HRVATSKI NACIONALNI OBRAZOVNI STANDARD

GLAZBENA KULTURA
4. – 8.

Zagreb, srpanj 2006.

Glazbena kultura

Hrvatski nacionalni obrazovni standard za glazbenu kulturu u osnovnoj školi

Posebnosti glazbene nastave: Temeljne pretpostavke nastave glazbene kulture

i objašnjenja rubrika u tabelama

Posebnosti nastave glazbe u općeobrazovnoj školi koje su uvjetovale način izrade

Nacionalnog obrazovnog standarda za nastavu glazbene kulture u osnovnoj školi, proizlaze iz
triju činjenica. (1) Prva je ta da dobar dio nastave čine praktične aktivnosti (pjevanje, sviranje,
slušanje) u kojima je u prvom planu sama glazbena aktivnost, (2) druga, da glazba predstavlja
zvučnu stvarnost koju treba upoznati na njoj samoj, a ne (samo) putem njezinih verbalnih
opisa, i (3) treća, da su za stjecanje stručnih, glazbenih znanja potrebne posebne
sposobnosti i posebni uvjeti (zbog čega inače glazba ima svoj vlastiti odgojno-obrazovni
sustav).
Ad 1. Cilj pjevanja pjesama u prvom je redu pjevanje kao takvo a ne (samo) učenje
pjesme, cilj sviranja jest sviranje kao takvo a ne (samo) učenje konkretnoga glazbenog
komada, cilj slušanja jest razvoj glazbenog ukusa, a ne samo upoznavanje konkretnih
glazbenih komada.
Ad 2. Znanja o glazbi moraju imati odgovarajuće pokriće u samoj glazbi kao zvučnoj
činjenici, u protivnom je riječ o verbalizmu, odnosno formalizmu. Formalističko je znanje
učenika koji zna verbalno definirati rondo, a ne prepoznaje nijednu skladbu toga oblika ili
učenika koji zna nabrojati osobine narodne glazbe, recimo, Međimurja, a ne prepoznaje ni
jedan primjer kao «međimurski», ili, učenika koji može «verbalno» pročitati note (recimo
slovima abecede ili solmizacijom) a ne može to isto otpjevati itd. Koliko će učenici zapamtiti
od prezentirane glazbe, u velikoj mjeri ovisi o njihovim glazbenim sposobnostima, pa se
konačan rezultat ne može točno odrediti.
Ad 3. Ako su za stjecanje stručnih glazbenih znanja potrebne posebne sposobnosti, pa i
posebni uvjeti (glazbene škole, odnosno, mnogo više nastavnoga vremena) – a tako jest –
proizlazi da se nastava glazbe u općeobrazovnoj školi ne može izvoditi iz logike struke, nego
se mora izvoditi iz logike cilja, a taj je, kao što ga niže određujemo, uvođenje učenika u
glazbenu kulturu. U skladu s tim, u ovom se dokumentu napušta dosadašnji model
pojednostavljenoga i neefikasnoga «solfeggia», a glavni se naglasak stavlja na
kulturološki aspekt glazbe. Logika struke ostvaruje se u stručnoj, glazbenoj školi.
Pojednostavljeno: (u načelu), svaki učenik općeobrazovne škole moći će studirati fiziku,
kemiju, biologiju, matematiku., ali nijedan neće moći studirati glazbu (ako nije polazio
glazbenu školu).
Nastava glazbe nužno u središte pozornosti stavlja učenikovu glazbenu aktivnost. U
činu pjevanja, sviranja (bilo koje dobre i primjerene pjesme) i slušanja (bilo koje dobre i
primjerene skladbe), na licu mjesta, doživljava se i uči glazba, obogaćuje se učenikov
emocionalni svijet i izoštruje njegov umjetnički senzibilitet. Rezultat toga procesa nije
moguće izravno kvantificirati. Ta se činjenica izravno odražava i na ocjenjivanje utoliko što
učitelj mora, osim manifestnih, uzeti u obzir i latentne učinke (nastave) glazbe, kao što
mora voditi računa o individualnim glazbenim sposobnostima učenika.
Iz toga specifičnog stanja stvari proizlazi i specifičnost HNOS-a u glazbi i način
korištenja rubrika u obrascima u kojima se navode nastavna područja, nastavne cjeline, teme i
nastavne jedinice.
a) Nastavna područja: pjevanje, slušanje, sviranje, elementi glazbene kreativnosti
glazbene igre, izvođenje glazbe i glazbeno pismo, te slobodno, improvizirano
ritmiziranje, kretanje na glazbu, ples, sviranje - postavljene su relativno slobodno i
otvoreno. To je nužno tako jer se rezultat – doživljavanje i upoznavanje glazbe,

2 Radna nelektorirana verzija, 14. srpnja 2006.

 emocionalno obogaćenje, razvoj glazbenog ukusa – podrazumijeva, ali se ne može
operativno formulirati. Neizravna kvantifikacija – obvezan broj otpjevanih pjesama i
broj odslušanih skladbi - više je metodička preporuka nego obveza za učenike.
Ako je nastavnim područjem određeno da će učenik (u četvrtom razredu, npr.) slušati
osam novih skladbi i pjevati deset novih pjesama, to nipošto ne znači da on mora (na
kraju školske godine) znati otpjevati sve te pjesme i prepoznati sve odslušane
skladbe. Željeni rezultat glazbene nastave ostvaren je u samom činu pjevanja i
aktivnog slušanja. Glazba je sama izvršila ona nevidljiva i nemjerljiva djelovanja koja
su gore spomenuta. Kao aktivnosti koje se provode kontinuirano, tokom cijele
nastavne godine, gotovo na svakom nastavnom satu svaka od njih «vrijedi» više
nastavnih tema, odnosno nastavnih jedinica. U tablicama se svaka pjesma koja se
pjeva, svaka skladba koja se sluša, svaka intonacijska ili ritamska pojava koja se
obrađuje, mogla prikazati kao nastavna jedinica. To nije učinjeno stoga što je svaki
uspjeh u tim aktivnostima relativan i nepredvidiv, ali i stoga što se učitelju prepušta
izbor skladbi za slušanje, izbor pjesama, te izbor intonacijsko-ritamskog
materijala u vezi s tim pjesmama.
b) Kao prave nastavne teme mogli su se postaviti samo tzv. muzikološki sadržaji:
glazbeni oblici, glazbene vrste, folklorna glazba, glazbala i pjevački glasovi, jazz,
popularna glazba, jer se i tim temama stječu znanja u užem smislu riječi. Kako je,
međutim riječ o posebnim glazbenim znanjima koja se zapravo mjere količinom
zapamćene glazbe, koju je – kao što smo rekli – nemoguće propisati, i u tim se
temama računa s glazbeno odgojnim procesom koji u prvom redu vodi razvoju
glazbenoga ukusa.
c) Nastavne cjeline Folklorna glazba postavljene su posebno, izvan tablica po
razredima. U odgovarajućim razredima naznačeno je samo koliko takvih cjelina treba
obraditi. Učitelju je prepušten izbor redoslijeda obrade kako bi se moglo
poštovati načelo zavičajnosti.
d) Ključni pojmovi u uobičajenom, diskurzivno-jezičkom značenju gotovo da ne postoje
u glazbi jer je ona zvučna činjenica koju jezični znakovi ne mogu izravno zastupati.
Kako je ovdje relevantno znanje upravo znanje glazbe (kao zvučne činjenice), a ne
(verbalno) znanje o glazbi, pod ključnim pojmom treba podrazumijevati pjesme
(skladbe općenito) kao takve, dakle, njihovo zvučanje, a ne, recimo, naslov. Ključni
bi se pojmovi u glazbi zapravo morali prikazivati notama, ili, još bolje, glazbenim
snimkama.
e) Dodatni se sadržaji u glazbenoj nastavi ne predviđaju. Nadarenije učenike treba
uključivati u izvannastavne glazbene aktivnosti (zbor, orkestar), i (ili) preporučivati
im individualnu nastavu glazbala (u glazbenoj školi ili u nekom drugom obliku).
f) Ostale rubrike u tablicama upotrebljavaju se u skladu s prirodom glazbene nastave.
Ako se neka od njih nije mogla razložno popuniti, nije se ni navodila.

Polazne teze

1. Cilj je nastave glazbe u općeobrazovnoj školi uvesti učenika u glazbenu kulturu

uspostavljanjem i razvijanjem vrijednosnih kriterija za kritičko i estetski utemeljeno
procjenjivanje glazbe. To se postiže upoznavanjem (metodički vođenim slušanjem),
pomno odabrane glazbe, te upoznavanjem osnovnih elemenata glazbenoga jezika.
2. Program nastave glazbene kulture želi biti otvoren, što znači da daje slobodu
učitelju da, uz obvezatne sadržaje, sam kreira dobar dio nastave. Obvezni dio
nastavnog sadržaja mora biti slušanje i upoznavanje svih pojavnih oblika glazbe:
od tzv. umjetničke glazbe, preko narodne (domaće i strane), do jazz i popularnih
žanrova svih vrsta. Učitelj je slobodan u izboru načina aktivnoga muziciranja –
po načelu realne ostvarivosti i mogućnostima glazbeno relevantnoga dosega.
3. Glazba je u nižim razredima osnovne škole idealno područje za snažno poticanje
pozitivnih emocija, osjećaja pripadnosti, zajedništva i tolerancije putem zajedničkih

3 Radna nelektorirana verzija, 14. srpnja 2006.

 glazbenih igara i zajedničkog pjevanja. Ona može dati snažan doprinos rastućoj
potrebi poticanja nenasilja među školskom djecom. Djeca u razrednoj nastavi neka
pjevaju, neka slušaju odabranu glazbu i neka se igraju (ritmiziraju imitirajući učitelja,
plešu, kreću se na glazbu, improviziraju, sviraju i sl.). Stoga je popis nastavnih
područja na tom stupnju sveden na četiri. To su: pjevanje, slušanje i glazbene,
sviranje i elementi glazbene kreativnosti. Nepotrebno je uvođenje notnoga pisma i
drugih glazbenoteorijskih sadržaja. Isto tako, učenicima su nepotrebni udžbenici i
radne bilježnice. Sav tekstovni nastavni materijal može stajati u školi i nije potrebno
da ga djeca nose kući.
4. Područja i teme u razredima predmetne nastave – od 4. do 8. – pokrivaju pjevanje,
elemente glazbenoga pisma, slušanje i upoznavanje glazbe, hrvatsku folklornu
glazbu, glazbene oblike i vrste, glazbala i pjevačke glasove, te, jednostavnije oblike
aktivnog muziciranja.
5. Popise pjesama u nastavnom području pjevanje treba shvaćati kao preporuku. Uz
slobodu njihova izbora s predloženog popisa i/li izvan njega, učitelja obvezuje
samo naznačena količina pjesama.
6. Učitelj je slobodan u konkretnom odabiru primjera za određenu nastavnu
jedinicu i u područjima, cjelinama, temama u kojima se nastavni rad temelji na
slušanju glazbe a to su narodna glazba, glazbala, pjevački glasovi, oblikovanje
glazbenoga djela, glazbene vrste.
7. Osim redovne nastave, glazbena nastava u osnovnoj školi uključuje skupno
muziciranje, izbornu nastavu i nastavu izvan učionice, u prvom redu posjete
glazbenim priredbama (Hrvatska glazbena mladež, i dr.). Posebni pozor zaslužuju
ansambli: zbor i mogući (tamburaški, harmonikaški) orkestar. Oni su, a ne nastava u
razredu, prava mjesta aktivnoga muziciranja.
8. Glazbena nastava u osnovnoj školi morala bi se na svaki mogući način povezivati s
glazbenom školom.
9. U skladu s nastavnim sadržajima koji se navode u nastavku, morat će se reducirati i
revidirati udžbenici glazbene nastave.
10. Uspjeh ovog, u velikoj mjeri novog pristupa nastavi glazbene kulture ovisi o
nastavnicama i nastavnicima u praksi, tj. o njihovoj spremnosti da iskoriste ponuđenu
slobodu u kreiranju glazbene nastave.

