Professional Documents
Culture Documents
RELIG|JA
;*iti
280 282_
283 284 244 2A' 285 300
DREVNE RELIGIJE
i)d
rvu!!!E BEr.!G|JE
ZOROASTR IZAill
CIVILNO DRUSWO
301
GOSPODABSWO
_,3g?
SrNTorzAM
KoN F!lc|AN lzAl[ TAOIZAM
{;
D8!srVEN4lE!! lasl
POLITIKA 306
pRzAvA
ZAKoNI
NARODI
---jqq
110
HINDUIZAM
286
N'
luDArzAlM KRSCANSWO
288 249 290
312 313
RAT
291 &q4I!14
DRUSTVA
KULTURA
292 294 296
PI|AVA UUDSKA
1!1
28o
Druatvo ivjercvonja
RELIGUA
,_r:"',1i.t""," niar. bo2enska biiapopraien skupom obiiaia i rnoralnirr kodcksom u podrlkutog I|i,-,_"_i: vlersl<r nauk. obiinoz:Lpisan u obliku svete knjige, kro i njcgove prite i lcgendc, trebalu pomoji rrudrma ! ' inffu,i da shvrca smirao iivoc.r. svaka rcrigija ima svoje nazorc o krajnjem cilju zivota,
";t:,;,:t':
, ,, _ ,r. ^ i , .'1..
svoja svctiira u kojima ili r.^r" i l i bosove h o g . , vs eu . o j "ir,.r,;-r".rir" ei r r u l c r i v l a r r i r-,"-.:r^ .L p r a r i l "..^r-^.r-..,,.--. a , r a l , o J n c v:. n o g zruor.,.
IMALI I\4NOGO RELIGUA? svc ,cris n.rln,)iili icfij. t.k,) k,iiir{v) tRlxrrh.
i i s l N n t u i r i u , { , ) A t r o , i . r i : . n ( t s r t , , ! ) t ) .t i n , , ruoojtr, I oj'o r)11$. Lr )tr,.,':.|\. g ,orjr, t)r L:(j md! nrtrniD)rr i . r r r l r ; f r ) i t i i r f i \ | i c ,r ( h r k d i s r i r ) i h d , ' l k , t r N o l . N ( (i t J , i ! $ , xj r . .
BOG
wi,u,"iigi;" p';,,"1" 1o,";",;"1"r".gtu,g"
i l i ' i : , , i i ' , .I r ,r i . . v , " , i , . . ,i , . r , , , , , , . . ( k ,j , . l j u d i mi, r \ , 1. , ^ : . , . 1 , r ' , I 2r. r ( i , , " r . t i ! i j ,,,. ,
nici n,olnvonr(inaa.jLrs,om hoguzr prrnoi.
drugirr rc d i rr . , ; rfr.,r l , * , . i , r . r tn r r , 1 t n
PUNPATNJE? ,E SVUET
(.lisiji.o{lj vla ,. objrn,j.nje palrjr. roieso vtdi kazru n Srjcti itiftrlj. o pomirije. e z,lo mvdle sor.drlr biA ili ih hv.livl:ii,r rda. Zapidnjla,e Eligij( u prnli r pnnih vnte jedi.u ljudsl Jnani.^ ifointrikc relieijronx
TKONE[4A VIERE?
Atcnti odbactrju vjeomnjc u sn nadnmvm bie. Agnoiticiprihvtajr nosuinost pGtojadja Bosa, ali nest j! ninajednu ni nadrusustnnu. Hunmi$i m njsto Bosl shyljajuljuarh Eum. Mnosi suljudi nnelisiou,i, rlir: rbe krtu daiprlt imrjuspirioatna
KAKO SE UEIMO RELIGIII? Mladi ljudi ot iino $jedurlisiju slijedciivjeovanjr iobrede vc.hr Elisiirdiecu rodnelja. uciprcdrvaniLmi
R"iisire
!9 mt jadl r,, htjadr 9ro nrLluna T8onLrium r4ontLriuot 3,0 mlLriun' no mfltllnd It mllm. { h Lilui. $o ooo
NUD|Lt REUG|JA SVEODGOVoR? Kd nredi ljudi odnst jLr,oni podinjuposiNtjatiskovsna AJEOINSTVO RELIGI]A pitrnjarStoje sniisdo rivot{? Za!toljudipdtei Iha liBosa? ovrqdsk vode {upajuporvdlud Sve susvjetske rligije Fkulde natdpir.njrodgovorhi relisie usnjeebc :ldoBkibbii, nusllmaiski hodra, il Nojnatii. Doksuapadijatke trdl)oduino$Bogui sp$ od sijehi, ktoiojatke N vilc pEvodavnl katoLltkl kadliaL, .prskop i lapaiski budhlstlill okcnurc sm6poznaji iodobrdojLr otl cikluoponourog
rcdovnlk,onllako zonoF kaaiu daopfe dLJeve tfeba stavitiDnad
ZASTO RELIGIOZNI? UUDIPOSTAIU Zrsonctke plibdnog svijcta i svcmiftporicdle surclisijskc osj.daje krozcirdvu ljudsh pdicst. Drtrds zn{nosr notc obj.$ iti rnnoso toga, N ipak n ci s v c p , l l j L i i d a l j c p o s c r u4 , il i s i j o m d ab i scl,iol,jNnili dosadit i svojcnjslo u ryijeiu.
STVARANJE SVUETA
Mnoge rcliti imajuvlasdru priiu o podrijdu wijeta i ljudskogroda.To su takozvane priie o stvaranju, i testo namprenose drevna shvaianja o dovjku i nFgoruodnosu prema prirodnom wijetu.Neki i u znanswenoj teorijio Velikorn joJjcdnupriduo swamnju. pnskuvidesamo
IGKO IE IZGLEDAO POEETM SVUETA? Neke Eligije inajuslotene prid.o bogovima kojisurodili wije!.Takoiu$Flski Aboddriniprialju o Snovibmdobu kadsuZemljon lunli oitski prctcii oblikovdiknjolike. daje wijer n6so ,a je$ dan! Judaian i k!&dsM sovorc
VIERU'U LI RETIGUE U ZNOTV'EtNI? Relisievdnon imju i $oj vldtiti [ilendli Tlko, pihjedc, kllcndd sdnjoamoiikoE nmdr Mar?prdvidr d. ie sdainja cpoha av*ni 2012.Hinduisrii budhisti vjerujudaje vijeme cikliiko, d! se$e sialnoiaova iada, ib vtjedi i a yijet. tuiimi i nuslimrni vjenlu u linemo viijemei konac svijeanaDm siainog sudr.
282
Dru'tvo i vjerovqnja
::|
DREVNE RELIGI:
Nekesu religije izumrle zajedno s O njimai njihovimodlikama, primjeri
, danasznamo na tim
:.::.
njihovihsaiuvanih gradivina i ostataka matcrijalne kuirure. Najpoznarije su nan drevne religije Egipta, Crdkei Srednjc Amerike.
TKO IE BIORA?
riEipaUi$ Noe bogr SrD.x Rn l)ikuivili $ soltolsL((,f, ovnujsl{ohinaL{l(oh gl$om. (ro no ro aenslui,t kod .Ltrg.vtcliih cligiji, j n i l! n,IlliFd,i rl, ulivxli lioslve riic l(,Lrlnihrligiji.
7..'r,,
.@
\.\. . ." ., l. .i
torq: r' f,ikullr i ,ro,mijr r t).jcn) r1 .! kvdh Kr{l\r r l \ l ( L { \ i nlL nnrr' ifr,i{,Ikiltri[ $ (r (n1(?.,ul.itti jc rhll, |ovl(r tr,(lx \r b y,r o eor(zJlu'r .
LI STARI BOGOVI IESU S NAMA? JOS r Ltrr\ ioii (hi^ rLrri incii i.rnmgriL( h i ,inskilr
br1or.L. lik) rr, tiriju .., si r)Lid(i Srri!yi !trr.rv.r (\ tri,nlnrn Zcf, jO ,,v.rni I',dni 'in:liin l),)ANjm,L, x niLhov r, r i D ( 1 , ,u w r i , r j ( i . r i I r i o v c r , l r s D d , L l i n ,(r! i f i i . . r r l i i r L v i i d r i r \ , i v r r i r , r , , , n t , i h i rd o N o n l ) o g rM . l ( r r ) .
j! rdyl rim.l rri. i^ sun!v. ntrtNi. tr.ii tr'j!!( 8nd L sr d ldvsko ri,in dilr lrnhNo m I lpm a jr rh! prin6 p rr({r.rcr v! G*! m qor.). p iimdiLm p.rr f. Fuj ido
ZAGROBNI ZIVOT
ivfisrodr sc iivot nasravlja i poslijcinfiis !i,Da t joi dt nxjsL;'rijir, ,cti8ija. Drcvnc ur vladrLc icsto pokrprli s vctikin mronvom kori$ib srvari, od n,odeh bLodov.r do hruc de bi ;D olakiilitiff n. dNgoD svijetu.
STo ro DUSA? JE
ilhosc rligjc vjerujudx t i.\j{ k! ponoti i icaoi, bozxnsl(idio, i iij dio zo!! duion. Nekei!'ligijc, pinjeric. hi, ,i\tiiLa,rj.,rjL, & lu!x prbiu u ivantr. l'o!liiosmri, dun scwraa nr rDnju u novomiijrlu, i i pak odlaziu tuj ili prkro.
LOKALNE RELIGUE
lokalnereligije imajusvoje sljedbenike samo u nekojplemenskoj ili kulturnojskupinikojaiivi izvanmodernog druiwa.One se
),ii,$
podvigx l)ofiiirenekog f,cdikr iligq.ici ! eftodiem trlkc (gc skupi,rc. l'oDckiJrc.i njio,i pokipij! nroi.
