Ahmed BOSNIC ATLANTIDA - najveca misterija proslosri

AHMED BOSNIC

Reccnzenu: Dr Enver lmamoviC

Neve" Kat.o<.o~t~

Naslovna strana: Esad Bajrol1lol'ic

Korektor:

ATLANTIDA
NA]VBCAMISTBRIJA PRO~LOSn

Mira Alljoli lWa"a~:

Alder

Tim!: 2 500 GTati~ka realjzacija: SOUR :,S'·jeliost e-, G.RO SarS. Sarajevo Zastam.pariju: Halko Droikovit Stampano na _OSD~VU rjeSellja Republi~kiog komiteta za obrazovanje, nauku, kulturu I fill~k:u kulturu SR Bosoe i Hereegovinc - bre] UP-I-02-650-4/83 ad 12_ 4. 1983. godine,

1989.

ATLANTIDA
naj.veca misterija proslosti

V rijeme je najmudrije.
Ono zna soe odgovore!
Ta:1es iz Mileta
Sarajevo. januar J9811• ' Drugo izdanje •
>II

CGpyrigbl:

aolor

Sbr8lla dnu ~a "" .~a pallanrulla,g grada" Kako au 'StadaJgmlirtli IdaspOEili u anore '" Svtjed)ok At181ll1i1tE1n.og _a '" A fJrQra i fa(lllla~ .
POTOMCI NA!RIODA SA ATLAiNnDE .

89

SADBZAr
StUlllla

KIIJ su ~~j'\1dii lSa ~eCidthm Jrucem"? '" S,kIOOa za ikr~l'IIj'OlllS'ke sl1llkrare '" Z~v.c.it !lrmne('Ju mnorgih klatalk1bizml .. ~ lie ,too dclbnL bog lKulllulDcaln? ... Za:M!o su Maoe
l::(le!aJ.e? '" Kalkro I01lk1rtilhi. ttJjlIllU kmnena? .. :FIantt;~

liJipoteza

ibraoo UIIIl1aJnd*

Pi'ta:nJa,

,}liltan~a ...

~MJESTO
KADA ..
kau1W~e

PREDGOVO:Q.A BOGOVr

. ZEMWU

9 19

PIUCA KRALJA MONTEZUME

.. XJo au Il:illi pr.aistiol1ijj,SkIi g1asnLdi?
1<

105
K.a!~o sa d'Odvo~e plilI'a-

SU

DIJELIU

'rDbi bo:gavfitrrua,.?

0:

SobllDla\1Q

daamlal NdLanrtiilda,., ... Kl\) ISll bi1i iprvtl klraB:jevli? .. PosejJrloMls, ~ ajllji ~ u ~lima mlOt'a:i kopna ,. Metalill.l)giijra 1be2: ~m TAJNAZEMLJlJ1NIH
'I<

ruwrl'a

~eta

drBViI¥JItl E.gijp1:ru ... Z3irJimlOtiMo :zma.n;ja ,. Kailto de lzgledala. 'liegen-

mlVde? '" Sjeean;e 'In:rltvtllh''' ~OOiQst ElJilpcama Ii 1nlIka ':Ir 0 Oem!l.l govore ka'larJdami? obkz;il1l1 :o<r,Ij1lJ.tii. daJnd

Kada su In'a Zem:I'j'll

poc!lignute

dlzmoel!u 0: KaJko

GDJE SU SKRIVENE PORUKE?

121

POOCA

85

Kalla> ije !Z~ A'blaalll!llda? '" ~liiva eiksped10id a :n a aIb1!l!l'111Sloo doo '" St:a au lXlalUenD otlailii. pqd morem? .. ZemJ\ja J.)ldIvB na PLIa6ama '" ~'llne pooijeCLice PllBnliiti ~ill konrtiilOenata '" Kane !ie prii~
paidoala ..Bo!loeQ sn1lj~«? PODUPlRAeNEBA SE
~:o
'U

IIkfsttl* Zanimljiilva oOOlkIr'.i,6a tkJiJn!eskilih aB'b~ * Neob1iOO.~ i]jailarz. u ~a1Js1mm Igr.®U '" K9 su dTamli rudaJlii k~h r::ud:ndlka?

'" ParUke ilQ1az mdeme ,j poos1Jor '" Sota Ce lPO'bootai marl:J. 0 i!lIaIlla,? ;Ii; ObkJrIica kidje. anJitj'Emijagl11 slWkru. p:rro-

NE GASITE SNOVE
'" Ka!k!o

131

sRu9ro

49

plliJje 12.000 ~?
Gdjje

,SiJI:ii1m1? .. Opasne IPutantie ne~ Ilnltaii'Ca ,._ Sta. bi se dog1adiilo klaKIa bd ? .. Dr~, svrje~amtva, !O ~ kartaildtirmUi 0 Cemu ~are svelte 'lmtililge ~ ~ 2iaiPB? .. Zanijmlij'irv<o ollkrUre OC Cerlvallid:a FWTEVI VODE U ATLANTll!C.

.. 9tJa se t1908.

»:Ftiirmrlida pti~ek.at«? 1< Da ill ISU egi,paltske pia"amide 'S1n.dDle saroD !ken faa'a'OllSke gJIidbnlice? Bibliograflja ••••.•••••••••••••••••••••••

ledOOIO dab a ? '" Sta se dQlgodiiilo '" 0 o!!.ero!U S'V'jedoiSe ~'egl\liije? '" au Sk1rIi!vens rcirev1na !2IIIIan,ja,? .. Za9bo je p11OPBIO rdkon~a'lllO

:Ie

154

, 65

'Sa

.. K!O 'je dr 1P.aul.stiman? '" Sta @ .00!Im:i1d lils:1n:'aZWa(t IS'aVj,Sb9kic« bnotda »Vd!tijart«? .. T.raJgov1i iIU§evlina. na

umjesto
predgovora
A<tlanrtilda.! MaZda rrijedna ,taj,na n.i:jetalko dug<> goHcala. i raaplarnsavala maStu iStJ.'lazirvacaI arheollOga. Za oj-om Sl1 tragaJii start Eg1pCa.ni, zeljeJ]i, su 'je da otkrtiju F€D!i~am, :tragaU SU :2l'a nj-om vjeSti grc.ki i rlmskimoceplcvci, pOllwSaval~ su je lociJrwti sJ;eidnj'OVlje.k1o.vmi alV'antul'.isti, 0 njenorn sjalju je mastao 00vjek tkojtL jle legendarnu Troju pretvor.i:o u stvamost - Hwjn'l'Lh SlitmaJr'l. (Heinrich S~hliemann). Stotime ekspediolUa, sarno ·U OVOID stolleeu,odlazile su na put, gtMjene sr~nam madam da ce je otkriti.
Jesu li ikatastrooallIl:1 potresi Ili vellilki teJro:mski pore.mecajil, :lrotj.ib j€ b'ilo u dugoj 19ec11ookoj p.otVrl-~esci naSe planete, Zatlvjjek sa sobom orlnidedti tajnu AtlaJnmlde? KMQ d. ~je je mestala hLpOtetruffita cwi!1irlacl!ja, . Q,JI$ je, kaiko Il'la.'lJOIgi tvrde, cvjetalla pr1je viSe Old t b.jJJjada god:i'lla? A tlaJnlbiJda ! J e Ii uopste '}:)CGtojala? Na ovo (p.iJtaa:tjepdlwsab. su da oog'IQIVOII"€! preko "'~.' 00

NjJsu je dlJkri1fl. San je ostao netaQrout.

. Il"ko ve<::i. broj arheodoga, geologa, geofi:irzroate,

aJU!tora Iklnjlga

kdje

su

iz-atle

u pr.oolooti

pri-

rodinjwka ... , nQuCn'iika najrazlif:l:bij'.ilh ,profilli, z-anesen:j,aM.;a i£aintastat Ali, njenom Oitlk'1'itu IlI.i5u mnogo Id!qprin!i!j~li. NdSu mongli, jer Atlarnt!l.da ie ona lm-

de-sua iCa,rolij'a sto llII.aJSti daje neslueena iJt1'1i,lla.Ona je .papU't dyagulja Skriv-enog Ispod edam mora ... Pl"ilje nego sam OIdilu6i:oi .sam da naipiL§em lmji\gu 0, Atl'antitii, u mnogmn zemljama Gr&.Oij, Egitptu, lJiJb8!l1JU; irrijri, J.wda'n'U, Izraelu, S Ira1ku, I'ndiij1,. Ki,nIi., SSSR-u ... - obila1zio .sarn muzei e i PfW' rtme 7Jb'Unke an1ii'kviteta, sastaj.ao se sa arheo ozima. raozg()Varao sa JiI'.iBcima, vodio diljall()ge 0, A.tlan.ti, 0 njenompoloZaju, sudlJiJn.Il! i ikOibi, 0, ·tome da Ii tl lkanlimlO postojala, ~lli su ne il:zJmi!slili Solon i atilt n. Kl10z moje ruke pr~la su i mnoga 'sV'jedoCaifllstva o..clriaU'i ikQj\i su go'VAOrdIli 0, sj'ajnoli dviU'i1zaciji koja se ~ut bljeska ugasila »'U jednom 'jed'ilnom danou i j ~dno'j [edin[)lj

sv:j'et119kl~ Ikalrilbra 'kao s110 su profesor

Terna: Oi'Vilitza~e praskiazorja oQVjeCansbva! Dr IrrnamaV'.i!c :pr~p()v.~jeda lIl,a 'zan1mld!ilv lO.oaiCi'll. N,udipraye a~gumente. PiostavlJja prave d1metnziJ€ dk.v1iu:lima u attQima t:reba, 'k:OIl'Qadic pokiomad!ilc, .ulklapati sj ajci mmaiJk: 0 A tla1Iltidli.·. Kao J>I'iofesor ilStor~e star·og vijek:a, vj.eTOv.a·mo SIte ceSto u 1pI'..iWici da razmWj.ate 0 nestalim civiJlizaciljlWllllB. Il!a5e pMlosti. RazmiSljate :Iii. I~ 0 staroj :tajtl1)iJ AtI.anf1i.di?! DEl.. At'l6.111tjda je mosda naj31traktJiNUll,je pita-

za ,goV1OIU'lioom su se smj enj,iWlli nauenici dT llari Rrupe (Hairy Ruppe), I]ilJi kDiIlSW'tllktor NASA {NaciOlllatna adminiiSlracilja ~ SVeruirNKa istraZilVanj a u SAD), Joz~f F. Blumtil!h .(J'osef F. Blumnich), ali n!atiup~C!-at~jlj.lV'ilj:i iU!lIisaIk astawiJ.o je predavanje dr Jznamoviea.

u tlii dana

mjigtl zelldQ . eva!k:ako, cia objaJVfum j,edrarn ~aJIllian1j~v, ozbli!ljm, .nn~n1 a'azgoVOl" s ,oOVljektam kldjeg Ikaro nauonl!ka, 1sto.r1.t ra i arheUmdesto uvoda
IJl ()VU

nom«.

se gCJlVlOO'i 0 zatgonetikJam-a davne p[lOO1iooti Ina5.e planete. Ona je 2ia.akupLjala <paUmdu 'i jednog od iJlaj!V:eCih umoea cO'Vljeca:ns1JVa, PliatOOla - dr, ·upra'V'O

nje

kada

ologa

predaje 'istodju starog vijeka, odnosno povijest diMllli.0aC1lja. Dr Imamovri.e je 'llZvamll'e'C1ni poznavalac vremena u Ikojem je nastala .fanta'StL~n!ll saga 0 AIill.atnItiJdi.,. [ sam j e Illlj eseetma tJra- opo ibj elosv.;jetlSk'im :m'l.lJZ'ejiinna,-starini arbilVlima i bilbli'Olt:eklama lind!i'j.e, EgiJpta, GrClke, Ma.rdka, Vmrl!lte.na ... 9Otadno se lI1:adaljum da ee 'c>ilktiti nesto, neklL nagovje§taj, Inm bl!id'E!ldi'PU1tdJtiaz u kom pravcu da krene 'U potrmli ~a drevn:im. imgiL~bljenilmciviIli.:zaClij'ama,. U cen,too i [llje!gOV!Ofg ilnlteresa je - AHantida! Drllnarmwic spada medu. one ljade i nau~ni:ke [evu

Immn.cM.IC, .koji na

Mqj

n,eOihilCmo c:iJjeflJtm. sagavorn.iJk 'je,

daJkl~, prof.leso.r dr Enver Filozdfskam talkJultetu u Slara-

ant.i&tiJh

:kojIi su zabjutilijeni U svo] poziv I koji mu preci>3n() sme. Up023'laili smo se pri:je de'se1:alk godrilna aa jednom medunarachnmn ,naJt.lllt'l'Om skupu. Sje6am se,

zahvaljuj'Uci, njemu, rpi!tanje A'blantJilde ~e dobilo n'alUCne !dirmenrije. ,P}art1ool de 'VIje.vOV!30 U 010.0 silo' je zapisaa u sV'Ojlilm djell.dima »Timej ( i »Kriltiija«... ' - .~ P1aJI1cmo:va saznanja '0, A tlant:idi poti:Cu od grok~g fi%Ofl'ata, at'ilOSk<lg zakenodavea Solon a , ~oj'i je 'StJooiiljlU 0, nes1la!vojZiecmlji, sasnao 'lid egipat-sk@1 mudraca ,n~je otko 583. ,gocli!ne prlUe nove ere, 'U 'Pl'()v.itnciJji Sali1liIkal iU graJdu Siad'S, U De1tL Kalko je p02lrulIlo,. egilpaltSka aifvillii2l8lcija j€ jedna '00 najstariJj'in na svtitj!ebu i Cru.vaIa je tnnoge za~e 0 tajrnarna cOlv:i~a, v·ezatnli.m za ·njegovu ·najd.revniljlu proslost. Od sV!ih ipI'IilCa, kloje su culi u Egip1lu, Srct1:0ItlJa, a kamilje i Platona, Ill:<¥jviSe je zai'ntel'eiSOValo k>a.z1lVanje '0 nesta~dj zemlji --. legendam'O'j A'tilalnftid~'. - J..esu hi 010:1, doista, 'VjeJ¥)IVali da [e A:t]an:ffida j, t01ri'jSlka cknjen:ka, dalkl:e, da je postojala? 11

10

Platon ~t:;l
ZSIpl"aV1O,

Rooma i1Ncmnoj

vjerovao u njeno postojan.je.S'ba·vi.~e,

gl'a<'L moZe se ikazarfli da je gd,je se ona,

I

on je u SV'OtlJ djeIru. i tai'mo naa:ntltio

teme~jd. na aut~too ilmdkume11ltima, kao ito su zapi'Si. na glinenlm ploci<ca>m i kalffiemn srt:ubovima, k.oj-e je dma:o prLlliku i sam da vOCl~ Egipbu. u - Osim Platona, da Ii su i ostrulll 't1111~ ti1o2lO.fi vjerovali u posrojalnje ~t1Ilillf.!td? - Najve6i brioj dih je vjerovalo. Me utilrn bilo je i SlIlpro1m1ih lrIliSlj.emja. J edan (lid ,proti'Vlfl'i!ka teze o postajanj'll Atlatnrbilde bilo je Arisototol, a1~ treba :zmat1 da su Arlstotel "i Platen bjJli n pomirtj hvi pIl"O·ti'Wl'iloi,. SalSvdm ~je, d'a!k·le,. !Il'Hlgtuee, a. 'ja vd rU(j m aa je 'UipMVO talklo 'i ibill!o, ds je j:z rnesk~o$·vL prema
Rliatcm
l

zacitju I, 1ka.n8J0n0, nestaMk.

nala.z.illa leA tlant'~k), opllSQlO !Ilj EI!IlU (!Ii vHtje

Dwbom

svCYju

pcl~iU

Iumbo (Chr.istO!phoT Columbo) otikr.iJo Atllm1:lidu. Med1.1ltiirn,.\ .~na z ,jpak ~ije dugo potrajala, jer, konaeno, ~~IUJ€I1l.J.caje da je Platen jasno zaJpit5ao cia je A:t}8J!lhda nestala davno, U IStr,asllqj katastrofi, i da n]e:n€ 'tragove trelba trMJlti pod morem.

vasam

Rekloote, 'k81tastro:faJ? 9;ta je, mislUenljlu, 'Uln1Stilo Atla:fl't'.iritu?

zapravo

po

Bremanajste)r'jj'im egiparbS'ktim' zapiLsima Z€Imlj'a .je mestala U jednom sL!:'asno.m danu i jeo.dnoj strasllIOfj :noel, rpI"iIl.i~jQcrmstra vilon'6g pokes-a 'i u si'lrrl'iln vulkan'S'kim evUJpmj arna,

U svojo] zandrmlj.1v:oj knjiZli »Sve .0 Atlanstare teze, no~ra ·j9traZiuvanja.«(,austr ijskd weonjer :i ifstl1a~Wac 01.0 Muk(otto Mruck) tvrdd da je
tldi ~?:Vall:l!tidaU!UiSten~ utranutkiu pada nelkog ogromnog tDJeIa Planetosda 11 u Atlantl:lk, da Ii [e to moguee?

Platotnru,

Alr~tote1

JOOpOMVla'o~ pootojall'llje

Atl'an-

tide! ...
A tllan,ti1d:a j e }jjjla veoma IpapUla.:nn.a.
l

spedJnjem vi~eku .... Tacno. Uosta:l om, to odoka71U!je i ~lnjemica da [e naj","..se djela, posvecenih oV\oj drevn.qj za,g.cm tid, nJaJpisail1,o upravo u l'azdabllju srednj-etg wljeJ«J. To, da!k;ako nije ni eudo, [er prva i najveea ge()grafska otkri!ca pcmu:kma su IPl'i~ma 0 rta.janstrvenim Ii boga,t:irm :z;ennljama pradavne 'ProS1dsti. GatO'Vo sV'i! iSItraZNaCi, pOIl'lOlICi, ,lrna1,jevi 'i rpUJStolorvti tog vremena,
.u 1rome je zlato 1;11110 v.radnij e Ii ad 'lju:dJskiih 2JWota, Ze1jcli su prvi da se damqgnu tih legenldamih ze-

tema.

1u

- Moguce je, .naravno, ald ni Mt'(k nit! biJo ko drugi to me moie da dakaze ... Kada je Attlam.t1da dQl)j.iJla prave dimenzije naucnog pcistupa? - Ve9 sa devetnaestam stoljecem pjtrunju Mpotetianog _;ffiQPna se p<X":inje da prlstupa sasvim nau.OOo, a vee tada p~totia i' posebna Inaluema,. disci'Plri.na zvarn~ atlan.lliido1agija, koj'9 1]r;).t€f(!disciJplir~no pristu1 r•

m~j.a, Ne, naravno, zaead novilh sa,znanDa, vee zbog zl;ata i dI'llgiJh dI'l~goojenosffi 0 cernu su p:ripovu.jed.ale
stare pri'POV!ijestil ... Da Ii iJma meke rnedusobne nilke sa pri-oama 0 Atlanrbirli.? veze Oitlkrice Arne-

- Z,aatimljiViO je da je lJ1aJUooi svidet tog vrernena ;bilo 'U pocatku uvjeren da je K;irist!ifor Ko-

vrlo maro onih kO(jii rnaju 'naucni sadrzaj, d , .-, Prema .neknn, podacana, Raljlnl'1iih Slianan (HeJJnru~h Sch1ru:natll'O.) . ~ovJek kolji -;ie,.rsan 10 iJ;',rojlj • :P~~O:l!O u IS1lV~~OSt, vjeroVian je da je na tragu .Atl sin bLde, Da h J e $ll11I't OVQg Cuvel1lOlg arheologa i ljl9LrazlvaJCa sprilj,oc11a rjesavanje drevne mi.S1te~dje? - Na ovo plJtanjie,lSlusao sam ;raz]:icite odgovore, a~i l'iIono ne v.j'Emllljern uta.

pa Il]esavalnllu '()VI(]gn.esvalkidaSn:jeg pitanja. U proteklom 'P8:r1]cldu oibja'vljen:o je VtilSe hrilljada naslova -P0,'svecenih I'jeS?-wm.ju tajns nestale Atlantlde, .ali

12

13

~ lpak, sVlOjevremeoo j e pisano da je .Stilman ; u Troj.i otJkriilOjOOnu va:zu kqja je, navOldno, billa prastad tpdlclIm. lklla,[da Aft]aInt:iJde? • .• • -To je, jedn~'VllO, 'lle~ce; Jer bi se, ofdto,
radilo
0

Plabonu, kalko .~sami· zn'8lte, A-tkmtbida je 'neStala oko devet b'iiljada Igooma. tprije postojanja Troje. .. . _ U pro§los~. ~'V'~i su tragali za Atlantidom na ,ra:lJHailtim mdesbima. 2.ak Iv KustD (J;H:quesYves Coustea:u) i .mnogi d.rugi pr.ilj~ n~ega, tn'§:~ su. za njGm u Egej.Qrtl moeu. Neild :su je t~ DB Kavlkaskolt'l gortiu. Sjevernoj AfIlici,. na. Cej~<Xl.'1l, u JuinOlj A:frWi. BrazfLut aa BeNR~ otoeim8'. na A::oonima, na ·astrvu. Helgo1andu. u Svedskojj, pa: ~ak ina kra.jlR.jem ~,ev ro. J{a!ko ~o ()~aSnjav:atel _ To je sasvlim ~ljlVio, je.r da. se pauzd~o zna gdije se na!18xl:La. e bi Pi postoj8J()pro~l~ n ~lenog ot1m1:'Vanj!8.. OvIaIlw, Iil9tJrazlva~ se ,razliku,ju po
svdjlirtn ~...

i:s1Xl'r,iijskom

emahroni!ZillllU. KonalDo,

prema

- Utgleldni .g,rokJi axheruog,akademik MaeinaPoo, s ~1iIm. sam 'i!rnao sre&l da razgovaram 't.l AtdnL U1a:koin~u~j~Jh 'ist;amlV~1Il u reglonu egeJskib fClIt.clka, IlrzlDllO ae S'VqJeuvJ,erame da se Atll8llltida n:aolazi!lana [ednom CJI1ldkJu Santomnu (Tera)? Ne:sto kasnije, Gt"cilko mate, 1 Kusto je ianio !S'VajlU'tenrlij uda se Mlanlti'da p.I'Cll!rtJi-rrala na .. r&om 0It;10Ilw Dial.. . Da g 11 je to mogruee1 - Ne V;1eruje(Jl, jer 'je dobro poonato da je u

tom rt¥onu

darrnmraIa kretska 1rulrtllU'a.

- Iipaik.: Atlan.t§!d..a. ,ukotilk<l pavjat'lujem.o da je zaJista 'postojala. stasala je mnorgo pl'i~je krets~e kulture,. koja je za svqjevrijeme blida .fantasbitCna. Ni1e 11 mOgiUl~e da joe kretska lkultuoo. u SWain. izdanak
Atlantide?

I~

za ~om

se

wagalo

. gotovo§i,rGl1

nde

OIma sv.iJjeta. Zapmvo, staroe~aJtska:, stamirui1jska Ii jumoamerd&e prastare di.W(l1rmcd!te imaoru m'Mge
iJ1~kli,

- Tio je Upl"aV'O piihmje Utaje &mas za:d.a:je glavo.boIju mnogim vrl<o .uglednrlim i .poznatim nau&ni~ ftijedll'i&e Ilrompanentei: JUkazU!iu na jedan zajed-

_ To [e ltalmD. Me4utlm, bilo [e to, po ~ mi§ijendu, .1SU'Y5m. suvtWmo. ~et' dm .Platoa .fJUVltD. qd~eno kde da se na~aztlracna proatoN ~, MhaInII:I!Jkogciteam, pofemuJe, ik0J"t8mOt ;Atlantik
i dobio svoje itne.

plan~?

. _ ,Pl-Lje neko1&o godma ~edna ame~ ~~ 'u~a ekspetd!idj8,. pad ~wm prof~ Meksajn Aier (Meksitn Asher). ,bJaz7'or'l8le. :ie svojeYnIDU 'S€lIl7Acilju. Jstrarlzu;juci Atlunlk u 'bJlirzllli .~ mala oIk.o Kadlm (Cadis). objavfla je da joe aI;krila

praizvor. Pitan1e •. Ilmilro sve :to O'bjamiti, zao~u.plja nmoge saveemene ist~~e starin ci'ViUzacilja. Odgovor je zaista teSko da.ti~ - Da 1m BU, po V'a.f~em ,mfu§JJjenju, neki -iStraZ,ivaei DOV'i!jeg v.rer:nena, 1Jpak:, biJi na d~Fom DJ1tU da
'QtkJ;"lIju .tJ'lagove h~~iCn.e

kuLbure?

ostatke nestalle ci~mje. o tome'

_ .Zeml!ja krije

Kalk:vo1e vaie mi!1deft~e

nesWih

IOBIiM!kemnogih

ciw.li-

zacilja. Otuda, je pron:adena

svako I1<M> otLkIroJ{:e obu&.t.i.e rnad~ da p A!tlaalfbida. 'Ta®av jesllUCaIj 010 i1 sa eiklspe'Ciicljoo gospode Mer ...

- Uvjerensam da zaganetlku .A!til8Jl1:ti!de ne mole ri,jeS.iti 1edna na'Ucna ekspedicitja, nit-i to piita.n~e rnoZe da :rijjeSi. gedna nauCna di.6cli!>lma. Meoo1im, Yd'l'IuZeniirn snagama arhoolroga, fillologa,goologa; UibgvWsta. klima.tologa. utl"O&:ib.ra. hemicara. okeMl.'Ografa. i drug,iih, jed!n.oga dam.a doffil Cerno do odreden:ih egzaktrrih saenanja, U rtom srnislu 'vee j e dosta uWitljeno .. NajveCi. i na:jk<rlsn:iQ1i. daprinoo daju okenorgr,a:fii i geolozi., kao i pr.'J'radnij'aci,ikOlji permanentno 11Skaruju AUaln'tsk'i Qlkea!n i 'l'1ijegcwo neOib'icoiO dno

14

1G

i vee au dcWi do vidnbh reaultata, Na istom poslu 1Il'lIaI"lr,j1iMo eade 1 ~gi arheolozl rnetodom kmn:paratirwlog :L7JuCaVlalIlj-a. prastarH.i ci.vl:liczaci'js, a -veldki dopnmos daijlll 11·astronomi. .i s: of,.l.ziOO:rl. Iz svega ovaga se na.jbolj,e v:idi kd]i'ko je slczeno piJtanje otikir,wanJa Atlmtide. Da U SIll yam poumati .1 nek:.i lkOlltkre1mi rezul-

tati dasadaSnljili mmZi'Vanja? - Da, ali ae sv~. Becimo, arhOOllozi iSU utvrdili ve1:iJlruslronoot materiialnlh kultura orastarth ciJviliz-aoilj;a Juzne Amel1:lke l Afr1k • oonosno Lnddje, a ootror:lCnilii su dGlSlii do saz.na.nilB da su milU,llge saveemene iJlauooe .posta,vke bile. ZalO'raV'o, poznaJte I\l~e:n.irn ljudima starog EJigiJpLa, mltura Mezopotamije, I Indije,M>SJja, l'.nJl«:l ••. K'Slko to dbja.mj Blvaste?
Sve 1lo c1.Qkazuje da su I ulrtur prasikJOtZ'oiI'ja

Sl~tzi.. P,~:bdJe. Ihdpdtleze lkoje [e, barZ!a sada, nernoguc~ ..d~'tl. Z~ svega toga 0 zemlji Mu, Lemur'!')l, Hilper1bc:xreo!l u .drugim bfupotetiJalrun zemljama i c.iJvili!zalcilj ama, teS&o Je role s'tia 1l"00L.•. . - U. 'l1IaJUoo·am s'?dErtu postoje Ii. mrlSljanja da je tragan"e za Atllalllitidom vezano za ogromne po nelk'.i!ma,. ~aIk i U1:esarvlJadi'VeteSkoiCe .. Da Jli to ZI!llaICl da tajnu Athmlbide 'lldlkada mecemo uspjeti da odgone-

tn-emo?
-

uslto pMeza~:).e j da ian. jet mooc1a, rpre1Jhod'iJ.adedna zajadni&a vllSOiko razveiena di'vli111lz.a.ciJs 0 ~qjoj t konae:oo. rome govore. ,'Jlln()lg,i s'ba!t!i zarpisl, svete 'knj ige , ,mi.tovi i predanja .. - MWelte 1Ii. tvrdi'bi da rje ta prva civi11.zacija, ad kIoje "su. u~i.le kasnlje ,}!l.ultrure,. billa llpra:vo'Atlantida? - Ak:o povtjer.ujemo Rlaf'tcmovirrn zapisima, [este Si:gUIlIloO. U'OSWilom, dru~og cdgovora, barza sa:? a, memamo. - Drevnl zapisi d. predamja IPO'lniinjU i druge j7.gUhlj-ene zemlje sa vjtSokox.azV'ijeJruim kulitu['arrna. covjocans1Jva bile veoma
Porninje se hiJpoltelti&a Zero.1ja M'U, LemUliiti03., HiperbC)1leja ... KalkQ sve to objaLSnLti I povezarti?

kvitrn.ce iplod~ urold.ilt:i njegov napor. Ujedirnjen.im ~nBL!g~ ~, -uz ;n:eophCldlne vehke mvestici.je ~ ~~I~nleJ mO!Z~ ~~.:t1!aidaifliI ,rjeSanju te prastare n;usterl/Je. ~e.r, 1Il~V'az.nlloa je konstatacija da se ve6l.rna naluOniilkra s:1aze da [e ana odista 'pootlOiJ' QjIa daikle de. ti e :iSll:ari1Skih faikat. ' " - MaZe ilrl. u ~gandu za Atlan:tirl.om da pornogne,vasbCMllSk'a tehlIl.iJk~J to jeiSt, da li sn1m.cmje sa atelJ1t'Ja mogu. da doprinesu nienom atrkrl.vanjlU? - SwnIlJam. Po mom nUSljetnJju otikci6u Ce dalakro '~lSe d()priJnri~'€Iti ·astrof12lilka, j en' s'e lllesllJa:naik:

N'e m~

jer

istraZiiIvac

nliJkada IDe zna

.ka-

MJ..an1tllid.e ~ z~ k:atastz:oru veH~h nazmjeTa,kbja je, prema s1JasvOV!lma neJrih nauCntiik, mogla da bude UISk-o poveeana sa konstelacsjom lIlaiSe pil.)amette U 00II'IIOISU na dr:uga noSlYbl.i0anam nebeska t:i;j eta. Dakako, sa sv~ rbo tr~jru temeljita istraZilivarqa, provderavam;ja 1, kO!Il.a.Cno. dalellro 'UvjedjtilV1itjlli tloOlkJa,zU Ho6enro Ii jednoga dana 'irnarbi te ddkraze?
JIB. Vjffi'l\ljem da hoCemo. 1<[JUge. Recite,

. .-

AtlaIntida nam .je vremenski, uslovno govo'nalj'bb~a, a k;allro je ,~o21nalto, co.vjekQIVa proSIost zadire znatno dublje. Svakako, Izgled naSe planete se tolkom tih IdrugLh icesto dr.amatienih razdoblja stamo crijenjao. DanaiIDja riauka je u nemogu6nosti dQ. ri~si, l"ekomrln'dk:ci~tUte prastare prorem, H!

'fe-koiste, ID'3lp1same mnoge odakle ja da ip'Olmem OViU svoj'U? ~ Od poeetlk.al - Od rpOOetka? - Da, Od onoga s~o je zapisao Platan. Dakle, . njeg)orvJJh dje1a »Titrru:uc( i »KriltiJjiaKoC.... - Hvala, 'Pc61u'saim vas.

-0 ~tlan1rldi su, ~o

Allantlda

17

kada su bogovi dijelili zemlju ...

* Solonova posjeta drevnom EgJiptu l; Zan:imljivo kazivanje cuvara znanja * Kako je izgledala legendarna Atlantida? * Ko su bili prvi kraJjm? * PO$ejdonis, sjajni grad u prstenovhna mora i kopna '" Metalurgija bel. tajni * Zla kob Atlantid.e
gr.ald Sails; u kame se rodliJOikra.lj Aenasl, Prema sta'nawllicima, Ip()r<ij'eildo 'g.:rada se dsuguje j,edm.otj bqgiinjj •

'IIdk N'llla~ na[a.m se poov.imclja Sai,t.ti.kJa i1i 'je lI'la.jveci b

» •••

U EgiJpfl;ru, u DE!i1ti, IlIa cijem vrhu

se d:1je li
1

••

19

iklO[ja na 'eg~p'a't.sklom zvala Neilt, a na g·r&:om, ik.ako se ani tvrde - Aotena. Stanovnici Salsa su vehk: pri ... jatelj:i: A tenjana, jer SU, na izv] estan .na~jll1t istog :t1od'a .•. « gf\Ci,kD; .fiilaa;of Platen u svojim » Dkjaloz:ima« ~aJp.OoiJn'jelaItI.'iltnljivo pr1pov1jooanje 7 0 S'O11cmov,olIIl ibOlravw '\.1 Egllrptu u vt14jem karla je ~uo Ii zabiJjem faInltasrtlbnu pripovjjest 0 nesta<101j civful~ zadji, - Atls11ltlildlt! BRo [e to Ig()dine 583. prije nove ere, uv:rtltjeme i~3Jda se ,al'haljlsko Golba bMi10 svom nenru!n,Ovnom kraju, a GitOka kretalla putJev&ma kodi ee joj doniljeti .s1a'VUi ad nj e 'n~C:im:iJtinajveeu kul turn svog do ba, Dalkle, ,U 1000000 fPraidJa.'vl.no vrijeme kada su anrtickii. fillo~ofi iurJ.ll!i prem.a dp.al1amra Nila, ka 1zVlOO"iAtJirrtlamudrosti i1 1:a~mh h.il1j'adJugodlist.l(jillh znanjra i tradici1a zBlpi;,samlilh na bro)jnlirrn gU'im.eruim plooiJcama i uklesanih u ikamoou, ,Ctuvrunih u tesk!odos.tupn'im. bmjll:ll'ln hrarnovima i »llru6ama ziv'Ota«, svojevrsnrrn rulZnicarna prastalt'.iJh IZInJaJnja, . To [e doba u !kOlIne se nepovratno g,asio sjaj ve11canstvene e'g'iJpatske cilV'iHzaci.je, \Tnijeme u koune se j'os 'uMhjelk, uz za!dJdbijeno po~je:I"e.nje egipatskih tSvestenikra i cuvarr'a znanja, U delru Nli:La 1ffi'0001on.ap.ajati hiJ.j atdug10ldilsrllj im zmalnj iuna Ci!j.i su izvoei 59'za;I;i sve do onlh pIialdaVlliih i i2lbledjel.ill1 dana za kode nli J1laJjucenfujli grClkli fill.02'1ofi niJsu slU'tih da su nekada, .. Taka (»Timej«)

odrediti kolilko j e groki 1iillowf dugo bOC8Vio na obalama NiJha i ikalki() je zado:bli!o 1p"0000je1I'etnj'eIl"adrnuI dr1jil). egiJpa't1s!kl.ith ooV'ara tpt'a'stanih znarija, alii pripovitlest 0 Affl.'aJn1!lld.1, legendacrnQj llroilij'elVcU svih kulrtUJra nlaSe p1Iarn.'ete,zeupocela je, Crimi se, sasvsm spont'alno,

plrnne od astroncmjje do fi!looodldJje dtoZilVIJtiavaju procvat; amexttiku J. jumoametrl'&u oivtliz'acj,jlU Srba·r'i sviti,et, da'bome. j-os nije upoenao; Rilirnsko carstvo je 2ruailllJo da .irzade 'ilz si'V'bla alnJOIPilmnrOO'bi i i,z debele s~etne amlJ&e Gpi)ke, a preostalt dlo sviIjeta, uklj.uoujuCi tu 1 EVI101pu, porovao je u mrtvUtlru i snu rpasljerlin08!g CiJna pra'istoriJje -(Ha'll§taJt D), Dakle, .u :110pJladavno vriJjeme, u Sll.II"Or.ak [edne i u sw.rtlande tdrurge kultrurre, SOOOltlse nasao u Saisu, gradu u kome su. i:iJVl'j'el];i najrU'oe.n'itii 'egilipaJtl.Ski mudraci ~ liz k'odeg je one sa ibQ'gzna kakVli!m alUItOll'liiteflolm vladala Carstvorn 26. fatllaJOl1iSka dfuniasi~lj-a. Te'S1ro oj e sa stopostotmm procerrtom taOnosti

draca, zt:'€lka. 0 davno p['!OhuJBll~m vrem€lrl'ilma, Slokm [e, ~'k>() nas u »'Iiittni:lju« dizvjeiStava Platen, zapoceo
Ina Zem!lji, 0 straStnOlffi potopu \i 0 lcm1ma kOljIi S'U uspjlcll~ ds ga ipre~llve. Tada se [avio JnajstBlri!jd,i naju.cenllj~ medu eg1paAlslk:im sveStenfuCiJrna; - 0 Soilone, Sd1cm:e! - rekao je razoearano on. Vrl., Grc!i, 'UiVlti,e!k ste bfli djeca. Sbar.:i GI1k ne postJoj't! ... Ka'lro?! , " Sta to rece?! uv:ziiti·edeno je UI,Pitao Solon.

Zel\eCi, "na¥ne, da ouje miSlJjenj~

egLpa'tlslkilh

IIDU-

l1821gov,or fuunw 0

twldeci da j·e on bio prvi 5ovje!k

2'J8{ptavo, pdS:1:JO!jIa/1Jj •• A]~, nasom planetom

faraorra, Na Srednjern i Bliskom 119bolk!u, ma rusevinama ,sta!rolbab1liolIlske i ~gil1S'ke k!Utfiure, tam~ gdje su nekada uvj1eU.i brojni iSUlllemkli. kralljevi!, radalo se velljiC;mstveno pen5il,jsko can;1lV1o; -u Az'ilji1 iz temelja sta.roltirudll.lSke kulhure, !tIIDcallla tie ~'ad~a bttdilstijOka kultura; u Kirti, to je ra2ldrGlblje ~ws~cne !kiuJitme u kome sve ,na'U"cne disci-

ucen:a

n~je dommsrala

jedino

i tajll1lovtilta Zemlja

Eg~paJ.tSlci !l11iud!r.acje umjesto odgevora blago dilg.ao 'rulku u visiJnlu prsa, a OID!da, gotovo OICfunslkim .qlasoan, pOlQeO da qbraZilaze: Vd ste m!laIdi ill diuSi, jer U ,n,j1oj joB uvl!.ljeik n 'pOISjoou:jete dovoljno ilSkustva Ii rstarlli tradic1ja, '1ll1Jk:aJkviu paUlklu stanu iddgddi]na. A moltllV j e ovaj .., .
)1\, •. I

20

21

Mn:Ogi i n1n<O umrStell!ja ljudi bilii su u pl'oSlootJ1 i bice u buduenos1ii: 1J;'l!a(jVe6a. SU (l1Jl:avalbrom ~ vedom, d:rugra, ~la, .. zarad mnOlgih drugih uzeoka .. Jer,l(i)IV'o se i kiad vaIs iprJIpoVi'jel&a da je jedm.OIm Faeton, Sm ,SUIIlCa, pa§to [e IwpregaJO kola svoga oea, a tnJilje bilO doI'!alStalO da ili oVozi neibesldm putevi'mil,
spa'l:iio sve lIla Zem}jdi, potgOdan. Ovo a i saen de pogIinuo gtr>OmOlQl

naem

nebeska
slm'eltaJa

je samo nadalgled bc1j{k;a, ali je is1funa da sa t'lje!La silo is'U se lkiretala. pored i oko Zem1je,
sa

:1dlllrllslkoo:n I"Otdlu da ibi ipamtiilo SV!OIju :is'1lou.1itjru, PD?ov~~ u ,jlednotm 'W1e11l'lemfuam .mtElI"v.ailru, popult pooasti, 1pI1~al'i ~tdklt :nelb€slci pljrUlSak d od ~s. porno~ iOStavi samo ,ne!Z1l1'aIlioe,Pa m'e zmaSte nll 'pIll9mo, lU J muze niSta... taiko ida postaste ponovo mlads, me l!lnaju'cL I1'I.'iBta 0 toone Sta se aditgra10 ovdje, 'iJi kod vas u tom da1elHl,ain vrememi.

-Ali, telk §to j e kod vas t Ilooid dTugrirh naroda pocelLa upotreiba pj5ma i sv~a onega sro je pOllreibno

'diugiim. V'N3ll'l'e!D&klLm permilma sv'€ sto lbi se Tli~lo nil Zemlj1. TadJa S'U ISltalnlQ!\l'nddiJ pli<m!lma i m;jelSta V1i.t:ID1cilh !i n.ep1od'nlh, umi~aJ]L V'i&:l ad oo'iih ~o1i: su ZlV!jrel1!iu bThz1ni. r.i)jeDta.1i: ,013 dbailaJrna mora. A NH, naB spamte1j, rtafk:o Jbbse ~1dlO da hi .Il1as. Zl~tJit1JID i spas'lK> ~ nesreee. Kada su, w1irn ~eC~ 3e vodom, bogOlVl poplaivUll Zem'1!iu, oolj'aci i pastirli. sa brda uspjellJi: su da se spasu, a st1anovnl~ vdilh gl1arlova ito bij!rllu u ,n5a:i!nti rn:rubulj.alLe t1ijeke o'etragom odnesose u more. I u Ciroa'Vldj .f:Io(j Ifegdtjlii voda vise ne poteee IS visma u pcdja, nego, nalpooltl'V, JCZlv.irarSez ~em1je .... « i Prd:i.lpWij eclMl'je eg_lipa,'fJ,:lliOQg ooiltreirj:a.zarlmJteres0V',atlo de .gIl'~crg fillOZlo:fa . .s. ~j'om Ikaikvu je poIkt~Dr,j'M SarmJO ,~rltili:rn Ii mudlrijl~n ord sebe, Se1ltJlIl je nasbaVliIO da sl.ru:OO. '1. biI<jem': », '.. Na SV!im ·rqjelStimagdj e de zbma U1lljerem.a rgdje to 1IlQpllJdta ne ibr~, u'V'itieik[e WW:a, ~:e'kad:a viSe a newada manj e - Ijll.lldSki rod. I ma koillto se .uzb~dlj~ dQgadiaja adiJglI1alo kdd. 'V'3S IilI!i ovdje, lI1~. palk :rua II'l.cltQJ11 tbre6ern. mjesfJu, !O k'Qj ima~o. ~luSlf~'J. .iJz -starrih blqj,v~'a, Ii rna. 1oo.1IiikoJi dogada3'i bit1i veh1 Jkri. straSni .hi.ljept, lli na nE!ki rdTugi nal:liln ~adni ~ svi su'oo. IPriarllavmh vremena ~isi!Y'aIIl'i .(1lIIdje,
ru

8V1t1jrih

putarnja

i vatrom

Il.mri.Sta'V'aia u

Slle>g1a te VlaSe geneolO'g!ije, _~oje Ti, o S.0'1~~ sada Wz:lJalZ~s, malo se Tm;lIDrujlU ,ex} p'UikfLh id100iJJih 'bBJjkii, jeT Vi se, prliJje avega, s.jeewbe samo je'dl!:wg jectrilnog potopa na Zemljti, a billio ill je, blillio - mnogo, z,aJtllim, 'VIii ne Zlllarte da De na IvaooQ terirlloo:!idi ,nv:jela na.YLLjeipBa !i iIlQ.jlbdJ;ja rg.an:eradija ljlUldJi Old koje ste, 'IU 1 .I~'itav gMd,. Sto je sada V1B.~, pdte'kl1ri POOID je oota[o rle2m.:artno pOlfromsitlVo -a,))ivl tone 'Zlnate, jer &U prreZilivlj'eflli Iboilrom tnIn.{lIg.iJh generacija urrnlir.alih Ina b-

Jioot, me narueW&! ~o.

