Professional Documents
Culture Documents
BRKI] NADA
ZBIRKA
ZADATAKA IZ MATEMATIKE
za prijemni ispit na Vojnoj akademiji
MINISTARSTVO ODBRANE
SEKTOR ZA QUDSKE RESURSE UPRAVA ZA [KOLSTVO VOJNA AKADEMIJA
AUTORI
UREDNIK
RECENZENTI
JEZI^KI REDAKTOR
TEHNI^KI UREDNIK
ZBIRKA ZADATAKA
IZ MATEMATIKE ZA PRIJEMNI ISPIT NA VOJNOJ AKADEMIJI
Beograd, 2005.
SADR@AJ
8.1. Logaritam ............................................................................................46 8.2. Logaritamska funkcija ....................................................................48 8.3. Logaritamske jedna~ine ...................................................................48 8.4. Logaritamske nejedna~ine ...............................................................49 9. Osnovni pojmovi u trigonometriji i osnovni trigonometrijski identiteti ..................................................................................................50 9.1. Ugao.......................................................................................................50 9.2. Uop{tewe pojma ugla i merewe ugla .............................................52 9.3. Trigonometrijske funkcije o{trog ugla.....................................54 9.4. Definicija trigonometrijskih funkcija proizvoqnog ugla ..55 9.5. Svo|ewe trigonometrijskih funkcija proizvoqnog ugla na funkcije o{trog ugla ..................................................................57 9.6. Osnovni trigonometrijski identiteti ........................................59 9.7. Adicione formule ............................................................................59 9.8. Transformacija zbira trigonometrijskih funkcija u proizvod ............................................................................................61 9.9. Transformacija proizvoda trigonometrijskih funkcija u zbir ....................................................................................................61 9.10. Grafici osnovnih trigonometrijskih funkcija......................61 9.11. Inverzne trigonometrijske funkcije ........................................64 10. Trigonometrijske jedna~ine i nejedna~ine ......................................68 10.1. Osnovne trigonometrijske jedna~ine..........................................68 10.2. Osnovne trigonometrijske nejedna~ine .....................................69 11. Primena trigonometrije u planimetriji i stereometriji...........77 11.1. Povr{ina trougla ...........................................................................77 11.2. Sinusna i kosinusna teorema ........................................................77 11.3. Trigonometrijski oblik kompleksnog broja .............................77 11.4. Primena trigonometrije u stereometriji .................................79 12. Vektori. Podudarnost. Homotetija i sli~nost ...............................80 12.1.Vektori ...............................................................................................80 12.2. Podudarnost ......................................................................................81 12.3. Homotetija i sli~nost....................................................................84 13. Geometrija trougla, ~etvorougla i mnogougla. Krug ......................85 13.1. Trougao...............................................................................................85 13.2. ^etvorougao ......................................................................................88 13.3. Mnogougao..........................................................................................90 13.4. Krug.....................................................................................................91 14. Poliedri...................................................................................................94 14.1. Prizma................................................................................................94 14.2. Piramida ...........................................................................................95 14.3. Zarubqena piramida .......................................................................97 6
15. Obrtna tela..............................................................................................98 15.1. Vaqak..................................................................................................98 15.2. Kupa.....................................................................................................99 15.3. Zarubqena kupa ..............................................................................101 15.4. Sfera i lopta .................................................................................102 16. Analiti~ka geometrija u ravni.........................................................104 16.1. Rastojawe izme|u ta~aka. Podela du`i u datom odnosu ........104 Povr{ina trougla .........................................................................104 16.2. Prava u ravni..................................................................................104 16.3. Kru`nica (kru`na linija, krug) ................................................106 16.4. Elipsa...............................................................................................107 16.5. Hiperbola........................................................................................109 16.6. Parabola..........................................................................................111 17. Binomni obrazac. Elementi kombinatorike .................................113 17.1. Binomni koeficijenti i binomni obrazac .............................113 17.2. Elementi kombinatorike ............................................................114 18. Realni nizovi. Aritmeti~ka i geometrijska progresija.............117 18.1. Realni nizovi .................................................................................117 18.2. Aritmeti~ka progresija ..............................................................118 18.3. Geometrijska progresija...............................................................119 19. Grani~na vrednost i neprekidnost funkcije .................................121 20. Izvod funkcije i wegova primena ....................................................123 20.1. Izvod i pravila diferencirawa ...............................................123 20.2. Tabli~ni izvodi.............................................................................125 20.3. Primena izvoda ..............................................................................126
6. grupa 2000. god. (re{ewa) ......................................................................169 7. grupa 2000. god. (tekst zadataka) ..........................................................178 7. grupa 2000. god. (re{ewa) ......................................................................179 8. grupa 2000. god. (tekst zadataka) ..........................................................185 8. grupa 2000. god. (re{ewa) ......................................................................186 9. grupa 2000. god. (tekst zadataka) ..........................................................192 9. grupa 2000. god. (re{ewa) ......................................................................193 10. grupa 2000. god. (tekst zadataka) ........................................................203 10. grupa 2000. god. (re{ewa) ....................................................................204 1. grupa 2001. god. (tekst zadataka) ..........................................................210 1. grupa 2001. god. (re{ewa) ......................................................................211 2. grupa 2001. god. (tekst zadataka) ..........................................................218 2. grupa 2001. god. (re{ewa) ......................................................................219 3. grupa 2001. god. (tekst zadataka) ..........................................................225 3. grupa 2001. god. (re{ewa) ......................................................................226 4. grupa 2001. god. (tekst zadataka) ..........................................................233 4. grupa 2001. god. (re{ewa) ......................................................................234 5. grupa 2001. god. (tekst zadataka) ..........................................................243 5. grupa 2001. god. (re{ewa) ......................................................................244
2. grupa 2002. god..........................................................................................285 3. grupa 2002. god..........................................................................................287 4. grupa 2002. god..........................................................................................289 5. grupa 2002. god..........................................................................................291 6. grupa 2002. god..........................................................................................293 7. grupa 2002. god .........................................................................................295 8. grupa 2002. god..........................................................................................297 9. grupa 2002. god .........................................................................................299 10. grupa 2002. god........................................................................................301 1. grupa 2003. god .........................................................................................303 2. grupa 2003. god..........................................................................................305 3. grupa 2003. god..........................................................................................307 4. grupa 2003. god..........................................................................................309 5. grupa 2003. god..........................................................................................311 6. grupa 2003. god..........................................................................................313 7. grupa 2003. god..........................................................................................315 8. grupa 2003. god..........................................................................................317 9. grupa 2003. god .........................................................................................319 10. grupa 2003. god .......................................................................................321 Literatura. ..................................................................................................323
PREDGOVOR
Osnovna namena ove zbirke je da se kandidati za Vojnu akademiju {to uspe{nije pripreme za prijemni ispit iz matematike. Zbirka se sastoji iz tri dela. U prvom delu dat je teorijski podsetnik iz elementarne matematike. Tu se mo`e na}i pregled osnovnih pojmova, stavova i formula, ~ije je poznavawe neophodno pri izradi zadataka na prijemnom ispitu. Istovremeno, sadr`aj ovog podsetnika ukazuje i na to kojim matemati~kim oblastima je pridat ve}i zna~aj. U drugom delu nalazi se 150 kompletno re{enih zadataka, koji su raspore|eni u 15 grupa. Tre}i deo ~ine zadaci za koje su data kona~na re{ewa ili uputstva za wihovo re{avawe. Zadaci u drugom i tre}em delu su sa prijemnih ispita za Vojnu akademiju koji su odr`ani u periodu od 1997. do 2003. godine. Zbirka obiluje velikim brojem slika, koje ilustruju odre|ene pojmove, postupke u re{avawu zadataka ili kona~na re{ewa. Ovom prilikom se posebno zahvaqujemo recenzentima dr Nikoli Toma{evi}u i mr Ne|eqku Jankovi}u, koji su detaqno pregledali tekst zbirke, ukazali na izvesne propuste i dali niz korisnih saveta. Autori
11
GR^KI ALFABET
alfa beta gama delta epsilon zeta eta teta jota kapa lambda mi
12
Prvi deo
( q ) = .
Osnovne logi~ke operacije su: negacija ( ne), konjunkcija ( i), disjunkcija( ili), implikacija( povla~i, implicira, ako...onda) i ekvivalencija ( ekvivalentno, ako i samo ako). Definicije logi~kih operacija date su slede}im istinitosnim tablicama:
pq
pq
p q
pq
pq
Polaze}i od iskaznih slova i primewuju}i kona~an broj puta logi~ke operacije, dobijaju se iskazne formule. Tautologija je iskazna formula koja je ta~na za sve vrednosti iskaznih slova koja u woj u~estvuju. Simboli i zovu se univerzalni i egzistencijalni kvantifikator (kvantor). Zapis
( x ) ( x )
15
1.2. Skupovi
A, B, C ,..., X , Y , Z ,... . Uobi~ajeni su slede}i zapisi u vezi sa skupovima: Skupove
( x),
prazan skup, tj. skup koji nema elemenata. Dva skupa su jednaka ako imaju iste elemente. Skup A je podskup skupa B , u oznaci A B, ako je svaki element skupa A istovremeno i element skupa B . Va`i
Ako je A B = , onda za skupove A i B ka`emo da su disjunktni. Partitivni skup skupa X je skup svih wegovih podskupova. Ozna~ava se sa P ( X ) . Ako se razmatraju samo podskupovi odre|enog skupa X , onda se X ~esto zove univerzalni skup. U tom slu~aju se za skup A P ( X ) defini{e wegov komplement sa
Ac = A = X \ A.
16
U op{tem slu~aju, skupove obi~no predstavqamo takozvanim Venovim dijagramima (sl. 1).
A B A B A B A X
A B
A B
Sl. 1
A\ B
Ac
Ure|eni par
{a, b}
( a, b )
drugi element tog niza. Sli~no se formiraju ure|ene trojke, ~etvorke ili, uop{te, n -torke. Dekartov proizvod skupova A i B, u oznaci A B, defini{e se sa:
A B = {( a, b ) a A b B} .
A1 A2
An = {( a1 , a2 ,..., an ) a1 A1 a2 A2 ... an An } .
1.3. Relacije
Relacija sa jednog skupa u neki drugi skup je svaki podskup Dekartovog proizvoda tih skupova. Dakle, je relacija sa skupa A u skup B ako je A B. Ako je A A = A2 , onda ka`emo da je
(binarna) relacija na A. Umesto ( a, b ) pi{emo a b i ka`emo da je element a u relaciji sa elementom b. Neka je A2 . Tada za ka`emo da je: ( R ) refleksivna ako ( a A)( a a ) ,
Za relaciju ka`emo da je relacija ekvivalencije ako je refleksivna, simetri~na i tranzitivna (skra}eno: RST ). Ako je relacija ekvivalencije na skupu A , onda se skup
Ca = { x A a x}
zove klasa ekvivalencije elementa a. Svake dve klase ekvivalencije su ili disjunktne ili se poklapaju. Skup svih klasa ekvivalencije odre|enih nekom relacijom na skupu A zove se koli~ni~ki skup i ozna~ava sa A / . Relacija koja je refleksivna, antisimetri~na i tranzitivna zove se relacija poretka (skra}eno: RAST ).
1.4. Funkcije
Funkcija (preslikavawe) f sa skupa A u skup B , u oznaci f : A B, je takva relacija f A B kod koje je svaki element skupa A u relaciji sa ta~no jednim elementom skupa B . Dakle, funkcija f : A B je okarakterisana slede}im svojstvima:
( x A)( y B ) ( ( x, y ) f ) , ( x A)( y, z B ) ( ( x, y ) f ( x, z ) f
y = z ).
Skup A se zove domen (oblast definisanosti) funkcije f i ~esto ga ozna~avamo sa D f . Skup B je kodomen funkcije
f . Ako
( x, y ) f , ( f , A, B )
wegovom slikom pri preslikavawu f . Preslikavawe f : A B mo`emo smatrati ure|enom trojkom pri ~emu je f pravilo tog preslikavawa koje se obi~no zadaje analti~ki (formulom), tabli~no ili grafi~ki. Funkcije f : A B i g : C D su jednake ako imaju iste domene, iste kodomene i isto pravilo preslikavawa, tj.
f = g A = C B = D ( x ) f ( x ) = g ( x ) .
18
f 1 1 ( x1 , x2 A ) ( x1 x2 f ( x1 ) f ( x2 ) )
( x1 , x2 A ) ( f ( x1 ) = f ( x2 ) x1 = x2 ) .
Preslikavawe f : A B je na (surjekcija) ako svaki element kodomena ima svoj original , tj.
f ( y B )( x A ) ( y = f ( x ) ) .