RITUALI
Poputsvih relisije!a svij.ru. i lokalre in jo obrede ili nrulle propisan liz ponuf,*r i rijaipo'noau kojih sezajednica povczujc i j.ra.] ,ajedniiki identiret. ObLedhr sc nogu obiljeiiri posebni ,ivoini obiixji, primjc,iccskhpaije br{ka, . J i <o . r lr. i i r r d o zr r p n n , " ,: . 1 . , ' " \ n " 8 . i 1 " .
284
DruStvo i vjercvonja
ZOROASTRIZAM
Zoroaster ili Zaratustra iivio je oko 13.stoljeta pr. Kr u danainjem Iranu.On je naudavao da ljudi morajubirati izmedu suprotsravljenih siladobrai zla.Njegovje naukjako utjecao na kasnije religie.
KAKO SEPOSTAIE PARSI?
Zurorritrs iliasrL\rram je bLonrrbeni Ltie,ir leEiiskogrorna. Krd lc to cinwo prop:t., ne|nsu s njdini sljedl,eni.i, pNlijc nnoso prosonx, prslili u I iju, gdjeN dobili ine P3Ni(,ljudi iz Po,ije(). Mladi e Pdsi, hd arie FdaD sodina, u vjc^r urcde arenonijon &non Nayjotc. > OBREO I{AV'OTE oievoiti.a nadki p makusrt, il sdu uicu,koiu tr ioj omohiu puti 0k0pasa rzdrmuzmolrv-A odmotaju Iako u vjotu. iu uvedu rtt stolapqh na k ttna ptedstavtjaju dobteijeat, dobtenlsli i dobtadjela, dok tti rcda na rcpu prettstavljaju ba3s'ptotno,
> FAMVAHAR ovaisimboL, takozvmi predstavlh hfavahar, besm'lnu aovlekovu d!lu, a porcdno ju, Njesov l rofoastsiitku'ells judsk ik !puaule navezu s lovlekom
SINTOIZAM
Ime lintoizamizvodise iz rijeti shinto (,put bogovan), i to je japanska najstarija religija. Bit joj je itovanje kamijaili duhova. Za njih sevjerujeda prebivaju u svimsilnimi impresivnim prirodnimpojavama, primjerice u vjetrui planiniFuji. K p sEPO'AV|O stNTOtzAr ?
Nirl@re zn. (oliko je linloizro $ar jer nu sci,,ori liju duboko u plctpNijesri. Njcsovi N s ghqri denenri vjercjltno poj.vili pslije 4. sioljc& pr Kr. Iako sc veinu iinbhri&ih pobotnosti odnosina 4naljsl kanijc, iinbisri&i teksbviiz 8. soljeda spo,rilju inb6kc k{nije aduine a srl@nje Nijeo.
Godiinja svetkovlia mal5ud najvaznlil io !intoktitkt dosadai vjem.inos slku miesnos po ukama I prenosivom kamlja
KONFUCUANIZAM
KongFuai (,,UdireljKong<)u zapadnjaikojkulturi poznat podimenomKonfucije(Confuciu$, bio je kineskimudrac ko.ji je Liviood,551. do 479. pr. Kr. Njegovo seudenje odnosilo prije svega na primjeren odnos meduljudima,te je traiilo iskazivanje poitovanja prema roditeljima i precima, kaoi swaranje harmonidnog druiwa utemeljenog na vrlini.
fiUIU tI UUDI KONFUCUA?
Kong Fftzi nije scbc p'ogldiavro swceh, i muiivro ro r rbin.6r"d,N i e J ,i e t u e o o . , r o ; . 'v . l c g . ' . . . ., i . ) , . poslije njcgoye stud ruviliu&nici,pr saproiiriliu Ko,cji i vijetnamu.Njesovis. djedbenici slareloo duiu J'panu rlikog
hko kontuciFn(i ncsLave bogove, - popul on ipaku hbmovimi ovosa u ralvaiu uliu svoie
KONFUCIIE> KontuciFv spk biLisu isprvi (iskth nam ieij.ir savietovanJu vhdaE. od najpoznatiiih ledna gLari: 'Vadai rcaeika u niima prnjeb.. siLom moDLnog
TAOIZAM
je nateloditavog Taoili ,put,,organizacijsko univrzuma. Naibolii jett nrcin mislienia i dielovanja wuw?iiIi d)elovade beznapora. Ako sene trudimooduprijeti dogadajima niti njima ovladati, sworitiemo mir i harmoniju i u sebii u svijetu.
STo ro er? JE
lrincip Qi leti u koiijcnu kincskos i iivoia i yjerdrnja. To F kljuina Nr koja wdi lcmii, d e$oji s od dva komplendrdrr izrcn dusijc: jin! i jans-J.Kiiei su vjercvaii & Qi prcijei drisijddn putovima u .diem rijelu i da bole$ Dashjelsd seti purovi zas4dc. Akupunktun ih oorn ubodim igle.
286
Druitvo i vjerovanio
HINDUIZAM
je jednaod najstarijih Hinduizam religija na wijetu i najstarija religija u Indiji. Onaje vile naiin iivota negoli skupvjerovanja, i nemapojedinainog osnivata. Hinduizam serazvija polakoi looz dugorazdoblje iz mnoiwalokalnihreligija. 5ro,r ro SRAHMANI
Mnosi liMuhtinjertrju dr seiri re Emvisiosti kije jcdnaiep,omtnjiv. sNenct, trkozHni Bnhn,.n, v *vrhlaik silakoji jeseoilaUnivdnn itr koju e sv vnai. Hinduistiljcruj( daseljudskrdlia ponovno
ucikrusinaEISEEME.
ASVEII2VIJK
p'ednavLF 3'ahmana i leto d!ti kaoponofu mediladjl. 5NIVA PLEsA. > Bos shvapredstavLla rkeranie nvamnF.ovdie ie p'lkbn ple!cnaiijeLu kako demona. pelLia a pLamena o(o niesa eneiiu unw?uma Prcdnavlja
Clanovisekte Haie KGhna pripadnic suderaika hlidul?ma lro godina u Ameftiosiovao A.c Bhaktivedanta. 0iinave 3al01960rh Kfthnu,lednu odVishnuovh nkae.ja futjewtienia), a ime dode . i / ( . 0 " p o b d e ,d A n i n o e- d e < n n d / / d r . o . r ' 5 h !
(ie 5nilemo stvoricLi srahma sa b atis shhhanom) tmaaeti, grave gledat dabi mogao nasv nrane, 0n zaiedno s vchnuom auvaiom I Shivdn razorlte ler rvortroistvo kojeHindukri,ovu Irinu , ro iestr obLika,,
REINKARNACUA
Hinduisti vjeLuju da;iva bi6a nemaju eno jedan ;ivot, vet dasuarobljena u ciklusu unnarja i ponovnog radanja, nkozvanoj&'ll'ari Liudi se ponovno radaju u viii iii niii ii" -" dmiwenisloj, ovisno vei o ponairnju u prijainjen,ivoru. UTENIK HINDUIZMA? JELI BUDHIZAIVI
Budhizrn ne z nm tienje o pdbjanju bosakm ni !o kakoje saoreneijer. On seihas,pmtonej koncodh nr hinduttiiku frcdodtiu o ciklnsu p.novnos edanja i piranje krla po$ta nitudrr ilioslobodenje od b8 cillusr, ] ropo$ite oslobadxnjcn svojih sljedbnikaod phlep,
JUDAIZAM
je najstarija svjetska religija Judaizam jednog utemeljena na vjerovanju u ijedinogBoga. Zidovivjerujuda ih je Bogproglasio izabranim narodom i obeiao zemlju, danainjilzrael,akobudu slijedili njegove zapovijedi. One su pak
,i!ot!.r jedni i dru8i it! jurdoBr.. Il:ElEiItrlg. KAp MrAptuupt PoSTAJU PINoUETN|?
Kdd navdil3 godine, djciaka sf,rflati l,oainju od'rdift,paposlije isroimeoogobrcda postije bdnikvlh (,sinrnpovijedir. Obrcd scoivij. u ridovskob svcti$tu, toje$siidgosi, r ta losa srijedisotu u slNotosdosadijr.
DAVIOOVA zM]CDA> Saie'okbka zvii,da ie Davldova bilaebnia kaos hboliudalrma pdie orp ke2oogodha, ona matr nran a, rar raesklh PasimboLD je pemena lto h ulediiio k r a L i Dd a, v 0 m i ed a m s simbo na naelskol Slayii dDavnoiranavi
TORA
jLdaizma N4svtiji tekst wori prprvihl<njisa hcbrcjsLog Strrog zavjcra, a zovu gxTorcn ili Knj;som r:rkona. oLrodolsna rradicijr smaim dajc Lijc.i Tor Bogizmvno izdiktirao Mojsiju. U Na[oj sesinrgogi u posebnoj nisi okrenutoj nala,i lijep, rulton ispis?! svilak ]trc. Jeruzalenu
SVETI DANI
Mnosetidovskcsvelkovn,e kroz godinuslave prolle dosadajc. od njih (Dan (Prha) spomenino Kipur pomirenjr), Paah i Ro3-haiam Jom je od mjvarnijjhzapovijedipoitovanje subo, {Novusodinu).ldna (sabata) kao dam odnora.
STolE To sABAr-?
Subota ili s rar (D hcbicjskom labbath)iidonkije sveti dar. ona poiirjc u pcdh uncnurktr?rliskasunca i raje sye do $bdrjes sninja. Toje dan odmo.! kid nije dopuire. nikaLav rad iak d kutruje. on slali vjcrovanjed. seBog u sedni drn sNannja odn,Eo.
(devetemkakom svljeiniakul
288
DruStvo i vjerovonja
rnSfnruswo
Kdiani vjetujuu jednoga Bogas tri boianske osobe: u BogaOca,BogaSina i Sverog Duha.Zivor i poJanjelsusa kao Mesile. od prije2000godina, ockriva nam
*i !
! L-*
*-t r
t
t*J
1 KRIZ
lrrrj|flE.
i DE$SIE.