Nelmda je,
Hlo uh na~

nadlje:pse :iJnsttiJtl\.1.cJtie0 [k(jjim'll 'SIDe sa2ll1ail1 liz ilStinitih k~azWanja .... «

l1ada
~Or

10 SdLOOle, rlje p ve<~og broja polko1jlil m'Ulbne vode, RepUib lMca Arberujana billa n:ajboljra III lI'atu, a Iii ni SVe1IM1. Njome su vladal! ?~j~ bO'1j'i Z'aikicm'i, .a rprilpilsuju ctoj se j najljepiSi podiVlZ'l: 1

SdLan ~ano

:pnimna d:a [e zbU!rtjen

s~im

de Cuo, pa zamdli egitpaltsike Ou\'r3!re prasota~h 2ll1a.nja da mu ~VilC3lj,U f'!iIt3lVlU 'PT]pmnlljest 0 n,jeg.OJl7Jm ldavnilm preclilina ~ uz'l:1lUlr:lljlii\1liim dogacladima!i.Jz p1'a~rih vremena, N3!OOJVI1llO, ucetni mudmC'l su rado
ipl.'lilsttallii d t1aIkJo rse l'IQddila pciCa 0 Att1a.rnJt1id1! » •.. 0 Sokme, gavror[cemo 'I'ebi i Tv.am narodu 1!17.~aJhvall!nosb.iJ premia Ibogi.nlj~, koja ie iPod!ilgJ.a i po.~~m.a va5 gI",ad prjJje ffiljraid:a ,g,od..i.na, priIn'llilVID. ,vase i'\l'eme - I10d od Gee i Hef~ta .. '"?~.e, g~ceroo '11i 0 Tvojim tpDeOOnIil ik.Qjli 'SV Zl'V'J'eti pt11lJ'e devet . 'lI1;jada gQCiiltl:a ] ~aziJval:6mo 'I\», luJkraJtlto~0 zakon'ima

u namn

il.

·talko su 0STta1lii sa.e!UVIMU.

22

IjlUide. D~e, 'l:J,Pgilnj a, ka.o poon aval ac rata Ii Il'l.auk:e,. ilzaJbra i naj!pnilje l1aJSeli OViO mJeI9to !kOije bi IIDClgl'O 100 ida djiUiden8ijSl!icn~je arnilma. I £lhv;jeJ.riate 'tallro sa takvdmn zalk!OII1iInl:a'i jl~ haJj om u.pravOiIll, nadvisuj'Ucl sve ljrade u ~iJm :v:rl:imIamS, l{ 100, kOOlJ8.Cn'O i odgovara djecl Ii Ill!cenkinna Ibog0lV3. Bl'C\jna BU billa veIliJka Idj<elavasti!tg gracia, klO\iima se mi i danm5 d\llV1imo. Jedno djel1o, .!Jpalk,. aV"Oljom ve-I!iCinQIn i vrlinatna eve nadvlooje. Jer, g:ov,o:re zap1\'>k dla. j a rv.a;S,grad unistito j edruz V'eliku v,ojs1ml ito je bew'l:l~ilM.olpoim0lravala i ZaJUlZ:ilmala eiJji€Giu E'Vropu. d A'LtiJjIU na.pred'lljluci Qd IAJt}ail)ltilka.To more 'je tada bhl.o ploVllo i Itffiallo j e jedrun .atdk. ~lSp~ cmog ulasa sto se zeve - IlooJkoto vi (ka:zete HeIikJulliorvi stu-

da

stvatlima rata .. ,. 'l1u jle zadl:lmldiJ.a 'i rnaulka, mBdiciln.a ... BogimIJp-) 1ki00j tit vam [e prv:Jn:nEl. ptod'SlIitla IOOtalVe Ii uredel1lja srnjastilla V!aS ~e na.lijepo mjssto racunajll.lci

djel1ma sto su rih styrOO'ilhl. DI'IUlgi put; 'Di delta:lijmije 0 iSl11inn dQgada!irlma sluzeCd se istim ~~ ir 6V'jB'dIQl~anstvinna. Ra~lll()trl; stoga, njihove lZakione pooede6i tih sa na.¥,ttn dana.srujlnl i n.aci ces da su tada 'U 'besJPrd!jreO:mr~ ncm redu ZJivjede iklase svesbenlilka OIdrvOljenoOld drugih, p:oltorrn cenQ!lf,i zaIlle.tlija.., .';i tim $Ito se pre~ta'Wlr'id r,a:2ll'iloiJtilh zalll:a;ta nisu met1u:sdbl1!o rnjrjesa,J1ri·, zaiim t'll su mIre kIa'se pas.1:lira,lovaoa rl. pdLjqpriwedruka. Ipak, klasa raitplika'dtmalla je najve1:i 'uglad i. p:rdlVlle,gi~e. Dna je Zivj€!la od'Vlqj}eno ad .sV'lh rlc1asa, Q zahva[juju6i teJd.j,ilnlZlakmlima, msu se ,n;,ublll1\ dnugim. ba'VHi dlO
g'GlVOtlCemo

i naj~jepSiIm

otoke i na esteva na objeLam suproTtnoun ~o!l).tIm}entu, :krojri.sa prortJOOaIO uz 1ID -IiCitalno ,mO!l·€ Jer, oi\j"flilQto .. rnore, koj,<e pomnje od rulaJZa. koljeg ISimo spomenuli, !i.12'.IgLeda \kao il'l.!lkas tijesmmprola1iQm, ali s€ moz'·e zvatirt:otail.nilm RlareIDl a semlja ci,ielog dk,r,uZja, pravirm kiolI'lltineJntorn. Natom IQS:trvu, Atlantlldt, V'~a<dala je ve'lJ:i1ka.:lcUidesna Ikl18ll!jevcina /kloja [e posjedovala i5litav OJ1Jaik Ii mnotil!e dr:uge otdke i, dide-l!JlVle kiPU1Jtirnemt:a. Od pdmen.l1.tag tjesnaca, 'Vilarla.ili su 'Obl9lwirrna Ubije sve do Egtipba a. EW'I'Ope sve do Tjjrenie. I sva ova rnoena kraflJjeviJma p'0ikllMa:la j e Q edlnim IsnaZmliim napadom da p,o\kiorl vasu. re,gilj.'u, ri nasu, i neke druge
r

InUtdI1l(j e

ce sretna rutrnjerenost godiSJ1Ijih dalba

darbl n~j-

.AIli 'ikrumitje, desiiSe se >straZmlil zeJmljdtJrtelsd. Ii! po1I'1a:ve. U 1;ldku jedl.ruag dana i jeQjne noel svi 'Yam rraltnioi ~O(paldlo:Se u .zettnll,1ru,a 'sI1irOno nestade Ii roo.ok .AJtlalnlt~daIkqjsi. more progulba: stc;ga je .to mose jn§ lIleprrolaZ111JD l~ llledistra.z.aIliD. P1:o:,,1il;itbu ISpr,eOaV'laJuvelilk!L pli1rcaoi 'ad ~ta ik\oje Ije Willla'1o od abdka lito je potanTLllOu t;nars~e du,b3Ine .•. « Talko ISU prerne »T.in:nsju«. ,eiiji prevod sam dobso

woje .su se tada n!~la:Z'lles 'elve strane Ulaza. Tada, Id.tallde, 0 Solcne, ta:da se mot vaseg grada rpo~aZ'a na djcliu, po V!tliJIlli Ii sn~i., a pOOto j'e nadviSIma sve po veJ.jjkJodU~l1!aSitli i po svirn lI'a:tm.iIClklim vjesbilnama, pl'lUs1!lljena Ida se hovi sama :wolg biljega drug.ili, 'sUfo\oi iSe rtaikJo sa najvecim qlpalshClStlima, ~. 'Pdirari napadaee, 'l.lIov,tIS.tit p'Qjbjedu ;i_ ad nGJiPSWa spasi nall'oo.€ j,QIS nepok!oo-ene i plemenJitbo 'oslO!boidi sv.e druge, kOlji suzi'Vj,.elU 100 Hellklul,cf'il'lli stuboea pa InaJwrunre:! ....

oovi".

iz V'a~ilkaJnSke liiiOllitoItelk:e,.Stdl,[')nn glO1vomlJUi rrra,ju6eni~'i erg1patsk;i !Svesterruci. Me~urtiEn, sa mn:o:gro 'VIiEe drelbaLja
IDa!StoviUh Gpi'Sa 0 leg,e.rndiamoj AtJ,31ntidi govori se djtelukiO!je tie ~laton na.pits8.Jo ~ kraju .zdV1ota, na:jv.jarov:ar1mlije 348. gO'dtne ipI'iiUe nove

Ii

mo.replovai

Otalk

je

hl<O veci od Lith'ilj.e 'L Az:Ljezoajedino, 'a. :.SU Mda rnJ(},giflida Ipl'ela~e sa tog na druge
r~l\~baJr

ru)KJ:i1lrjru«,
,S'I,1I0g

ere,
.. U atniIDilkIoj GIilkIe;j v.irm siJu!bQVliima. j'ellialllilv,Bln Hedkru:lo-

Platen ISe Q'slan'jra ma m'VIOipiwo lkaZliv3Illij e starog Krdtij a, a 'pLVlaj a mud!rog I: :ucenog .altj!~ n zako25

24

no~oa. ~ :5iRw;ooa So1ona,. koj i j e u sVoQ iJm za):jiJljeskama ,~z SaJisa 'osliaM10 zoran opis Atlantide, kwlw su je, prema starsm zapisima, QPJisaLilnajueelllijli. egi ... .palski 2lDeci. Ali, pl1ioje ne,giO ~bo zaV'.ill~lLmo u »Kr.iJtitiu« reeimo
da grt:k,i :Ilillaoof Rvclk!l!OS, iltojli 'j e Mvio nelk!.ih devedeset

U b1wm II"8Mnke) lIla ,Uldai'1jenos,ili '00 pedeset staditj,a>i<, 1p110lS!JiJralase je.dm.a pi'tama plandina. Na 1I'IIjaj je
stanovso poceljjk""Q,

jedan ad onih ljlUJdi soo· SiU tamo joo ad ,rodellli liz z,emlj,e, meki Evenm sa zenam L'en.llkitpOm. om S!U limaJJi. sarno jednn kc~ - K!lito.
K'a(ci'a je

godina O1allron Sruona '(d2lfi1edlu 412. i 485. glorliine na!5e ere), u qpSiMl)m 1romentaI'lu P~ElitOOl()V!ilh »DrjaJorg-a«, navodi j edan v:r!lo va.zan tde1Jal1j Iklod i, z'8!pl'lB.vo:, priei o Art'laJllit~di daje mhis ,i boj<u iSltJotrUUSke Cilnjeru.ce.
I

He.lem, ·:pUll1olpisacKirantor, kioji j-e pasjetio hrem fN'S:'ilt i u tntiemrll 'wcllno goleme kamene stupove ril9pisane ihiOerogliJ8ilma. ISvestenici 12: hrarna Nai,t prodrugJi
rtlUllna~il1i su mu pt.alSM.t)e ,zliI'pise i Kll'an1:ior

PnooO!S, maime, IJllilv;cidoi de. j tni stolje~ nakon Sokmove poojell:e SfIIlLsU, ru QVCJlm, bC'Z surtlJI1je veoma .uglec1rrJJOm naul1n!o:m ceMiJ:1u alnt.ilke boravlo ,j-edan
f

~ljlulbljen, lee:e s :n.j,om, a da breZlulj1alk na korne je i'hr.jel:a,oIklr.u2d ga neiJzJmjenJilce pnsiernJCYV\ima ,mora i kiOiPfll.'a, kaJ1{',o jorj ne bi mqgli priCii ljlU.d:i, dar JU rto dcba ~oo -nije J:>lJlo lada za p1:O'VIidIbu. Kao bag, PooejrdlOn joe laJkp ll'krasilo novl 0Ilit1k formiean u srooialJ~ IPMtemoV!a mora i lkiqpna - iIZ ummj:e..se, hi utvIidfuo
zemJa e j e liiZIVeQ dva Wv.OO'a vode (Lz jeldillfig je ibeikla hta.dlna, a 'lz drlU'g,ng tap1a vodal), .a zemlj[ pClda'Ilio plodnost .i. ramoliJk,o vOCe i povrce ... «

.1" Posejdon,

idj'e!V1Otilka biJ.a za

udaju,

ma;.jika

i otac

je

'pOlIliQ'VIO

ouo za;nimljdiv'o s~'eddC31nstvoO 0 MloaJn!tidiJ, IIl!jenmn polozaju, izgbl"du, k-ra'~jewma i mntal9ti('nam ~i'Viotu na samom ol1l*u, 01 ~emu [e vee o~ta!o U »Timej'u« l »KrWbjjjd«. Kr,ain.OOr je talkio .pdbv.rclilo 'aJutenbilemoot Plaeenov.iJhepisa le1gemJdam.~ clvtizacije, 'lrotj1U ee, z~igum.o. i 11 lhuducn!OOt~ !biti t~oQ ddk'az-artJi., aU, srecom, i ospon!iti.

,~:wodiJ1i desert; siJn'owa(»pet paJI'i muske djece«), pa je PfOSeIjldon PQCtijeliJQ 1egendaI'llli otdk na deeet ~elova. Nla~11jepsi li: m:a(jrve6iJ dio A:tl!ClJnt!iJde, plOOOIIl'OS.n1ll ravnliou u JtiojQlj se ipopwt sjajnQg bisera u §kJdljai isticao 6udesni otolk lna!lamjerrlenQ dkil1uz'en ik.C(pl!1lOllll i VOldiam, :na !kame je 2livJ-e1a KlJilto, d!Qlbip je naas,tarltii sin thmt, pOI !kame i.1 e lad .tada 'c.ittavo() kOlPnlO Ii more oko Injega d!oIbill0 drne, AtiJ..anit je 00'0 VThlovnii V'ladaJI' d

Ptrern:a

»~.iJtiji«

Ujepa

Ki1~tJo i bag Posejdon

StU

Alii, wa:tlimo se »)KrltJ~ji« ...

» •... Klada SlU bogovoi diOtbili velJike, a nel~)jimale sVlQjre hramove i ~riNen1ilke. ®Oijli. ce ik:aooIiHe dobJ(tJil june

dideldlli Zemlju, lIle'ki su dbLastl u lwjima pOId:igO"se P.osejd'Oltl j e edabrao IOtdk Atlanttlida 'i smdestio tamo

nj emu iSU svl btli potCimlj e:nJL Nada'ltje :Rl3ltJan In'avqdi imena SIDi()IVia i.e pet geIMmc'iQ.a pdtekJliJh..dd KUtrQle ti Posejdon,a, da hi zaf

lkJ1doU&>:

mora,

djecu fSlmlrltne xene. Lzrubrao je neobieno mjesto: bli:z'U ali ruIS1'ed osrbrva, 'U ravnllic:iZ'a kOjlU se pripovti!j€idal'O da De !l'a(jlljapsa Ii. najplod:nilja ad avjh poznatin nWiJnl8. 26

» ••. Svi ond i ,n:jtilhmri pntomci ,tOlkoan mnogih R nel'alCilja zirvjeJli su na MbmtiJdi vladajlUci Ii mnogfm lirlllgilm oto.c'iima, 'pa Calk, ikalko je vee r.aJn,iJje reeeno, II d:vugirm. llIa~ sve do Egilpta i Tiren1ie. Rod A1Jlmrxtabio Jje Ibrojam. i eaatan. Uvijek. preda~uci

27

kraljevst¥o prosl()Sti.

naJj'StaJIj.iljem

bogatstvo, veee ad biilio ,k>Qj~g k7'31Ljevs'kog Ibl.... a u g

U sVoO'e drv.:.a.re n8!g.omiJIa1i su we ono

slnu, .saC'u.vali su

~OI.lllOO

~adu i catJa:tlku r~~j e moglo da (flagomUa. Kalka Slil biH rnoenl .ID1J1!P,gedrBlgocj enos1li su fum st1ea[e li iz vana, :di je Ujpa!k.vooilnll. davao otok u zamjenu za ziv01tne :potr,epJtin.e. NaroCJJto 'mIl,ago biJlo j'e stveri se
U

sto

desno iii be7Jbroj!tOO, avao je svelli: ort:oIk: sto se kupao d pod top'liim suneem .. ,({ KlOId:;lteei. se Ikvailitetmm. drvetcm, kamencen 1.
rudama sto je u i.0cfui!lju nuldi1,a Atllantida, sta;noVlnicl. u, ZilveCi ~o i III slorm, IPOdilizalli1 blj estave bremove, pail·aiCe, :1'UJkte, !Sp'Olllerrilke i. 'br.odOogJr.adli'lJiSlta. Truko j e glarvm.l grad, PIoise.jJdion~t 12: gcdiJD.e u godinIu, postaljaG sve veel i lI'aslkooruji. PIlatOll navodi da je srediste

od vrujedJne mart:erije, cvoote u ·rudn.iJcima (? J) •.• « Nau.&:wi'c'i tnJiJsu joo

i wpi.IVe, 'kO'ja se \Iropala

U!V!i.ljek precianc UlSltaJllO!V'ili 0 metal!.u (ma!ter.iljoi) se Z'a!PraJvo 'l"'aldi'lo. To j.e lI11.l!Sterilja RlOjlU vee rgodllIl'Emla poilrusalVaju da proU

m.ilk!r.Iiusvi m:I4iJ k1Qj~ se ,nabno ~akqv n~tn bave ~raZ:tfVanlierrn [J!rtiICe 0 .aj'aljnldj ci.viUd'lJaClid'~!lto [e damIi.mrala Mlam:tillror.n. Plla1lcm nam je, 'za:prra'V'lO,ostavio samo - z"aigooelb'lru: ». , • Tad meta.1, kojlega ssda samopo:rn.1lIljemo, nekada je blo vme od pomena i.u'ta mjed, metatl koji se kapao ma IJIl1I'1Og1m rmjB!ltilma lIla ~, a u to vri~ [erne, bio je dira'gocjenijll i od sa-mag - zlata!" 11 daljem titzlaganju Platon ~je .Ai!!Lafi1ltidu kaoplodtnu zemlj'U, iU kajdj su stasale najtrdiC6.ll:iJje biljlk~J 'V,oee i povl"te, zernlju sa rnnogo sOiCnih pasnjalJta i ~um:a u 1ki00jlima su zuv;ele mntoge dWlje zi'VotiInjet mediu. n:jlima calk 1 - l~cmo'V'i. Altlantlilda je bi1'a bogata :Ii dj~aJma j jeze~hma 'U iklojdJm'l! 1-e bUIlo veoma

gratia dko :lrojeg subilll, prstenovi mora llitlo ukraseno mnogim mamoVl.ian:ai p.a[lacama, a tu je bio i ogromni hrem posveeen KlirooiJ i Posejdomr, ~jeg je svaka krailjev~a generacija dJotje-r'ivala i dograt.!'lva.'la, taJk:o da je po svnjdj monumentadnosf» I 1jepoti nadVl~1ffir BlO sve sto se u tom vremenu m()~lo da v!idi. KQPlIlem Jll'S'tenJOIVii na rkajlilm'a ,SlL b.ile izgradene bnojne gr,Nldevimet OIor1m.:i&e radkmice, palace i sta.nov~, ,pa:rlkcwi i ulice, bi'li BU spC>oellii Vlisoikim anostoIf.J.ma, !k9pod 'kojJJh su mogle nesmetano da plove i nBl,jvece lade tog vremena. Mos'toIviL su 'bitli evrsti I prelkJriveni krovoveme, a simdkmm ikan aI1irrna ilooje su u ,
-legantn'Oll'll lru!ku p[lemootavallil, »rmogie

su da prolaze

m.nogo

Brizor

lIla'j~a2Jl'.i!OlI11ij'€ ribe. j e ~oto.vo ~dtliU~a.n:

.~ , Sve enirise koje zernl1Jja dam1as daDe dtz; Irori.. j'Emlj1a, iz brave, drveta liB sokova sto okst~ ia: cvjetova i voea, i tada je sve davala. I voce, me!ko i tvrdo, '1,drrvell'asto Stio daje pi'Ce, hranu i mast, iwee 'U lIj'UrscI~ za dtgou i zalbavut i dna koje kao razdraZujiUJcasre!imva mav!jla,mo U l'1aZll'ioilta jela kafko bismo

se u xalflkoS1 kalkvU fustOll'Jja l'j'UdSlkQg .nilje zapamtila. » ••• Obdk, na ~e j€ hiila k~alj evska palaca, !mao je dijamet.aI!' ad pet staJdi'ja*. Otok ikoplneni IF {JijalSev'j hili su olbloienrl. Ikamerum zidovema, a ad Iknmem.a 'Sill. biilii poQignuti. i mostovi, kule ~ 1kB.1p'ije n rrjima. Kamen je bio TMilIitCMe botie: b11e1li, OTVeBii l rni. 1 ~gtrade su b.ill.e i7Jg.rad.en'e od I'aznQibO(jnog It me.nja, a eijeil'i 2l~d va'lljs'klag iplljasa boo je oblosen

pet, presij'aMao

1 ga lid e sa tm1J red-a vesala«, Brema P1aJtOlUu cootar ,grada. da:ki1et sred'iSte t;vih prsteeova lOki mara Ii. ze:mlje, a bllo ,ih je, cbni se roda ad ,posta'nka do danas,

ugadiiJ.~ umommn stomsku, sve rto voce, UO~,

w.-

• JecliMl istadiij = 11;1>2 :lP:~ra.

29

bronzom, ikoja dena.

I"as.t~l(j!eruiln

UlDJUtannjeg poja:sa 'bio [e premazain ka'laj em, a. zild same akl'lQPOle - mjek:J[ j e ilmaD.a V3lbre!n sj~j. zld
UIOO:tat

ApaJl-alC8,

aJltJ1Qpdle, bi;jraiSe ovakosagl".a

...

U sarnom srediStu, sveti hiram K.iIiIJto.e d.Fosejdana, bite ~e nepdstupaeall'l. i dkruZ€m zlartlndm Z'iIdJom. U ovom hramu donesea je na svijet porod deset atlantiicl9kii1h kira(tjeva, pa su se tu svak-e godi.ne priIlIOSiJ..e Zrtve. . batbars'lrog. SpolJjm ziJdaV'a bili su areib-rom dJ .2l1.(lJtoon, svcd je bio ad skmovaee, IWkII'BlStm tClMamem.tlIrna od zd.ata t mjedi, a 2tidoV'i, .stuJporvii I sam pod pl'e'k!rivaila je m:jed. U Fbsefjdonorvmn. hroamu ,b:iIle SlU pootaJvi.1ene broj.ne z1allJne 'statue, stotli!ne Nereida na deUinilma iOl,g1t.amn5. ktiIp Pas:ej(dKma stio j e usprewno an na JooiOi(jama Ilroje je 'VIUUclo seiSt ~ID.aroih ,raZli'grandih ko.nja. FJ,~ Pos'€f.ildcm.abila je od ua-ta i tako velfka da je gJ.aJViOIID ddUiJoala svod. Uin.utaJI' hrama bille su ilm'ao je nesto
hqgarbo uIk1raiieni

Plaeon dbavje.staIV'a, i do varnjSkJih kopnemh Ipqja!Seva, }gdlj e su bille pcdignlute mnoge preliJj epe graaevdne i hr,ojln'i hramaVl pos.V'ecejI1li raZlllOOiitiQn 00ZaJDISw1ma. 'BlJistaiv'l Pasejodon~s irnao j e ~ svuj hipo1100 1D3iS

V'odov.adruoun

mreOOm,

'P~1Jk:aV100a stizala

je, ka-

Hram. Bccsejjdona. bio je inSljve6i i u s;v,om irzg~edlU

stau

,nalnih vo.jltiilka, koj1 su na Athmtidi billi veoma cijenjeni i spadalli menu 'Uski ikrog najpo,vlaste!l!1Jijih. » .•• N.a.jvljemiJjl1 vCljnki Z:iJvljelli su U kasarnama u s~dj boom alkrQPola, a najlOcU:u.aniljim, kao dar za vjer.noot, dodje:»jivanl1e su lw.ce 'U sarrJlO!i bli2iIrl'l kra'lj~a. BrooOglraailriJSta su bila puna r.aZililOi..rt'~h g,alilj a. i mnogirh naprava za njliihovu iIZTaoo ... , a lub, U koiCJj su ·lb:i:la rpi1d&gtllUta mnega prenocista, billa je prepuna 'tI"iovaca BOO :!IU tpr.llstiza!li, 1z ~vih ~jeva wi!jeta diliJuCi 'grraiu U Walko doba idBrna 1 noel! ... «
PIo,sejldlCJn;llse, bee aumnje, bio cerrtar ;bog legenj darmog kopna silo je ISVojti.m taplim vodama zapljufiloiJva:o Alt181I11trllk:.Iakio 'nann Pl.cutO'l'l nilj e oStalV'ito det8JLjnilje opise samog ilropna, dakle, {ltnih !pTootr.anin ~morn i 'paSnj'ae:ima bQgatih predj rua sto su se pa;ostiit,lilli daleko od bijeSta.vog .i f&ntaiSti.cnog .iJ2lgled.a glavU::l.Og gl"8da, rnosese pretpostavi1:i da su 'bo. tb:iJ.i ~e~ ~nl. ,pejz'aZt, eudesno ]ijepi i jedlnalko tolilko divlji u svojoj neprllstupaonl(}sti. DiSk.z1e:'bm>sazma.jemo da je Atlam11iJda QlbillOlVala. rnoevaainim Ipreqjellii!ma, .12lIlad ll1iz.ima izdizala SUo se I ,Iaga brda, ~7matd brda, sumovite i cW.eke 1P1-aru1ll€, H i·zn'ad [lj:ih, vlJsOko Iznad njih, ispod samog neba, u blaekma bj e~ita'9t'j)m i tmastien, Inazj~a:la su se
\II

drom, !bio j e dtzglM!l!e'll oiroo otoka, a. u l1!iemu so se redovno odrlavaJl1e tWbudtljive tI1ke [kioalja. Ipak, centrailmll ,otolk. I()lhilLQVoo [e I~ V'eIlilkl:io:n broj em profesio-

rnce kra1jeva .•. O1t8.1" ,u hramu odgovarao je po vei}<icn i po iz.gl-edu SV'OOlil OIV<OOU sj ajru. Tu, u ,'r:llirz;linIiJ, tlliJ],asu s dva dzvora, jedaJn bladni, a dinugL sa 'topl'OOl1 vodom. A dkolo IIl1fl'l:Qge!Ju.1lmiuene gradevine (Sa lClWoren~m i zallVocenim batrenrlma ii. llqpllim ~~a. S j edne strane b:iJli su bazOOIi z,a kirBllja, s d:nuge sa ~ada.ne, Qnda za zane, pa za lronje
i d!ruge 'Ilovam.e zirvotilnje ... T£!Iwl:a voda bila

i idoLl!ge stJailJue pa9V'eean,e drugim bogpMima. LzvBJn hrama, Slcladno rasporedeni stajali SU poomcerrl. 1JlJki0lVli svli.h .~ema i WID potomab deseto-

odvodena i u Basej!dOOlW patlk u kame je b5J.o naj1"aJZ1-ic~titi~g drveea, lilj-91pag, mio:'1iSllj.a'V'og j; (,udesno ~og .... «
30

de

le oh i zrona]jlskl.!b. sila, 'gnije'llda vatre blj ska,

katnska 19:1'Idtla, svojevrsra

slapovi zaracen~h nebei pepela, ilnJu'l1je

31

Kob i suJdlbiJnaA'tlantide!
V.ul!kam:i., ikoj.L SU Igot()VIQ U'vi;j 8k rig-ali vatDu wbaoujue1 lavu 'IL IPe!Peo~ (btU su d'w rSvalk!ocmevtll'osta Ie,gendamog klopna, tutnjal1 su p()(imukiIo i pOldn:-hta~

vali, .ali nl!S'U 1zazllvali. kBJt9JStI1ofe, sve do onog kQbnog

dana i one Ikdhne rnoCi, u kojo.j [e uz sMami prasak nestala AltlaJnhda. Nmtalla je A1hlantiJda, a rod!i.~a se legem.d.a. Uglsdni 'austrijski naucn:iJk Oto Muk (Ott,o Muck) (1892-1957), lbetz stzmnje j,edan od naj-

A Pilko Alto. 'bio jet zapravo najveei medu alllrunrt:irlSkim VI1l1lkaJnlima, lkaj\1 je rpov.remeno grmio, tresao zem~ju, maciJv3!o laVIU i pepeo i na taJj ,naCin j oS \'lise o5i'1'i,o.str.ahOJ?oSto.~j e. Atlanti su se nj'we zalldinj'all,poziva1i ga za svjeddka, prinos1lli mu ~vtve, obarali pondeno pogled pred Illj.im, dodvoraveli mu se ... Piiko A!l1OO de, medut.iJm, ostajao u nebe'SikJ:im vismama, ne?r'.istupacan, dilvIjJ i nijem, T·a..'k!o sv« do onog kobneg .tren:utka kada je u eklsplo:tiji nestalIa bljestava Atlantida i say
nj en

Ouvenij>ih. atlantiologa u .i.!Stor1ja. n.a>Seplanete, viSe od dviJje decenllije limraz:l¥a,o je tragove koji. hl mogli da ga odvedu do ':kJljuca lroj,irm Jbi uspeo da objasnj In.ajvecu ([l)lister~Ju pl'Cil91qstli. RI101i1zwod Mullwv.ih 00gogddisnj.ith iStIraZ!~vlamja, U ~G\i iiln.a j e anaU1'l1iTao drevne t't.Ilk!opi!se i na:jllle,obicruje aksponalte !poznatj,h i llT1M1je rpOZDaJtrllh.rnuzejSkiih d pr.ivatniih zb!hrild umjetmlma, bila je iwuzetno zani!lnllj'Ivra lkIn!ju!ga »Sve o AtLlantildi ..:_ stare teze, nova 1straZwarnja«. U iSvoj'oO iklqji0i.:, koja je svuda u sv;UjetJU, a peevedena je na !Pteko Sezdeset jezilka1 .oeiljeaJ.jena kao
.kmma jedrlJO'g oob!hljnog ~ temetjJtag nauClnog istrazivanj'a, Murk dosta uspjesno ddkazuje da je A..t1an,tida -odi'Sta Ipostbojala u prostoru (lI1a m;jestu u8.ll1aSnjQh A:zor6kih otdk.'a, u Atlanrll~kJu) i vremenu (p,rlde kajhl1

razularele sile meba i Zemlje, svjetlcsti i mraika i kada je ai,taw jedna idill.a mestala u jednorn kriku i
}ednom jedilll.'OIDIblj~?

Sta ee, zapravo, dogodilo u tom casu kada su se

·Jla'l'oo.

Oni lll!aluOnidi, istraZ:fivoci

rednih

i f8lll1arstl,. kodli. su nasiJoJ/jeca, 'Vijer.UJjuat da je POIStojalIlfje A1tIaInltide

12.000 gadilIl.'e.) ko1eg

naVlOlCti. iSo-tan,

odnoeno

Pla-

Prema Muleu, AtJant"udJa 58 prosblrala u smjeru ~eveI-1ug, U dulj.irni od lllelk!iih Mlljadu i sto kidometana, a njena sjerv rcxiJsboOna strana blla je oIbirublj,ena tna&irvntm g'orSkriIlT1 lancem ~ojiltn S'U domi,niraJli1devet v!soildh 'VIUfl!kCllnSkih vrhova, Meliu njima bio je najveC'i Pilko Alto. [Pieo Mto) Oi1ji se 'VIl'h, pod. V'jeenOO'l'l bjelmcrn srujega, Iguib·to. visoko meli'll oblacima, lPa su A1la'lltidruni billri: uvjereni 'Cia je -oboZan,stveni P~ko Altc«, nOSEl!~ neba kojem se !f;reba Iklanjati l' J;;lOIjeg tlteba 'pOOtovati 32

ton.

modj. falkat. tragali za odgenetkom \p1"astare mistedje, tragali su i zaohjasnje>nje..'1l kako i zaSto je Ill-effia[a. S:ta se dQgOlcliil1io? Jesu J:,i, katastrofu iZWNalle laneane elkIaplozij e V1ullkana? MoZda j e nestala i nalkon nelkog pO'11eIlleCB!ja u fUtrolbi ZernJ:je? Da Jru je Ikcwpnopotonulo u more za vnijeme jednog ad onih prarusiJoni!jiSlmh. ratova, ,cilji se efek1li. rnnogo ne razhlruj u Old lltaItaklWme i,zazvarre anom:sktrn i nuklearrrum naoI'IUzlwjarn? J\llro ttle prilwatimo da se radii o pjesnlilClk~m metafomma, ~a'Il opis jedin()g rtaikvog rata naci eemo III gilgantSkom j'ndtjskom epu »Mahabharata« . .. Mooda de AtlantlJd:a, konacno, hlla ZTIWom i ,nekog gol.emqg mebeskog t1jela dH, 1paik, nek<og stra'VJfuqg ikdSmar,a u Sum.l:eV'.om. sistema ocemu nas }!zvjeSIJava rest/a 'dSpOO'ava.m Ii j'ednako .tol'ilko uiVaZavan' OlaUanflJh Imrunuell VelilkOVlSki u svom obimnom ,konuraVeT"ZlllOilll djeilu »Propast svjetova«? RaJ7!mo.tnimo, daikile, eve Ite i druge mogucno.Li ....

:! -

Atlantida

33

tajna

zemljinih ploca
,. Kako je zavrSila Atlantida? Zanim1jiva ekspedicija. na at1antsko dno * Sta 811 naucnici otkrili pod mOl'em'l ., ZemJja. pUn. na pl.ocama '*Katastrofabie posljedice premijeitanja kontinena:ta * Komeje pripadala »BoZica snijega«? Mll'ogi aJUtoo:i djela posveeeruih protblemu Atl;a.nlel srnalllraiju da je legendanna zemlja, nestala nakon
I e eksp10ziUe vu1llkt3lIlSk:og lanea koj:i. je domin:lri.r."ao hlpOite&iCnliim lropnam. Eksplooije vulkana, iOOko nasn

35

je

vee

dobro poanato,

'Pro~1ooti 1I'l.iJsu bHe neka

riljetkos,t. Na1pIldlbilv! P.ri5;jleltlllmO

se samo nesretne sudbifIll'l 1 a:gQlfllje dmskith giI'aidova Foonp~a i Herkula:JllUma ~to su zajedno sa w.ojim futeijima mestali pod lavern u pepe10m Vezuva. llri, ICl.rugi primjer: ekspLozi·ja vulkana na dtokJU T.eri. fU EgeUiSkom morn, sanaesten.og s-ezdesetak rnit.l.ja od Krete, Desrlo se .to negdje ako 1450.

godim.e prije nove ere. U .stravrLOnoj eksplozij'i =s= je gotovo Citav atoIk sa svim svojlJm pa~acam.a 1 hramov.inna, kamenim u'licama i trgcwjma, ;nesta~lsu .i sW Illj'egovli ZlItaJd'i', a ooj veilfuCanstve!O!ilj i d~agulj,i millJ.oSke kluI1,tUlre Kinosos, MaJJia i ZaiIDro od tOigeasa ipo.OeU su da gUibe 19jaj i tope .s~ U z8'b_oravu. Talkoje VlUiIOOan na Teri OIkon~ao sJ 8.IJlnu minoska kultrurlu. Sv.i1jet n:iIje zaJbara'Vio .n.i eksp-loohjiU Kraka~~m~, ouvanog vulkana i71In'edu. Jave i B,omea. ~OJ'1 Je eksp1odtrao U 8vgnl1Stu 1883. godiine l,z~vav~. kata~ strafai1ne 1JY0000edruC'e. S1IravilCni prasak i ~1 vailo~: tri puta su OIblelJje.l!L~ planetu, Ipaik, .naJmras?,!l;]il su ibili man9lcl ta!1a&i kojiJ ~u bi~i 'iZS;·Z'V3ru' eru:pc1t~om (inestalllikom CiiJt:avog IjednQg idiJjela otuka .1 otvo.r~ern s1J:rSJVti~og amlbma III samom moru). Om su.,billll. tako 5naimi i pusboSn£ dasu u jedln:om manu 'Il!1'l11§t.iJl1l. mtav jec1.atn grad Anger, a 36,000 ljudi III tom '. kata-

dOO A tllamlt1b Ilmg·adu6i,:za ddkazima da je tu nekada «l:iat'a pOSlOOtjala Jegemdama Atlan1lida. ZaJnimJlijllJva qpera'ci(ja u lroj'oj sa lkariSteni i droIgl .natjmQde:rnJ.'it;i1i balt!lJs'kafi francuske i aan€11"icke j,zmde, kao sto S'U curvem.i ,>-aarvm« i »pOldmOl'1Il:iOki tanji:r«: Itsin« (»Cyana{() mge prosla bez ru.wuden~a. Taka je u jedlnam trenurtJl.ru »ailiVli!n« narpafi.a dZmovSka hohottllea, a dragom ~gQdam francuski i, amoen.'!iBcistrai liv~ i geol1ozl doZi'V'jeo1i:su dtraana'tilCtne .tmruutike u 6rl3oViima dOik [e »aJl'VlJn« InepooniiOno ,staja.·o zagJavljen no. d'lfuirnJi. ad 2.700 metara, Ipalk, apera:c:ija j·e ,uapj ela, a otktri,6a do mj,j!h u nwO'n.ici dOOlJi iS1maZujuci 000 Mlatntilka dopri-, ntjeJ.a su de. saznamo mnogo viSe 0 prOOl'OiSti· naie 'plwnete i zalkIcmiItoIstima koje V11adaju u ~nmi.r:mju '. ' a.j ine koee. UlkttaJtlk:o,potvrdeno joe neSflo SID je dooB1ll zaJ' dncm.jemacki geofIDzic-ar, AUred Vegenoer (A. We~ lID; r), 1Ilaslu6itvao jos prije viSe od 'SeroeseJt godma I:r. to 'je, Ilootnaano, daeovao i sV!OIj mVOlt 1930. gddlne. ~'gener joe, nairme, pogi,nu!o kada 'je u ~ed1ci~d. III1 Grenlall'liClIu tnagaJo za a'okaJmma 'k~i ce pot\lll'ldiili
It t

godiime iUlCestvrovalii u »Oper~ilj1: &rhimro« (»AJrcbIimed.e«), lllaiZvanoj po 'istOiimen'Om ~"u to vrijeme tD.atjsa'VTeSanijem bartidkafu sa k{)ljim eu se uee.n.jaoi viSe 00. lpetl!ooet ipUta spu$tal!i. na ItajaLDStveno 1975.