R f = { f ( x ) x A} = f ( A ) .
( x A) iA ( x ) = x.
f :A B
i
( x A) ( ( g
f )( x ) = g ( f ( x ) ) .
Inverzna
funkcija
funkcije
f :A B
je
funkcija
f 1 = iB .
Funkcija ima inverznu ako i samo ako je bijekcija. . Graf (grafik ) funkcije f : A B je skup
Gf =
{( x, f ( x )) x A}.
Ako su A i B podskupovi skupa realnih brojeva R , onda za funkciju f : A B ka`emo da je realna funkcija realne promenqive. Za wu se defini{u pojmovi nadgrafa ( G f ) i podgrafa ( G f ) (sl. 2):
19
Gf = Gf
{( x, y ) R = {( x, y ) R
} y < f ( x )} .
y > f ( x) ,
Gf
Gf
Rf
Df Gf
Sl. 2 Preslikavawe f : A2 A zove se binarna operacija na skupu A. operacije su +, , ,:, , ,... . Umesto c = f ( a, b ) obi~no pi{emo c = afb . Naj~e{}e oznake za
20
[ a,b ] = { x R a x b} (), ( a,b ) = { x R a < x < b} , [ a,b ) = { x R a x < b} () , ( a,b] = { x R a < x b} () , ( ,a ] = { x R x a} , ( ,a ) = { x R x < a} , [ a , + ) = { x R x a} , ( a, + ) = { x R x > a} , ( , + ) = R.
Za svaki m Z i n N postoje jednozna~no odre|eni brojevi k ,r Z za koje va`i
m = kn + r, 0 r n 1. Broj k zove se koli~nik, a broj r ostatak pri deqewu broja m sa n. Ako je r = 0 , onda je m deqiv sa n , tj. n se sadr`i u m (u oznaci n m ).
21
Broj oblika
a1a2 ...am ,b1b2 ...bn c1c2 ...c p c1c2 ...c p ... = a1a2 ...am ,b1b2 ...bn c1c2 ...c p ,
( a ,b ,c
i j
{0,1, ,9}
zove se beskona~ni periodi~ni decimalni broj sa periodom c1c2 ...c p . Broj je racionalan ako i samo ako se mo`e predstaviti u obliku beskona~nog periodi~nog decimalnog broja. Beskona~ni neperiodi~ni decimalni brojevi su iracionalni brojevi. Jednakost razlomaka je data sa:
a = c a d = b c, ( b,d 0 ) . b d
Za operacije sa razlomcima va`i:
a b ab = ( c 0) , c c c a c a c = ( b,d 0 ) , b d bd ac a = ( b,c 0 ) , bc b
a c ad bc = ( b,d 0 ) , b d bd a c a d ad : = = ( b,c,d 0 ) , b d b c bc a a a = = (b 0) . b b b
x, x 0 x = x, x < 0.
Za apsolutnu vrednost va`e slede}e osobine:
( a 0) , x a x a x a ( a 0 ) ,
x a a x a x y x+ y x + y .
x = x , x x ,
22
Signum broja x R je
y= x
0
y = sgn x
x
Sl. 3
Sl. 4
a n = a a a ( R, n N ) ,
n
a . Za parno n i a < 0 jedna~ina nema re{ewa u R ; za parno n i a = 0 jedino re{ewe je 0 , tj. n 0 = 0. Ako je n paran broj i a > 0 , tada jedna~ina ima dva re{ewa, i pozitivno re{ewe ozna~avamo sa n a . Drugo re{ewe je n a . Prema tome, u
ovom slu~aju va`i
23
xn = a x = n a .
Za korenovawe va`e slede}e osobine:
n
a n b = n a b ,
n m
a : n b = n a :b , a = nm a , x2 = x
n
( a)
= n am ,
2n
n m
am =
np
a mp ,
x 2n = x ,
( x R) ,
( a,b > 0;
m
m,n, p N ) .
a n = n am
Osnovne osobine stepenovawa su:
(n N ,
m Z , a > 0) .
a x a y = a x+ y ,
(a )
x x
y x
= a xy ,
(a b)
= a b ,
ax a = x b b
( a,b > 0; x, y R )
Pribli`an broj (pribli`na vrednost) nekog ta~nog broja je broj koji se od wega "neznatno" (malo, zanemarqivo) razlikuje. Ako je
x*
x , onda ka`emo da je
x* = x x*
naziva se apsolutna gre{ka broja x* . Bilo koji nenegativan broj Ax* koji nije mawi od apsolutne gre{ke broja x* , tj. za koji je
( )
24
x* = x x* Ax* ,
`nog broja x* defini{e se sa
( )
( ) pribli-
(x ) =
*
x* x
( )
( x 0) .
Svaki nenegativan broj Rx* koji nije mawi od relativne gre{ke, tj. za koji je
( x* ) Rx ,
*
zove se granica relativne gre{ke broja x* . Pri odre|ivawu pribli`nog broja za dati decimalni broj obavqa se operacija zaokrugqivawa. Zaokrugqivawe decimalnih brojeva na n decimala vr{i se po slede}im pravilima: (1) Ako je n + 1 -va decimala mawa od 5, onda prvih n decimala ostaje nepromeweno; (2) Ako je n + 1 -va decimala ve}a od 5, onda se n -ta decimala uve}ava za 1, a prvih n 1 ili ostaje nepromeweno (ako je n -ta decimala bila mawa od 9) ili se mewaju na odgovaraju}i na~in (ako je n -ta decimala jednaka 9); (3) Ako je n + 1 -va decimala jednaka 5 i bar jedna cifra posle we nije jednaka nuli, onda se n -ta decimala uve}ava za 1; (4) Ako je n + 1 -va decimala jednaka 5 i sve cifre posle we su jednake nuli, onda se n -ta decimala ne mewa ako je parna, a uve}ava se za 1 ako je neparna (pravilo parne cifre). U svim ovim slu~ajevima izostavqa se n + 1 -va decimala i sve cifre desno od we.
z = ( a,b ) = a + bi , a,b R, i 2 = 1 ,
25
i = ( 0,1) imaginarna jedinica, a = Re z realni deo kompleksnog broja z , b = Im z imaginarni deo kompleksnog broja z , bi ~isto imaginaran broj (za b 0 ).
y
Kompleksne brojeve predstavqamo u kompleksnoj (Gausovoj) ravni (sl. 5). Konjugovano kompleksni broj broja z = a + bi je broj z = a bi. Moduo kompleksnog broja
z = a + bi
z a z
x
z = a + bi je = z = a 2 + b 2 .
b
Sl. 5
z = a bi
Po{to su kompleksni brojevi definisani kao ure|eni parovi, to je jednakost kompleksnih brojeva data sa: z1 = z2 Re z1 = Re z2 Im z1 = Im z2 . Za operacije nad kompleksnim brojevima
z1 = a + bi
z2 = c + di va`i:
z1 + z2 = ( a + c ) + ( b + d ) i, z1 z2 = ( a c ) + ( b d ) i, z1 z2 z1 z2 = ( a + bi ) ( c + di ) = ( ac bd ) + ( ad + bc ) i, = a + bi a + bi c di ac + bd bc ad i ,( c,d ) ( 0 ,0 ) = = + c + di c + di c di c 2 + d 2 c 2 + d 2
i 4 k = 1,
i 4 k +1 = i,
i 4 k + 2 = 1, i 4 k +3 = i
(k Z ) .
26
z1 z2 = z1 z2 , z1 z1 = , ( z2 0 ) , z z 2 2 z = z , z1 z2 = z1 z2 ,
z1 z2 = z1 z2
(z ) = (z )
n
, zz = z ;
z1 z2
z1 z2
, ( z2 0 ) ,
z1 z2 z1 + z2 z1 + z2 .
2.3. Proporcionalnost
Koli~nik realnih brojeva a i b ( b 0 ) , tj. broj
( a,b,c,d 0 )
je ekviva-
a1: b1 = a2 : b2 =
= an : bn .
Zapisujemo je i u obliku
27
a1: b1 = a2 : b2 =
= an : bn ( a1 +
+ an ) : ( b1 +
+ bn ) = a1 : b1 .
U procentnom ra~unu osnovne veli~ine su: glavnica G, procentna stopa p i procentni iznos P. Va`i proporcija
G : P = 100: p,
pa se pojedine veli~ine ra~unaju po formulama:
G p G = 100 P , P = , 100 p
p = 100 P G
Neka su m i n dati fiksirani brojevi ( m,n 0 ) , a x i y nepoznati brojevi. Za x i y ka`emo da su direktno proporcionalni ako je x:m = y:n ; u slu~aju da je
x:m = n: y
Direktno
y = kx ( k 0 ) ,
y = a ( a 0) . x
28
y = kx k >0
y = kx
k<0
x
(a)
(b)
y=a x
( a > 0)
x
y=a x
0
( a < 0)
x
(v) Sl. 6
(g)
Pn ( x ) = an x n + an 1 x n 1 +
+ a1 x + a0 ,
29
+ b1 x + b0 , tada
va`i:
Pn ( x ) = Qm ( x ) n = m ( i ) ai = bi . st ( Pn + Qm ) max {n,m} .
Polinomi se sabiraju tako {to im se odgovaraju}i koeficijenti saberu i pri tome je Mno`ewe dva polinoma obavqa se primenom distributivnosti realnih brojeva, tj. tako {to se svaki ~lan jednog polinoma pomno`i svakim ~lanom drugog polinoma. Va`i da je Broj x = a C je nula (koren) polinoma P ako je P ( a ) = 0. Pri tome je
st ( Pn Qm ) = m + n.
P ( x) = ( x a)Q ( x) ,
za neki polinom Q , za koji je stQ = stP 1 . Broj x = a C je nula (koren) k -tog reda ( k N ) polinoma P ako je
P ( x) = ( x a) Q ( x) ,
k
(Q ( a ) 0) ,
Pn ( x ) = an ( x 1 ) 1 ( x 2 )
k
k2
( x s )
ks
pri ~emu su 1 , 2 ,..., s sve razli~ite nule tog polinoma vi{estrukosti k1 ,k2 ,...,k s ,
( k1 + k2 + ... + ks = n ) .
30
Kompleksan broj z = + i je nula polinoma Pn (sa realnim koeficijentima) ako i samo ako je nula tog polinoma i wegov konjugovano kompleksan broj z = i. Prema tome,
Pn ( z ) = 0 Pn ( z ) = 0.
Deqewe polinoma obi~no se obavqa tako {to se postupno dele wihovi najstariji ~lanovi, i sam postupak je sli~an deqewu vi{ecifrenih brojeva. (Bezuov stav) Ostatak pri deqewu polinoma P = P ( x ) sa
je polinom koji ima najvi{i stepen me|u svim polinomima koji su sadr`ani i P i u Q . Najmawi zajedni~ki sadr`alac polinoma P i Q tj.
NZS ( P,Q ) ,
Ako kod polinoma jedne promenqive u izrazima za neki stepen od x oblika x x x promenqivu x zamenimo na k pozicija
(1 k r )
vi{e promenqivih.
31
( A + B ) ( C + D ) = A C + B C + A D + B D, ( A B ) ( A + B ) = A2 B 2 , 2 ( A B ) = A2 2 AB + B 2 , ( A B )3 = A3 3 A2 B + 3 AB 2 B3 , A3 B3 = ( A B ) ( A2 A B + B 2 ) ,
A AC = B B C
( B,C 0 ) ,
32
4. LINEARNE JEDNA^INE I SISTEMI LINEARNIH JEDNA^INA. LINEARNE NEJEDNA^INE 4.1. Linearna jedna~ina
Osnovni oblik linearne jedna~ine po nepoznatoj x je
ax = b
Pri tome va`i:
( a,b R ).
