje 391 pokretna jedinica dobro-
tvorne sluæbe i 13.876 dobrotvornih skupina. Bila je izne-
naena podatkom da u Hrvatskoj ADR A djeluje viπe od 75
godina (kao Dobrotvorno samaritansko druπtvo do 1989.,
a 18. studenog 1989. g u StubiËkim Toplicama donesena
je odluka o promjeni imena i prihvaÊanje meunarodnog
naziva ADR A (Adventist development relief asociation).
Doznala je da ADR A organizira mnogobrojne semina-
re, humanitarne koncerte, zdravstvena, kulturna i duhov-
na predavanja. PomoÊ je pribavljala bolnicama, domovi-
ma zdravlja, ambulantama, πkolama, vrtiÊima, udrugama
invalida i sliËnim ustanovama.
Preko ADRE Nikolina doznaje da je organizator tako
velike i svuda prisutne organizacije KrπÊanska adventistiË-
ka crkva, da su vjernici te Crkve poærtvovni volonteri i
organizatori raznih programa
Njezina se znatiæelja usmjerila na Crkvu. Kakva je to
Crkva, kakva su njezina vjerovanja, kakav je njihov odnos
prema drugim vjerskim zajednicama, prema druπtvu, dr-
æavi i sliËnom?

6
 Ta znatiæelja ju je pokrenula na istraæivanje i pojaπ-
njenje svakog takvog pitanja. ProËitala je veliki broj knjiga,
prelistala mnogobrojne Ëasopise, upoznala se s velikim
brojem novinskih vijesti i izvjeπÊa adventistiËkih autora,
simpatizera AdventistiËke crkve, ali i otvorenih neprijate-
lja te Crkve, i nakon svakog takvog istraæivanja na povrπi-
nu su izlazila nova pitanja koja nije htjela zanemariti.
Kao lektor ili korektor pomagala je na izdavanju niza
knjiga u nakladi tvrtke ESDEA u Oroslavju.
Nakon tako mukotrpnog i savjesnog istraæivanja, pri-
bliæava se kraj πkolske godine i postavlja se pitanje matu-
ralnog rada. Izmeu teme iz filozofije ili sociologije Niko-
lina je, uz pomoÊ svojega mentora prof. Darka CigleneË-
kog, kao naslov svoje maturalne radnje izabrala temu “Ad-
ventisti — sekta, denominacija ili kult?”
Na zadovoljstvo svojega mentora i cijele ispitne komi-
sije, svoje spoznaje o toj Crkvi, njezinoj povijesti i posla-
nju pretoËila je vrlo kvalitetno u svoj maturalni rad.
Tvrtki ESDEA pruæila se prilika da, uz pomoÊ sponzo-
ra, predstavi ovaj njezin rad πirem Ëitateljstvu u obliku
knjige. Oprema knjige i ilustracije pridonos su nakladni-
ka.

Urednik

7
 Zahvaljujem svojemu mentoru
prof. Darku CigleneËkom
na pruæenoj pomoÊi i struËnim savjetima
kod izrade maturalnog rada.

8
 1. UVOD

Pojava adventizma u naπim krajevima i sve veÊa pri-

sutnost adventista u druπtvenom okruæenju, s posebnim
naglaskom na Humanitarnu organizaciju ADR A — Adven-
tistiËki dobrotvorni rad; naroËita zauzetost njihovih vjer-
nika u rjeπavanju socijalnih problema, posebno kod zbri-
njavanja izbjeglica i prognanika tijekom ratnih zbivanja,
budi u nama æelju da upoznamo te naπe susjede i njihov
naËin æivota, vjerovanja i djelovanja.
To je i razlog moje odluke da malo bolje upoznam ad-
ventiste, istraæim njihov naËin æivota i rada i pripremim
ovaj rad.
U ovom radu pokuπat Êu odgovoriti na pitanje iz na-
slova — jesu li oni doista kult, denominacija ili sekta.
U drugom poglavlju objasnit Êu tko su adventisti uop-
Êe i πto o njima kaæe povijest, otkud vuku korijenje, pod
Ëijim utjecajem su nastali i kako su se uopÊe prozvali ad-
ventistima.
U treÊem poglavlju vidjet Êemo njihovu djelatnost, nji-
hov vjerski æivot i duhovnu obnovu, s posebnim naglas-
kom na subotu kao dan odmora. Podijeljeno je na nekoli-
ko cjelina. Slijedi odgojno djelo (πkole, fakulteti, gimna-
zije), nakladniËko djelo (Ëasopisi, knjige, radio i televizi-
ja), a zadnja cjelina treÊeg poglavlja jest dobrotvorni rad —
ADR A.

9
 U Ëetvrtom poglavlju dajemo prikaz organizacije Krπ-
Êanske adventistiËke crkve.
U petom poglavlju pobliæe Êemo upoznati adventiste
u Republici Hrvatskoj te neke od njihovih najvaænijih pred-
stavnika u proπlosti.
U πestom poglavlju iznijet Êu razliËita miπljenja, tuma-
Ëenja i citate o njima, odnosno kako ih pojedinci doæiv-
ljavaju.
ZakljuËak Êe biti sam saæetak ovog rada i moje osobno
miπljenje o njima.
Ovim zahvaljujem i adventistiËkom pastoru πto mi je
posvetio vrijeme za razgovor i pribavio mnogobrojnu lite-
raturu i stavio na raspolaganje svoju knjiænicu.

10
2. KR©∆ANSKA ADVENTISTI»KA
CRKVA

2.1. Tko su adventisti?

ADVENTISTI (lat. adventus, dolazak) pripadnici su
krπÊanske sljedbe koji od 1843./44. godine oËekuju “dru-
gi Kristov dolazak na Zemlju.” Njihov veliki propovjednik
bio je ameriËki farmer i baptistiËki propovjednik William
Miller (1782.—1849.), pripadnik slobodne BaptistiËke cr-
kve koji se bavio prouËavanjem Biblije. Miller je za termin
Kristova ponovnog dolaska uzeo razdoblje od 21. oæujka
1843. godine do 21. oæujka 1844. godine, prema proro-
Ëanstvu u Knjizi proroka Daniela, a prema Mateju 24,1-6
odgodio ga je za 22. listopada 1844. godine. Ali ni toga
dana Krist nije doπao. Mnogi su mu suradnici i pristaπe
okrenuli lea. Ellen Gould White, roena u Portlandu, “pro-
roËica”, kako su je adventisti zvali, u svom je “vienju”
vidjela da je Krist 22. listopada 1844. proglasio “posljednji
sud” grijesima na Zemlji. NajveÊi od tih grijeha bio je pre-
stanak svetkovanja subote.
Miller je 1845. godine iskljuËen iz baptistiËke zajedni-
ce i na jednoj konferenciji u Albanyju ujedinjuje se u sa-
mostalnu adventistiËku denominaciju koja je æivjela u na-
petom oËekivanju ponovnog Gospodinovog dolaska, ali
viπe nije nagovjeπtavao datum.

11
 Do prijeloma unutar adventistiËkog pokreta doπlo je
zbog ideje o “svetkovanju subote”. Skupina koja je podr-
æala tu ideju i koja je zapoËela svetkovati subotu nazvala je
sebe 1860. godine “adventistima sedmog dana”. Misao o
svetkovanju subote preuzeli su od zajednice “baptista sed-
mog dana”1.
Zbog svetkovanja subote nazivaju ih i “subotari”. Osno-
vom vjere smatraju cijelu Bibliju (Sveto pismo). Strogo za-
branjuju uzimanje alkohola i nikotina, bore se za zdrav
duh i zdravo tijelo. Oni vjeruju u spasenje miloπÊu i prak-
ticiraju krπtenje odraslih, a prekogrobni æivot nazivaju “po-
Ëinak u Kristu” koji Êe trajati do “parusije” (grË. parusia —
nazoËnost, ponovni dolazak Kristov na svrπetku svijeta)2
kada Êe svi uskrsnuti u slavi. Na Ëelu AdventistiËke crkve
nalazi se Generalna konferencija sa sjediπtem u Washing-
tonu D.C. Evangelizaciju obavljaju osobnim posjetima
domovima, raspaËavanjem Ëasopisa i knjiga, koriπtenjem
radio i TV postaja i promidæbom zdrave hrane.
Veliku pozornost posveÊuju πkolstvu i tzv. subotnjim
πkolama.3

2.2. ©to kaæe povijest?

PoËetkom 19. stoljeÊa u Europi i SAD-u djelovali su
pokreti probuenja, tj. pokreti pod Ëijim su se utjecajem

1
Bartz, W., SEKTE DANAS, KrπÊanska sadaπnjost, Zagreb, 1984.
str. 30—33.
2
AniÊ—KlaiÊ—DomoviÊ, RJE»NIK STR ANIH RIJE»I, Sani-plus,
Zagreb 1998. str. 1050.
3
HRVATSK A ENCIKLOPEDIJA, Leksikografski zavod Miroslav
Krleæa, Zagreb, 1999.