MovU teoriju,

IklUmm.itCkoon casu

ll1aSl'O

je smrt

pomahnIDta1onn
v

momi! 1t . ,U dJugoj istxxdji iljudslrog roda billo j.e, na za100., 'i drugih k8ltasbro1a iitzIaz~anih v:~a.n.9kim .~p'lo?jama Ii sasvli!m je moguce ~a ~e 1 Atlantlda do;;ivj ela &voj klra!j nalkon erupdJ e V!UJlkMl!s1rogIanca sto j e domin'ilrao Ciltavim ilropnO'lll. To na ·ilzv'jestam. naciln potv.rduje ieks~c:iJja ameT)i~o-f\raJROIUISki.h.oceam.ograia i geolo:ga kiO]il su
36

U S\1I()'J(jj :teocridi Vegener 'j e pol-a.zi,o od u t:o vri.gort:ovo. jeretreke pre1lpastav:ke da su SiV1 danaIj ktanrtfunen.ti i ostrva prv9:bi llno ptI1ilpada.li je!dnoj I 'mfbv 'Q1oj geoloOO<oj masi, od ilroje su se, telk. u II ~11mn red:atirvtno kasnom razdoiljlj-u, odvojtilJi.: veei &, ! lavL 'k>OpDa, Ikojoi ffil se, u augoon procesu, sve I ,. rm ($usobno u:dalja,va-1i. Tall~o je, na primje«, V r-n r ukazao ma jasno uOOl.jirvlll medusOibnu slicIlruJItitUl"a 1 sta.'l'osti stiljenda na obalama Juine 'I· . i ,A$rilke, ka'O i na srOOn(1Sf;fosLlnih Mlj.a'ka
I1
l

37

mJlllicma godm a. Sta to pralktileno matii? Kion<1:lilnet1t1j,ostrva ili Illl'omko drro su u Slbvar.i. goonUli .sl~ j~e ~Iike !ploCe, dok njen 'don,~i dti.o: na.,druh'illJt Q~ y~ew kLl~et3JI"a, p~lV'a na usi'jwnOlj lam, kOJa se jos u.vlfJE!'k ne1'ZlllJerenom snagcm, Ta snag~ poclllli;Je ad tB!Joostvenog djejlStva -j1OiS mJnogo dU_blJlh PEg-liana' :nase Iplrunete, kajd SUo dalllaSnjoj na-

na ikontlirnemttima. medusdbno udallj€!!1im na _ hiJ1ja.dekilometam r Is1lraz:ivalfllj:a okQlja. su u »Operacijd Arhimed« izv~Hi _.a~e,nLOk.i .i :flnmou.ski nalUCniei,rU cjelilni Sl1 pmvrclli1 V~-\300'erove ,p~e~.ostaVlke. Danas je poznato ~a povrsma Zeml'J'€ :nlJ e nepOll1'lJl'Cna i III j ezgru stabllna ~ora, vee da [e D~a od 'VIilSe !pIlOCa ki1uimDg OfbliJka, deblj&ne od pedeset do stotiOJAl kilollletacr-a. PJdCe pliutaju na uZoce!noj z.itJlroj Iavi, a u p~ru.mmen1lp,?ID su !pOikJTetu vee punih dvije stotine

Rani!j a IPretpostavika da se srediste lw~e planete sastqji od uzarene kugle ad niikla. i·gv>~da, dovedeaa je U SUlllllj-U. Za takwu gusfOOu materijaia, naime, potrrebno je ii (joo nepoznarbo) agpeglaJtno sta.nti<e U kame mart16ri'ja dOiSeZe onaj stepen tViI1dooce, kQji bd, pod zaimiiSliv.im fizi&ilim uticaIjem ostan sasvan il1~rom'iti enjen.. P.romjar Ite )~Wllu"ta!rnje Z.amljline kugle« je prooijenjen na oko hiJ1j.aldu j, pet srotinak!il('Xllletam.

neuporedi'VD

~:e~e

lUC'l.~llJpra.v.o, mB.ln6~ tP02lna:~ nego povrSilna M~eseca. "Fa sila je, III etvari stvaml lWOO'k ~el!'aill!j'll kon·~tn~aJta, ~da je zaik!anltost joo uV'ijelk nOO.()VOiljno

'sl:qIu neke vrste magme, koja je 00. Jma~e pod. Zemlj;ill1om povrSiil1KllIl1. Ne&i n8lUooic'i: su m1§l~'enlj'a da se ta 1ro.gJa kJrete po neki!m SV'0'jlilm z*oo.iftostima, sasvim neovjlsn:iJm od obrtanj·a Iplarnete! NaraJVlll'O, joo .n'i: p:ciib]i.~l1'o 'h'ije razjaSmj,eno kakvu ulogu mil Zem!l~~no je0grI'o 'kretamj em !pO vlastittirm zaik-onil1na, ChIne '!ll8JSta1u trenja koja stvwraj:u. ZemljiO'l m.et<izam. Izvjesno Ije da d!j,elujlll nepoznati f1iziCki 2'ial1ron1, jer obi4l.o magn:etSko gv&d:e - vel:

Ta 1Img11a pluta

pea

IU

IStr.azena 1 poenats.
.. ~r~

Z~rrdj.itn.e :ku~le se s~O!ji od Ulkupno osam v~.clh ~ liZV'JesnIo,g bl'l~Ja offianlj!lih ploea. iRazdvqjeni d'iJJel0fV11 oseZu u IOUbUlU sve do tekuce lave i mag_ d me. I anada zalkcm:i s1la koj'i vladaju pod poiVTS.iIn'Ol)l 'n~s~ .plane,te,. j'o,S ~~u priJh1iZrn'O ·obja~jem.i, na'Won',l~ SlU, lfPaJk, rdOlPlal predstarvu a n~ruhovoj prirooi. Sr~ilZm~og ,dr . ~deu-s~ iz K'aliifOiN11i~e' (USA) je, rm~ ereei 'OlScl[am'Jie Zernll:J1IIle,lop.te, l1J1bv':rUio da au atorni, ~n'oono mol~H - vee II duMrui: od dvi~e hHdad~ ~111tml:etan;a "leoma, )2fuiljeroi«: nj'i!hov pnvohiJtm vOlliUll1lelIl se 19IDa!l'l'jJUje za desert: puta,a 7JIlamO

N·~.Onk1 su lZracuna.!~. da s~mo jez.gro Zemlje trpi rpdbmak ad otko 25 mllli<m:a ikJJlogFama na jedan kvadratni centiiInaf;ar!
38

da rnn.OiI?o,bl~:ZIi.~rtlitis~

:pretvara

graflJt u clijamant.

P,mislke, 1kaBwi.u u.trohi ZemLje rnoea da viladaju, mje mO.g1Uee rellronstruisati ni 1\1. [ednom iQaIUenOm iaJOOr.atorlju u svdjatu .. Led pod. pritlSkom. ad Cetrdeset h.iJ.j3lda aJ1miOOfer.a, na 'prliimjer, It.o.piJ se lbek prd te!rIllPerarturi od 190 S'bupnIj eva Gelzid'lJlSOVih, a ulje pod 1Ill41lOg0 rm<mjjfun pfiltils'kom., ·tol1!lro se zestoko stvrdne da je ·njime moguce - rezaJti CelldJk! GirganlfSke silte ZemlJj3inog 'jezgra, !Ilaj!Zad,. sva!kako utic.u ~ na pamjera;nje sviih »lllda« ilroje plutajlQ na ndegovrOlj 'P~. Danas pootoje ViI'10 'precirz.md :instrumentl, ko,jin:na je tl&ve pokrete mogu6e -wm.je'" riti e!ik do iSpod millimetamke 'i'aOnostL Na primtler: tatzdaljma E'Vl'~e ad .am.eriCkog Iklcmtinen1:a svake godine se pc4V'6Ca za dko 25 millimetan, Sto, u geo\l~ kl'atkomW"emeruskam pe.nilodu. od stOltlinu mHiona godima" mom vee - 2.500 kHometailra!

pri zagrijavanjru ad nekciliiko :sV'OIj magnetirzaan!

stJotiJlla stepEmli -

gubti

39

Neke ploee »'PUltUj,U« rrmogo brze. Take se -razda:lj1n.a izmedu EV'r"Pe i Grenlamda, sarno u toku pOlSlj'ec1nJ~ilhstatinu <godina, povecala za gotovo jedan
i po klilornetaJr!

dina se, prema ·sjeveru, povukao za osam hjljada kiknnetara i »lOa~etio« (tta die .kopna, kCllj'i danas pripada 'PrerteZ:nio Kini, Neoslobodenl prHisalk se mectUrtlim,1i da~je nastavlja. .nesmanjenem z.esm1l1om. Usljed toga su se, konaeno, medusobno pnignj ecHe IN.ice ta dva ik.opneilla blO'ka. Taka je nastao i rnasiv - Himeilalj a 1 poota'Vlke da se Zem1ja telk prije nelkih mi1ijarou godiJna f«"mkala u nebesko l1Ji:jelo »bez vlastite svjetloot:i«" i da se samo 'na ne!ko]fuk,o mjeeta nj ene povru m.nogo 'ra;ni1am periodu obrazovala evr&ta koea. Usljed daljeg h1ad:ernja [e, najzad, nastala jech.nstv'eI!la kOTa mi:o,1,ma1ne debljine, pod kojam je kljuca!la llza.l'etna lava, klQlja je na vi.se m~esta stalno i(lJbljala i rna pOVTsinlU. Na toj tanko~ ZeN eki

Pravci kreiam,ja nisu j~d..lJD.stven.i, se, izgleda, u:k:rlSta.ju bez itkakvQg reda, Talko dio AvUje, koji je danas Indtja, u Ito1w sto osarndeset miJ.iona go-

v~c

lIlalUIcn'iJci, \kalo i Vegen~

pooU su od pret-

sme -

zrutilDl nevelIiJke rjecioce irna:jzad siroike !Fijeke od kqjih su illlIIl!og.o ikasniJje nastali pradkeani, K'isiJk, rnedutisn, u ·1;'10 W1iUeme joo nije postojac! Dalja hlatlenja su, kasniqe, prolUzrolooivala nabiranje Zrnnl~im;edrore. Na povrrsiIni'SU se pojaviae mnoge provaliUe i ambisi. Ve6iJna danasnjih nau~a je uvjerena da se ojelokupnc kopno nekada sastojalo ad [ednog jedJiLnog 'kOU'r1J{>aIktm'Og kopna, 1)0 jest 'kont~nenta. Ta1 pralkOllllt'imemt se, prije ill.elkr1h dvilje stotin€ miLiooa god1na, raspao U dva dZiIn'O'Vs~a dijela. To 00L'alU't82lija Godvanalend] i Trada [e poeeo nedug! period dlmllSaurusa, k()j,ih jebrlo rvdiie od idvbje sta1tiIne raznjh vrsta i ikoji su na Zetm1jl. egzistkali. ialV'jesno VIl~jeme. U to virijeme su ma mclean gilJcwhusu vdadale sasvirn dvugaciJje Ikldmaiske p~iIl!i!ke. S'W dlilnasoorusi imal! »)hlardbu 'krv«, pa 'SJU moglii. da qpstanu [edino na temperaturama od deset pa do in~j'VliSe cetrdeset stepeni CelZ'i~usarvdh. Na osnOMU .toga, a ii i·z drugih razloga, pretpostavlja se da je a b@ vritjeme temperatulJ:'a na 8ta'vOj plame1d l>11a priliiOno raW'l!omjenna i da su godiSnje promjena bilegotew,o zanemarljive. Sta:vlSe, u bl'irz.iJnli polova

sa

fDllljiJnJojljusel .nlilje bilo ad. kontmeaata, n:i mOl·a .. Cl!O globus ~e bio prezasieen sasvhn nep}odnilm pustinjima sacinjellrim od sljumlka i kamenja. Bezlbrojne gilgan1JSke vt:LlikamiSkeerupcrje su stvorile pt've,geOi1ooke fo:rnnad~je. Atmosfera se sastojala od otrovm'ih para metana, amdnlhjruka i sumpQlI'vlQ!d1lka, izmIijeSaruh is vreilim teilmiew rpliJneovima !kOlji su izbijal1i iz ~ana i x!Oijli suse, ,telk ,naJklOtn vnse mH:iona g,OOma, kondenzova'li na veldkan visinama, da bi se odatle, u nelpre\kid.Il::li'Pl prolomsma oblaka, obrusavali na j-Q,S uvi'jelk 'tanarnu koI'IU naSe planete. Usljed te JIJ11terw:Lrvrneai}dwnost.i mase vade su se odmah isparavale. Telk u tdkiu dai1j,nih hladenja na povrSimi ZemJ.je su se, tu i tarno, poce-li da fO'['IID:iraju potoci, 40

rule su -

palrnel

malim naSlagama

S1oort:, Amll:I1ld!z.en, Berd i nmogi drugi isrtraZivaci poluva sVIOjevremeno su nas iClJV1je.§ta'Val:i. ogreo

uglj a na An'tarktUw,

koj e su l}do-

V'olljlI1e ea snaibdi(jevSIRje sv'ijeta u tr::Nlru vise milenIiljuma«. TOlIlajfboillje ddkazuje da je u toj oblasti I!lelkaida bujaia lTamlOliJka vegetacij a! U svakodnevnom ZfuVota cesto se cuje izreka da }e na Zemlj;l Isve prolazno, 'Do je taano,. pogotovo

kada je u pirt>mjlU spoljni lilk nase planete. Prorrqeae dfirn:~iIh 'l"azmj~a, Ikoj€ su, u geolooklim pereodirna, dovele dio dana.snjeg izgleda Zemlje, nikarko nisu bile isoI'pljelIle ~jerarnjem ik;cmtinenata i stvaraInjem ogrommh plB1nilru~ldh vljenaca. Narprot1W, te promjene su prafile i navale gi·g:mtlS'kih rnasa vode,

pod kojian su tonula ostrva, zem~je i kon1;ilnenti, dok &U na drugim mjestima, opet, izranjala nova kopna
i mova jasno tpl'loSDram!Stva. Buduc! [e da su liatni
U.

da

okeanl

sa.lI~njBlvaju na ®orna-

sedamdeset procenata

sveukupne
gI'lOJnnoj mj

Zernljim\l povrS'ime,
l"i u.ticali

cnu sli!ku Il').ase planets. Svug.dje gdje je otl~rirvena nafta, nekada SU, U ·tdklu dugi!h poha, bila j zeta i. mora, na Cilljem [e oou spore a·Ii nemmovno tekao proces raspadanja 'balkterija. Proces fiorm'irElll'lja kore na In.asoj planeti nije, razwmltilwo, ni do danas defiln~tivno zaolkr,uz n. On se i dalje odivJja, DOIdtme, sporo ali p rmanentno, P,loce Zemljlme uitll'O!be rnogu, zarad razl~jtih pravaca kiretanua, da ee suklobe I da tako pt'Oluzrolkuju stravilemu /kali:aJswoi;u. lVIog.u da nas.taJIlu napo.ni nezamhsli!v1h snaga, 1roji.~oliko b'i se pretvorll! u e~lj;sp1O"tiju, :ma~u da u'l1iste go1Jovocit8lv j_ dan kentinent, MlOl~ce j,e da je i peopast ~egelndarrne A:blan:t~de IMla prouzrdJtiava.na jednim ;taJkvim dj jlS;tV'oan pri;rOOnih lSilla unuta.r nase planete. U trrenurtlcu uzasa, ctdeIa !pIoea Annerilke set ponesena nevidlj'i'\rjm ru'kama, ~a od ma1Jienog lezP·\·t.ai sa sobom, prerna sjevenu, ,u vode n;tIora odvukla veLik oblasti 'aJJ!h!.ilpelaga Atlam.t:iid.e, k.ao1j, pri'ObaJna poooueja 6iUzne Amerilkie, ddk je, iStIovtemeno, iz Paeifilka nil. veeu vilSinu p~'i:gl:a obala ju7:noameri~kogkontLn,enta ...
To na:glo )premjeStJaln.je« kOllltilIl nata pratile su i gLga.nJ1lSke popl'l3lVe, Ikoje Ipraistorija. pamrt.1. kao Poftap. Jedan (lid 'brojlIli!h ddkaza »prelhranja« Ina kontilllemJtalIrnu masu predstarvIja i [ezero Tlltilkaika a povr-

Ima i leWu.gih primjera. »GadiJne 196a, [edna gll'IUpa alpmesta, koji su mamjeraval! da se po:pnu na vrh Ko.r~·nade Gr~d: (Ccronade Grande)«, navodi u svoJo~. z,an!:mlpv'OJ iknjdJri »Deset hUjada Ig€Xdiina pos.tqlanj a za:g:QII'l.et~e Itnlka«,lotlklr.ila je geometrejske TUS6'V1Dnekoje supod,sjecale na uliee i sistem kanalizadje. Te DStatke atk.r'lli SIll na v.1Jsinama od 4.700, 4.810 i 4.880 metara nadmorske vnsme. Na 5.350 metaea 'll!a!iI5li su na kamene stepenice, a na 5.480 metara, izrnedu 'Vjeci'tog snijega, na [edan kmu,g masivnog kamenja visakog oko jedan metar! Ciji je obicn tznosio pumh ,petna.~st met~a·r.a.Sa;m~1 su da te veoma starre lkanstrukclJ·e Indiosi na~lvaJ1U ,;p.askam..as· i da i.b ;smabrajlU za mj'e,sto za odmor na lpubu ka bogovima. Je.dan cd ucesnika ove ekspedicije, Karlos Zarate, temelj'~bj e j e ilSpirt:i!vao -teren i ucantru kruga !p:roa1asao jOO'llJU gwbniiou sa pesudem, predmetirna od drveta i' tdragoojen:im metalima, tkarrinama i komadiirmaSIDo-ljiki. NeSta ka:.milje, alpinisti su o1:lk._rili 'i! ruSeviIne stamben'i,h lkruca, koje su gradene u obltKu kcUJpOila. Mpilmsti ISU hili veoma umorni zbognroQl$'t'Elltita ki:seonjJka ali su uspjeli da utvrde da su S'V'ipredm.e·ti p()k.ri'veni~ s~Ojem ViulkanSkog pepela. U o.k:Qlini. su pr,onraSl~ Ii mUltll!iOe sa lI"a:zJrnmnaikitoon, razne rnetalne
~egure i trat,gCIVe gvozaa.«(

si:nom 00. 8.300 kvadmfmih ~ilC1tne'l:ara, koje pred,stawja [edinstveni .geoloSki kuriozum na svijetu. Jezero, naime, kalko je .poenato, leZi na v.i,tsim.i ad ~g:OItovocetiri hillja:de rnetara :i·Zlnad morske pOVIrSine, Ina d,alelko ve6oj· vUlSilnii nego vrhovd mnogib visokih
plaailna.

Predmeti, kalko je 'kasnije ustanovljeno.: pottcali su i·z praistJOJ:I.idskog. erioda; a dobro se ~~~ eta p Inke 'n:ilkada nisu 'OItJkrille tajnu gvoZda. To praiklbcIrl0 maci da su zagOl!l~ ostaci sa peruanskih Kordiljera prilpadaJli nekoj drug oj civnizacija. A,li, 'k!ojQj?
AtlarJj.tidi?!

MoZda.
43

42

Medu ,oi1kciverniJm predmetima masla se i jedna zlatna f:i.gurilnazene, citje crte lica 1111, malo ne lice na Zelle i: djevdjlke ikoj,i danas zive u tom !kra~l\..l. Figu.rma, 'koj-oj su aVihe'olozi dali ime »B.o:z,i,casnijega« nadena je Illia. visirni ad 5.. 34 metra, a blla jeu 6 centeu jedoog sawlet10g ikrlu,g.a, kojeg suo cml1e cetrdese t ljudl$}qh, deforunllSarIlihl,oba4lj a. Ovom tipu otkr.1Ca pripada i nalae poznatog melcs.i&og ucenjalka Garsija Pajona, On [e, taIk.od:e na Kord'iJ.,jarljma, IDa Vli.sini od 5,700 metaea, pod debe-Lim S'lojern leda, o!Jk:ri'O ostatke dvidru koliba. To ne ,bi bilLo toEllro wdno da oko Iko]iJba nisu p'ro.nattene skoljlke 1: Ibrargovi alkit.ilV'll'oSlti mora sto najzorni.rje govorf da su lkolibe u daleik()lj !pl1oMooti, zapraYO, bille pQd~gnute na obaili mcca, KaM'1ja istrazwamja su ustaJIliwi.ola da sa ika.tastr:1()falno podizamj:e tIe ordi~all:o pride Inajl1mmje deset hlJ.jada. godlna,

pa 'live do voda Ledenog

ta t'alSjeilima je Ii. z.apeCati,la. iSUld:b:imuArtlam:tide. Pu'kot:iala je, naime, papreeno plteS(jerkla veUk:e

enora na sjeveeu,

Upravo

kJ.e, u vri'jeme u kome i tajansbveno] Artllalntm.

SaJSV!im stgurno,

S010n

posta'VIlje prlro

da0

j edan ad uzroka ka!tastrofe u ti.da. mogao je da bude i pritlilsalk ,takloZVaJlle »p1oee Naca«, ls:()j,aprema sjeveru ipOtlli.9lruje ploeu ArrneI'tiike, a Ikoja se, opet, moe prema zaJpaidu, TaIk;o au se $ra2lov.aH i pIan'ilTlSki rna,silViAtnda i Kordi,lj era , Bloce su se u prtoM.OiSti snaooo

kojoj

de nesta!l.a Atlan

otoke hiJpOitertiCnogaI'h,~pelaJga. ta/k,o da SlU mwgl -v:u..1kani na AJt1ant1d'i erupti:rali u strasnoj ~miji 'koja je [ednu fwtastimu <!l'vi'llrzaciju lUlniStila III l>je'cmom ,straSnom d3!11JU i [edrioj strasno] noci«, U tom sUidibonoonam trerrutku, ako prilivatimo ovu teoriju ·kao tacnu, Zemlja se otvorila i poJm1jaie su uzarene rnase UalVe. Sve sto nije uniStila lava, pr~() je okeam.. T.o je vecma oblasti legendarInog 1ktQfPlla propala u pakao ognj a i vode, kao da )'1Iikada nij e ni pos.t.ojala. Ostafke kopna [e, 1'a7JUmljILvQ, tokom pmhuj alih mjlenijuma ,ia;lokalo more, Iz sirolkih prosteanstava Atlan1:iSkag oikJe9ll1a d.anasstrse sarno pojed~JIla ostrva, s'\1liedoCeCi 0 JIle!kadaSndem postojanju jednog diljela. Zem1!je, ~i'ji SIll ziltelj'i imah razvljenu kultueu i tehiniiklu, a. mozda su, U nekirn oblastlma, calk blh i mnogo llaJpredJn1j i. fugoctemJi ruzasom, neznatni broj prez.:iVjelih uspio
je Iadarna da Ulmallme Ikatastrofli. Iskrcali su se na

suJklcjbile.

AIlro au eneI1!fi'}e tili placa b:iile tako snazne da su uspiele da fOlUn:iIr~ju dmoViSke planil!llSke vijence, sigmmo je da su bez ve6vh problema mogle ·i da Cibv 'jedan aM~pelag itSOupajru iz »lml'i1jena« i da ga odv·U]w nadkeanSko dIlJO. A to se, '1.lpI'M"o, prema mnogim atlanidolozima, desilo i' Atlantidi, Kattastrofa je poCeI1a vee kada se »sav« izmedu amerieke i aMCke ¢Ioce ukrsbio s aI'blipeliagoO'In i kada su pIoce dospj ale u gotovo .fnmtailian pOilozaj. Napovrsillli nase piarn.ete se pojavilaSltraStla pukor1J:iJnal lroja se :pTO!tezala od mora ~o .JOODOig· pola,

av'l1qpsko, a:r.I'iOk'O I ameriOko kopno i tu nastavili zwOf!; u stalnom strahu od katadcl!izine. Ali, 0 njima i njihovoj djeIaronDSti u sasvim novrm uslovima govorieemo cpsi'l1n'o mesto lkal3n!ije ... Noo!ka nas danas uei dta SVIL pokreti Zemljinih pl'Oca ne dovode do straV'iCnih Ikarta:klizmi. Proces pomOer.anjla se, po pravillu, odv.Lja sporo i Covjelk ga, U taiku svog iWata, gOitovo uopste ne opaza, lJpak, na pomorskim lkarbarna u praSlo.sti oznacavana su mnoga ostrva lrojiJh danas uopste nema, T() je hila sudblna i mnogilh poznatlh svjetskih luka, Gdje se, recsmo, zdjela Vlmeta, ·burma wuka IU Istoenom moru, o kCYjoj g,QlVlore mnoge pomorske iknOli:ge proSlosti? SHOna SUidlbi:na, i71g1erla, prlljetl i 'ilene-cAdi. FJ'ksperti su precitZino i:zra:oU'nali da ce taj grad posonuti

45

IU

more, najlkasn!itie u rOikru od stotirru godina! Oblast oko MartkiOlVog :toga, s vremena :na vrijeme, veepre,{)1av1jru:ju 'plime. Taj zastrasujuci fenomen nije bio

uocljiv sve do prilie ue!~oltiiloogodina. Nasuprot Venecifji, Plza 'je u srednjeen vljeklu bila moena pornorska repub[ilka, Sa svojom razvucenom l'llkom !l!Pasn.o·je kc:mJklurisala ta~ i Denov], Vladala je cJ.,tavom Sandlt.n:Lj<Om, dij€1ov1ima Korziike i ,Balearirna.
DanB.'S je Piza, Ikalk!o nam je poenato, gotovo deset

magnetskom polju, koja Ibi .mogla da nastane pomjer~nljem ;rotaciljske osovine. Andersea je, za potvrdu svoie teor,ije, isbrazi!Vao IPunm deset godina, Dokaze ,(Ed'icija ;l)Ebertin«, Alen). J10S ra[lilije, zapadnOOlljema&i nrut,umlog Krajhgauer r(Kl"eioohgaruer)je bio miSlijetn.ja. da se Sjeverrii
tpOIl nekada nalazio u bHzlini daala'sn,j'ih Hawajs:kiih 'je
~2m~O ill

'Slvoj-oj knjiei

»A'stl1()geogrdlja.

i istorija«

kHometara udaljena od - morske obalel Kao nekada Alblantidu,. tako bj i ostrvo Island, jednoga dana mogJa da zadesi katastrofa, Na njemu
su jos uvi1eJk aMLv[l'i mnogi Vtulkaru, a tek 19'63.

jedno.g podvodnog vul!k'B.!lla, 'iSkmlo oofJrvo Surtsej. Deset godina kasnilje,. 'VULk!3lnlSka errupcija na Helmeju je svojom Iavom Ii pepelorn si.'ooke oblasti grada pretvorrla u j~ooi pakao ognja~ dima i plina. Treba imalti na I\JJInU da je Isla'\1d rascijepljen meobicno, ali 'j e sasvim lffio,gu6e - naglt »trzaj « na obalskcm rasjedu ked SvetQg An!drilje, koji popreooo sijeee KalliJf<:WI1l'!~jlu, mogao 'bi i na Islandu da itlazP'Ve. stra viclllIU kataka.'ilZilnU! Pram a miSljrmjlu nekih 111 UOnliik a , sbog pomjea llanja Zem:lIjill1e OSiovlline, ,wikol'o 1:1i. i c~tava nasa planeta mogla da bude ugr.oi:ena kaltastra.fom. Tako
misl! i ameri(ild tl!~enci8lk HJu A. BIf'OOlI1(Huglh A. Brown) iIz Lcm,g Aj<leruda (Lend Iiand), u driavLi NjlUjor.k, kOlji 'je,pr11e lIleikolillrogodlina, Ujedmjenim riaeijama 'l1puJtio i opSriIra!ll apel, ukazavsi na talkvu puko.binl():m i.zmed'll amerieke ploee Obje ploee se ikJrec.u u suprotnom
j

godme je, zahvalj,JUjru.Ci djelovanju

pl·oee E'I,lIl"()Iij,Zide. srnjeru. Z'IIluci

aiJi se, p:r:i;je nekih trideset hi<lja:da godina, neke kosrnieke katastrofe, pornjerio prema jluz.nmn d§JjeLu Grenlanda, Tek Ill. jednom mnogo kasnijem 'perrodu zauzeo je dana.snji geogl'afski poloZaj, ene je, zapravo, poeelo Ii· posljednje ledeno doba. Naravno, tesko jP. i nasiutilti sta se, odista, dogodilo 'CIDOgkobnog' dana pr~je oko dvalnaest hitjada ,godina kada je nestala Atlantida. Pomjeranje Zemljinih ploea i zagonetne sile, koje djduju 'U utoobi lllMe Iplanete, samo hi kao reailna ~6nost mogle btti kiriivcem za pra'istortj!Slru ka<taMirzmu. Mi za to, i2luzev pretpostaVikii, rneduttm, nemama nikakvih
fw:st:ili Iddlmza.

ostrva, usljed

F1rancuski i amerlek;

mauenici, koji su ueestvo-

valli u >>Operao.ij.i Arhi.imedcl nicim nisu dokazah da su ma dnu Atlcmtlllta nahShl na neke op;,pljive dokaze drem'Dig kopl'la. Naprotiv, '0 Atlarrutidi nisu c'a1k zeljeE (lli da govore, Lpak, ilStaikH su na gJr1godnoj konfel'onciljii za stampu da su sa gO!lemim uzbudenjem,

opasnost.

N asup:rQlt Brauou, nauOniJk J. Andersen 1hz Duizburga (SR NDema&.a) gevori I() naprsrrueu pola, pod C:imIe podrazwniljev.a ra~mjenru ener,gije u ZemljimQm

bora'Ve6i u modemom batiskaju »alvdn«, iz neporedne IblizIDe pesmaerali radvofkana na OtkeBlnsiko.m. dn'U. Gotovo tri .k5.'lometra ispod morske povrsjne rsdlo« j'e vulkerr izbacuj'Uci lavu i rastaljeno stij nj.e. Medrutim, oao suo nije poslo za rukom franeu.'1ko-ameri:ckoti nau.onoj ek1pi, poslo j e sovj etskoj, Ona J' na Idruu AtlaJ:llt.llka otknila kamene bldkove koji
IPOchljecaju na ru:sElIV1iIne ve1i1kih gradevina.

46

47

Istovremeno,

sovj ert:snrl Zna,nstV1e!I1ilk Andrej

Ar-

ik.acl'ioj 1bi!OOlOIV, dhreiktor lnsbtuta A za loJkeam.Oigrafjd'll S$SR, ()bja'Vio je fascinarntnu naJUQnru raspravu s li01Jografijama koje ~,e na dnu Altlmntilka snimio njedr V. Marakujev, kOti'L je ueestvovao u lSoVjetskod eUrspe!diciji. Na fotOigNfijama, snimljerom nelroldrko ISlto&a kilometara dal~ od 'por1ruJgalske obale, jasno se vide ~et;Lri cetvrtaste ~amene gromade pravi!ln.ih obllka, Uwje nesumnjivo pr.e'distavlj a-j'U ostatke nekafkvog tepell).!sta. AksiolIwv klnosi teoriju da se radi 0 ostacima gradevrirne koia .j'e pdpaldala Atlantirdi! Pored ove fotogra:f>ilje, sovjetslcl n3lucO'i:ci naei:n:il1i u joS preloo sedam hiljada £otosa, koj'i pr~kazu!:}u a C6UJt!ke citavag narselja 'Potan!Ulog ll1alkOll1 »lall1canih V1ulk~ih e1mpl'ozij a«. ;ka1:a!klirnn~ u kojoj Ie o:kon6ala Atl an tida , med'llltfun, ima i mnogo drugih teorija, Na prjrnjer, ona koja govoId 0 sbravtiemoj eJkspikx:dji ROj'll je ieazvalo nepoznato ne!besko t'lde'lo ogromnih dim€!ll!Zi(ja. gov kolega porne:nutoj

A,..

To je uZlwdldiva
-

pdca

MJU'kovQm Planetoidu

podupirac neba
se SruSlO···
'" Stll SEI 1908, dogodilo u Sibiru? .. Opasne putanje giga:ntskih asteroida Stn bi sedogodUo kada bi ... 1 '" Drevna svjedocanstva 0 s.trasnoj kataklizmi '" 0 cem.u govore svete knjige j prastari zapisi? '" ZanimJjivo otkrice DZemsa Ceri!valda
v·

'*

» ...

J ednoga

dana

dogodila .se strasna

eksplo-

z!Jja, IOd koje je mnlCigo 'Vlrsta sume uz obje ebale dlj e'ke C.ambe poIlegJ:o kao pdkoSeno. KoUba mojega Ibr,ata IblJJ:aje sravnjena sa zemljroon, ikrov joj je odni-o

48

"-

Atla.ntlda

49

vjetar, a ntiegovfi. su se SObOV1i od straha razbjezali. '~~ bullJa mcj brat je ~lusjo. a od zracnog pritiska, Joo dugobolovao ... « • ».. , Ugledala sam ka[ko se nebo na sjeveru 'raspara:lo do same zamlje i kako [e suknula vatra. Pomislili smo da s neba pada kamenje i razbjezali srno S~ lpTeatravljeni, os.ta,wrvsi vedra ik:raj izvora. Kelda. stno Slti.gU do lku6e, (!laSli smo onesvj estanog oca Serrujenova. VaItra je ·bila sjajnija od Sunca. Za vdjetme1Ju1mja.ve, Zemlj,a i Ikoliba su strasno podrhtavale, a s lkl'OlVlova se oo~pa1a zemlja ... « .ovo su samo dva nasumice uzeta sV:jedocan.stva
'0

NiIk,p, nLje zmao

veliJk.oj bulngl1JSkioj

e[Ksl)lfrriji,

k>oaa

[e posl] ednj'eg

jun~g dana 1908. godlne pogodila din Sibira, naOi!nIiJvsl pravu plUStos na pOdlnJlc'jru .prestranom oko dvide hi~jade lkiJ.ometara. Od tada je prosle ?5 godina, a nuanic!i' jioS uv'iljek nisu usaglasjli svoje stavove oko toga ~ta je, zapravo, palo u SibjlI'. Da li je iUO bio gtolem~ as¢e:rroj)d? MoUla meteorit mooda konnsta, nnoxda svemi,rS'ki brod gosllLju ·i.z udaljenih
, SVljetova, a i!nozda

ca1k.

Lzagonebna

crna

l'upa?l

....

&ine we pretposta vke i'ma:ju svoj e pobornfke anedlu ucenjadn:na dalIlQ§njice, alli veeina ih, ipak, zagOiva:ra),u 'i'dejru da je nenastanjeno 'tungusko prostranmvo oeesao, zaprevo, lrep neke zailiutale komete, Nara' "L:O, za OIV'U te:lJU oni irnaju podosta i va1l.jalllih aT,gUl'UeIl'taia, ailli rbii nam iad'uzei]o pI"WlSe proetora da se nj 1rna bavimo. TooguSka _llo2'}ilja izazvala je fanrtasticne efe:k:te u svj~etu: U LO'n:donu se te 'noCi na ulicama moglo cl11atliIkao da je.pola dana, u Haj,delJhergu (HeidelbefI'lglu},SR Njemaoko], do sarnog svlltan.ja su pl<oviE S'IIIjetlQlll1 OIbasj ani ,oIhl8!ci, irz JnJnblglh. evropsk ilh opservatorrl.ja ~ se IDlQglJa oibavi!1li n'Oma pOISmattralllja, a 'Qugo podrhtavarnj 8 tla zabhljeZ'iJ.'i S"U i seiziffiograf.i sLrom. Annerfilke. '
l

dvije decenije ka!snijoe, ialkoje rdogadaj bio [edan od lUaJjdir.arrnatimfujlh u p.ov.iljesti n·ase planete pooljedJnjih nelJ:roliko stoljeea, Jer, da je, ,.ugrom zItE! wbi'. kako .'3U kasn'i(je ucenjadl oitlracn,lJTI'ali, Zemlja bila samo cetvI'lt dana dai~j.e U svojem ,db:vtamju, taj2lOSitv€nQ nebesko ti1je1,o naprosto hi z'brisalo Peo-ilrograd (danaSnQi Letn~ilngrad). Hi da je billa pod. nematlIl'o dru'gi!ro uglom - otiJSao hI LoIndrOn, ihli pola dana dalj e ·Njuj~t ~ tallro· dalje, i talko dalje. Sreeorn dOlgad:aj se desio ar prostranom i nenasta1njenom Si!bill'U d. prva almpedtdja Sovjetslkeaikademi~e '2ID.BJn!c6ti, sa Leonldcm Kulikom na ceLu, krenula [e na lice mjesta tclk p.ocetkom 192!l. godime, ali je 'OJpustosen.i [krajlctkilk detall}ni-j e :1spitan tek desetak godirna Ikasn:ije, za vrijeme KuiiJ}rove ce<tvrte eiksipediclde. Neste manje uzbudljiv i dramatican dogada] odigrao se 8. marta 197~. -godine u Ki·ID. Crvena vatrena lopta V1e1licirne punog mjeseca nenadano se rpojavila nekoliko desetina lci1ameitara iznad .-;jever.oi!s11oenOig dij ela kineskog grada HsimglUinJga u pr.ov'llnciji
j

st.a se, ·zapra:V'o, .zbillo ni. goWvo

Pajen,

:u 15<,01 sati

po pakirn:S:kom

vremenn, Pr.ilmj,eten'o de-da se vatrena lopta kreee ika jugosapadu, iglOltoVIO paraJelm.o sa pOV'rsmom Ze.maje, Ibmill1!om od deset kilometara U sekundi. DVije s.tatime Ii 1JiJ.deset kilometara jugo~a'Padno 00 grada HisiJDgl'll.I'l.ga, Bisiln Kuo Ciln i pet njegovih l'kllJl1Jega IIZ komune Tienlteh, u p:oovincitji Kill"'ilIl, prirnli1flw IDD!g3JO }jjj'bi. diva Idlo rb;'i Ipwta vetil od preanUka Mj eseca, vide-nlOIg gcxlirm dkoon. On; ISU oph~adli. vaJtrem..l lopfru kao crvemlka'Sto-lbjel1~arsbu masu, opasanu plavo-bijelim Iprstenom, lroja je za'Sljeplijuj'Uce bljestala,

mijet:i.li

SlU

da je pre On.1lk vatrene

l

lepte u tom tre-

zaldrialla se n€lkoliko naglo - nestalal

sekundi

u vidJoknug1u

,j,

enda

50

51

· U meduweme:n:u, desetlne hiljada radnika, seIjaka i V'ajillika uO'cilli su goruee nebesko 'bi.jelo na putu prema Sulanu, mjestu koje se nalazi jUgtOza~ pBJdno ad grada Klirirna. Prema rijecirrna seljaka 1'Z 'cikolniJh sela, Pljestavost eksp10zlje i samog rneteor,iba, mogla se pooediti sa sjajem sarnog Sun ca. Neki oeevici tvrde da je vabrena lo.pta,. pra.je nego &to se raspala, imala p't'8anitk od dva metra, a da se pll'iiiikOim ekspLoxi1je, meposredno prije pada, od nje odvojillo In.€lkod.iIko manj'ih komada, koji su ostavili svjetlo~uti trag za sobom. Zvl1k koji je pra!ti'O rasprskavan]e meteorita opisan je kao zvuk sto proizvcde supersonicni avioni, sa dodatkom ZiV'wdeceg zV1U!ka ombe koja pada. b Masa meteorlta, kaja je .neposredno pnije dodira sa Zemljom postala tamna, proizvela je u t:renuttku pada zas1Jrazuj,ll'ci »;unlilk«, podi:iru6i prasi1nu i zernlju visdko u vaeduh. Komadi zaledene semlje letjeli su i do sto pedeset metara u vis, a oblak u ob~ilku »Kmeski« meteoeat niije nanio neku veeu stew, ali se pitamo sta bi se dogodjlo da se nelcl lVeCi meteorrit 'irli asteroid mstrerni prerna na'soj planQ"ti? ~)Apolo«. »Adonis«, »Hermes« i)Ikar« su samo cetirl aste.t'tOOrda, Ikotit SiU 1932, 1936, 1937. i 1968. godsne proletjeJ:i zalbriID.ja.vajuce blizu nase planete. raleo Sll ova luta'juca nebeska tijela, ad kojiJh je sva000'u preoni!ku bile velma izmedu j ednog i dva kilometra, svako .u svoje vrijeme rlzazivalo zabrilnrutost asbroncma i nanlbnhka uopste, '!:1I~ko zna gdje se ona ne danas nalaze, Jedno je signIl"nO' - ova cetilJ.'i asteroida sa mi1slk'im imenima nisu iscezla, jednostavno »zaglUbljena« GU U bezgranionirn njedrima svemira. N abe!.Sika tij eta velLOi.ne kao sto su rpmnelIliUti asterdidi nalLiJksu na zrnca pLjeska u poredenjima sa plarnetama .J ZV'lQezd.arrn.a, te n~,je njkakvo DudO' sto astronomi prrznaju da [e, maltene, nemoguee pratit;
rpeaurike js~og casa v.JIJJIUO u zeak. Se

njihovo ik-l"etwnJe ~oz svemirska prcstranstva. Na L9reoo, llle8to veei a.steroidi, em'i se, imaju p:rra,v~e rpu.tanje sto, bar donekle, pomaze n<lJufukima u proucarvanjlU. ovih opasnliih lll.ebMkiih h.lital1irca. ljpa!k., neuporedrvo 1e viSe onlh, uslovno reeeno, lSibuSn'itb alSteroida - pTeOnika jedan 00 dva kilometra - koJi oibIijecuCiJk!0 Surnca putanjama ~oje je ,nemoguce uaiapd>jed liz.racunafi i permanentno pratiti. StaV'lSe, cesto se te putsmje, isti.tu astronorra, ukr.staju 'Sa planetom ZennThjom, §to pra)k)t'tano maei da ;uvijeik postQlji moguenost sudara izmedu nase planete i nekog lasberoida .. All, osf;a'VDmo sad nauena paglaJbanj;a. NaSa planets jet cini se, U svrojoj dlugoj proslosti, l'suVli,se ces;,to 'bdla .aillljemr m~poona:tih nebeskih ti.jeila sto 'SU IS,e dbrusarva!l.a ma nt\llallm.1 Zem[jirnlU koru izazirvEl!juCi trasne kat~li.zme, koje su m1jendale reJ.je£, s ipolozaj i kIimu PQj'eidilnih d'iljelova avljeta. U jednoj od ta1kViihkwtallilizmi nestala je, .prerna teoriji jednog od najse:r1Lozni~li:h istr,aZiV1aca, Ota Mulka, i legendarna Altlantida. MuJkOVO'j zanimllj:i.rvoj rte'or"ilji v'ra:tirCemo se kasnije, Tem-ida 0' su.daI'ima Zem]je sa nebeslcsm lutaUeama nije nova. 0 ,n'j-ima se gor\norl L u naj.drevnijim pisarruim dokumarutima, egilpatskim papi'r1UlSllma, svetim lmj-.LgaJIl\a mPlOg1h naroda, IJlittovima i legendama. Ipak, eve dop-OiSljednj'ih godina Ita svjedoea-rustva traiLIa su i neuenu potvrdu, Sada su je dobili. Tl"Oj'iJea ugle'dnih er:r~lesk'ih 'geoll!01g:a Dzon Normam (.John Norman), Nevil Prais (Nevliill Price) i MaO' Calkvu-Ajk {Mau Tohaq-JJke) ru.spj'e.Jt su na vrlo zoren lRa:cm da dokaw kBJkio je planeta Zemlja, s vremena ma vr~jem.e, bivala bombardovana iz kosmosa, Fotogeoloei, i){oji prouca1vaju,. regionalne sisteme pukotina na naso] planeti, navrode engleski nau~nici, na fotografijama sninUjemiJrn sa ve1iJkriJhviS3

52

sina, 7l'a!Pamilli
fotosima

~al~ ..korl Zemlje. Rj~nrje se sarno nametaurlo nakon temeljwtogam.alilZliJrall1.ja sn:irmalkia .Mjeseca, na ci'joj se pOViI'1S:iI!li, kao sto le poanato, mogu V1id-j eti mnogo'hTlo01Ill vehllk.i 1 ma.!H kraJteri!
Narucn1c1 5U ut'vI1d1iLi da na ZemljiFnlOlm priro'OOQlm. saJteHtru postoji300.000 leratera preeniJka veceg aid jedno:g kllometra, SlilCni klrateri zabillje2eu'l'i 3U i ma ,Marsu i na Veneri, a kako je nasa planeta veta lad sasvdrn j e !],ogHmo da je ~ ona ru proslost! h>ila

se poja~]j'Uju unale IPUlrotme U ol:Jlilkll.l ma, 1lOikOOlslijeganj'a zem1.j:iSta ~znad ,s,u.pJOlll'lau

su nesto zaln[mljwoO. SU'VlSe casto na

uda:l;"El, Jmjii preCinilka ~¥

ISU • m~~i.

trl h11'J ade .kJ~llometara I

da ~i:zazoVlt:l]JDj;avu uduJblojenja

U naruci je pr;iIlwacena prertp.oeta'Vka da se veeioY'ib~'da.:~. ad'iJgr'aJlau ranom preka.mibriJj,uJ prije viseod trl milllJam'lde godina. .. MedUJ~rm, .lIlaJUQn.i1oi Koji se bava pI1o.UoCa'ValI'ijem MJelSeca, v'Jerulj~. Ida SIU se naj'veci sudanl k'Oiji su u proolooti zaJdefSIJ'l! ovo mebesko ti:jel0, odigr;a!li za,})Tavo, ~?g;o. kasnije. Oni ,talko tvede da su k;arteri

».boon'bardolVarna<.< meteorrtima.
i drugih gooilookih

na'm,

Posllojan;ie
na

nelk'ih kravee je

tera

pramj,ena

Zemlji

Ipll'ipirsam.o sudaalena sa mertearittima. N a prJ.mj er, Dajaib1Jo ,kaJnj'CJIIl(DLBllllo), u Sjedirnje.nim Aroeri~klm

Drzavama je, u ,stvari" g"eoooskti m[a!d kTa.ter :p:rectIl"i.!ka 1,5 kiJtarneltar. !NeSto veca istarllj:a stI1U1kJtulfa sliCnih ipl'oporcija zapazena re IU Sadbarjju, u KalIlaJdi, alli se 00 njmJOOn pott',itjeklu joo raspra,vl1a. Neospomo se naaneee 4a:1dj'l1Caik je i Zemij1a da
!U

'~Qpernik 1,!lllro (Tyoho) na's'tali pdjte atp:r'iJMJk:e 900 ml ~OO? mjOO~a g~~'~a. Za'oo se mora pretpostavir! Ida ,)e 1 ZemlJa 1d00000V]eJ.aar i!Sto toq'ilkl bDo;j sudara b velilke snage III posljednjih 600 miJ'i1ooa godiiIla. . ,~.~o . OIke~ i .. :no'r.a pd.kl"i<va!fiu dv:ije trecbne Zem:l.~me 7(o.i/1[1SlJlle, use J e nego s~g'Unno da su nelki v 'Old meJteo:~ta, kO'Ji S1l dQlSpje1i na naw plar.nebu 00 prekambI'lJa naovamo, pali u more, RemI1tat te katcu:~r~fe _morao Je .da bude ogromni vodeni talas,

idav\Uoj ptoiSllJcmi»'i~za'la« mnoge kalvaTi1e u lcqjilma je ooldb.odena ogromna eneegija. U ovoen ilron.tleib;.tu. nameee ae jedln:o pitanje: 1«JliJka je,zapraJV'O, sna.ga 111 aj:ja.ceg udarcaJcoji Zemlja mooe da podnese, a da se ne raspadne? Proueavanjeen Mj.~eceve povrsil11e Q0510 se do zak1Uu&a da j1e nas prh"odni saltelilt pretrpio veoma snaime udare. Ailro dimenzije MjesecevOtg mora lttn1hridum sra1mljE!lm.o »p,t"E.'lsliJkamo«ra Zemlju, r 00bieemo Ikra:ter - od 3.500 ikillorne1ara u ;pre6nl'ku! 'fuoo 7JIlacioloda hi Zemllja mogla podrnijeti udarac melt€'OII'"irta priJrlllrom Ikoga bi se oslolbod'i!la eonetrgija dovoljno velilka cia Lzazoye knumo pombjeif'ia!nje tla navedenog pre,ooilka. Iako prirnjena ovako pojednostavljene ana'l'Ogije nije pl'ep.oI'UC1jiva, moZe.mo sa s1(gumoooo ipTetp~taviJti da joe nasa planeta Izdrzala
1

'I uticale 1nGl, !PJI1OIUlJ'elltu vremena na Ouzi period a 'sam.im tim 'i na zlIVCJIi; na :Zerolji, . Da, to se upravo moglo dogoditi. A!tlan.tida [e, pogode-tla ogrornn'im Plmetoi.d.om. A,n~'Prosto z>brilS;;tlla sa kugIe Z,emaljSke. izazvavsi
£ ,

J ~-q. Viodrena paea i prasiala stvcrena sudarom do~PJ e~e SU, Inaj'vj'eIi"OiV,alf:nid e, u gQooj e iSloj eve abmorsfere

~1

'Je iSiigumo uniStio

prioo:baluiiz:1vot uSlmokoQll

PO_

kaJtas1Jno~ I9U pratiJoi d !pOIttooi sirom Zem1:j e .kao, k'O!11ai'mo, i kLiomatske prorrnj ene giOlha:1nith l'aZ'lllJ era,
l{iosml'6'kl:u

11.

s~diiti,e:lrovima.

svijeta

ikatasroofalne

posljedi.Jce.