1 jedna~ina nema re{ewa ako je a = 0 i b 0 ; 2 jedna~ina ima beskona~no mnogo re{ewa (svako x R je re{ewe) ako je a = b = 0 ; b 3 jedna~ina ima jedinstveno re{ewe x = ako je a 0. a
( )
a1 x + b1 y = c1 a2 x + b2 y = c2 ,
Ure|eni par realnih brojeva ( , ) je re{ewe sistema ako zamenom x sa i y sa svaka jedna~ina sistema postaje numeri~ki identitet. Sistem od tri linearne jedna~ine sa tri nepoznate je konjunkcija jedna~ina oblika
33
Ure|ena trojka realnih brojeva ( , , ) je re{ewe sistema ako zamenom x sa , y sa i z sa svaka od jedna~ina sistema postaje numeri~ki identitet. Sistem od m linearnih jedna~ina sa n nepoznatih ( m, n N ) je konjunkcija jedna~ina oblika
b j R ( j = 1, 2 ,...,n ) ,
Re{ewe sistema je svaka ure|ena n -torka realnih brojeva takva da zamenom x1 sa 1 , x2 sa 2 , ... , xn sa n
( 1 , 2 ,..., n )
svaka od jedna~ina sistema postaje numeri~ki identitet. Re{iti sistem linearnih jedna~ina zna~i na}i skup svih wegovih re{ewa. Razmatraju}i skup re{ewa, sistem linearnih jedna~ina mo`e biti: saglasan (mogu}) ako ima bar jedno re{ewe, odre|en ako ima samo jedno (jedinstveno) re{ewe tj. po jednu vrednost za svaku nepoznatu, neodre|en ako ima beskona~no mnogo re{ewa, nesaglasan (nemogu}, protivre~an) ako nema re{ewa. Elementarne transformacije sistema linearnih jedna~ina su: (1) zamena mesta bilo kojim dvema jedna~inama sistema, (2) mno`ewe bilo koje jedna~ine sistema realnim brojem razli~itim od nule,
34
(3) dodavawe proizvoqnoj jedna~ini sistema bilo koje druge jedna~ine prethodno pomno`ene nekim realnim brojem. Primenom elementarnih transformacija sistem linearnih jedna~ina ne mewa skup re{ewa. Neka je za sistem ( ) od dve linearne jedna~ine sa dve nepoznate
D= Dx =
a1 a2 c1 c2
b1 b2 b1 b2
Tada va`i: (1) ako je D 0 , sistem ima jedinstveno re{ewe koje se dobija formulama
x=
Dx
, y=
Dy
(Kramerove formule);
ax b, ax < b, ax b,
ax > b ( a, b R ) . Za nejedna~inu ax b va`i: 1 za a > 0 re{ewe je svaki realan broj x za koji je x 2 za a = 0 i b 0 re{ewe je svaki realni broj, 3 za a = 0 i b < 0 nejedna~ina nema re{ewa,
b , a
35
b a
Pri re{avawu nejedna~ina koristimo se osnovnim svojstvima relacija , <, i > . Tako, na primer, za relacije i va`i:
( a,b,c R ) .
ax 2 + bx + c = 0 , ( a,b,c R, a 0 ) .
Re{ewa jedna~ine dobijamo po formuli
x1,2 =
b b 2 4ac 2a
36
b ax 2 + bx = 0 x ( ax + b ) = 0 x = 0 x = , a c c ax 2 + c = 0 x = 0 , a a ax 2 + c = 0 x = i c c > 0. a a
ne. U zavisnosti od znaka diskriminante razlikujemo slede}e slu~ajeve: (1) ako je D > 0 , re{ewa su realna i razli~ita, (2) ako je D = 0 , re{ewa su realna i jednaka, tj. imamo jedno dvostruko realno re{ewe, (3) ako je D < 0 , re{ewa su konjugovano kompleksni brojevi x1,2 = i. Za re{ewa kvadratne jedna~ine va`e Vietove formule:
b x1 + x2 = , a c x1 x2 = a
Znak re{ewa kvadratne jedna~ine odre|en je sa:
b c > 0 > 0, a a b c x1 < 0 x2 < 0 D 0 < 0 > 0, a a c x1 R x2 R x1 x2 < 0 D > 0 < 0 , a c x1 R x2 R x1 x2 > 0 D 0 > 0. a x1 > 0 x2 > 0 D 0
37
ax 2 n + bx n + c = 0 , ( a,b,c R, a 0, n N ) , at 2 + bt + c = 0.
i ona se smenom t = x n svodi na kvadratnu jedna~inu Za n = 2 trinomna jedna~ina postaje bikvadratna jedna~ina
ax 4 + bx 2 + c = 0.
ax 2 + bx + c 0 , ax 2 + bx + c > 0 , ax 2 + bx + c 0 ,
Ako jedna~ine
( a 0)
ax 2 + bx + c = 0 ,
onda odgovaraju}u kvadratnu nejedna~inu re{avamo kori{}ewem faktorisanog oblika kvadratnog trinoma, tj. oblika
ax 2 + bx + c = a ( x x1 )( x x2 )
Ako je
ax 2 + bx + c 0 a ( x x1 )( x x2 ) 0
( x x1 x x2 ) ( x x1 x x2 ) x ( ,x1 x2 , + ) . x x2 x x1
(x x1 0 x x2 0) ( x x1 0 x x2 0 )
Sli~no se re{avaju i ostali slu~ajevi kvadratnih nejedna~ina. Slu~aj a < 0 svodimo na slu~aj a > 0 mno`ewem kvadratne nejedna~ine sa 1 i vode}i ra~una da se pri tome mewa smer nejednakosti. Ipak, kvadratnu jedna~inu je najjednostavnije re{avati skicirawem odgovaraju}eg grafika kvadratne funkcije.
39
y = f ( x ) = kx + n,
R f = R za k 0 i R f = {n} za k = 0.
Grafik svake linearne funkcije je prava (sl. 7). Broj k = tg je koeficijent pravca prave tj. tangens ugla koji prava zaklapa sa pozitivnim smerom x -ose. Veli~ina n je odse~ak na y -osi, tj. ordinata prese~ne ta~ke prave sa y -osom.
Domen funkcije je D f
n za k 0. Za k = 0 i n 0 k funkcija nema nula. Ako je k = n = 0 , funkcija se svodi na y = 0 i wen grafik je x -osa. Funkcija je striktno rastu}a za k > 0 , striktno opadaju}a za k < 0 i konstantna za k = 0.
Nula linearne funkcije je x = Nije svaka prava grafik neke linearne funkcije. Prave paralelne sa y -osom, tj. prave sa jedna~inom x = a ( a R ) ne predstavqaju grafik nijedne linearne funkcije
y n 0 y
y = kx + n k >0
x
y = kx + n k <0
n 0
n k
(a)
y n
(b)
y
n k
x=a
y=n
k =0
0
a x 0
(v)
(g) x
Sl. 7
40
y = f ( x ) = ax 2 + bx + c,
Domen funkcije je D f
a>0
y c
a<0
b 2a
b 2a
b , 2a
Teme parabole je wena najni`a ta~ka. Ako je a < 0 , funkcija je konkavna, raste za x ,
41
Skicirawe grafika kvadratne funkcije omogu}uje jednostavno re{avawe odgovaraju}e kvadratnie nejedna~ine. Pri tome su od zna~aja samo broj realnih nula funkcije i znak koeficijenta . Broj realnih nula kvadratne funkcije, tj. broj realnih re{ewa jedna~ine
Ako je D > 0 , funkcija ima dve razli~ite realne nule i parabola u dvema ta~kama se~e x -osu (sl. 9).
y
D = b 2 4ac.
a>0
y T
a<0
x2
x
x1
T
x2
x1
42
Za D = 0 (sl. 10) kvadratna funkcija ima jednu dvostruku realnu nulu, parabola svojim temenom dodiruje x -osu i va`i:
ax 2 + bx + c 0 x ( , + ) ,
a>0
y x 0
a<0
b 2a
T x
T 0
b 2a
Sl. 10 Ako je D < 0 (sl. 11), kvadratna funkcija nema realnih nula i parabola se nalazi ili iznad (za a > 0 ) ili ispod (za a < 0 ) x -ose i va`i:
43
ax 2 + bx + c 0 x ( , + ) ,
a>0
y T
a<0
x T
Sl. 11
y = a ( x ) + ,
2
pri ~emu je =
b 4ac b 2 a = 2a 4a 2
44
y = f ( x) = ax ,
funkcije R f = ( 0 , + ) .
Domen funkcije je D f
( > 0, a 1) . = R = ( , + ) , a skup
vrednosti
Za a > 1 funkcija je strogo rastu}a, a za 0 < a < 1 strogo opadaju}a. Grafici eksponencijalnih funkcija dati su na slici (sl. 12).
a >1 a
x
0 < a <1
a 1 0 1 x a 0 1 1 x
Sl. 12
a 1 = a 2 x1 = x2 .
45
je x R x Dg Dh
0 < a 1.
} za a = 1 i {x R x D
Dh g ( x ) = h ( x ) za
( a > 0, a 1) , u
46
c = log a b a c = b ,
odnosno
log a b
=b .
log a 1 = 0, log a a = 1, log a ( b c ) = log a b + log a c, b = log a b log a c, c log a b x = x log a b, log a log a b = log a b = logc b logc a ,
1 , logb a 1 log a b. k
log a k b =
(U svim navedenim relacijama pretpostavqamo da su osnove logaritama iz ( 0 ,1) (1, + ) , da su svi numerusi pozitivni i da su imenioci razlomaka razli~iti od nule). Dekadni logaritmi su logaritmi sa osnovom 10. Po dogovoru pi{emo
log10 x = log x.
Prirodni
sa
osnovom
log e x = ln x.
47
y = f ( x ) = log a x,
a skup
y = log a x
1 1a x 0 a
0 < a <1
1 0
a >1
y = log a x
Sl. 13
Nula svake logaritamske funkcije je x = 1 , tj. grafik logaritamske funkcije se~e x -osu u ta~ki sa apscisom x = 1. Logaritamska funkcija y = log a x je inverzna eksponencijalnoj funkciji y = a x , i zato su wihovi grafici simetri~ni u odnosu na pravu y = x.
48
merus svake logaritamske funkcije mora biti pozitivan realan broj. Prema tome, za a > 0 , a 1 i za date funkcije g i h , va`i
log a g ( x ) < log a h ( x ) g ( x ) < h ( x ) g ( x ) > 0 , (za a > 1 ) log a g ( x ) > log a h ( x ) g ( x ) > h ( x ) h ( x ) > 0 ,
i
log a g ( x ) < log a h ( x ) g ( x ) > h ( x ) h ( x ) > 0 , (za 0 < a < 1 ) log a g ( x ) > log a h ( x ) g ( x ) < h ( x ) g ( x ) > 0.
Sli~no se postupa u slu~aju nejedna~ina sa , odnosno .
49
q B
Sl. 14 Zajedni~ki po~etak O je teme ugla, a poluprave Op i Oq su kraci ugla. Oznaka ugla je , pOq ili AOB , pri ~emu je A p , a B q . Oznaka za teme ugla pi{e se izme|u p i q , odnosno , izme|u A i B , dok redosled oznaka p i q , odnosno A i B nije bitan. Da bi smo naglasili koja od dve oblsti ravni je oblast ugla, ako je to potrebno, mo`emo to u~initi navo|ewem bilo koje ta~ke iz unutra{wosti te oblasti. Ako se poluprave Op i Oq poklapaju i ako je oblast ugla ravan bez poluprave Op, onda se dobijeni ugao naziva pun ugao, a ako je oblast ugla prazan skup, onda se dobijeni ugao naziva nula-ugao. Ako je unija polupravih Op i Oq prava, a oblast ugla poluravan, onda se dobijeni ugao naziva opru`en ugao. Dva ugla u ravni, pOr i rOq , sa zajedni~kim krakom Or nazivaju se susednim uglovima (sl.15), ako osim ta~aka zajedni~kog kraka nemaju drugih zajedni~kih ta~aka.
q
r
O
p
Sl. 15
q
O
p
Sl. 16 Sl. 17
50
Ugao pOr je mawi od ugla pOq, ako se krak Or ugla pOr nalazi u oblasti ugla pOq, a oblast ugla pOr je podskup oblasti ugla pOq . Ako je unija krakova, koji nisu zajedni~ki, prava, za uglove ka`emo da su naporedni (sl. 16). Ugao je prav ako je podudaran svom naporednom uglu (sl. 17), a o{tar ili tup ako je mawi ili ve}i od svog naporednog ugla. Neka je AB du` u ravni ugla pOq , takva da je A Op i B Oq . Ugao pOq je konveksan (ispup~en) ako je AB pOq (sl.18; sl.20), a nekonveksan (udubqen) ako je AB pOq = {A, B} (sl.19; sl.21).
q
B
q p
A
Sl. 18
Sl. 19
q
B
O A O
Sl. 20
Sl. 21
Dva ugla su jednaka ako se izometrijskim transformacijama mogu dovesti do poklapawa. Uglovi sa paralelnim kracima su jednaki ako su oba o{tra ili oba tupa, ili su takve wihove dopune do punog ugla (sl. 22).
Sl. 22
51
Uglovi sa normalnim kracima su jednaki ako su oba o{tra ili oba tupa, ili su takve wihove dopune do punog ugla (sl. 23).