12
ljudi vjerom osobno upoznavali s Isusom Kristom i pri-
hvatili Ga.
Oko 1840. godine nastao je jedan od tih pokreta —
“veliko probuenje”. NajznaËajnija uloga tog pokreta bilo
je vjerovanje da Êe Isus Krist uskoro doÊi.
BaptistiËki propovjednik William Miller u SAD-u izra-
Ëunao je termin Kristova dolaska — 1836. godine, a u Nje-
maËkoj prelat Albrecht Bengel — 1844. godine. Isus Krist
nije ponovno doπao, pa su vjernici bili duboko razoËarani.
“Veliko probuenje” doæivjelo je neuspjeh.
Ipak, ostala je jedna skupina vjernika koja je kritiËki
razmatrala spoznaje iz “velikog probuenja”. Oni su se
1863. godine organizirali u “KrπÊansku adventistiËku cr-
kvu” ili “Crkvu adventista sedmoga dana”. Adventisti su
shvatili da nikad ne treba postavljati datum Kristovog po-
novnog dolaska, ali su istodobno bili posluπni rijeËima Isusa
Krista da budu spremni ËekajuÊi Ga. Adventisti su vidjeli
sebe kao nasljednike Reformacije. I oni su, kao i svi pro-
testanti, prihvatili cijelo Sveto pismo kao temelj vjere.
Njihova Crkva je razgranata diljem svijeta i imaju svo-
je sveÊenike πkolovane na vlastitim teoloπkim fakultetima.
Raspolaæu zdravom financijskom osnovom koja ih Ëini ne-
ovisnima o dræavi.4
Protivno tom miπljenju, postoji i druga strana povijesti
koja tvrdi da je “proroËica” Ellen Gould White kao devet-
naestogodiπnjakinja imala “vienje” 3. 4. 1847. godine. U
tom je “vienju” vidjela da Bog nije promijenio “πabat” jer

4
GolubiÊ, Mirko, POVIJEST KR©∆ANSKE CRKVE, AdventistiËki
teoloπki fakultet, Maruπevec, 1982.

13
se On, kao ni Njegov Zakon, nikada ne mijenja. Papinstvo
je izvrπilo zamjenu svetkovanja sa sedmog dana na prvi, i
to u prvim stoljeÊima, i tako promijenilo vrijeme i zakon5.
E. G. White je datum “posljednjeg suda” na Zemlji po-
maknula na neodreeni trenutak i uvijek opominjala vjer-
nike na dvostruku obvezu: besprijekoran æivot i misionar-
sko poslanje.

5
Bartz, W., SEKTE DANAS, KrπÊanska sadaπnjost, Zagreb 1984.
str. 33—34.

14
 3. DJELATNOST CRKVE

U ovom poglavlju razmotrimo djelatnost Crkve: u πto

adventisti vjeruju, kako æive, za πto se zalaæu, kakva im je
zdravstvena sluæba, odgojno i nakladno djelo te dobro-
tvorni rad.

3.1. Vjerski æivot — duhovna obnova

Adventisti prihvaÊaju “Apostolsko vjerovanje” jer sma-
traju da ono izraæava prvobitna krπÊanska vjerovanja pro-
izaπla iz Biblije, tj. uËenje apostola i proroka kojima je te-
melj vjere Isus Krist.6
Adventistima i krπÊanima zajedniËka je vjera u Isusa
Krista. On je srediπte njihovog æivota. Oni smatraju da se
krπÊanstvo treba oËitovati u svakodnevnom æivotu, kako u
domu tako i u i zajednici. Adventisti se subotom sastaju na
bogosluæju koje vodi pastor, odnosno starjeπina mjesne cr-
kve. U bogosluæju sudjeluju svi vjernici crkve, a bogosluæ-
je se sastoji od prouËavanja biblijske pouke, Ëitanja Svetog
pisma i molitava. ©abat (subota) je dan kada se treba na-
roËito prouËavati Biblija, a odlaskom u prirodu prouËavati
djela Boæjeg stvaranja. Adventisti vjeruju da tijekom æivota

6
SAVJEST I SLOBODA, Centar za istraæivanje Biblije Znaci vremena,
Informacije, Zagreb, 1981, str. 45.

15
Ëovjek dolazi do “obraÊenja” u Kristu, a rezultat te pro-
mjene pod utjecajem Svetoga Duha jest “ponovno raa-
nje”, odnosno napuπtanje neboæanskih, protubiblijskih
krivih navika koje odvraÊaju Ëovjeka od propasti i vode ga
k Bogu.

TEMELJNA VJEROVANJA

Isus Krist
Za adventiste je, prema nauËavanju Biblije, Isus Krist
jedini posrednik izmeu Boga i Ëovjeka. On je Spasitelj
ljudi.
Kristov æivot, trpljenje, smrt i uskrsnuÊe jedino su sred-
stvo za oËiπÊenje Ëovjeka od grijeha. Oni koji vjerom pri-
hvaÊaju oËiπÊenje mogu imati vjeËni æivot. Savrπeno oËiπ-
Êenje, djelovanjem Svetog Duha, pomiruje Ëovjeka s Boæ-
jim Zakonom i Njegovim milosrem, ono osuuje Ëovje-
kov grijeh pruæajuÊi mu oprost. Kristova smrt je zamjena
za ljudsku smrt. Kristovo uskrsnuÊe najavljuje Boæju po-
bjedu nad silama zla, a onima koji prihvaÊaju oÊiπÊenje
On osigurava konaËnu pobjedu nad grijehom i smrÊu.

Biblija
Biblija ili Sveto pismo, Stari i Novi zavjet, pisana je Boæja
RijeË, dana boæanskim nadahnuÊem preko svetih Boæjih
ljudi koji su govorili i pisali pod utjecajem Svetoga Duha.
U svojoj RijeËi Bog je povjerio Ëovjeku znanje potrebno
za spasenje. Ona je jedini temelj vjere.

16
 “Ako ugledaπ Ëovjeka koji u subotu ujutro ide ulicom i
u ruci ima Bibliju, moæeπ biti potpuno siguran da je ad-
ventist. Istina, svi adventisti ne nose Bibliju sa sobom u
svako doba, ali mnogi od njih imaju obiËaj da je nose u
crkvu i na molitvene sastanke. Oni su narod jedne Knjige,
a ta knjiga je Biblija. Oni je vole i prouËavaju je. U njiho-
vim domovima, πkolama i crkvama ona zauzima prvo mje-
sto. Niπta ne moæe poljuljati njihovu vjeru da je ona RijeË
Boæja.”7

Kristov drugi dolazak

Sam Isus Krist, aneli prilikom uzaπaπÊa i oni koji su
svjedoËili o Njemu kroz stoljeÊa uvijek su iznova isticali
da Êe On ponovno doÊi. Adventisti ne istiËu kraj svijeta,
nego istiËu Isusa Krista koji Êe ponovno doÊi. Zbog toga
oni smatraju da Ëovjek ne treba strahovati nad krajem, nego
se treba nadati. Oni ne znaju kada Êe to biti, ali vjeruju da
Êe biti uskoro.

Smrt i uskrsnuÊe
PlaÊa grijeha je smrt. Ali Bog je besmrtan i On daje
kao besplatni poklon vjeËni æivot onima koji vjeruju i time
se otkupljuju od grijeha. Kad Krist ponovno doe, svijet
Êe dosegnuti pravi cilj i svrhu stvaranja, kao i spasenje svih
ljudi koji vjeruju u Njega i u Njegov ponovni dolazak.

7
TVOJI PRIJATELJI ADVENTISTI, KrπÊanska adventistiËka crkva,
Zagreb, 1993. str. 3.

17
Krπtenje
Krπtenjem, vjeruju adventisti, Ëovjek priznaje svoju
vjeru u æivot, smrt i uskrsnuÊe Isusa Krista i time donosi
odluku i javno obznanjuje da æeli æivjeti novim æivotom.
Adventisti priznaju Isusa Krista kao Gospodina i Spasite-
lja, vjerom postaju Njegov narod i vjernici Njegove Crkve.
Krπtenje ima duboko duhovno i simboliËko znaËenje: kao
πto je Isus Krist umro, leæao mrtav u grobu i ustao treÊeg
dana, tako i Ëovjek, uronjen u vodu, biva “sahranjen”, da
bi zatim ustao na nov æivot s Isusom Kristom.