To j'e, ruilwcWlro, iSize te-orrije naJUon:ilk:a Ota Muka 'tragiCnoan klraju. legendarnog' lkopna sto se ponoslto uz~a1.Q U Atlla;tttilklu, »zapadno ad Heil1k.uJ.QVID sLubova«,!k:'?J'kio joe i z~pi.sqp gl101ci f'i.:LozofPla'ton. . Moogi genlOOk'i i iosiil.:rri nalaz; zaista IpoltVTa'uj'U MuIlrovru te.oTj;jru t vrlo ubjedWjirvIO gOVlOre u pr.jlog
0' .

pre1lpootavci da se prije ndkih dvaal'aestmlj.ada godina takva kalta!S1lrofa dogodiJa. Sudarsa 'OIg'romnlim nebeSkiim, tijelom izazvao je
.straviene

stalo j e cibw,o legettld.anno l~orpnO, laneano su pokrenute straSine i 'Za,gtOnetne sill.e pod Zemlj'ilnom
povrsinom, prorad1l:i su VUI1lkan'i, Iznad Zemlj,e se

po.s'lj,ediroe. Gdtwo

ru l,edm.mnbljjesku

'Oe-

ceitrdese1; dana i cetl'd€!Set nOOi ... « (»Bibl'iJja«). Isbi ooraJj dogada], smalk sv'idetta, !kakio su ga nazi'val1 star! Zireci i cUlvQI'l tajnih. znanja, hiljade.
autOO'i »BliJblije«, detaljll'l'O j e opisan na gliJne1l'im ploc'icama 'C1reVlnd!hii zaJgonetn'im. Sumeraca, sto su zlrvjeli 'u pJodrnolj Mero!portam.'iji, iJmnedIu .plooOJrlOJSlIJ.ih obMa rijelk~ Eu:frata i T1gJriisa.
»•.•

Zemljruk.i!§a

godma

prl1je

'lle.gtl

Sto su ga regis1moiVaili nepoznati

dlIgao ldMak gasova, dQ§lo je do nezapanncenih poplava, a ~ovje~aatS'!Jvo je dovedeno na samu ivieu totwlne propasti ... », .. Nelbo sepr.iibl!i.ii'lo Zemltii. i u jednoro daau j e INe propalio. Calk su 1- pl>8lIl.IDe nestale pod vodOO1 .•• « Tako se QP1ISujekatastrofa ru m.ammeiksikaJookim tek1stOV'ilrna - i1.l takoovarncnn » Kodelklsu 'Cimalpopolru«. Nepo7Jl\alti. saJstavljaC'i ovog prastarog teksta, zabilj'idili sa i 0Vl0: »,••. Pr,ilCa se da je Ikamen'je, koie rni sada gIeclarno, pre.krl,}o cije1Ju Zeanlj'U, a tetwnt* je kilpia i .klj,ucao uz veliku buku, a planine sa se dim:ile ervenom bojom ... (! Nema SUrrnJjje da su prastanovrsiei Meksilka bili SV'jedocima VuJ.k81flSk:()g rrazar9lIlja, a!li je teSko odgovcm.iti cime je, zapravo, to razaranje izazv8llllO. DalE!ko v~e naroda iz orsih prasWih vremena sto seza.jlU u, ,prBJSk,o:rorj€ tov>je1!anslNa, medutim, u

Bano ujlUiro otpoeeo ~e plj!UlSalk, a noou sam

ug\lelda'O krupnu

svojirn

me .. ,

lice vremena

oCima

strasno'

lk:iSu. PlOIg'ledao sam je bil'O posmaltra'td. v.rije-

» ••• ~i dalIllbjesni ,ilMni vjeta'r, breo nalijeeu6i, porpu.njlu.jruci 1plr.bnilne, ka:o ralt Sto Ijude su:st1Ze. Jedan -clJr.lI!gtO!g Ijl1IDi ne vide ... « Pdtop, maZda ba's onaj b~b1itiski Potop, Z;3. 'lmj'i vise merna S1.mI.nje da fie Morijska cmjenliea,. za:biIjezel!1 je i u ciruJgdm Pl"Eidam.jima 1J Iegemdarna 8to su

illilkle Ina raZ'LbCiltim mjestima nase planete, U sveroj knj'i.zi K:ice md!iJjana:ca, lroji danas Zllve na podl1UOjU

G:vaJtem.a1e.

doo1lOWllo

Sitoj i:

IU

'taikoo:vanatn

kodeikJsu· »Popol

Voh«,

Ipisima, govum 0 stra:.Sn:imn elelktima

rtalldimne,
0

svojiim dir~iciliama,

svettrn knjigama '~OOm.aru.

neopisavom

'ko:jeg j e rjeejtl

taj8.lJllStvene kadana mje-

i ookJUdnim za-

rte§ko docarati. Ipak ... » .•. Dnu.glQg mjeseca,

sedamnaesbog

seca, tog dana otvorLlli. su se svi izv:ari veI.:iJk.e proV'&li,je i OIkna su se nebeska otvorila. I pa:da,la je na

* Tel:7JOID.rt m!Wtel'lid.aU IU M~.

56

poranna. kIamena !~.

gIa;vni3l"a4e\"llJmlkit

)B!Lo je veIlilki potop.... Lice Zemlije je potamnilo !i proela j e da pada erma kisa, lila de danju 1: Iilo je n06u... LjlUdi su hjebli ru ~aj8illjlU ..• PldlwSava!li su da se popnu ria krcvove we-a lroji su se f1U.ItiI:'i 11 bacali ih lila tllO. Pokru.savali suo da se usptlru lila VMOV€ drveca, a~i ih je drvece ~bacivalo .... Lj,udi. Sill traiJillii spas po lPecmama i gmtlima, Ikoj a su fu ip'l'OguitaIT.a •.• « K.aJ1ro naVlQdi u svom djelu :>Taj,ne narj-dt'ejV,l1i,je 11Stor.Lj e«, SOivj,etl9k,irna'UlOnilk i pisac Alaklsandar GO'rJbavsld,. sje6aJnja na straS:r:ru ikartaklilllOlU saCuiva1li. sa IU svroji!m. tradiciljama i aind!ijanci 91;0 danas Zlive Ina p clmcjru. prostrane Amawnfije. Njli!h'Ova predanja priJPOVIj edaju da se ianenada ra.zJ.ijegla strasna rin
r

57

i' tutndav. :Mraik je sve pritisnuo, a zatim se na Zem1!ju 'Olbl'lU'silo pJ101om kojli je sve sprao i - potopin cio isvij et, ()ciglOOrrro je da se u isi:.om perledn odvLj alo i obrazcvanje ipl.aJn':llnJSldilh Iarsaca, dodima .i ka<r1ljona. IndijaJnc~ Ostrwa kT~j.i'C Sar-Iate, navodi GoTlbovsk'i., ipI'1cajlU u SiV'OjIiJm m~tovtlma i predall'iJj ima, cia Ze:mlja Ido kataJSitTolfe n:i.'je billa takva kmlkva [e Idanas i da

tada uqpS,te nije biJJo plarrma, Istovremeno, vee po-

menuti >>K101dek!s CimD..lpopCiko.« gOVQI1L 0 orvenim planiJnama !kQlje su se IstraSno di'rniJle rastopljene ~li prekriMeale uzar€'tlK)lffi lavern, .. Iz svega avoga ni'je ,j;e;§ko dooi do .zaklyuc:ka?a se ,radiJo 0 rte&:QIj Ikatootroii koja se odllgrala negdje,

prostorena iJzmeOu Amel'ilke Afr:Uke,. na;j'vjer~va1mi~'e - u Ml.arn!flSkmn okeasru. Jer, niSta n;a:n.qe za-nliml11va 'V'jer<>valljja Z'addalasu se do damasnJjjh dana i kod ne!kilh a:lir,OO,k·ihnaroda. Nj'ihlOV'IE!prastare sage tako<ie 'goV'O're'0 kaiastTofi,ik.oja je MIa prace':t1Gi VlUJI.kalt:lSkiJm eI'UlpcijI3.'ma, zemlj'dtres!1ma, uraganSkIDl Vljetl"oon, blalbn(javom ikiSom i stra v.iOndm pop[arvama.
lila
I~

ImOlVlremeno, k.alko se uda1!juj emn ad mjloota hipoteti&e ik8ltalklUzme, daUde, ad mjesta gdje [e nekada, cVlJetala dvillilzadi.ja mooniih At1anarta, narod~a predanja panltinjru

llml.i!, a priea se svodi ns. straiVIDne p0pJ.a.ve.; k{)l,lesu doselZa(le cak. ~ do na.<jrVooih 'P1amiiIlSbh vrnova. Tako, na primjer, u predanjlrna Lndljanaca stQ 00. pamffi:vtiJjelka Zive lila Aljasci, na[1oMto kod plemens Tliln!gilt, omw1o j e kazi~an:j e j eidi1ll'O0 potopu. MalOlbr-ojlI1li.ljrutdi, ikQji su se spasili od p.rvog i naj~ zesc€lg vodetnJOIg' taiasa, pllOVi:li su camcima i spasavali se na Vl'hO'vima pllan:im!skih vijenaca. »•.. Jedm!i au tralZili sp3!SOOlOOne vl'S'oCi!je breMj'ke, drug1 su sjeda!l:i u camce i veslalli tam'O gdje

.gufue na i.Jnltem.z:iltetu, u nj!irrna se m..an3e ze9tdlre ViU1Jk8l00ke ~pcije, zemljo<t~, or-

su j'Os nedavno orali, trecisu,skli.daH ribe s vrhova drveea ... «, zaLbiJjezeno jl:! U jedrrom grokom epu, Srt:o ViSe iderno na istok, IpotoP j e sve hlazi ... Irarnrska sveta Iknj'iga. »Zend~v·es;ta<{ navodi da su vode bile u vilSiIn!ioovjoo1jeg rasta, a u predanjima drevne Kfune ostalo je eabiljezena pojava kada je :t>Jffier.eprekIrill'o tlo da bi se zattm polako po'~iklo ka Oru~u«. PrirodIno joelPI'etpo>stav1ti, lstice Aleksandar Gor!]:)i0l\llSki" da a!lro su ria jednom rdJljelu ZeJrn:ljilne lopte !bltli ogroanJIllitaiasi i. p6Uv vode, negdje 1'1.a suprotno] strani, ~ogl!Cmo je da su nasllupile nezapamrene oseke. U Cemtrailinoj Americi Dlivo vode je dostizao cak do vrhoea pl'8itJ.irna, IU igI"ckdj rne v.ise od vrhova brezuljaka i Vlrhava drveca, a u Perzi:j i, kako 8Il10 v.udd , eli same vi1sirnu LjudrSkog rasta. . Sta sa lbo, ZJaiPI'avo,dogodilo sa ZemUom? Sta je prouzrolarealo !KaitaklimlU, kryja J€' na nasoj plalneJti calk uticala ina. pnomj emi k1:imatsk'ih plt'iiliika? U svO'joj kontJraverzn:oj knjti.zi, »Prppast .svjetova«, loojlU je 1950. godine napisBJo. Imannl!;a Ve.l~'kov&lti 0IIl j,e !po!lmsa'O da dJOikaz~ da je Z;em1~a, prl'Je • viSe lrillja:da godma, 11 stvari, preltrpl' '1a l--'¥ku IkaJtastrofu, kojru je prouzrokovelo »radanje« planete Venere ~ - J~era! Gla'Wli oslonac za taJko faJnltastiCnu teoriju, V~J.riJkOiVlSkJomsu pOlsluzilli »B~b]ija«., dreeni egdlpaiSki 'pa!p~i i: mnoga rusmena predamja iz .tog da~€k()g vremena, Prema ,tim navodlma, na Zemlji su se po;llJ)jar.iJ.a g'ocfiSnja d'Oiba, ,13 neba je psdao oga:nj, poja:'VIlle su se sasvim nove zvi~ezld,e, pCJi1;9!pi su ovladali ZenrldoIn, a »Sunce [e ina mebu stalo«. E~i'Patsiki dJ::eYnii~u5njjk po irnenu Ipuver .oca:jni&i je vilkao:
.r.;'L.'Ii:>"U.11e

»Zemlilju

SIU lIlapali

smrt

polcora.

Grarlcwi

SlU

raaoreni.

Sve je unisteno s]

1StJovLl'EnlletnO, sl'llZeci se drevrdm iki:neskim svje-doCanstvima, misionar Martin Martinus, zabhl~e7;iD [e u 17. vtjelklu 'oV'O 'p;rastaTo prerl.a.nje: 7>. , • Podup:ilrac neba se ISrn~llQ. Zemlja se potresla do sam:jh Itemelja. Nebo je pOCelo da pada ka sjeveru. Sunce, Mjesee i Z'li'jeede promijenjle Sill sV'aje putt<m~e. Coo llooomioki sistem je pao u nered, Sunce j-e potamxriJlo, a planete su jzmljemJile svoje putanje .. ,« o U1.e'kalkvo:m, sasvlm. drugaci_dem. d.zgl€du neba i nafbli.zi nam svemirSkiih tiijela., pisao je iporzmati r1msk.i ,ilstwica..r M, Teretncije Varano On je, slui.eci se ne!klim statim ~ima, OsVarVilIO zabiilj ez€m.o: »••. Zlvi.jezoda Venera promLjenila Je boju, velioicrw,ablllk, 'i.rz:/gIed :i puJtanJu, .mo se ll1ikalda nije ozbivalo ni tpTije, a ni pos!Jlilje toga ... " A u svefxjj lkinjizi ;t.Ta:lunud« doslovno se kaze: »•. , Sledi!lo se 00 stra!h_a sree Adamovc, - J OOBill ja! - pav'1ikao j e. - Zlbog gr'itl elm mojega ugashlo se svje¢llo da!lllje 1 opett .Sf! sviam pretvofi'o u haos!« I u J.udeji rjoep~jalo "joerov·anje daje »I.llebo bilo u loo5maru i da je Gospod promijem.io mjesta dviju zvbjeooa u SnmCeV1CXm sistemu«, MinlQog'isa;vrremeni naruCnici vj'erumu da j€ Zemlja u pl'oolostlL ne~jatikod!o1azi11a u 'katakliruni(;ke 0klllUSe. »' ••• Vi pambi,te JOOm pCJtop, a hi1-o i:h je rnnogo - clio toga - gOVloriH Isu Solonu, e:giipa.ts!ki mudraei U 'VII1ijene kada je od IJlij.i!h ~uo i svjEl~alIlS1:Jvo 0 tragilmom lm'ajru MI8J!ltiJde. S vremena ma vrijeme, nasu c'lrvilia:aldlju, 1k8.iO dru.ge n.ar-ode, uQ.liStava i voda Ik'oja se obmsava s neoa ... C'Ovjecanstvo su pQgadale i pogada6a. ga i !U bu:dUoo.Mi mnogobrojne' kaJ1:.astTofe ... «

u tre6em sboljeOO pride nove ere :l.abi'ljeZio uvjerenje da nasu pJaneibu pogadaju kata!dli2JIne svakih 2i hiljada Ii 600 godina. U kontebtlu is\V.i!h ovm teorlja,K:!Qlje nlije baS lalko dolkazaroi, naved!imo i anu ik!dj a govorr 0 toone da u pradavnfm vremenima na nasem nebu 'ni1e bilo Mjeseca, a Ida je 'n~egravo rzat'dbljava!Jj,je 'U Z'm'IliljiIlllU. o:tihltiu ~'azvallo str.arv.itOna razaTanja, ru. kIojilma je nestala i AtIantida.
OViU Iteo:ri;ju je pI"V\L ilznio zwpadnonjema&i. ueenj a1k, astconom GesteI'1lllkorn, k!ojill VLi e1'luje da j e Mj esee prvdbiillno bio planeta, 'koja se oIlro Simes OIkTetala orbitcrn vrlo bIJ.1iSlroj ZemljiJnqj puianji. Postepeno, M~esec se Ipr.ibli,zi!o na~j planeti, nj egova V~dlj'WOlStt Sepcl'V'eC8'Va[a d.a hi, na 'krajrU, bila dvadeset rputa vidiJijiviija mego sto [e to danas,

PJ"iil:~Ilj;zaovanjeMjeseca, narevno, ieazvalo je k:ata\Strofalnoe pClslijed!lJoe: stiljene, !kam.OO:je, pj,jesaik, otrg.nll1tt su sa Mjesecevog tla i sve je to pOljurHo taJlmsi,. doslo j'e do slozemd.h Il'eaitcij a ispodsame Zernljine kore, proradili su 'ViU1kami,do~lo j e do koSmara kojeg je telIklo qpmatti.

prema Zeml1:i. Istovremeno, pajavill su se plimni

I rimslki

isboriCar

Zem1ju pcvremeno

ipIOg.adaju kaltalJdirmne. On. }e

Cenror.-iJUs (vjerov~

3e

_j_?S

da

Z a .At1~tildu j e .to bio - lSlIlak $Vl!j eta! Dugo lIlaJkion stra'V'iJlme katastrof.e ZemTja nije ffi'o,gla da dode »do daha«, Na lIljoj su pustooili vjeteovl, plavi!1e bujice, guiilli oblacr te~ih i otrovnih gasova. Bio je to pakao, iUzasmad uzasima. SVBta 'knlj'iga K.iJce mdliJjanac8,. »Popol Vuk<_(, podsjeea nas da je »du.g'o nalloon katastrofe, Sunce prestalo da bude vidljivo i da je nastupiJla velika hladnoea«. I predadja dl'lU!giJh lIlarroda u laitilfllSko8meri&om podneJb1j!u govcre da je nakon kataklizme nagto za:hladndlo i da su se vade prekrfle ledom, da je vladala tama i nebo bilo bez Sun ea.
l

60

61

V6Sta« joo SGJoOnijeopisuje neoblilmo gtalnje IU kame se lIla!Sa:o Citav SV'iljet: . ».... Sunce, Miesee L zvijezde pOljavljivale su se same jeclJnoon u gomn'i i cidela godi~a ibila je kao

Prastara

Iknjiga

drevnih

Iranaca

»Zend

d~

vore j ednom u ;prilog: Zeml.jtu je prije ennogo hilj ada gadiJna 'odista, zard€lSila meka teSka katastroia, koj~ ~eulnHitU,a mnoge 'Majev,e i izazvala sIiOZene reaikd1e. o tame gOlVore I mnlog.i drngi naIa7Ji. . »Treea amarlktiiCka eimpedicija«, nalVodi Alelksandar GcttlbOV'oSkli u S\I'OI.tll 1(lje!lU )IoT~i!le na.jldre<vlIliDe il9tor:itie«, »dtIkrila j'e ill predj,e.1limaJ1U:im.ag pola ostatike drVe1ta:. at~e li,st'Ova 1 bujntOg ra'S'tiln:ja, 'I!roje je tame stalSaJlto pvij1e 200 do 250 miHOIIlIi 'gQdiilna. Neki planil,pskdslod evi. r(mi!nerali) iJmaju doV'oljlllo d'Oibro S8ICuvalIla maJgnatlna SV'(}jatva. Prema tome .ka~ su U 'Ilj.iJma or.jentisarne Unije sila, mo.gu6e je ustaJnolvirti prethodne poiloZa.(jemagne;tSkiih polova, a magnetni polcvi i njJhov p01ozaj, prtrodino, povezani su sa novim po1oZajjean geogra:DSkfu polova, N a zas(j edmjlu AIffi~ill'mog geruoSlkog d~tva, naoon:i!k Dz. Bejlll i(J. Be~) U€ imrl:o hipbtetru da se pri:je nelri!h §oodeset mllirona godilna S jeverrui. pol ;naQa:ziro jtumenn dijeliu Tihog ~'e'ana. 11 vri'jeme u u k!()jem mi ~ilvimo Sjevemi pol se :lag.arrJ.!o pomjera prema KanarlL. Medutilm, to ce \bilti pnimjetmi1e i. liza~ace drugaeilj,u klimu tek k'roz lIlelkolilko miii<OII1agadma. P.r'bje 2.400 gdd1lna agi'Patski svestetniai su govoI'ih He;rodotu: - SUrnce je ~t:ini !puta napuStalJo uohlCajeno mjffitoo i'2Jlaska, a dva IpUJta [e izTazHo tamo gdje sada za.1azi. A:ll, akJo so polovi, zaista m:i1E!1IlijalJi. mdesto i alko je sarna planeta 1U!nel~ollilko dobila drrug3J~iju

Svi .oW mad zatpdisi 1 u'V,jerljWa pr1s:jeCa!Il:jago-

.i

no(! ...•

C1

otibiibu,onda se mora 'pretpostavit'i da jecIru,gacije btlo i W'1ij€lIne njenog dkretarrrja dko SUlnea. AThrol'Ozl su (}tkriJi: ra2lVa'lime grada Tiahiuanalka, u Andima na VlisiJni od eetiri hillj.ade rnetara. Pokazalo se da ta;j grad nije uwjek ibio na toj 'i'st9j v:isilni. Gradevriln&ki ostaci ve!l:Lke l!u!ke, 'morSki rakovi, otiscl lete.cilh riba, Z01'lll'O govore da 'je taj grad nelkada bto morska luka ida se, prema tome, nalazio na fIlIi'V'OU mora. Medutim, -geoloZii su vr~1elJIle iedizanja Anda smj est1ili ttl Jter.cti.jemi period, u doba karla na planet! Zemlj'L, I'emlo bi se, j10S i ni}e rnogao da pootQlji j

homo sapiens! ..

,«

kaJtaswofe,

Minoga prastara lui'cenj a, govore nam kalk!o smo V'iJdjelri, da su lIlaSll IplallletJu »,eesoo({ !P'og~daue teske'

Ikoje au Ui1Jieale nacjeiLjkiupni

zivott na

i same Atlantlide.

Ze'D1l1j~. Od jedne tailw.e katalklizme, prerna nelkdm istrazivacima-, z:alUvi!jek jenestala i rnisteriozna cirvilirzadja Mu, Ikoja je., navodno, stssala rnnogo prije

t:? .zemlJjj Mru se m:n1ogo manje zna, nego a Atlantid], N-esto maIDa sVJeltla na rijeno postojanje baoila w.jJstra2i:ivarrl'ja Dz.amsa Cere-vaLda (James Chul"dhward). ;Mu!k!otI1pnilrl'l cadom, !roji je :brajao neiIrol.iko decenija, CerOvald je, kaJlro tvrdi, uspio da deSifruje nap'ise s 2600 'kameniJh plOlCa, ikoje [e nau'Cm:iJk: Vllijam Niven (Wd!1JliIBlm N'ivern) OItikirio u [edno] ddlini sjeverno IOd glawlQg grada MebiJka. U telkSlbm.rittna se goveri 0 je!dJnioon ci;v:iliz'Ova1IJ.om narodu na veoma Ivilsdkom stupinlju kIullture, narodu, koji je nekada !I1a:selj9JV31o ostrva u 'I'ihom okeanu .sto SIll m~kion pradavne ·kaJtalklwm.e ipotonula, POIp-U't tlanA i~de, na dna dke8llla. Damas se gotovo sa r.sigu'I'lloSOU moze tvrdit! da se civirli'Zacitja Mru, zapravo, zvala MUD[)I!'. To au u.stan ovi:lri. ristTaZivam N!wen i profesor anheoiogiQ€ izden HaITdllQp (Reesda'l'l Hurdlop), koji su 1959.
63

o1fklrili razvaline n€Jke male gradevllhe koja [e, kako su ka.sn.ij e reIlron,struisal4 .sJru2;illa kao hram. Ispod I1uSavin!l pronaden je jedan saJE1k:ofag 'U kame se, navOOlnQ, ll1.aiazHo 69 srnotulialka papirusa. JOOan smotulja:k l'bio je duzi od osam metara, a. na svim
j

godine POOl()VO krenuJj u elmIpedichjru. III ooa.ljen.e krajeve Meksilka. To im se vii§estTrullro 1Jsplatillo. U jed!n:(jj -nepIlishllpa:enaj doo.runi, TIaJUanici su

da su nalazi stari - 23.000 godinal To, medutlim. nije bile ~ediJno i?JIlenadenje. TekISt se, naime, niJj~ sastojao od ,hi1erorgUfa slilko-. WlOg ka.T~era iiId pisma .kl1nastog oblilka, lkrukvo je, na pnimjer, sumersko pismo i1z perioda oct oko 2.900 godilne pride nase ere .. Ne. Za svalk'i govoml glas, ovdje, :pao;toji. pmani maJk. DIDu:gim ri1ee:iJl:na: sva slova ,prilpada'ju, zapravo, :6one'lSkoj asbuci I Iz ove fmtastilme konstaltacije prois1liCe niirta
marJlje zaninn!ljdvo

smotu1ljciana te!kst je bio silbno i~lsam . .specijaJ!Il:atn metodom 'ispit1vrunj'8.,I.1itV'l'deno

je

narod civiJ1izadje Mu, ako p,rihvBltimo tvrdnju nau.mika N1vena i Hardlopa da j e Mumr odista postojan, moramo da dostilgtne, dok, lronaltno, nije usavrsto £anetskJu a7JbuIlru?!

piJtmje:

.lrojd sbUipmjkiultnJre

[e

putevi vode u atlantik ..,'

:. K~. je dr Paul SUman? * Sta su otkrili istrasovjetskog broda » V-itj az«? Tragovi rusevma na dnu Atlantika* Panorama. potonulog gra~a * Kakil ~u stalagmiti dospje1j u Iil~re * Sv~edok Atlantldinog kraja * Sta dokazuje flora I fauna?
Zl\~aC:I.sa

Prema vai<eCIirrn a:rheolcdkim, paleontolOOkim i aIIltropol~ kriltenijima, epoha prilje 23.000 godina spada u stare kameno doba. Tada su polovilla Ew-qpe i dalJ.eki! ldi!jeloviamBI"lmrog ikontitnem.ta lez.a:li pod slojem Ieda d~elim calk i do 1lri hi:lda.de metara. U peooaroa dam.!a.snje F'raneuSke i Spanlije zi'VjeU su ~juchl tallmwvanog ikr.omSlIljanskog tipa, kO!ju. su se, na cmLO'V!u temij'e 0 revoludji, i;z; starl,jija majmuna

razvili do 'tilpa -

»homo sapiens«

10 ei vl1Wlcij i Mluror Ida/I!()hi se joo dugo p.ru:ati. Medlu.'tim,OIIla nije predmet eve 1mjige. Zaio se po-

novo 64

v:l'Ia!tilmo naSoij temi -

MlalIl>tiJdi! ...

~ '. ToIk~ ~V?g stoljeca <Q Atl3Jl1!tidi., :nQl€ITl:ompolozaju, ., \S.~~bllnJ.1 trag-oV'.im.a 'i2lllijeto je ibezhroj najJ1rlZlitCMl)lh I.$"pakulacil}a. Ipat:, jec1na, lko;ia je Qbja~lJe!na dvedesetog dk,tobra 1912. godine u, mace,
!'l AUanUda

65

d0b.ill.jnatn .i. :UJglliedm.lOO11 .[:ilstu. »Ntirujmik Amerikenil.l« {New YiO:tlkAme::rica'll«), po rnom misljenjlU, 'Vme je inego lkaralkWr'lSt1ema. Ona naJjilulstra~'V1Il!i.je objaSnja-

zaklet!

vasav

senzacionelieam

i graznioo ikoja -prati tistfai1-

vande itJragova leg€fIldamog 1ropna. Teks,t k'Oj-~ se rtog dana pzyj.ruvi·o III ametl":i&om

Ikoji CYbvooiovu ikoveTtu mora se ev:rsbo ee Illastav]ti Ilnoj e illedov!1'iSenD dljelo ... Dosao sam do 2}akl~ju·c..ka da AtlaJntitda, pr3lpootojbl.nalSVli'h c1v,i l1zadrja, lI1iljehHa same ,golema zemlja Iamedu .Alme.rlke j, a:apad!ni.h obala A£rilke i Ewiope,
Onaj

da

listu nOSio je senACionalan I!l~OV »Kalko sam o:bkri'O AqaantJdu, pra poStojlbiIn.!U svWh clvilizacija!« ~ a ipOltlp:ilsao ga Ije, lIlavadno, do: Paul S1fuman,lWl$ ,otkr]val!'!a 'fuO!j-e Hajl!llriha Slim ana. Eva SUa je' pisao dr'Paul Slimam.: »Ne!kolilklo dana rpriJje svoje smrti (!.l Napulju, 1890. godtne, molj' d1ed HaJjm,i'h Slimaln rpredao je lIledmm SVOIID poorzidalnom Iprija1lelj;u ZalWol'en'll koventu Ina :kIoj.[)j lje svojom razkem I!larphsao:

doknmem, fbill.jeSke, cIanci, hip()teze [ SV'1 dakazi, IWoji, po moon milSljenj:u, vode prema !kanaCnOIn o1lkrivall1ju AtJlaillltide. Ko god ,!:rude ispiltivao tte lkomaJde obavezan [e vanja d da 'ce iJb. -sto Iprcije zawrsiJti s defimtliwl.o positivnim ,rem.WtaJtill:':t'la. . ,Pri~e svega, on ,treba da \koa::isti sva sredstva kOlja mu polasem -u rulke, a druJgo, 'On ne smij e zabora'VLti da IilStalkm.e sam Ija wtrimki poikretac ove da
aikcije. svojom caSCu da ce iIlastav&ti moja zalpoeeta tiJstrazi-

nego da je, zaista, U matedjalima

.billa i kolhjevika naSe cllViLizadje! sto !Sam ili OIb1ediJrrilO, lOaM c.e se

- Nelka ovo otvori jed'lJO.'O ona] clan moje porodice ikoai ~e dam ICasnU r~jec Ida ce <liltav svoj tivot p~i ilSlnraZiw.njliona lO2lllacenirm u ov~ poou.<!i 1 mace, rs3.It p:r'1je smrti, mpj Idjed je 7ialtraz.io OIkw-

aru

i .paJPj,r i ll1eSiJgwnoID ll1ukom napisao TaIj:ni doda'tatk onome sto se rna:1d

loS
I\l

[ednu zaevo-

pos]eduj e 'U svojlitm rtirooorlana -kQlja <:e b'1ti- stavljena na ·raspolla:gaInje onome Ikoji i;e se odlllLci!ti na itstrazivanje, a ta suma bice
SL1ll1IU,

Francuska ib_a

Iporuku: IkovertL .Razbij vazu s glavom sove i ispitaj On se odnosi na AlfilaJtliti.dru. Gi110Ib.istoCno 00. ruSe'vjll1a hrarna 'll Saisu. 1· na gr.Othljou u d'Olini C~'!la. Vab'lo. Naei ceSod-o!k~ 0 taCnos-ti moje teze. No{: doQlazi... 21bogram1 ... I tu je pCWUJkrudao mom prijatelju, /kojem [e
sadrlaj.

nenoj

si.gurmo -dovoljna ea sve troSkove rte akcije. NekJa SV€l1Il'Ofguci -bl8Jgos'l:D'Vi ovu vaim.u mis.lIju! ..• Hajlndrih S1riJma!l'l Mediutim, ojeda'll dr'Uigi .IRlikopilS moga djeda
je ovako
1.1

000

saJStarv]jeo:l:

povj erio i ZaJworel1lU /kover·tu, a ()vaj De sve d€'ipa!1.o~ vao u jednoj trancus'koj banei. _ Kada 'sam zaw.sw sVOije I5Itludi,je !U Rrusitli, Njemaakoj Ii ma LstOlku, cdlu.cllo sam. da nastavsm mtraiWSIIlja mog slavaog <ljeda. Godime 1906. -ucini'O sam Clnako ;kako je moj d.1ed Ha:jillrih zahti~evao, i OItvOO'io sam kovertu. U 'llj:oj ISCIm JlaSao /l"azne dokumerrte i fatografilj e, a.li i djedovu porulkru, Glasila je:

- Qor.:JiJ11,e 1873, za vrijeme mO!;iili. ilskopavanja I'I.l~evinama 'Th'OIje, lila brdu iHisarrrlrilku,Jl<:ada sam dosao do rdrvuigoglSlo}a. ze:rnl!j e i ium.i.o na sv.j etlost dana 'Ouveno PrtijamQlvo blago,oiJkrio

blaga, jedJnu rn~b~Cnu IbV()llZaJllJU vawu spooimCnP.g (.~bl~ka. U tfJl)j vaz; rialazrlo 'se ll1ekoWm ik'WIladoa glilnenih. kTlhotma, razni :mailii rnetalni IpTedrneti, novae I pred-

sam ispcrl' tog

66

meti. ad ~ti, sto ISU se, S vremenom, ibilli vee e1kamentli. V¢se 'bih eammljivsh predimeta, a i sama bronzaJna. vaza .lnos]li su na:tpis piJsan fooiclci!m hfujero~ iglifima. NalftpilSglasi!: 'Od 'kralja AtlantiJde - Kromesal' .Aili. m:i .to rnije billo .ave.. U ikoverti sam ;r):.aSa:o jos
jedan

j e.dJni. pTedrmeiti, Ikdj i su hiM rpronad,e«rl ria dva :8'U.protoa ikraja SVIij eta , Ibili lIlarpravJjeni old istog masvi

Taka

sam ddSa'O do rzalkljru,Cka da

ISU

svi ti vri~

ga

dok'WlIleJIlit, loz:nacern slovom i pro()l5iJt8!O:

B. Otvorio

sam

tGOOlne 1883, v(JId;1o sam u muzeju u Luv.ru, u Parieu, ~iJ!'\kJu predmeta ,ortik.rhvem:ih za v,rlU,erne ROlPavanja !pxa.."'l'talroggrada Tiahuana:ka, .u C?enrb:-ailnoj Americi, Z8!Pazi'Osam tame i komade ghmmlih 10naca, lPotpuno 'iste fa!kture j '00 ~ste maJterije.'. te onirna suo sam. ID 'ranijje pronasao 'll bronzamoj vazi ispod Prilj amwog blaga, 8'llonost rtih dvi1u setriQa predmeta ne moze se dbjaSnjaJvati slucBljrnoo6u. Vaze iz Ceatralne Amerike ne nose lila lSeibi ni i'eni6ko, a ni bi~a iklOje d.rugo pismo!
PolJurdQ sam da manovo provj erim svoje sacuotkamen.!iene lP'I'edme'te od ikosti, a;pso1utno
s];l!ene

Na\bp'"1IS rna ondrn p.redmetilma Sto !sam. nih proma800 nabl"du iHisarruilku, !U InlSevmatna 'Droje, IUlbjed!lj iIvo IUiPUCu,je na 'n!jmov:o -llStiJnSko pori!j elclo Atlam.tid'llJ Da; tA.'tIam~du! To Jia;Va'llTeidnO OI1"Jkrice me tj e tolilko ohralbdlo da sam
veoma stari 5vita1k egirpa!tSkQg ipapiTU!$a, IkIl'ji je bio datilraJn irz; vremena Vlladavine fara.ona SemedZa, ]z dmge dmastije. d'aIk~,e!otprilike 4571. godine prlje

mjesta?

teri:jaua i da SU, oeuto, bi1<i ilstog pod~elkla. Meoofun, rIii pl"editnet!i lllIisu 'IlL fen~Olri, lIli llTJiill<enS.ki, a ni: ameriOkli. ... Cij~ su onda bUi? Sita Ije lIreba!lo Ida pomiJs1im? Da sa nekada InaJprarvljeni istom. rukam i da su kasni,je bID jpI'eneseni ma 'l'ailioi!1Ja, !to]~ko llIidalljena

SV'dja istraZ:lJvattllja nastavio

!U'UJZej'll IU

Svetom Petrogradu", pronasao sam

nG'V·C)(I1l:.energi.jom.

vane primjeme i Uispnkos sam se uvjertio da je naJt'pi~ ma vazi i na Ineobifulm IPTedmetima bio, u stvari, :ma.ma <l1.G'VLjeg.ostamJka od samiJh predmeta. p Nab8lV.ivsi nelkdldiko uzoraka fragmeneta -i·z Tiahuanaka, podvrgao sam ih hemijskom :i 'II1li!krOOko.pskom d$jpht1vam.}u.Rezultate, koje sam dooblO, nepobitno au ddkazivali da su dvije iserije ;g11l1,carilje,ane ill': CeIIltra:1ne Amerake, kao l one -l,Z Tmje, pravljene :ad potpuno iste vrste gline, kOljoa se ne moze lIlaci :rui 'll staJI'oj Fen.ici>ji, ill u Centralnoj Arnerici! . nacilnjene od legure platme, bakra 1 alurninija, leglU(re koja do sada ;niJje hila pronadena i jkoja ·nl do daaas ni:je sasvfm pozma1a[
1S1.1

nove ere ..

padJu, \kalk:o hi OIVi 'VIjeebl rpomorc'i olbkttiJIi :brQ/gove zemlje Altlamtilde, odalkle su prije 3.350 godina nego tiene !damovilne.

T~ v:rfujeldll'lii IPalPirus detaljno 'kazuje ikalko j~ faraon :Senlta, Ipaslao svoju elkspedicid'll prema za-

Mo se 1"OOiIO 1iaraon Sensa, <d'oS1i preci Egilpcana,. donoseei sa sdbom mudrost i 'OnaJnje s:voje falplta-

da

DeWjnaam.altiza

rnetalnih

predmeta rpdk;azalla

je

Ekspe.dlidUja seVl1"<\tlila pool:ilje sest godma ne Ipronaaa:vSi !Oi ta'j narod, a tni tpreZiV'jele, Ikd!;ii bi bf:[j \1 stanju da dadu !hilo 'kaJkva QbjaSn;jenja o 'to] neIoj zemiji.