Ostvareno rasterećenje

Ako se za glazbenu nastavu uopće može reći da je opterećivala učenike, onda je to bilo
samo u domeni glazbenoga opismenjivanja. Stoga je ono svedeno na najmanju moguću
mjeru, na razinu (pre)poznavanja grafičkih znakova. Glazbeno će se pismo upoznavati samo
«kao fenomen» osobito u vezi sa sviranjem. Operativnu razinu glazbene pismenosti u
osnovnoj školi nije moguće postići, pa se na tome ne smije inzistirati.
Zbog posebnosti ovoga nastavnog područja (potrebne specifične sposobnosti,
potrebna količina vježbanja neostvariva u okolnostima općeobrazovne škole), svaki je
rezultat u razredu relativan. Stoga uspjeh učenika u tom području ne može utjecati na
njegov konačan uspjeh u predmetu.

Odgojni (personalizirajući, socijalizirajući...) ciljevi i sadržaji

U nastavi glazbe potrebno je voditi računa o odgojnim ciljevima i sadržajima. Na

satovima glazbene kulture moguće je provoditi sljedeće odgojne aktivnosti:

- Poticati izražavanje emocija, ljubavi prema obitelji na primjer: Majka uz kolijevku.

- Razvijati osjećaj zajedništva.
- Promicati zajedništvo, razumijevanje i poštovanje drugoga.
- Poštovati dogovorena pravila na primjer: glazbene igre.

4 Radna nelektorirana verzija, 14. srpnja 2006.

- Promicati osjećaj za lijepo:
na primjer: - kada i gdje sve ljudi pjevaju....
- tehnika provokacije: uživam u dernjavi.
- Poticati izražavanje osjećaja, suosjećanja i solidarnosti.
Na primjer: Mi smo djeca vesela....ima li i djece koja to nisu.
- Promicati ljubav, ponos i poštovanje prema zavičaju i domovini.
Na primjer: Zašto ustajemo kada se svira i pjeva himna?
- Promicati opće vrijednosti, zajedništvo i suradnju.
- Promicati humanističke vrijednosti
- Promicati osjećaj za lijepo, za obitelj, poštovanje različitosti, opće vrijednosti.
- Promicati suradnju i nenasilno rješavanje sukoba.
Na primjer: U situaciji razredne svađe ili sukoba predlažemo ples, pjesmu, slušanje glazbe –
iznalaženje boljih izbora.
- Razvijati osjećaj pripadnosti i ponosa prema zavičaju i domovini.
- Promicati vladanje sobom i sposobnost samoodgoja.
Na primjer: slušanje glazbe u potpunoj tišini.
- Poticati izražavanje emocija
- Poticati sposobnost donošenja osobnih prosudbi
Na primjer: provocirajuća tehnika - Što je Mozart prema reperima-komentari usporedbom
glazbenih predložaka
Ili: - Obožavam raspaliti glazbu da se cijela zgrada ori
- Što misliš o izreci: Tko pjeva zlo ne misli
- Uloga popularne glazbe u svakodnevnom životu.
Njihov vlastiti stav. Mjesta gdje mladi slušaju glazbu.
- Razlikovati «trendovske glazbe» od trajno vrijednih klasičnih glazbenih djela.
Na primjer: Poznaješ li popularne pjevače i skladbe iz vremena bakine mladosti i mladosti
svojih roditelja? itd.

POSEBNOSTI ZA RAD S UČENICIMA S POSEBNIM OBRAZOVNIM

POTREBAMA U NACIONALNOM OBRAZOVNOM STANDARDU
IZ GLAZBENE KULTURE

Opće posebnosti učenika s posebnim obrazovnim potrebama te metodički naputci za rad

s učenicima navedeni su u posebnom privitku HNOS-a te je uz sadržajne naputke u
pojedinoj temi svakoga nastavnoga predmeta preporučljivo i korištenje naputaka iz
privitka.

5 Radna nelektorirana verzija, 14. srpnja 2006.

 Glazbena kultura – predmetna nastava
4. razred
Područja:
1. Pjevanje
2. Slušanje glazbe
3. Izvođenje glazbe i glazbeno pismo
4. Glazbene igre

GLAZBENA KULTURA 4. razred osnovne škole

Područje 1. Pjevanje
Sadržaj Pjesme:
W. A. Mozart: Čežnja za proljećem
F. Schubert: Snivaj, spavaj
S. Mikac: Sve bih dao kad bih znao
Z. Grgošević: Sunčece zahaja; Gle ide jež
R. Rogers: DO, RE, MI
M. Milanković: Maestral
A. Dedić: Himna zadrugara
J. Kaplan: Čestitka majčici
J. Kaplan: Mjesečev pjesnik
J. Gotovac: Dom
N. Njirić: Vjetar
Ćuk sedi, Evo san ti doša, Vrbniče nad morem, Dva i dva su četiri, Po
kopinom, Lepi moji strnokosi, Pjevaj mi pjevaj sokole, Tri su ptice, Ja posijah
lan, Veselo mi plovimo, Oj Jelo, Jelice, Teče, teče bistra voda, Ćiro, Farandine
moj, Savila se bijela loza, Oj Jelena, Jelena, U livadi pod jasenom, Staro sito i
korito, Lepa Mara kolo vodi, Sadila sam rogozek, Jelica kolce vodila, Majka
Mari kose plela
Mogu se, jasno, pjevati i druge pjesme po slobodnom odabiru učitelja ako
odgovaraju dobi i glazbenim mogućnostima djece
Prijedlozi za • pjesme se uče po sluhu metodom imitacije
metodičku
obradbu
Ključni pojmovi • pjesme kao takve
Obrazovna • 15 pjesama
postignuća: • lijepo, izražajno pjevanje, jasan izgovor i razumijevanje teksta
Izborni sadržaji • još poneka pjesma po izboru učitelja
Prijedlozi za rad s 2. Mogu sudjelovati u ovoj aktivnosti, a uspješnost će ovisiti o stupnju
učenicima s razvijenosti slušne percepcije.
posebnim
odgojno-
obrazovnim
potrebama

6 Radna nelektorirana verzija, 14. srpnja 2006.

GLAZBENA KULTURA 4. razred osnovne škole

Područje 2. Slušanje glazbe

Sadržaj Skladbe:
P. I. Čajkovski: Zima (dj. zbor)
F. Chopin: Valcer u Ges-duru, op. 70, br. 1
J. Haydn: Koncert za trubu u Es-duru, 1. st.
M. P. Musorgski: Slike s izložbe (Promenada, Ples
pilića Tuilleries)
F. Schubert: Impromptu, As-dur, op. 142, br. 2
F. Mendelssohn: Svadbena koračnica op. 61/9 iz glazbe za Shakespeareovu
komediju San Ivanjske noći
W. A. Mozart: Mala noćna muzika KV 525: Menuet (3. stavak)
R. Schumann: Divlji jahač iz Albuma za mlade, op. 68.
A. Vivaldi: 4 godišnja doba, Koncert br. 4 u f-molu (Zima) - 2. st. Largo
G. Verdi: Zbor Cigana iz opere Trubadur
B. Bjelinski: Kapljice (dj. zbor )
B. Papandopulo: Osam studija za klavir - br. 1: Sinfonietta za gudače, 3. st.
Perpetuum mobile
B. Kunc: Mlado lišće: Draga priča: Tri prizora iz crtanog filma
I. L. Kalinski: Dalmatinski plesovi
Prijedlozi za • aktivno, višekratno slušanje, uz praćenje elemenata oblika, tempa,
metodičku obradbu melodijskih, ritamskih, dinamičkih i drugih glazbenih elemenata.
Ključni pojmovi • pjesme kao takve
Obrazovna • skladbe kao takve – razina prepoznavanja
postignuća: • ime skladbe i skladatelja: razina prepoznavanja
• nazivi instrumenata u slušanim skladbama
• bogaćenje slušnoga glazbenog repertoara, pomak u razvoju glazbenog
ukusa
• obogaćenje umjetničkog senzibiliteta za glazbu
Izborni sadržaji • prema raspoloživom vremenu, slušanje i upoznavanje još poneke skladbe,
po izboru učitelja.
Prijedlozi za rad s 2. Mogu sudjelovati u ovoj aktivnosti, a uspješnost će ovisiti o stupnju
učenicima s razvijenosti slušne percepcije.
posebnim odgojno-
obrazovnim
potrebama

7 Radna nelektorirana verzija, 14. srpnja 2006.

GLAZBENA KULTURA 4. razred osnovne škole

Područje 3. Izvođenje glazbe i glazbeno pismo

Sadržaj • slika C-durske ljestvice
• abeceda, solmizacija
• dvodobna, trodobna i četverodobna mjera
• jednostavne ritamske pojave (figure)
• ritamske i metarske oznake iz naučenih pjesama
• temeljne oznake tempa
Prijedlozi za • pjevanje C-durske ljestvice po sluhu uz gledanje nota
metodičku obradbu • abecedom i solmizacijom, bez ikakva «teoretiziranja»
• pjevanje pjesama po sluhu uz gledanje u note radi uočavanja
podudarnost kretanja melodije s njenim grafičkim prikazom
• poznavanje pojava bez uvježbavanja
Obrazovna • glazbena ljestvica/tonalitet = pjevačko/reproduktivna razina
postignuća • glazbena abeceda = razina prepoznavanja
• solmizacija = razina prepoznavanja
• ritam, mjera = razina prepoznavanja
• elementarno (verbalno) poznavanje (slike) notnoga pisma na razini
prepoznavanja
• izvođenje jednostavnijih ritamskih obrazaca, kucanjem, izgovaranjem
neutralnim slogom
Prijedlozi za rad s 1. Usvajanje nota na brajici uz pomoć stručnjaka za edukacijsko-
učenicima s rehabilitacijsku podršku.
posebnim odgojno- 2. Mogu sudjelovati u radu koji se bazira na ritamskim zahtjevima.
obrazovnim 5. Od temeljnih oznaka tempa samo tražiti usvajanje: polagano,
potrebama umjereno i brzo bez talijanskih naziva; samo solmizacija.

GLAZBENA KULTURA 4. razred osnovne škole

Područje 4. Glazbene igre

Sadržaj • slobodan
• po izboru učitelja
Prijedlozi za • slobodno kreiranje glazbenih igara po izboru učitelja: slobodno
metodičku obradbu ritmiziranje imitacijom učitelja

• slobodno i stilizirano kretanje na slušanu glazbu, sviranje (bez velikih

pretenzija) na jednostavnijim glazbalima i sl.
Obrazovna • u ovoj aktivnosti važniji je proces rezultata
postignuća
• samim sudjelovanjem u glazbenoj aktivnosti kod učenika se izoštravaju
pojedine glazbene sposobnosti (intonacijska, ritamska) i razvija
senzibilitet za glazbu – aktivnosti toga tipa imaju i rekreativan učinak na
učenike
Ključni pojmovi 0
Prijedlozi za rad s 2. i 3. Prepoznavanje i reprodukcija melodije i jednostavnije ritamske
učenicima s strukture.
posebnim odgojno-
obrazovnim
potrebama

8 Radna nelektorirana verzija, 14. srpnja 2006.

Teme iz folklorne glazbe –
slobodan redoslijed obrade po razredima
po načelu zavičajnosti

1. Slavonija i Baranja
2. Podravina i Posavina
3. Hrvatsko Zagorje i Međimurje
4. Banovina i Lika
5. Dalmatinski otoci, Dubrovnik i dalmatinska obala
6. Istra i Kvarner