Deset zapovijedi
NaËela Boæjeg Zakona sadræana su u Deset zapovijedi.
Izraæavaju Boæju ljubav i obznanjuju Njegovu volju za Ëo-
vjeka. Oni su propis i temelj Boæjeg saveza s Njegovim
narodom i ukazuju na grijeh. Spasenje je u cijelosti rezul-
tat Boæje milosti, a nikako rezultat ljudskih djela dobrote
ili poboænosti, ali je plod spasenja posluπnost Boæjim
nepromjenjivim zapovijedima. Posluπnost razvija krπÊan-
ski karakter i daje osjeÊaj zadovoljstva. Ona govori πto je
dobro a πto je zlo. Snagu da Ëovjek ostavi zlo i Ëini dobro
daje Bog kroz Isusa Krista i kroz Svetoga Duha.

Brak i obitelj
Bog je u Edenu obavio prvo vjenËanje, osnovao brak,
a Isus ga je za vrijeme svog boravka na Zemlji potvrdio
kao doæivotnu zajednicu izmeu muπkarca i æene. Za krπ-
Êanina brak je zavjet kojim se obeÊao Bogu i svom braË-
nom supruæniku. Adventisti vjeruju, kao πto je Isus uËio,

18
da onaj tko napuπta svog braËnog supruænika i stupa u
brak s drugim — Ëini preljub. Odnosi u obitelji nisu uvijek
idealni, ali supruænici koji se potpuno posvete jedno dru-
gome u Kristu, mogu postiÊi zajedniπtvo u ljubavi i æivotu
kroz vodstvo Svetoga Duha i uz pomoÊ Crkve. Roditelji
trebaju odgajati svoju djecu da ljube i sluπaju Boga.

Crkva
Crkva je zajednica vjernika koji prihvaÊaju istinu da je
Isus Krist Gospodin i Spasitelj. Ljudi se sjedinjuju na bo-
gosluæju, u zajedniπtvu, u pouËavanju Boæje RijeËi, VeËeri
Gospodnjoj (svetoj priËesti pod prilikama kruha i vina), u
sluæenju svim ljudima i objavljivanju evanelja cijelome
svijetu. Autoritet Crkve proistjeËe iz Krista koji je utjelov-
ljena RijeË, i iz Pisma koje je napisana RijeË. Crkva je Boæ-
ja obitelj: njezini vjernici, koje je Bog usvojio kao svoju
djecu, æive na temelju Novog zavjeta8.

Subota — dan odmora

©ABAT — hebrejski πabat, grËki sabaton — subota, dan
odmora. U Starom zavjetu naziv subota oznaËuje prekid
rada zbog religijskih obreda. Subota u Bibliji oznaËava dan
poËinka, veselja i bogoπtovnih sastanaka. Zakonik saveza
je naglaπavao humanitarnu stranu poËinka, jer su se i ro-
bovi tada mogli odmarati. Bog je dao Izraelu subotu kao
znak i priliku da ga tog dana posveÊuje. Zakon subotom

8
BIBLIJA: 2 Pt 1,20-21; 2 Tim 3,16.17; Iv 3,16; Iz 53; 1 Pt 2,21.22;
Rim 6,1-6; Izl 20,1-17; Ps 40,7.8; Post 2,1-3; Izl 20,8-11; Mt 19,3.9; Iv
2,1.11; Ef 5,21-23; Mt 28,19.20: 16,13-20; Kol. 11,17.18.

19
zabranjuje gotovo sve djelatnosti, Ëak i kuhanje hrane. Tog
dana su se prinosile ærtve, obnavljali su se kruhovi πto su
se postavljali svake subote. Izvan Jeruzalema, umjesto ob-
reda, odræavani su sastanci u zbornicama gdje su izgova-
rane molitve, Ëitalo se i tumaËilo Sveto pismo. U Novom
zavjetu Isus ne ukida zakon subote, On na taj dan posjeÊu-
je zbornicu i pritom navjeπÊuje evanelje. Isus naglaπava
da je subota stvorena radi Ëovjeka, a ne Ëovjek radi subo-
te, a ljubav ima prednost pred materijalnim odræavanjem
poËinka. Isus sebi pripisuje vlast nad subotom. Ni Isusovi
uËenici nisu prestali svetkovati subotu. I nakon Isusova
uzaπaπÊa odræavaju se subotnji sastanci koji su sluæili za
navjeπÊivanje evanelja u æidovskoj sredini. Ali postupno
prvi dan tjedna, odnosno dan Isusovog uskrsnuÊa, postaje
danom bogoπtovlja Crkve9.
Crkva je ubrzo taj dan prozvala danom Gospodnjim i
posebno su ga slavili vjerskim sastancima i djelima do-
brotvornosti. Na taj dan trebalo je odustati od svih uobi-
Ëajenih poslova. Tako je i nastao hrvatski naziv nedjelja
(ne djelati), πto znaËi odreÊi se svakodnevnih poslova i po-
svetiti se molitvi i obitelji.
Adventisti vjeruju da je Stvoritelj nakon πest dana
stvaranja poËinuo sedmoga dana i kao spomenik u vreme-
nu ustanovio subotu za sve ljude, dan sjeÊanja na stvara-
nje. Adventisti vjeruju da je subota dan radosne zajednice
s Bogom i bliænjima, simbol otkupljenja u Kristu, vizija
vjeËne buduÊnosti u Boæjem kraljevstvu. Svetkovanjem
ovog dana od zalaska do zalaska sunca oni proslavljaju Boæje
stvaralaËko i otkupiteljsko djelo.

9
Leon — Dufour, RIJE»NIK BIBLIJSKE TEOLOGIJE, KrπÊanska
sadaπnjost, Zagreb 1993. str. 1287—1289.

20
3.2. Kako æive adventisti
Adventisti na ljudsko tijelo gledaju kao na “hram Duha
Svetoga”.10
Oni smatraju da krπÊanski æivot obuhvaÊa cijelog
Ëovjeka i sva podruËja njegova æivota. Zato istiËu krπÊanski
naËin æivljenja koji se upravlja prema Bibliji. Adventisti su
sretni zbog æivota kojeg im je Bog poklonio. Vjeruju da je
Ëovjek odgovoran i za sebe i za druge. Bog je Ëovjeku dao
æivot i samo ga On ima pravo uzeti. Oni se klone svih vrsta
droge, alkohola i opojnih sredstava koja su πtetna i za duπu
i za tijelo. Zauzimaju da i druge ljude oslobode od alko-
hola i nikotina. Oni smatraju da time neÊe postati “sveti”
nego slobodni. Isus Krist, zapravo, nije oslobodio Ëovjeka
da ponovno izgubi slobodu. Zalaæu se za zdravstvenu re-
formu i vegetarijanski naËin æivljenja. AdventistiËko æiv-
ljenje treba se oËitovati u jednostavnosti, zato i odbacuju
svaki luksuz u odjeÊi i nakitu.

3.3. Zdravstvena sluæba

BuduÊi da je Isus posveÊivao naroËitu pozornost bo-
lesnima, i za adventiste je pruæanje pomoÊi bolesnima i
siromaπnima od velike vaænosti. Oni osnivaju mnogobrojne
bolnice koje po cijelom svijetu sluæe kao izraz odgovor-
nosti. Vjeruju da su lijeËenje i spasenje usko povezani.
Socijalna skrb i zdravstvena djelatnost broje:
157 bolnica i sanatorija,

10
Bartz, W., SEKTE DANAS, KrπÊanska sadaπnjost, Zagreb, 1984.
str. 42.

21
 349 klinika i ambulantnih stanica,
45 brodova i aviona u medicinskoj sluæbi,
83 staraËka doma,
3.675 lijeËnika i 15439 medicinskih sestara,
11.310.297 osoba o kojima se skrbi Crkva (godiπnje),
16.597.267 sati u medicinskoj i dobrotvornoj sluæbi
(godiπnje).11

3.4. Odgojno djelo

Adventisti imaju vlastite πkole u kojima se trude djecu
i mladeæ pripremiti da æive krπÊanskim æivotom. Vjeruju
da se mladi trebaju razvijati svestrane i skladno — tjelesno,
duπevno, socijalno i duhovno. Za duhovno uzdizanje vjer-
nika i svakodnevno prouËavanje Crkva ima biblijske pou-
ke za predπkolsku, πkolsku djecu, srednjoπkolce i odrasle.
Redovito se odræava vjeronauk za sve razrede osnovne i
srednje πkole. Vjeronauk se priznaje uËenicima i uvodi se
u πkolski imenik i godiπnje svjedodæbe.
AdventistiËki odgojni sustav sastoji se od:
4522 osnovne πkole,
5533 πkole koje djeluju u okvirima mjesnih crkava,
1011 srednjih, viπih πkola i koledæa,
81 sveuËiliπte,
18102 profesora i nastavnog osoblja.