6.8

69

Dltn.lJgi nlik~pls iJz tog Mruzeja, koji O£! pisao dcevni eg~~atski irstomcaT Menfrtlhcm. :kaZe da je vlatda'Viina mudraca u Mlantildi 'traja'la Itrinaest hiljada i devet
stotina

goolna ...

it

Ova~ telkst, 1kdj~ [e, kako re'k'O'h. 'objavljen 20. oldtoblla. 1912. godine 'U »NjujO'l'!k Amerilken'U« izazvao [e, III ill3uanmn 'knuJgovima U iSVjljEiltU, veliko tirnteresovanje. R~dalkrujli ailneril61tog Iista pocela S'U. da stllZu pasma i polemi&i 1:E!kstovi i.z razrrih kratieva. Zamj ramcta naIUonllka, lilSnraZilv~a i a1'1heologa, svodtla su se na d.imjenioou da je ,.dlr Pool SJiIm8Jll« pomij eSao meStu sa LIlaUkmn i Ida .je nemoguce cia [e HaJjntih S liman u. T'l",~j!i oilJlIil1ro vazu ik.o1a j e mogla da pofi'ce sa ArblaJIlJtide. To su podlle neistme! - zalldjuCill:i su mnog~. Reda/kcija se ,bramilla crt3J~O !je '2m2'la rl. lUlIIlliela. A drPaul Sfunan?! S:ta j e on .ljdgovorLo?! 'NilSta. N~ r~j eei:. To i mtije .l::Ai.ionilkalkvo cud'O, Ijer lta.ikJva li(ionost me; e ni - lPostoj ala! Dra Paula $Illmana irmrlslila ~e - Tedalkdj.a!
lpalk, ova llleoib:iiOna »illovilIla.:I'Ska patJka« 1maila Ije, pored if;i'!'amCJg efelkita, i odrugi: 'Ultioca,j. Zanimanje u

nalazJLtl uegenJdalJ.'\lla A1Jlantida. Prve elkspedicije U organiza:dti-i I'lllS:tbbuta za oke~n~grafiiju ~/kadeIIljtie znanosti SOV'jetJSkog Saveza, t~OJe~~u:ramq~ boravsle III ovom ikra.jlU, nisu do kraj a, -:strazl[~ !pOO'~elklD Ampera,. aH geoloz~ ,d!O!J?llBtaju da J~ O'V~ tmasrv ma morskom Id!n!u, ze,pra:vo - djelo ljudskih ,rul!ru! Brod »V.i1ljaz« je jciS~'U fem.uall"u ove tgOidline doplovto 1,z MeJdhleram.a. i .zaU!s'tav:i:o se iZp:led:u Gilbraltara i otdka MaidffiTe, iznad lIleiSbraZelllO;g masiva, S 'b~oda\Se lZ~ce10 is opti&imsnlmalIlijem rv:rha. lkfl!o1: zagOille1:l1iM z~diona sto se tame vtide na ,dkean. kom ~ru. Buduci da j;e zestdko nevrioeme, s vjetrom 1 ~~ vailOf'Vima, onean:ogru81o ova sniman1a, S » ViJtJJ aza« ISU se ISipu.stili .roniooi III iStraiir.l1aCkom
ZV'OOlIll.

:.P{)s~a 'SoiVljetskogiBtra:Z'wa&og broda ,» Viltjaz«: z~iJ.a Je pI'lvu etapu na'llCnOlg lspiltivanja jedi!log m~lIV'a! ~azv~'Qg .t\Jrnper, Ikojh lbren'lllilno pc:djednako ZMHma 1 ge6]oge i . arheologe. Otlkriven je na dnu Atla'?rtSkQlg .alkema, J'l!!gO'Zapa.dno ad G.iJbraJlrtara i' sjeV~QI1stoOnGl od OIt()}{a Madeire, dakle, na podrucj'll gdtJe ~~ - prema ,brojlllim pretpostavkama - mogla

S dUibiJne od .se~esert

svijatu za hi,pl)tet~orn dilvrili'2laciJjou. Ik.aja je na zalkonetaIIl lIlacilJl l!1:elStaia III dubmama Atlantilka, paglo se poveca!lo. P'ocela ISU se f0l'lll11rati drustva za tragarn1e za A'1:lanrtidom, laIfhe()l}ozi 'SU OII'ganirzOlV'al4. ekspedi'Citi e odlaoziili ma dt1ige i meizvj esne iputeve s .jednom jedinom nadom - Ida dtikrci~u Qno Mg do tada lJlJi1komenioe poS10 za rukom - Atlalhtiklu! I dsn-danas, viSe ,00 sedam dec,ooija JposU:ijetih zanirm:ijilVl}h doga.aalj,a, S vremena IDa vrijeme, syjetske agB'Ilcije jave kako je ta i ia elkspedi.ciJja otlkrlla "t-ragove legendamog Ilmpna. POIS11edillsja talkva vijest stLgla j-e :p:rosle 1932. ,godine del: SOVlj~kog Saveza:
70

prekrirveDO tamnim, geometr1lJsIk:nm ,1 IprayilLni',ID heidinama. Potorn je :roniITac N~kola\j -RezIDitov a.zalSao iz zvona .na dno, Od j edne hridine odvalio je grum'€lIl emog 'bazalta ~ ponio ga ISa sobom u zvono. Prerna opisu ~aniillaca, vrh Ampe:vaprete*no je ravan, a povlIiSima pl'Oha na zidinama - iozglacana! Grumen Ibazalta .uzet is pasiva, tpodvr~uce se l!.\lborntorijlSkOlj 'analizi ... « . Istovreeneno, i IS druge snrane okeana, i~ Sj-edlLnJ€iI1ih Am'eriCkiJh Drzava, Ija'V,1jeno je da se u voda1Yla. }3imitn1da, 'l:1 blizfui BahamSkog otoeja, posljed!njih 'A'odlllla, 'lIka!zmJu llllonrum€fi1 tame zird ilI1 e, !koj e su, naj71

~o

.v1d~

-=. 'koje .je

IIIlffiare javiJri. su da Ikroz

'Vfjerova~~e, rpripaJda1e rgradevinama .iz Vlfemena .AltlanJtiIde. Ove 1lidine snirnbli su dvotjica eiviilrtllLhpi... Iota ea vrijeme :i>.zlUlZetno irnog 'i s.u,ni:anog j'llMa, m Na':rocm ovog zamimljivog .etik!r.i!ca, lPl'onadene su i 'Ci\nuge rosevilne 'U ,okolimi KarI1ilba. a medu njdma i c.iJtav [edan grad ri:s;pod vode, medaleko ad HaiJtirj a, i

no,

III

godJime pni!je nove ere) i ana za koja se sasvim mla Old Jkada rsu !pad wodom i· Ikojdm n9Jrodima SU,

I 'lJ(l',{WO,

prJiparla,!ta.

traju da LWllItlarnrtska i kar.iJbSka kotlma, nekalCla bile iznad morske povnSine, a nQISle su se pod vodom
trui'kOd1

Qoo Ijed8Jl, Ili /du/hinama jedJnOlg jeeera, SImBljJUCLu vidu sve love datalje, naJuOniJC.i.smalkataJkJJi2lIne kQja

Artlmtidu.
vani
'SU

'je zaJdesiJla i legendarnru

Lnaee, Ftoogcvv~ru:Sevirna na artlamWkom

puta ill istor.ijt, za.bi'ljezena. su sV'jed()!~aQ:lIStvadrvojke puma sa rbranrsa,tla!l1tskilh ~»I)!ija,loci Braeila do Dalkara, [koj i su na morSkom dnu opszlli fRlllrta'stican prizOO" ipaalQl'MnIU

U'oood

dale'ke

1942. gO!dine. Te ig'odhnej prVli

drm uoea-

sa rmnOlgrD 'mQ!l'ljUlffietllta:1ln~h zdalnj a. Karsm.je, sli~na lkaJzwanja Iprrea1j su i drug1 pillerti, rilbari, pomorcl. Za r-azlilru od ovag rpo.t'OOl'ulog rgrada, C:i'je postoj runde 1Jlaru,~.no, ipa.ik, 'Ili.j.e it dokazano, druge sIllime ruservirne nelkolilko pufta !SU 'prim.itj ec:iNane nedaleko 00 Asora. Na ~r~lll, ostaci ogromnih kamenih zgrada i hramOiva, ikoji !hi mogli Ida tpoticu.sa Aitila1lJtiJde otlkri'vern BU i lIla Kanarskom otoCj1.t. »Guarnc~<~*, istovreeneno, lPo.saeidU'jru rpreld..anrje ·0 jednoj famtasilioooj civi'lizadlji:, Ikoja Ije ne!kada »vladafa 5vijetom« Ii ru strasnOlj lIlesreE'i pOtOOl.'lIJla u moore 1

'C1Jtavog jednQlg

Ipoton'U~()g

grada,

IIIJ 1I1

T..ragova .i tiedn~h i ,drugih l'usew.ma, 1lwde pod, ell 1 istraZiva'ci, ima jalko ennogo, Problem, je [edino tr me §ito ih je dosta tesko LdEmItirfi/kova.bi. Jedan III Nodnli dbolovac, dUk: je tp1iivao za nelkom riborn, II I no se pred (poov,odlnilIn zidom dougiifil. cetroaest 1 limetan. Doktor Of. To'I1D. (J. Thorn), dok je JlI oueavao M€!Vim.e na vrlm ~ed:ne podvodrne visoI i nl, ~ado je miz ikarrneniih,. !prorstranirh ailica !koj\e II . ,poput Maika lI'aeva'le medaleko ad .njega, a onda III tlllj 1e 'U Ijruibircastfun rdi.ubirn:ml'a AJtolaJntilka. NadaI .II 0 00 tog nnjesta, TQI'ln je cttilm-in i v,er\1:IiJk<dnuonk II II~tcl~u ,ruoar$og grotla, razJrirCi1e RcwLne i naI ~re, Ikoja Ije tu !lezala razbacana, B10 je to, "r uHlrm Tl!je~]ma, 'elksploar'ti!sani rudnik, ikc(jetg je ne111".n tit narod !korilstito 'jarS U Vlrijeme Kroma-

I :n.a .oIbalanna Irske,Franotl!ske, Sjpanije, POI.t'tugalije i sjeverne Afrilke rpostoje legende, \k1q,je vrlo U1pec8!tltiilVo govore 0 nestalsm lulkama i ipatop111enim gradovima. POSltdje dv~je vrste 'poidvOidnih rullevillla: zdooja poltolllu~a rtl irsitorijskom. vremenn r(p'ocev ad

Poznatd armerUll'ki a~heolog i protesor istor.ije, 'M 1I'I!-10n Vallerutajm (Mamson Va!le'!'llti,n), coV'jek ikoji I j SVlij'etJu poenat po tome ISto de svo:je<vrremeno na lu Wt£lll1lU O'tikrio \Z!IlacQ'jllle rusevme gradeviJna zago111ft, civi1'iwadje MaJa, ucestvovao je kOOlcem 1968. I u elkspedidJj 1, k-oja je istraZ1vaJla podvodne I 11<11 CJbltrirv'eone u vodarna BahamSkog a.rhiipelaga. Zot!'e!dJno sa svojrim saradnielma, on j e otlkI"io n"tra.nru dbila!st rpopldCanu ikamenJjem ~etver:()i1J!gaIII I pohgonallnog dhl1'ka, 'koje je bUo ru:r~o sloI nn u jOO1Jnstwe!IlU cjelinu. To je ddkaziv8.!lo d.a ga

,nn

,I

I 'I 'ala iI'Ulka civill.Lzovamog ,/Sovjelk:a. Istovremeno, "Illn j . virae nego lIloClj1v.o da ·ogromnli. Ikarmeni it;l,loJ 1I¥ tm (poeiJv.a!jru V€IC JhiHjadama Igodina, jer su i,v,ice _jveCem ikarmanju vee Ibille pomelo zaokrugljetne 1,1 J o~ilt dciku dtle1ov.anja. 1Ill.c:mskilh strrUja, pu€'Ska I J~ II LIla NllJjveei ikameni ih1okovi·, ikoji su neri~etlko .. ,llul dlugi i viSe od pet metara, zauaimal! su CJrta'VIU

72

"13

cje;1tIDu !pfOSt/rane »avenide«, d<Jlk su 1Se oni najmanji uklapali 'U svcx,jevl'st8lIl mOzallk. U svojoj 'la:nimlj.ivoj Iknj~i' »Jesu Ii nam preci stigli i!z: Ikoomosa?·«. ameI'liCkI ~straZirvac, Mcmi:s Satelen, 'kale: ),Clint se da'ViSe merna sumnje da [e ta, na prostorima BahamskQg otocja nekada ,pO'Stoij grad, ao izgraOelIl. ad velilkilh IkmnenJh blokova, sltc.nith onana, kojl su se Ikori5ti.li III gradnji prastarih giradova s obje sbreme ArtlIBlrJJ1:ilka- 'U Gi~e'h'U .iIi Ballibeku, iii uKuskou i TiaihuanaJkul ZanimljiiVO o1Jkri.ce III ovom podnel\jlju vezano je i za :£ranouskog isUraZwaca Z9.Jk Iva Krustoa. On je, neda:J.elko od bahamSkog otdka Atndreoo, nad>uJbtini od oko ped.eset meit:ara, otkelo Jpll-OiSlra'fi'll pod'Vodnu peci!Bu :i:spunjenu stalBigmitiJIna i tStalaik.ti<tima. U .naruci tie poznato da oni nalStaju ris'1dIjlU·~i'ITo poIllJ vclini zernllje, ni' u fkoon s;lru~alju na morskim dubinama, i to postepanim talJ.ooetl'jem /k.r atnjak:a irz vade, koje najceSCe Itraje hillrlaJdama gC)lcH'rl:a. PreI?B. rome, !pecina lkoju je !al:i1wioIt'u'S"to sa 19VOj'llffi comocirna, meospomo 1e nelkada bila sastaMni dio kQPoa, lcO'jeje zatJirm f,potooulo u morel Za VT~jeme iste- elklspedidje sa brodcm »Kalirp80«, Kusto je dertaJrjno istrazio i BI'll Hol, 'Podl[!U~je kOlje se nalaz! nedail.ek:D ad dbab Hondurasa, I tu su spretni ronrom -otklriU. Ci1av Illj?: rpecim'8 sa tpre(krasnirn sta1aJk:tr11:ima Ii stallakmittilma, ali su O'v'i im.a.li jednu neCl'bilCnu osobenost - nisu ibili -vet:'ltilkalini. v_et harizontaJm.i, sto se ipTdb.ivi ISVl:m, dIQ sada, posnaflm zakonima prlrodel
J

pa je oedan ISta'laiktiit dao da ee de;tallj.no iapita i proanaLilZiTa. - Odgovor (~oji sam dobio iIlalkon analize, samo sam !do tada >prerllpostavljao! - i!z:.j9Nio [e novinanima Kusto. - Ispostavjlo se, marme, da se peeina Illaila ma dnu mora jo SpJTLjeoko - 12.000 godtnal Na osnovu zyvirh Kustoovih 'ot!kruca, mije tesko pretpostaviti, da je ciltav ovaj dio ameniCikog kontinenta, koje danas c.ini Kardrpsko more i Me'ksiCki zali v, i koji se Iprastire sve Old polnrostrva Ju!kaJtana pa do udaljendh Amitila, nekada 'bio popriste snazne kataklizrne, usljed k01e· je 'Ve'1tki dio kopna nestao u morskim dublnarna, a ostali rsu rna .povrihn~ samo najvisi plaJILinSki Ianci, koji sada ciJn.e araipelage! ... « Nije Ii se sve to oddgralo IU vnj,jerne Q<ada je 1(J Atlantiik potonula .i Iegendarna AtlaJll1:iida?! Za one ikaji su trvjeren! da [e A1'lalJJtida od~sta postojala sve su ovo dokazl da su ,u pravu. Ipak, jeda.n od .na>.jjacih argumenata rje -»az'Q.!'ski tahilit«! Evo 0 cemu se radi ... Godine 1898, 'clko osam stotsna (ltiIlOiffieltam:a .sjeveeno od Azorskog avhlilpe:1aga postavljen Ije transatlantskd Ikalbl, .ikoji je vezivao Amer.illw. sa Stamm kontrnentom. MediUJtim, desilo se da se 'krubl prekine l specijalne eikijpe upucene su na 'lice rnjesta kako bi spojille kabl. Ronioci ISU se spllSltirU Ina dno i nakon bavljenog posla -sa sobom su domje,J.ri. i komad stij ne, koja je rnjesto nasla u <je'clrnolffi pari~kom muz ju. Petnaest gOiciim:a kB.lS!I1i:je,ikame:n. je privulkao paznju tadasnjeg diJrektora FralllcuSkog okeanografkog ins·tiltuta Pola 'I'errnijea I(Paul Termier). ikoji ga J detaljno i.s,traz.io. 'I'ermije je ustanovio da se radi o stijen! - vulkanskog porijekla. One Sito U'1a,s u.pucuje na podatak da je Ita srtiJjena hila svjedokom Atlarrtidinog tragiCmog 'kraja 'jeste

kog snaMog 'Ze!ffilJ.jotrelSa i'm melk.e druge IkaJtall{liz~e, pe6ime odvaljene od !k()pna, k:Qjem 'SU priJpaJdale, 1 U tom neobionom polmaj.u 18e nasle ria dnu mora. Naravno, :g,usto je !lelio i Ida provjeri ovu 'preropo"Stavku,

Jedlm.o moguee

QI[jjasnjen'je~,e

de su usUjed ne-

74

. 75

dakle lava, sto je, '11 stvari, Ii bi!la stij€l11a, za oIko jpe1maeSit hill'jada godina stajanja. III mOlI'Sko1 vodi neminovno Ibi se rastvorlo. Ovaj mu:zej'Ski primj€!l'a1k,medurbim, imao [e ~tre me:n9.lgrizelne iV'ice, sto [e ddkazirva,lo da se I1Upcija dogodru.a Ipritie :m.an.je od 15.000 god ina. Mof..da, dallcle, SlijE'1dece: tah:il:ilt,

analiJzkana

000 sto n1je nadeno ispoo A:tlantiJk.a, otkrima IkopiliU. To su ubjedljivi nagovje:Sta,ji da su obale zapadne AfI~Ke i istocne Aimerike nelkada davno, biJle spodene, ili premestene odred~nlim kopnom sto se nalasio uAtlall1lts1wm oIkeanu.

Ipak,

veno

de

baS u 'W.ijeme, kOije je ill svajim d.jell.mll. !lTimej« i »Kritija« zabiljezlo groki· ~l1Ylof PlatLcm. Ali, tma i druglh dnkaza, J edan Spanskii mbarski brod !povulk 0 je sa 'a1Jl8'IltSkog dna oko hi!]j3ld;u lello r ,Tn oneOlbiiCnih predmeta. BiJe su Ibn lIleveliik ploo k ~a, deb10ine

p.rouca!Va1:uci

.zi'vatinjski

svijet
j

na

AZOTSlkQilTI

ki~efiliri

neSto rma'lo lhra;pa;ve. ali su zato ,poldntranebUe

gotovo idea1lno g:lartJ~e,ato ,n j'bolj IVj e9ta~ko p.QiI'ij :klo. e

centinnetra, Ikoje su iObUlkom podsjeeale na c¢lle !k.eTarmi~ke itanjiIre. Unrutra§n'ja .m an 'SU bile dalk zU1je !njihova o1l1tdca,
ik(!ll,"amilke

s:r~

~aIIlarSk.om i .K8!PveI'~om otocju spansk! biOllool i zoolozi, doSh suo nanne do zalklju(5ka da njiho,va fauna am-a sve odlike Ikon.fu:J.e:nta1ne, s1l:0 pil"aWCtlO znaN da su pomemrta ar'hilpela-zi sve do geolo.gijski nedavne ~roSlasti bi:ld dio ·afriOkog Ikopna, eo jest do perioda tm-djaTa. Na :njima naime, od parntivljeka raste vrsta IPBlPI'ati, ~oja se u nauru zove »Adi'anitum Tenifol'ma<~, lkoja, Ill. stvari, priJpada bilju ~apaJ??o~D.riClkilh :p~~j<l:' Istovnemeno, Spanrs'kl

Nedugo
ISU

lJ1a1kon ovog

'Z9I1timlji-vo
Lnr t

nasa

u<!nici

atlantskog dna. Do§li. su do zalk'ju~ ad. ti stara oko - dvanaeet h~liada godma! IstraZivmja l8.i1antskog dna, iJ)o ,Ill'n(')gl:mu je veoma ~loZen i Glrup !pasao. Zbog tORR, M.l00 ~edici1e ,r~jertJlro odlaze ,nEt Atlarntilk ,0;;8 ta.1Nlm c~lj~m, a ti. one, koj'e se od'lu.6e, nedugo nakon toga! 'libog nevremena, nedosta.1Jka 'PJ.'ecirz.niih lunsbrurneonan:a iJl~ i'z ,neiki'h drngilh Taz.'laga, prE!k'idaju pcsao b 1II'l'ti.caju se u mat&l':!nu ,lukn1. Pa irpaik:, alko bisrno Old fragmenals, Ikode smo navell III ovom Ipoglavlju, 'Pdku§ai]'1 da stNoTimo moza'ilk, dOlbili ,bi smo IUtrusalk, olko ,n i uV'jerIjiNu s1:iJIw., da d\$pQd Atlalntlka, odtsta, !pO'toje tTagovi

deftal1:jno

'l.strdlU

l!S~az:l!va!m. 00 .U'stamo'Vili .los jednu <neClbioo.ost: na ovirn otocrma i dana'S bye me!lbusoi za 1k000e se sa st~p~totnom siJgu'rno§6u zna da vuk.'u pori1E!11d.'ood orrih sto su se na evropskom ,flu okamenjivali jo.~

u perdodu terci:jara! Daikle, geologi!jJSki, paleontologijski i botaniok:i argurnenti potvrdulju ipretpos.ta,v\ku mnOtg1h oceanograta Ii. i~.:aziJvaca. da se t10 AtlamiiJka, ill !kojeg se da.nas. 12ihz,? Azori, Kanari i }(SJpverdtWSiko Oit.oeje, nekada 'v:zwa.l?s ~an:ri:tarvijam, III zapadnoj Africi, i eV'ropSklID Pirme]iSltirm IPd~uootrv'om. objavljenom u. zagrooaakom .» Vecer.nje:m lIisbu«tokom .1976. goldine, govorl se i 0 (katastrofi Ikoja je 1. desila Ilege.ndanno kopno. » ••• Da se Aflantida mogla nalalZi.t[ III AtlantNkom oIl~e~u.' k_afe 51: III ;tom tekstu, dokazivano je Od~V1IlO 1 c.lJllJenl:Olll sto se sredmom 'I1!jegovog dna, mler~m sjeverojug, [pToteze vrlo aktivna zona pot r 'sa 11 Vl1xllkBlllslke dij ellattmostL Zilla se da Ina Kanark!iln i Azo.rsk:im Qltodm·a j'Cls traj.e buran "IwlkaJD'S1ci '17
. U .zcmimlji'vom feljtOlrllu

».MaJIi smakovl

svrLjecta«,

viltzacije,

n~og

Da u je ,Iijec 0 Atlantidi? Mood.a! Na.IUika, na zailost, me prihva!ta dokaze, a prwvih cinjelnica, zaista, 76

koja

zaJgonetnog ikopna i n ike rt..ajanstvene cije ·00 stasala priJje d etaik miQe-nija! IpretpootaVlke joS merna. keo

proces, da Ilrlje bar davno, na :njihOlvOim podruCju, potonulo U more lIlekolilko rtova, ada je 1971. godine izn1!lM1Uo. i navi 'V'UI'kaJJ;l'siki ;mqlter na La, Palmi, 80vjetski ~strazi'VaCki Ibrod ~Mihabl Lomonosov« iz mora je J.zV'u!kao, nekoliko odlornaka :koraJja. Kako je pCJIZn8lto,,ko.ralji rastu sarao Ina nemSJtniJm dJUibimam, a ovi ISU lZ'V'lUceni s dubiJne ad - dva i pe kilometra, §to iPl',alkJtieno znaOi da su potQilliull illIxjmalIlje dvilje hi'ld'ada metara dUlblje Inego s'to su se ,naJlazili pri~e :pom.ijeranja ,tIa. ZaSto ibL onda ibUo nemQgt1ce dage sa svojdrn ~opnarn potonula 1 &tlantidal? ... « MisterJ!ja AJtlantide moida Ib-i do sada ·bbla bar donekle ,razjalnjena da ti i ttakvi nalasl i otlkrica nisu
,bhl1plod istrazl.va(;k;Qig rada tlrojem ;n1j bto ci!lj ~?bja-

'I',

odista,

duboke promjene,
VlUl!k1llp;$lke erupcije!

. Irofalne

~ode

SU

pratile kata-

A. ad te c1njenlce pa do propasti ,citavog [ednog nnrcda bio je pctreban samo jedan korak, Korak It jeg je, ria zaJost. priroda nacvnlla. 'I'ako je oil'sla tlantida ...

s.njenje ,jOOne fa!ntast.iJene Iegende«. ID~ed!Lc.J:Je se MU time .lbaviile ... Naprotiv, 'IlIjil). je (Zanimalo §toSta
dr.ugo. Atlanrtida, iI1IiIka'ko! . .. . Jer$jetilmo se Ida su razne ,kspedH.~i~ , ,t, sovietske, .i ~ea:i.&e. i firnncu'9ke, d &panjolske, ~ holand-

ske .•. prQ;tekJ.ih goo ina natiJ.a.zile eia ragll~j,t.e, t!esto veoma zaniJmlj~ye malaze. Jedne su nalazlle na dnu atlan!tiikaaiLge, koje 1e.dino mogu nutnti u riojeaniro tokovkna; druge na Ikamenje 'koje nastaj pod norrnalnlm a:tnnosfer.skirrn :pr:iliJkama,

J<jkearna; ,trece, stijene, tkoje obradivalll l:jiUJds'l:a ruka; .cetvrie, lZanitmljivu gnn~arl.ju nepoz.nMog ponjehla, pe.te •.. OtklrilCa \SU se nizala, ali ikako e~eddci}e misu ,tragale za ostacana Atlantide, Itako su ta otkrica ostajala lila rper:i.fadji,. rusamljena 1, ,sto ,je najgore, nedovosjno ilstra:zena. Lmaj!UlCina ,urn'll sve "OVO, sov:jetski ipublidsta Mllhail Vasi!ljev, izjav.io je u casopisu :wSovjetskaja kultura«, s1jedeeel - Da, Atlantrlda je mQgIla da ,postoji L da propadne :baS u doba 0 kojem .1~ pisao~larto.n, a to. maC! .prije nelk~h dvanaest hlJ]ada .godina. U onom .r.azdobld-u ria \podru!~u i\Jtl.a.n1J~og okeana Izibwallesu
78

oe

iRiikmlco na

dn!U

79

Svjedok hip()teli~nog kopna: planina Pike na AZQrima nekada ie bile diu Atlaruide, kilo i Kanari.i Madeira7!

Oblast "Sedam gradova' na Azorjma: rnnoge legende ovog kraja govore o sjajno] civilizaciji koja je okoncana u - vall i i vodi!

"-

AUallltld.a

31

.:. ·Cl
.:.:
i.i

~i:
> .!!!
,I; >

...

~
Z
01

82

Kameni drum na dnu Atlantika;

da li jc "Bimini z id' pJipadilu civilizaci]] koja [e prije 12.000 godina do.l!ivjela lra~nLl 10. takliarnu?

Zagon~tni ostaci: Kakva poruka j e zabiljelcna na ovoj stijeni?

85

Grali pun tajnit Ma!;u Pi"tu u PeIU~, pri:I1:1~ mnogim I~tr. )e johleotk'ri.'i'enih znaDJa drevnih prastanoYlllkll

Zlato

111

po~tovanja i obob,yanja pripadnik.a legendarne Atlantide?

funkciji 'prisjeeanja: da Ii su likovi neoblenih bita izraz

86

8'7

potomci naroda sa atlantide?

11< Ko su »Ijudl sa zecijim Ucem<~'I' * Skola !l!3 keemanjonske slikare * .Zivotizmcdu mnogih kataklizmi * Koje bio dobri bog Kukulkan? Zasto su Maje bjezale? * Fantasticna hipoteza brace Umland Y Kako otkriti tajnu kamena? '" Pitanja bez odgovora

Ispod iRirinetja, planmskog Ianca rna cidim se r jffi vrhovima 'UVlL~eik bjelasasn:iljeg, 'smdestila su I T~tTkana naselja cuJdn1h vi'Sokih poludrvenih I Ill' sa neobienim, 1UJgle.sti.!m ikr.OVoOvima, a na sval

89

~oj lwei Ije j~isruno

samo je na prvi

oznaeava da sa u Framouskdj n~aze a ru Span:ilji ~etirl provineije jednQg rte istog naroda, Naroda Baska! Baski.! NedbilCan nuod koji :svoJe korijene na:la.rz.i jos u vremenu Kromanj~mca. osobenosti, Ikoje danas nauka

- 3 4 = 1. TaJ .pogIJ.ed .nelogican.

apsuroni ,raeun,
On, ~ra'Vo, Itr.i proV'ilIl'cije,

smatra ne()b~.

preei, Ikaiko je stekao

Niiko, zapra.vo, me zna odakle potite, ilto su rnu

lstrraihr,aOi dreV!ne ;proIDosti smatraju. da su Baski moMa, lPotooncl naroda sa Atlantlde!

ikod r:njlih?Po cemu se Itoliko raa:likruiju od svih. druglh naroda wag podneblja? Svj~e staJtisti1ke ika.zu da danas na podrucjlU Spanije iF.ramcu.ske zivi dko dva m~li:on .i sedarn stOOlina hlljada Baska, a antropollozi,. 'llongvi.sti: d naUic.n:ici drugiJh profirla, ikqj,i su jih lPo~ljednjih deceni1a detaljno p.rouK\awali, smatraju da su i po jezt'ku, i po fkzii~oIj ik.oosbituciji, j 1JO obi c3Ijima, ~edlmtvetni u svijetu!
1

Za'§to? fj:,ta to dma nedb]~no

ivI"d'l1je da <mi misu do drugl do potcmci parbr}jarha Ttlbala, No3ihovog unuka. Treci nastoje da dokazu ka.ko su oni potomci - Artlantjdana! Ko [eu pra'VIU?
Te.§ko [e reeL iPogotovo, sto .n.i.jedna ova tvrdnja

Oda1k!le potifu'l T'() je miBterlJa !koja dugo neee biti riJjeSena. Nedd aontrapolozi sma:tra!ju da 'Souoni, 2aJpra'V,o, Skoti, koje je ;tunaseQ.;~oJuloije Cesar, Drougi .io:lIl1.ose

ovog zagcme-tnog naroda, AmeriCki antrOlpolQg Morton Levin, pdkusao ~e, recimo, pomoeu hema:tologije da Ultv:rdI lbio'101Sku llirola:c~ju Baska. . U saradnji sa nauensm ;institucijama i:z Hi,jadca, Bordoa I T.wUiZa, kalko nas itLvjeStava Didi.je Biden, Levin [e obavio veema OIbimna i\9traZw<lJnja uzoraka .kFW Baska, }sao je ta!ko daleko da Ije uzirnao uzorke i Old prilpadrLilka ovog naroda Sto danas nastanjuj e diljei1we Argentine i Ciilea. I testorvi su pdkazB!li da je 1kirv Baska odista poebna, Rjede liked. Baska, nego kod drug.ih Evropljana javlja se ikrvua ~pa »B-«, a ikJrVlna g'l"Up~ »0« [e vrlo cesta: Igotovo 5ezdeset odsto sluca(jeva u I!Io.redenjima lla44 00910,. ko'lilko ima, na primjer, kod Fxanou'Za. Zatim, Baski ~maju ceSce riego ostali 'ne.'l'odi tkl'V sa lIlegati'Vmm rezus-faktorom. I fizL&a konstrrt.l,lkcija rpripB!dnilkaovO!g tajansbvenog naroda Ije vrdo uocljiva i karalk ..erilSiticna. t Onl su vrlo vlsoki, dugiih nogu, a malih. stopala. Wbanja E. lje dkrUig.la sa i0ra.zenom i'zboeinom na rl. tiIjlk:u. P,r,Ertez.no Wmajjrucr:ne oci, .kosu i orlevski 'HOS, ~to su, rvoojecem.o 'ka.snilje, uo01ji've Ikaralkteritllk.e i ~ednog drug.()g .rusta lnMlljezanim;lji;vog i ta. 'nstvernog naroda 11&'OOa. Ma~a (Maya). Lpak, Inaj,.LzraZenija osdb1ma Ba:Sk.Fjaca j este tmuglast oblilk. 11 8, zbog ~egailh mnogi i Jl8>1Jirvaju - »lj1udima sa :oa1iim Iicem«! S ~bz.i.rom da se BaSki toliko r,azliik:ujuod osta1h ebni&.ih: Skupina u Ewopi, ,n3Jjnov.rja'istraZhvan.ja
u:pu6uj'U na to da se liBtwnao IIlgiihovom zagOOl.ebnom

n.i.je nauCno i dolkazana. Bas ~bog rtOigasu, posl.jednjih godina, aontropo,Lozi, m:gv1sti j: :lstoricari primiJjenili naj'Sav-rsenije metode i'stra.zilvanja '!la podrucju gdje zh'e pripadnici 90 .

arilje!klu mora ,potraiiiti u prastaroji vezi sa 'ljoudima ojc su to poc1:rL.OOje !llastanj.lvali pr~ie viSe od deset ipctnaest hlljada godina. IDa1cl.e. u vezi sa - KromMljOOlcima?

Krcmanjoocil Nio njmna se eve ne zna, Njihove sUkal"Jje pred

k()jlma su i savremeni ·um.jetnici ostali za.prepaSteni

91

fasclnantne ni one koje su oiJkri'Veon' u peei;n.J. FOOlt-de-Guame, u Dozdonji (Dordognei). Ko eu Ibili ti prastari slli'karl i zasto su se sa tobkom stra.s6u odavali sllkarsko] umJetnosii? Cini se, calk, da su kromanjonski 's:lill:arl u syoje r1jeme b~li nmogo cje'Il'jeniji od~'V~h O'st l];iih IP I,padnika tog nacoda, pa calk i ad Iovacal Ali, ni to rn.i1e majveca lIledb iOn ost] Kromanj()l}Jski -umjetnici SU, mrnda, isH i u Skolu ikako bi razvili svoje talente« ,}Iffiotraju Alan '1 8ali Landsburg (Allm i Sally L!illntCt~btlrg) u svojo] zanim~jj;V'oj rte,leMi:zirjsikoj seriji »U potr z:i 7,t\ drev:nim misterijama«, prema \kojoj is\! 'kasnij naplsal; i knjigu 'POidilStim maslevom. Ovu fallliustlt':n'U tvr:dlJ1ju braeni 'Val' Landsburg dbrazla.ze ovako: » U Lemeudlu, u JUZmoj FrEllnouskOj, rpronadeno [e 137 karmemllh 1P1oea s mnagim. v oma slabo izvedenim crteziJma, 5 .pojedinostima ikoj • kao da su eesto, Ispravljane rukom 'uCiltel!ja. U jednoj spilji je pronadena tuba izradena od sobov kosti j ispurrjena pi:gmentom. U drug oj 'je nadena pal ta od Ikame'Da na lkojoj 'je joo, lIlaikon dvadeset hlJjed goidi,na (!), bio debe1i namaz bOlje crvenog oikel'al ~romanjOlI1Ski sli!kaor.i ·nisu, inac dmal! z elene i !p1ave boje, a emu i l'j1ulbicastoernu IhCJIj.udoibijaU su iz manganova oksida. Cmi pi.gment $U mogli i~radi!valli i iI:?; drvenog rugljena d. Old eada 1tlgorjele masti. Sroede, zute, narancaste i crvena nijamse dobijal! su iz ze11'~ne 'I1Ulda.ce, ik:oju su 'Slilkari illi njihovi pornoenici rrnlJjeli menu kamenovirna. Zart:im su [e mijesali sa zi'vobinjskorn krvlj'l1, bi~jnim so'kovima ili Zivotim.jSklm mastirna, K91tlkada su mijeSali oker s
:& ••• I

i ni!lemi otkrivene su U rnnogtm 'P cilnama Scpanije i jume Franouske, Ipak, svallllalko, najpoznatije su one 'U spanskoj Altarnir], svojevrsno] umjetni.akoj galeriQ~ prizora iz ipra.i;stot'ije, ali nista manjenisu

10ljem i !pr8!vci1iJ n.e!k'l1 vrstu 92:

olovaka ..

SUlkari su debelo mazali svoje boje, na razlicite naetne, ce.tkicama Illacinjentm od dlake dli pera i.ti iiNakanog dk:rajlka igrarnCi'ce, zatjm istisnutirn .1iSajem i mahovinOIn ipa pritiSk,om rp.rstitiu, .Hi snaZiniim pritiSikanjenn na zi:d pomoeu probusene kosti .ill llrstilke.. Kakva god bUa metoda, Iikovi su redovito bili naslilkani smjelim, s1gurniJro potezima, s malo znakova poprarvljanja. Ocugledno de urnjetnost -prilje kojih osamnaest hilja.rda godina ibi~a visoko a:'azvijena Ij 'Verona rasi-rena. MOOda ,je IbHo i: U!m;jebnjJka ikoji su radili samo na sv,ojim Idjelima i ni<Sta dwugo, a placali ISU ih Ij'lltb~telji umjetnostl hranom ~ krznoml ... S povlacen'jem pos1jednjih veNkih ledenjaka, aka .LO,OOO god.ina prilje nave ere, (ldalkle, negdje III ono vrljmne u kojem. je Atlan't~da prezivl]avala svoje pos1jednje dane IPred ·lka1:alk1i7ltl'l1U. 'kooa ce je razoritti - pro A. B.), pecinSka IlIllDje1most star1jeg kamenog doba, 1zg~eda, naglo je .zavrsilla. Nerna sumnje da su Ij,udi nB!pustiili peeine, kada je !k.lirrna postala toplija i podrugli drvena slclonilSta 'duZ ri,je'ka i pored jezera. Naue1H su da rdohij91ju ljeti'lliu od plodova, ali i da ,uzgajaju domace z.uvotimje. LU!ta1i su mnogo si,rim podr.ufjima. U vriJjeme Ikada iSU 'Pwi trgovci s isto<onog S~7dO"lemlja, stilgU U IZa!paidnlU Evropu, dko 1800. p1"1Je nov'!"!ere, ipos:1jedn:je ~inSke slilkar~je bfle s:u stare vee nclcih devet hilljada godina, Vjwti.ne, stilovi Ii I adah!l1'uce !r;i;[) SiU ihsworiJi 'bili su 'V'eC davmo zaboravljeni, Prvo ~ jerldJno ad najveciJ;l. TatZdobl~a. In.lllkog WraZaNanja prOOlo je za,uVl'Jelk. A Cl'Vll'lZ 8ClJ a je, 'kaIto znamo, ,tek svi1Ja~a. KalkEW pa1'adokts! ,. .~ CiNilizaci1ja ije dru51lven:i poredak kO)l pot17e I ulbumo stva.'raiaShvo. Ona poCinje kada prestaju nered i nesigurriost. Odredent cIDioc~ ~ivhli.zaci~u mowu 'W1a!pTi'jediti iii 'Zau'S,t~viJti. Na pTlm.:Jer - led.
j

:unj~-

93

Oirv'iJJ:izacija ~e meduigra izmedu Iedemh doba, Ve,Hke Maldnoce mogu se uvij ek povra t~ti iprekriti djel.a,cOIV,jel1wvih nuiku ledom i fkalT:neolljem,. potisnut! dVlJiZ8-eijru u nekolirrto malih uglova plan te Z'emlje. Isto tako i demoni 'Vu]kana i potresa, za cijih miro-vanja podizemo nase gradove, a kada s tTgnUravnodusno nas U!ll1.5tavaju J Ill, velilke pop'Jave (a istorj] a pamti mnoge I), ikoje nas s lakocom odnesu

nil. vodu,

u eiepovrat!