GLAZBENA KULTURA Razred po izboru

Tema 1. Folklorna glazba Slavonije i Baranje

Sadržaj • Šokačko kolo
• Svatovac
• Tri jetrve žito žele
• Slavonsko kolo
• Kabanica od seksera
• Svatovski drmeš
• Samica
• Diva Marica žito dožela
• Kolo iz Duboševice ili drugi primjeri sličnih karakteistika
Prijedlozi za • svi se navedeni pojmovi izvode iz slušanja glazbenih primjera po
metodičku obradbu sljedećem načelu: najprije se sluša glazbeni primjer a zatim se –
razgovorom – iz glazbe izvode zaključci
Ključni pojmovi • folklorna glazba; gajde, tambura samica, pjevanje uz tambure, pjevanje a
cappella, pjevanje uz ples, slavonsko kolo, šokačko kolo, bećarac, radne
pjesme
Obrazovna • zvučne, glazbene osobitosti folklorne glazbe Slavonije i Baranje
postignuća • barem neki od ključnih pojmova, na razini izravnoga prepoznavanja na
glazbenom primjeru
• na glazbenom primjeru opisati karakteristike folklorne glazbe Slavonije i
Baranje
• prepoznati glazbala po zvuku i opisati ih prema slici
Suodnos s drugim • hrvatski jezik: narodna književnost
predmetima: • TZK: narodni ples
• PID
Izborni sadržaj • upoznavanje narodnih plesova Slavonije i Baranje uz uporabu video
komponente
• otpjevati i upoznati neku narodnu pjesmu s toga područja
Prijedlozi za rad s 2. i 3. Prepoznavanje i reprodukcija intonacije jednostavnije ritamske
učenicima s strukture.
posebnim odgojno- 5. Informativno vizualno pokazati glazbala uz zvučnu pratnju,
obrazovnim sudjelovanje pjevanjem.
potrebama

9 Radna nelektorirana verzija, 14. srpnja 2006.

GLAZBENA KULTURA Razred po izboru

Tema 2. Folklorna glazba Podravine i Posavine

Sadržaj •Pač poljka
•Sejali smo bažuljka
•Stara polka
•Zbira junak deklice
•Drmeš, Kozatuš
•Tri djevojke ječam žele
•Ples z ropčecom
•Oj Ivane Ivaniću
•Lepi Juro kres nalaže
•Turopoljski drmeš
•I ovo se klajna zeleni Juraj kirales
•Glasnice
•Drmeš
•Volim žeti i kopati
• Ja posijah repu ili drugi primjeri sličnih karakteristika
Prijedlozi za • svi se navedeni pojmovi izvode iz slušanja glazbenih primjera po
metodičku obradbu sljedećem načelu: najprije se sluša glazbeni primjer a zatim se –
razgovorom – iz glazbe izvode zaključci
Ključni pojmovi • citura (citra) tamburaški sastav
• cimbal
• dvojnice gudački sastavi
• grupno (najčešće žensko) pjevanje
Obrazovna • vučne, glazbene osobitosti folklorne glazbe Podravine i Posavine
postignuća • barem neki od ključnih pojmova, na razini izravnoga prepoznavanja na
glazbenom primjeru
• na glazbenom primjeru opisati karakteristike folklorne glazbe Podravine i
Posavine
• prepoznati glazbala po zvuku i opisati ih prema slici
Suodnos s drugim • hrvatski jezik: narodna književnost
predmetima: • TZK: narodni ples
• PID
Izborni sadržaj • plesovi Podravine i Posavine uz uporabu videokomponente
• pjevanje i upoznavanje poneke pjesme iz toga područja
• ostale folklorne karakteristike: nošnje, običaji
Prijedlozi za rad s 2. i 3. Prepoznavanje i reprodukcija intonacije jednostavnije ritamske
učenicima/cama s strukture.
posebnim odgojno- 5. Informativno vizualno pokazati glazbala uz zvučnu pratnju,
obrazovnim sudjelovanje pjevanjem.
potrebama

10 Radna nelektorirana verzija, 14. srpnja 2006.

GLAZBENA KULTURA Razred po izboru

Tema 3. Folklorna glazba Hrvatskog Zagorja i Međimurja

Sadržaj • Cveti mi fijolica
• Tica vuga lepo speva
• Međimurski lepi dečki
• Baruši, Barica
• Polka, Čardaš
• Dobar večer dobri ljudi
• Šroteš
• Zagorski ples
• Polegla trava detela
• Jankič dojahal
• Igrajte nam mužikaši
• Grad se beli preko Balatina i/li drugi primjeri sličnih karakteristika
Prijedlozi za • svi se navedeni pojmovi izvode iz slušanja glazbenih primjera po
metodičku obradbu sljedećem načelu: najprije se sluša glazbeni primjer a zatim se –
razgovorom – iz glazbe izvode zaključci
Ključni pojmovi • violina, cimbal, u novije vrijeme i harmonika
• solo ženski glas, ženske pjevačke skupine, muške pjevačke skupine
• vrste pjesama: rugalice, ljubavne, radne, plesne
Obrazovna postignuća • zvučne, glazbene osobitosti folklorne glazbe Hrvatskog Zagorja i
Međimurja
• barem neki od ključnih pojmova, na razini izravnoga prepoznavanja
na glazbenom primjeru.
• na glazbenom primjeru opisati karakteristike folklorne glazbe
Hrvatskog Zagorja i Međimurja
• prepoznati glazbala po zvuku i opisati ih prema slici
Suodnos s drugim • hrvatski jezik: narodna književnost
predmetima: • TZK: narodni ples
• PID
Izborni sadržaj • plesovi Hrvatskog Zagorja i Međimurja uz uporabu videokomponente
• ostali folklorni elementi: običaji, nošnje
• pjevanje pjesme (po izboru) s toga područja
Prijedlozi za rad s 2. i 3. Prepoznavanje i reprodukcija jednostavnije ritamske strukture.
učenicima s posebnim 5. Informativno vizualno pokazati glazbala uz zvučnu pratnju,
odgojno-obrazovnim sudjelovanje pjevanjem.
potrebama

11 Radna nelektorirana verzija, 14. srpnja 2006.

GLAZBENA KULTURA Razred po izboru

Tema 4. Folklorna glazba Banovine i Like

Sadržaj • Glasnice
• Volim žeti i kopati
• Titrala se lepa Mara
• Svadbene pjesme
• Pastirska
• Oj meni vele udaj se mala
• Lička
• Oj odi brate da ga zapivamo
• Sva su sela prominila boju
• Nema pisme nit ima pivanja
• Oj stani mala na opanke moje
• Viknu vila s Prologa planine i/li druge pjesme sličnih karakteristika
Prijedlozi za • svi se navedeni pojmovi izvode iz slušanja glazbenih primjera po
metodičku obradbu sljedećem načelu: najprije se sluša glazbeni primjer a zatim se –
razgovorom – iz glazbe izvode zaključci
Ključni pojmovi • ženske skupine a cappella, muškarci (solo), žene (solo), radne pjesme,
dijaloške pjesme, pripovjedne pjesme, pjevanje u kolu, svadbene pjesme,
dvojnice (diple), ojkanje, rozganje, netemperirano pjevanje
Obrazovna • zvučne, glazbene osobitosti folklorne glazbe Banovine i Like
postignuća • barem neki od ključnih pojmova, na razini izravnoga prepoznavanja na
glazbenom primjeru
• na glazbenom primjeru opisati karakteristike folklorne glazbe Banovine i
Like
• prepoznati glazbala po zvuku i opisati ih prema slici
Suodnos s drugim • hrvatski jezik: narodna književnost
predmetima: • PID
Izborni sadržaj • plesovi Banovine i Like uz uporabu videokomponente
Prijedlozi za rad s 2. i 3. Prepoznavanje i reprodukcija jednostavnije ritamske strukture.
učenicima s 5. Informativno vizualno pokazati glazbala uz zvučnu pratnju, sudjelovanje
posebnim odgojno- pjevanjem.
obrazovnim
potrebama

12 Radna nelektorirana verzija, 14. srpnja 2006.

GLAZBENA KULTURA Razred po izboru

Tema 5. Folklorna glazba dalmatinskih otoka, Dubrovnika i

dalmatinske obale
Sadržaj • Rođene smo u Betini selu
• U Betini ponajbolje jesu
• Na dobro vam novi dan svanija
• Mljetska poskočica
• Linđo, Svet Ivane o’ moga Trogira
• Cvit mi je u gori
• Da si od srebra, da si od zlata
• Splitski plesovi
• Jematvanski zvuci i/li druge pjesme sličnih karakteristika
Prijedlozi za • svi se navedeni pojmovi izvode iz slušanja glazbenih primjera po
metodičku obradbu sljedećem načelu: najprije se sluša glazbeni primjer a zatim se –
razgovorom – iz glazbe izvode zaključci

Ključni pojmovi • a cappella pjevanje muških i ženskih skupina, jednostavna melodika

malog opsega, netemperirano pjevanje, klapsko pjevanje, lijerica,
mandoline, poskočica, linđo
Obrazovna • zvučne, glazbene osobitosti folklorne glazbe dalmatinskih otoka,
postignuća Dubrovnika i dalmatinske obale
• barem neki od ključnih pojmova, na razini izravnoga prepoznavanja na
glazbenom primjeru
• na glazbenom primjeru opisati karakteristike folklorne glazbe
dalmatinskih otoka, Dubrovnika i dalmatinske obale
• prepoznati glazbala po zvuku i opisati ih prema slici

Izborni sadržaj • narodni plesovi uz uporabu video komponente

Prijedlozi za rad s 2. i 3. Prepoznavanje i reprodukcija jednostavnije ritamske strukture.
učenicima s 5. Informativno vizualno pokazati glazbala uz zvučnu pratnju,
posebnim odgojno- sudjelovanje pjevanjem.
obrazovnim
potrebama

13 Radna nelektorirana verzija, 14. srpnja 2006.

GLAZBENA KULTURA Razred po izboru

Tema 6. Folklorna glazba Istre i Kvarnera

Sadržaj • Potancu
• Meni te je majka obećala
• Pojila je nevjestica
• Labinski tanac
• Oj ribare ribariću
• Divojka je i od sebe lipa
• Balun
• Vid’ja san je na štacjunu
• Potpuhnul je tihi vitar
• N. Devčić: Istarska suita (Poskočica)
Prijedlozi za
metodičku obradbu • svi se navedeni pojmovi izvode iz slušanja glazbenih primjera po
sljedećem načelu: najprije se sluša glazbeni primjer a zatim se –
razgovorom – iz glazbe izvode zaključci

Ključni pojmovi • sopele, mih, šurla, ples, šaljive pjesme, netemperirano pjevanje,
«istarski» idiom, pjevanje solističko, u parovima, grupe
• dvoglasno
Obrazovna • zvučne, glazbene karakteristike folklorne glazbe Istre i Kvarnera barem
postignuća neke od ključnih pojmova na razini izravnoga prepoznavanja na
glazbenom primjeru folklorne glazbe Istre i Kvarnera - moći opisati na
glazbenom primjeru
• prepoznati glazbala po zvuku i opisati ih prema slici
Suodnos s drugim • hrvatski jezik: narodna književnost
predmetima: • PID
Izborni sadržaj • narodni plesovi uz uporabu videokomponente
Prijedlozi za rad s 2. i 3. Prepoznavanje i reprodukcija melodije i jednostavnije ritamske
učenicima s strukture.
posebnim odgojno-
obrazovnim 5. Informativno vizualno pokazati glazbala uz zvučnu pratnju,
potrebama sudjelovanje pjevanjem.

14 Radna nelektorirana verzija, 14. srpnja 2006.

5. RAZRED

PODRUČJA I TEME
1. Pjevanje
2. Slušanje glazbe
3. Izvođenje glazbe i glazbeno pismo
4. Oblikovanje glazbenoga djela
5. Gudačka glazbala
6. Folklorna glazba
7. Slobodno, improvizirano ritmiziranje, kretanje na glazbu; ples; sviranje (po
izboru)

GLAZBENA KULTURA 5. razred osnovne škole

Područje 1. Pjevanje
Sadržaj • pjesme po slobodnom izboru učitelja i učenika
Prijedlozi za • pjesme se uče po sluhu
metodičku obradbu
• neke pjesme mogu se iskoristiti za (retrogradno) uvježbavanje
intonacije dura i mola – pjevanjem solmizacijom – sve shvaćati kao
neobveznu igru
• naučene pjesme pjevati tako da se gledaju note, radi povezivanja
notne slike s kretanjem melodije
Ključni pojmovi • pjesme kao takve
Obrazovna postignuća • 15 pjesama; lijepo, izražajno pjevanje, jasan izgovor i razumijevanje,
teksta
• glazbena interpretacija
Izborni sadržaj • više od »zadanih« petnaest pjesama
Prijedlozi za rad s 2. i 3. Prepoznavanje i reprodukcija jednostavnije melodijske i ritamske
učenicima s posebnim strukture.
odgojno-obrazovnim
potrebama 2. Mogu sudjelovati u ovoj aktivnosti, a uspješnost će ovisiti o stupnju
razvijenosti slušne percepcije.