Sl. 23
krak rotira oko temena O do poklapawa sa drugim krakom u smeru suprotnom od kretawa kazaqki na ~asovniku (pozitivni smer), ugao je pozitivan ; ina~e je negativan . Ako se posle rotacije od punog ugla nastavi rotacija u pozitivnom smeru do poklapawa sa drugim krakom, dobija se ugao ve}i od punog ugla. Ako se prvo izvr{i k ( k N ) rotacija za pun ugao i nastavi rotacija do poklapawa sa drugim krakom, dobija se proizvoqno veliki pozitivni ugao. Ako se rotacije vr{e u negativnom smeru, dobijaju se negativni uglovi. Mawe merne jedinice su jedan minut (1) i jedan sekund (1) , pri ~emu je: Ugao koji je 90 -ti deo pravog ugla ima meru jedan stepen 1 .
( )
1 = 60
1 = 60 ,
odakle
sledi
da
je
1 1 1 1 = = . 60 60 60
1 1 = 60
52
Prema tome, pun ugao ima 360 stepeni ( 360 ), a opru`en ugao ima
r2
O
l1
l2
p
r1
Neka je pOq centralni ugao kruga k1 (O, r1 ) i neka je k 2 (O, r2 ) bilo koji, wemu koncentri~an krug (sl. 24). Odnos kru`nog luka u oblasti ugla i odgovaraju}eg polupre~nika kruga je stalan
Sl. 24
, pa se mo`e uzeti za meru ugla. Ova mera se naziva l radijanska mera ugla. Ako je = 1 , odgovaraju}i ugao ima meru jedan r
radijan (1 rad ili samo 1). Za kru`ni luk koji odgovara punom uglu va`i l = 2r , pa pun ugao ima 2 radijana, a opru`en ugao ima radijana. Ako je polupre~nik kruga r = 1 , onda se radijanska mera ugla svodi na merni broj du`ine odgovaraju}eg kru`nog luka u oblasti ugla. U narednoj tablici navedene su radijanske i odgovaraju}e stepene mere nekih uglova:
l1 l 2 = r 1 r2
0 0 30
6 45
4 60
3 90
2 180
270
3 2
2 360
53
sin =
a c
B c a
b cos = c a tg = b ctg = b a
b
Sl. 25
Vrednosti trigonometrijskih funkcija nekih o{trih uglova date su u narednoj tablici, a s tim u vezi treba obratiti pa`wu na slike 26 i 27.
45 2 2 2 2 1 1
60 3 2 1 2 3 3 3
30
3 2
45
60
1 2
45
1
Sl. 27
Sl. 26
54
9.4. Definicija trigonometrijskih funkcija proizvoqnog ugla Neka je k jedini~ni krug sa centrom u koordinatnom po~etku i (O p , Oq ) orijentisani ugao, gde je prvi krak O p pozitivni deo x -ose, a drugi krak Oq se dobija rotacijom kraka O p za ugao
oko temena O . Neka je Oq k = {M } i neka su x M y M koordinate ta~ke M ( sl. 28). Ako je radijanska mera ugla svako R po definiciji:
(O p , Oq ) , tada je za
ctg = xM , yM 0 . yM
sin = yM ;
cos = xM ;
tg =
yM , xM 0 ; xM
Polo`aj drugog kraka Oq ne}e se promeniti posle rotacije od punog ugla , a odnos
ne}e se promeniti posle rotacije od polovine punog ugla, pa na osnovu prethodne definicije sledi da su trigonometrijske funkcije proizvoqnog ugla periodi~ne. Za funkcije y = sin x, x R i y = cos x, x R osnovni period je 2 , a za funkcije
y = tgx, x
je .
y
1
q M
yM
xM
p 1 x
Sl. 28
55
T=
x +
je T =
, a
za
funkcije
y = tg ( x + ) ,
+ k i y = ctg (x + ) , x +
+ k osnovni period
Vrednosti trigonometrijskih funkcija nekih uglova date su u narednoj tablici (oznaka zna~i da funkcija nije definisana za odre|eni ugao).
sin cos
tg ctg
4 2 2 2 2 1 1
3 3 2 1 2 3 3 3
6 1 2 3 2 3 3 3
0 0 1 0
2 1 0 0
0 1 0
3 2 1 0 0
2 0 1 0
56
Sl. 29
Sl. 30
0
p
Sl. 31
Sl. 32
57
p q
Sl. 33
Sl. 34
0
q
Sl. 36
Sl. 35
Sl. 37
58
Za ostale trigonometrijske funkcije svo|ewe se vr{i na osnovu prethodno navedenih formula i trigonometrijskih identiteta.
9.6. Osnovni trigonometrijski identiteti 1. 2. 3. 4. 5. sin 2 + cos 2 = 1 sin tg = , + k , k Z cos 2 cos ctg = , k , k Z sin k tg ctg = 1 , 2 2 cos cos 2 1 2 cos = , = = 2 2 2 1 sin + cos tg + 1
6.
sin 2 =
1. 1.) 2. 3. 3.) 4.
sin ( + ) = sin cos + cos sin sin 2 = 2 sin cos sin ( ) = sin cos cos sin cos( + ) = cos cos sin sin cos 2 = cos 2 sin 2 cos( ) = cos cos + sin sin tg + tg 5. tg ( + ) = , , , + + k , k Z 1 tg tg 2 2tg 5.) tg 2 = 1 tg 2
59
tg tg , , , 1 + tg tg ctg ctg 1 7. ctg ( + ) = , , , + ctg + ctg ctg 2 1 7.) ctg 2 = 2ctg ctg ctg + 1 8. ctg ( ) = , , , ctg ctg 9. cos 2 = cos 2 sin 2 = 2 cos 2 1 1 + cos 2 cos 2 = . 2 cos 2 = cos 2 sin 2 = 1 2 sin 2 1 cos 2 sin 2 = . 2
6.
tg ( ) =
+ k , k Z
k , k Z
k , k Z
tg 2 =
1 cos 2 1 + cos 2
2 sin
ctg 2 =
2tg
1 + cos 2 . 1 cos 2
10. sin =
cos
2 +1
sin cos =
+ cos
cos 2 sin
sin 2 + cos
2 = 2
tg
1 tg 2 1 + tg
2 . 2
tg = 2tg 1 tg
ctg =
1 tg 2 2tg
2 .
60
9.8. Transformacija zbira trigonometrijskih funkcija u proizvod + cos 1. sin + sin = 2 sin 2 2 + 2. sin sin = 2 cos sin 2 2 + 3. cos + cos = 2 cos cos 2 2 + 4. cos cos = 2 sin sin 2 2 sin ( ) 5. tg tg = , , + k , k Z cos cos 2 sin ( ) 6. ctg ctg = , , k , k Z sin sin 9.9. Transformacija proizvoda trigonometrijskih funkcija u zbir 1 1. sin cos = [sin ( + ) + sin ( )] 2 1 2. cos cos = [cos( + ) + cos( )] 2 1 3. sin sin = [cos( + ) cos( )] 2 9.10. Grafici osnovnih trigonometrijskih funkcija 1. y = sinx
y
1 0 -1
y = sinx 2 . 61
Sl. 38
2.
y = cosx
1 0 -1
Sl. 39
y = cosx 2 .
sin x = cosx 2
1 0 -1
Sl. 40
3. y=tgx
y
3 2
2
0
3 2
2
5 2
x
Sl. 41
y=tgx . 62
4. y=ctgx
y
3 2
2
0
3 2
2
5 2
3
x
Sl.42
y=ctgx .
63
0 -1 y 2
f : [ 2, 2] [ 1,1] f (x ) = sinx e ( ).
Sl. 43
f
-1 0 1 x
f 1 : [ 1,1] [ 2, 2] f 1 ( x ) = arcsinx .
Sl. 44
y 2 1
-1
0 -1
2
1 2 x
f f y = x .
Sl. 45
64
2. y = arccosx
y 1
0 1
Sl. 46
y
f f f
1 1
1 y
x 1 Sl. 47
2
1
0 1
f f 1 y = x .
Sl. 48
65
3. y = arctgx
y
f : ( 2 , 2 ) ( , ) f ( x ) = tgx e ( ).
Sl. 49
y
2
x
f f 1 : ( , ) ( 2 , 2 ) f 1 ( x ) = arctgx .
Sl. 50
y
2
2
0
2
f f 1 y = x .
Sl. 51
66
4. y = arcctgx
y
f : ( 2 , 2) ( , ) f (x ) = ctgx
e ( ).
Sl. 52
f
f 1 : ( , ) ( 0, )
x
(x ) = arcctgx .
Sl. 53
y
f f 1 y = x .
Sl. 54
67
. 1,2,3,4. x
c < a2 + b2
a 2 + b 2 1.
a 0 deqewem sa
2
10
asin x + bsinxcosx + ccos x = 0 cos 2 x 0 atg 2 x + btgx + c = 0 ( 5) asin 2 x + bsinxcosx + ccos 2 x = d d sin 2 x + cos 2 x , 9.
2
68
3 2 , 2 , (sl. 55). Ako je skup re{ewa ove nejedna~ine interval [ , ] 3 , , pri ~emu je = arcsina i = arcsina , onda 2 2
re{ewa date nejedna~ine unija intervala [ + 2k , + 2k ], k Z . Ako u nejedna~ini stoji znak stroge nejednakosti, onda je skup re{ewa unija otvorenih intervala ( + 2k , + 2k ), k Z .
y a 1 0 -1
je
skup
svih
3 2
Sl. 55 Pri re{avawu trigonometrijskih nejedna~ina, osim grafika trigonometrijskih funkcija pogodno je koristiti i trigonometrijski krug.
69
3 2
a
sin x a , a 1
3 2 , 2 ,(sl. 57). Ako je skup re{ewa ove nejedna~ine interval [ , ] , 3 , pri ~emu je = arcsina i = arcsina , onda je 2 2
skup
[ + 2k , + 2k ], k Z .
svih
re{ewa
date
nejedna~ine
unija
intervala
Ako u nejedna~ini stoji znak stroge nejednakosti, onda je skup re{ewa unija otvorenih intervala ( + 2k , + 2k ), k Z .
y a 0 1
-1
3 2
Sl. 57
70
a 0
3 2 2
[ , ] ,(sl. 59). Ako je skup re{ewa ove nejedna~ine interval [ , ] [ , ], pri ~emu je = arccosa i = arccosa , onda je skup
date nejedna~ine unija intervala [ + 2k , + 2k ], k Z . Ako u nejedna~ini stoji znak stroge nejednakosti, onda je skup re{ewa unija otvorenih intervala ( + 2k , + 2k ), k Z . svih re{ewa
y 1
a 0 -1
Sl. 59
71
Sl. 60 Na slici 60 oznake , , , su radijanske mere uglova. 4. Nejedna~inu cos x a , a 1 prvo re{avamo u intervalu je skup re{ewa ove nejedna~ine interval
date nejedna~ine unija intervala [ + 2k , + 2k ], k Z . Ako u nejedna~ini stoji znak stroge nejednakosti, onda je skup re{ewa unija otvorenih intervala ( + 2k , + 2k ), k Z .
y
1 a 0 -1
Sl. 61
72
y 1
a 0 0
2 x
Sl. 62 Na slici 62 oznake , , 0 2 su radijanske mere uglova. Nejedna~ine tgx a , ctgx a , tgx a i ctgx a imaju re{ewa za svako realno a . Ove nejedna~ine prvo se re{avaju u nekom (pogodnom) intervalu du`ine , a zatim se nalaze i sva ostala re{ewa. 5. Nejedna~ina
tgx a , a R
prvo
se
re{ava
intervalu
, , (sl. 63). Ako je skup re{ewa ove nejedna~ine 2 2 interval , , , pri ~emu je = arctga , onda je skup 2 2 2
svih intervala
re{ewa
date
nejedna~ine
unija
+ k , + k , k Z . 2 + k , + k , k Z . 2
Ako u nejedna~ini stoji znak stroge nejednakosti, onda je skup re{ewa unija otvorenih intervala
73
a
3 2
2
0
y=a
3 2
2
5 2
x
Sl. 63
y a
0 1
Sl. 64
74
Na slici 64 oznake ,
2 2 6. Nejedna~ina tgx a , a R
, , (sl. 63). Ako je skup re{ewa ove nejedna~ine interval 2 2 , 2 2 , 2 , pri ~emu je = arctga ,onda je skup svih re{ewa date nejedna~ine unija intervala + k , + k , k Z . 2
lu re{ewa unija otvorenih intervala + k ,
+ k , k Z . 2 7. Nejedna~ina ctgx a , a R prvo se re{ava u intervalu (0, ) , (sl. 65). Ako je skup re{ewa ove nejedna~ine interval [ , ) , pri ~emu je = arcctga , onda je skup svih re{ewa date nejedna~ine unija intervala [ + k , + k ) , k Z .