11
SEVENTH-DAY ADVENTIST YEARBOOK, 1995. str. 4.

22
 U Republici Hrvatskoj trenutaËno djeluje:
Teoloπki fakultet KrπÊanske adventistiËke crkve,
srednja πkola gimnazijskog smjera,
srednja πkola medicinskog smjera.12

Prva teoloπka πkola KrπÊanske adventistiËke crkve os-

novana je kod nas 1931. godine u Zagrebu.
Srednja medicinska πkola i gimnazija smjeπtene su
danas u Maruπevcu kraj Varaædina. Ta πkola je pomogla
adventistiËkoj mladeæi da saËuvaju svoju vjeru i da se
osposobe i postanu korisni Ëlanovi druπtva. AdventistiËki
teoloπki fakultet, u suradnji s Teoloπkim fakultetima u Fran-
cuskoj, NjemaËkoj, Engleskoj ili Americi omoguÊuju stu-
dentima da uz obrazovanje postignu i najviπa akademska
zvanja iz teologije.13

3.5. Nakladniπtvo
Literatura adventista sedmoga dana poËinje se izda-
vati na hrvatskom i na srpskom jeziku prvi put u Zrenja-
ninu 1896. godine. Sluæbeno glasilo ove religijske zajed-
nice u Republici Hrvatskoj izlazi od 1909. godine pod na-
zivom “Posebna objava”, poslije poznata kao “Glasnik Krπ-
Êanske adventistiËke crkve”, a danas se on izdaje kao “Ad-
ventistiËki pregled”. Iste godine pokreÊe se i vjerski Ëaso-
pis “Znaci vremena” koji izlazi i danas14.

12
SEVENTH-DAY ADVENTIST YEARBOOK, 1995. str. 4.
13
Skupina autora, TKO SU ADVENTISTI? KrπÊanska adventistiËka
crkva, Zagreb, 1992.
14
CvitkoviÊ, Ivan, RELIGIJE U BOSNI I HERCEGOVINI, Univerzal,
Tuzla, 1981. str. 95.

23
 Adventisti vjeruju u pisanu rijeË i zato mnogo rade na
izdavanju Ëasopisa i publikacija sa zdravstvenim, odgoj-
nim i duhovnim sadræajem. Godine 1970. otvorena je Do-
pisna Biblijska πkola na slovenskom jeziku u Celju. Za struË-
nu suradnju i voenje πkole pobrinuo se pastor Mihael
VirtiË. Iste godine osnovan je i “Glas nade” — adventistiËki
radio u svijetu. Radio “Glas nade” u Zagrebu pripremao je
radio emisije na hrvatskom, slovenskom, srpskom, ma-
kedonskom, maarskom, rumunjskom i albanskom jeziku.
Urednik Zvonko ©eb brinuo se o slanju snimljenog ma-
terijala na Maltu, gdje je bio prvi adventistiËki radio “Glas
nade” koji je emitirao emisije na raznim jezicima.
Registriran je i pokrenut press bilten “ZVONO — Zna-
ci vremena objavljuju novosti”, jedini nekatoliËki press
bilten koji je izlazio svaki mjesec na hrvatskom, srpskom i
engleskom jeziku, a primale su ga sve opÊine, komisije za
odnose s vjerskim zajednicama, novinske kuÊe, radio po-
staje, adventistiËke i mnogobrojne druge Crkve.15
Tiskana je i knjiga “Suvremeni Ëovjek i Biblija” u devet
izdanja. To je jedna od najprodavanijih i najËitanijih knji-
ga adventistiËke naklade.
Adventisti imaju 56 izdavaËkih ustanova koje izdaju
362 Ëasopisa na 229 jezika svijeta.
Dopisna biblijska πkola “BIBLIJA GOVORI” djeluje u
192 dræave i 1969. godine imala je oko 704.606 polaznika
dopisnih teËajeva.16

15
Press Bilten ZVONO — Znaci vremena objavljuju novosti, razni
brojevi.
16
SAVJEST I SLOBODA, INFORMACIJE, ZAGREB, 1981.

24
 Dopisna biblijska πkola djeluje u Hrvatskoj od 1969.
godine s dva programa:
1. Osnovne istine Svetog pisma u 24 lekcije,
2. CREDO — vjerovanje ranog krπÊanstva, takoer 24
lekcije.
U Hrvatskoj je od 1969. godine tu vrstu dopisnog ob-
razovanja proπlo viπe od pola milijun polaznika.
Godine 1970. Centar Znaci vremena iz Zagreba otva-
ra Dopisnu biblijsku πkolu na slovenskom jeziku u Celju,
za struËnu suradnju i voenje πkole pobrinuo se pastor
Mihael VirtiË; a 1971. godine i Dopisnu biblijsku πkolu na
maarskom jeziku u Novom Sadu, struËni suradnik bio je
pastor Stevan Szabo. Mnogobrojne lekcije dopisne biblij-
ske πkole na maarskom jeziku slane su i u Maarsku, a
nakon zavrπenog πkolovanja poslane su i diplome.
Osim mnogobrojnih adventistiËkih Ëasopisa, knjiga i
radioemisija “Glas nade” zapoËeta je i velika satelitska evan-
gelizacija svijeta pod naslovom “BuduÊnost 2000. ©to vas
oËekuje”. Tu evangelizaciju odræao je adventistiËki pastor
Mark Finley u Orlandu na Floridi, a sluπalo ga je i gledalo
mnogobrojno puËanstvo u 27 zemalja svijeta, odnosno u
viπe od 4000 gradova. U Hrvatskoj su se okupljale veÊe ili
manje skupine na viπe od 50 mjesta. Kao primjer mogu
navesti Hrvatsko zagorje: Zlatar Bistrica i Bistranski Nova-
ki. Snimke te evangelizacije koriste se i sada u javnom ra-
du.

3.6. Dobrotvorni rad — ADR A

Adventisti vjeruju da se krπÊanin nikad ne smije koris-
titi silom da bi mijenjao loπe odnose meu ljudima ili dr-

25
æavama. Oni smatraju kako je njihov zadatak da nesreÊu i
patnju umanje silom ljubavi. Zato imaju organizirano do-
brotvorno druπtvo koje pruæa socijalnu pomoÊ i pomaæe
u sluËajevima elementarnih nesreÊa.
AdventistiËki dobrotvorni rad — ADR A djeluje πirom
svijeta u viπe od 200 zemalja. Samo jedne godine podi-
jeljeno je 18.741.246 odjevnih predmeta. U svijetu djeluje
391 pokretna jedinica dobrotvorne sluæbe i 13.876 do-
brotvornih grupa i grupa pomoÊnika17.
U Republici Hrvatskoj ova humanitarna organizacija
djeluje veÊ 75 godina pod nazivom “Dobrotvorno samari-
Êansko druπtvo” koje je 1989. godine na skupπtini u Stu-
biËkim Toplicama donijelo zakljuËak o promjeni imena u
meunarodni naziv ADR A — ADVENTISTI»KI DOBRO-
TVORNI R AD. Posebno je zapaæena djelatnost ADRE u
Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini tijekom Domovinskog ra-
ta.
Zanimljiv je podatak da je posljednji kamion sa hu-
manitarnom pomoÊi koji je uπao u Vukovar, prije njegova
pada u ruke okupatora, bio kamion koji je prevozio po-
moÊ ADRE za bolnicu i stanovnike Vukovara.
ADR A HRVATSKO ZAGORJE u Oroslavju djelovala je
tijekom cijeloga rata. TisuÊe prognanika, izbjeglica i so-
cijalno nezbrinutih primili su pomoÊ od te organizacije.
Organizirane su brojne aktivnosti, primjerice humanitar-
ni koncerti, zdravstvena predavanja, teËajevi kuhanja, te-
Ëajevi za njegu bolesnika u kuÊi, stotine uËenika je dobilo
pomoÊ za topli obrok u πkolskim kuhinjama. Bolnice, do-

17
SEVENTH-DAY ADVENTIST YEARBOOK, 1995. str. 4.

26
movi zdravlja, ambulante, πkole, domovi i druπtva primili
su pomoÊ u hrani, lijekovima, instrumentima, invalidskim
pomagalima i inventaru. I danas je ADR A jedna od rijet-
kih humanitarnih organizacija koja redovito opskrbljuje
obitelji s djecom, bolesne, invalide i samohrane majke.
ADR A Oroslavje je samo tjekom 1993. godine pruæila
razne oblike pomoÊi: bolnici BraËak, specijaliziranoj bol-
nici StubiËke Toplice, Domu zdravlja Oroslavje, Domu za
prognanike “Betanija”, mjesnoj zajednici Klenovnik, Cr-
venom kriæu Vukovara, djevojaËkom domu u BedekovËini
i uËenicima niæih razreda u viπe od 20 osnovnih πkola, kao
i podruËnim ambulantama18.
U rad ADRE ukljuËeni su vjernici AdventistiËke crkve
ali i mnogobrojni drugi dragovoljci. Rad je dobrovoljan i
bez ikakve naknade. Za svu primljenu i izdanu pomoÊ pre-
ko ADRE postoji sluæbena dokumentacija.
ADR A HRVATSKA je 1992. godine zatraæila od Europ-
ske zajednice pomoÊ od 2,5 milijuna dolara za kupnju
200.000 obiteljskih paketa hrane i 100.000 paketa higi-
jenskih potrepπtina namijenjenih prognanicima i izbjeg-
licama u Hrvatskolj i BiH. Sve primljeno uredno je podi-
jelila19.
Odjelu za djeËje bolesti KliniËke bolnice Split poklo-
njen je 1998. godine ultrazvuËni ureaj vrijedan 780.000
kuna.20

18
ADR A PRESS, MjeseËnik Humanitarne organizacije ADR A, razni
brojevi, 1996.—1999.
19
ADR A BILTEN, Eho JelaËiÊ — ADR A, HRVATSKO ZAGORJE,
1993. godine.
20
ADR A PRESS, MjeseËnik Humanitarne organizacije ADR A, razni
brojevi, 1996.—1999.