15 Radna nelektorirana verzija, 14. srpnja 2006.

GLAZBENA KULTURA 5. razred osnovne škole

Područje 2. Slušanje glazbe

Sadržaj Skladbe:
W. A. Mozart: Sonata u A-duru, KV 331 (1. st. samo tema)
V. Žganec: Vehni, vehni fijolica
R. Matz: Elegija i humoreska
R. Wagner: Zbor prelja iz opere Ukleti Holandez
J. Strauss: Pizzicato polka
N. Paganini: Capriccio u a molu, op. 1, br. 24
H. Villa-Lobos: Preludij br. 3
C. M. v. Weber: Zbor lovaca iz opere Strijelac vilenjak
F. Liszt: Ljubavni san
W. A. Mozart: Divertimento u D-duru
J. S. Bach: Seljačka kantata BWV 212: Ah es schmeckt doch
gar so gut
Prijedlozi za • skladbe se slušaju postupkom aktivnoga slušanja u kojem učenici prate
metodičku obradbu oblikovne elemente, kretanje teme (melodije), ritam, tempo, dinamiku i
druge glazbene karakteristike
Ključni pojmovi • skladbe kao takve, tj. njihovo zvučanje
Obrazovna • poznavanje skladbi
postignuća • obogaćenje slušnoga glazbenog repertoara, pomak u razvoju glazbenog
ukusa
• obogaćenje umjetničkog senzibiliteta za glazbu
• Capriccio, elegija, humoreska, pizzicato, preludij – na razini
informacije
• skladbe, imena skladatelja – na razini prepoznavanja
Izborni sadržaj • skladbe sličnih karakteristika po izboru učitelja i učenika.
Prijedlozi za rad s 2. Prepoznavanje skladbi po vibracijama, mogu sudjelovati u ovoj
učenicima s aktivnosti, a uspješnost će ovisiti o stupnju razvijenosti slušne
posebnim odgojno- percepcije.
obrazovnim
potrebama

GLAZBENA KULTURA 5. razred osnovne škole

Područje 3. Izvođenje glazbe i glazbeno pismo

Sadržaj • durski i molski tonalitet, ritamske i metarske pojave u naučenim
pjesmama, temeljne oznake tempa i dinamike uz talijanske nazive
Prijedlozi za • pojave se osvještavaju na naučenim pjesmama po sluhu – bez ulaženja
metodičku obradbu u teoriju i bez uvježbavanja
• konkretna se durska ili molska ljestvica može «izvaditi» iz poznate
pjesme
• bog posebnosti ovoga područja, svaki je rezultat u razredu relativan
• stoga se uspjeh učenika u tom području, u načelu, ne ocjenjuje
Ključni pojmovi • tonalitet, dur, mol, temeljne oznake tempa i dinamike
Obrazovna • informativno poznavanje temeljnih znakova notnoga pisma – na razini
postignuća prepoznavanja
Prijedlozi za rad s 2. Mogu sudjelovati u ovoj aktivnosti, a uspješnost će ovisiti o
učenicima s stupnju razvijenosti slušne percepcije.
posebnim odgojno-
obrazovnim 3. Mogu zvučno osjetiti razliku dur i mol tonaliteta, te tempo i
potrebama dinamiku.

16 Radna nelektorirana verzija, 14. srpnja 2006.

GLAZBENA KULTURA 5. razred osnovne škole

Tema 4. Oblikovanje glazbenoga djela

Sadržaj • Oj Jelena Jelena
• Hrvatska himna
• J. B. Lully: Dok mjesec sja,
• G. B. Pergolesi: Gdje je onaj cvjetak žuti
• W. A. Mozart: Čežnja za proljećem
• F. Schubert: Uspavanka
• R. Schumann: Divlji jahač, Radostan seljak
• L. v. Beethoven: Ptičja tuga L. v. Beethoven: Tema Ode radosti iz 9. simf.,
xxxx: Ptice se vraćaju

• J. Haydn: Kaiserquartett, 2. st. (samo tema)

• P. I. Čajkovski: Slatko sanjarenje
• R. Schumann: Pjesmica
• G. Bizet: Votre toast je peu vous le rendre…(«Pjesma Toreadora» Carmen)

• dvodijelna pjesma, rečenica, period, fraza, motiv, trodijelna pjesma

Prijedlozi za • oblikovni elementi upoznaju se na temelju slušanja predloženih glazbenih
metodičku obradbu primjera
• učenici sami izvode zaključke
• osnovna metoda: razgovor
• primjeri nisu ilustrativni
• slušaju se višekratno i u cjelini
Ključni pojmovi • skladbe kao takve
Obrazovna • obogaćenje slušnoga glazbenog repertoara, pomak u razvoju glazbenog ukusa
postignuća • obogaćenje umjetničkog senzibiliteta za glazbu
• dvodijelna pjesma, rečenica, period, fraza, motiv, trodijelna pjesma – na
razini prepoznavanja na konkretnim skladbama
Izborni sadržaj • neki drugi glazbeni primjeri po izboru učitelja i učenika
Prijedlozi za rad s 2. Mogu sudjelovati u ovoj aktivnosti, a uspješnost će ovisiti o
učenicima s stupnju razvijenosti slušne percepcije.
posebnim odgojno-
obrazovnim 5. Uključiti učenika samo u zajedničko slušanje.
potrebama

17 Radna nelektorirana verzija, 14. srpnja 2006.

GLAZBENA KULTURA 5. razred osnovne škole

Tema 5. Gudačka glazbala

Sadržaj • P. Sarasate: Ciganski napjevi, op. 20
• N. Paganini: Capriccio u a-molu op.1, br. 24.
• W. A. Mozart: Koncertantna simfonija za violinu, violu i
• orkestar u Es-duruKV 364
• C. Saint Saëns: Karneval životinja: Le cygne (labud)
• R. Matz: Elegija i humoreska
• Koncerti: J. Haydn, R. Schumann, A. Dvořák, L. Boccherini
• C. Saint-Saëns: Karneval životinja – Slon
• primjer iz jazz glazbe – po volji (Npr. Jacques Loussier: The Bach
Book osobito 1. stavak Koncerta za klavir u D-duru, BWV 1054).

Za ilustraciju skupnog zvuka gudača:

• B. Papandopulo: Sinfonietta za gudače, 1. st. Intrada i/li 3. st.
• Perpetuum mobile
• J. Strauss: Pizzicato polka
• B. Britten: Simple Symphony – 3. stavak: Playful Pizzicato
• violina, viola, čelo, kontrabas.
Prijedlozi za • glazbala se upoznaju na temelju slušanja odgovarajućih glazbenih
metodičku obradbu primjera
• kako bi se osvijetlile sve karakteristike zvuka pojedinog glazbala,
potrebno je za svakoga od njih imati više glazbenih primjera
• primjeri su ilustrativni i ne moraju se slušati u cjelini, ali se slušanje
u cjelini preporuča ako to raspoloživo vrijeme dozvoljava tada je to
aktivno slušanje s aktivnim praćenjem glazbenih parametara:
melodije, ritma, tempa
Ključni pojmovi • gudački glazbala, violina, viola, čelo, kontrabas, pizzicato.
Obrazovna • zvuk i izgled svakoga pojedinog gudačkog glazbala – na razini
postignuća prepoznavanja na glazbenom primjeru i na slici.
Izborni sadržaj • posjete koncertima, upoznavanje «živih» instrumenata, dovođenjem
svirača: učenika ili čak glazbenih umjetnika.
Prijedlozi za rad s 2. Mogu sudjelovati u ovoj aktivnosti, a uspješnost će ovisiti o
učenicima s stupnju razvijenosti slušne percepcije
posebnim odgojno-
obrazovnim 3. Povezati vizualni izgled glazbala sa zvukom
potrebama

GLAZBENA KULTURA 5. razred osnovne škole

Tema 6. Narodna glazba (2 nastavne teme po izboru)

Sadržaj, Prijedlozi za Vidi: Nastavne teme iz folklorne glazbe str. 29-34.
metodičku obradbu,
Ključni pojmovi,
Obrazovna postignuća
Korelacije, Prijedlozi za
rad s učenicima s
posebnim odgojno-
obrazovnim potrebama

18 Radna nelektorirana verzija, 14. srpnja 2006.

GLAZBENA KULTURA 5. razred osnovne škole

Područje 7. Slobodno, improvizirano ritmiziranje, kretanje na

glazbu, ples, sviranje.
Sadržaj slobodan – po izboru učitelja/učiteljice
Prijedlozi za • učitelj/ica potpuno slobodno kreira aktivnosti iz ove teme, vodeći
metodičku obradbu računa o njihovoj glazbenoj relevantnosti i kvaliteti
Obrazovna U ovim aktivnostima važniji je proces od rezultata. Samim sudjelovanjem
postignuća u glazbenoj aktivnosti kod učenika se izoštravaju pojedine glazbene
sposobnosti (intonacijska, ritamska) i razvija senzibilitet za glazbu.
Aktivnosti toga tipa imaju i rekreativan učinak na učenike.
Prijedlozi za rad s 2. Uz naglašen ritam s puno kreativnosti mogu sudjelovati u
učenicima s realizaciji ove teme.
posebnim odgojno-
obrazovnim
potrebama

19 Radna nelektorirana verzija, 14. srpnja 2006.

6. RAZRED

PODRUČJA I TEME
1. Pjevanje
2. Izvođenje glazbe i glazbeno pismo
3. Oblikovanje glazbenoga djela
4. Pjevački glasovi, vrste zborova, solo pjesma
5. Glazbala s tipkama
6. Trzalačka glazbala
7. Folklorna glazba
8. Slobodno, improvizirano ritmiziranje, kretanje na glazbu; ples; sviranje (po izboru)

GLAZBENA KULTURA 6. razred osnovne škole

Područje 1. Pjevanje
Sadržaj • pjesme po slobodnom izboru učitelja i učenika
Prijedlozi za Pjesme se uče po sluhu. Neke pjesme mogu se iskoristiti za (retrogradno)
metodičku obradbu uvježbavanje intonacije dura i mola – pjevanjem solmizacijom - sve
shvaćati kao neobveznu igru. Naučene pjesme pjevati tako da se gledaju
note, radi povezivanja notne slike s kretanjem melodije.
Ključni pojmovi Pjesme kao takve
Obrazovna 15 pjesama; lijepo, izražajno pjevanje, jasan izgovor i razumijevanje,
postignuća teksta; glazbena interpretacija.
Izborni sadržaj Više od »zadanih« petnaest pjesama.
Prijedlozi za rad s 2. Mogu sudjelovati u ovoj aktivnosti, a uspješnost će ovisiti o stupnju
učenicima s razvijenosti slušne percepcije
posebnim odgojno- 3. Uključuju se u pjevanje prema individualnim mogućnostima.
obrazovnim
potrebama
Prijedlozi za rad s 2. i 3. Prepoznavanje i reprodukcija jednostavnije melodijske i
učenicima s ritamske strukture.
posebnim odgojno- 5. Mogu sudjelovati u ovoj aktivnosti, a uspješnost će ovisiti o
obrazovnim stupnju razvijenosti slušne percepcije.
potrebama

20 Radna nelektorirana verzija, 14. srpnja 2006.

GLAZBENA KULTURA 6. razred osnovne škole

Područje 2. Izvođenje glazbe i glazbeno pismo

Sadržaj Ritamske i metarske pojave u naučenim pjesmama, temeljne oznake tempa

i dinamike uz talijanske nazive.
Prijedlozi za Pojave se osvještavaju na naučenim pjesmama po sluhu – bez ulaženja u
metodičku obradbu teoriju i bez uvježbavanja. Konkretna se durska ili molska ljestvica može
«izvaditi» iz poznate pjesme.
Zbog posebnosti ovoga područja, svaki je rezultat u razredu relativan.
Stoga se uspjeh učenika u tom području, u načelu, ne ocjenjuje.
Ključni pojmovi Slobodno, po nahođenju učitelja – na razini informacije
Obrazovna Informativno poznavanje temeljnih znakova notnoga pisma - na razini
postignuća prepoznavanja.
Samo činjenice što proizlaze iz otpjevanih pjesama – na razini
prepoznavanja na konkretnoj pjesmi.
Prijedlozi za rad s 1. Note na brajici upoznati uz pomoć stručnjaka za
učenicima s edukacijsko-rehabilitacijsku potporu; uvećane note.
posebnim odgojno- 2. Mogu sudjelovati u ovoj aktivnosti, a uspješnost će ovisiti o
obrazovnim razvijenosti slušne percepcije.
potrebama 5. Tempo i dinamiku usvajati bez talijanskih naziva i dalje
samo DO ljestvica.