K,#ui vjerujl,
I SVEIT VAStLtjE BLAZENI, MOSW ovap'epoaatLJva ruska kared6La iz 16,rtoLieta p'lpada pftvonavnoi kdtaBkoj i'adkljl, Ial se o86mk,'askeiu krornol Fu'opl, od Rlmokarolllke pape .lkveI njetiogglavaE oddiepio u n, stolhfu,
USKRSNUCE
Kriiani yjeruju daje Isus Krisrnidanaposlije smrtiponovno oiivio, nakon tgajeuznesen nn nebo nastavi da iivjcti s desne strane svog nebeskog je uskrsnuie oca. Njegovo izvornade zasve kritane,
BIBLUA
KriianskoSvetopismozovemo i Biblijon. Ona udrutuje ;idovski (Srarizavje| i [ritanski dio (Novi zavje|. U Novon zavjerunalazimo wjcdoienF o tivoru i uienjuKrisra i njesovih prvihsljedbenika.
RUKOM PISINA > SIBLIJA Prrie ercrskanhknjlsa, Bibliiu prephlvaLi supaZljivo na Latinrkom r sdkom, Tosu obiino aniLi redovni.i u 5amostanima, a pmdavaLisu ih bogatim i lkdLdvanim lludima.
Druatvo i vjerovonjo289
BUDHIZAM
je prije nekih2500godina Budhizam u Indiji razvioSiddhartha Gautama ili Budha(,'prosvijetljeniu). On je daonovotumadenje hinduistiikihidelao ffiffi i pouovnom radanju, te iznio nauko izbjegavanju patnje. Njegovo seutenjeprolirilo kroz tiravuisroinuAziju.
aEMU sLUZr MEDTT|RANJE?
vtrujc $ dx ic tsudhx Niro ,rrz,u n,.dniLriuii podrablon bodhi rLi nediricijiseLadi poaiantr unurainjeE nira i viiesn niieunjr s ijst pmri od $ih nisli i$er no ih skFie. IMAIULI I BUDHISTI SVETE ZGRADE? ivlro8ibtrdhisri hmmovr isdiri bi nhzrll rosjcauju pomoi Bud|istiahsvd,$i no\"rie lunhiirr6kalinjesovu n ' , ' i L U L i , . " ' . n. r r r ' , l " r ' " i .r.. u koli0i . iwrj1, !v(tios{d. Klrcskx i ltll)iN[i !(ii,, { nn,golt: fitriiNl, hli.?vr,. t)ruoJ..
(nani.l ror M a(l redovik t TarLan'la prepoaatllive haLje !alarove (r!re) boF irw u rcdovnllkoi a cdn .i ^anoi Sansha, Redovn. da p o t n i u i r c d o v n Gs v o r u d b u r ! p d n e k az
KARMA
Rijeikarmrprcnosi mn iclcju dn dobra i loin djclainaju posljcdice i u ovom i Lr butluiimtivotima. Budhnri vjcLuju dajc ncjcdnako,t,lj.r. Ci p"qqUrdhe,k!:r{ kroznnosciivorc,ali ju jc uvijck skupljetre
5TO TONIRVANA? JE
NnqM je prosvjetljctrj., 3ro4la;i odobodctrj
TIBETANSKI
290
Druitvo i vjercvanja
ISLAM
lslamznadi pokornost Alahovoj volji, a slavi zakone i udenje ito ih jet prorokMuhamed obznanio u svetoi I |lr|lMlltltl. Sljedbenici islama zovn (,,posluini,,). semuslimani
."b
u . zENA
,,., ttmrrl
m tiLimu im prrnju u5hleruiu proma Mcki, a gL.va m ic ! /'ak ltovrrii pok !aii.
HADZ
I I ; i l i h i . l r l l u kj c h o d o t i i t c u l \ 4 c k u n r k o i cs v , r k i r r u s l i n n , i k o j c i o i k x k oI n o g u i cr , r c b rp o i i b r l j(l ,D u rireru. Or jc Jc(hnod lct sLtl,ovr ishmr os!rli ru ispovijedtrnjc !jcrc, svahodncv'un,olin.,,
5TO To CAsA? JE
A DZAM!'A U DJENNEU, ]MALI ok0l!! ov. afrika d:im ia z 1a.norea., Dodisidr ! D enne!. m k o i v e i l o h k d i n u . g o v n c u i e r o s i , r s r i d e ml e o d i r b i ! r e remLje, a tsLedon podsicri m rvdavu s m b o l5 a n i 0 n l n a . l i e k c
7ivortr r Lrinin
ta didron
KURAN
I ( , J ' : i ( u . , ' , ' i , . e ,r..i,;J . . . t . , r F , j , sedata je Muhametlu objavio srniA1ah. Kuian ujcdi,juje sc nuslimdf zajediiiltin jczikoni, jcr si moraju udiriar.pski da bi mogtidinri izvomAlalove rijeai. KAKO KURAN GOVORB
A pJe rij.t 4rri?, znaii{Do ito tueba r.cttnad,, zab ii, olto lro r pojalio te Mrhamedololr.vo odanorjr poaelo dr&o Gabrijel i rddio: ,Reci.injl. KuH j. pdijeljen . " ; . , . u , . , b : * , .g d .t , . " , , , m,sl$.,Na kiaju { NakoEsiha onake kojegovor da sad
BoGATo URESENTKIMN > Miog a primterci Kmn: dirgorere lmjchine, poput ukrr!trv:ireALahovih r jeil imo le po srbl !r6k iin.
( : . , 1 ri l i K r b i t . \ v d i n r r { n r o i , s o , \ r & J h [ i j c ! ltl(ki \4rdniri vjcn,jL l i, j u j . s r s ( l o I L n h i n (Arr.lin) nr nrl.sr n. gr ir porv.riotivi ioyjfk Ad.nl (Adrn) LJrrtdnhnst(om .,rtoblitr onr r. hih N.rine (l.iinr 610. M(Lh,,n.(] r,rllklh boiinsr :160 j. t. \vdlnr posvdioAl:'hr.
Dtuitvoi vjercvonjo297
SIKHIZAM
On je vjerovao svetost tteba
predsavLja SimboL khanda mnoga kljurnasikhska vjerovanh. je Sana khanda dvosjekLi mai isimboLhlnvieruu moaistine. jedinsrvo K'us pak prcdstavLia
:.,),.
. t -
KAKO
SimboLsiknske'cligijc i MjvM,,ijc njc,i'rc filireiijro j c I h L i N r n d i r l i Z l x h i h r D , ( l , r t l i s v c rj ic k i \ |nsro jc i(vrti grfu Ildn l)xs. u An,rlNrtr, r l' !njil)tr,irg,r(lio M njcnr sdjcl( nckod n,!(li(i'Msu,r N rl(. |di sutr, A t h r l i g r u j 0Z l i n i h { D i ' \ r I y i ] r S t r r u rr ktrfio ! ldu krjgr (1,fih Sihib.
ERU?
cu,n Nrnrkjc niurrvro(h jc,j<lini rrin oMj ito sr i 4 r r l i N ) r s d )" . s i k l i i , c ) l cl ( u l h , a r , r vjdtr dr i4jc(1n.,trs.,lriif,r i,rvcLrkrji6c. s,!(lincjc i(ovinir Nrn,botiN[. idcnor]vir rvinr Sikh"kcXrlar *ihl,i grlje OrN)vi) inrtd r,/rr4 ilihhsovtonicu, ?rjcdno bhgoti,l,ori{lrai I sn,lu ful<,ga rLonanle.
r sirhcp,mlcilivm mlcni
GURU
Kro u svim hinduistiikinr tradicijdn., i lod siHD rijci gu,rl ozi:rdavr ludrog ,otkNirelja svjerla oaitclja ili, doslovnijc, i lamc". Silihi u dcsccorici svojih guM vidc jcdinswcniiivi spiLirual plancn koji in jc prcdro Bog, pfenijevii i prcko njcsr na svcsikhe. sa najprijcnr su,ua Naoalta,
9ql!l{!y4lv!4 IlrlcA?
DestiEuru Cobhd Singhn wos je nasljednikr odrcdio ^di cnnft (,lna, knlisu") tuko d. podije njesa ne bude tivi[ grrua.Onije dobih hc Cutu Giind, Sahib, injezini , \ ' i i l i \ o . ,r r u p . l , a a . . ' ' . L r ' - . 1 . / | ' . .'.i(u poisrikojc pripadaju tivon guuu.
(ntrvrhu),suru: GobhdaSjisha (gore deeo) I Gmuacra ha Sahbi (u ecdinD.coLobEdl (olile strrtr F rlar Krr5hmn, posubLien zalo<to * usprotivio
292
Druatva i vjerovanja
FTLOZOFUA
Rijedfilozofija na grtkom doslovcc znati omudroljubljeu. 'lb je disciplina kojatraii isrinuljudskimrazunom a ne u vjerskim objavama. Filozofija scuglavnom bavidilemama posrojanja, spoznaje i djelovanja, te odgovara na pitanjapoput:,Zairo postojimo?(, ,Stoje swarno?u i oKakosetrebamo ponalrti?r,
TKO SUBILIPRVI FILOZOFI?
Nijc roznatok:tr]'( rodih lllM,njr. Ziridnjrikr.rdi.,ji nluo poaerrk vctcukrograkc nlr ioe. u rnoir Rlu lhd,i lAJntordr, od 100.f,. Kr fr rrdilj.. l,hiNVr iAiiorerovrrizi,iitjrnjaoloEi.i. 1,.iodoslovlju. ktsiukrciji, di.i i lntnt.i \od. ,,Bhu ,nisio y.i
aovid * str:
en.