27
 Prema podacima kojima raspolaæe Svjetska zdravstve-
na organizacija, u biltenu “Novosti” (studeni/prosinac)
1997. godine iznosi se da ADR A sudjeluje u sljedeÊim vr-
stama zdravstvenih aktivnosti: zdravstvena njega i opÊe
zdravlje, osiguranje hrane, osiguranje stanovanja, zdrav-
stveno obrazovanje, mentalno zdravlje, pruæanje psiho-so-
cijalne pomoÊi, psiholoπko savjetovanje, fiziËka rehabili-
tacija i fiziËka terapija te druge aktivnosti povezane sa
zdravstvenom njegom: transport pacijenata, osiguravanje
odjeÊe, a korisnici pomoÊi su najËeπÊe æene, djeca, inva-
lidi i starije stanovniπtvo.

28
 4. ORGANIZACIJA KR©∆ANSKE
ADVENTISTI»KE CRKVE

AdventistiËka crkva ima predstavniËki sustav crkvene

uprave. Osnovna jedinica je mjesna crkva, kojom upravlja
odbor na Ëelu sa starjeπinom. Mjesne crkve sjedinjene su
u veÊu teritorijalnu upravnu jedinicu nazvanu konferen-
cija. Na Ëelu konferencije je predsjednik s odreenim bro-
jem Ëlanova. Viπe konferencija saËinjavaju savez (uniju), a
najviπe duhovno tijelo je Generalna konferencija KrπÊan-
ske adventistiËke crkve. Sluæbenici pojedinih upravnih fo-
ruma izborne su osobe.21

4.1. Generalna konferencija

Vrhovno tijelo KrπÊanske adventistiËke crkve je Gene-
ralna konferencija sa sjediπtem u Washingtonu D.C., na
Ëelu s predsjednikom. Predsjednika, glavnog tajnika i ostale
sluæbenike Generalne konferencije biraju sluæbeni zastup-
nici na zasjedanju Generalne konferencije koje se odræava
svakih pet godina.

21
Skupina autora, VJERSKE ZAJEDNICE U JUGOSLAVIJI, NIP
“Binoza”, Zagreb, 1970., str. 37.

29
4.2. Divizije
Divizije su odjeli Generalne konferencije AdventistiË-
ke crkve, a obuhvaÊaju unije i misijska podruËja. Za uËin-
kovitije djelovanje i bolju organizaciju cjelokupno svjet-
sko podruËje podijeljeno je na 11 odjela ili divizija. Svaka
divizija ima svoj upravni odbor na Ëelu s predsjednikom,
koji se takoer bira na zasjedanju Generalne konferencije
svakih pet godina.

4.3. Unije
Konferencije Crkava ili Crkve u okviru jedne ili viπe
dræava organizirane su u unije ili saveze. Na Ëelu unije je
unijski odbor s predsjednikom. »elniπtvo unije se bira na
izbornom unijskom saboru kojemu su nazoËni zastupnici
iz svih konferencija.
U svijetu postoji 88 unija s ukupno 465 konferencija i
misijskih podruËja, u kojima se nalazi 40.905 organizira-
nih mjesnih crkava s oko 25.000.000 vjernika.
U NjemaËkoj postoje tri unije adventista sedmoga da-
na: IstoËnonjemaËka sa sjediπtem u Berlin-Wilmersdorfu,
JjuænonjemaËka sa sjediπtem u Stuttgartu te Zapadnonje-
maËka sa sjediπtem u Hamburgu22.
Jadranska unija KAC sa sjediπtem u Zagrebu, koja obu-
hvaÊa i Slovensku konferenciju i Albansku misiju, organi-
zacijski pripada Transeuropskoj diviziji sa sjediπtem u Lon-
donu — St. Albansu.

22
Bartz, W., SEKTE DANAS, KrπÊanska sadaπnjost, Zagreb 1984.
str. 40.

30
4.4. Konferencije
Mjesne crkve na podruËju jedne ili viπe dræava orga-
nizirane su u konferencije. Na Ëelu konferencije je kon-
ferencijski odbor s predsjednikom. »elniπtvo konferenci-
je se bira na izbornom konferencijskom saboru kojemu su
nazoËni zastupnici iz svih mjesnih crkava.
AdventistiËka crkva u Republici Hrvatskoj — Hrvatska
konferencija, sa sjediπtem u Zagrebu, pripada Jadranskoj
uniji.

4.5. Mjesne crkve

Mjesna crkva okuplja adventistiËke vjernike na odre-
enom gradskom prostoru ili iz nekoliko susjednih mje-
sta, sela ili naselja.
Mjesnom crkvom upravlja odbor na Ëelu sa starjeπi-
nom. Odbor i starjeπinu vjernici biraju jednom godiπnje
na redovnoj izbornoj skupπtini mjesne crkve, kojoj mora
prisustvovati veÊina krπtenih vjernika i propovjednik. Ve-
Êe zajednice, crkvena okruæja, vode sluæbujuÊi propovjed-
nici — pastori.
Prema podacima Dræavnog zavoda za statistiku iz Za-
greba, u Republici Hrvatskoj je organizirano viπe od 100
mjesnih crkava i crkvenih ustanova KrπÊanske adventistiË-
ke crkve.
Tako, primjerice, mjesne crkve u Krapinskim Topli-
cama, StubiËkim Toplicama, Bistranskim Novakima, Zla-
tar Bistrici i kapela u StubiËkoj Slatini pripadaju Krapin-
sko-zagorskom crkvenom okruæju sa sjediπtem u Krapin-
skim Toplicama.

31
 Krapinsko-zagorsko crkveno okruæje sastavni je dio Hr-
vatske konferencije.23

4.6. Rast AdventistiËke crkve

Rast i napredak adventistiËkog pokreta najbolje se vidi
ako se povuËe paralela izmeu prvog Sabora odræanog 20.—
23. V. 1863. i 47. Sabora 24. V.—4. VI. 1954. godine u San
Francisku.
Na prvom saboru bilo je prisutno 20 delegata, koji su
zastupali oko 3500 vjernika samo iz Amerike, dok je na
47. Saboru bilo prisutno 1000 delegata iz svih krajeva svi-
jeta, predstavljajuÊi gotovo milijun vjernika.24
Na 56. saboru Generalne konferencije KrπÊanske
adventistiËke crkve 1995. godine u Utrechtu u Nizozem-
skoj prisustvovalo je 2.659 zastupnika, a na bogosluæjima
preko 51.000 vjernika. Crkva je 1995. godine brojila
25.000.000 vjernika u 205 zemalja.25

23
BEREJA, List KrπÊanske adventistiËke crkve u Hrvatskom zagor-
ju, razni brojevi, 1995. g.
24
GolubiÊ, Mirko, POVIJEST KR©∆ANSKE CRKVE, AdventistiËki
teoloπki fakultet, Maruπevec, 1982. str. 285.
25
ADVENTISTI»KI PREGLED, Glasilo KrπÊanske adventistiËke
crkve u RH, br. 5 i 6, 1995.

32
 5. ADVENTISTI U REPUBLICI
HRVATSKOJ

KrπÊanska adventistiËka crkva je 1980. godine pro-

slavila 100. obljetnicu pojave adventizma na prostoru SFR
Jugoslavije.26
Danas ona u Hrvatskoj ima viπe od 100 mjesnih crka-
va, crkvenih ustanova, naklada i humanitarnih organiza-
cija. Sedamnaest crkava je bilo u okupiranom podruËju, a
mnoπtvo vjernika se joπ uvijek nalazi u progonstvu. Velik
broj crkava je poruπen ili oπteÊen. Crkva u Lipiku prvi je
sruπeni sakralni objekt u Hrvatskoj koji je obnovljen i veÊ
je 12. XII. 1992. ponuen za molitvu svim ljudima lipiË-
kog kraja, bez obzira na njihovu vjersku pripadnost.
Mali osvrt na statistiËke podatke pokazat Êe kakva je
djelatnost KrπÊanske adventistiËke crkve u Republici Hr-
vatskoj:
1908. organizirana su prva bogosluæja u Hrvatskoj.
1909. u Zagrebu izlazi prvi broj Ëasopisa “Znaci vre-
mena”.
1911. osnovana Zapadna oblast KrπÊanske adventis-
tiËke crkve koja obuhvaÊa danaπnji teritorij Hrvatske i Slo-
venske konferencije.