GLAZBENA KULTURA 6. razred osnovne škole

Tema 3. Oblikovanje glazbenog djela

Sadržaj W. A. Mozart: Mala noćna muzika KV 525: Menuet (3. stavak)
Boccherini, L. Menuet iz Kvinteta u E-duru, op. 13, br. 5
P. I. Čajkovski: Ščelkunčik: Valcer cvijeća
A. Dvořák: Slavenski ples, op 72, br. 2
W. A. Mozart: 12 varijacija in C na francusku pjesmu "Ah vous dirai-je
maman", KV 265
N. Paganini: Capriccio u a-molu,op. 1, br. 24.
L.v. Beethoven: Za Elizu
: Sonata u c-molu, op. 13 – 2. st. Adagio cantabile
Ch. W. Gluck: Orfej i Euridika: arija Orfeja Che farò senza Euridice
I. M. Jarnović: Koncert za violinu i orkestar u A-duru, 3. st.
(Rondo)
Složena trodijelna pjesma; Tema s varijacijama; Rondo.
Prijedlozi za Navedeni se oblici upoznaju na temelju slušanja i aktivnog praćenja
metodičku obradbu predloženih glazbenih primjera. Učenici sami izvode zaključke.
Temeljna metoda: razgovor (nakon slušanja). Primjeri nisu ilustrativni.
Izabrani primjeri slušaju se višekratno i u cjelini. Glazbeni se oblici
konstatiraju na glazbenim primjerima. Ne uče se definicije.
Ključni pojmovi Skladbe kao takve
Obrazovna Poznavanje konkretnih glazbenih djela: po dva primjera za svaki od oblika
postignuća – na razini prepoznavanja. Ne treba pamtiti verbalne definicije. Cilj je
glazba, oblici su sredstvo. Prepoznati oblike na glazbenom primjeru.
Obogaćenje slušnoga glazbenog repertoara, pomak u razvoju glazbenog
ukusa. Obogaćenje umjetničkog senzibiliteta za glazbu.
Izborni sadržaj Prema mogućnostima, uvesti i neki drugi glazbeni primjer osim
predloženih.
Prijedlozi za rad s 1. Mogu sudjelovati u ovoj aktivnosti, a uspješnost će ovisiti o
učenicima s stupnju razvijenosti slušne percepcije.
posebnim odgojno- 5. Samo slušanje uz prepoznavanje izvođača.
obrazovnim
potrebama

21 Radna nelektorirana verzija, 14. srpnja 2006.

GLAZBENA KULTURA 6. razred osnovne škole

Tema 4. Pjevački glasovi, vrste zborova, solopjesma

Sadržaj W. A. Mozart: Čarobna frula: arija Kraljice noći Der Hölle Rache: arija
Sarastra O Isis und Osiris
G. Rossini: Seviljski brijač: arija Figara Largo al factotum
G. Puccini: Turandot: arija Kalafa Nessun dorma
G. Verdi: Rigoletto: arija Gilde Caro nome: Trubadur: arija Azucene
Stride la vampa : Traviata: arija Germonta Di Provenza il
mar il sol
I. Zajc: Nikola Šubić Zrinjski: Pjesma Jelene
J. Hatze: Serenada, Majka
B. Bersa: Seh duš dan
G. Bizet: Carmen: arija Carmen (Habanera)
I. Zajc: Lastavicam;
V. Lisinski: Ribar
B. Bjelinski: Kapljice
Nekoliko primjera pjevača popularne glazbe.
Prijedlozi za Glasovi se upoznaju na temelju slušanja odgovarajućih glazbenih
metodičku obradbu primjera. Kako bi se osvijetlile sve karakteristike pojedinog glasa,
potrebno je za svakoga od njih imati više glazbenih primjera:
U razgovoru s učenicima odrediti vrstu glasa. Zborske skladbe po
izboru. Voditi računa o kvaliteti i primjerenosti! Primjeri su ilustracijski
i ne moraju se slušati u cjelini, ali se slušanje u cjelini preporuča ako to
raspoloživo vrijeme dozvoljava. Tada je to aktivno slušanje s aktivnim
praćenjem teksta i/li glazbenih parametara: melodije, ritma, tempa
dinamike, oblika.
Ključni pojmovi Sopran, mezzosopran, alt, tenor, bariton, bas, u prvom redu njihova
zvučna slika - na razini prepoznavanja na glazbenom primjeru. Zborovi:
mješoviti, muški, ženski, dječji.
Obrazovna postignuća Poznavanje zvuka svakoga pojedinog pjevačkog glasa – na razini
prepoznavanja.
Izborni sadržaj Novi primjeri po izboru učitelja. Odslušati poneku ariju u cjelini.
Prijedlozi za rad s 2. Djelomično mogu pratiti ovu temu, a uspješnost će ovisiti
učenicima s posebnim o razvijenosti slušne percepcije.
odgojno-obrazovnim 5. Glasovi: muški, ženski , duboki i visoki
potrebama zborovi: mješoviti, muški, ženski i dječji.

22 Radna nelektorirana verzija, 14. srpnja 2006.

GLAZBENA KULTURA 6. razred osnovne škole

Tema 5. Glazbala s tipkama

Sadržaj J. S. Bach: Das wohltemperierte Klavier, I. sv.: br. 1:
Preludiji fuga u C-duru BWV 846 (samo
preludij)
J. Ph. Rameau: La Poule (Kokoš)
J. S. Bach: Toccata i fuga u d-molu, BWV 565
G. Faure: Requiem, In paradisum deducant
T. Albinoni/R.Giazotto: Adagio u g-molu (orgulje i
gudači)
Orgulje u jazzu: Jimmy Smith (ili nešto drugo)
A. Piazzolla: Adios nonino (ili nešto drugo što se nađe
pri ruci)
P. I. Čajkovski: Ščelkunčik: Ples šećerne vile
B. Bartók: Glazba za gudače, udaraljke i čelestu - 1.
stavak: nakon završetka fuge,
i/li drugi primjeri sličnih osobina
Klavir, čembalo, orgulje, harmonika, čelesta.
Prijedlozi za metodičku Primjeri su ilustrativni. Ne slušaju se u cjelini nego samo
obradbu karakteristični dijelovi. Izgovaraju se imena skladatelja i nazivi
djela, ali se ne pišu na ploču. Ako ima dosta vremena, neke je
primjere preporučljivo slušati u cjelini. Tada je slušanje aktivno uz
praćenje glazbenih parametara i tada se naslov skladbe i skladatelj
pišu na ploču.
Ključni pojmovi Klavir, čembalo, orgulje, harmonika, čelesta
Obrazovna postignuća Poznavanje zvuka svakoga pojedinog glazbala – na razini
prepoznavanja.
Klavir čembalo, orgulje, harmonika, čelesta –na razini prepoznavanja
slike i zvuka.
Pomak u razvoju glazbenoga ukusa. Razvoj glazbenoga, umjetničkog
senzibiliteta, jer se slušala estetski visoko vrijedna glazba.
Izborni sadržaj Prema mogućnostima još koji glazbeni primjer po izboru.
Prijedlozi za rad s 2. Mogu sudjelovati u ovoj aktivnosti, a uspješnost će
učenicima s posebnim ovisiti o stupnju razvijenosti slušne percepcije; moguće
odgojno-obrazovnim su poteškoće u slušnom prepoznavanju i razlikovanju
potrebama instrumenata.
5. Glazbala s tipkama: klavir, orgulje, harmonika-
prezentirati vizualno i zvučno.

23 Radna nelektorirana verzija, 14. srpnja 2006.

GLAZBENA KULTURA 6. razred osnovne škole

Tema 6. Trzalačka glazbala

Sadržaj Nepoznati autor: Romanca (zapravo: glazba iz filma
Zabranjene igre)
F. Tarénga: Sjećanje na Alhambru
J. Rodrigo: Concierto de Aranjuez, 2. stavak: Adagio i/li, 3.
stavak: Allegro gentile
Primjeri iz jazz glazbe po volji i dostupnosti
Rock i pop glazba: od J. Hendricksa do E. Claptona, od
Beatlesa do Rolling Stonesa – bit će dobro
sve gdje se dobro čuje gitara!
P. I. Čajkovski: Valcer cvijeća iz baleta Ščelkunčik – Uvod
W. A. Mozart: Don Giovanni: Deh, vieni alla finestra,
canzonetta Don Giovannija iz 2. čina.
i/li drugi primjeri sličnih karakteristika.
Harfa, gitara, mandolina, lutnja.
Prijedlozi za metodičku Primjeri su ilustracijski. Ne slušaju se u cjelini nego samo
obradbu karakteristični dijelovi. Izgovaraju se imena skladatelja i nazivi
djela, ali se ne pišu na ploču. Ako ima dosta vremena, neke je
primjere preporučljivo slušati u cjelini. Tada je slušanje aktivno uz
praćenje glazbenih parametara i tada se naslov skladbe i skladatelj
pišu na ploču.
Ključni pojmovi Harfa, gitara, mandolina, lutnja.
Obrazovna postignuća Poznavanje zvuka svakoga pojedinog glazbala – na razini
prepoznavanja.
Harfa, gitara, mandolina, lutnja – na razini prepoznavanja slike i
zvuka.
Pomak u razvoju glazbenoga ukusa. Razvoj glazbenoga, umjetničkog
senzibiliteta, jer se slušala estetski visoko vrijedna glazba.
Izborni sadržaj Prema mogućnostima još koji glazbeni primjer po izboru.
Prijedlozi za rad s 2. Mogu sudjelovati u ovoj aktivnosti, a uspješnost će
učenicima/cama s ovisiti o stupnju razvijenosti slušne percepcije;
posebnim odgojno- moguće su poteškoće u slušnom prepoznavanju i
obrazovnim potrebama razlikovanju instrumenata.
5. Harfa i gitara – prezentirati vizualno i zvučno.

GLAZBENA KULTURA 6. razred osnovne škole

Tema 7. Narodna glazba (1 tema po izboru)

Sadržaj, Prijedlozi za Vidi: Nastavne teme iz folklorne glazbe str. 29-34.
metodičku obradbu,
Ključni pojmovi,
Obrazovna postignuća
Korelacije, Prijedlozi za
rad s učenicima s
posebnim odgojno-
obrazovnim potrebama

24 Radna nelektorirana verzija, 14. srpnja 2006.

GLAZBENA KULTURA 6. razred osnovne škole

Područje 8. Slobodno, improvizirano ritmiziranje, kretanje na

glazbu, ples i sviranje.
Sadržaj Slobodan, po izboru učitelja
Prijedlozi za Učitelj potpuno slobodno kreira glazbene aktivnosti, vodeći računa o
metodičku obradbu njihovoj glazbenoj relevantnosti i kvaliteti.
Obrazovna U ovim aktivnostima važniji je proces od rezultata. Samim sudjelovanjem
postignuća u glazbenoj aktivnosti kod učenika se izoštravaju pojedine glazbene
sposobnosti (intonacijska, ritamska) i razvija senzibilitet za glazbu.
Aktivnosti toga tipa imaju i rekreativan učinak na učenike.
Prijedlozi za rad s 2. S puno kreativnosti mogu sudjelovati u realizaciji ove teme.
učenicima s 4. Osmisliti sadržaje tako da ih mogu izvoditi učenici s
posebnim odgojno- tjelesnom invalidnosti (ples u kolicima).
obrazovnim 5. Osmisliti sadržaje koje može učenik izvoditi, pokretima
potrebama slijediti ritam, plesati.