Ko zna kodiko 'je !bivsih civilizacija, prirj desetke i desefke hhljada ,goidilna, bilo pobpuno uni~te\l1o nadolaskom leda iH Iave 'iih vade?'! j eriiti

3.tojoj kulhaju ml:iJjeiko na lI1atCiin kako se ilio, vjerovatno, l!i'l'li\lo tpdje deset h.iljada godma: zagrl:javaju kamanje na vatri i u'bacuju .ga u zdjel'U sa mlijekom! I lingv5sti su Id~a1rl.svoj IPrH.og o1lkrivtall'ju porijekla Baska, Svi pOkuialji da se »euslkall'a« - jezi!k ovog naroda - u~oredi sa ibi!J:okoj im evropskirn jezllkoon, propaIi ISU na aamom poce;~u. Dobri poznavaoci Baska 1. njihovog derikra me srrratraju to c.udniom, jer JtvTde da de »euskara« - .na.jS'l:ariji ad svdh evropkih j&ilk:a. Brojne ibaskljsike il'id~I, prema misljenj1l illRjveeeg Ibroja ugledn:iJh liln!gvils'ta, lI1eodol~iJvo podsje-

6aju

lOa

Ikameno ddba!

ne mozamo k. 'ko tr ba ocicovjek smatra ameriCM u:gledni Ill.aucn~k, dr Durant i dodaje: Mi· smatrarno da je wrijeme razorllo ostatk , koji bi premostal! Tazma!k .~2lmedu prvobiltnO!S I, avreenenog eovjekal« To je sasvim unoguce. Jer .mi d nils irnamo sarno odredene nagcwjeSta:je praistorijs\kih civiJi.'lacija koje su stasale na naso] planebi. ali '11jlkako j prave, nauene dokaze, Ali, vratimo se - Baskima) Mmogi antropolozi smetraju da su dana§nji BaSkd. ;reZ'ultat lokalne evpludje ~ov}e:ka 1Z Kromanjona. Istovremeno, francusk; Istoriear IDdua.rd Larte otkrio je 1868. godme ljudske kosti u p <:inama Rod Kromanjona i UJ1Nl1dio da lpOltjcu .iM iz vrernena od prije :tr.ideset hi1jada god ina. KromamjOlns'ki covjelk je i'zI'a2ito ;viso<k, imao [e 'Uslku i du,8U lubanju, cetveroU'gle acne duplje, izrazene jagodlce i rpovelik nO'S. OV1U.teoriju lIIloz·e da potkrijepi i baski'jS\ka svaJwdnevnka. I danas, seoske porodice koriste crude 'if posude S'luanoonOimeiz praistol'i,jeTako, na pri-

do:stilgr.o,uca pra:iJ~tor~jskog

Mi, jednostavno,

nazi'Vi drveea mvedEmi su i<z Tijerei: liSaj, 1;nnjak, , tmji.ka - t'la:kJle, irl naaiva ·vegetadije, ka:ja je posto-

Svi nazilVi (J!rUGa za &jecenje ievedeni su ilZ dvdje .iljeOi Ikoje maCe :kremen ~ 1kaJl'll€l).-Dvije gotovo lldenth!ne !l"uj €Jel oz:.na.ca'Valj'U Ize,mi1~'ll i snij eg, a svi

1a!.1.a

III .avOID

lI'eglicmu

za v-djeme

ledenag

doba!

nnjer, 94

kod-ste

»Ikai,]ru«

i.zdllbljeniUdrvenu

2ldjel,t.1 u

Euskara ije veoma slican [ nekifu .kav'lcasklm (!) [eeieima: talko, naprimjer, baskijska ritjeb »borobil«, to maci dkrogao. veoma je stiCna gru'Z'iJoSkoj ri1eci IbcnibaQi« (toeak). I d.ekli'lla.cilje i :gramatti!ka su im v oma sHone. ~bog toga Lingvd"Sta ZCll:Z Dlmeail ( eOIlg D.imeziles) ikaZe: - eini se da ~jezik Basks i sjeveml i juz.ni kavIe ski je<Zlld, p.redstwljllljlll [edtne pt'eZivjele ogranke n ke vee odaivno nestale jeziene porodice! IDa H. su 'U toj jezi.Ctkoj :po~ooici IblH t Atlanti?'! - Dio svojib Obilcaja, znaaja i k,U'lture Aftianti l ostavili i .u Ev-ropi., d u Afrid, i u Arne-rid! Il'iBi1ira ameriClki ,iISITa2:iJvac Mods Sate-len. - Sigur11 je da su se nelka znanja ci'Viliozacije AtIantide, U nijim lPeriotdima, ~QriiS1li.1a enedu narodima Lallnske Amerllk:e, priUe svib Maj.ai I!!1Ika,ali i u drevn m Eg]ptu i Surneru, ]jpa!k, Bask; su najviSe zad!1.~.a..Jiosobi.na naroda Atlalll.'tide! To se najvise iska-

95

zuje u n'jithovcm1 bz:iOkom .i21giedu, ali i u - jeziku! ... Ipak, z,vanlona antropolagija 'UJPucuje ma vezu Baska sa kramanj~kim covjekom, a he:matologija i lingvistilka ih dosta veze za Kavkazane, U nauei je [edino sporno, Iko [e od koga lIl~io - BaSiki od KaVkaJaoa ili obratno. Sigurno lje da su u medusobnoon ukvStarrju £ [edni l drugi preuzeli neke 080bine, ali ih de danas teSko Iznajansirati, U Sk10pu llI.edbioo'osti, Ikoj e su vezane za BBJSke, ces:to se istice i ova: k~o su zapravo, priJpadnid ovog eiaroda, ciJja zemlja lezi na veoma tranaitnorn putu, uspjeli, <k,roo :tolilke. V'je'kO've, da sa~UJVa.ju svoj ,tiJp, jeztk i lku1t1uf\U u potpunosti netaknuto? Dio OOgO'V'OO'a, svakako, lezi 'U baSldjslkom rattrllckom zWotu. Mectutim, sigurno je da'l ko vazrrija ~i'njenica cia 'je stoljeeima ~elli'dba sa csobama koje n~SIU bile baSkiljskog !porijellda, rpredstarvljala tabu z.bog tradicionalnog vjerovania da su djeca iz takvih veza - pra1cieta! Zbog 'toga, BaSki. SiU se znili rnedu sobom, a nisu IbUi rijetiki ibra'kovi i iz.med.u. ~1anova [edna porodice, ipa cak ~ lz:m,edu hraia i sestr . SlilCan fenomen, prfu>jetlImo se, bio ,je Ikarakltel'LstiCan t za eiviiJ..iJzacijudrevnog Eg~ta. I faraoni su se cesto ~enil~ ill ruIljuzem 'klrugu svojih porodlca, sto je, konacno, dijelomicno j dovelo do postepenog opadanja moci
drevnog Egi!pta. svog naroda, Ikada i cilsto medicinskth 2eniJdba III .kI"Lllg,u pr.ilpadn.l!ka su u pirt;a'Ilju Baski, tirna odredenih

lipa'k, vjerovatno .naJvaZnije 'l'az.loge Sto S'U Baski upravo ovailwi .k~i tiesu i sto 5'U !nadiiV'j-eii bro:jiIle vdekOV'ne, p8 oj 'hhljadugodiSn'je utieaje, leZi u &jeiIrld da Ba~i, gdje god da se lllalazUi, ostaju dubOko i ibrajlD.ovezand za svo.ju tradicilju i svoj narod. To se, i dan ..danas, Illajrbolje mose daosjeti, kako navod! Dirdije Biden, ako se Iposjeti: sveto rnjesto sv.ih pripadnika .ovog drevncg naroda - Gemiku u Baskiji, na Dan domovine (.Albed iEgu:na), izuzetno vai.nog prlrnni!ka u Iba:sldjskoj IbradJclji. Toga dana, ·iiSpod prostrane IkroSnje ~edn.og Mljadugod:ilSnjeg hrasta, .na vjernost svom narodu zalkUnju se desetine ,j desetine hil'ja.d.a Baska, Ikaji zive tl Spani.ji. FTanouskoj, PortugaHjt, Airgentind, Ci1eu iIi u drugim Ikrajevima
>svijeta. •

opravdanja, Dan3iSn:ja natska je, naime, dokaeala da djeca zene Ikoja irma lkrv sa negativnim rezus-Iaktorom j mu§karea kaji irma krv sa poziltiV!l1im rezus-Iaktorosn .caSce umiru nego druga no vorodenead, a ako i prezive, veoma su podloZna najrazJ.ioitbjim oholj enj irma IkrVli!
96

Taka Baski, jz god1ne u godinu, obnaY'ljaju zatkletvu, Ikoju su njihovi preci, AtlanJtid:ani (?).iU.i bile ko da :S1I bj]d.~'pcije ronogih mileniljurila ostaviili kao jedinstveni:tavjet svojoj djeci! Jedan dil'iugi' marod, kdji je aiirmaciju i bljesak svoje famrustilCne Gru1Iture i l7lD.arnosti, doZ:i'Vio 111 [ednem drugcm Viremenu i il:!iljli potomci datnaszive na drugo] stram tA.:t1anit.i.ka,Maje, svoje porijeklo, prema mnogirm istraii'Vai'!ima ,l: a:thmtidolozima, t81kode, lIl'S'~o vezu za A:tlantLdane. ZtWto? Karla. se 11 strav~cnoj eksplozi'ji, i 'kartaklizmi Lzazvan~ padom Planetoida A. koji je pao u Artlant·ki dkean, :iH 'U lancanoj eks.ploza,ji aJtlantskih V'Ulkana, eavrsila civiliz.acija koja je stasala na A'tlan'Locli, na sigumim obalama Annerike zapoceH su svoiu a'ntastiCnu eJj,vilizaciju IMa:je. UplaSeni morem, koje je 'U v,r1jeme a.t1an,1;slke I~ tastrofe naprost~ zbrisalo oba'le, svoje mCIDUJIllOO~ Lne grado:ve su ipooizali duiboko ina kopnu,. lIlaj~ ~6e u nepds:tupacn.ian. rprasumskiro predjeilima ..
7 Allantic!a

9'7

Fant-stilcna znanj a ~z astrenornije, gradlteljstva, organizacije podarao im 'je zagonetnl bog Kukulkan (Kuk.u1carn), kodi je prema drevnim predanjima dosaQ s ~o'ra, '.bito biljele putt 1 ,nosio bradu. KuJkul'ka:n, za kC1Jeg mnogi vjeruju da rje jedan ad ueenih Atlanata, rko!ii: S,U ae sklonili ispred katastro.fe, podigao je ve'likigrad Mfl!japan (Mayapan), izvjesno vrijeme vladao njime, a onda zauvijek otiSao ostavtvsi narodu Maja mnoga rl~Oirisnaznanja, Biskup Diego de Landa, koj i je zi-v10 u sesnaestom stoljeeu J blo gl vni hronlear 0 n obienim tra'Oicija1ma Matia zalbllje7.io [e da mop!!,€! baskijSI1<e ri,ieci imaju Isto iii 'SUeno zoaceTije Ii kod Maja, »Jedan Baskijac - zapisao j biskup Diego de Landa - mogao se lijepc spocazumjevati sa prlpadnicima oVOIg ,n.eOlb[,cnog naroda ... « Arli to nije [edina slien.ost lzmedu ovih drevnih naroda. I Maje irnaju orlovskl nos, kao i Baskljci, a i jedni i drugi 'gaje svojevrstan naCin obrade zemlje. Oni ne oru, Ikao ostali narodi. Oni koriste »Iajas«, dvazupcarn Ta6vast s:ta:p, ko;jrim bodu III meku zemlju, prekopavaju de, a zatim u nju bacaju sjeme. Igra Ioptorn kod Baska »jai-alal« sa konporn od V'l'\bovogrpruCa vezanom za ruku, neodoljivo podsjeca na »pek-a-tok«, drevnu tgru naroda Maja, Ima 'i drugiih sUcnosti, kao sto au tote:rnski plesovi, vjerovanje u besmtnost nesahranjenih tijela, abilcaj vjestaokOig rsteza:nja vrata itrd. Pa. ipa,k, Maje su po mnogc cemu ne:01hi:cnije od Basks. Iza sebe i svoje fantastiene clvllizacije, ostavile su bezJbroj tesko rjesivih zagonetkt. »Civilizacbja s grad~teUskirrn umijeeem, koje je podlzalo trajne i velicanstvene gradevine, narod koji [e pronasao nulu da hi olaksao slczcne raeunske pQ-S tupke , IkuUura koja je stvorila kalendar oS taenosC:u od sedamdeset sekundi u365 dana, zasto bi Maj«, koji 'SLl sve to Iposjedovale, bjezali i sklarrjali se prad

III [ezdom neraa.viljenirh

drulstava - pirtaju se s pralimn Alan i Sadi Landsburg u svojoj kntilzi »Svemirla veza«, - Maje se nikada nisu borili s osvajalnul. NiJsu se ni QP!ira'li. lJimjesto toga povlacioli su I sve dubl!je i dublje u nezeljena mjesta u oEigleII

-Inotn

strabu od dodrra to i. cernusve to?! ...

Maje!

S 'drurgim «

marodima.

AU,

Odakle dode taj .narod? Bi] a.se Ii zaista lndij an-: 1 (~g roda Ikao i, drugi narodi, Z:ive na sjeveru i JII U, ,1 njkada J1€ prestadose da budu nomadi? Ako II bill, zasto se M.a'je razvl.Se do take fantastienih I" ina? Sita 1h je rpodstreklo? Otkurda S'U donijali I I o fantastieno znamje? Da Ii je bflo uopste moguce (,I, IlB amerilSkom ,kontinentu,· odsjeeenom ad ve1iI ( , kulturnog taka u star-om svijetu, nastane neka • vLm nova \kurltura?! ... Ko SUI rLa/pravo, Made? OdaIkJle dodose? ... Ova dva ,t~() IrjefSiya ;piJtanja storljeerima su muIn lstrazivace, istori!care i arheologe i2 svirh krajeva wlj rta, It;vrd:iJ C. W. Ceram u kh\jizi »Bogovi, gro1l,!vi i ueenjaci«. Istovremeno, u 'Svtjetu 'Da'UcnefanI I, Ilrke ova pj,ta-nja su protekllh decenija dobijala I .Ii ita znacenja·1 raJzl"jesenja, __ U sveru rfantastilke sveikako spada i zanimljiva IIII cteza Ibra.ce Erilka i Krailga Umlanda (Eric l Ciaeg hnland), kdji tvrde da su davnasn'ji preel Maja I I! tavJ.jali civihsovano drustvo, koje je nekad uvnn Zilvjelo ria [ednoj Iplaneti Su:ncevog sistema, 11.IJVj rovatnije na hlpotetlckom Faetonu, ikoji se Hd zlo izmedu Zemlje i Venere. Braca Umland .su IIV [t-r ni da je 'nedootatalk sirovina, na !kraju, tu lllzacijlU Ij_ 'citavu planetu dovelo do nezapameene I IL'ltrofe, do potpuno i derinitlv,nQg 'Wnistenja! Ka,ko to braea Utnlaodobja.snjavaju? ok su mnoge ekspedicjje istraZLvaca, plirc.ne I 1 I,m mlsijama na Mjesecu, znatno opremljenije i

sto

98

99

'njilh, na

pocelo, der drugog' izbora, l'2lg1eda, nije bilo, sa rtSkantnim ~enj em j ez.gra. -I bas je to Ibilo 'toibno, doslo je do strahovite eksplazije i potrpunog unistenja planets. 'Tragov1it~ 'Svemirske Ika'tastrofe, tvrde autori, mogu se i dan.'1I'l vklj£'ii U obliku :tajaIl5tvenog pojasa asterolda, .~ije j postojanje prvi dokazao ceho:slova&i astronom KaZ:ilmj Z 'KcmdHevski. OstaviU bez Toone p1anete, ekspedi'Cioja vanzemljana bile su 'Prisiljene da IPri/hva:te oBiSu planetu kao svoju novu domovinu. M du.tdm kako so se prvobitno staeionlralj na Antarkti\ku, a priblizavalo se Iedeno doba, svem.irski gooti su buB prlsiljeni da polrupe svoje inStrumente i 0pi1' mu i Ida Ikrenu 11 »zdravije« ~ pitom.i'je Ikraj'ev. U 3\1"ojim vaslonsklm letj elieama takoS'U stigl,i- 'U ISroo.,njru .i Juzn.u Atme.r.illru, U Kl'ajeve 'll ikdj troll. sou, m.nogo ikasnije, Maje rpodigle svoje famaatiCne hr.amove, rpi.'ramide i gradove. Ov.u fanttastilcrl'U selMibu sa AlntaJ\ktfika, valjda prvu u pov.ijesti Zemlje, dokaZ'U!ju l mnOige eSkiroSke legende i predanja, koje Igo'vore 0 n€obianim »plemenirna i.z !I:l..ilO1ikuda« Istp su se u ;prad.8JVDLm vremenirna iSeI1iUa1.1 ogromnim m.ertalnim pticama. sto su
»r1gail..e valtiIlu«!

rnas@oj planetil panicno tragale za neophodmm sirovinama, na zldkobnqj i zagcnetnoj planeti se

sposobnije,

zajedno

sa. svojim

porodlcama

Hi bez

Cjrt;ava ova prica ukratko ispriJpovjeda;na zyul:i, kako sam 'Vee p1sao u S'VO'jojiknjirzi ,»Tajna :iscezliih cl.vilirz.acija«, I\l najmanju TUiku, ~ao :te"~l'ija zanesenih ia-nltasta, MaZda ona d. !j,este, naj'VJ~l'ovatnije da je tako, ali prJ.s;j e'tlimo se fantastiOnm i 19i1gan.itskiihgradova, ,ciji ostaci se joo uv.i,jek nalaze u prasurnama J'uk.atana (yucata'lla), Hl)ndJura'Sa i Gvatemale (Quatemala). PriSjetimo se d svm onih. l2lagonetn1h arhe- . oloSltih nadaea pre!do:nerta ,»1.zvan svog vremenae, §to BU sV'djevremen.o' 'UkraSaiva1i hramo:ve i mnogoboojne monumentalne g,radevine, a ci:ju namjenu joo nismo utvrdtli i otkr-tli. Ko lih je s8!gradio? KaikO'? Na lkoji na~in? Zas.to? Cemu su uistinu sluzUi? Prisjetimo se i!ZOm:iJhop~sa, pun.i!h zbunje:nosti I ocaranja. ikoje su blljefi1i ;prvi sretnt .iBtraZiva..ci to su u nepreaodnim dZounglama otlkri vali .izgulblje'11 .~ zaboraViljene g,;axl.'O'VeMaj a ,c1vi1itZacilje: . s , , ,Nesv,jestica hvata posmatraea 'karla mu poHI d lutapo sbralhovitim. Ikamenim figU'rama, Iedenim leima, .groznim mnijSkim ,gla-vama, avetinjs.\cim Ilikovima i 'jaguarima sto, ipoput covoje!ka, koracaju, koral,jU,

IkOI'El.C3jU ••.. ,

'U

poee1lku iizlbjegavaIi sva!ki ik<miwkt sa primirt1vnim Sred11:je i_. JIUZne AirneJ:'iike, Ito iJpalk n.ije .maglo da !pdtraje idugo. U'V'ldj'ewi. da drugog izlaza nemaju i da .ce 'Zauvije!k: ostati na planeti Zemlji poee-Ii su da se miJjei$aju sa Zetnlj aJ!lima. Iz /'bog ukrStanja rodenisu - Maje! Iste one Ma1e .0 c.ijoj milster.iozndj d'Vilizadj-i znamo malo, a nagadamo mnogo!
i~ovnicima
j

da

ce,. jedn'oga dana naci go'Stoprim11ivij,u 1p1anEl'tu,

Iako su 2lbog nesreee koja im se dogoeila i nade

Kalko iprodr.iJjeti 'U tqjnu omamenta i neobienfh I I. ro.glifa, kalko shvaltiti da je citava ·,ta gru.emja naIt l' .n, sve te ,7ibunjuju6e f.i.gure,.reljefi,. -crteZi, sve te 111 bicne 8kubpture i' lilkOVl, svi- ti znaci i mlsteriosne I'ut'luke 'U .nepdkosnovenoj ,i jedimrtvenoj ,realizaciji I a tronomskim brojev:ima? Dva \k.rIsta era obrvarna [edne zmijske glave, II Irina aStra j.a·gu.ai'SlkarpaTi!dZana uhu boga KukuJIt n , neobiem obliik: 'jednih. ikamenih vrata, forma I". tno.tjvu stepenica, sto se uvijek iznova vracaju: [I lm~njena eudovrsta, zmbje, ogromni fiUgrans'ki I 11 n ni kamenovi - sve to, zaista sve to, itzraozava . Ilj i vrijemel ... ({

100

101

ZaJto'? Zar im sve to nije bllo v!~e nego neophodno u sva,jko:dn€'Wlom. zivotu?! Ali, :iatko ntsu male za toca'k, plug, vagu i §toSta drugo, Maje su imali fPr divne ops rvatorijel Maje su reghstrovall !kreta:njl' planeta u nasern planetarnom sistemu, i m.nog druge astronemske dogadaje 5to se nisu mogll uoZ:iti goHm okom, 'izratunali 5'U da gooilna na Veneri ·t.raje 584 dana (savremeni fD.alloonicl su .iJzr<ll~U!nali traje 583,82 danal), a da znah su i irajanje Marsove godilrie! Nista l1Xlanje ne 2lbU11l.juje i ci:njPn,ica da gla:vni gradovi Ma'ja civilizacije, Cicen lea (Chiehen Itza) i Uksmala (Uxmala) nilkada nisu blll pov :tani drumovima (?!), a gradovi Maja 'U Srednjoj Arnerici, U meksiekorn Jukaif.anu i GvatemaH, podlgnuti su po nekom pravilu, u najnepristupaenijim dijelovirna dzunglel na ovo pi,tanje, na koje savremena nauka jos ntje dala taca:n odgovor, . odgovorill suu svojoj ,nevjerovatnoj teori1i bracaErik i Kraig Umland: - Ko 'je bio u stanju da izraeuna tra:janje jedne god1ne do preeiencsti od svega nekoliik.o sekundi tvrde oni - sigueno 'je uvidio i neproojenjivu vrijednost jednog toeka. Medutim, poste on nije bio tapotrebljivan cak ni u taku teSkim situacijama kao

nisu imarli mjeru za -

ZaiSto? Kalko? Kome j e Ito 'trebdo? Cemu je sluzi'lo? Kada ra2llllMljam 0 Majam.a sve me viSe obuhvata oojei!a.j da mas i danas, Ikao Aste.ke [Azteei) i 'I'olteke, svoje primitlvnlje susjed , pr.ijc toliko stoIjeea, jednaiko zbunjuju svojJ.m mevjerovatntm znanjem .uz gotovo svilh !l1Eulcnih Ooblastl. Pa dpak, .za'r je to moguce, Maje nikada nisu otkriH io~ak:! Maje ntsu mali za. - 'Plug! Ma'je nisu imal] - vagu i

tezinu!

je tl'alIls:port ogromnih kamenih blokova, naji po nekoliko rtQna, Ikoji su ibili neophodni za izgradnj'U hrarnova u eileen lei, na primjer, najbolje ilusb:1uje da je zagonetnim Maj ama na raspolaganju stajao neki drugi, ,1akSi, nama jos uv~je'k nepoznat na~'in, ,mozda antsgravitacton; uredaji, i;li [ednostavno letje.1ice, Iantasticne letjeliee, koje su bez po rnuke prenosile say teret. J edina su, -ci1I1i marn se, na taj nacin 'Maje mogai da izgrade :sve one gradove l hramove sto su nam danas poznati . , . Da bi sto upeca:tljiv·.ie dekazali svoju teonij u da su Maje, 'U stvari, potornei gostiju iz svernira, braca Umland isticu i -einje-nicu toja je vee dnkazana da Maje genetski nisu bile slicne nljedno] ljudskoj rasi na naso] planeti. Pripadnicl ovog naroda su niski i zdepasti i u -tome nije bilo varj,jacija. Ni jedan j edinl Maj a nije bio manj I, ali ni viSi od drugoga. Podsjecali SU, .reklo ,bi se, 'kao da ih ,je serijsiki proizvodila meka masina, a ne radala majka! Daborne, svemu ovome treba dodati jos jednu .karaikteriSiti~ - spusteno eel0, sto Je lbila njihova jos jedna gsnetska osobina. Da Ibi odrzali tu svoju fizi>cku jediln'Stvenost, Maje ·5)U isli joo dalje pa su preko .gla:ve svakog djeteta vesivall dascicu, kalko bi ona jos v,liSe istkala ionako neobieno povijeno

.cesce

51;0

~elol

ZaSto?

Ali, Maj esrude i ,bezbr0j drughl1 zagooetki. Kako, recimo, logi1cno Oibjasni'tl dva razlieita kalendara, kojima su se ani sl'Uz.ili? Obkuda dva? Zasto su ih ikoristili? Da h se moee, 1konacno, sluzec1 se kalendarlma drevnih civdllzacija, priblizno odrediti vrijeme katastrote u kdjoj je nestala AtlaIi!Jtida?! ...

102

103

prica kralja
montezume
* Ko su bili praisto:djski glasnid? * Kako se dodvoriti bogovima? * Kada su podigoute 01mecke piramide? * Sjecanje na Zemlju mrtvih *' Slicnost iZOledu Egipcana i Inka * 0 cemu. govore kalendari? 'I' Kako otkriti »Dul'ti dan«? * Zanimljiva teza M. Satelena
Ako prihvatimo .i;deju da je Atlantida odista . ostojala i da se na njoj razvila mapredna civillzaI 'J t Ikoja je rijooiIa mnoge nauene zagonetke, imaIa I omnu pomorsku flotu, posnavala zakonitosti vi-

105

selke gradnje, ovladala lPismenosCu j, vlsokien astroziomskim :ma'l',l.jim3, mcenam sasvim razlosnim da su Atlantidani pr1je nekib dvanaest hiljada godina, zivotarili na obalama mnogih Jko.ntinenata, prij e svih, V'l'Siihl. ~etan utieaj I na primitilvne narode, koji su na obalama Evrope, to [este Meiditerana, zaeim Srednje i Juine Amerike, Afrlke iJAzLje. Slijede6 dalje ova rnisao, d.. olazirno .1 do pretpostavke da katastrofa, zapravo, i ruje AIt1.8Illte zatekla n spr mmrn. Njihovi naucnici S'U Iblagovremeno l!~aoonaH taean datum 1k3ltakli'Zme, te ell se, zajedrio sa nfl'juglednijilm liCno,stima i Ilcraljevskim /porowcama, uip'utili ru :razn.i!m .smjerovima sklan.j~juei se ad IPreds·toj~e nesreee, aa.i. i upozoravaj,uct primitjvne narode na »sudnii dam( i potop, lkoji! predslioje. »•.. Ne prava ·viSe vino od 8Jg v i poeni dubi'ti deblove'liikog cemp:resa i udi 'It nj ga Ikada u mjeaecu ifiozantli voda dostlgne nebesa! ... « Taiko je !pred strasnu Ikatntrofu Ast(!lke UP()Zoravao njilbov !bog (1) po imenu K lJkoatl ,(Quetzalootl), a u ibalbilOIlSlkomep.u 0 Potopu, bog Ea savjetovao je svoonStiCetnilk:u Ult-.na,!pifltwm: '»., . Porusl svoj nom i sagradi umj -to njega _ brad. iNe brirri se za svoju imovinu, raduj se a!ko 1..lSpjeS Slpasiti ,goH .zlvot. Ali. pov di sa sobom na brad razna ziva 'bi:ca, po dvoje od sv ga ... « I »BiIbJi.ja« biljez1 apilzodu kada bog savjetuje Noj'll da sagradi barku i da sa rscMbomU7Jme ljude i ziv(}'Un:je, a indiJjSki bog Visna nareduje svom sticen:ilku da pored ljudi i' zivotiJn.ja, 'Sa sobom penese i sjemenje raznm ,biljaka. Nauenici, ikoji posljednjih decenrja proueavaju stace trani'Cije, legende, mitove l predanja drevnih naroda, upozoravaju nas na sli'c-na vjerovanja iu ostalim Ikrajeviiffia. nase planete. Talk-o, ria ostrvima Tiliog okeana, !po.stoje predanja 0 nelkim ucenim doSltiacima, kOlji lin 'Up.ozoravali na predstojecu kata-

strofu, a Ijetopisf Burma, oni najstariji, govore 0 ~avjeku, glasnlkru, koji se, iznanada i izniodkuda, pojavio medu Ijudima: '» ••• Odjeven III crno .•'00 je koracao posvuda gdje Be skupljao narod, po ulieama .i trgovirna, j_. tuZn.im glasom upozoravao ljude na Ol1:0sto treoa da se dogodi ... « I 1P1eo:nenasa Siera Nevada i j,z V~.eoue1e,. takode, ee '»sjeeaju« neCjbwnm »daSljaika, ikoj~su, :tTa:Zeci spa'S, sagradili visdke !lmle«. U .dmigom dije'J.u sv.ijeta, na HavajilIl1a, i dan-danas postOije zaboravljene pirarnidne gradevi'lle _" :r.mjesta. spasenja« - u Ikojiroa su se, makon upozorenja na predstojeeu ka'taklizrnu, polkusali da spasu daleikiJ preel danasnf ih Havajaca l »••. Suncece pomraeit! it Mjesec nece davati sjaja. I zvtjezde ce :pa·stis neba, a sile ce se nebeske !pnko1ebati . . . « Ovo upozorenje, Ikoje [e zalbNjeZBno u BilbEji, prenosi se u razlicitim varljantarna 'U mnogim svetim 1k!n1~gaana prastarih naroda, Nema sumnje, dakle, da su svoju misiju Atlarrtidan; cestrto obavili i da su mnoge narode pravovremeno 'llpo.zorili na stra'V.icni darn koH se neminovmo p.riIbli,zavao. Ali, llporedo sa ovom misljorn, Atlantjdani su, vjemvatno, sa sobom pcmijeli i rjeSemja mnogib tajni, pismene dokumerrte, astronomske proraeune, vrLjedna znanja iz ,gnaevinarstva, metalurgije, medicine. __ citaov.u jedrru naucnu ibiib1:ioteku, 'koja ce se pojavilti tek nekoUko mhlenijurna ikasnije u vrijeme kada ISU. ill; pepela, poput mri.tsk.e price Fenilksa, rricale mnoge sjajne ci,v:ilizaciJje na 'IlaSoj planeti. Sumer:i. Egirpcani, Fem:i.6a-ni, Maje, dviUzad.ija. u dolini rijeke Inda, Zimbabve, Kina ... Nema sumnje, sve one imaju. neeeg zajedniCkog 1 sve su povezane nekim nejasnim nitima sto sezu

106

107

u daleka vremena u Ikojima se gubi covjekovo sjeeanje, Drevni EgiJp~aIIlisu gradili 'kolosalne piramide, Sumer. odncsno Babilon je ilmao zigu.a1:e, goleme pkanridolike kule, koje su rSluzHe u rellgiozne i astronomske svrhe. Prastari stanovnici Srednje i J,ume Amerike, lakode su gradi1i piramide, koje su korlstlll kao hramove, opservatorije ill grobove. Predug je put ad Babilona i faraonskO!g Egipta. pa do 'Meks1k:a,. i ovaj "~hucaj podi.za'llja plramida na obje strane A:t1antiJka, jed.ino se moze razumjeti pod. predpostavkom da, zapravo, potice sa legendarne Atlantilde, odakle se u pradavmlm vremenlma, slriQ i na istok i nazapad! Opste je vjeJ1lovanje da su Iprastare plrsmtdottke grad:evlne izraz potrebe da se pod1gnu vjestacke planme, Ovo ,je, mosda, taeno kada je u pitanju Mezopotamija iIi Egitpa't, iiloi ova ·t~rij ne objaanjava. prisustvo pirarnida i u krSev~'t~j 1 brdovito] zemljl MeI1wika Hi. Peeua, Oc~to rpostoje dl'1.tgl raaloai za konstrukciju \pil'amida lila dbje stl' ne Atlantilka. Tradicija, koja je potekla iz Atlantide, mogla bi, recimo, biti jedan od razloga! ... Prema Jozefu Flavlusu, jevr jskom lstoriearu ~z prvog vijeka, Nimrod je sagradio Babblonsku kulu .kao zaklon u slucaju da drugi potop z·brise zemlju. Istovremeno, mmiC'ki hroniear Ilkst.llilt'Soctili prenosi nam sliean motiv Tolteka pri podizaniu svojih piramilda:
»...• Posto 5U se lJudil namno.zili, podigU su '\71'10' visok .zaeuali', sto je danas kula velbke vi's~ne, da bi tnaSli u njoj sklQni5te uikoHko bi i drugl svijet bio razoren!« Ipak, kritilOniji nauCnici smatraju da su se piramide u Aztji! Africl i Aanerid, zapravo, 'poj"a:vile neovlsno [edne ad drugih., Kao i,zraz slueajnostl, a

ne zbog toga sto BU irnale jedinstveni izvor, kako vjeruju atlantidolozi. Medutim, ako nemaju zajednieki iavcr, zaSto bi bila njihova namjena ista? Jozef i Ilkstlil.ksoCitil (IxtUlixo:chitI) def.:misu to vrlo jasno, .nedozvoljavajuei 'llilka:kve dileme da se nade zalklon ako dnugi potop zbrise svijet! Stanovnici drevne Centralne. Amerjke bili su u stalnom iscekiv8'q.j'El»sudnjeg dana« - otuda porijeklo zrtvov>anja ljudi karl Asteka, Inka, Maja .... Svestenio! ovih naroda vjerevali SU da ee se ria taj nac1n dodvoriti bogovirna i da ce 'ih oni sacuvati od predstojece nesreee! Kako nas u svojoj zanimljivoj knjizi »Atlantida - ad legende do otlu-~ca« .izvj'estava engleski istrs21vac Endrju Tomas (E. Thomass) , Olmeki, preci Maja i Asteka, mozda su, zapravo, u prastara vremena hili podanici ailant$kih !k,raljeva i velikodostoj1mka! . Na ovu smjelu pretpostavku, Tomasa je ponukao sluc.aj sa tdentifikovaD'jem i odredivanjern starosf piramide Ciucuiloo, lIledaleko od Me!ksilko Sitija. Kada arheolozi nisu uspjeli da joj procijene starost, pozvali su geologe u pomoe, posto je polovina kamene strukture bila pokrivena CVfstarrn lavom, Kako su se u neposrednoj blizlni nalazi'la dva vulkana, nametalo se pital11j-e, karla se Qlaigra'la erupcija, koja j dobrim dijelom zatrpala rnonumentalno zdanje zagonetnih Olmeka, Odgovor je zaprepastio sve vulkan je eruptirao pl'ije v.i.Se od osam hiljada gO'dlna! Ako je ovaj zakljueak ta,ean, Ika;da je onda polgmrta olmecka piramlda? Ne sezeli Dna do onih prastarih vrernena u lk.Gjtma su Atlanti svoju kultUIIU lril! j na istoku i na zapadu?! M.!lQ;gi ablantrdoloei smatraju da je 1 sirnbcl krsta stigao iz Atlantide j, da su sve njene »kolcmijI8«

108

109

abOiZB'vale ovaj znak. U drevnoj Americi, nalazimo da je krst ibio omiljen simbol, Na egipatskim muralima, mnog] bOgOVLsu bill naslrkani sa Tau-krstom na prsjma, Asirski j babilonski monasl i ratnici nosil! S'U ikrstove oko vrata, kao svete talismane. Stari narodi, tvrdi dalje Tomas, prihrva:bili su od Atlantide kult sunca, Obczavanje sunca u Egiptu i Peruu i vladavina »solarnih dinastitia«, samo je jedan od upecaUjiovuh prilrnjera. , Egipcani S'U vjerovali u Ament), zemlju mrtvih na zapadu. Ukoliko »Kraljevstvo rnrtvih« predsta'vlja potopljeno kraljevstva Atlant1de, tada je legendanna dinastija lPolubogoya u drevnom Egiptu, u stvari, dilna'Stija suverena 'Sa, Atlantidel AsteSk:i svestenici revno su cuvali sjecarnje na Actlana, tajanstvanu zemlju na lstoku, odaikle je 'kao nosilac kulture 1 mnogih 'k.orisnih znanja dosao i»bijel'i. bog s oradome po irnenu Kecalkcatl, Istovremeno, linke, korje, vi:dje6emo, !maju mnoge slienosti sa drevnim E:glrpca.n.irrna, vjerovals su u V1raikoeu (Yiracodha), takode bjeloputog bradatog boga koji je stigao iJZ »zemlje zore«, sa lstoka, dakl . Najraniji egipatSki za.pisl, s druge strane 'govor,e 'Totu Hi Tehutiu, 'k()lji je dcsao iz zapadne zemlje (!), kako hi osnovao ·c~viJizaciju u dolini NUa, a Ijudima podario brojna naJUCmaznanja! Stari Grci SU Ipjevali oElizejp'l~irn Ipoljbrrta na tajnovltom otoau Blest sto se nalazio daleko, na zapadu, Prema njima, Tartar, dom rnrtvih, bio je smjesten ispod v150ikih iplan.iJna na otdku utonelorn u Atlantski okean, I Grci i Eg~pca!ll~ 'PokazilVaU bi ru!kom na zapad kada bizeljeli de. odrede rnOb'lScto tam. zagonetnom ostrvu. AmeriOki Indijanci, medutim, pokazivaH eu Ina istdkodredujuci zElIIIllju iz koje 'S1l :i;m stigli 'bogovi-dohroeiinitel.ji Kecalkoatl i Vi:rako6a. Zemlja, koja se 'llalazi zapadno 00.. Medi-

terana, a :iSt.oono od ameriOkilh obala, mogla je biti jedialo A tlantiJda! 'Iako su mnogi narodi starog v,ije'ka imaii religije .prema .k.ojima se vjerovalc u besmrmost duse, [edino su :1nke i Eg1pCani zaddaH zanimljivo Ill!vje:renje da dUiSa Iebdi Ibl~u tij ela umrlog i da ge povezana s -njinn. ]n:ke su lbal'Samovale svoje vladare. NaCLn na koji su to cirnile ian;tasticno je SlilCan eglpartSkom. Mium.~je umrlilh vladara IbHe su postavljene na zlatne malice u [edno] 'ad prostranih dvorana Hrama S:uJlII.ca.IT toj ist()j prostoriji se nalazdo i prljesto 'U kame ib~ ·sjedao zivi vladar, Nedaleko je billa postav11ena joo jedna l'Zlatlla stolica, mjes.to na iko,je ee, !kada urnre, preseliti a1ktuelrni vladarl I-nike su, lkao ~ Maje, po mmogo cemu neebiean n -rod. N j ihova drZava, u koj oj je bflo smje.stern.ooko d et mili-ona lS'tanovni'ka, brla je smjeStena '11aprotorn od oko cetird hilljade kilornetara i prostirala se nil teri'toriji da.naSn,jeg Perua, Ekvadora i Cilea, G1aVlnt grad, ~uslko {Cu~co)J ,bio ,je povezam. mnogian «stama sa drugiJrn gradovima. Te ceste su upravo IIrwvo remek tdjelo: .grattene su siroke, zartim su polocane lI1ajikvalitetnijim kamenom, tako da mnoge ~ dan-danas s:1we (kao - ~utomobi1Ske magistralel U caretvu ilrnka ruje se znalo za ikradu,ia1ka se I:edina Ikueanilkada nije za:k.lj:u:cavala. KriJn;linal i 1.1'j donijeli su sa sebom ~anski {)svajacH Prema ,najstar:hjian 'predanjima i Skrtim zapirn • preei maroda dnka sHgli su »sa mora« iJz zernlje I oju je sa sviIh strana zapljuskivalo more. Ne znacI Ii Ito da je to lbila - A1ilal11iida?! IMinogi . .naiUcniJCismatraju da se lin:k;e veoma .I1lk.uju od d&IDO'l'odaCkog stall'lC!),vnistva i da su II IJ!Ci 'kaze u »Tajnama najdrevnije istorije«, ,vJe't'sltl istr,aliwa.c i. pisac Aleksa;ndar Gor(bovski. A/ke> se prilhva'ti pretpostavka da lEU zaista doSljaci, aje netzvjesno obkuda su dosH i ikada.

eku

1100

111

dva-tri covjeka u cijslom svijetuf ... « Nadelje, postoje indicije da su lnke govorile jezi:kom, koji su samo oni poznavali. Ako je to tako, OO1Ida oni, zaista, nisu djeca ovogpodneblja, Ali, odalkle su dosH? Karla? ZaSio? Moneteeuma, posljednji lkralj Asteka, prieao je KoI'tesu da })l,l1aSi ocevi nisu roden i ovdje, nego su stigU iz daleke zemlj e po imenu Actlan, sa visOikom planinom i selenirn wtomgdje su bogovi zivj,e1i«. Montezuma je takode, rekao da on vlada samo kao viJcekralj Keelkoatla, vladara »Istoene lmpertje«. I lmjiga Maja »Popol Vuh« opisuje start obicaj princeva, Ikoji su redovno plovili preko mora, rna ilStok, ~ako 'bi dobill »instrukcije ad Kraljevstva. t LaJk:e pobjede spanskih konJkvistadora, sa KOIrte,zom i Pizaram ma eel'll, takode dckazuju postojanje ktlantirle u 'nejasnoj' proslostL Jer, tradicije J\.istell{8.. Maja. i IlJlIka, koje eu milenijumima njegovane od ucenog svestenstva, kako znamo, postovale su gospodare »Zemlje itzlazeceg sunca«, koji su hili bjeloputi, visoki i obrasli bradom. Kada su, ze'ljni zlata i krvi, '118. scenu stupili Spenci, bill su ide ntifikovan i U2

se kaze 'Cia je takav sastav otkriven .los samo \ked

luke \ bi mogle 'bitt ostaci nekog mnogobro:jnog na'l?oda uwji je mekada Zivlo na iScezLom kopm; u Atlanti1m tiili u Tihom okeanu. Malobrojni koji so se spasih, llla9li su utocLste u Ju.z[loj Ameriei. Jedna ad tak.vih grupa bio [e, mozda, i narod Inkal P;rij'e !ne<koliJko godsna su maucnlc! analiairal! milSi6no tkivo mumije [ednog o:cI vladara Inka. Uspje10 ,1m 'Ie da \ltvrde i sastav krvi, !Ito je dokazalo da Inke nisu mogle da budu pdpadnici mjesnog stanovnmtva JuZne Ameri&e. Pokazalo se, nairne, da mumija irma kTVOiUgrupu »A«j Ikoje !1lopSte nije bilo u Jwnoj Ameri'Cil sve do dolaska Evropljana. Osim toga, kombinacija sastava krvi pripadnjlka narcda JIllka, pokazala se veoma rllj·t'kom. Dovolj.no j e ako

kao predstavnict legendarne imperije u Mlant1kiU i prlmljen; iSU poput 'boZanstava. To [e b10 i glavni uzrok propasti moonih kultura Mek.silka i Perua. Jer, Spa~ci nioo donosLli ddbroC5Jn.s1Noi ko-risna znanja, Naproiinr, ond su st1gli da sire pohlepu i zlu krv. Da ubija.ju .zagrumen zlata. Da unistavaju 1 is!tOrjenjuju .cita:ve narodel ... All, Inesraca se VlBe nije mogla ifllbjecJi. Za,jednosa mnogim kulbum.irm spomeniclma, uni~tavana su i r1jetka svjedoeanstva 0 zanimljivo] proslost! ovlh naroda, SpaljiJvane su lmjlge, 'U'llist.avani zapisi, a sve sto je b~lo od data, pretapeno je u stpJke i slana u Evropu, Taka je pod ognjem i bicem oholih spanskih o"vajaca mestala I - istorija najnapredrnijih civllizaci!ja Srednje i J,ume Amerike. Nestala su take i iSjecanja na ceste kontakte sa t.lantima. Sve 'je nestalo. Ostali sa samo bijedni tragmen'ti, rkaje ,tnije laiko poveza:ti i iznjih stvorlti moozaiik, koji bi nauci darovao uvjerljivu sliku 0 rla'llima u kojiJrna je postojala legendarna A'tlantirda I 0 nesreel tkoja [e, iznenada, zadesila citav svijet, A tlantjk 'POIDajv~se! Mno\ge slienost], od Inav.ilka, obieaja, vjerovanja, I ave do prruktienih znanja i gradevinskih poduivat meau kudturama i dvi'Uzacijama u svijetu, ubj dljivo govore u priilog tezi 0 postojanju jedinstvencgpraizvcra - kulture, koja je 'p,rethodila svim (. t lim. Da Ii je to hila baS Atlantlda? Mnoge cinjenice govore u !prilog da - jeste! Sa 'njenih plodnih polja u Srednju i Juznu Arnetl1m dobri. b~jeli 1 bradati bogovi - Vitakoca., KeelI II tl i Kukulkan - donijeli su svojim narodima, «ired mnogih korisnih znanja, i )~240 vrsta kromp ra, 24 vrsta kukuruza, krastavee, paradajz, tikve,
!