26
GLASNIK KrπÊanske adventistiËke crkve, br. 4. 1980.

33
 1924. djeluje dobrotvorno druπtvo “Milosrdni samar-
janin”, preteËa danaπnje ADRE.
1926. utemeljena je na PantovËaku u Zagrebu ©kola za
opÊe obrazovanje mladeæi.
1931. utemeljena i zapoËela s radom prva Teoloπka
πkola KrπÊanske adventistiËke crkve u Beogradu, a sljede-
Êe godine je preselila u Zagreb.
1969. otvorena je srednja vjerska πkola u Dvorcu Ma-
ruπevcu.
Grupa mladih vjernika osniva “Centar za istraæivanje
Biblije, dokumentaciju i informacije “ZNACI VREMENA”
1970. prva radioemisija na hrvatskom jeziku — prire-
dio studio Glas nade u Zagrebu.
Osnovana Dopisna biblijska πkola “BIBLIJA GOVORI”
i tiskano 25 lekcija Osnovne istine Biblije.
1971. tiskana knjiga “Suvremeni Ëovjek i Biblija” koja
je dosad tiskana u 14 izdanja.
1972. skupina mladih vjernika osniva “Centar za pro-
uËavanje zdravstvenih naËela ÆIVOT I ZDR AVLJE”.
1980. obiljeæena100. obljetnica propovijedanja ad-
ventne vijesti u Republici Hrvatskoj.
1989. u StubiËkim Toplicama je reorganiziran dobro-
tvorni rad Crkve i osnovana Humanitarna organizacija
ADR A koja je nakon godinu dana veÊ djelovala u 16 pod-
ruËnih srediπta.27

27
Skupina autora, TKO SU ADVENTISTI?, KrπÊanska adventistiËka
crkva, Zagreb, 1992.

34
Pioniri AdventistiËke crkve na podruËju
Republike Hrvatske

F. J. Huenergart, Petar Todor, Robert Schillinger, Maks

Ludewig, Anton MoËnik.

ROBERT SCHILLINGER
U Republici Hrvatskoj je djelovao kao propovjednik
adventne vijesti punih Ëetrdeset godina. Adventnu nadu
prihvatio je ËitajuÊi knjigu Ellen G. White “Velika borba”.
Shvativπi vrijednost tiskane rijeËi, posebnu pozornost po-
sveÊivao je nakladniËkom radu. Kao propovjednik odli-
kovao se jasnoÊom u iznoπenju biblijskih istina, smislom
za organizaciju, samopoærtvovnoπÊu, skromnoπÊu, jakom
voljom i dubokim povjerenjem u Krista kojemu je posve-
tio svoj æivot.

MAKS LUDEWIG
Adventnu vijest je poËeo propovijedati 1909. godine.
Propovijedao je u Beogradu, Osijeku, Zagrebu, Kikindi i
Novom Sadu, gdje je proveo najduæi niz godina, od 1912.
do 1933. godine. Vratio se u Zagreb na duænost starjeπine
Savskog udruæenja adventista sedmog dana. Na toj je duæ-
nosti ostao do 1944. godine, kada je zbog slabog vida
umirovljen.

ALBIN MO»NIK
Roen 1888. godine, jedan je od prvih propovjednika
adventistiËke vijesti u Republici Hrvatskoj. Propovijeda vi-

35
jest rijeËju i perom. Najviπe su ga zanimala proroËanstva
proroka Daniela i Otkrivenje, koje je objaπnjavao u svojim
propovijedima i Ëlancima te pitanja u vezi s povijeπÊu
krπÊanstva. Dugi niz godina bio je i urednik adventistiËkih
Ëasopisa i knjiga.28

28
GolubiÊ, Mirko, POVIJEST KR©∆ANSKE CRKVE, KrπÊanska ad-
ventistiËka crkva, Beograd, 1953. str. 288—289.

36
 6. ADVENTISTI — R AZLI»ITA
MI©LJENJA I TUMA»ENJA

Jesu li adventisti narod zakona i reda koji ima buduÊ-

nost, ili narod Ëiji se nauk o svetkovanju subote temelji na
zabludi?

Iznosim nekoliko razliËitih miπljenja i navoda:

“Sada nekoliko rijeËi o jednoj ugodnoj pojavi. RijeË je
o vjerskoj sekti Adventista. Izmeu sebe su se oslovljavali
sa ‘brate’ i ‘sestro’. Mi smo ih nazivali “subotarima” jer su
svetkovali i molili se subotom od sunca do sunca. Sami su
sebe nazivali zajednicom. Nisu jeli svinjetinu, nisu prizna-
vali Papu, niti bilo kakva hrama. Tvrdili su da je crkva po-
svuda gdje se Ëovjek moli. Tri su razloga zaπto ih spomi-
njem. Prvo, to je vjera koja zaista Ëvrsto veæe svoje pri-
padnike. Drugo, svi su ti ljudi poπteni, iskreni, dobroÊud-
ni, jednostavno ih nije bilo moguÊe zamisliti da Ëine ka-
kvo zlo. Tako su djelovali i na svoju okolinu. Njihov odnos
prema ©panovËanima — i to je treÊi razlog zaπto ih spo-
minjem — bio je, doista bratski. Svakome su pomagali i
Ëinili dobro. Kako ih onda ne spomenuti.”29

29
Erjavec, TonËi, ©PANOVICA, KRONIK A NASTAJANJA I NESTA-
JANJA, Novi Liber, Zagreb 1992. str. 90—95.

37
 “Adventisti su jedna od najprimamljivijih sekti. Umje-
sto nedjelje kao dan odmora svetkuju subotu, jer je tako
propisano u Svetom pismu. Ne slave crkvene praznike jer
oni nisu propisani u Svetom pismu. Kao i prva krπÊanska
zajednica oni imaju Ëvrsta vjerovanja u Sveto pismo, a ne
traæe niπta drugo osim da im se dopusti da æive i slobodno
djeluju objavljivajuÊi svoj nauk.”30

“Adventisti smatraju da je Isus Krist veÊ trebao doÊi

1843./44. godine, ali Ga je u tome sprijeËilo to πto su krπ-
Êani odbacili subotu i zapoËeli svetkovati nedjelju.
Ako adventistiËki nauk propisuje svetkovanje subote,
on odbacuje deset zapovijedi, a to nije ni u skladu s Kris-
tovim zakonom koji je zakon ljubavi. Adventisti su vrlo ag-
resivni i antiekumenski nastrojeni.”31

“Preostaje da æalimo πto adventistiËki nauk o suboti

poËiva na zabludi. S katoliËkog se i ekumenskog stajaliπta
moæemo iskreno nadati da se viπe neÊe ponoviti prijaπnja
mrænja protiv Pape i crkve.”32

“Ne treba mijeπati svetkovanje subote s legalizmom.

Nedobronamjerni teolozi, u namjeri da diskreditiraju cr-
kvu Adventista sedmoga dana ili adventiste, koji dræe sve

30
Dr. Grumbkow, Von Waldemar, Ëasopis “DER PROTESTANT”,
br. 1, Hamburg, 1914.
31
Bartz, W., SEKTE DANAS, KrπÊanska sadaπnjost, Zagreb 1984 .
str. 37.
32
Bartz, W., SEKTE DANAS, KrπÊanska sadaπnjost, Zagreb 1984.
str. 51.52.

38
Boæje zapovijedi ukljuËujuÊi i subotu, spotiËu im da su
legalisti tj. da uËe da se dræanjem zakona i subote Ëovjek
spaπava. Adventisti ne uËe da se Ëovjek spaπava onim πto
on Ëini, ni svetkovanjem subote, ni posluπnoπÊu ostalim
Boæjim zapovijedima, niti dobrim djelima. To je Kristovo
djelo.”33

“Mnogi krπÊanski teolozi pokuπavaju dokazati da je sam

Isus ukinuo svetkovanje subote kao dan odmora i bogo-
sluæja. Neki nastoje dokazati da je Isus nakon uskrsnuÊa
pojavljivanjem uspostavio nedjelju, te da su nedjelju
svetkovali i prvi krπÊani. Neki Ëak tvrde da su apostoli
ukinuli subotu, kao i obrezivanje, na Jeruzalemskom sa-
boru oko 49. godine poslije Krista.”34

33
GolubiÊ, Mirko, SUBOTA I NEDJELJA U BIBLIJI I POVIJESTI,
Znaci vremena, Zagreb, str. 173.174.
34
GolubiÊ, Mirko, SUBOTA I NEDJELJA U BIBLIJI I POVIJESTI,
Centar za istraæivanje Biblije, Znaci vremena, ZAGREB, str. 5. 6.