25 Radna nelektorirana verzija, 14. srpnja 2006.

7. RAZRED

PODRUČJA I TEME
1. Pjevanje
2. Sonatni oblik
3. Udaraljke
4. Drvena puhačka glazbala
5. Limena puhačka glazbala
6. Instrumentalne vrste i sastav simfonijskog orkestra
7. Programna glazba; simfonijska pjesma
8. Sviranje (sintesajzer), stvaralaštvo, računalo (MIDI-oprema) (po izboru)

GLAZBENA KULTURA 7. razred osnovne škole

Područje 1. Pjevanje
Sadržaj Pjesme po slobodnom izboru učitelja i učenika
Prijedlozi za Pjesme se uče po sluhu. Naučene pjesme pjevati tako da se gledaju note,
metodičku obradbu radi povezivanja notne slike s kretanjem melodije.
Ključni pojmovi Pjesme kao takve
Obrazovna 15 pjesama; lijepo, izražajno pjevanje, jasan izgovor i razumijevanje,
postignuća teksta; glazbena interpretacija.
Izborni sadržaj Više od «zadanih» petnaest pjesama.
Prijedlozi za rad s 2. Mogu sudjelovati u ovoj aktivnosti, a uspješnost će ovisiti o stupnju
učenicima s razvijenosti slušne percepcije
posebnim odgojno- 3. Uključuju se u pjevanje prema individualnim mogućnostima.
obrazovnim
potrebama
Prijedlozi za rad s 2. Mogu sudjelovati u ovoj aktivnosti, a uspješnost će ovisiti o
učenicima s stupnju razvijenosti slušne percepcije.
posebnim odgojno- 5. Uključiti se u pjevanje prema individualnim
obrazovnim mogućnostima.
potrebama

26 Radna nelektorirana verzija, 14. srpnja 2006.

GLAZBENA KULTURA 7. razred osnovne škole

Tema 2. Sonatni oblik

Sadržaj W. A. Mozart: Mala noćna muzika K. V. 525, I. st. Allegro
W. A. Mozart: Simfonija u g-molu br. 40. K.V. 550, I. st.
Molto allegro
L. v. Beethoven: 5. simfonija u c-molu, op. 67, I. st. Allegro con
brio
S. Prokofjev: 1. simfonija u D-duru (“Klasična”), op. 25, I. st.
Allegro,
i/li neki drugi primjeri sličnih karakteristika.
Sonatni oblik
Prijedlozi za Sonatni oblik upoznaje se na temelju slušanja i aktivnog praćenja
metodičku obradbu predloženih glazbenih primjera. Učenici sami izvode shemu oblika i
zaključke.
Temeljna metoda: razgovor (nakon slušanja). Primjeri nisu ilustrativni.
Slušaju se višekratno i u cjelini. Glazbeni se oblik konstatira na glazbenim
primjerima. Ne uče se definicije.
Ključni pojmovi Skladbe kao takve
Obrazovna Poznavanje konkretnih glazbenih djela – na razini prepoznavanja. Ne treba
postignuća pamtiti verbalne definicije. Cilj je glazba, sonatni oblik je sredstvo.
Prepoznati oblik na glazbenom primjeru. Obogaćenje slušnoga glazbenog
repertoara, pomak u razvoju glazbenog ukusa. Obogaćenje umjetničkog
senzibiliteta za glazbu.
Sonatni oblik: ekspozicija, provedba, repriza, sonata, simfonija.
Izborni sadržaj Prema mogućnostima, uvesti i neki drugi glazbeni primjer osim
predloženih.
Prijedlozi za rad s 1. Mogu sudjelovati u ovoj aktivnosti, a uspješnost će ovisiti o
učenicima s stupnju razvijenosti slušne percepcije.
posebnim odgojno- 5. Samo slušanje uz prepoznavanje izvođača.
obrazovnim
potrebama

27 Radna nelektorirana verzija, 14. srpnja 2006.

GLAZBENA KULTURA 7. razred osnovne škole

Tema 3. Udaraljke
Sadržaj R. Strauss: Also sprach Zaratustra simfonijska pjesma, op. 30.
G. Rossini: Seviljski brijač: arija don Basilija La calunnia e un
venticello,
M. Ravel: Boléro
I. Kuljerić: Koncert za marimbu i orkestar
A. Marković: Ugođaj za marimbu i orkestar
G. Bizet: Carmen, 2. čin: Chanson Amoureuse… ce n’est pas
une raison
P. I. Čajkovski: Španjolski ples iz baleta Labuđe jezero
M. P. Musorgski: Noć na pustoj gori
D. Šoštakovič: 8. simfonija u c-molu, op. 45, (kraj 2. stavka)
C. Saint Saëns: Karneval životinja: Fosili
P. I. Čajkovski: Svečana uvertira 1812, op. 49 – završetak
M. P. Musorgski: Boris Godunov - kraj 2. prologa
G. Puccini: Tosca – 1. čin, završetak scene u crkvi
H. Berlioz: Fantastična simfonija, 5. st.
W. A. Mozart: Čarobna frula, finale 1. čina Das klinget so
herrlich das klinget so schön: Arija Papagena:
Ein Mädchen oder Weibchen wünscht
Papageno sich,
i/li drugi primjeri sličnih karakteristika.
Timpani, veliki bubanj, mali bubanj, konge, bongos, tamburin, činele,
gong, trokutić, marimba, vibrafon.
Prijedlozi za metodičku Primjeri su ilustracijski. Ne slušaju se u cjelini nego samo
obradbu karakteristični dijelovi. Izgovaraju se imena skladatelja i nazivi
djela, ali se ne pišu na ploču. Ako ima dosta vremena, neke je
primjere preporučljivo slušati u cjelini. Tada je slušanje aktivno uz
praćenje glazbenih parametara i tada se naslov skladbe i skladatelj
pišu na ploču.
Ključni pojmovi Timpani, veliki bubanj, mali bubanj, konge, bongos, tamburin,
činele, gong, trokutić, marimba, vibrafon
Obrazovna postignuća Poznavanje zvuka svakoga pojedinog glazbala – na razini
prepoznavanja.
Timpani, veliki bubanj, mali bubanj, konge, bongos, tamburin, činele,
gong, trokutić, marimba, vibrafon – na razini prepoznavanja slike i
zvuka.
Pomak u razvoju glazbenoga ukusa. Razvoj glazbenoga, umjetničkog
senzibiliteta, jer se slušala estetski visoko vrijedna glazba.
Izborni sadržaj Prema mogućnostima još koji glazbeni primjer po izboru. Aktivno
izvođenje ritma na udaraljkama Orffova instrumentarija ili na nekim
drugim udaraljkama.
Prijedlozi za rad s 2. Mogu sudjelovati u ovoj aktivnosti, a uspješnost će
učenicima s posebnim ovisiti o stupnju razvijenosti slušne percepcije;
odgojno-obrazovnim moguće su poteškoće u slušnom prepoznavanju i
potrebama razlikovanju instrumenata.
5. Izvođenje jednostavnih ritmova na udaraljkama.

28 Radna nelektorirana verzija, 14. srpnja 2006.

GLAZBENA KULTURA 7. razred osnovne škole

Tema 4. Drvena puhačka glazbala

Sadržaj W. A. Mozart: Koncert za flautu i orkestar u D-duru (ili G-
duru)
A. Dvořák: Simfonija u e-molu, br. 9 (Iz Novoga svijeta)
1. stavak, 3. tema
B. Smetana : Vltava, početak
J. S. Bach: Badinerie, 7. stavak iz 2. suite u h-molu
C. Debussy: Syrinx – flauta solo
Prélude á l’après-midi d’un faune
S. Prokofjev: Sonata u D-duru, br. 2 op. 94 (bis)
N. Rimski-Korsakov: Šeherezada simfonijska suita op. 35,
2. st. Priča carevića Kalendera
G. Bizet: Carmen, Marche et Choeur des gamins: Avec la
garde montante
W. A. Mozart: Koncert za flautu i orkestar u G-duru KV 313
(ili D-duru /za flautu i obou/ KV 314)
B. Bersa: Sunčana polja, druga i treća tema
V. Lisinski: Večer
P. I. Čajkovski: Labuđe jezero (br. 10, početak 2. čina,)
B. Bjelinski: Koncert za obou i gudače
A. Dvořák: 9. simfonija u e-molu, 2. st.
G. Rossini: Wilhelm Tell – uvertira, treći odsječak (dobro i za
flautu)
Joaquin Rodrigo: Concierto de Aranjuez, 2. st. Adagio
W. A. Mozart: Koncert za klarinet i orkestar
C. M. v. Weber: Koncert za klarinet i orkestar – u f molu, op.
73 i/li u Es-duru, op. 74
G. Gershwin: Rapsody in Blue
B. Papandopulo: Kvintet za gudački kvartet i klarinet – 3. st.
P. Dukas: Čarobnjakov učenik - glavna tema
N. Njirić: Scherzo i tarantela – za fagot i klavir.
W. A. Mozart: Koncert za fagot u B-duru KV 191.
C. M. v. Weber: Koncert za fagot i orkestar u F-duru op. 75.
P. I. Čajkovski: 5. simfonija u e-molu, op. 64.
I. Stravinski: Posvećenje proljeća - početak.
S. Prokofjev: Klasična simfonija u D-duru, op. 25 – 1. st.
M. Ravel: Bolero
A. Hačaturjan: Gajane: Ples sa sabljama
Flauta, mala flauta, oboa, engleski rog, klarinet, bas klarinet, fagot, saksofon
Prijedlozi za metodičku Primjeri su ilustracijski. Ne slušaju se u cjelini nego samo karakteristični
obradbu dijelovi. Izgovaraju se imena skladatelja i nazivi djela, ali se ne pišu na ploču.
Ako ima dosta vremena, neke je primjere preporučljivo slušati u cjelini. Tada je
slušanje aktivno uz praćenje glazbenih parametara i tada se naslov skladbe i
skladatelj pišu na ploču.
Ključni pojmovi Flauta, mala flauta, oboa, engleski rog, klarinet, bas klarinet, fagot, saksofon
Obrazovna postignuća Flauta, mala flauta, oboa, engleski rog, klarinet, bas klarinet, fagot, saksofon –
na razini prepoznavanja slike i zvuka.
Pomak u razvoju glazbenoga ukusa. Razvoj glazbenoga, umjetničkog
senzibiliteta, jer se slušala estetski visoko vrijedna glazba.
Izborni sadržaj Prema mogućnostima još koji glazbeni primjer po izboru
Prijedlozi za rad s 2. Mogu pratiti ovu temu uz poteškoće u slušnom
učenicima s posebnim razlikovanju i prepoznavanju glazbala.
odgojno-obrazovnim 5. Prepoznati glazbala po izgledu.
potrebama

29 Radna nelektorirana verzija, 14. srpnja 2006.

GLAZBENA KULTURA 7. razred osnovne škole

Tema 5. Limena puhačka glazbala

Sadržaj A. Copland: Fanfare za običnog čovjeka.
Haydn: Koncert za trubu i orkestar u Es duru, 1. stavak
G. Verdi: Aida, 2. čin Marccia triomphale
M. P. Musorgski-M. Ravel: Promenada iz Slika s izložbe.
P. I. Čajkovski: Talijanski capriccio
L. Armstrong, D. Gilespie, M. Davies, W. Marsalis
G. F. Händel: Music for the Roya Fireworks : Uvertira ili La
Rejouissance
J. S. Bach: Brandenburški koncert br. 2, F-dur, BWV 1047, ili,
W. A. Mozart: Koncert za rog i orkestar br. 1 u D-duru KV
412, 2. st. Rondo-Allegro
R. Strauss: Koncert za rog i orkestar u Es-duru, op. 11
R. Strauss: Till Eulenspiegels lustige Streiche, op. 28.
P. I. Čajkovski: 5. simfonija u e-molu, 2. st.
W. A. Mozart: Tuba mirum (Rekvijem)
M. Ravel: Bolero
R. Wagner: Preludij 3. činu opere Lohengrin
S. Šulek: Vox Gabrieli (trombon)
I. Josipović: Tuba ludens
Musorgski-Ravel: Slike s izložbe, Bydlo.
I. Stravinski: Petruška, 4. slika Seljak s medvjedom.
B. Britten: The Young Person’s Guide to the Orchestra (Vodič
kroz orkestar za mlade), op 4.
Truba, rog, trombon, tuba
Prijedlozi za metodičku Primjeri su ilustracijski. Ne slušaju se u cjelini nego samo
obradbu karakteristični dijelovi. Izgovaraju se imena skladatelja i nazivi
djela, ali se ne pišu na ploču. Ako ima dosta vremena, neke je
primjere preporučljivo slušati u cjelini. Tada je slušanje aktivno uz
praćenje glazbenih parametara i tada se naslov skladbe i skladatelj
pišu na ploču.
Ključni pojmovi Truba, rog, trombon, tuba
Obrazovna postignuća Truba, rog, trombon, tuba - na razini prepoznavanja slike i zvuka.
Pomak u razvoju glazbenoga ukusa. Razvoj glazbenoga, umjetničkog
senzibiliteta, jer se slušala estetski visoko vrijedna glazba.
Izborni sadržaj Prema mogućnostima još koji glazbeni primjer po izboru
Prijedlozi za rad s 2. Mogu sudjelovati u ovoj temi, a uspješnost će ovisiti o
učenicima s posebnim stupnju razvijenosti slušne percepcije.
odgojno-obrazovnim 5. Razlikovati zvuk limenih puhačkih glazbala od
potrebama drvenih.