Ako u nejdna~ini stoji znak stroge nejednakosti, onda je skup re{ewa unija otvorenih intervala ( + k , + k ), k Z .
y
y=a
3 2
2
3 2
2
5 2
Sl. 65
75
-1
0 1
Sl. 66
(0, ) . Ako je skup re{ewa ove nejedna~ine interval (0, ], pri ~emu je = arcctga , onda je skup svih re{ewa date nejedna~ine unija
intervala (k , + k ] , k Z . Ako u nejdna~ini stoji znak stroge nejednakosti, onda je skup re{ewa unija otvorenih intervala (k , + k ), k Z .
76
ha
a C
Sl. 67
Ako su a, b i c naspramne stranice uglova , i proizvoqnog trougla ABC , a R polupre~nik opisanog kruga oko tog trougla (sl. 68) , onda va`i :
b A R c O
(kosinusna teorema).
Sl. 68
77
= z = a 2 + b2
tg = b , a 0 , [0,2 ) a
y b
z = a + bi
0 a x
Sl. 69
3 (sl. 71). 2
z = bi
z = bi
Sl. 70 Sl. 71 Ako je z1 = 1 (cos 1 + i sin 2 ) i z 2 = 2 (cos 2 + sin 2 ) , tada je:
1. 2. 3. 4.
z1 z 2 = 1 2 (cos(1 + 2 ) + i sin ( 2 + 2 )) , z1 1 (cos(1 2 ) + sin (1 2 )), 2 0 , = z2 2 z n = n (cos n + i sin n ), n N , (Muavrova formula) + 2k + 2k n z = n cos + sin , k {0,1,2,..., n 1} . n n
78
s
H
a
2
h
r
d 2
R
O
a
Sl. 72
Sl. 73 Ako je s bo~na ivica piramide (sl. 73), a nagibni ugao bo~ne ivice prema ravni osnove, onda je : H R H R sin = ; cos = ; tg = ; ctg = . s s H R Ako je r polupre~nik osnove kupe (sl.74), H visina kupe, s izvodnica, a nagibni ugao izvodnice prave kupe prema ravni osnove, onda je:
sin =
H r H r ; cos = ; tg = ; ctg = . s s H r
Sl. 74
79
AB i zove se vektor.
Svaki vektor karakteri{u pravac, smer i intenzitet. Pravac vektora je odre|en pravom (nosa~em) kojoj vektor pripada. Za vektore koji le`e na istoj pravoj ili na paralelnim pravima, ka`e se da imaju isti pravac ili da su kolinearni. Smer vektora je odre|en izborom po~etne, odnosno krajwe ta~ke vektora. Za dati pravac postoje dva me|usobno razli~ita (suprotna) smera. Intenzitet (du`ina) vektora je rastojawe izme|u wegovih krajwih ta~aka. Intenzitet vektora a = AB ozna~ava se sa a = AB . Dva vektora su jednaka ako imaju isti pravac, smer i intenzitet. Jednakost vektora je relacija ekvivalencije u skupu svih vektora u prostoru. Zbog toga, vektor AB mo`emo poistovetiti sa wegovom klasom ekvivalencije, tj. sa skupom svih vektora koji su sa wim jednaki. Iz definicije jednakosti proizlazi da se radi o slobodnim vektorima, odnosno o vektorima koji se ne mewaju ako se paralelno pomeraju kroz prostor. Suprotan vektor vektoru AB , u oznaci AB = BA , je vektor koji ima isti pravac i intenzitet kao vektor AB , ali suprotan smer. Nula vektor, u oznaci 0 , je vektor ~ija se po~etna ta~ka poklapa sa krajwom. Nula vektor nema odre|en ni pravac ni smer i wegov intenzitet je nula. Jedini~ni vektor (ort) je vektor intenziteta jedan. Tri ili vi{e vektora su komplanarni ako le`e u istoj ravni. Zbir vektora a i b , u oznaci a + b , je vektor koji se od vektora a i b dobija po pravilu nadovezivawa ili po pravilu paralelograma (sl. 75).
80
a +b
b
a
Sl. 75
a +b
Po pravilu nadovezivawa na kraj vektora a stavqa se po~etak vektora b , pa vektor a + b ima po~etak u po~etku vektora a a kraj u kraju vektora b . Po pravilu paralelograma vektor a + b je odre|en dijagonalom paralelograma koji obrazuju vektori a i b . Proizvod skalara (broja) k R i vektora a je vektor, u oznaci ka , odre|en sa: (1) ka i a su kolinearni, (2) ka = k a , (3) za k > 0 vektori a i ka su istosmerni, a za k < 0 suprotnih smerova, (4) 0 a = 0.
12.2. Podudarnost
Du`i AB i CD su podudarne (jednake), u oznaci AB = CD , ako su wihove du`ine (rastojawa izme|u krajwih ta~aka) jednake. Izometrijsko preslikavawe (izometrija) je svako bijektivno preslikavawe figure F u figuru F koje du`i preslikava u wima 1 podudarne du`i. Ako postoji izometrija koja figuru F prevodi u figuru F , ka`e se da je figura F podudarna figuri F i pi{e se 1 1
F F1 .
81
Dva ugla i su podudarna (jednaka), u oznaci = , ako su im jednake wihove mere (npr. u stepenima). Za podudarnost trouglova (sl. 76) va`e slede}a pravila: (1) (Pravilo SSS) Dva trougla su podudarna ako i samo ako imaju odgovaraju}e stranice jednake, tj.
ABC ABC a = a b = b c = c.
(2) (Pravilo SUS) Dva trougla su podudarna ako i samo ako imaju jednake po dve odgovaraju}e stranice i ugao zahva}en wima, tj.
ABC ABC b = b c = c = .
(3) (Pravilo USU) Dva trougla su podudarna ako i samo ako imaju jednaku po jednu stranicu i oba odgovaraju}a ugla nalegla na tu stranicu, tj.
ABC ABC c = c = = .
(4) (Pravilo SSU) Dva trougla su podudarna ako i samo ako imaju jednake po dve odgovaraju}e stranice i ugao naspram jedne od wih, a uglovi naspram druge stranice u oba trougla su ili oba o{tra ili oba prava ili oba tupa. Prema tome,
ABC ABC a = a b = b = .
b a
b a
A c
Sl. 76 Dva mnogougla su podudarna ako su im sve odgovaraju}e stranice jednake i svi odgovaraju}i uglovi jednaki. Dva kruga su podudarna ako imaju jednake polupre~nike.
82
Osna simetrija (sl. 77a) u odnosu na pravu (osu) s je preslikavawe ravni koje svaku ta~ku A te ravni preslikava u ta~ku A koja je simetri~na sa A u odnosu na pravu s. Centralna simetrija (sl. 77b) ravni sa centrom S je preslikavawe koje svaku ta~ku A ravni preslikava u ta~ku A koja je simetri~na sa A u odnosu na ta~ku S. Rotacija (sl. 77v) sa centrom u ta~ki S za orijentisani ugao je preslikavawe koje svaku ta~ku A ravni preslikava u ta~ku A iste ravni, tako da je SA = SA i ASA = . Translacija (sl. 77g) ravni za vektor v je preslikavawe te ravni kojim se svaka ta~ka A te ravni preslikava u ta~ku A tako da je AA = v.
A
A
s A S
(a)
(b)
v
A A
(v) Sl. 77
(g)
83
ravni, tako da je SA = k SA. Sli~nost (transformacija sli~nosti) sa koeficijentom k > 0 je preslikavawe ravni koje svake dve wene ta~ke A i B prevodi u ta~ke A i B iste ravni, tako da je AB = kAB. Figure F i F su sli~ne, u oznaci F F , ako postoji tran1 1
sformacija sli~nosti koja figuru F prevodi u figuru F . 1 Za sli~nost trouglova (sl. 78) va`e slede}a pravila: (1) Dva trougla su sli~na ako i samo ako su im po dve odgovaraju}e stranice proporcionalne, a uglovi zahva}eni tim stranicama jednaki, tj.
(2) Dva trougla su sli~na ako i samo ako su im odgovaraju}e stranice proporcionalne, tj. (3) Dva trougla su sli~na ako i samo ako imaju jednaka po dva odgovaraju}a ugla, tj.
ABC ABC = = .
(4) Dva trougla su sli~na ako i samo ako su im po dve odgovaraju}e stranice proporcionalne, uglovi naspram dveju od tih odgovaraju}ih stranica jednaki, a uglovi naspram drugih dveju stranica u oba trougla su ili oba o{tra ili oba prava ili oba tupa. Prema tome,
ABC ABC a : b = a: b = .
C
b
a
A c
A
Sl. 78
84
85
Uobi~ajene su slede}e oznake za elemente trougla (sl. 79): a,b,c du`ine stranica, , , unutra{wi uglovi,
R .
A
1
ha
b
1
B a
1
C
= a + b + c = 2s, a ha b hb c hc P= , = = 2 2 2 P = s ( s a )( s b )( s c ) P=
( ) ,
86
a +b = c ,
2 2 2
(Pitagorina teorema)
a 2 = c p, b 2 = c q,
hc2 = p q R= c 2
hc
C a B
O = 3a, h = r=
a 3 , 2
a 3 a 3 , R = 2r = , 6 3 a2 3 P= . 4
Za sli~ne trouglove va`i da se obimi odnose kao du`ine wihovih odgovaraju}ih stranica, a povr{ine kao kvadrati tih du`ina (i kao kvadrati visina). Prema tome, ako su a,b,c i h , odnosno a1 ,b1 ,c1 i h1 odgovaraju}i elementi sli~nih trouglova, tada je:
O a b c = = = O1 a1 b1 c1 P a 2 b2 c 2 h2 = 2 = = 2 = P a1 b12 c1 h12 1
87
13.2. ^etvorougao
Navodimo neke osnovne pojmove i ~iwenice u vezi ~etvorouglova. Zbir unutra{wih uglova svakog ~etvorougla je 360 . Zbir spoqa{wih uglova konveksnog ~etvorougla je 360 . Paralelogram (sl. 81) je ~etvorougao ~ije su naspramne stranice paralelne. I svaki od slede}ih uslova mo`e se uzeti za definiciju paralelograma: naspramne stranice ~etvorougla su jednake, naspramni uglovi ~etvorougla su jednaki, dve naspramne stranice ~etvorougla su jednake i dva naspramna ugla su jednaka, dijagonale ~etvorougla se me|usobno polove. Romb je paralelogram ~ije su sve stranice jednake. Dijagonale romba se me|usobno polove pod pravim uglom. Pravougaonik je paralelogram ~iji su svi unutra{wi uglovi pravi. Kvadrat je pravougaonik sa jednakim stranicama.
A
ha
B a
hb
C
b A
ha
d1
a
d2
a B
b a a
Sl. 81 Trapez (sl. 82a) je ~etvorougao sa jednim parom paralelnih stranica. Paralelne stranice su osnovice, a ostale dve su kraci trapeza. Trapez je jednakokrak ako ima jednake krake. Sredwa linija
88
trapeza je du` koja spaja sredi{ta krakova. Ona je paralelna osnovicama i jednaka wihovom poluzbiru. Deltoid (sl. 82b) je ~etvorougao koji ima dva para jednakih susednih stranica. Dijagonale deltoida su me|usobno normalne.
D
a D c h A a B b b m C d A
d2
d1
(b)
B
(a) Sl. 82
Tangentni ~etvorougao (sl. 83a) je ~etvorougao u koji se mo`e upisati krug. ^etvorougao je tangentan ako i samo ako su mu zbirovi naspramnih stranica jednaki. Tetivni ~etvorougao (sl. 83b) je ~etvorougao oko koga se mo`e opisati krug. ^etvorougao je tetivan ako i samo ako su mu zbirovi naspramnih uglova jednaki.
c D r d O a B b D C C
R O
(a) Sl. 83
(b)
varaju}e visine i jedan wegov unutra{wi ugao. Tada za obim i povr{inu paralelograma va`e slede}e formule:
89
O = 2a + 2b, P = a ha = b hb = a b sin .