39
 Logo KrπÊanske adventistiËke crkve
(Seventh-day Adventist Church)
u Hrvatskoj i svijetu

40
 7. ZAKLJU»AK

I danas se stavovi o tome razgovarati o religiji ili ne

razlikuju od osobe do osobe i od kulture do kulture. U
mnogim zapadnim zemljama ljudi su jako zaokupljeni svje-
tovnim stvarima — obrazovanjem, zaposlenjem, πportom,
raËunalima, televizijom i drugim. U nekim kulturama lju-
di su spremniji razgovarati meusobno o svom vjerova-
nju. Svaki Ëovjek zna da prava religija prosvjetljuje um i
srce te zbliæava ljude.
Ovaj maturalni rad trebao je pokazati zaπto i kako se
adventisti razlikuju od ostalih krπÊana. Jesu li njihova
vjerovanja i svetkovanje subote u skladu s Boæjim Zako-
nom ili je to pogreπka koju dræe? Svatko ima svoje miπlje-
nje, ali to ne znaËi da su svi u pravu. No nije li nepravedno
suditi Ëovjeka prema vanjskom izgledu, a tako i adventiste
na temelju glasina ili laæi? Zaπto ne bismo pokuπali upoznati
njihovo vjerovanje i naËin æivota, ili se doista toliko boji-
mo da Êemo morati priznati kako oni imaju pravo?
Danas mnoge Crkve tvrde da vrπe Boæju volju. Ali svaki
se Ëovjek pita kako moæe prepoznati pravu istinsku krπ-
Êansku Crkvu.
Adventisti nisu ni sekta ni kult, jer sekta je manja od
Crkve, ona se odvaja od nauka Biblije. »lanovi sekte misle
samo na sebe, ona se od Crkve odvojila zbog suprotstav-
ljanja u miπljenju i djelovanju, dok je za kult vrlo vaæno

41
osobno iskustvo, Ëlanovi su na granici izmeu normalnog
i paranormalnog i mogu nanijeti πtetu te manipulirati lju-
dima.
Adventisti su denominacija, vjerska zajednica koja je
druπtveno i dræavno priznata, ima svoju organizaciju, πko-
le i bogosluæja. Adventisti se od ostalih razlikuju po tome
πto se samo odrasli, mentalno sposobni, mogu priklju-
Ëiti Crkvi, svetkuju subotu umjesto nedjelje, odbacuju
alkohol, drogu i nikotin, bore se za zdrav duh u zdravom
tijelu. Mnogi ih osuuju, a da ih nisu dobro upoznali, ali
njihova vjera, poærtvovnost i ljubav prema Bogu i braÊi
ljudima, bez obzira na vjersku ili nacionalnu pripad-
nost, hvale je vrijedna. Adventisti nisu gospodari nad vje-
rom drugih ljudi, nego su sluge koji teπko i naporno rade
da osiguraju egzistenciju svoje obitelji, a usto aktivno dje-
luju kako bi mnoge druge mogli nauËiti Boæjoj RijeËi. Oni
ne sluæe radi financijske dobiti, nego svojim materijalnim
potrebama udovoljavaju na isti naËin kao i drugi ljudi. Pra-
vo svakog Ëovjeka jest da odabere put kojim æeli krenuti i
ono u πto æeli vjerovati.
Moje osobno miπljenje jest da su adventisti Crkva lju-
di dobra i Ëista srca, spremni pomoÊi materijalno i duhov-
no koliko je to u njihovoj moÊi. Nikome ne æele zlo i niko-
ga ne prisiljavaju da vjeruje u ono u πto oni vjeruju.
Oni Ëekaju novi poËetak i novu zoru.

42
 LITER ATUR A

01. ADR A BILTEN, br. 1/89, 2/90, 3/90.

02. Eho JelaËiÊ — ADR A BILTEN, Hrvatsko zagorje, 1993.
03. ADR A PRESS, MjeseËnik Humanitarne organizacije
ADR A, razni brojevi 1996.—1999.
04. Bartz, W., SEKTE DANAS, KrπÊanska sadaπnjost, Za-
greb, 1984.
05. BEREJA, List KrπÊanske adventistiËke crkve u Hrvat-
skom zagorju, razni brojevi, 1995.
06. BIBLIJA, KrπÊanska sadaπnjost, Zagreb, 1997.
07. CvitkoviÊ, Ivan, RELIGIJE U BOSNI I HERCEGOVINI,
Univerzal, Tuzla, 1981.
08. Erjavec, TonËi, ©PANOVICA, KRONIKA NASTAJANJA
I NESTAJANJA, Novi Liber, Zagreb, 1992.
09. GLASNIK KrπÊanske adventistiËke crkve u SFRJ, br. 4/
1980.
10. GolubiÊ, Mirko, POVIJEST KR©∆ANSKE CRKVE, Ad-
ventistiËki teoloπki fakultet, Maruπevec, 1982.
11. GolubiÊ, Mirko, POVIJEST KR©∆ANSKE CRKVE, Krπ-
Êanska adventistiËka crkva, Beograd, 1953.
12. GolubiÊ, Mirko, SUBOTA I NEDJELJA U BIBLIJI I PO-
VIJESTI, Znaci vremena, Zagreb.

43
13. Grumbkow, von Waldemar, u Ëasopisu “DER PROTES-
TANT”, br. 1, Hamburg, 1914.
14. HRVATSKA ENCIKLOPEDIJA, Leksikografski zavod Mi-
roslava Krleæe, Zagreb 1999.
15. Leon—Dufour, RJE»NIK BIBLIJSKE TEOLOGIJE, Krπ-
Êanska sadaπnjost, Zagreb, 1993.
16. ADVENTISTI»KI PREGLED, Glasilo KrπÊanske adven-
tistiËke crkve u RH, godiπte. X X XIX. i drugi brojevi.
17. SAVJEST I SLOBODA, Centar za istraæivanje Biblije, Zna-
ci vremena, Zagreb, 1981.
18. SAVJEST I SLOBODA, Udruga za vjersku slobodu u RH.
19. SEVENTH-DAY ADVENTIST YEARBOOK, Washington
D.C., 1995.
20. Skupina autora, TKO SU ADVENTISTI?, KrπÊanska ad-
ventistiËka crkva, Zagreb, 1992.
21. Skupina autora, VJERSKE ZAJEDNICE U JUGOSLAVIJI,
NIP, “Binoza”, Zagreb, 1970.
22. TVOJI PRIJATELJI ADVENTISTI, KrπÊanska adventis-
tiËka crkva, Zagreb, 1993.
23. ZVONO — Znaci vremena objavljuju novosti, PRESS BIL-
TEN, razni brojevi, 1970.—1972.

44
Lipik — KrπÊanska adventistiËka crkva u izgradnji

45
 Blagoslov djeteta

“Tko uzvjeruje i krsti se, spasit Êe se.”

46
 Rukopolaganje propovjednika

Bogat glazbeni æivot Crkve: FEST 99 u Maruπevcu

47
 S kongresa adventista “U poËetku bijaπe obitelj”

S kongresa adventista “Bliæe Kristu — bliæe meusobno”

48
PjevaËi na kongresu: “Subotnji mir za umorni svijet”

Kongres u dvorani Globus na ZagrebaËkom velesajmu

49
 Briga o djeci: Ljetni biblijski teËaj u Maruπevcu

Mladi adventisti kraj starog dvorca u Maruπevcu

50
 Zavrπna sveËanost u AdventistiËkom uËiliπtu

AdventistiËki teoloπki fakultet privlaËi mlade na studij

51
 EtniËka adventistiËka Crkva u Torontu

Humanitarni
rad temeljni
je rad Crkve:
Susret
donatora i
prognanika

52
 “Dan srca” u Oroslavju, 2000. godine

ADR A predaje dragocjeni dijagnostiËki aparat

DjeËjoj bolnici u Splitu

53
 Instrumentalni sastav na tradicijskim glazbalima

Web-stranica Jadranske unije konferencija AdventistiËke

crkve: http://www.adventisti.hr

54
Propovijedanje Radosne vijesti preko Hrvatskog radija

55
 Ellen G. White, pionirka AdventistiËke crkve u svijetu

56
 RIJE»I PODR©KE

Nikolini su u radu velika potpora bile poruke mnogih

ljudi iz raznih zemalja koji su je podræavali i hrabrili.

Subject: Srdacan pozdrav iz Hrvatskog Zagorja

Date: Fri, 2 Jun 2000 10:16:02 +0200
From: “Mladen Kuzminski” <mkuzmin@open.hr>

Cestitke Nikolini! Bravo!!