30 Radna nelektorirana verzija, 14. srpnja 2006.

GLAZBENA KULTURA 7. razred osnovne škole

Tema 6. Instrumentalne vrste i sastav simfonijskog orkestra

Sadržaj L. v. Beethoven: Sonata u c-molu (Patetična), op. 13, br. 8, 2 st.
: Sonata u cis-molu (Mondscheinsonata) 1. st.
F. Chopin: Sonata za klavir br. 2 u b-molu, op. 35, 3. st. Marche
funebre
Bach, J. S. Air, 2. stavak iz 3. suite u D-duru, BWV 1068:
Badinerie 7. stavak iz 2. suite u h-molu, BWV 1067
E. Grieg: Peer Gynt: 1.suita, op. 46: Anitrin ples 2. suita, op. 55:
Pjesma Solveige
L.v. Beethoven: Simfonija u c-molu, br. 5, op. 67, 1. stavak: Allegro
con brio
W. A. Mozart: Simfonija u g-molu, br. 40, K. 550 1. stavak: Molto
allegro
S. Prokofjev: 1. simfonija u D-duru, op. 25 (“Klasična”) 3. stavak:
Gavota
J. Haydn: Koncert za trubu i orkestar u Es-duru, bilo koji od triju
stavaka
P. I. Čajkovski: Koncert za klavir i orkestar b-mol, br. 1 op. 23,
1. st.
Sonata, suita, koncert, simfonija
Prijedlozi za Sonata, suita, koncert, simfonija upoznaju se tako da se za svaku vrstu
metodičku obradbu upozna jedan ili dva stavka – već prema raspoloživom vremenu. Verbalne
informacije svode se na određenje vrste, na broj stavaka, glavne
skladatelje (informativno).
Primjeri nisu ilustrativni. Izabrani primjeri slušaju se višekratno i u cjelini.
Ne uče se definicije.
Ključni pojmovi Skladbe kao takve, tj. njihovo zvučanje
Obrazovna Po jedan do dva cijela stavka - na razini prepoznavanja
postignuća Pomak u razvoju glazbenoga ukusa. Razvoj glazbenoga, umjetničkog
senzibiliteta, jer se slušala estetski visoko vrijedna glazba.
Sonata, suita, koncert, simfonija
Izborni sadržaj Prema mogućnostima još koji glazbeni primjer po izboru
Prijedlozi za rad s 2. Mogu sudjelovati u ovoj aktivnosti, a uspješnost će ovisiti o
učenicima s stupnju razvijenosti slušne percepcije; mogu usvojiti
posebnim odgojno- teorijske sadržaje.
obrazovnim 5. Slušanjem uočiti izvodi li glazbu orkestar ili solist, uz
potrebama prepoznavanje nekih glazbala.

31 Radna nelektorirana verzija, 14. srpnja 2006.

GLAZBENA KULTURA 7. razred osnovne škole

Tema 7. Programna glazba; simfonijska pjesma

Sadržaj B. Bersa: Sunčana polja – simfonijska pjesma
B. Smetana: Vltava- simfonijska pjesma
Paul Dukas: Čarobnjakov učenik - simfonijska pjesma
Programna glazba; simfonijska pjesma; izvanglazbeni program, simfonijski
orkestar, jednostavačnost. Relativnost programnosti.
Prijedlozi za Simfonijska se pjesma upoznaje tako da se aktivnim slušanjem upozna(ju)
metodičku obradbu jedna ili dvije cijele simfonijske pjesme. Do informacija o orkestru,
strukturi i programnosti dolazi se razgovorom na temelju slušanja. Primjeri
nisu ilustrativni. slušaju se višekratno i u cjelini.
Ne uče se definicije.
Primjeri nisu ilustracijski. Treba ih slušati radi upoznavanja i zapamćivanja.
Ključni pojmovi Programna glazba; simfonijska pjesma; simfonijski orkestar,
jednostavačnost.
Obrazovna Poznavanje konkretnoga glazbenog komada - jedni ili dvije skladbe – na
postignuća razini prepoznavanja. Obogaćenje slušnoga glazbenog repertoara, pomak u
razvoju glazbenog ukusa. Obogaćenje umjetničkog senzibiliteta za glazbu.
Izborni sadržaj Prema raspoloživom vremenu, «programnost» se može demonstrirati
kakvom klavirskom minijaturom (Schumann, Čajkovski, Debussy) po
izboru.
Prijedlozi za rad s 2. Djelomično mogu pratiti ovu temu, a uspješnost će ovisiti u
učenicima s stupnju razvijenosti slušne percepcije.
posebnim odgojno- 5. Zvučno prepoznati Vltavu
obrazovnim
potrebama

GLAZBENA KULTURA 7. razred osnovne škole

Područje 8. Sviranje (sintesajzer), stvaralaštvo, računalo

(MIDI-oprema) – po izboru
Sadržaj Po izboru učitelja i učenika
Prijedlozi za Učitelj potpuno slobodno kreira glazbene aktivnosti, vodeći računa o
metodičku obradbu njihovoj glazbenoj relevantnosti i kvaliteti.
Obrazovna U ovim aktivnostima važniji je proces nego rezultat. Samim
postignuća sudjelovanjem u glazbenoj aktivnosti kod učenika se izoštravaju pojedine
glazbene sposobnosti (intonacijska, ritamska) i razvija senzibilitet za
glazbu. Aktivnosti toga tipa imaju i rekreativan učinak na učenike.
Prijedlozi za rad s 2. Mogu pratiti ovu temu, a uspješnost će ovisiti o stupnju
učenicima s razvijenosti slušne percepcije.
posebnim odgojno-
obrazovnim
potrebama

32 Radna nelektorirana verzija, 14. srpnja 2006.

8. razred

Područja i teme
1. Pjevanje
2. Glazbeno-scenske vrste
3. Oratorij i kantata
4. Popularna glazba
5. Jazz
6. Elektronički glazbala
7. Glazba srednjega vijeka i renesanse
8. Glazba baroka i Bečke klasike
9. Glazba romantizma
10. Glazba 20 st.
11. Sviranje (sintesajzer), stvaralaštvo, računalo
(MIDI-oprema) –(po izboru)

GLAZBENA KULTURA 8. razred osnovne škole

Područje 1. Pjevanje
Sadržaj Pjesme po slobodnom izboru učitelja i učenika
Prijedlozi za Pjesme se uče po sluhu. Naučene pjesme pjevati tako da se gledaju note,
metodičku obradbu radi povezivanja notne slike s kretanjem melodije.
Ključni pojmovi Pjesme kao takve
Obrazovna 15 pjesama; lijepo, izražajno pjevanje, jasan izgovor i razumijevanje,
postignuća teksta; glazbena interpretacija.
Izborni sadržaj Više od «zadanih» petnaest pjesama.
Prijedlozi za rad s 2. Mogu sudjelovati u ovoj aktivnosti, a uspješnost će ovisiti o stupnju
učenicima s razvijenosti slušne percepcije
posebnim odgojno- 5. Uključuju se u pjevanje prema individualnim mogućnostima.
obrazovnim
potrebama

33 Radna nelektorirana verzija, 14. srpnja 2006.

GLAZBENA KULTURA 8. razred osnovne škole

Tema 2. Glazbeno-scenske vrste

Sadržaj Opera, opereta, musical, balet
W. A. Mozart. Arija Kraljice noći Der Hölle Rache…(Čarobna frula)
G. Puccini: Nessun dorma, arija Kalafa iz opere Turandot
V. Lisinski: Zorko moja, arija Porina iz opere Porin
G. Bize: Habanera, arija Carmen iz istoimene opere
G. Rossini: Largo al factotum, arija Figara iz opere Seviljski brijač
G. Gershwin: Summertime arija Klare iz opere Porgy & Bess
J. Gotovac: Ero s onoga svijeta (završno kolo)
V. Lisinski: Porin – uvertira
I. Zajc: Nikola Šubić Zrinjski: - U boj, u boj
J. Bock-J. Stein: Guslač na krovu: If I Were a Rich Man
I. Tijardović: Mala Floramye: tropjev Šjor Bepo: arija Floramye iz 2. čina
J. Strauss: Mein Herr Marquise… arija Adele iz 2. čina operete Šišmiš.
J. Offenbach: Can-can s kraja uvertire ili iz 2. čina operete Orfej u
podzemnom svijetu
A. Ll. Webber: Jesus Christ Superstar: Hosanna; I don’t know how to love
him
A. Kabiljo: Jalta, Jalta: Zelena livada (Neka cijeli ovaj svijet)
L. Delibes: Coppelia (Valcer)
I. Stravinski: Ruski ples (Petruška)
P. I. Čajkovski: Valcer cvijeća (Ščelkunčik)
A. Hačaturjan: Ples sa sabljama (Gajane)
K. Baranović: Licitarsko srce
F. Lhotka: Đavo u selu
Prijedlozi za Glazbeno scenske vrste upoznaju se tako da se za svaku vrstu upozna jedan
metodičku obradbu ili dva stavka – već prema raspoloživom vremenu. Verbalne informacije
svode se na određenje vrste, na temeljne karakteristike (dijelovi /uvertira,
činovi, slike, arija, duet, tercet kvartet, zborski, baletni odlomci/, skladatelj,
pisac libreta, izvođači /orkestar, glumci-pjevači/, karakter, glavne
skladatelje.
Temeljna metoda: razgovor (nakon slušanja). Primjeri nisu ilustrativni.
Slušaju se višekratno i u cjelini. Glazbena se vrsta konstatira na glazbenim
primjerima. Ne uče se definicije. Kod obrade baleta važna je i video
komponenta.
Ključni pojmovi Skladbe kao takve, tj. njihovo zvučanje
Opera, opereta, musical, balet
Obrazovna Poznavanje konkretnih glazbenih odlomaka. Po jedan do dva cijela stavka -
postignuća na razini prepoznavanja Moći svojim riječima odrediti konkretnu glazbenu
vrstu.
Pomak u razvoju glazbenoga ukusa. Razvoj glazbenoga, umjetničkog
senzibiliteta, jer se slušala estetski visoko vrijedna glazba.
Opera, opereta, musical, balet
Izborni sadržaj Prema mogućnostima još koji glazbeni primjer po izboru. Npr.:
I. Zajc: N. Š. Zrinjski: Romanca Zrinskog, Pjesma Jelene, U boj;
J. Gotovac: Ero s onoga svijeta – završno kolo
I. Krajač. K. Metikoš: Gubec beg – broj po izboru
Korelacija Nastava književnosti – književna djela kao operni predlošci
Prijedlozi za rad s 1. Djelomično mogu pratiti ovu temu, a uspješnost će ovisiti u
učenicima s stupnju razvijenosti slušne percepcije.
posebnim odgojno- 5. Sudjelovati u zajedničkom slušanju glazbe.
obrazovnim
potrebama