''
r >2.\ - - )
4.'.:! -Y:t=
0'L$crijsvijcri ljtrlrIoE lrosojrij{. tro a ut]tu od,.Ligijc.kojl lroiivr ni vicLi,ut,,ofija pnblcnjj0ji tin'l.icc Pitanlio,iho(I,). (lrtuti i sloboln. \oljc - |isurii $ srjJi!(r Ltlofilfog (,rzlorros)
\,.*","**,"
STo To LoGtKA? JE
ti ilb?ouiiicloEikr t)osufr rzil)l,rnI dob,os.Jbj(g riii',i,rzn'iilirrir. J.din acDrh l( rsiirli ri r( tov f ihjcr f,ilwri krko!c iz dviicpfcnri((tncrIorrvlto dxdc i,vqririljxr altljuirk.l, o (lnii,S{,luN ic i{Njdl i , S v in , l j L i s n ( i i , , r l i j c d i ) S o L !j t cu s1 r(n,,.
ki :njccu Valkanu, dleLo ic ta riEkogs ikahRafadc, 0n. prkazuF mud,a.c z raznh epoh. k.o kolce! u bcarenenskoj akad.hili U rodi!tuv d no PLalona iArsrokLa 6dubLlenc u mspravu.
NadnehyoElon l&om dl:e se SLoboda LtrosimboL iberanedemok&iF. deje koje su nad.hnuLe amalaku borbuza neovkno5t 1776. mzviLi su emoprkipoLitilllfiLozoli, ! p om rcdtrlohn Lo.ke leai l.cques
(,Pjesma Bhagavad Gita cospodnFl eddi (rshne hnoge flozofske nspnvcirmedu (Vshnuu judsrom rku) i ijesovog bLskos plirteLja a'luie,Krchin] prekr anr Mvicr
5TO TOETIKA? JE
L,:tile ili nolalna lilozolijr ilozol;ld jc disciplm{ kojakffaiLte lkt(oljudi stnnju hoelnc$NNc i nzlihju dobro odzli. Jcli izvor lrepo$rog poD.l.nj. osjccdj durnosri pBmr Bogu ilivlalritog utruuaiDjcg osjcdrji? lliakc htinennu -opCcnirc u Nih dfuiwifrdi6re govoredi, isroanj.iki d'!is! dutnost pi.mi'r I , . zajcdnici is'icu vileod, nipadnji&ih.:ii..'
I .'l
I
j..i.:
DRUSryA
Krozditavuwoju proilosti u svimkrajevima svijeta, ljudi su seorganizirali u skupine kojesusevodileistim iivotnim pravilima. Druitvo je ime ito gadajemo takvojorganiziranoj skupini.
\ldl
Nanc.nin
r;;:;i",", I
I
vtadati st .iito I
d'tltva.
,1:;;;.,rr,,,
eFrrfianfiflIlDlltlqtr{tl
codine 1939. ! Nienalkoiic bo, f opae yulei znamcnitiBdtnsk savLic, zidkoi ic .Ddvaiao istolno i Tapadnonlen.tko dtulrvo.
I IORTA ZAODASRANE, MRVICE ZAI\i}SE Nekismatolu dabidtuStvo mo6Lo sNrbitiTa dobrobl rh *oih aLanova. ovasLika lusrira so.iiaLn&o shyaaanie dadrultvo nd a btasostanic samo klase, te dab sanosarrcbaLo mjlniati (Natp ,Ane.tki rednc s podrLtkomr zboinipLakd z 19u.snubhdnitkc sL!rove")
-9*..,
'x
.x
\
ll,ayi5u samoiednaskupiii d, su ,p'avir nihovadtu<tva
DRUSTVE E ZNANOSTI
DruiNene zrarosri u u;emsnisluptuuianju iivor Ljr i u druiNu.Ekonomisd prouiavaju gopodarsko djclovrnje pagapove?uju s ljudsk;m ponilanjcn,. prouaMjud,ujwenu Sociolozi srrukturu nodaDih,ajdnica i nje,inurjcoj m ljudc.Prcdner sup]k arinmja anrropolosa kuhuni dmirvena struhnux rridicioDalDih druk.lva. ZASTO SUDRUSWENE ZAJEDNICE KORISNE?
BrzigosD.d.4kirai do lojcg j. do!lo u 18.i 19. ioljciu zJN julu.i rrtNrijskot rretu.iji, izurao j solenrc dn,inenefnn,td,c. Delsene{Lse n$o$i nzvile lQko bise objan,il. t)oiljedi.e tih pron,jdr i rkupili d iNu l)rn* funr oneponaru slivdd rir.io slorrn. dtulsenr pird,jr, od ku ntrnih mtikr
5roir ro emnoporoeU4t
r . , i - . , , f l , p " " 1 j . . f , " , . ' . , ' 1 r . t , , . , , , 1 . . . i j , ,. , i . ' t , . t . . ,.rlik.l,ri.r.cr..,1 r r,..'..,'r. ed.,..h4t..igt: r ' 1 ' . r , . . i . , k , . r " " 1 , . d . 1 . .. 1l ,. \ , 1 ' , . . i i i i r , ' . . ' . . r . koj,"rjcdro ^vcn)o kuhubn), i ro rr|o! r lokrlrnn dNlNiNi. Njc,in jc ciljbollc h^srijNMic "ljudskc obirdje
MARGANfi fiEAD
296
DruStvo ivjerovanja
KULTURNI OBI.AJI DIUEM SVI'ETA
'i.:r
KULTURA
KLLIturu iine zejeciniikcvtijednosri,obiiaji i vjerovanja koji
. DAN NEOVISNOST
i knruitrriii, r D(Ld,ir i{(hrolor jr zHiriLi sid\L{c ln hLrL v i ! r c i l a l N . L {$ r ' , r i i i ( b s i ( I r j , p , i n j d i . ! h 1 ) l r n r t r \ k r l l n . o ( l v i j i i tlr) oa r . r r i \ y i j { t u , noifrk jLrli ljv.iil(LLILtrn r riki! {i,r Lir ] L ( r li i , r i l o , r l n i r n l l N i t { L t L r ,I ," . i r n r ( , i . .i u I n l i L o v .
hlaju po6
domoriub ..
IVIUENJAJU LI SEKULTURE? Kdrft.tniiu tina povtsri inlusvrJn,nu. @1'{ ' 4'E*.'y;;!tj:1g,in:1:ii!,. r,'onjd,chrlur
no8u lzrri ih,r trultkne promjercI rrrctu.ijr Kuror.s. n,ij.rj,Jr ir toticijr s.lNsnn Lutffrd,r Jr'rn je !lobahib lt.,i,rril(.l jr I ohkilinie f ut.ytrnjr omosun,tu!dm,lirjdf N j{r la upozriiu d,!s.
\i.iin, rj r otrxsr urorlari n s.i! ltuhunl Onir. ul,lj.JU ktursvojL, obrelj,|ft, ol,.(lc lob{:rje, udridh*r, trulstft mlik i ltnz /rjdntik! tdilt, fo!il6l. Lj ir \rejoikL turi Lte iko,nolu i knjlee, rPrcrro tij{!rjr i elevizite
TRADICIJA
Rijitndicijau pravilLr seodnosi ni sHopobiiajai vjerovanj? koji odrarrvaju zajedniiki identiret skupine. Tradicija seprenosi s koljena na koljeno rijeaju
zAiToPosTojE TMDICUE?
Tradi.ije poisto izviN iz duboko ukdijerjdih vjercmtrja, ilisu jedno$rvno izniiljene u nekon rentrtku povije$i. Posbni dogadiji, popu Lratjsskih polork u Yelikoj Briradiji, Drnrahvalno$iu SAD{ i Dina Basiller lranolskoj, pod.crju jud. n' u.i(Jene p o ' i e h . J , g 1 l r , ' , ' d . .j . k u njinx budcGjctrj hjcdriikc lelrutu rovijcid.
(CHAJD > .-AJNA CEREMONIJA ! l6di.ionaLnom lapanka pred kimonr uglednim zvodi lainu.eremonlju. sonima ore ie vnono:ena nlom praviLa. upnvllaiu mnoga Nckad seniome, u ostalo, tomiLno l:hravaLa dobrodoiLi@,
lEztK
jezikon- skuporn Svaka kultura komunicim djti,znakov^ i sinbolnpovczanih gLamatiLom. Nnsvijctrpostoji oko 5000jcziki.
> ZNAX ,STO,( ovaizirkkoi vozatu ndreduje ddstane, mpsan i.lir dbpskon m sslerkom. Nle3ovo aalenle, medurim, bd flleliob?naiiule prcporatliv niesov obllk,
SUBKULTURA
porituraznovrsnost nrnn1im Mnogi sloiena drudwn tako|to dopuitaju skupinama swaranjc vlastnc sLrbkulturc s prepoznatljivim lonadanjcn, vjrov,ojima istavovi'na. SubkuLruLc Lrroz modu,gl*bu i likovnu iestoutjiu o.rrnatltnu kuhuru. unjclnosr
!ql,E-I9-q4!9:MM4
jNm l^di koji*i! ul,udcrju, trdiqlonridoltneui ivsrim ponekid s. frlvilior ,ivora pddruiuju primjeLice brndanu, 'norociklistidkin popur d,/ll,4,g.l' ilijapamkinlz,{aaza. Tehnrle obiinossnnjLr vlaurusrbkukunr kojas ellikujepnvilimtr oditarj,, tetovaiamr, slengom i glaz.bom. 'I lojdms i upddljivi zi iovio,naauju i Foos ^og tdpadrb$ibaDdi. aldiova U sh,bi mlddN ltuluE, kro tr slftajr ,sus$ np&, i6b secjeo urjemj
TKOSE PRIKUUEUIE SUBKULTURI? Mnosiljudi,neose nhdi, prildjutuju sesubkdrui mdi iTaiamja Nojih ituersa
i idenrida. Tinejdirii adolesentipote$os Fogu slaboidentificiRti s vijedno$ina iineresinr madboga - iud' d,Im pr/ro.n; d,Linvi.Ji oiii.,on,l v . ' i . c i n g ] . : b n i m . p o ' ,l i n l o i . i \ n U o o { , u da medtr njiha pomti osjeaajpdpadnosti. Subkultu . roE ' .m<lj:, ul ' ' ot' i, nr o' fu fo klo,ros p -r
r AMRHIZAIV II \'TLIKOJBRITANI]I? Parkqska subkuLtum koncem biLa le r97oih meduadoLe{entima viLo omlljena. 0dLikovaLe su io grubaI btra rc.k.gLarba sa re(okim qihNina. Paikdskamoda, ko! i rojm bh im boFnjem je matiane I buieniem kote,odbacvaLa kuLlmne vdFdnosti, proiivbdit.lia i drultva. bilaje upftvosavBen znakpobune
aitl
:'l
300
DruEtvo i vjerovanja
OBITELJ
Obiteljje osnovna jedinica druiwena kojapostojiu wim druiwima,iakojoj jako varira. struktura Glavna svrha obitelji, a seobidnoswara vjenianjem, jesr radanje , to podizanje d rece.