U specijalnim slu~ajevima va`i: za romb
O = 4a,
P = a ha = za pravougaonik
d1 d 2 2
( d1 ,d2 ) ;
O = 2a + 2b, P = a b; O = 4a, P = a2 .
za kvadrat
Ako su a i b du`ine osnovica trapeza, m du`ina sredwe linije i h visina (rastojawe izme|u osnovica), tada je
m=
a+b a+b , P = mh = h. 2 2
P=
d1 d 2 2
13.3. Mnogougao
Zbir unutra{wih uglova n -tougla je ( n 2 ) 180 . Zbir spoqa{wih uglova konveksnog n -tougla je 360 . Broj dijagonala konveksnog n -tougla je
n ( n 3)
Mnogougao je pravilan ako su mu sve stranice i svi unutra{wi uglovi jednaki. Tangentni mnogougao je mnogougao u koji se mo`e upisati krug. Tetivni mnogougao je mnogougao oko kojeg se mo`e opisati krug.
90
Svaki pravilni mnogougao je i tangentan i tetivan. Kod wega se poklapaju centri upisanog i opisanog kruga. Ako je a du`ina stranice pravilnog n -tougla i r polupre~nik upisanog kruga, tada se wegov obim i povr{ina ra~unaju po formulama:
O = na,
P=n
13.4. Krug
ar 2
Krug (kru`nica, kru`na linija) (sl. 84) je skup svih ta~aka u ravni koje se nalaze na podjednakom odstojawu od jedne fiksirane ta~ke. Kru`na povr{ (ili jednostavno krug) je deo ravni ograni~en kru`nom linijom. Fiksirana ta~ka je centar kruga, a du` koja spaja centar sa nekom ta~kom na krugu je polupre~nik kruga. Termin polupre~nik ~esto koristimo i za du`inu polupre~nika. Du` koja spaja dve razli~ite ta~ke na krugu je tetiva. Simetrala svake tetive sadr`i centar kruga. Najdu`a tetiva, tj. tetiva koja sadr`i centar je pre~nik kruga . Prava koja se~e krug u dvema razli~itim ta~kama je se~ica kruga. Tangenta kruga je prava koja sa krugom ima samo jednu zajedni~ku ta~ku. Polupre~nik koji odgovara dodirnoj ta~ki tangente je normalan na tu tangentu. Kroz svaku ta~ku van kruga mo`emo povu}i dve tangente. Tangentna du` je odse~ak tangente od ta~ke iz koje je ona konstruisana na dati krug do ta~ke dodira. Tangentne du`i konstruisane iz iste ta~ke van datog kruga su jednake.
s
C1
r
B A C M
MA=MB
Sl. 84
Kru`ni luk je deo kru`ne linije izme|u dve wene razli~ite ta~ke. Deo kru`ne povr{i ograni~en tetivom i odgovaraju}im
91
kru`nim lukom je kru`ni odse~ak (sl. 85a). Dva razli~ita polupre~nika i odgovaraju}i kru`ni luk odre|uju kru`ni ise~ak (sl. 85b).
r O
r O
(a)
(b)
Sl. 85 Ugao pod kojim se iz centra kruga vidi neki luk (tetiva) je centralni ugao koji odgovara tom luku (tetivi). Ugao pod kojim se iz neke ta~ke na krugu vidi luk, kojem ne pripada ta ta~ka, zove se periferijski ugao nad tim lukom. Svi periferijski uglovi nad istim lukom su jednaki. Svakoj tetivi odgovaraju dva periferijska ugla koji su suplementni (u zbiru daju opru`en ugao) (sl. 86a). Centralni ugao je dva puta ve}i od odgovaraju}eg (nad istim lukom) periferijskog ugla. Periferijski ugao nad pre~nikom je prav. O{tar (tup) ugao koji je odre|en tetivom i tangentom u krajwoj ta~ki tetive kruga jednak je o{trom (tupom) periferijskom uglu nad tom tetivom (sl. 86b).
2 180
(a) Sl. 86
(b)
92
Krugovi neke ravni su koncentri~ni ili ekscentri~ni u zavisnosti od toga da li im se centri poklapaju ili ne. Deo ravni izme|u dva nejednaka koncentri~na kruga (kru`ne linije) zove se kru`ni prsten (sl. 87) .
r2
O
r1
O = 2r , P = r 2 .
Neka kru`nom luku odgovara centralni ugao ~ija mera u stepenima iznosi , a u radijanima . Tada je du`ina luka data sa
l=
r , l = r , 180 r 2 1 , P = r 2 . 360 2
P=
Povr{ina
kru`nog
P = r12 r22 .
prstena
odre|enog
krugovima
93
Sl. 88 Pravilna prizma je prava prizma ~ije su osnove pravilni mnogouglovi. Ako su osnove prizme paralelogrami, onda se ta prizma zove paralelepiped. Kvadar (sl. 89) je pravi paralelepiped ~ije su osnove pravougaonici. Kocka (pravilni heksaedar) (sl. 90) je kvadar ~ije su sve ivice jednake.
a c
a a b a
Sl. 89
Sl. 90
94
Koristimo se standardnim oznakama: B povr{ina baze prizme, M povr{ina omota~a prizme, H visina prizme (rastojawe izme|u osnova). Povr{ina i zapremina prizme ra~unaju se po formulama:
P = 2B + M , V = BH.
Ako su a, b i c du`ine ivica kvadra, onda su povr{ina i zapremina kvadra date sa:
P = 2(a b + a c + b c) , V = a b c.
Za kocku, ~ija je du`ina ivice a , va`i:
P = 6a2 i V = a3 .
14.2. Piramida
Svaka piramida (sl. 91) ima jednu osnovu (bazu) i omota~. Osnova piramide je mnogougao, a omota~ je skup bo~nih strana piramide. Svaka bo~na strana je neki trougao. Ako je osnova piramide n -tougao, onda je re~ o n -tostranoj piramidi. Stranice osnove su osnovne ivice, dok su ostale ivice bo~ne ivice piramide. Zajedni~ka ta~ka svih bo~nih strana je vrh piramide.
Sl. 91
95
Piramida je pravilna ako joj je osnova pravilan mnogougao i ako se podno`je normale kroz wen vrh na ravan osnove poklapa sa sredi{tem osnove. Sve bo~ne ivice pravilne piramide su jednake. Visine bo~nih strana pravilne piramide zovu se apoteme. Trostrana piramida zove se i tetraedar. Pravilni tetraedar je tetraedar ograni~en sa ~etiri jednakostrani~na trougla. Koristimo se slede}im standardnim oznakama: B povr{ina baze piramide, M povr{ina omota~a piramide, H visina piramide (odstojawe vrha piramide od ravni osnove), s du`ina bo~ne ivice pravilne piramide, h apotema pravilne piramide. Povr{ina i zapremina piramide ra~unaju se po formulama:
P = B+M, V = BH 3
P = a2 3 i V = a
12
s H R a a a h a
Sl. 92
Sl. 93
96
Sl. 94 Zarubqena piramida je pravilna ako je takva piramida od koje je ona nastala. Za zarubqenu piramidu obi~no se koriste slede}e oznake: B1 povr{ina dowe baze,
P = B1 + B2 + M , V = H B1 + B1B2 + B2 . 3
97
B = R2 ,
a za pravi vaqak
P = 2B + M ,
V = B H = R2 H .
Ako je vaqak prav, onda je
P = 2 R 2 + 2 R H = 2 R ( R + H ) .
98
Pravi vaqak je pravilan (sl. 96) ako je 2 R = H , tj. ako je wegov osni presek kvadrat.
2R
H=2R
Sl. 96
15.2. Kupa
Svaka (kru`na) kupa (sl. 97) ima jednu osnovu (bazu) i omota~. Osnova kupe je krug, a wene izvodnice zaklapaju sa ravni osnove ili konstantan ugao (prava kupa) ili ne (kosa kupa). Omota~ prave kupe (u razvijenom obliku) je kru`ni ise~ak ~iji je polupre~nik odgovaraju}eg kruga jednak du`ini izvodnice, a du`ina luka jednaka obimu osnove. Kod prave kupe se podno`je normale kroz vrh kupe na ravan osnove poklapa sa centrom osnove. Koristimo se slede}im standardnim oznakama: R polupre~nik osnove (baze) kupe, H visina kupe, s du`ina izvodnice prave kupe, B povr{ina baze kupe, M povr{ina omota~a kupe.
99
R R
B = R2 ,
a za pravu kupu
M = R s .
P = B+M, V=
Ako je kupa prava, onda je
B H R2 H = 3 3
P = R 2 + R s = R ( R + s ) .
s=2R s
Prava kupa je pravilna (sl. 98) ako je 2R = s , tj. ako je wen osni presek jednakostrani~ni trougao.
2R
Sl. 98
100
r
H R R
r s
H
B1 = R 2 , B2 = r 2 ,
a za pravu zarubqenu kupu
M = s ( R + r ) .
Povr{ina i zapremina zarubqene kupe ra~unaju se po formulama:
101
P = B1 + B2 + M , V= H 2 1 B1 + B1B2 + B2 = R + Rr + r 2 3 3
P = R 2 + r 2 + s ( R + r ) .
P = 4 R 2, V= 4 3 R . 3
Sl. 100 Ako loptu preseca neka ravan, onda se deo lopte sa jedne strane ravni zove loptin odse~ak, a odgovaraju}i deo sferne povr{i je kapica ili kalota (sl. 101). Neka je h visina kalote. Tada je povr{ina kalote
h r O
R
P = 2 R h,
. 101 102
Ako se lopta prese~e sa dve paralelne ravni, onda se deo lopte izme|u tih ravni naziva loptin sloj, a odgovaraju}i deo sferne povr{i je loptin (sferni) pojas (sl. 102). Neka je h visina sloja i neka su r i r2 polupre~nici 1 prese~nih krugova. Tada je povr{ina sfernog pojasa
r
R
P = 2 R h,
V = h 3r + 3r2 + h2 . 1 6
2 2
Sl. 102
103
16. ANALITI^KA GEOMETRIJA U RAVNI 16.1. Rastojawe izme|u ta~aka. Podela du`i u datom odnosu. Povr{ina trougla
Rastojawe izme|u ta~aka A x1 , y1 i B x2 , y2 dato je sa
d ( A,B ) = AB =
( x2 x1 ) + ( y2 y1 )
2
AC = , tada BC
x=
x1 + x2
, y=
y1 + y2
x=
x1 + x2 2
, y=
y1 + y2
) (
) (
P=
1 x ( y y3 ) + x2 ( y3 y1 ) + x3 ( y1 y2 ) . 2 1 2
Ax + By + C = 0, y = kx + n,
(A
+ B2 > 0 .
Eksplicitni (glavni) oblik jedna~ine prave je pri ~emu je k koficijent pravca prave, a n odse~ak na y -osi. Jedna~ina prave koja prolazi kroz ta~ku M 1 x1 , y1 i ~iji je koeficijent pravca k data je sa
y y1 = k ( x x1 ) .
104
M 2 ( x2 , y2 ) je
y y1 =
y2 y1 x2 x1
( x x1 ) , ( x2 x1 0 ) .
x y + = 1, ( m,n 0 ) , m n pri ~emu su m i n odse~ci koje prava ~ini na koordinatnim osama. Odstojawe ta~ke M ( x0 , y0 ) od prave Ax + By + C = 0
ra~unamo po formuli
d=
Ax0 + By0 + C A2 + B 2
Neka su A1 x + B1 y + C1 = 0 i A2 x + B2 y + C2 = 0 jedna~ine dve prave koje se seku u ta~ki S. Sve prave koje prolaze kroz S date su jedna~inom oblika
( A1 x + B1 y + C1 ) + ( A2 x + B2 y + C2 ) = 0 ,
( , ) ( 0,0 ) .
To je jedna~ina pramena pravih sa centrom u ta~ki S. Jedna~inu pramena mo`emo zapisati i u obliku
A1 x + B1 y + C + ( A2 x + B2 y + C2 ) = 0 A2 x + B2 y + C2 = 0 , R.
Za prave l1 : y = k1 x + n1 i l 2 : y = k 2 x + n 2 va`i:
1 tg
1 ( l1 ,l2 ) = tg = 1 + k k2
k k
1 2
2 l1 l2 k1 = k2 , ( ) 3 l1 l2 k1k2 = 1, ( ) .
105
ta~ki
C ( a,b )
polupre~nikom r data je sa
( x a)
+ ( y b) = r2 .
x2 + y2 = r 2 .
Sve ta~ke unutar kru`nice x 2 + y 2 = r 2 zadovoqavaju relaciju
x 2 + y 2 + mx + ny + p = 0
predstavqa jedna~inu kru`nice u ravni ako je m 2 + n 2 4 p > 0. Uslov dodira prave y = kx + n i kru`nice
( x a)
+ ( y b ) = r 2 je
2
r 2 1 + k 2 = ( ka b + n ) .
2
r 2 1 + k 2 = n2 .