34 Radna nelektorirana verzija, 14. srpnja 2006.

GLAZBENA KULTURA 8. razred osnovne škole

Tema 3. Oratorij i kantata

Sadržaj Oratorij; kantata
G. F. Händel: Mesija: Aleluja, For Unto us a Child is Born, He Shall
Feed His Flock
C. Orff: Carmina Burana: O fortuna, Olim lacus colueram
J. S. Bach: Seljačka kantata BWV 212: Ah es schmeckt doch gar so
Gut,
i/li neki drugi primjeri sličnih karakteristika
Prijedlozi za Kantata i oratorij upoznaju se tako da se za svaku vrstu upoznaju po dva do
metodičku obradbu tri stavka (broja) – već prema raspoloživom vremenu. Verbalne informacije
svode se na određenje vrste, na glavne karakteristike, glavne skladatelje
(informativno)
Temeljna metoda: razgovor (nakon slušanja). Primjeri nisu ilustracijski.
Odabrani brojevi slušaju se višekratno i u cjelini radi upoznavanja i
zapamćivanja. Ne uče se definicije.
Ključni pojmovi Glazba kao takva; Oratorij; kantata
Obrazovna Poznavanje konkretnih glazbenih odlomaka. Zapamtiti barem po dva
postignuća primjera – na razini prepoznavanja. Ne treba pamtiti verbalne definicije.
Cilj je glazba. Verbalne informacije svesti na najnužniju mjeru.
Obogaćenje slušnoga glazbenog repertoara, pomak u razvoju glazbenog
ukusa. Obogaćenje umjetničkog senzibiliteta za glazbu
Izborni sadržaj B. Širola: Braća Ćiril i Metod, jedan broj po izboru, ili neki drugi brojevi
po izboru
Prijedlozi za rad s 2. Djelomično mogu pratiti ovu temu, a uspješnost će ovisiti u
učenicima s stupnju razvijenosti slušne percepcije.
posebnim odgojno- 5. Mogu sudjelovati u slušanju.
obrazovnim
potrebama

GLAZBENA KULTURA 8. razred osnovne škole

Tema 4. Popularna glazba

Sadržaj Slobodan izbor učitelja i učenika
Prijedlozi za Tema se određuje i obrađuje potpuno slobodno uz velik angažman učenika
metodičku obradbu koji je mogu i sami pripremiti. Kao i kod ostalih glazbenih pojava i ovdje
se svi zaključci donose razgovorom nakon aktivnog slušanja glazbe.
Ključni pojmovi Slobodno, prema izabranoj glazbi i sadržaju
Obrazovna Popularna, zabavna, etnoglazba, narodna glazba, tehno, rap itd.
postignuća Razumijevanje mjesta i uloge popularne glazbe
Prijedlozi za rad s 2. Mogu sudjelovati u ovoj aktivnosti
učenicima s
posebnim odgojno-
obrazovnim
potrebama

35 Radna nelektorirana verzija, 14. srpnja 2006.

GLAZBENA KULTURA 8. razred osnovne škole

Tema 5. Jazz
Sadržaj Glazba američkih Crnaca, podvrste jazz, improvizacija, bogata
(sinkopirana) ritmika i metrika, sastavi. Poznati izvođači. Glazbeni
primjeri po volji i dostupnosti.
Prijedlozi za Tema se obrađuje po načelu: aktivno slušanje glazbe s glazbenim
metodičku obradbu zadacima, a zatim razgovor o odslušanome. Na temelju razgovora učenici
donose zaključke. Poslužiti se primjerima iz jazz glazbe po volji.
Ključni pojmovi Improvizacija
Obrazovna Zvučno prepoznavanje jazza i njegovo razlikovanje od drugih glazbenih
postignuća vrsta i idioma. Moći opisati karakteristike jazza na slušnome primjeru.
Improvizacija, bogata (sinkopirana) ritmika i metrika, sastavi. Nekoliko
poznatih izvođača.
Izborni sadržaj Dodatni glazbeni primjeri jazz glazbe
Prijedlozi za rad s 2. i 5. Djelomično mogu pratiti ovu temu.
učenicima s
posebnim odgojno-
obrazovnim
potrebama

GLAZBENA KULTURA 8. razred osnovne škole

Tema 6. Elektronički glazbala

Sadržaj Elektroničke orgulje, sintetizator zvuka (sintesajzer), elektronički
klavir, «električna» gitara – na razini prepoznavanja zvuka i slike
Prijedlozi za metodičku Glazbala se upoznaju na temelju slušanja odgovarajućih glazbenih
obradbu primjera.
Primjeri su ilustrativni. Ne slušaju se u cjelini nego samo
karakteristični dijelovi. Izgovaraju se imena skladatelja i nazivi
djela, ali se ne pišu na ploču.
Konkretni primjeri po izboru i dostupnosti.
Ključni pojmovi Elektroničke orgulje, sintetizator zvuka (sintesajzer), elektronički
klavir, «električna» gitara
Obrazovna postignuća Poznavanje zvuka i izgleda svakog pojedinog glazbala – na razini
prepoznavanja.
Izborni sadržaj «Eksperimentiranje» s pravim vlastitim glazbalima ili u razredu
(elektronički klavir, sintesajzer)
Prijedlozi za rad s 2. Mogu sudjelovati u ovoj aktivnosti, a uspješnost će
učenicima s posebnim ovisiti o stupnju razvijenosti slušne percepcije; moguće
odgojno-obrazovnim su poteškoće u slušnom prepoznavanju i razlikovanju
potrebama instrumenata.
5. Sintesajzer i električna gitara – prepoznati zvuk.

36 Radna nelektorirana verzija, 14. srpnja 2006.

GLAZBENA KULTURA 8. razred osnovne škole

Tema 7. Glazba srednjega vijeka

Sadržaj Stari crkveni napjevi; gregorijanski koral; glazba trubadura
Prijedlozi za metodičku Sadržaj se obrađuje verbalno-informativno. Glazbeni primjeri prema
obradbu dostupnosti – kao ilustracija. Nije potrebno da ih učenici pamte.
Ključni pojmovi Gregorijanski koral; glazba trubadura
Obrazovna postignuća Odrediti razdoblje srednjega vijeka
Osnovne informacije o pojavi srednjovjekovne glazbe.
Korelacija Povijest; likovna umjetnost
Izborni sadržaj Glazbeni primjeri po izboru
Prijedlozi za rad s 2. Zavisno o stupnju slušnoga oštećenja i razvijenosti
učenicima s posebnim slušne percepcije mogu imati većih ili manjih teškoća.
odgojno-obrazovnim 5. Uključiti učenika samo u zajedničko slušanje.
potrebama

GLAZBENA KULTURA 8. razred osnovne škole

Tema 8. Glazba renesanse i baroka

Sadržaj Opera, polifonija, fuga, J.S. Bach;
Prijedlozi za metodičku Sadržaj se obrađuje verbalno-informativno. Glazbeni primjeri prema
obradbu dostupnosti – kao ilustracija Obvezatno upotrijebiti primjere koji su
se ranije slušali.
Ključni pojmovi Polifonija
Obrazovna postignuća Odrediti razdoblje baroka
Osnovne informacije o baroknoj glazbi. Polifonija, fuga
Korelacija Povijest; likovna umjetnost
Prijedlozi za rad s 2. Zavisno o stupnju slušnoga oštećenja i razvijenosti
učenicima s posebnim slušne percepcije mogu imati većih ili manjih teškoća.
odgojno-obrazovnim 5. Uključiti učenika samo u zajedničko slušanje.
potrebama

GLAZBENA KULTURA 8. razred osnovne škole

Tema 9. Glazba u Bečkoj klasici

Sadržaj W. A. Mozart; J. Haydn; L.v. Beethoven; sonata, simfonija, gudački
kvartet;
Prijedlozi za metodičku Sadržaj se obrađuje verbalno-informativno. Glazbeni primjeri prema
obradbu dostupnosti – kao ilustracija Obvezatno upotrijebiti primjere koji su
se ranije slušali, ovdje kao ilustraciju, ali i kao ponovljeno slušanje.
Ključni pojmovi W. A. Mozart; J. Haydn; L.v. Beethoven
Obrazovna postignuća Znati odrediti razdoblje.
Pamtiti predstavnike inabrojiti glazbene vrste.
Korelacija Povijest; Likovna umjetnost
Izborni sadržaj Glazbeni primjer po izboru dostupnosti
Prijedlozi za rad s 2. Zavisno o stupnju slušnoga oštećenja i razvijenosti
učenicima s posebnim slušne percepcije mogu imati većih ili manjih teškoća.
odgojno-obrazovnim 5. Uključiti učenika samo u zajedničko slušanje.
potrebama

37 Radna nelektorirana verzija, 14. srpnja 2006.

GLAZBENA KULTURA 8. razred osnovne škole

Tema 10. Glazba romantizma

Sadržaj Simfonija, klavirska minijatura, simfonijska pjesma
V. Lisinski, hrvatska nacionalna opera.
Prijedlozi za metodičku Sadržaj se obrađuje verbalno-informativno. Glazbeni primjeri prema
obradbu dostupnosti – kao ilustracija Obvezatno upotrijebiti primjere koji su
se ranije slušali, ovdje kao ilustraciju, ali i kao ponovljeno slušanje.
Ključni pojmovi Simfonija, klavirska minijatura, simfonijska pjesma
Obrazovna postignuća Znati odrediti razdoblje. Imenovati nekoliko predstavnika – i to one
koji su se slušali u prethodnim razredima. Poznavati nekoliko
glazbenih komada (stavaka, brojeva) iz prethodnih razreda
Korelacija Povijest; likovna umjetnost
Izborni sadržaj Glazbeni primjeri po slobodnom odabiru
Prijedlozi za rad s 2. Zavisno o stupnju slušnoga oštećenja i razvijenosti
učenicima s posebnim slušne percepcije mogu imati većih ili manjih teškoća.
odgojno-obrazovnim 5. Uključiti učenika samo u zajedničko slušanje.
potrebama

GLAZBENA KULTURA 8. razred osnovne škole

Tema 11. Glazba 20. stoljeća

Sadržaj Primjeri iz glazbe 20. stoljeća po izboru.
Prijedlozi za metodičku Sadržaj se obrađuje verbalno-informativno. Glazbeni primjeri prema
obradbu dostupnosti – kao ilustracija.
Ključni pojmovi Atonalnost, disonantnost
Obrazovna postignuća Osnovna informacija o suvremenoj ozbiljnoj glazbi i njezinim
karakteristikama. Moći prepoznati tu glazbu na glazbenom primjeru.
Znati nekoliko značajnih predstavnika.
Atonalnost; karakteristični zvučni sklopovi
Korelacija Povijest; likovna umjetnost
Prijedlozi za rad s 2. Zavisno o stupnju slušnoga oštećenja i razvijenosti
učenicima s posebnim slušne percepcije mogu imati većih ili manjih teškoća.
odgojno-obrazovnim
potrebama

GLAZBENA KULTURA 8. razred osnovne škole

Područje 12. Sviranje (sintesajzer), stvaralaštvo, računalo

(MIDI-oprema) – po izboru
Sadržaj Po izboru učitelja i učenika
Prijedlozi za metodičku Učitelj potpuno slobodno kreira glazbene aktivnosti, vodeći računa o
obradbu njihovoj glazbenoj relevantnosti i kvaliteti.
Obrazovna postignuća U ovim aktivnostima važniji je proces nego rezultat. Samim
sudjelovanjem u glazbenoj aktivnosti kod učenika se izoštravaju
pojedine glazbene sposobnosti (intonacijska, ritamska) i razvija
senzibilitet za glazbu. Aktivnosti toga tipa imaju i rekreativan
učinak na učenike.
Prijedlozi za rad s 2. Mogu pratiti ovu temu, a uspješnost će ovisiti o stupnju
učenicima s posebnim razvijenosti slušne percepcije.
odgojno-obrazovnim
potrebama

38 Radna nelektorirana verzija, 14. srpnja 2006.