STo To ,NUKLEARNA. JE oBtrEU?
Izft ,nddca,naobitcll' ozhaidr ajediictr sNNljnu o d g J l e F / 9 1 r n ' . l t l - u . ' "m . : " , , . . . .f , r . r i . o \ e c i . . ( Or ';( se od ,.,J...hi,.k ,. e , o h , . , .r t t r . , i o . , . . k pu,oj.,,.. Lbirlii I ar'.dnnr d,u.'\', \ed"a1 .t!.Ffl1 p,"o,Jen.. poputrdioda iviie bakovr, ddele su do latuobiteljisd $no jcd.im lodireljen.
A SVE U OBITEUI Do ! r c ' eo b t e . io , o o .o r .. ro use oa.r,a . 4 1 . , ai 6 . az B , r .t , u ? d ! r a e d - ot,i o { a \ . 0 n . l n - r o d u n . o 0 i r a e o . o ooa,ta. \.rrs\. ool.m.e.q. @stor, a z
,$
zbognaprerka nedicneie veai dio iovjelanstva : vi svedu:e. Iakose,a starit idanas bdntr nnoge obleLi,sve h vlle:ivi
Ht DUsKo vjENaANlE r
rhd.ionaLnoh ndusko vjentanje ie 6posravrla samovezu tmedu muua irere, u tivolu iove obiteLjivelku uloguigju i rLanoviobireLiiiz kojh
RODITELJSTVO
lznedu rodirelja i djece, pa biliTdruteni rodnjen jedinstven. ili uwjmjen, uspostavlj? vezx. se Rodirelji djeciosisuravaju hranu, krovnadglavon i enorivnupodriku,a i pripremaju ih zx njihovu uloguu druiwu odr:slih ljudi. Ponekad seo djecl brinu njihovipravni skbnici.
POTRAZI
DRUSTVO CIVILNO
Mnogi ljudi smatraju sebe povezanima zajednidkim interesima s drulwenommreiomkojasepruia izvannjihoveneposr,edne obitelji.Ljudi seokupljaju da sezajedno borezanekuideju ili organiziraju bavljenje sportomi dokolicu.
ZASTO STVARAIU DRUSTVA I KIUBOVE? UUDI
Napscu boglrijiN dllilsiNa ljudiinrjuvrcmor iza rktivno$ikojc idrlc i,vrn olcilao$ovnihekononskih iobneljskih prjNjedce ulogx, zaunjeaDst ispon.Ulxal u klubilidnriwos dNgimljudinuhtih zrninanja srviq nove veze medu ljLdina.Neka, takozranr rlobruoorna dn,!!r, pohrru ljLdinr u nsolji.
TTRGOVACKA ZAONIGA INDIAI{KI S o g dl u d i \ l L p p o c l . d r ' o r " d o . o gb o g d . d d o b o . D " prdko svrhe lakorvanih zakLada iLif!dda.iF, zaklade daju fimrciFku podraku vriednim projektima, patako, prnied.e, poddavaiu prcsnme razvoia i ,altitedkoLila
Gddiie1935. ddbrotvoha !dtus, LiveAid dBiittaLa ie konre{ yedstyae i nitakav u SA0! da 5e namaknu u VeLikoiBrltani :tve gladiu Afi.i Pripijenosulh koi.emta mnogisuljudidal svdj filds, pa se lako srupllo60 hiLijuna dol,h.
JO2
oruitvoi viercvanja
EKONOMUA
Ljudi rade zajedno radi uzgoja biljakai iivotinja, ....i: vadenja sirovina iz zemlje, izrade predmeta kojezadm'l:,.
s"lj"EEE[EE!!fi[,
i l'i u usluinid;elatnorti-,
popur bankanwa. tl<onomiju ili go.podarrwo wori j svcga t|F---f-,Liffi t-El or\rrrorcrla rra\poorerr ioga.
sroErq!4!g!joME IqrRAtllq
U ekono,niji ponolcllunl koji po Dclojoijenintrdcobu i Nlusc, k.o iljudi koji ih Qr izr njitr flaiajr cijcnc odftdtrjezrkon ponudci torfrinje. ALo l. pdh F jxkx, cilene $tu. Akole ponudr vclile, citeDc lx rj!. A_ko .ileie prdru frnisko, proizvodaiiupLrfilu !.atriuju
'litiircje
STo ToTRZTSTE? JE
u cLonoinijimjcno 0r kotem kuri if,ldanii mzmjeijuju mbuilsluscri r)vrc. Sezbivmji ia diirr ponudii totatrja r n)l)l i urhga. I)okfcie
,i
p
i
o v a t e m ! i d i j i r u l np oe r e rubie traye obreL si o b L t : i l o t ' j e . t . Takav sokuiii poeo ncsmalra dilet0m cttonomskos sunava.
!qKV!!y!tR!Mr9!9{llqlq4!4lEMg
LJtradicioorliih ekonomd(ih$tlviN ljklisNri koje nn ftbaju protvodeu nahn l(oLiaindna, aviirk (onoito qnl nenosu l)oroiid), pbdrju u mjs n rgovinskim vcdinima nx Lrr,iomr. U flxnskin pivrdaDu, vcainom ekononskih djel ionine uprxlljdj! niprratn. N(kr ni ll'ilne sile,ncgodtaR U,njciovnim susrvinr ieke su dthtnosiu udhinosi prilrbih wriki doLdn,sina, pri.rjc.icejavnin prorheton,upnvtjr ddan.
SToNESPADA U EKoNoMUU?
Kuini posloviidrugeltui.e djela!,osi nc uhk u ekomnski s6rav ako.(ko nijezanjil plaaen. Dio paknxcionainos dol,orka koji se(ponrakonito) ie pijN!ujc, pripada u 6ko?'mtr sivuelonohiju.
OIZVODNJA
izvodijaje troienjc sirovinr; nda u cilju ja ko.isnihdobxra.Slako dn,irvo snrra
' sfgl!fqj99PoD,1!!IL!4!!
p o d r s n o r r . l l \ ? F o , e . . , \n J. ' ,r!, h Rst g.stuh$\a u prviLL,ns nov,ri(lnr .mjesta, padnc i viic.oy!x kori potLonii NNu toioi ri. 9r, osin ogr, ssxLxyc(lnvr ia irSe $1h.. f,iDlLftL , , . r . . r D , . , t r : r , . ;i ncdfL. f,lniti.e (gLoziro()l i i fov.afti jv tnr(L
(|J MtrI]AROAMA PROII1ET 1OOO NA'VEC H KOMPANI]A DOLARA) I{A5OVNA PROZr'ODNJA ^ ove.LrtomoL,iLe D,oTvodc m falmodcariioi lvon iNor proaodiDL j n l i .A d o m d s N e mmhiF rrike 5mrl'rtr to<kor Drozvodr c. Poncid rdro!iini pPron ) r,.lcni, I rd d! i! tukoDroirl vih
!!:!!l!
!!!
ay7
onmlr,idr nr | '.r,
POTROSAdI
('l(Njel(iLoii ku|!jc R)l). i uslugczrven,o ju(ll, v c a i n ,IL t ) o ( , o i i a . n rl.\ 4 d u r j i h u l ) r i j r r h o 7 , r o i ' o s y io n i n m r . i ! , ( h i , t , s r r I r ,l ( u p o v i . o n ) ?,'lovoljivxr oi , v n cp o L , c l )z ci h r x o o n r,,n D o r l i odjcionr. l'rctvo(liii frcrxju rrcdvi(hLirdjc p o n l i i . r d r b i p , o i , ! o d i l ir ) b u k o j i a . s c p n x l i v x r i .
Pd,oni p.5ed(lrLmivei! m0i m t:iti,ir ! mnoro tgovro. l4nogo ]e Lalce)iri kad c tLo:mo mnosoprozvod: .lem, kao.primj.,r, m p rra( m t,r'imi.
c d oo 'o'.:.
304
Druitvo i vjerovanja
DRUSTVENA JEDNAKOST
Sociolozi supokazali da su svadruitvaraslojena ili podijeljena Lrslojeve koji setemelje na kasti,klasi,spolui etnidkoj pripadnosti. Zbog togascneki ljudi u dfuitl..Lr nalaze u povoljnijem poloiaju,ito dovodido druiwenihnejednakosti.
zASTo sUNEKA DRUSTVA PoDUEUENA? *.",g,"r i,. DE@.1. * ""r,.,r-. pon,],
Nekeosrovnc nrike bedn ljudnm mog! lrjecati n , ' r i l u \ p o l o a ju d h i n . n u r h i r e r r hr , . R ' / l L l e zboq ulo8cnntkrca itene u drnj! i podiza,rju djc.c.