Allantida

113

gtalS8Ik jagode ~ mnoge d.nu.ge vrste Z'Nattea i pow6a.«. . AtlanUdani su donijeli i mnoga znanja iz astranomije. DonijeliJ su i - ikalendar. Kalendar! Mogu !I:i nam ikaJendari drevnih naroda pomoe; prh reikonstr:ulk:ciji dogactaja, k~i Sou sudbirnSIri vezani za hilpOO:et~uAlnalJlt~du? Da Ii se u ndes., maZda, Jui'j e taean datum katastrofe, lkoja je zadesila uaiSu 'p1anetu? »Pamte« ]I oni taj strasni dan Ikad-a su nebo i Zemlja utonu1i u straovi6ni ikdSmaT? Kalendar Egipta i Inlea, opet Ijed,na slilfulost, funalli su osamnaest mj~eci' !po dvadeset darna sa petcdnevnlm odmororn rna kraju svake godi[J1el Najduz~ dan u kalendaru ,Maja sadr.zavao je tririaest salti, a najknCi jedanaestl U starom E-giptu na.jduzi dan [e lmao 12 sati i 55 mmuta, a lJlajikraci dedanaest ati i 'Pet minuta! Kakva slienostv! Al!i, ikrenilrno dalje. Arlleolog Arlur Poznans'ki '(Arthur Poman:sky) iz La ~Pa.za,u Bolwi'j'i, tvrdi d:a je 'lzgl'oonja Hrarna sunea u Titl'huanaJku (Tialhuanaco) iznenada preklnurtaok() 9.5.50 p.rije nove ere. Rr.i5jetiJnw se- egipatski svestenlcl su So'lonu ispriIPovjedal;i da je Atlantida isce-.da negdje oIko 9.560. godme lprijenove ere! . I dallje; .prva godma Zoroasbrlanske hronologije je - 9.660. jprije move ere. To je ,gocli'lla kada je vr~jeme poee:lo svo] neumidni hod! 'UproSteno govoreei, nestanak Attlantide odigrao se rpri:je nelk.ih jedanaest j po hiljada godina. Ni1je Ii cudno da ipoc€1mi datum starog egipats:kogkalendara pada pdje 11.541, staroasirslkog 11.542, staroindij'skiog 11.652, s:taromajskog 11.653. godina!
J

Odakle to1i:ka podudru:most? Nisu li svi stari ikalendari l!ffiali za »nulbi dan« I 'tL dogadaj? Je U to bie onati dail). 'U .kome je zauvijetk nestala Atlamida?! .ProUicavaj.uci kalendar Maja., Oto MUik je cak Jooao ~ do otaenog dattmna ikata:kli~me u Ntlant~lw. To J 5. juli 8.498. godme prije nove ere! » .. , T6!ga dana je unisteno srediste crvene praIkulture u Atla1ntik,u, a. narod Maja zadesila de nezahcravna patnja 'i ani su ad dada opsjednuti tom ICF.ltaklizmmIl i njenirn everrtualrrim periodienim poVf 1ikom dbljasnjava ugledni aU'stri,j'siki IDa'Ucnilk wtra.zivac. - Od -tog dana Maje pod1Zu kalendark gra.devme, prinose annogobrojne ljudske zrtve, i IJ 1i svoj iivot, sve _svoje vjestine i um~jeca] sav t.varalacki tpotem.cljal podvrgavaju tom kalendarkom postuplku! HronoloSki sistem -Maja, ,toliiko je savrseno ra.1' n da su astroriomi Maja, vjerovatno, raspola,I 11 1; dovoljno vremena za takva pramatranja ikoja I se protezala ikroz mnoge milen.i!jume. Po Sv~iU I'Id cl, Ma'je su vee i> pride 'n1l1tog dana' doyoljno lutJl(o i ozbilljno Ipoomatrah zvijezde, [er j·e [asno da njima na ta] ikritiCni datum ,veC stajala na raspoI ~ nju. veliIka 'koliciIT)a opabCikilh, odnosno astro-

nornskih podata!ka .. ,« To je taeno. Astronomska

IIPRO

znanja Maja viSe BU aenzaeicnalna. Ona dopieu calc: 'do ne!k:ih krajI ( ,tI, Ikoje :ni mi danas nismo nrstanju daobjasnsmo I (lokuciino. ZBJSto'Su u svom fatntaSti6nom kaleo.d Iril Maje wV:rSile proraeun za cetki stotme rollin godiJna?!. Cernu inl; de to sluz.il,o? Oda'k.le su znaile 1I tojanje ,udaljenih planeta Urana i Neptuna? ... 'II 0 SUo im bila 'Patr~bna dva Ikalendara?! ... Da li I me> strah (lid ».gn.jeva boZ:iJjeg« uticao da Maje V()ju djela1Jnmt pod.vrgnu -kalen.dw-u? Zar je 115

114

strah od predstojece 'kataklizrne do te rnjere djelovao stvaralaoo da su Maje u tom strahu dzgradivaU svoja lIlajljepsa i najfasci1nanbnija djela?Jesu Ii do svih aswonoms'khll 71aanja daSH sami in su im u tome ipomOgl:i:, recfmo, 'tlcarU Ij'Udi sa Atlantide?! ... Kako, Killlaffilo ,.clbjasniti sve one slozene i zamrsene proraeune k@je su zreci Maja vakodnevno tzvodillj l SlIgar,no je da ce se na od.govore .na mnoga od OVID p:iJta'nja 300 dugo <lekati. Ipalk, izvjestan broj istraZivaca i ljudi koji su svoj zi'vO't posvetili proucavanju ovog zagonatnog naroda, ~;recje objasnio mnoge zagonetke, JOOan od njih je i Moris Satelen, ameri.cki sflruCnjaik za svem lr, Za Ikrace perinde, tvrdi Satelen, Maje su upotrebljavale ciklus od 104 godSne. Taj period Old 37.960 dana [e za njiili predstavljso 1.285 ciklusa Mjeseca, 3,27 ciklusa Mel'kura., 219 efkluea pomracenja. 146 sve1iih ,godl'Ila, 104 svjetovrne i 65 Venerinih c£klusa, Svaka'g IS.980. dana slavill su poklapanje 73 svete i 52 svjetovae godaie na dosta originalan naein, Pogasilt bi sve v tre i prevel; noc u strahu, vje.rujuci da je stigao srnek svi.jeta i da Stance viSe rrikada ,neee :iJzacil Tek u zorn, :kada bi Sunce napokon i~aSlo, Made bi zrtvovale na'kO:llikO' djevica i zarO'bljenika i spok~j'P!o zi'V'jeB .sljedeei!h 52 gQcUne. Za d'aZe vrernenske Iperil)de, Ikao i za astronomske proraeune, Mjil,je .su Imall drugi kalendar, nazvan - »veliki clklus«. On, na ~al()St, joo u pOltpunosti nije deSifravan. Zna se da je kalendar zapoeet nesto viSe od tri hiljade godlna prije nase ere i da traje oko pet lWjaJda godinal Ka1endar Maja, nastavlja Sat elen , oduvijek me veoma interesovao, Polazna tacka u moj'Lm dstrai}vanjima [e bHO' uVljerenje ill prebpostavka, da postoji ll'leSto zaje.dniCiko izm,edu kultura Maja i kulture Sumeraca (I). I Maje .S'll znale 'lEI u'lllIJPredno
116

pomijeranje ravnodnevnica, kao i za postojanje U~~na i Neptuna. Bili su Izraeunali periode revoluClJa i ;kanjunkcija raznih pIa:neta i otkrili ek<vivalente astrenomskih cildiusa, na primjer, onaj gdje. 65 revolucija Venere odgovara broju od 104 suneane godime.

Imali SU, takede, i jedan clJklus od 942.890 dana, ill 2.582 godinekoje su predstavljale petnaest konjunkoija Neptun - Uran, 130 Saturn - Jupi~er, 1.155 Jupiter - Mars, 2.284 Mars - Venera, 6.522 Venera - Merkur i 2.720 Mjesec - Sunee. Taj nevjerovatni astronornski ciklus (cemu Ii je sJuziO'?t),. ~ koji mi [e bHQ potrebno dosta vremena kako bih , otkrio, bio je tajna kalendara Maja, a bio 'je zasncvan na konj!unkcijama Jupltera ;i Saturna.
l'ij', koju

Prilikom

j • sa revolucijama svili poznatih planeta, ali nikome, J 'drnostavno, nije palo na pamet da pOlkusa s njihoJm konjunkcijama. Period kp.njunkcije Jupitera i .' turna je 7,253.445 dana, ali Maje su cifru jednotuvno zaokrufih na 7.253, [er 'msu znale za deciIn 11e. Njihov vel:iJki crklus od 260 konjunkcija izno,I [e, dakle, 1,885.780 dana vill 5.163 godlne, sto Inne'i dva puta njihov astroncmski ciklus od 942,390
((I na,

su nam u amanet ostavili Maje, pokusano

od,gonetanja

eve astronomske

miste-

Proucavajuc! kalendar i astroncmske prora,amerioki d.strazivac [e dosao do joS niza zaniIIlljivih podataka. otkrio je da je citava hronologija J\r1l1j • zabiljesena i u »Kode:ksu Vati,}(anusu((, jednom I I rijetkih te!kstova ikoje neslavni vspaeski biskup I I n de Lando 1549. godine ruje uspio da spali, u IV rri, bazira na smjenjivanju cetiri velika ciklusa rl ).163 godine, ill 260 konjun'kc~ja, i koji su zapoI II 1.8633, 13470. i .3114. gedine prije nde ere.
UI

11'7

Ka:lendar Maja, po rnnogo .cernu, de 'Zanimljiv. Evo, reeimo, IlGiko'su 'U nj,emu Ipodijeljena vremenska raedoblja: 20 18 20 20 20 20 20 20 kina = 1 .ninal Hi 20 dana ,ninala 1 tun fli 360 dana tuna = 1 kawlIl iii "l.200 dana ~atuna 1 iba,ktun ill 144.000 dana 'ba!ktuna = 1 piiktlln ill 2,880.000 dana pi!ktooa = 1 kaJ.albtan ili57,600.000 dana ka1.albtuna. = l1k,inc1ltun Hi 1.1'5,2,000.000 dana. kinCi1i:UJna = 1 alautun i:li 23.040,000.000 dana

= =

Kada je otkrio l'Ii!tam i traja.nje :kalendara Maja, Satelenu nije bi10 rt;e{ko da pronade i! pOiCetaik. Pamislio je da se na p()~efku morae dogodirti 111e1kjj astronomski fenomen, koj L se inace dogada ·vrlo rijetiko, i prisjietio se prora~una prHLkoon pro:vjeravanja ~konstante iz Ninrve«. Tad-a je utvrdio da se svaka 4.. 27 godilne Neptun, Urarn, Saturn .~.Jwpiter 6 nadu u konjunkciji i da se to posljednji put dogodilo 1484. godiJne naSe ere, RaC:Ulnajuc~4.627 gcdjnp. unazad, dobio [e 3144. godi:nu pri] nase ere, a joo tri puta uaaead, dobio je 16633. godinu, koja odgovara i slmemm proracuruma zaJbil1j~en1m i u - »Kodeksu Va:tilkanu'SU«! Ievodeei dalje maiematii&e operacne, otkrio je iI to da su Ma;je, lkao, uostalom, i Sumercl, mali za »-velioku kenstarrta; O1BJSeg planeta:r:.nog sistemas, ali Ollje WraZa'Vali u danima, umjesto .u sekundama, kalm su to radiili Sumerei, JOiS ,pt:ije vMe godina su Sll'heolozl·, istra.zujuC;i hramove Maja, nailazi~i na f.antastilCne brojeve urezane u kamenu. Radilo se 0 miJionima gO'd:.Lna, 'U i pericdu kada s~smatralo da o-homo sapiens« na naSoj planet! poStoji svega sest hiljada godina, broje:vi su, dabcme, smairani: - be$!ILi.slicom. Irmne4:u 118

ostalih, bila su (Zapisana i ova dva bro.ja: 34.020 m:i!liona dana i 14~.420 mill'ana dana 'sto predstavlja malo viiSe od 403 miliona godina! Ova] drugi bro] pred.stavlja skoro deseti dio starosti !1laSe plane'te i ·n1je oUJdo Sto arheolczj jedn:ostav,no nisu obratilf na nfega ,pamj,u. ,Medutim, Satalen tie ubrzo otkrioda 'P'rvi broj _ 34.020 crniliona dana - u stv.ari. predstavlja ta&.o , etnaest puta »konstmw iz Ninlve« .• a 147.420 m~llona dana ih predstavlja ravno - 65 puta! - Hugo sam. se pi¢ao - ikaie Mods Sa.telen 'sto au Maje .koristille te :fantast1On.e broj eve, ali Bam, na krajiU, uspio dill !p1'on.a,dem logieno .rj~enje ..• Ma:je sa sve xai:u.nale !po. cik.1u.sima od 26 i 260 'ltanj'llrikci1a. Bila im je potrebna, dakle, konstanta SU!n~ev,og sistema djeljiva sa dv1je stoti'lle i! ·sezdet, Tako su pronaSli novu !konsta.nta ad 34.020 miliona dana, ikoja je viI':iijedila. 180.392 <puta 26 ma}ih Lldllsa konjunJkcija .~drngu od 147.420 miliona dana, 1'oja a e vr,ijedi:la '78.170 puta 260 velilkih ciklusa

1 njunkcija.

Da ISU preci Maja bili: u stanju jos prije nekoliko hUjada godina da a.zraounaju k:mSt~rutu ?d 1.47.4~O mlliona dana, dalde, rdvar,naestoci1f.renl brOO, zaista je v L§ nego fanta:stiJOno. A tek.podatalc daje ta] broj, rl,rafen u danima, 'jednak 65 puta onome, izrazenom ~. selu'nciawa, ikoji su fl.lJpotraoljavali drevni sumer.ld astronomi, na sasvtm drugom kraju naSe plau'te, joS ·viSeiainenaduje. Ova Cinjeniea nerninovno IIlJffiel:e ,pretjpostavku da S1l Maje i Surnerei imaM IIt dusobne ~ontajkte! Kontakti izmedu -naroda koji su zivjeli u MezoJIlL milji d Centralnoj .Armeric~ i. 10 prije pet-seat, a \(]f.da Lvi!e hUjada Igodi.Ra?! Ne. To ~e nemogueel .

119

Moz.c,a ,je nd:iJhova astronomija, i ne same ena, irnala zajeckrlc-ko izvori,ste? Zar ni'je moguce da ISU 1 jedni i drugi riaslijedill. .neSto od znanja od. ci'VHizacije koja [e prethodila svim ostalim? Od Atlanhl:de, Postoje Il, konaenc, I dan-danae neka zbirka znanja, drevnilh »enc~klopedLja«, »asrronomskih ilrojiga«, rukopisa, kojl leZe skriveni na ,n,a§oj planeti i l5ekaju kada cemo .i!h deficit.ivno ctkrrti? Da 11 su drevne civn~acije ostavile nelka iajna znanja u amenet ljudmna, Ikoji ce na Zemlji zi·vjeti hiJ.jiadama ·godLna poslije n:jih? Da Ii SUo lllapOlkon, Ailantidani, skla.njajuCi se dspred Ikataklimle koja ee Ulnistioti .njihovu kruJturu, ·Sklonili. i sva svoja znanja, koja bi· mogla koristiti generacij~a !pOS'l1je rn.iih?

gdje su skrivene poruke?

'" Peruke kroz vrijeme iprostor * Sta ce potomct znati 0 nama? * Otkrica koja mije:njaju liku proslosti Zaldmljiva otkrica kineskih ul'heoI,oga * Neobicni nalaz u egipatskom grobu ,. Ko su drevni rudar] kanadskih rudnika? * Gosti Iz sv:em,ira iii Atlantictani?

I III II

lostoji [edno rnjesto u :r-jjujoriku., koje nije niznadeno u turistieklm vodicima i be dekerima. 1111..-:1 se iblizu centra grada, oznaeeno je [ednovnom kamenom pl(jcom i ni.ci,m ne privlacl ?aZnju 121

120

prolaz'niJk;a. Iipad{, ono ce za na§e potorrrke, koji budu iivjeli k-roz t·ri>-'Cetirii~i< ·eak 'Pet hiljada godima preds'tav,ldati pravu - a'1'heolo§ku riznicu! Bice to, zapravo, otkrd:ce .j,ednako v,rljedno otkricu. »~amena ilZ iRcrzete« iUIZ porno<: kojeg je francu:ski arheolog a pC'Jliglota Sa.mpdlion (OharopoHLDn) uspio da demlf.ruje pismo drevthJh EgiIpCana. Na !tom jedimstvenom mjestu, Ameri!kalIl~i su 1965. gddine tpohranLH uvije v.remenSke kapsu1e, u .k:ojima su spremljene svojev.rsne posjetnice namjenjene dalellriJm generacijama, prema IPrecimim proracunilma kapsu:1e mo,gu ilzdriati. sve nedaee, koje ih, eventualno, zadese u naredmh pet hiljada gOlClilna! Sta je, zapravo, 'pohranjE!'no u ll'lLiima? Debar dio »prostoza« u 'Poruci n~i.m dalekim petomcima odnosi se na ~dnev.ne vilesti«, alk1.uelnosti kojesu 1965. godine potresale svijet. Pored toga !Il kapsularma su scimeigradov8, brodova, au'tomo,'bi!a, aviona i: ralketa. Tu su i uzorci Il11 'terijala, bez kojili lIle moZeo:Ilo 1Il~ da zamislimo danasnjicu: uzorei kovina i plastIka, alE i .ko,rnadi9ukna vlakna1 itkan1a. Nadalje, svoje mjesto su na~U i predmeti dz svakodnevne upotrebe - novae. crude i odjeea, all i rnikrofilmovi na ko}iJma SL1. zaroilljebne krnjige 0 matematici, medicsni, filZici, bLologiji i, dalkaiko, najznacajruj a 'astronomSkazl1lanj.a. N a Ikraj'U,da ib'L ova Ipol'uka kroz vdj erne imala svoj smisao j da hi, Koliko-tolik.o, lbiJ.a od kodsti dalekirn geaeraeijama u sedarmhiljaditim godinama, u kapsulama je pohranjen i [ednostavan kljuc za -deSilfrova!nje i prevodenje zapisa i crte.za ma budu6e jezike! Kapsule su, i!I)ace, napravljene ad kovine, koja je mnogo cvr.SCa od samog ceUka i bsz znacajn}jih -dSteeenJa mogu da podnesu c3Ik i - nukleamu eksplCY{lju!
l f

»Ideja da se bogata· opremljene vremenske !k:apsule po'ldone rpotomstvu« - istice Denilk.en (D1ini.ken) u svojim »9jeeanjama na buduenost« - »;pala je na urn grupi ~n.Zenj ra iz »Vestirrghaua-Blektrika« e (»WestLPJghouse-Eledric«). Dzon Hamigton (J,ohn HarriIn,gtOOl) je izmislio ootrouman sistem desifrovanja za joo neposnata pokolenja. Jedan ludak? Sa.' n]arl '? .... Nas ostvarenje te zamisli ispl!!njUlje sreeom i pokojnoS6u. oDaJlcl.e,palk, funa Ijud; ikoji misle pet i hiljada god.im.a 'U!l1:BIP'rijed! . Arheolozilma u daleko] Ibudli6nosti ne hi brlo nLSta Iakse nego sto je nama. Nairne, nakon atomskog Ipoiara ne hi bilo n.ika!kve koristi ad aVID biib'Uotek:a na svijetu, a ave tekovlne s kojima se tako ponosimo ne bi vrijedile yiSe ni !pialjiva bolba - jer sve bi nesta'lo,sve bi Ibilo razoreno, atomizlrano, Da hi. se pravdaoCin jj zamisao lju:di i:z Nju}ol'ka, nije o.i potrebno da se pooniSlja samo 11.aha:raJllje atomskog ~oZara na Z.emlji; pomak Zemljlne osi samo za J koUko stupnjeva ~azvao Ibi nevidene . n.ezaddd:ve Ipoplave, koje ipi, u svakom slucaj'1l, !pPGgutale sv~u pisanu ri:j~. tPostQjiJ b nekotako nadut da moae tvl"d1ti Ikako se miBlju koja je pala lila '11m dalekovi'111mIjudiana ,liz 1'lj.ujor.ka, nisu .mogli :baviti i stari 11 ud;raci?! .•. Stratezi U lIl:wk.learnom ratu, zaeijele, ne bisvO!je rutje upO'tx:eblja,vaH protirv Zuhrkafsra i bezazlenih II. ltiroa. Oni Ibi ga uperili prDtiv srediiSta dvilizat I • Dakle, radioa!ktivna posast bi se sruella na pr dne, visoko razv.iljene narode. Ostali ibi - dahl 0 udaljeru od sredkta dvilizacije - zao:stailii nat tell, divljaci, primi!tivci. Oni ne hi moglt nastavit! til u kulturu niti bi mogli bilo sta za.biljeiirti 0 njoj, nemaju veze s njam.Cak ni' nastojanja mudr1b. IJI di i zanesenjaka da spasu neku ,poozeq:nnu bilblio, 1 u ne b1 u buduCnosti moglo da donese Jlilkakva

122

123

ploda. ;Normalne' biIb'lioieke bi, ionalko, bile uniStene, a preZiVtjeli primd:tivei ne bi niSta znali '0 skrivenim, tajlD..im b:iJbliotekama. Cijel1 d:i:jelavi Zemljine klU;gle 'hi se 'pre'tvori[i. u uZarene pustinje, jer bi radioaktivno z.racenje stoljeeima uhijalo svaku biljku. Oni Ikoji bi ostali u ,zhl1otu, yjerova'tno bi se ipram.ijenVli. a ad S'rulSooih grad ova me bl, za d'Vije ,blljade' godine, zalsta 'nilSta ostalo, Priroda bi svojom neukrocenom snagom na,griWla razvaline, zeljezo i celik !bi zarctali 1. pretvo-

u kojima bi sa opisivalo Ietenje Ij'lldi na ogrommrn pticama s kontlnenta na kontinent, kao i eudni b odcvi sto rigaju vatru I mestaju na nebu. To bi se tada opet uvrstHo u mitologiju,ger ne moze biti taka vellkih Iptiica 'I'li nebeskih mernani sto rjg,aj.u
gall1j! ... «

rlli se u llrajllnu.

I sve Ibir poeelo wnova.l Covje-k lbi, mosda, drug~ put 1: treti put zapociJDjao svoju pustolovanu, It po svoj rprilici', opet ne bi pravilno 1Jumacio ,tajrnu s:tarih zapisa i pcedanja, Pet lhiljada god.iJna nakon ikatastrofe, mozda hi arheolozi tvrdiH da covj~ dvadesetog 'stoI1eea joo nijepoznavao zeljez.o, jer Iga, ~toje sasvim razum1jivo, mi uz najtemeljitlija pretraZ:i.vanja ne bi.< tnigdje mogl; da nadu. iD'uZ rusk granice nash bi !kilome:trima. duge tprotirvtenikovske brane od ibetona, ,te ibi., maZda, ·objaSnja:vali ·kalkoili l1lalazi predstavljaju neospomo - astronomske l:1ni.je! Ako fbi. 'IlalSH Jrutije s rnagnetofonskim vrpcama, ne bi ~na1i sta ce s njima;. napokon, ne hi mD!gli da razltk:ujUv!1pce na :kojima je ne§to snimljeno ad onih .k(jje su prazne, A mozda Ibi te vrpce sadrzavale ·rjeSenje mnogih i mnogfu zagone1l1d. T,ekstovi 'U kojima 'bi se govodlo 0 goleemm gradovima u kojitmar ;postoje Ilruce viso:ke netkoIrko stotina rnetara, ipI'oglasavali ,bi se neistinitima, j €or takvih gradova - IDe moie !bit) I Tlllneli l-ondmlsk,e podzemne zeljemiee drzaH 'bi se geometrijskim k:uriozitetom iIi, rizne.nadujuce 'dobra zamiSljenim kanalizacion~m sistemom. Zatilm bi se, maZda, neprestano oilkri'Vali izvjeStaji

BHo kako bilo, vremenske Ikapsule sa korisp,inn pokolenjima jos od 1965. godine leze pod zemljom na}veteg grada ma svijetu. Covj.e'k vadesetog stoljeca u kome je zakoracio u svemiz I doZlvio izuzetan !bum u svim nauenirn discjplinaIII , potrudio se da iza sebe ostavi poruku 0 svojirn .. nnjilma, svakodnevnom m Zivotu i svojim preokup ci'jama. Istovremeno, !pored poruka kroz vrijeme, saVI' mens covje'k je poslao i nekoliko pcruka kroz prostor III svemir, Dolk Citate ove retke, kroz j r stor !tla§eg Sllncevog sistema i ll1aSe Galaksije, rlnve rtri zemal!jsik.e svernizske letj~lioe~Pion:i!r II , »iPonir 11« i »VojadZer~ - 'koji u svojoj utoobi nlokan l!nteUgentnim kosmroldm susjedima nose 'I, 0 nama, 0 .zirvotu na pIlaneti Zemlji. U Ietjelieama [ti!pa »Pionir« na'lase se irden.ticne Jlo I e, ikoje je ieradila Linda Segan (Lynda Sagan). I like su 15X 23 cerrtimetra. a natpra'VlLjene su od IlItrnilnij'Uma anodiziranag zlatom. 'a !I'lFl .njima je I" rnvirana ikO'Smic.ka !Oozdravna, karta, na kojoj je IlU naznacena pozidja nase planete u Suneevom I I -rnu i vrii[eme Ikada ie vasionska letielica sagraII III i poslana ria dal€:'ki' rneduzvjezdani put! Na kraju, na !ploCi-cama su IUgravil!'anl i lilkovi "I 1 urea i ze-ne kakvi su Ibilli.na. Zermlji ,godilIle 1973. III U »Pioniri« I krenuli u svoju svemirsku avanJ10rukama dalekim

mooda,

tru

II III

ru 11« - kal'll Karl Seaan i Josif Slkolovski, n ebabiologa svjetskog formata - odredeno 125

PloCicama

lpohI"anje·nim u

»Pioniru

10« i

124

je da budu najstar* proievod covjekovih mku: nimalo neokl'n.jene" one 6e postojati~ stotmama millCIDa, a mozda i milijardi godina u svemiru, Kada tektonski poremecajl potPUITlO 'WJrnjene ab1i:ke kontinenata na na50j planet], !kada sva suhezemna prostranstva potonu u dubme o'keana. karla se lIla5a civmzadja iz ikodjena Izmijeni. i kada lj,udska bi~a budu evoluirala u neku savr.senlju VISta organizama - ove Iplocicece i dalje postojati. One ee pokazivati da su u godini ikoju smo ·bill OOllareiU kao 1973,poste>jali o!lganlZill1I (\iji se portreti nalaze ugravirant u alumlnijurm; - organi:mn1 koj~ su u svom :mjelStu 'll hijerarhiji razumnilh biea dovoljno vodil] r~una da \hi saznarrja u seJbi·podijelili sa drugima. Ame:ri&a svemirska let.1el~ca »Vojadzert< nasim ikosnriOkim susjedima nosi joo komplebniju poruku, U njo:j je, pored pozdravnjh rij~i ame~L~kog predsjednjka DZimija tKartera i tadMnjeg genera1nog selkretara Ujedinjeniih ,,nadja, Kurta VaJ:dha:jma. saddan i [edan ikompletan i'sjec~'k iz svakednevnog zi:vota Zemljana: saC)Jbra'caj,z8Jballla. lmncerli, rna'tIfna dostign'llca, jezici ,lq;lji se 2ovore. nebo, more, rase, ulice, gradovi ... I svemirske peruke, kao i p~rUke kroa vrijeme, namjernjene su nama nepoznatlm generacijama i: b~cittna. Taj magon, is. rlelja da 0 njemu :zma ik:l"OZ vrijeme i rprostor, oduvljek je, cini se, bila ~edna od naj~ec8Jtljivijih osobina covjeka. Prisj-etimo se: da hi 0 :n:jiana neS~o vilSe saznale generacije koje ce zivjeti. u milenijumima koji dolaze, :rnno.gi vladari 'SU za vrijeme svoje vladavine ostavlja!li ll'azlilCite biljege. Jedni su zapochnja:1iJ goIerne ratne pohode, drugi 511 na daleka Ii neizvjesea ipU'twaoja slali pomorske flote, treci su gradhli roo11'1!Umentalne geadevme, cetvI'll su rooHi i ipalHi ..• Nema sumnje, medu Ijudirna 'koji su obiljezili oproslost, bilo Oe., svakako, veliJk broj Ii onilh, IkQljisu

sebe ostavljali pisaae peruke, p~ruke 'U lkamenu, ,gltni, papir.usu, 'U drvetu i zlatu, Istorija nas podsjeea -lbUo je i onih koji su iza "b ostavlj,al!i. ir cirtav,e Ibiblioteke,ikoje ,bi nam, da I Ikojhn slucajem danas nademo, I te !kako ipomogle II t konsiruiSemo davlllu proSlO&t. Ako je lio sve ,tako, a viodjeli smo da ,jeste, n1.je J Ito ad razusea da s 11 i A tla:ntidam, ukQliiko su . ta postojali, negdje ostavili 0 sebi nekipei!at, \1 1I:.u porulku, ~bir svojith nauenih znanja, pT.iikaz I'kodnev.nog iivota. Da Jj ta poruka, t1kolJko ~je'ikada pospremljeaa, , uvijek ~eka covjeka k.oji ce je CYtikri'tL 71VuCi, mOiZda, :fa:ntastreno, ali javje'I'ujE!iOl da jill vih, uslovno k82a'l1'O, poru,ka, joS 1UV~jek: rma ,II II h.irvenih. Ill:a ill~Oj planeti. MOOda su one smje'n·a zidovima lIleotMivenih iiIir dovoljno neistraIllih peCina, mOOda oleZeu rusevinarna na morskom lUI (na drru Atlantskog okeana), moi;da au smje! n Jspod stlljena -na samim vrhovirna planinskili j,on ea stu su vee stoljeCima okovani sn~jego!ln i It ,moroa mas ee,kaj:u rna riekom !budu6em arhelwl'll nala:z:tstu, duboko ispod pustinj e, a [lloida 'I, na'c.no, u(k:opane 'U. dMnovske temelje egiIpatIt ,I tramida iU monwnentaInilh grade-vina 51:0 su I 1 laiino-amerilCik.e eivilizaeije. M~ala mas te poruke lTlarprosto bodu u oCi. Jer, II .Ii one sadrbne u me:galitskim :komp~ie..iJjama, u h.endZu, :na UlSkrSnjem otoku, ria rperuans!koj I I I vni Na'Ska .... ?.! ~uhvaljlUjuCi same> slucaju, U .proolosti· 5'll10 II I j',,!1i na talkva e>1ikrica. I 1 jetimo se ... ..U jesen 1849. engleski .arheolog Henr] Ostin I i I I I (Henry Austen Layard] zapoce ~Oiparti braI I It ked K:ujund~'ka. sueelice Mosulu, rna drougoj II _~grisa (danasnj! Iralk) 'i pronade [ednu od
I.
II ,
I I
• 0

126

127

.na,jveci'h palaea legemdarn.e Ni!nive - palaca babilcmskogk:ralja lSao:'lhedba*, a. 'll njoj dvbje cgromne 'Prastorije u kojirna bijaSe ipreko 1:r.ideset hiJja.da '4ragocijen:iJh S'v:e,zaka. 'Bi,jase to ibiblioteka. 00 zemljemhploeal AsurlbaniJpalovan bibljoteka! Spomenuta Jb~bUate:ka lbijaAe .Jcljuc za ISVU asirSk.o-obaibiIonskukulturu, Sastavljena je sistematskl, Jedan d10 rp'locica kral] je dao od onih, lk:ClIje de l1Cno posjedovao, a najveci dlo sastoji se od prepisa, .za Ikoje je naredio da se agotove i naprave.y s;'Lm o!kruzjima rnjegove zemlje. Jednog od svojih ClIIlOvn itk a, jzvjesn.og Sialdanua, posalje u BalbHon i tilputi

- .u dan, kada do'bij es moj e pismo, povedi sa seborn Suma. nje,govog brata Bel-eitira, ApIa i urnje'bnuka iz BQr~.iJpa, koje poznas, i donesi ploee kolike ih god III nj1ihovhn lkueama ima, i. sve one plo.ce kotiko ih irna u hramu Ez~da1 Pismo savrsava ovako: .SkuIP6Cjene 'PIeCe od kojih nema prepisa u Alsir.i.ji, potl'1aZlJte i done-site ih m Sada s.~ p~sa? predstojn:ilku hrarna .i gradonaeelniku BOTSlPl da ti, Sadanu, treba ploee da ,ctl'Vas u svojem skladistu i lIlilk6 ti ne smije place da uskratl. Ako gdje tnades kakvu ploCu iii kakav obredni tekst, stO' Ibi pristajao za palaeu, onda trazite, -uzmite ih. i posoJjite ovamo!' Osim toga za Asurbanipal su ,rad~li ucenjaei ~ ci!tava skupina umjetni.ka u plsanju, Talco 00; sastavi bibliO'teiku, §to' predstavljaS cjelolku/pn? z.nal'l.!Je,~dasnjega. vremena, a to' je znanj.e >bil~. odredivano magijom, mraenlm vjerovanjima 1 .caroliJarma; s toga

ga ovako:

:n:aojveJCi lo biJblioteke Ispunjen djelima znanosti d ~Qlldi!nja'!lja, dbreda i.J znamenja, Ali, 'll Askbanipa1ovoj ,bilblioteci biljaSe i ~biljt. med~ciIJ!.gkjJh djeia.,k@ja su irnala dosta rnedicinsko-~ roIij.skog, kao ~ djela fHozofije, astronomlje, mal ~matike i iilologije. Napoleon, ltu se nadsse i spiskov; sumersko-bab onsksh kraljeva, istcrijske zalbiljes"ke, rpoli1.i,~kebiI,):JiSkesa dvora, IPjesniJ6ka 'imjilZevnost, epsko-mitsse rice, .pjesme i himne! A medu Urn gllnenim plocama, starlrn viSe od i1vLje i po hilja,de godina, Lijard je o'l:..krioi prV'i veliki (~P' u gv,j etskoj istod.j i, sagu 0. di vnom j strasnorn algame'su ... « {C. V. Ceram: »Bogovl, grobovi i nj~ci«). Da kojim sludajem .nLje otkrivena Asurbanipalova biblioteka, nauka Ibi danas daleko manje znala u jajno] sumerSko~ IkuIturi ciji prapoceci zadiru 11( u sasti, pa iJ sedmi imi'lenijum ,prije nase ere.

J'

ue

n!!

n.
128

SliJCn:ib senzacionalniih otlkrica U proslost! nije, u zalost, bilo mnogo. Ipak, sjetirno se 'siromasnog JIll J stLnskog beduina iMOIhalmeda Dime, cuvara k?z~~ J uji je 1947. godine u pecinama Am Fehsa (danasnji I umran), nedalako od samilh obala Mrtvog mora, ullcrio veliki moj glinenih posuda u ,kO'jima su bill I'nl ranjeni veoma vrijedni jevrejski vjerski i istoI'll ki ru~,opi'si i zapfsi. Ne samo da su to bili drevni zapisi hebrejske Blhllje, nego cak najstariji za koje .~e danas. z,n.a. I nmranski rukoplsi«, rkako ih U svijetu nazwaju (JlI r-vedeni su i na nas jezik), vremenski prelaze ranija otkriea skoro za hiljadu godina!

,I

*
..

SaIl'lihet'fib

Zi~'iQ Old 705.

do

681.

gl¥irilne lPl'itioe I!la~

p:rije ere,

ere.
ASUlt'ba\tl~pa'l

od 668. do 6:M. ~'jJne

ptllk, miSIjenja struenjaka su vartraia: zakljulIm [e da sa svicf napiseni u drugom stoljeeu prije. I t I ta, a radioloskim ispiflvanjima lanenog platna,
ALiantida

129

doslo se do zakljucka da, zapravo, po.ticu iz trtdeset i treee godine iIlaiSeere. Medu rukopjsima. madena su dva lprV>3. pogla1,l1ljaknjiJge Habakuika \~proroikaiz Judeje), gotovo 'kompletan tekst Jlmjlge proroka Iaaije, te dvije do tada nepoznate knjiJge »Dokumenti se'k·te« i: »Lamekova knjiga«, I 'joS dvije, takoae, nepoznate knjige ~ IQjece ·svjetla !protiv djece rnraka« (?!), te »Himne zahvalmce«. Medlltirn. mosda [e najznacajnije o1Jkriee u spiljama AinFehSa ili Kumrana, bilo pet fragu:nenata »Levitikusa« (»Leviti<:us«). Bili su to fragmenti iz jedne od najrpoznaHjilh krn,jiga !p\rava u Stamm zavjetu, a pisani su, ne hebrejskim pravolkutnim slovirna, nego ranirn feni1:a.nskhn. odnosno takozvanim kanaitskim pismom. Sve ostalo, osjm Lamekova doleumenta na aramejskom, Ibilo je napisano staroIhebrejsldm pismom, Bio je to, zapravo, prekrasan dZepni pcriru<m.iik, prvi, te vrste u povijesti, a mogao jet sudeei ,prema Uterarnoj vt'ijedmo'Sti, 'poticati ad
ilzrae-1skih

Kada saen prije ,dvije .godi1ne Iposjetito Kumran, Iznenadio sam se velikirn 'bro.iero tlipilja 11 crvenom stirjenjlu ISto se nadvija nad Mrtvim rnorem, Ovuda, pored lib stijena, stoljecima su vodil i putevi prema Jerusalemu, Tn, U 5tijenama. ~esto su se skrivali mnogi ueeni Iljudi da:leke .proslostl. Pred najezdama osvajaca, u llrumransko sti.jenje sklanjale 'SU se i ciltave -porodjee, je'v>rej9ko svestenstvc i c~tave seIne. Medu njirma, dakako, bio je i veHk bro], U to vrijeme naj1.l(\enijih ljudi. Zbog t·Olga, mnog' savrerneni arheolozi svijeta smatraju da hi se detaljnorn pretragom, III 'kurnranskim pee-mama, maida, naslo jO's neko vrijedno ikulturno blago, laa'8zeno U rukopistrna ad 'neprocijenji ve vrijednosti. S druge strane, najpoznatiji istI1azivaci svijeta, smatraju da, nista manje vrijedni rukopisi i svje130

proroka

lIi ikraljeva!

loeanstva, koja bacaju [asniju svijetlost na nasu IU'U'istoriju 1 kWlture koje su U mjoj stasale, looe ne ,lltl'ivena u mn~obrO'jtnim svetmtima Azije, naroIt na T,i1betu, Srednje i Juzne Auerike, u Vaiikanu I u Africi. AU, :pooesto se, ipa.k otkrilo ... Alko je vjerovatl lkimeskim izvorirna, a nema 11.1 ga da u n.jih sunmjamo, 1938. godme, arheolog I Putei dosao je do zanilmljivog ot'krica, ikoje. na lost, rrikada nije smatrano az.bHj.ntm i za nauku v l~nfun. Te godine je kineski arheolog u peeinama f~f'let 'U peeinamal) Bajran-Kara-Ula, na TiJbetu nlkrlo niz grdbova u kojima su lezali neOlbicno It.leti, kojima su dominirale nesrazmjemo velike II~h nje. Zi.dovipeCina ·bili iSU ukraseni asbrrmomakim v -rnirskisn slikarijama: tCl'te!lima zvijezda, planeta \JI ncevog sistema, 'lj LJ:d~ u neO!b16nim vasionsklm I .m bineaonnna! Medutim,. po svoj ,prilici, sve to lOebi h~azvalo uzetno in:teresOVatnje, jer su shena nalazista otlkriV rt' i u drugirn dije'lovima svijeta, a naro6to u r ipanu, da r:ri>je,mavodno, bflo otkriveno i sedamsto ,:mae t ,p1oca oikruglog dbl5ik·a, dehljine dva eentiIIwt'ra, koje au ,bile isprsane 'lle'poznatim. -lklinastim I mom! Profeser Tsurn Umnrui, sa Alkademi:je za pralstoI U u Pekingu, dakle, uva.zeno i priznato ·ime Illauke, 1,,1,1962. 'Igodine desi.!fxovao je nelke od zapisa sa I obie-nih ovalnih ploea, Rezulrtate svoje ilstra..Z.lrv-alC,ke lIlt rnosti, TS'UIlU.Umnui je objavio godinu dana ka1 JI pod, za smirenu i racionelnu lIl.a'1.llklu,viSe nego r IflllIsti.6n.im maslovom: »Klinasto pismo 0 kosmitCkim

mall

, 't>rI(wima«!

Prerna '»rprevoo.u« 'kirneskog !profesora, lJnaCespeza pralStol"iju, na 'Plocama je, ir.mnedu ostaI, ,bilQ zapisan 0:

Itil lste

131

smo sa neba nasim Ietjelieama. NaSi muskarcl, ~ene i ld(jeca,skr1vali su se deset dana 'U peeinama, Karla 'BU mjeiStani, lkonaiCno, shvatiH nase 2lJllaikc>ve,razum] ali su Ida imamo mJroljrulbtve naUrnnuia, .ilzazvalo je istinIkrugovima sv.i:jeta, ali su riakon dva jkTi'tr~ka osvrta III .njemaekom naucnom li':asapisu »Das vegetariSe Univereum« (»Das wegetarlsche Unrversum«) i sovjetskom »iSpUJtn(jam«, kd~ neski arheolcz! Ipresta1::i da govore ,0 IpLocama i svemiirBkoj tkata:strofi staroj nelStc>viSe od - dvanaest 'hilja..da ,godina!
sku. senzac:Lj'll
U

». , . Sletjeli

rnjere ... «

nakalko, idjelo 'l'sum

,naulilti.m

njilb. sacimjena jeo:d lave, granita ili nekog drung veomacv:rstOlg kamena, a r~mj ere su fun odista I dl\Tljujuce. U temeljima [edne zgrade u San HoI'U, glavnom gradu Kostarike, nalazi 'se iprimjerak I promjerom veeim od dvadeset me tara. Zagonetke I xnne za ove nedbi'cne obj~kte mogu se 's8.zeti u I, 'de-ee cetiri taoke:
I
Idllm.kvLh YI

111

g,dje se kugle nalaze nerna ikamenoloma niti drugih izvora naroeite te kamena 12 koga su one 5a.Ci'1l'jene,sva [e priljka l'IU ll..ekada dovezene na ovo mjesto.