Ako je M x0 , y0
ta~ka kru`nice
( x a)
+ ( y b ) = r 2 , tada je
2
( x a ) ( x0 a ) + ( y b ) ( y0 b ) = r 2 ,
koja u slu~aju kru`nice x 2 + y 2 = r 2 postaje
xx0 + yy0 = r 2 .
106
16.4. Elipsa
Elipsa (sl. 103) je skup svih ta~aka u ravni ~iji je zbir odstojawa od dve fiksirane ta~ke konstantan. Fiksirane ta~ke zovu se `i`e ili fokusi elipse. Ako je taj zbir odstojawa 2a i ako su `i`e F1 ( c, 0 ) i F2 ( c, 0 ) , ( 0 < c < a ) , tada je jedna~ina elipse
b 2 x 2 + a 2 y 2 = a 2b 2 ili
x2 y2 + =1, a 2 b2
pri ~emu je b 2 = a 2 c 2 . To je tzv. kanonski oblik jedna~ine elipse. Sve ta~ke unutar elipse
x2 y2 + =1 a 2 b2
zadovoqavaju
relaciju
y b M d r
r<d
r
0
x=
x=
Sl. 103
107
Parametri a i b su du`ine velike, odnosno male poluose elipse. Du`ine potega (fokalni radijusi) ta~ke M ( x, y ) na elipsi su:
r1 = a +
c c x, r2 = a x, a a
( r1 + r2 = 2a ) .
c a 2 b2 = < 1. a a a a a2 a2 Direktrise elipse su prave x = i x = , tj. x = i x= c c r Osnovno svojstvo direktrisa je da va`i = < 1, pri ~emu je r d fokalni radijus proizvoqne ta~ke elipse, a d odstojawe te ta~ke
Numeri~ki ekscentricitet je parametar = od odgovaraju}e (istostrane) direktrise.
xx0 a
2
yy0 b2
= 1. x2 y2 + = 1 je a 2 b2
P = ab .
Ako je centar elipse u ta~ki S x0 , y0 i ako su wene poluose (du`ina a i b ) paralelne koordinatnim osama, onda je wena jedna~ina
( x x0 ) + ( y y0 )
2
a2
b2
= 1.
108
16.5. Hiperbola
Hiperbola (sl. 104) je skup svih ta~aka u ravni ~ija je apsolutna vrednost razlike odstojawa od dve fiksirane ta~ke konstantna. Fiksirane ta~ke zovu se `i`e ili fokusi hiperbole. Ako je apsolutna vrednost razlike odstojawa 2a i ako su `i`e F1 ( c, 0 ) i
F2 ( c,0 ) ,
y M d
r r
r>d
b r
Sl. 104 Parametri a i b su du`ine realne, odnosno imaginarne poluose hiperbole. Du`ine potega (fokalni radijusi) ta~ke M ( x, y ) na hiperboli su:
109
Linearni ekscentricitet
(rastojawe `i`e
od
centra
hiperbole) je parametar c = a 2 + b 2 .
c a2 + b2 = > 1. a a a a a2 Direktrise hiperbole su prave x = i x = , tj. x = i c r a2 x = Osnovno svojstvo direktrisa je da va`i = > 1, pri ~emu d c je r fokalni radijus proizvoqne ta~ke hiperbole, a d odstojawe
Numeri~ki ekscentricitet je parametar = te ta~ke od odgovaraju}e (istostrane) direktrise.
a 2 k 2 b2 = n2 .
Jedna~ina tangente hiperbole u wenoj ta~ki M x0 , y0 je
xx0 a
2
yy0 b2
= 1.
i ako su wene
( x x0 ) ( y y0 )
2
a2
b2
= 1.
110
16.6. Parabola
Parabola (sl. 105) je skup svih ta~aka u ravni koje su podjednako udaqene od jedne fiksirane ta~ke i fiksirane prave koja ne sadr`i tu ta~ku. Fiksirana ta~ka je `i`a (fokus), a fiksirana prava direktrisa parabole. Ako je `i`a parabole u ta~ki F
x=
p ,0 , a direktrisa prava 2
p R\ {0} .
Ekscentricitet parabole je = r = 1.
r=d p>0
d M r F p 2 F x 0
p<0
x=
p 2
x=
p 2
Sl. 105
111
p = 2kn .
Jedna~ina tangente parabole y 2 = 2 px u wenoj ta~ki M x0 , y0 je
yy0 = p ( x x0 ) .
y=
p<0
p>0 0
Sl. 106
y D
112
17. BINOMNI OBRAZAC. ELEMENTI KOMBINATORIKE 17.1. Binomni koeficijenti i binomni obrazac
Faktorijel prirodnog broja n , u oznaci n! , je proizvod svih uzastopnih prirodnih brojeva od 1 do n . Dakle,
n! = 1 2 3 n .
Po definiciji je 0!=1. Binomni koeficijenti se defini{u sa:
n ( n 1) ( n k + 1) n n! = ( n,k N0 , n k ) , = k! k k!( n k ) ! ( 1) ( k + 1) ( R, k N ) . = 1, = k! 0 k
Za binomne koeficijente va`e slede}e osobine:
Za stepenovawe izraza a + b ( a,b C ) prirodnim brojem n va`i tzv. binomni obrazac (Wutnova binomna formula):
n n n n = = 1, = = n, 0 n 1 n 1 n n = , k nk n n n + 1 + = . k k + 1 k + 1
(a + b)
113
A1 A2 ... An =
A A A + A A A
i i j i j i =1 i< j i< j <k n 1
...
... + ( 1)
A1 A2 ... An .
A B = A + B A B A B C = A + B + C A B AC B C + A B C .
(Pravilo zbira) Ako su A1 , A2 ,..., An me|usobno disjunktni
A1 A2 ... An = A1 + A2 + ... + An .
114
A1 A2 An = A1 A2 An .
A = n P ( A) = 2n . Multiskup veli~ine m ( m -multiskup ), ~iji je nosa~ u skupu A = {a1 ,a2 ,...,an } , je kolekcija a1 ,...,a1;2 ,..., 2 ;...;n ,...,an ,
pri ~emu se ai javqa ki puta, ( i = 1,...,n; ki N 0 ; k1 +
+ kn = m ).
Dva multiskupa su jednaka ako imaju istu specifikaciju. Kombinacija bez ponavqawa k -te klase nekog n -skupa je svaki wegov podskup od k elemenata. Wihov ukupan broj je
n k Cn = . k
Kombinacija sa ponavqawem k -te klase nekog n -skupa je svaki k -multiskup ~iji je nosa~ u tom n -skupu. Ukupan broj kombinacija bez ponavqawa k -te klase n -skupa je
k Cn =
n + k 1 . k
Varijacija bez ponavqawa k -te klase nekog n -skupa je svaka ure|ena k -torka (ure|eni niz du`ine k ) razli~itih elemenata iz tog skupa. Wihov ukupan broj je
Vnk =
( n k )!
n!
= n ( n 1) ( n k + 1) .
115
Varijacija sa ponavqawem k -te klase nekog n - skupa je svaka ure|ena k -torka (ne obavezno razli~itih) elemenata iz tog skupa. Wihov ukupan broj je
Vnk = nk .
Permutacija n -skupa je svaka wegova varijacija bez ponavqawa n -te klase. Zato je wihov ukupan broj
Pn = Vnn = n ( n 1) 2 1 = n! .
Permutacija sa ponavqawem je permutacija m -multiskupa sa
k k k specifikacijom a1 1 a2 2 ...an n . Wihov ukupan broj je
P ( k1 ,k2 ,...,kn ) = m
m! k1!k2! ...kn!
( k1 + k2 + ... + kn = m ) .
116
( an )nN
( )
Niz an je:
( )
strogo rastu}i ako ( n N ) an +1 > an , opadaju}i ako ( n N ) an +1 an , strogo opadaju}i ako ( n N ) an +1 < an . Niz je monoton ako je rastu}i ili opadaju}i, a strogo monoton ako je strogo rastu}i ili strogo opadaju}i. Niz an da je
rastu}i ako ( n N ) an +1 an ,
( ) je konstantan ( an )
( n N ) an = c.
je ograni~en ako postoje takvi realni brojevi
Niz
m,M R da je
( n N ) m an M .
( an ) ,
u oznaci
117
Ako je
konvergira ka broju a. Ako niz ne konvergira nijednom realnom broju, onda se ka`e da je divergentan. Pojam beskona~ne grani~ne vrednosti niza an defini{e se na slede}i na~in:
n n
n n
( )
lim an = + ( K > 0 ) ( n0 N ) ( n ) ( n n0 an K ) ,
lim an = ( K > 0 ) ( n0 N ) ( n ) ( n n0 an K ) .
n n
( ) ka`e se i
( ) ( )
n n n
(c R ) ,
n
lim an lim bn
( bn , b 0 ) .
( )
je aritmeti~ka progresija
(ili aritmeti~ki niz) ako se svaki ~lan tog niza (osim prvog) dobija tako {to se prethodnom ~lanu doda uvek isti broj. Taj broj se zove razlika aritmeti~ke progresije. Razlika aritmeti~ke progresije obi~no se ozna~ava sa d . Aritmeti~ka progresija je jednozna~no odre|ena svojim prvim ~lanom a1 i razlikom d .
118
( )
an = a1 + ( n 1) d ,
( an )
an an 1 = d ( n 2 ) , an = an 1 + an+1 2
( n 2) .
(Svaki ~lan aritmeti~kog niza (osim prvog) je aritmeti~ka sredina svojih susednih ~lanova). Zbir prvih n ~lanova aritmeti~kog niza an , u oznaci Sn , ra~una se po formuli
( )
( ) je geometrijska progresija
(ili geometrijski niz) ako se svaki ~lan tog niza (osim prvog) dobija tako {to se prethodni ~lan pomno`i uvek istim brojem. Taj broj se zove koli~nik geometrijske progresije. Koli~nik geometrijske progresije obi~no ozna~avamo sa q . Dakle, geometrijska progresija je jednozna~no odre|ena svojim prvim ~lanom a1 i koli~nikom q. Za geometrijski niz an va`i:
( )
an = a1 q n 1 ,
( an )
an = q an 1 ( n 2 ) ,
119
an = an 1 an+1 ( n 2 ) ,
2
an = an 1 an+1
( an 0 ) . ( )
(Svaki ~lan geometrijskog niza (osim prvog) je geometrijska sredina svojih susednih ~lanova). Zbir prvih n ~lanova geometrijskog niza an , u oznaci Sn , ra~una se po formuli
Sn = a1
1 qn 1 q
( q 1) , ( q = 1) .
n
Sn = n a1
Ako je 1 < q < 1, onda postoji lim S n , tj. zbir svih ~lanova geometrijskog niza je (kona~an) realan broj. Ozna~avaju}i ga sa S , imamo da je
S = lim Sn = a1 + a1 q + a1 q 2 +
n
+ a1 q n 1 +
1 q
a1
( 1 < q < 1) .
120
-okolina
te
ta~ke
za
koju
je
Neka f : D R i neka je a ta~ka nagomilavawa skupa D. Broj A R je grani~na vrednost (limes) funkcije f kad x te`i a ako va`i
x a < f ( x) A <
i pi{emo
lim ( c f ( x ) ) = c A,
x a x a x a
(c R)
g ( x)
f ( x)
A ( g ( x ) 0,B 0 ) . B
lim f ( x ) = f ( a ) .
x a
Funkcija f : D R je neprekidna na D ako je neprekidna u svim ta~kama iz D. Sve elementarne funkcije su neprekidne u svim ta~kama svojih domena.
121
1 = 0, x x lim
1 = , x 0 x lim
lim
( an 0 ) ( an ,bm 0 )
lim
bm x m + bm1 x m1 + ... + b1 x + b0
x
an x n + an 1 x n 1 + ... + a1 x + a0
= lim
an x n bm x m
1 1 lim 1 + = lim (1 + x ) x = e, x x 0 x
lim
log a (1 + x ) x
x 0
= log a e, lim
ln (1 + x ) x
x 0
= 1,
lim
a x 1 ex 1 = ln a , lim = 1. x 0 x 0 x x
122
x 0
lim
f ( x0 + x ) f ( x0 ) x
= lim
y x 0 x
je prvi izvod ili izvod funkcije f u ta~ki x0 i ozna~ava se sa Funkcija f je diferencijabilna u intervalu ( a,b ) ako je diferencijabilna u svakoj ta~ki tog intervala. Izvod (sl. 107). funkcije f u ta~ki x0 geometrijski predstavqa
y
f ( x0 + x )
M
y
f ( x0 )
M0
x
x0
x0 + x
Sl. 107
123
( f ( x ) g ( x ) ) = f ( x ) g ( x ) , ( c f ( x ) ) = c f ( x ) ( c = const.) , ( f ( x ) g ( x ) ) = f ( x ) g ( x ) + f ( x ) g ( x ) ,
f ( x ) f ( x ) g ( x ) f ( x ) g ( x ) = g ( x) g 2 ( x)
( g ( x ) 0) .