RUSEN'E MRI'ERA> Kadierko hLeitom i !pomoiiu yuii Rzirku i drrilvetu Lrarieru. I n. daF rorfti drugim pjevii slevicWoider bivU anqilk predsledirk SiLtcttrron rDrel 5u aLaddl pr!preke I doii do rDleha
K$ntkisum\1 | kojem scnxslj ,lo kFrcntcniivc dn,iivcnc ulose, dLcvnil. hijcrifhijrki n,'trvkojessc dt. lljcdbeni.i hhdukliikc ,rlisije u Ldiji hko kr$ioska pLiPidnos t)oi(tu osisu{lizep$hnjc, ofr, s dluse $knc,lluJlhaonenosuiujc svos dLuirrcnos t)of(vljanle poloiaji. Uledinio$llih drulhfr ljudldruirvci i poloidikl6ustlctu nrderleu, paur oni n.d!tin, u tom llu.aju ipaLdoru iudi,
ovalje ma Peruanar iho Fdan iz soemogmnoitvaliudiito dili.m svlieta tivo u bjjedi, bu dovoLjno noviaza,ado!dlrauiF osnofih poteba a koj. prema podacima uiodinienih naod., tyoretreiinu iovjeianstva. Stumain lrudjtr pravlLu maj! osraniien pfttup lkoht!tr i ?dEErvenoj skrbi.
SPOL
lravLjcnje rrzlikr iznedusfolola jc posLjcdica dmitvcnog p,epozrnanjr i polriaranjr spolnih LazliL<a izmedu nuikarrcr i ienr. Oro moic dovesti poljele poslovd, snd,iiva,j. do rcLavnopLaurc dLuirvcnihiansi i dnrltvcned;skriminrciic. PRAVA? IIIAIU LI ZENE IEDNAKA
idi'nl godnr ndrlc nDoei urnr hko N, ,enr I protuliLlh p,"u, (j(ifrl(xl sNovtr idxllcJc niircni u mjrcion (Lljclu rvijd, l)(J( su rcdjc sr zrltoninrilojijrnn jdi,jktr,70,Nx uiinile dosL,pfiiinr po nlikc 11,nk.i]., ,rlN Dlso i f,iro posiedoqnjrino'ir{. ,arc ni idrlt! ncj.dnrltozr$upliefci ! drtNr,)j !lutlJi i trlDn.nonl svij(u (0 $ zr isti torio n{o t,Lrifncnriic.d n iki,x.r.
^ZENAu MUSKoN1 SVUETU Muiriir s! u po! idi prsvoiLiposDe. ro i rihl jrvrju vriu tjdctu erru Niprldir . 1|r oloq .. medt m smrlo blor podli - kol rp b lE 5rsi mii ii lpre rop I Mry Lle web,(ni r irl Al,or!l@ 5/I{. nrrlrr.i. rborom!rs(urytr0 iuirih dana rzbjalu trarni5ke b.,Fre
BOGATSTVO
n,, r l o b t u i n,ir n d o j o l c l i k c$ , o ( cr o v c l , ti slrkor, (t|1,nrL ili l,,rk otivrjr u oL,itcljsl{o,n .$1jc(lsnn,.Njil,otu ior b(,grtnrc
,,,1'.'i.
'.
ul
Bogdst!o0noerLnre ll liii di ,b!tu kiko a.:ivjdi, nobodii !d oetu ituriJ roiJ spdavairri l llu(]. Bogal 6 n tosi d o m r . d L ' r .t i o ] c dj!l! im rivor d,lgih rdi!!i nrinr ilo re klp l. (om th'e 3to odLunLrr
RASA
Rasajcskuphe Ljudis istim tjelcuim otllikamr, ptin,jcticc cnom koiom snatLadalekomanje ili plaron hoson. Danasserasna pripathost, n,eduLim, i obiiaju. Ta u sc vriron od cmiikc, r koja sc rcnclji nr sroj kuku,i, Jeziku dvr pojmr iesto b,krla, jcf j. zbogmerjcs mijcianja irsa, n,r f,Dxdnosr .csro bila nlcntiina etn;ikoj.
DRloa$nvlierx ol viie oialiil do|im,.d ltoji[ svxka imsvojL,luhumu trrliciju, zrvdro nultiediikim. \rFo{ ! prcllom $oLjfautrn)g, nLtu,.goetriika drulan Folulnrxh ' , ' ' p , c , o d _ li - , i r i ' r . . . 1l j l l rLufn,rmr, ldl(o bi s st uogle reNet$o rr ijrti i njihou ',i.i luit.dnxke irns u drulsru. fil,
3o,5Drujtvo i vjerovanjo
POLITIKA
Politikom nazivamo proces upravijanja druiwom i stjecanja vlasti.U tom procesu mogusudjelovati izabrani politidari, u kojemslutajugovorimo o , ili neizabrani dlanovi vladajuie elite.
l d,rk&{je hi pmccs ftunjenfosut)m.l)t govo no o cvortrciti ilinzvotu, gdlrkrd p*eksplozt.n,pr gorornno o rvoh,.iji lli preok,ttr,. Vrlikc N F ndijc ohr.ije odisnlcu s D-u,Fnncuskoj. c{,i$iikoir{usijiit(i,,i.
lo{oj. dvijcoimy,rc wsrvlisti: ddnoknisk{ i tro,nM'r. U dc,nokf{skonr drun{ jviodksliljuli{ jdultr u olluilvinjll o toDck.l(oaeseutLrvlj{injilioyoD zcnnjon,, irc gli$i(iinr nobodrinr tborimtr ?i ncku
(nlcn.lkos pa{ameic) bn.iu scpr0poroialio, to icslyak prednavLla kti brcislre11 Buidenas s posja !iediiienia nolneizdpadie Niemalke
'?
DEMOKRACUA
Denokracija(ito na grikom znaii rvladavina polidiki je sustav naroda") u kojemljudi sani birajuvlast, pLedstavnjl<r u pravilu izmedu rznih politiikiharanaka. U republikarna gradani birajui driavnog poglavrra, dok u monarhijama birajusanovladu. KOLTKO vRsra pE!-Ol(RACti E pOSTOit?
Po$ojc dvijc vne denok&ije pEdsjeddiika, u kojoj btra.i binju pEdsjednikr aon incnujc vladu(kaoo rEicukoji sADr,) iparlahenrama {kaou ldrmiji), u kojoj bnaaiiznvno hinju lldr liomck,d not vladrrii prdsjednikir frrnjinske$nnke.
3TolE To REFERENDUM?
Ponekadsenekejrko vrine odlukc rc prcpuitaju
I Ntuot{MA{DEta uMc1llE svol 6tas NA tzBoR MA pdlaneniahib zdtupnicinu, negoiznvno bi,xiiDr, JUZNoAFRttKtM (od
izboh, svib li nosusLasovat lakodaaokuZe ihe svog koji nonju u phvih tra izrano pionje odsovorni s sno hididitdtataiikal nagLasatkom Lhtlau iubaleg. u zapeAtenu o fiunjims p'avlLu kutiu,cLasovanje taino, a sLaaie selLia poiedinogdi iline. RefeienduhonseobiiDoodludujc ddaaku le u kndldara il a stbnriku lttu (popis kandtdda srbnke). kojr sctii! osnoliih pev{,lqo iddavnom suvdenitdu. iodne
GRADANSKA PRAVA
Gradani u demokratskim druiwim otckuju ravnopravno sudjelo\rnjc u politidkom, dru$Nenom igospodarskom iivoru.l,ravo na ro sudjelovanje zovemo gradanskin pravima. Onajamtepravednost dtuitvaprema svirna.
MAnnx u,lllR mG
lmdkrn.q rt.9, - it66, dobrowlino m dah3lobodul
> ZENE PROSV]EDU'U . Zene u A.ehu, protiy u ndoicrli,prorviedulu lirokih ovlast 3rolh ie 6d $rbiaiia pobunienlk zoo?, doblLa vlada. TesuovlastiukinuLe ghdaislapravi. nnoga osnovna
STRANKA
Politidkc sestLanke swaLajLr radizrmpanjamzliditih interesa. Oni mogubni ekonomski, druiweni, vjenkiili kulturni,pao njnm ovisii predo&ba o tomc loko bi druiwom rrebato upmvljad. KAKO SESWARAJU POLIT|eKE STRANKE?
is6je kad ljudi sisliaiin politiakin Novasftanka ?rkljuae uljcrcnjima da sepolirii.d nedovoljno zdliru a njilbr nk$c, par timc odhir poabrvitisami. Oni tada napravepopis cilj*, - trlozmi progon $m,rke F m temelju njesa tnie sldove koji ie ih dov6t na vlst. Clmwi aranke u pravilu glaovanjen izabiru vodu. pdput Sthnke resto oddavaiu veLik mI nge, ovdg nakojem suse pobonki bici! senranaikivode, nagraduiu iiskazuju lntercsi.
308
Druitvo i vjerovanja
DRZAVA
Driavaje podrudje s jcdinswenim zakonima i jeclnom vrhovnom r4aiiu.Moderna driavaima svojuvladu,oruianesnagc i dliavne sluZbe u sluibi vladei driavnihzakona. Driavnar4asr u pravilu upravlja policijom,a nasebe prcuzima i orrguo ikolsrvu, zdr.rvsn ui f)riave u prlvilu rmaJu r svoju
TKOSVERADI ZA DRZAVU?