1. Buduei da u kraju

Zbog eega? Da ill SIDO z:bog Ikrit~kce Injemaekllh i sovjetskih

na'uCnika? Porulke. rporuke, pOl'1ulke, .. MOOu najuglednLje svjetske aut-ore, ,koji 5'U protffidilb. decerrlja '1I svLjetu traga1 L za por.ukama, ko] e SU, eventualno, p.a ll1aSoj planet! oS'ta:vHi daV'naSnj1 'posjetioci iIz svemira, spada i amerilCld isbraZivac D~QID. Mekvej I(Jolm M'Cvai). U svom opSirnom rtekstu »Sapa.t tj,z svemira«, Mekvej navodl . nekioiliiko atkriba Ikoja rbi. moZda~ mogla da budu Isvojev.rsna posjetnica 'narSili kosmID1tih susjeda. Naravno, vidje6emo, Ita ot!krlJCa, mogla hi cia budu i pOfuke jedne supeerazvdjene ch7i1ll~a.cije koja je 'u daleko] proslosti stasalana Zemlji:. MaZda, recimo, At1an.tide! •.. N aravao, kalk:o to ist.iJce i J)zon lMelkrvej, sve ova ireba shvatilti uslovnc i s rezervom, jer, ako danas za Illeki rproblem nismo naSH tacna rjeserrje, mooda
j

2. U pojedinirn slucajevima, ovi c.bjekti su usred gustih ,prasuma i daungli. Nalazi uvtlvoemrsleno ukaz:uju da su bili na tom rrriestu , r j nego 5tO j e iznikla sumal
I,II<riveni In ma, sto i'skljucuje I ud nlrn putem,
II

3. Kugle su savrseno sferne sa UJglacanim povrmoguenost da su nastale 'Pri-

~... Nate iJSpitivanje mogu6ih sV'jedoeanstava 0 :dosl'jaeima icI: kosmosa - \kaze Mekvej - .pOlceeemo navodenjem veli!kaih tajarn.stvenih Jkamenih :kugli. iz S.r;ednje Ameme, a pesebno onfh iz Ko~arike'. Ve-

cemo Iga vee sutea pronaei,

. 'I'akode, u .izvjesnian slucaje\Tima, ·~ugle su r-nesene na vrhove pojedin:iih planina, Ma koliko ,Ill· zadiv]juj-uce sposobnosti drevnih civilizaeija ~t(~k,ail1 Maja, teSko 'je povjerovati da S1.l. oni bili lid i za jedan ova-kay poduhvat. Najma,~ji old ov,i!h .objekalta imaju promjer Old \/1'1 a nekoliikD centnnetara, ddk najveei ,dQlstiZuu IIII ~l1llku i dva t po metra, teti;el:i !pri tome vi-se III I Njihov raspored po 'te.renu je u taj mjeri neoI Ifllll, da se stice nrtisak da su tvoref ovih nedb~~ni.!h K"j·d ielljeli 1lim putem da ostave nek~ poruku. I mda ne postoje n5:ka kvi (licilgJedni dolkazi da ovi netni predmeti IPredstavljacru 'Plod pregalastva II IIJu iz svemiea, oni se tsto talko te'sko mogu da II IJl'\'-~u omorodaekim d zHeljirrna .tog kraja. Cak ni uz
,I

II

132

133

upotrebu nase najsavremenije teh.nologije, stvaranje i distribueija \kugli rniposto ne hi predstavljalo lak i [ednostavan zadatak. Juino od Kostarilke, u drevnoj zemlji Lo1m, pronadeno je joo [edno opeimjavajuce i zbunjujuee svjedoeanstvo - neobiOOri zapi.si na ravnjci Naske, NjihOY pravi dojam ffioZe se steel jecliiIl() iz vazduha, a uoonC'vi rpredstayljaju du.ga.tke i siroik.e usjetke koji se ik.ilometrima pruzaju, uglavnom paralelno. PostCJje, takod.e, mnogdbrojna stjedsta, a na .ostrvirna' normalnog terena izmedu hnija mogu se razabrati neCJhil\ni crtezi f1gura sli<:nih zj,votinj ama. Posmatrani sa :ni voa tla, ovi u:sd eci predstavljaju .siroke Ibraw.e koje otkri'Vaju Iblijedo-ZU&:asti -teren kojiJ lezi Ispod 'gQrnjeg sloja smed.eg tpjeska ove gotovo ipustinjske oblasti. Kako su ove brazgotiJ:ne - sasvizn je umjesno u.pi'tati se - uspjele da prezIve tolilka stoljeca? Odgovor rnije teSko naei: zahvaljujuei odsustvu kiSa. Kllina tie tu, maime, suha i veorna topla, Cak I karla pada lWSa, ona [e Il~oliein9ki ,be:1'Jnacajl1a (prelUla [ednom i>zvjestaju, lokalne \padavlne traju u prosjesu 20 minuta goddiSn.je!). Jedlni akbwll meteoroloski 'citntlac LL dolini Naske jeste vjetar, ali svako njegovo ozbiljnije dcjstvo osujeeeno je pcstojan,jem lIleoibicne 1Za.<ltitne pokoriee, svojevrsnog oksidlsanog gomjeg sloja tla koji prekrlva usjeke. Ko je !birO odgovoran za ove neolbii:ne zapise III tlu i zbo,g ~ega su ani naCitnjeni? Iz vaeduha, cio kompleks veoma podsjeea na veliki i rnoderni aerodrom sa sistemom pcletno-sletnih tpista, 'I.likrstenih puteva i parldranih mjesta .. Ustrojstvo je u toj mjeri slstematieno i simetriCno da je teSko odolje1:i 'utiSku da ono prethodno nije bllo projefk.tovano U I2lnatno manjinn razmjerima, a te'k: rpcrl:onl prenijeto na konkretan teren... Ako je ovo stvarno bio sluea], onda 'je za realizaeiju kom-

,I ksabio neopnodan veoma slooen sistem osmatranadzora iz vazduha - a ako nesto rri u korn lilt [u I ~u ~ogU ,da ostvare Iolcalni zitelji iz praI ','11 \ p,roslosti. Osun toga, kakva je svrha Ibila ~ijeIJ1'O~ekta? Da nije mozda bulo posrijedi pristaI lou ~z ;,a~dllh:a? u;?1ikator sezoD7kog lzlazenja i II:t.l·nJa izvjesnih zvijezda? Da li Je u pitanju do11111 Jacka ,tvDrevina iii, mozda, rulkotvorina vanI I ljsklh bi6a?! ... "osnato je dase U Qbla:sti Kvito (danasnjf Ekva11) dugo. prije dolaska Spanaca govorio jedan jezi!k '111111 ::Ill~an madarskom! Kalko je moguce' da se til rrade govor naroda iz Srednje 'Evrope? Uprkos 'jllnno~ Qikeansk?~n~ prostranstvu, koje razdvaja onunenta, zabiJ.Jezena su gotovo istovjetna pre1J)ltllU I nazivi mjesta. Koliko na'm je poznato, preci III Illljih Madam, nisu imali nikakve .kontakte sa vnirn Zltelji1l:na Latinske Amerike. U to doba 1\ 111 , nisu 'postojala 'brza Ipre\rozna sredstva, ba~ III t elektronsko-telekomunietranje - Ili, maida,
I

I?I •..

I,

Ilugrebni obicajI, takode Sl.I. gotova lstovjetnl. U om pogledu, [edna lkarakterlstilka je naroeito znaI" ZavrSne r'ijeci madarskog pogrebnog govora

c:

zvijezde Velfkog Medvjeda! dclinarna, raspored II1III na lokalnim grobljima je takav da predstaI li1an odraz OViOg CUVEmog i legendamog sazvjeDa li [e rijee 0 tpukoj slueajnosti? Mozda. U I n slueaju, na ci'taQiCu je da danese vlastiti sud II I • podudarnosti, I I tnteresantnijt je neobican predmet otkriven I 10'111 veoma starom egipatskom grOibu (treca ili I Iaraonska dinastija) 'krajem devetnaestog ,II I I. Na prvi ,plJIgled, posrijedl je biro kornad I Irmg bakra, za koji se pretpostavljalo da je
U

I:t.v.lesnim juinoamel'lckim

Oni ee nestati

134

135

saiCimj vao sastavni dio velikog balk,amOig ogledala. a Ta!ko je [precimet, Ilmnabl0, dosplo u kai'rSiki muzej. Karda je, nEilpoko~ dobio svoje mjesto u vitr.inama, diOgodillo se da .ga je s1uca,jno obasjao zrak sunea, nakon cega se, na ogromno iznenadenj e i zanimanje sv.iih prisu.tn~h,na tavanici poja'vila savrsena !projekcija 'spektra! PrQcWobnijim ispiJtivanjem predmeta dtkriveno je Ida se na njegovo] pO'VI1sini nalazi isplsan veliki broj sasvim tanka usjeeenih lilnilJa. Objekat je, U stvari, predstavljao difrakdonu resetkul UipTlk()s vl.cnooti' staeih Egipcana da se koriste metal:ima, zanemarljivo je malo v.jerovat'l1o da SUt onl bili !k8Jdri za ta'lm ·viso'ko precizan tehnolosk; poduh'Vat kao Ista je prolevodnja besprekorne dif'rakcione rdetke. Cak I da su pra.kticno mogli da ga izrade, ,te~ka da 'bi to 'uci'l1ili,;iz prostog raeloga sto u nj~hovo vrijeme ,nije bila poznata priroda - svjetlosti! Aka je, s druge strane, predmet prcizveden na Zernlji mnogo stoljeea kasnije, kako je onda mogao da se nade u 'joi neotkrivenom groibu?! .. .« Godlne 1919. AmeriLkanac Carls Fort (Charles F'orth) OIbjavio je za tadasnje prilrke neobicno djelo pod naslovom ,Knjiga ukletih', u kojoj je naveo ne~alirko slucajeva mogueih 'Posjeta gostiju iz svemira. Jedan 00 njiih odnosio se Ina rudnjke bakra nadaleko 00 Gornjeg Jezera u Kanadi, 'koji su metodieno i obilato bili eJksploatisani znatno prije doIaska bijelog covjek:a na ameriekl kontinent! 'Naravno, po meni, misu morali u Kanadu stiZ3.tL' rudarl iz svemira da pi vadili rudu bakra To su, kcm.~cn.oj mogli cmirt1 i Atlantidani, pogotovo sto znamo da 'je, ,pTema Platonovzm opisima, na Aflantidi :bilQ veoma raevijeno rudarstvo i rnetalurgija. A,Ii, to :BU semo pretpostavke.

Pretpostavke 11 ~flIko u crtkl'i:vanju postojanj.a AtLantide. krerruti dalje od njih? K~kc;> otkri ti meki 'cvrio1 dokaz, neku zraku iIi neki Ibiljeg, Ikoji neosporno potvrduju postojanje u dalekoj proSIosti Iegendarnog 'kapna?! ...

136

10 -

Adantida.

137

ne gasire

snove
>/0 Kako je okODcano ledeno doba'l' * Sta se dogodilo prije 12.000 godina? * 0 ce;mu svjedoce jegulje? '* Gdje su skrivena drevna znanja? * ZaSto jc propao »Piramida projekt({' * Da n su egipatske piJ'amide sluiile samo kao faraonske grobnice'l

Atlantida 'je QUO podrueje na 'naSoj 'planet1, u ,kame je ct)vjecanstv:o prvi put zakoracilo iz divljatV'a u ci'viliza:eij'u. 'I'okom vremena pretvorila se u rlwnu i cvje:taj'Ucu drzavu, .ciji se kultunni utica]

139

p.roskio naoibale MeksiOkog zaliva, usca M~sis~pija i Amazona, zatim na pacificku obalu JU2me Arnerike, na Sredozemno more, zapadnu obalu Evrope :i: Afrikel na podruejuBa1tickog, Crnog i Kas!pi'jsikog mora. Atlan'tirla je hila pravi prepotopSki svijet, raj na Zem1,j~,vrt()viJ Hesperida, ostrvo blazenih, Alld' nosovi vrtovi, Olinlp IgrOkdh. IbogOlVa.Ona je za soboon ostavila univereelno sjecanje na zemlju u kojoj je covjeeanstvo dugo zhljel0 u sreci i rniru. Bogovi i bogiIDje stariJh Grka, ucenik Fe.nica:na, ikultumilh. Indijanaca i Gersnana nisu niSta drugo do kraljevi, ikraljice i [unaei Atlantide, a 'Podv:ilzi koji <ilm se pripisuju u uibu.dljivoj mi,tologiji, predstaviljaju same nejasna ·sjecanja IDa stvarne istortjske dogadaje. MiJtOllOlgijaEg,1pcana i Inka predstavljala [e prvobrtnu ,relirg1:~u Atlantide u kojoj se, kako znarno, ,gajio - kult ,sWlca. Najstarija kolonija Atlan'llide, po svoj prilici, bila je Zemlja faraona, E'giJpat, ~~ja kultUl'Ia iJ ch~'ihzacija po mnogo cem'll, odgovara atlantsko]. I fen~anSka azbuka od Ikoje je mastala evropska pismemost, vodi tporijeklo sa - Atlantide! Uias.na rpritrodna kaotastrofa unistila je Citavo ostrvo j ono je zajedno sa sv()jiro stanO'vnicima poto\Il:uJ.o u more, lMa'ldProjn.i Atlantldani, :krlaljevska percdica, 'Velilwdostojni-ci, vlsoki svastenie! icuvari znanja, uspjeli su da se spasu oTodovima .i splavovirna, rtako da su narodima lstoka i Z~ada preni.jeli vLjest 0 mmen{)i ka1aklizrni, koja je 1Jdnijela njihovu zem.lj'l1! TO' je, ukratko, sadrzaj jedne ad najpoonatijiib. knjtg.a posvecenih lege.ndarnO'j .d'viUzaJchjL Naslov joj -je· »Atlant.ilda, iprediluv~Jalni grad«, objavljena je daleke 1882. god1ne, a. naptsaoIu je Ignacius Doneli (Ignatius Donnelly), koga i dan-danae dtkaju mnogi svjetski istrazi'V8'ci' j autori.

U SVQIlJ.. opsirnom dj elu Doneli pominj e i u mednvremenu potonul; plato, 'koji je nelkada povezivao Evropu, Afriku i Ameriku, tako da 1e omogueavao crnigraciju hi'ljnog i ztvotillljskog·,svHeta. Jstovremeno, rtaj hipotetiCki plaio,a rijega pominje j Oto Muk, spre'ca,v8:o [e ~retanjl'! ;morskih struja u pravcu sjevernog Atlantilka. Sve dok [e Atla.ntida 'postojala, golfs'ka struja. lrlije kr.trl;ila okeanom, a sjevemi dto Evrope blo je prekrlven debelim sIojem leda, Dugogodi'snja hladnoea narprosto je hila okovala vel:iik:idio evropskih ravriica i spustila se t:ak sve do Franeuske. Istovremeno, iumSko rastinje 1ppvuklo se daleko na jug, a bi-j elien rstudenbm prostranstvirna Evrape, pogotovo 11 ndenim sjevernim predjelima, beseiljno su lu.tala golema stada krupnfh sisara - bizona, mamuta, nosoroga sa krznom, jelena divljlh konja 'i drugih ziv,atirnja. ' U tim .neobi~nim uslovima, to danas potvrduju palepgra:fl S(wJetslko.g Saveza, koji su <:a'll:: 'U'spjeU da ~ek!)llstrursu proslo Iedeno doba i da izrade atlas Evrppe, u 'Vremoou 'kada je !biola pod ledom, n~ predak ernrje.k tkame:nog doba, vodio je zestoku borbu za op.staJl!ak . .
1

. Fodaci liz posljed'lljdihgodina, Ikako je prije jzV1Jesnog vremena pisala sovjetstka »Pravda«, dolkazuju da 'SU Ijudi uspjeli da se IPr.hrillmu na surove 'Uslave tedel!lCJg doba. ,Njihova kultura [e Ibiilana prili.cnom ruvou. Umjeli su da :ailju toplu odjeeu, da prave naseobine od Ikoza. i kostiju zivotinj a, poznavalj su tajnu kremena. U maseobinama EU tpT()n'3.deni i !predmeti prvobitne umjetnosti - figuri.ce od rnamutovlihkljov3, crtezi Ij'Udi i zivotilnja. !Lwei kamenOig dow 'U dubine ttmdro-stE!ipskih oblasti-..slilecie,B stada .di'vljdh zivOitinja. Atlas sovjetskih paleografa govori u pl'ilog cinjenici da je prlje dvadeset-trideset hHja.da godJma,
11 Atlalltida.

140

141

Zivdt u E-vropi· telkao po, za nas, cudnim zakani.a:na. Uspostavljeaa prirodna rav,noteia bila ;je narusena naglirrn otopljavaniem klime. U toku samo nekoliko hiljada godina .raspao se ledeni 'Ptikrlvac, chji su poslj 91dInji ostaei nestal! na Skandina vskom pol uostrvu Iprije, o1lprilike, devet hi1jada godjna. Sta se to tako nenadano I tako 2estoko dog,odilo u periodu od rprije 12.000 godina? U sredini AtlantSkog okeana potonula je At}anti.da! Nestalo ,}e kopna, koji je mileRijumima. spreesvao Igolfsku struj u da krene sa ,t()plim vodama .prema ledenom sjeveru i da ucini :kraj lede.nom dobu, Kada se dogodila ka taklizma i A tla..llJtida potonula na morsko dno, tople vode, vulkanske erupctje, duge !blatrnjave kiSe. sve je to uticalo da se, najednom I(?!), promijene zivotni uslovi u worn pod neblju. Nagl0 je porasla ne samo temperatura, nego ivlai1nost vazduba. Otorpljene ravnice prekeile su se gustim sumama. Za zivoti'Ilje navikle na ledena prostranstva Ibil!!) je sve m~ttje mjesta.Njihqv broj se dra'StilOno smanjivao. Zajedno su nestali staresjediod ledenog doba kao Sio su mamuti, nosorosl sa krmom ,Lmnogi drugi. Doaodilo se eto, tako, da planetarno proljeee riije donijelo samo radost! Nes'tatlak A1Jlantide, vidjeli SIno, uticao je na ikOOll!pletanZivot u Evropi, at da se njeno potonuce odlsta i desilo, to. kako tvrdi j'strazi'Va~ Oto Muk, i danas potvrduj u j egulje! Zagonetno ponasanje oviih riba, zapravo, imtzigira :naU!Cci svijet joo od vremena anti&e Greke. Njilllovim tatlanstvenim ponasaniem bavio se i znameniti fidozof A'riistotel, ali kako j e on bio Platonov Ijuti pro'ti'V,nik, ~ ka.ko .je svakodnevno polbijao istinitost priCe 0 Atlan.tidi, dabome, nije enogao ni da pretpostavi da je u,pravo Atlarrtida kljuc za rjeSe;nje zagonetnih seoba jegulja.
e-

Za vrtjerne svog dugog,odi:imjeg istmlvaCkog rada, Oto Muk je pr.ati.o jegulje sve do nekada§njeg SaI1gaSkog mON, darkle, BVe do toplmvO'.da1 iemedu Bjeverne j; JuZrn.e A:merilke., 'Il Cijim podvOldnim sumama od morskih algi, jegu1je slave svadbu i dolaze na svijet, PoomatrajucL 't>o neobieno njiihovepOl11a ... sanje, Muk smatra da je 'Q!praVD to dokaz da su dana:Snja AzorSka ostrva, zapravo, ostaci nekadaSoje Atlantide. Ukra:tfk:o oMu:kova ,teorij a gla:si: u kvartarnom dobu Atlantida je predstavljala 'bartjeru 2a toplu golfsku struju i iaazivala neobicni vrtlog u Savgaskom moru. Ovo more, koje je velika atpri,li:ke kao Srednja EvrOlpa, hila je prvobitna postojbina jegulja, PoSto Ibi se tu ielegle prepustale 'hl se morsko] struji, koja hi .ih odnitjela do naj,bliZih obala, do uS6a atlan1f:idSlki'h:rije:ka, a odatle bi nastavile dalje put sve dO'lbistr.iIh rjezera, kajib je bilo veorna mnogo na Atlamtidi, uostalom, kao sto ah danas ima i u 'Srednjoj ~ Sjevemoj Americl! PrexpaS6u Iegeedarnog lkopna, taj ,kruwi put jegulja - Old slane ka slatkovodniu vodama i obratno - bio je naglo praldnu1;, ali 5U one, jednostavno, psi-ale vjerne svom pra.iskonskom instinlktu! - One ni: ne slute da A tlantida vise ne postoji i da je vrtlog struje u Sargaskom rnoru vee odavno prekinut . " A je;gulje, ciui se, imaju bolje i duze pamcenJje od Covjeka. Za njih, 'njihovo prastaro utociSte na istoku nije iz.gubljeno .. I zato jegulje evropskog poriije~la, urnjesto plivajue; na zapad da kracim putem st~gnu do slatkih voda, one 'se, protivno svak¢j logici, UpUGuj'llna istok Ika obalama daleke Evrop • rnada ilh na njihovom tri godine dugom putu I)C kuju Ibrojne i mnogo veee opasnosti. Svaka [egulja [e, dakle - tvrdi Oro Muk - nijemi svjedok Mkad'alsnljeg postojanja ,AUantide!

142

143

mogu se uzeti kao [edan od iiustracija da d.e Atlantida odista postojala. Ali,. k.akcootkriti c~ce. dokaee? Pdsjetim@ se rtjeei egipatskog 5v~teU'1ka Sonhisa (Sonchis) ulpu,cenih grCJk<lllIi zakonodavcu i filezofu - Solonu: :0 ••• Vi ste mladi 11 du~i, jer u njojt jos uvljek, ne posjedujete dovotjno iskustva i 'Star1h tradici-

Zagone1m.a.

Ikruz.n:a !putov.anja jegulja,

svakako,

Oa ••..

Scmhis [e Ibi'O U pravu, jer su drev.ni ~gi~~~i, za ll'azUku od q.rka, im'lill za'biljeske 0 milenijima unazad; Upravo,. iz tih zalhi!lj ,e!ki ISU i saanali za prieu 0 A tlantid], Cilcer@ (106 - 43. prije nove ere) biljezl u svom »De Divinatione, {»O \boianstvu«) da su, ·recimo, babUon~ki svestenier tvrdi1i da »posjeduju spomenike, ikoji zahva1:aju period od 470.000 godi:na«'! Prije viSe od dvije hi:ljoad.e god~ne Shabo je zabiljeZio da ».Iberi tz Spanije posjeduju knjrge posveeene istorLji njihovog naroda, poe-me i zakone .izrafene u stiJhovima, Ikaji su stari - se~t hi1j ada godinael ~ DiJbgenes Laertius rpilSao j e utreeeg stolj ecu da su drevni Egipeani: zalbiljeiili u svojim hroniikama 373 solama i 832 lunerna zamraeenja. Drugim ri~eC1n1a, mjihove hron1ke zadirale 8U deset hlljada godina unatrag! Viseod ~etki hilj ade star ep 0 Gi1gamesu tvrdi da [e GUgameS, dv1je treeine bog, [edna treC~lJla covj-ek, bio »mudar i da je poznavao ~noga tajna znanja, da je donio priifuI 0 danirna .prl]e pdtOlpa, .~ kada se urnorjo, U Ikamen je urezao sve sto [e znao 1 OStaVl}O ga dale!k.iIm ;pokC)lenjima«! Gdje se sada nalazt taj karnen, Ikoj.i: ~~. 'IDnO!g~ cernu podsieca na »vremenske kapsule«, k.~Je smo rm 1965. 19odine rz;akopaJi u tIC) Njujorka? 144

Vr3ltimo se ponovo u faraonski Egipat. Pred nama je Maneto (Mane1ho), sve§ten1k i c.U~ar svetih arhiva hrama Heliopolisa, Vrijeme: tree; vijek prije 'nove ere. Poenato je da je Meneto svoje zaaimljlve price 0 dale'koj proslosti izvlacio i.z stupova (ispisanih. od lPodnozja do vrhal), k.oji su ae nalazili u tajn1m podzemnim hramovima nedaleko odTebe i zvucne statue Mero!D.cma. Eusebius (265-340) '.ie zabiljezin da je Meneto, zapravo, 'PrOtlC89ae prastaru istoriju iz tekstova na stupovima, ~O'je [e napravio Tot (TihO<th), dnosno Hermes .. PosJi.je POItQpa, te zabio ljeSke je preveo i na pergarnent prepisao Agatodaemon, dl'ugi sin Hermesa, a onda ih pohranio u riznicu nepoznatog hramal MnQlga stan pred~ja, tkako u svojoj knji~i 0 Atlantidi ·tyrdien,gleski jlstrazivac Endrju Tomas, upuouju mas da su ta tajna pedzernna spremista izgradena po naredenju mudraca sa Atlantide, koj i su znali da Zemlju .povremeno zahvataju strasne kata'kiillome.

Bizantiski istoricar Dzordz Sinkel us (Georg SynceLlus) zapisao je cia su Egipcani posjedovali hronike state - 36.525 godina, a Crantor, 'koji je zivio oko tristote godine pdje nove ere, twdio je da u Egiptu postoje stupovi na tajnom mjestu, koji sadrze kompletnu i'Stori!ju Atlantide! Prije oko dvije i po h11jade godlna Herodotu su ,pakazane 345 atatua egipa,tskih visoldh svestenika 11 Ilnijskom slijedu sve do 11.340 godina ,prij'e nje'ovog vremena, Herodot nas takode .izvjestava da se zlri'S, zapravo, pojavio petnaest hHjada godina prije . masisa, koji je, k8JkQ nam je poznato, vladao izmeu 570. i 526. godine prije .noveere, i dodaje - »u 'Itgiptu tvrde da su sasvim sigurni U ove datums, er su uvijek tacna vedili sve pisane ,zabiljeske 0 nrolasku vremena«!
145

Gdj,e hi tr~balo traZ~ti riznlee drevnih znanja?! INa ovo pittalllje, ,elm se, lPostoji' 'Sarno jedan 00govor: lspod iIi III IbHzini pizsmtda, odnosno s:finga! UlkoHko rt;ajna spremmta nisu lU!llutar Hi ispod piramida, nJilhov rpolooaj i dubma pod zemiJJjam, mogU bi se doilbi1:i' jed1no pronalazenj,em neke vrste geome,trijskog sablona u ,plmu sfilnge i piraa:n.ide Khwu. Mooda, kljuoe le:Z:i u matemati~kim proporeijama stI'llik,tuT.aJ?! ... Da bise .o1lkrio kJljui'! tre:ba iskor1sti'ti i najmodenniju ;nautnu opremu, ~to je 'U~mjemo 'U z'auimlji'\l'Offi egi,patsko-,americkom »Piramida proje-

vee

'Ideja: 0 I»Pirami'da, _proj"ek1lu(( pala je na urn amerlOlrom naulmiJku. Lulsu Alval'ezu sa Univerziieta u ~alifornilji~ mace proslavljenom flzi~aru i dobitniiku Nabelove nagrade. Alv.arp.z [e vjerovao da ispod trL egla'atske piTamide i 81inge postoje podzemni hodnici. koj1 omogucava,ju komuni;kaciju i:mnedu samill ,p.tramiJda i ulaza ·U Itajne odaje, U 'kojtma bi se mogleda nalaze arhive sa taJr;rlm~naniima e,gipatskih svestenika. Za temeljioto ispi:tivanje piramide Kefren (Khephren) u Gizi,iblizu Ka1ra, .Alvarez [e predlozio da se iskorilste kosmicki zraei, koje je jos 1911. godine ofikrJo austriljslti lJlauc.ni'k Hes (Hess) a koji Imaju ieuzetnu sposobnost prodiranja. Alvarez je smatrao da treba postaviti: detektor kosmtffitih zraka, takozv·ani lISpark -cambers« (Spark chambers], elektronsku opremu koja je prrvukla najvise pamje na njujodkoon SvjetSkom sajmu tehnike 19'65. gooine, u :U'Ilutra;§njost Kefrenove pir.amide i da ce on reglstrovati razliCit stepen radijac1je ukoliko je usmjeren prema stranama tli pre-rna uglovima, u zavlsncsti ad razlike u d:ebljini karnenih zidova. Shodmo tome, ukohka piramida posjeduie u zidu ne'ku .taj-nu p:rostariju, detektor ce registrovati veei 146

!k.tu«.

stepen radi'jacije,WQg supljine u zidu. To je hila ~li'Ona .Zam1SBO 1, kao u Slucaj u radio~.ti:Vlnog ugljenjka prilrkom proejene starostr kalendara Maja, sv,i su. lbiJ.i uloo,jedeni da ce misterija piramidana 13j nacm, napokon, biti· r.ijeSe-nii. Izmedu 1966. i 'PetCetk:om 1967. godine oprerna za mjerenje 'kosmickih zraka precizno je instalirana u pogrebnoj odaji, 'koja se nalaztla u dnu niramide Kefren, I kada je sve bile spremno, nauenic! sa receptor kosnriCkili zraka lagano okretali u svirn .pravdlrna, snlmajuei rezultat'€ na maanetske trake. koje su zatim jioalane u Kairo, gdje je trebalo da budu derilurov:ane. Medutim, u Kairru je, na opste zaprepastenje, konstatovano da je »,SpaJk Carnbers- registrovao i nama rnelke n.epoznate tajanstvene radijaelje, koje su do te mjere !pobrka..le ostale da je bilo naprosto nemoguce de§i:fl'ovati. Zbunjeni nauclnici su tada prenijelt ~jelOkupnu aparaturu u Kairo i :ponavo je, u novirn uslovima detaljno isprobafi. I sve je bile u najboljem radu !kada je ,Spakcembers« radio izvan Kefrenove piratnide! Naravno, :ameriCkiil egipatski' nauenicl sa Ein Sams urniverzite'ta. u Kairu i Unlverziteta iz KaU1lomirje, !predvCMiteni Lusom Alvarezom, nisu odmah odustah od »Piramtda projekta«. Naprotiv, pcmovo su instaliraJi deterktore u Kefrenovoj piramidi i ponovo poeeli da snhnaju, OVO'ga puta, elektronska oprerna 0albilljeZ.ila je jcrS neraeumljivije radijacije, ko~e ~ bile sa~vim d:rugacije nego one iz prvog smmanja. Nekoljko puta su ponovill snimanje, ali su svakiput dobijali drugactje rezultate! BiD je to dogadaj, koj,i [e pnvukao na lice rnjesea f a:meri&og novinara Dzona Tanstela (John Tanatoll), U svom izvj~taju iz Katra O'bja'Vljenom u ubotnjem. izdanju l>Tajmsa« (»Ti'lll.es«), u broju od 26. jula 1969. godine, Tanst'el p,i..§e.:

147

· »Dr Ami' Goheda, egipatski Jnaucnik zadufen za instalacije u Kefrenovoj pi ramidi , pokazao mi [e novu IBM 1130 masinu dkruzenu sa stotinama zabiIjeski iz ph-amide, 'koje su bile slo~ene uredno, po datumskcm slijedu. Iaiko je u poeetku oklijevao, konaeno rni [e ispri~ao 0 corsakaik:u u koji je upao .Pirasnida projekat'. - Ovo pdbija sve poznate zakone savrernene nauke Ii ele:ktronike - rekao [e odlucno uzhnaju'ej neke Q:a!bHjeSke n~prav:ljene jos U oiktOibru 1968. godine. Stavio je traku u Ikornlpjuter itoji je na papiru ostavio slilku djeH6a kos.mickiih zraka. Potom je u ikompj-uter stavio drugi snimak, nareitnjen pod istb:n uslovima, ali nekoljko dana 'kasnije. Ovoga puta snimljena slika [e, medutim, bila sasvim drugar6ija. Istaknute taake, koje bi morale da se pojavljuju na svakom 'snimku, jednostavno, D.l.SU vise postojale. - Ovo je maucno nemoguce! - rekao rei je dr Goheda ne s.kriv,ajuci svoju ~njenost. - Znarc.i li to da je svo vaSe nauCrto znanje beskorisno .i da ga, jednostavno, neka sila, I'adijacija, ili nesto trece sto je van naSe.g ponnaaja, potpuno obara? Dr Goheda je dugo oklijevao sa odgovorom. - m SUl() mi pogresno izracunali geometriju piramide, a to je gotovo nernoguce, .,I'li ~~stoji za~onetka koja se naueno ne moze oblasmit~. Naaovite to kako hocete: okultizam, p.rokJ.etstvo faraona, carOlbnja-stvo i1i magilja, jednostavno - posto~ L nel~a sila u .pirami'Ci:i Ikoja pobija zakone nauke t to Je neosporno, kao dva :i 'dva da su cetiri! .. .« Atmericki novinar. iznio je u svom tekstu i jednu zanimljivu opservaciju: »Pri',je oko hiljadu godina, Egipca:ni· su pisal! 0 pokrebnim zidovima 'U galerijama piramide i tajnim,
148

debelim

bote, koji cuvaju tajna blaga, a ipominju a 'l blj s i blistave svjetlosti u dubinamaegipat '\d,h plr mid , Uikoliko to', sve sK-upa, nisu price .iz ,1I1lj du I, j. 'n noei' i iukiQil,ilko su egipats'ltihronH:Clri bllj in! t no i dstinito, tada mosemo pretpostavltl rl. 1. p d pi mida ,postoje insWira'ni geeeratori vellk snagc, !k:oji i dan-danae proievode eudesne fenomE;'ne, .. « Bilo kako rnu drage, nakon neuspj h ~ ir mid projeleta«, Luj Alvarez je odustao od dllljnj .~.jstraZiva,nja, vratio se u Kaliiormo u. i POSy tio ruglm poslovima. Ma lkako to nevjerovatno zvuealo, smatr rstra :tiva.C Moris Satelea, c1n.i se, da su 'nas.i d le-ki pl7 d predvidjeli Sta bi mcxglo da se dogodi i d su ~1 rienicu drevsuh zaanja, smjestili .odasilja~ ,m.ol:l'llh ,r,adbjacija "kako 'M omeli sve Que koji bi p u~ 1i da .otkriju tajnu egipatskih piramida. Ovu fantast~nlU tezu, kako sam sV'ojevremeno pisao i u Iknjizil »Tajne -mcezlih elvilisacija«, do'kazuju I neki dr-ug:.i rniSta manje zananljiv! primj rio Postoji, nairne, znatan Ibrojveoma oz.biljnih. Ijudi, menu njirna i nauanika, Ikoj~ tvrde da su osj tiili djejs.ivo ~udnih magnetslcih Billa, nakon ~to su du£ vremena proveli u runutra.snjosti Hi u nepO'srednijoj blizini 'ptramida. Dahle, 'gotov,o da nema sumnj da u piramidama dj eluju neka ta'janstvena radi,jacij. koju, b~ danas moZda bilo rnoguee identiflkov H pomoeu savremenih elektromagnetskfh uredaju, Uikoliko Sill pira'rnide, doista, na takav nacin za§ti(:ene, sigurno [e da postoji nesto izuzetnc z.rna~ajn~ ispod 'tilh ogromnih gomila kamen.ja Ikoje su tu vi!
od pet ,hHj.ada godi'n.a!

i ikame.nim vratima, k.oja otvar ._ pozltlatl), slla, Postcje i zapiss, ikoj~ se odnos n prashar ro-

Neki odmaih pomi51jaju na zahl!he z1ata i dra g kamenja, MedUltim, S·atelen vjeruje da se uhlj slo
149

Iba:snoslovnog blaga ispod piramida nalaze metalne 'ploee ispisane hijerog.Iifima, koje sadrse sve tajne ondasnje nauke i istoriju Ijudi. i naroda od vremena njihevog postanlka na planeti Zemlji. Te ,pl~e s~ mozda odi,sta od data 1H platine, zbog postojanosti tih 'plemen!.tih metala, a~i vrijednost t.e .vrst.~ je neznatna u odnosu na njihovu naucnu 1.lstOfll}sku
ciljenu.

Poznato je, talkode, da ,~nQgj n~.ucni.ciy i ist!'~frvaci vjeruju da su i Astect, u vrijeme sparnskL'h. osvajanja, sa!krUi u podzemne odaje sve predme~e koji. 'SU imaU 'k~tur~<;iJStorilsku v~jednost .. ~am.lnju se pedeset 1 dVIJe z.~atne ploc~ ..n~ kOJlma., Je bfla isplsana cjeldlrupna :nJlIhova istorrja 1 ~va ~aucna mIanj.a do okoje su do~li. " BUo bi sasvl~ .lzn~a:dujuce da Egirp6ani, .~oje lOU osvaj~n ASlrCl,.v Grel,. Rimljani i lA,'l'aJpi nisu :umaH neko tajno skroviste za svoja imzetrno vrijedna kulturno-istorijska dobra. Ali, gdje poeeti kopati? Ukoliko se posmatra plan triju egipatskiih piramida i SfilIlIge, razrac.1uje -svoju teoriju .Moris Sa.telen, pada U oei da su diagonale pinamida Keopsa i. Sefrena Ina istoj osovini sjeveroistok-jugozapad, dok je 'jedna di'qgonalaod rpirami'Cle M1kel'iin~s pa~aIelna. Aka produiiano drugu diagonalu pu-am:-.a~ :M:bkerilllos u tpravcu sjeverozapad, ana ce ,presJeC~ osovinu dijagonala prve idvije piramide u odredeno~ taeki X. Ako sada posrnatrarno Sfingu, 'primtjeticerr:o da se njen geoJIletr1jski, eentar nalaai u 'P!od:uze,!1J'~ juZnog zida rpilrami.de Sefren. To produzenJe oini ugao ad ipedeset stepen~ sa OSOVID0:n, Sf~'llge. Iz toga bi moglo da se zakljuCi. kao, ikO'nacno, 1. za ~ram u Ka:maku, da de Isto proteklo 1.080 godina, dzmedu podizanja Sfinge i podizanja plrarnrda, Ako se, medutlm, sada osovina Sfinge produsi malo viSe ka

zapadu, pritn1rjeti'6e se da sij~e proouzetaJk 'PN'amida U .istoj taCkrl. X. ];)a Ii je to samo jrgr:a slul!aja? - TvMim da mje - kaiZe Sa:te.len. - I da Sam ameolog, poeep. bih da kopam upravo na tom mjestu! Naulmici ,pras1iarili dvilitulcija naSe planete, koje mi danas 'llaj,ceSCe1Iliazivamo sveStenicima Hi zrecima, st-olje6ima, a~o lIle Ii milenijl.l'llli:ma, \brlinuli su se 0 taJnim z.nalIljima do k-ojiJh nilko nepozvan nije imao pris1mpa. Ta znanja, a medu .njima i sjeeanja na AUantidu 1 lIljena doot1gn.uCa, Ikoja mi danas jedva i naslucujemo, skrivana su na razne ill·acme i na razmrn 1aj!Itim mj estima. VeCi.na iih joo uvijek leri;1 u tajnnn odajama rtibeta.nsk:ilh i i-ndij skili bogomolj a u koje j e nlWcnicima i istraiiv3:eima da.'lla:Snjke zBibrarnOen Ipristup, 1.1 Slkrivenim podzemnim hodmeima drevnog' grads Tiahuanaka, !pOd.monumentalni.m hramovima Paienke, ispod debelih 'Zlklina M~u ·Pik.Oua, u grobnioorna Sumeraca, u Vatiik,ansk'Oj .hi!bUoteci, dUiboko ispod Bal!beka .i ina OO'U A.tlantskog okeana . Potonula su zajedlJ).o, sa legendamom Atlantidoon! .

Jednoga <dana alro se pr~ 0 AtJantidi, poput priCe 0 legendal'Iloj Trojrl; pretvora u istinu. ako se otkriju zidine veleljepn1h hramova zlatnog grada Posejdonisa, akO' na svjetlost dana i~bij,e sva ona Ijepota sto su je u 'Slav.u svoj.ih k:ralje¥a podlgli najvjE$titji neimar] Atlantide .• (ka.Zetm, 'il'k<l nauka dobilje dovoljno ,arguxnenata da potv!idi postojanje hipoteti&:e civiJl:i:zacije, bite to i sretan i sjetan trenutak, istov.remen<l. Sretan, .zbog .toga rato cemo, napokon saznati nesto v:ilSe 0' civilitlacilji, kojaje iInoZda pretnodila svlm kasnijtm. kult'u.r31ruf i - sjetan, zbog toga lto svijet osiTOll'lIaJiti za jednu ipredwnu Jegendu

ce

ISO

15.1

koja, 'cak I da nije baziraaa :na istorijskim ci::njenicarna (?!), obogaeuje covjeca!Q.stvD svojim zanimljivim i nezaboravnan sadriajem. ani Ne treba ga'siti snove, On] .nas &e mladim i SU, k:onawo, isklj'Uciv;o priviile,gija - COVJE-

KA1 ...

152

BIBLIOG.RAFIJ

A Hamburg,

C. W. OelJalm: Gatter, Gdiber tIIllId Gelehri:e 1949. ~ 0atIt.rell; The lIostPh~s1.Dru;llcm. PtiiIlil!P Va!!;lide!ribe!l,g:DerFlhWh dar Pha!raanen 1973. A. 'Bra!ghji!ne: MlaIIl:bm- Sbu1illg.<n'!t, 1964. WtI(Llll,a.m H. ~; H'ilSibc:JzylOt Ithe Oanqu_ of Gilgam'~ SUlI1;l.emSkJo-balbhl.onsk;i ep- Sait'ajjevu,

1950.
M'ijneh~

Poou,
19'1!1-

19M.

~d WiO'cil!leyVw : 5000 JS1hren ~ StruttgM't, 1929. ~ BalUIddln: Les line3$: .du: P~ ~Pads, 19'42. JiolmGolk: ~ of Amerl'OaG - New Ymik. 1ll4a AllJdrew Th:mlal!l: lJe!s Searet.s de 'FAltlanltiide - Paa:!iIs, l009~ R. ChJa.uOOlX: H!liS'IJaiire linOO!llIlUtl des R0mrne!3 - P'lIil.":fu. 1!Mi3_

too

Alarn

31rd. ,s-ailily ~.llg:

lin lSeM'Ch

of

.andlent

Mysteri.es

- New Yinrk,. 1974. K6nIneth OlaJl1lk: Oilvihlliz5loL'On- New Yook. 1970 .. GIillIbert N,arnnarn: Iindlian GodisNew York, 1932. EIilbJ:ilja, Stanii. Now. 1Za'l.·jet Z~. J969 . . altaind ,GOoek: AllIe Wunder idfeser welLt R 1968.
Alekl9amldJmGlOO"b[)V3lm: &llr:aje<lio, 1975. P.otil:aga za JIl~ifun.ci.vWiueijama

Erlich ·Vlcm Dfuoo.!ken.: ErlilIlllHl'l'WlgeIlain dlI.e 2AiIlrun.ft lSeIdorf, 19B8. M'CiI'SSaitelen: ,J.asu_ i1ti noam pnooi do.§lJi a sv:em!.ira gmd, 19'77. S. N. Kiralmer:1§jtary' B~ at SI:JiIl'Ier - Lomkm; J:arrnes ,p;ni.Wbarrd.: Air;cheolqgy aI!!d the Odl TestaIrnentJeI'lSeY, .1958.

Dfu:Beo1956. New

Ahan-ed ~: Tad!lleJiS;C~h oi'Vooae\ii/1i- SaIDajevu, 19 -_ CaIS~ "Th;oteFa~, kOlID,p~t ~ 19'76. - ,s'Uulit:g)8llit. tasQpiB "'KiQSll:lll;Js«, kio.rqplet i1z 19'1,t. - Sbutilgall.'ll;. C~·)lArhool!l)gitia« - kamplet !i2 1981. - ~ J'Ugu;lloveOOka Stalmipa.