Da li mogu dobiti maturalni rad na uvid?
Molim kao RTF dokument.
Hvala,
Mladen Kuzmanski, Varaædin

Za Nikolinu
Hvala i slava Bogu za Nikolinin uspjeh na maturi!
Nikolina, srdacno ti cestitamo za tako uspjesno napisan
maturalni rad i njegovu obranu s tako neobicnim naslovom!
Prema temi koju si odabrala, vjerujem da si osoba koja cijeni
istinske vrijednosti, a uz to da si i hrabra.
Kako je lijepo kad se upali svjetionik na mracnom moru. on
pomaze moreplovcima da se orjentiraju pri svojoj plovidbi.

57
Neka svjetlo istine, koje ti prenose tvoji iskreni prijatelji - obitelj
Schubert, obasja preko tebe jos mnoge do kojih ti je stalo, a i
druge.
Molit cemo se Bogu za Njegovo daljnje vodstvo u tvom zivotu.
Srdacan pozdrav
PRIJATELJI iz Zlatar Bistrice

Subject: Nikolinina maturalna radnja

Date: Fri, 2 Jun 2000 13:55:05 +0200
From: “Irena Maglica” <irena.maglica@ri.tel.hr>

Postovani brate,
jako sam sretna zbog dobrih vijesti koje Ste nam javili.
Slobodna sam Vam se obratiti sa molbom da mi omogucite
citanje te maturalne radnje. Unaprijed Vam se zahvaljujem.
Vama, vasoj obitelji a posebno Nikolini zelim blagoslove dana
odmora u Gospodu
Irena

Subject: Diplomski rad Nikoline

Date: Fri, 2 Jan 2000 08:43:26 +0100
From: “Jovan Zeravica” <jovazera@Eunet.yu>

Veoma me je uzbudila i prijatno obradovala vjest o diplom-

skom radu prijateljice Nikoline. Molim Te, ako se prijateljica
Nikolina sa time slaze, da nam posaljes taj rad jer bi nam
bilo korisno i ohrabrujuce.
Pozdrav svima u Toplicama, Novakima i Tvojoj obitelji, od
Zeravica J., Novi Sad

58
Subject: Pozdrav Zagorju iz Nisa
Date: Fri, 02 Jun 2000 16:02:18 +0200
From: Kostic Zvonimir Palanski <palanski@cent.co.yu>

Dragi brate,
Hvala Bogu i hvala tebi za dobre vesti.
Cestitke Nikolini za uspjeπan rad. u Niπu je veÊ bilo sliËnih
radova, ali ne u srednjoj πkoli, vec na Filozofskom fakultetu.
Kako je Nikolina odgovorila? Jesmo li sekta, kult ili vera?
Da se naπalim: mi smo i jedno, i drugo, i trece. A i ne mora da
bude sala.
Sekta smo, jer smo odseceni od divlje masline i prikalemljeni
na pitomu maslinu. Kult smo, jer visoko cenimo i obozavamo
naseg Spasitelja Isusa Krista. A i vera smo, jer imamo Kristovu
vjeru.
Moze, dakle, i ovako.
Pozdrav Zvonimir Kostic Palanski, prof. filozofije i pisac.

Subject: Nikolinina maturalna radnja

Date: Fri, 2 Jun 2000 11:47:32 EDT
From: Loncarb@aol.com
Maturalna radnja:

Da li postoji mogucnost da se Nikolinina radnja postavi na

internet te da ju svi mozemo procitati. Ili barem da ju neko
prepise i posalje kao email te postavi na “Svijetlost”.
Cestitke mladoj Nikolini na dobrom radu.
Pozdrav Branko Loncar

59
Date: Sun, 4 Jun 2000 15:00:41 +1000
From: “Engin Obucic” <zobucic@primus.com.au>

Draga Nikolina,
Cestitam na uspjesno polozenoj maturi.
Neka ti putevi budu prozeti Bozjom ljubavi, koja je “jedina
izvjesnost u ovoj zivotnoj neodredenosti.”
Engin

Date: Mon, 5 Jun 2000 16:01:05 +0200

From: “Mladen Kuzminski” <mkuzmin@open.hr>

Ako Nikolina radi na Internetu, moze otvoriti vlastitu Inter-

net stranicu na kojoj ce objaviti rad. Stranice su besplatne.
Primjer je moja stranica na http://homepages.go.com/
~mkuzmin
Pozdrav,
Mladen Kuzminski

Subject: Shalom!
Date: Mon, 5 Jun 2000 23:49:10 +0200
From: “Stipica Bakovic” <sbakovic@cob.net.ba>

Molio bih vas da mi, ako je na disku, posaljete Nikolinin rad.

Mir tebi i domu tvome!
Stipica. Mostar

60
Subject: Hvala svima
Date: Mon, 5 Jun 2000 23:49:15 +0200
From: “Stipica Bakovic” <sbakovic@cob.net.ba>

Hvala Bogu!
Nikolina, neka Rijec Bozja bude svjetlo nozi tvojoj! Nebo i
zemlja proci ce, Rijec Bozja Nikada. Gospod neka blagoslovi
tebe i tvoju obitelj!
Mostarci

Subject: Nikolina
Date: Tue, 6 Jun 2000 09:39:38 +1000
From: “Ivan Jelacic” <ivanj@idx.com.au>

Dobro jutro,
Iz Svetlosti sam uopoznat sa Nikolinom i prosle subote sam
procitao u vijestima za vrijeme subotnje skole emaile u vezi
njenog rada i svi su odusevljeni i naravno zelimo detalje u
vezi toga. Pozdrav I. J.

Subject: Re: hvala Kuzma

Date: Mon, 5 Jun 2000 22:15:54 +0200
From: “Mladen Kuzminski” <mkuzmin@rocketmail.com>
You are welcome (kak bi rekli Englezi:)
U svezi prezentacije Nikolinine maturalne radnje mogu po-
moci s tehnickog aspekta ako treba ...
Pozdrav, Mladen K.

61
 ESDEA — knjige za Vaπ dom

J. N. Slankamenac: 333 ILUSTR ACIJE

George E. Vandeman: SU»ELJAVANJE NA BLISKOM ISTOKU
Martin Kobialka: PROROK DANIEL JE VIDIO BUDU∆NOST
EUROPE
Slavica Slankamenac: KUHATI BEZ MESA — 400 RECEPATA
Russell Burrill: NOVI SVJETSKI POREDAK
Gotfried Schroter: LJUBAV LIJEPA I TE©KA
©ime AniÊ: IZLET U SVEMIRSKA PROSTR ANSTVA
Joe Crews: HARMAGEDON
Merikay McLeod: SADA! SAN JEDNE DJEVOJKE
Jean Zurcher: KR©∆ANSK A SAVR©ENOST
Charles T. Everson: SPA©EN MILO©∆U
Dwight Nelson: TITANIK — JESMO LI MI NA REDU?
Dan M. Appel: MOST KOJI PREMO©∆UJE VRIJEME
Charles T. Everson: ISUS
Richard H. Utt: NOVE GR ANICE U DOBROM ZDR AVLJU
Katie Tonn: ISKU©AJ BOGA — SVIDJET ∆E TI SE
Nevenka BlaæiÊ-»op, Veljko –oreviÊ: I VI MOÆETE
PRESTATI PU©ITI
J. N. Slankamenac: KR©∆ANSKI BR AK I OBITELJ
Josip Juraj Strossmayer: GOVOR U RIMU 1870. GODINE

Knjige moæete naruËiti izravno od nakladnika:

ESDEA d.o.o., PP 38
49243 OROSLAVJE, HRVATSK A

62
 SADRÆAJ

RIJE» UNAPRIJED .......................................................... 5

1. UVOD ......................................................................... 9

2. KR©∆ANSKA ADVENTISTI»K A CRKVA ................. 11

2.1. Tko su adventisti .......................................... 11
2.2. ©to kaæe povijest? ......................................... 12

3. DJELATNOST CRKVE .............................................. 15

3.1. Vjerski æivot — duhovna obnova .................. 15
3.2. Kako æive adventisti ..................................... 21
3.3. Zdravstvena sluæba ....................................... 21
3.4. Odgojno djelo .............................................. 22
3.5. Nakladniπtvo ................................................ 23
3.6. Dobrotvorni rad — ADR A ............................ 25

4. ORGANIZACIJA KR©∆ANSKE ADVENTISTI»KE

CRKVE ..................................................................... 29
4.1. Generalna konferencija ................................ 29
4.2. Odjeli Generalne konferencije — divizije ..... 30
4.3. Unije ............................................................. 30
4.4. Konferencija ................................................. 31
4.5. Mjesne crkve ................................................ 31
4.6. Rast AdventistiËke crkve .............................. 32

63
5. ADVENTISTI U REPUBLICI HRVATSKOJ ................. 33

6. ADVENTISTI — R AZLI»ITA MI©LJENJA I

TUMA»ENJA ............................................................ 37

7. ZA KLJU»AK ............................................................ 41

LITER ATUR A ............................................................... 43

SLIKOVNI PRILOZI ...................................................... 45

RIJE»I PODR©KE .......................................................... 57

64
65