D , d i E . { : o b , \ . ,i , ....,,1. . \ " , t , , , , . g , . ., ,, .t r . , . . . , .. . l v . i , 1 .t M . d r n i e / n : m r , , r n . i rr i. ,i . . r, , , . , . . t . .t . t ,.. ,..,1
Dr:J!a piia luie oprcmu otuianh 5iag.. rako i., pImjefte, n , v o l a m q l k o sm L r : n j r kri, r R a p l dn a & r e m D d d o a r a . ako ga re faptuviLip, latna konDanla, iprk ro ne b rpleLa E,
:tl
D r r , ! t p i . i i ! l k o L s L l o d l j . . c r j v i l | d 0 s v c u l t ! 1 i i, o ! o d ,e. noll.n. Lrilnri. tr !(o slvo slvr i troLovinutrrdi! nris!, J 0r, )oFaif Sospodr!( tusl
POREZI
je novac Porez lto ga wnke i pojednrci plataju dr;avi kakobi nogh djelovati. Iravniporez plaiaju pojedinci na prihode i inovinu,I neizravri su pore,iv6 uldjuieniu cijentrdoban i uslusa.
pOVECAfl pRlHODt? KA(OSESNdAVANIEM POREZA MOGU POREZNt " M n o g i e \ o n d(,i., m l m i r d a . "" i , " . i . * * a'. 1*;.1.; * 1";.. ",,6" iuzndju porehu je godh{20.$oljco stoptr ddijsivcic poezne prihode. osamdcserih topoveo deiiki predsiednjk Ronrld Rcry{n. cospodissojc ojsiio, {li!e zbogslabog piljeu polez{ddavnidus skoro podyo$rutio.
poTRoS,qtA puMpl ^ opoREzrvANjE NABENaNsxot akoddava prvatnm smatd dajevoink automobilom atetia
h d'u!tvo, pob naben,n onale mo:esuzbiialldDaiiem porcz potite Visoki nabenzin Liude ir kupovlnu nailih automobiLa koiimdnje t'o$.
DRUSTVENA SKRB
j skrbfinancijska Drulrvna pomoa ljudimi u nevolji. Nju moguprimarinez4osleni, zaradnsposobni i umirovljenici. Drulwenorn sklbimoiemo smatrari i nelrc besplnrne driavncusluge, primjericc odriavanje ikola.
LI SVE ZEMUE POSTALE IESU DREVEBLAGOSTAIIIA? S".r.*r'l^*fr{"i p"fidaku odluku o torc koliko d. sklbi iskdzivati svojih ?oliticari nspnvljrju snd.triDa.
U doba ekoiomske pomo! kizemnogise Liudlza obdtaiu drtavi. NasLi.lsu ne?aposLen gEdaiiNowyolka koi aetaiu nabesptaritboZifnirutal ,a volkeekonomske ki,e (1929.-193r) prctrtLa kola seD sAo-a ittavtm svtjelom. o lonc kolikoscdfhva hom brinurio iovjeku,a koljko on s.Dlo scbi.Nckc,cnrjc u rMrcju nem.ju euG zx do!rvenu sk'b,fr levolj'riciovisc o hilosdnji.
CENTRALNA BANKA
Ddav: koja ina vlastituvalutu irna i sLediinju banku kojaizdaje novac. Sredisnjx bink nasroji rcgulirari driavnu ckonomiju utjetuai na kanltn stope. Cilj je osigurati ekonomsku stabilnosr i sprijeiiri nagle skokove iz rasra u opadanje.
9Io ,E To KATVTATA?
Kanaft je cijma novd Tko ieli posuditi iovac prinjerice ' r d .L u p o n " n . { ^ B l L p " E p o . , o , r o g d,od r",. r.,.1 vije negoito je posudio, i h se razlita zovelonro. co(dm banh objavljuje 4konrnu sopu, b jc" qnovnuku{u, kojes o.da ost te ba e pridr:.vaju
r FORT KNO! KENTUCKY, sqD Rare zenlie imaiu.a,Lilte valde(vatenov.a), prcma a niihova sevrjednost nekad odred vaLa je odradafa ajednlakom sandadu nalu.ledna cenrblne baikeddrudtvanie kotkoaeneke vaLute u odrcdiom papirnati lrenutku bitinatDiilu.svedd1971 svakile dolar imao svojpoLog u natu. Dio5erogzlata Cuvao u Forr Kioxu.
t.r"
-'ri,,
./,-_
.r li
^ .:l
pov*pteko oalu
\)mbahzna
*.]
.in
'.t::
::::'r:*
'_i&
tazniatank
"1 '
"::i;:.:,i:
vaEa odwguie
u1ff"'-*:i:'''"
.1
. Drdtvo 2g4-2g5. Dr:ava3o8-3o9 prosvied prava3r7 . Politika POTRAZI VISEttl Globaln; 316. Lludska 306-307
312
Dtultvo i vjercvanio
NARODI
fujednarod,kojapotjeieod rijedioroditi,, (kaodtoi nacija potjeieod latinske rijedionatareo istogznadenja), oznadava velikuskupinu ljudi ujedinjenih jezikom zajednidkim ili kulturom.Nacionalne su driaveoneu kojimaprevladava jedan narod,a okruiene su . Mienacionalne sudriaveoneu kojimaiivi viie naroda. izmijeiano
aEiuu SLUZE NActoNAtNE DRZAVE?
o ovnaje mdljr naciomlne ddayeoiuvinje nacionltnos identira ik tur.svc ddnokJitske dd.ve onbsuiuju shdaniD. di sani q,&vti.ju nojom sudbimn, i adida je *"ledr,".eai,.,rs,"dr,.od\,.i.k.E.."r,,.,n.;-,t.,.onirci.o{L;Ljr{-/..oa rlornu)r!/bu.\r4\neGdrr\rvonoic\nnomIi"u(onozebnt..,,,.""j..",.,,...
TDIALOG ITIEDU MRODIMA KubansLi pcdsjcdnik r elcr*rc (lijcvo) { susdu yodom sasovjet*im Nikiton Hruiiovon(dano), pri pott,isivanju sponzunu o plijaEljsNu r963. rakvisptruuni ja.ajtr ha,odimx. rdtrcnje medtr KAKONASTAJU NARODI? Krozpovic{ nrodi $ na"rjllin{ nekoliko ndii a. Neki oa$dli k{o ,ezulrat gcogruAke ;ohcije, knou lnglcskoj. I)rugi, kaotrAustnliji, M$dli suuslitdqnigmcijc i jf,pdijalsdikos iirenja, 4njenjujuii posrojeie nabdc. Drusi $r
trastjili rul)dddrjcmvedih*1$dvd ili nnovnim
scbolca svoja poliidkatnva. Akosuorgrni,inniudrixve, onda njihovi prcd$ivnici qtoviskc i kukume sldlpdju spuuumekm ivojncsarere.
GRANICE
Gmricaje crmkojaoznaiava podru.Fjedne driave, a porinj sdjeprcsraje prodrutje druse. Gmnice sujasno ozna6ene na hmma, no u sturaju prijateljskih ponekad driava, nei na terenu. Sporne sugranice 6esto budnoiuvane i inaju pogrinitne pr;jlaze podsrrogirn nadzororn. ZA5TO SENACUE SPORE OKO GMNICA? Nacije se oko zbos uijcdndti dau sospodarkon, kukurnom ryorc isnrejLon serica posledu. VaiD$ i rudnr bosasM kojrpod njnn bre,kroivodc koje njinercku. Grnice
s u prdilu mitijaju novima. Rijedak je sluE daone odno dijclcnarode, neso$, oni uz gkhicu isto iznijeimi, nipose ako jc ona Dajala rdspadomrckc veaeddavc, io v imo
RAT
Kaddriavene uspijusvoje sporove rijeiiti na miroljubivnadin, iestopribjegavaju ratu i drugimoblicima oruianog sukoba. driavcratomznajuosvajati zemljui prirodna bogatswa. Jake Gradanski serat odvijaunutarnekedriave. On je kulminacija politiiLih i etniikih trvenja.
q!4lq!!4yl!{ lqllolELr
Crv$if k,ilosoqo HdrriDumnL lhbdxj{o biri zdLaKvcDr ilutbr ?r zbinjavaqje Rnlcnih u ru. codinc 1864. bih jc lmtl)i\ur rnr ienwskr kowoxijr koP i.. ' . ' i . . . . , , , < . ' , i . . o , v r . ' . , L , . o l ,i i i r j i l htu pdrte rc orsutu i h! iiid'o po$upanje s rmjenicima , , i l m r r . l t c k c t r u I [ k , ! r , p o s i , i o j r\ v o l i h cilje!r
r$., -E@llmfi,,.r,us]j,'
dp rih
r NAORUZqNI PROFESIONALCI ?aiaaene se dra!t p,orivprolvnlki boreoru7an m $igimi kopnen0m voFk0mL momir.0m inikopLovslvom. Neke ddave primjr,nt SirdI me Amerlk. Dd.v! iVe ki B aitla mi! p,0fciomLn!rcFku volnke koiima ie rd pak, prnjeft. Knd r,,trc, rdiipo{o. Druge volnkedobivaiu i06l!nicm,lo F5l obuiayinlem
loRU2)E
slupi nr nudoi . vqnaoprema onosutuje bosaum ddavama Etovanje 'laLeko tvan v$uuh gmri.a. ovarusla . p0dmonri.i ripa rajtui iiivcaeF podmo6ko
p L o v Ln oa i v i e l u .D ! g . l e r o m e l a r ie ima posade. 150iLanora .
TERORIZAM
Al<o skupina pojedinaca zalJjuiida wo1e cilFvene nroiepoiriaidrtcaiseuobitajed
p.,v:l.f,,oJ li m{.11,.,o ,cp^i, c ^ , r , " , , e tJ p o ( ; c / r . d " , i / T o n . T e r c
p,injenjuju nasiLje xi ljimc p,ijere poshvljaju.i svoj zahtjs(. NeLiod njih udanju sarno napoliridLc protivnike, no drugin bimjui|tve.
3t4
Drultvo i vjerovonjo
sih, prinj.dce Europska zajednica, mold. ojataju dabi s. moglcop j.ti mcidkoj hodi. Mordr ! 6!cdi{rc zanimanja diljcm Nihta dodcboba
Reaio
R'ZAMNJA U IE'E UI Kad sekon@m hladnos 6ta urulto sovlelsklsavez, nr nlegovl 5! gkir.ahai:ilkiulennose nove dtave,U Ceteitltsu m povell rusklvode Gt rdlsuzbllanh pokreta zaiadonal
GLOBALIZACUA
Powrietku hladnogratapoieo seradati golemi globalni ekonomski susrav Dollo je do olaki.nja medunarcdne qovine i migracija, a velikesu wrtke prodirilebaze po ditavon svtetu - donostisvijetunovo bhgostanje, ati i nove nedaie. Globaliacija osimtoga oznatalalirenje zapadne kuhure. KAKVE SUOPASNOSTI GLOBALIZACUE? SruanjepdpuroNjeskos rriiia, to je$hlaoskojc
obuhuia bai ee driave, silno bi ohldllo poslovanje, ito bi dovelo do poboljjanja sniije kalitete zivota. rvomrre aulomobiLa u ktneskom Ato se, medudn, iz tosa iskljL,ie neki ljudi, noglo bi doil d o p ' o d u b l n i o i r u t n c d , $ i r 6 L n b o g a n qi . i , o ' m 1 , . uoblr2jenljl. podi:u Kompanije \,1a,I bi .c o,im ,oEr no"tc pob,.nu.idr ctonutuL fa6, golenil konpadta ne usrczi phn iovjeta poiedina. r WORNICE U INOZEMST\II
KADJEPOEELA GLOBALIZACIJA? Lr.z ,globalizacija( scplvi pui pojavio 1980-ih godina, ali ogovina u njetskim &mjedha po6rojijoi od k nenos dob!, r napose sepojacala kads! u 16.i 17.sloljcu tsovaiki inperiji lonusala,Spaojokke, Ni@k i Britanijeo$ojili wijer. Stapoju Njetskihriii6 urelike iepomosl{ indb',ii'l nolu'iir u lt. joljeo. SvleBl'seirsovie usporila a dn sjerskaBt. i i,ndlu njih, J. icpolovno pocch,r,i kontrT lq80.ih. o je! porkraj
MEDUNARODNA ZAJEDNICA
Predstalnici l9l zemLje svijcra nsraju r i nsrilljrju u nznim foru itua, primjerice Ujedinjenimnarodnm i svjetskojbrnci. Te ztnlj{!o,e 4jednicu ru,od3,koja polakq ajcdriikin sihn,x,jeiavariglobrlneproblenre.
V SNAGE MIRA ZAODRZAVANJE vit.c rismonl uled nlenih -r:;ir smt nFk u nhr podruiia Fdi odD.vanla nra VoFiri* lrdirrcr h Mtudi I prriu rubm, aiEudFju
ijel: .
at -,
Ddr
-ol
$.
ZASTITA
Svakr ddrv. moLlliouri rekrk.rv srruv obrancza zairnu sojih gradana. ODxnorx r;Npol'rgari sredstvima zr odvrrhnjc uapada, aLii sLcdswimr obNjcitavanj:r o noguaem nrprdu. U norom sjctskon porcrhuporrcbr zazrjcdniikonrobnnom nanicic pojcdniin zcnljrmr mcdusobnu surrdnju. POTREBNA] U NOVOM IE LI OBRANA SVJETSKOIvI PORETKU?
lo ok rhdjlt Hhd.og tur mnogeu e dLzwepomdrle drcyoriv.rru lJdon,Ju ip.cusmje'idnovrcu so.ijihc sluube, iskoLhtiti g!, lJ.i'njdi.(, zr s,,bijanjesnomxlM \ovij.svjenki l)o.cd.lt,mflutnn, ivoio noyenrperoii ipodnLajr oqrotudiljrii, svijcQ, pr N, l9r5 irolkoviobnne
GLOBALNI PROSVJED
LJUOI KOIr 5e Profl\C OrzJvno]pullucr
. i prowjedovari. Mnogase,medurim,
:okoWlKoffil iffiffiffi
svijeta. Dcvedeserih su segodina pojaviie globalnc prowjednidke ., r,1 organizacije, kojesu ujedinile glasprosvjeda svihnaroda.
pROSVtEDNtCt? KAKO SEORGANtztR4U GLOBALNT
;Pojdtihjnj.fL,o\Qnj! tk, iLmQrjcd.nj! kommila.ijl. primjeri.c,bos.amji r.rc,,(r, ,olilkialoje s(rjrje idrutivanje u.ilju rJaltudi 1!lirn:ko8djclovrij li pb$ido t,. n! rn.l. ... ,{,. '. .id,i."" .,. i-,i.,.
DUGOVI
Bogarr suzcnrljc posLrclivrlc novac sironrrtnin,n. Zl,o8rosarxjsi|lnnalDiji stanovnici svijctrnn,L.rjo vrrriti I00 bilijunrdo]rrnnddi|.I l' ro joi jz bijcdc. iprczivjcri. Zrnrsi,o,rriinimi ,rijc hko pobjca; MOGU LI SEDUGOVI OTPISATI?
tc su /!mljr dosxd drl,lMled{oroprt po(o dug,r zcmrljx u rorotu, r orc N scnur,r pri{rlc or(triri$ic6loj tlgovini.Lludi (oj re borc,r sninlivirjc 1ihluAovxirtl!ti bidd ih se!to l,ijc otpi!. ir. riir, ito u, n,rnjr r!jeri
ZASTITA OKOLISA
Koniparij kojc iesrolo rcle konL<urirati na svjetskonrriijru aesro ie poiruju pr;odoi okolii. Prosvjcdnici vodc kampanjcda biga zaicititi od oplsllosrikoje don6i ijL,dsko djeloknjc, p,injerjcc od one.iiaenja i unikayanjahabiraia, i ro L,spdlavljinjon medurdodie kdnrci.
DtuStvoi vjercvlnjo
377
LJUDSKA PRAVA
Prava kojaje svimljudimabezrazlike priznala svjetska zajednica zovemo ljudskimpravima, Poslije Drugogsvjetskog rara Ujedinjeni su narodinaveli svaljudska prava i uravnoteiili ih s pravima driave.
SWU LI SESVIU POGTEDU LJUDSKIH PRAVA? Neka $rljudsLa pnE prihvaiilc skoosve kultur i politiake
i r * . d o l " r d E " l o i , p o r n r .| J . ^ , I t r . . r r p , t . r . : t e dobodc, p,imjerice pQvona sudjelovdrjc u izl,o,imi, pdhw:cm ii( od nekihpram Loji r tidu ckonomskc i dtuiNene slobodc, uino r.ynopLavtrosi ;enr.
STo lETosuvERENtrEn
ld&ve inajr p!ar, bailso iro ih imriuipoledincikoji u niimitive.Pravo ddave dadonosiodlukc bezlanjskog upLitanjr zovebo suldenoitu ili suvscnitetom. Sunercno$
{i
TUNVERZALNA DEKIAMCI]A I]JEDINJEN]H NARODA
Poiediie oGaie.iie, p mje'ke Amie(yrn(emalroial, biaie pkvapolitavon,viietu, Lludska podisiut 0vaiie tamprient pod'layalu vLadavliu TaLibam Nadan10,prosinc 1943, svleck3! vode obznanlLi dasu!ledhjen prava narcdDsLasal liudska koia va:ezasveiude. iednstveia tu iiezindm iu s donogenju odsLdovanja suzdDal Sovjetskl Sdd,lu:ioatitka Re0ub lkalsa!d lrkaArabila,
I s
lr
IVIOGU U KRSITEUI PMVA BITIK,{ZNJENI? UUDSKIH Mcdunarcdni aLorio ljudskih pnvinn doprirato
neduna@dnoj zxjednici daokrivipojedihe politidare alok orluie naljudska pqvr svojih gndrna. Mnose drtave, medutin,, odbijaju lakw pinjenu Dedumrodnos p&vi, d ( o : ( o , h . n mJ i ,r, b ,o n r 1 o 8 1 o"^ J J ; i , i. r / , . i . i . ij , J , \ ' . pN{, icgouplnanju u njihove unurr{iDjc l)oslovc.
r MEOUNARODNI SUO U NAAGU Poled neddave p luibeprctiv svoie nol nadtuslh ddava gradu nosuDnilelpred [,ledunarcdn sudu nzoremskom Haagu. je NaNom bsiodaniu z 1999. sud orLobodlo NAroodoprurbo ju je proluakonito lto saie hiijelalusoslavih da bonbddiGo.
HUMANITARIZAM
Humanitaizanje shvaaanje koje izftd yesa srdlja dobrobnljudi. Tako hunanitarci, primjrice, smaraju da lijetniciu raruleprijareljsk nnjenike norajulijeiiti jednako brilno kaoj vlastite, nobaziruii se nimalo napoliti.kerazlile. HunaDir?rne organizacije u dobamtova i kda prurxju vrlo nhu pomoa. STo PoMoO ,ETo NEPR|STMNA
Hmrnibmc org.niracije, pdmjeric Cneni hit, mogu uh,iti i u ahaena podruija daponosN mjusotenijina. svesezara@r *rdr priom udlju dre ih pnrhd nepd,tmu pomoi - to je$ pomoaiwin ljrdima kojimaonantda, be ob'ie .d ' o k o i op r otn/ko ,a ,, p :o.d,t N*. ,: n "du ir. t-ur" ,LT".-8], 4, jc prisune, pa pomiu smo onima koji sbje na njihorcj politiikoj $nri. A POMOC U HMNISTIZE GTADNI]VA cddne:do1. bosde s! zemLle darcvtrh hEnu afs;nistanekim proscma tbiesLicma Svlelskog zahianu. oosredsNom prcd tiudima koi bjeze mtomI dDavnlm llaleniem hitno hhnaiicta voda i krcviad gravom. ie pdrbia
UMJETNOS ZABAVA
5!!{A8!TV9.
zq
322 323
!8ra!tE.
KIPARSTVO UMETNICI FOTOGMFIIA DIZAIN ..
338
324 14
326
$[zEyNoSl PlEsNlsryq
KAZATISTE
12f 32a
330
K|NEMAToGRAF|jA Plscl
CRTANI FILM IGRAEKE IGRE KUCNA ZABAVA
SPORTOVI
352
354 356