(f
u ) ( x ) = f ( u ( x ) ) = f ( u ( x ) ) u ( x ) .
(Izvod inverzne funkcije) Neka je funkcija f neprekidna i strogo monotona u nekoj okolini ta~ke x0 . Ako
f ima izvod
y0 = f ( x0 ) i va`i
( f ( y )) = f (1x )
1 0 0
0 n n 1 f ( ) ( x ) = f ( x ) , f ( x ) = ( f ( x ) ) ,..., f ( ) ( x ) = f ( ) ( x ) .
124
( x ) = x
( R )
( u ) = u
u ( R )
( x )
( )
( a ) = a ( e ) = e
x x
1 1 = 1; = 2 x x 1 x = 2 x
x
1 u
( )
( a ) = a ( e ) = e
u u u u
1 = 2 u u 1 u = u 2 u u ln a u 1 u u ln a
ln a
( 0 < a 1) (0 < a 1)
( 0 < a 1) (0 < a 1)
( log a x ) ( ln x )
= 1 x
1 x ln a
( log a u ) ( ln u )
=
1 u u = u cos u
= cos x = sin x
( sin u ) ( tgu )
=
( cos u ) = u sin u
1 u cos 2 u 1 ( ctgu ) = 2 u sin u 1 u ( arcsin u ) = 1 u2 1 u ( arccos u ) = 1 u2 1 u ( arctgu ) = 1+ u2 1 u ( arcctgu ) = 1+ u2
125
( a,b ) , onda je
f ( x0 )
max
min
x0 -
x0 - x0 x0 +
x0 x0 +
Sl. 108 (Fermaova teorema) Ako f : ( a,b ) R u ta~ki x0 ( a,b ) ima lokalni ekstremum i ako je diferencijabilna u toj ta~ki, tada je
f ( x0 ) = 0.
Ta~ke u kojima je izvod funkcije jednak nuli nazivaju se stacionarne ta~ke te funkcije. Neka je x0 stacionarna ta~ka funkcije
x0 vr{i se pomo}u
126
Za odre|ivawe grani~nih vrednosti funkcija ~esto se koristi slede}a teorema. (Lopitalova teorema) Neka su funkcije f ,g: ( a,b ) R
lim f ( x ) = lim g ( x ) = 0 (ili lim f ( x ) = lim g ( x ) = ) i ako postoji f ( x) lim , tada je x a g ( x ) lim
xa xa xa xa
x a
f ( x) 0 f ( x) lim , = xa g ( x) 0 g ( x)
(Lopitalova pravila)
127
Drugi deo
1. a) Izra~unati b) Uprostiti
x + 1, x < 2 x 1, x 2.
cos 2 x 3 sin x cos x = 1 .
4. Re{iti nejedna~inu
x2 + y2 = 2 .
6. Izra~unati obim i povr{inu jednakokrakog trapeza opisanog oko kruga ako je du`ina ve}e osnovice 3cm, a jedan wegov unutra{i ugao je 60 . 7. Povr{ina prave kupe je 96 cm 2 , a du`ina izvodnice je 10cm. Izra~unati zapreminu kupe. 8. Zbir svih ~lanove beskona~ne geometrijske progresije je 16, a zbir kvadrata ~lanova te iste progresije je 153,6. Na}i peti ~lan i koli~nik te progresije. 9. Izra~unati
10. Od 5 oficira, 4 podoficira i 10 vojnika treba formirati grupu od 4 osobe u kojoj }e biti bar po jedan oficir i podoficir. Na koliko na~ina je to mogu}e u~initi?
131
37 30 = + 2 2 log 2 21 = 60 37
b)
1 + 4 ( 1) = 4 4 = 0 . 2
y ( x y )2 y ( x y )2 x x = 4 = 2 2 x2 + y2 x y4 x + y2 x y2 x2 + y2 y ( x y) x = 2 = x + y2 ( x + y ) x2 + y2
)(
2.a) Ako se data jedna~ina pomno`i sa NZS ( 3, 4,5 ) , tj. sa 60 , dobija se:
uz uslov x y x y .
x ( x + y ) y ( x y ) x + xy xy + y 2 1 , = = 2 = 2 2 2 (x + y ) ( x + y ) ( x + y ) ( x + y ) x + y
2
2x + 1 x + 2 5x + 2 = 2 x 12 ( 2 x + 1) 15 ( x + 2 ) = 20 ( 5 x + 2 ) 120 x 5 4 3 9 x 18 = 20 x + 40 x = 2.
b) Ako je x < 2 , jedna~ina glasi (x + 1) + (x + 1) = 0 . Tada je
2
(x 1)2 + (x 1) = 0 x 2 x 2 x = 0 x 2 ( x = 0 x = 1) x 2
132
, k Z jedna~ina je
cos 2 x + 1 3 sin x cos x = 0 cos 2 x + sin 2 x + cos 2 x 3 sin x cos x = 0 2 cos 2 x + sin 2 x 3 sin x cos x = 0
2
( cos
x0
+ l , l Z .
4. Nejedna~ina xlog2 x 3log2 x +1 < 8 ima smisla za x > 0 . Ako uvedemo smenu log 2 x = t , onda je x = 2 t , pa dobijamo:
(2 )
t
t 2 3t +1
<8
2t
3t 2 + t
< 23
t 3 3t 2 + t < 3 t 3 3t 2 + t 3 < 0 t 2 ( t 3) + ( t 3) < 0 ( t 3) t 2 + 1 < 0 t < 3. Prema tome, log 2 x < 3 , tj. log 2 x < log 2 23 , odakle sledi da je x < 8 i,
kako je x > 0 , skup re{ewa nejedna~ine je interval (0,8) .
133
(1 + k )r
2
y = kx + n
i kru`nice
x2 + y2 = r 2
je
dobija se da je 4 = 2kn n = 2 i k = 1 ili n = 2 i k = 1 . Prema tome, jedna~ine tra`enih zajedni~kih tangenti su:
2
(1 + k ) 2 = n
p = 2kn .
je
r2 = 2
p = 4,
re{avawem
y
sistema
t2 t1
t1: y = x + 2
0
-2
t 2 : y = x 2.
Sl.1 6.
D r h c r a F x B b C
AE = x = c cos 60 = x=
c . 2
Trapez je jednakokraki, pa je
ab c ab , odnosno = , a 2 2 2
Sl.2 Dakle, 2c = a + b ,
c a b = i a = 3 , odakle je 2 2
2c = 3 + b 6 2b = 3 + b 3 = 3b b = 1 . c = 3b c = 3 b c = 3 b c = 2
Visinu h dobijamo iz pravouglog trougla AED c 3 2 3 h = c sin 60 = = = 3 . To zna~i da je obim trapeza 2 2 O = 2c + a + b = 2 2 + 3 + 1 = 8 cm, a povr{ina trapeza
P=
a+b 3 +1 h = 3 = 2 3 cm 2 . 2 2
134
H r
Sl.3 i
q < 1 , jer
progresija ima sumu. Kvadrati ~lanova geometrijske progresije obrazuju, tako|e, geometrijsku progresiju sa koli~nikom
q2 , 0 < q2 < 1
a12 + a12 q 2 + a12 q 4
prvim
~lanom
a1
za
koju
je
135
1 sin 180 60 sin 180 20 1 sin120 sin160 = 16 sin 60 sin 20 16 sin 60 sin 20
)=
1 . 16
10. Mogu}e sastave grupa prika`imo pomo}u skupova (jer redosled nije bitan):
{O, O, O, P}, {O, O, P, P}, {O, P, P, P}, {O, P,V ,V }, {O, P, P,V }, {O, O, P,V } ,
5 oficira mo`emo izabrati 3 oficira na =
5 3
5 43 = 10 1 2 3
na~ina. ^etvrti ~lan grupe mora biti podoficir, za ~iji izbor imamo =
4 1
oficira odgovaraju ~etiri izbora podoficira, pa za ovu kombinaciju imamo 10 4 = 40 mogu}a na~na formirawa grupe.. Sli~no rasu|ivawe primewuje se i u ostalim slu~ajevima. Ukupan broj tra`enih na~ina je
136
1. a) Izra~unati
b) Uprostiti
cos 6 x + sin6 x =
15 1 cos 2 x . 8 2
4. Re{iti nejedna~inu
x +1 . 4
5. Ta~ka A(3,0) polovi tetivu kru`nice x 2 + y 2 4 x + 2 y + 1 = 0 . Odrediti jedna~inu prave kojoj pripada tetiva navedene kru`nice. 6. Stranice trougla su a = 13, b = 14 i c = 15 . Dve od wih (a i b) su tangente kruga ~iji je centar na tre}oj stranici. Odrediti polupre~nik kruga. 7. Izvodnica prave zarubqene kupe je s = 5cm, a polupre~nici osnova su R = 5cm i r = 2cm. U kupu je upisana pravilna zarubqena ~etvorostrana piramida tako da je dowa osnova piramide upisana u dowu osnovu kupe, a gorwa osnova piramide u gorwu osnovu kupe. Izra~unati zapreminu zarubqene piramide. 8. Odrediti du`ine stranica trougla ako se zna da one obrazuju aritmeti~ku progresiju sa razlikom d = 4 i ako jedan unutra{wi ugao trougla ima 120 .
x2 1 , 9. Data je funkcija f ( x ) = 1 2 ln x , 2
x ( 1,1) x ( , 1] [1, ) .
a) Skicirati grafik funkcije f. b) U zavisnosti od realnog parametra a, odrediti broj realnih re{ewa jedna~ine f ( x ) = a .
137
log 2 2 + log 2 4 + n + n2
+ log 2 2n
b) lim
x 0
1 + x2 1 . x2
4 12 1 15 + = : 6 2 3 6 6 + 11 6 +1
=
15 6 1 4 6 + 2 12 3 + 6 6 1 + 6 4 9 6 6 + 11 = = 3 6 1 + 2 6 + 2 4 3 + 6 6 + 11 =
) (
) (
) (
) (
) (
(
2
6 11
)(
6 + 11 = 6 121 = 115 .
b)
a2 + b2 a2 b2 a2 + b2 a2 b2 + 2 = + = ab ab b (a b ) a (a b ) ab b 2 a ab
(a
x 1 3x 1 2 x 4 x + 1 + = + 2 4 3 6 6 ( x 1) + 3 ( 3 x 1) = 4 ( 2 x 4 ) + 2 ( x + 1)
15x 9 = 10 x 14 5 x = 5 x = 1 .
b) Ako uvedemo smenu x 2 4 x = t , dobijamo da je
138
x 2 4 x = t (t = 3 t = 4) x 2 4 x = 3 x 2 4 x = 4 x2 4 x + 3 = 0 x2 4 x + 4 = 0 x = 3 x = 1 x = 2 .
3. Koriste}i identitete:
(x
4 x + 12 = 7 4 x x 2 x 2 4 x = t t 2 + 7t + 12 = 0
a 3 + b 3 = (a + b ) a 2 ab + b 2 ,
2 a 4 a 2b 2 + b 4 +b 2 sin x cos x = sin 2 x i sin 2 x = 1 cos 2 x , 2 2
( = (a
3a 2 b 2 ,
)(
3 15 1 1 cos 2 2 x = cos 2 x , 4 8 2
odakle se sre|ivawem dobija ekvivalentna jedna~ina, odnosno 2 cos 2 2 x 5 cos 2 x + 2 = 0 . Uvo|ewem smene cos 2 x = t dobija se jedna~ina 2t 2 5t + 2 = 0 , ~ija su re{ewa t = 2 ili t =
1 . Jedna~ina 2
ima re{ewa
cos 2 x = 2
je nemogu}a, a jedna~ina
cos 2 x =
x=
1 2
+ 2k , k Z .
139
4. i
= log3
4 . x +1
4 se x +1
svodi na nejedna~inu
4 4 . Odavde dobijamo da je 3 x < 0 , odnosno x +1 x +1 (x 1)2 > 0 . Re{ewa posledwe nejedna~ine su x 2 2x + 1 > 0 ili x +1 x +1 svi brojevi ve}i od 1 i razli~iti od 1 . Ako uzmemo u obzir da je x ( 1,3) , kona~no re{ewe date nejedna~ine je x ( 1,1) (1, 3) . 3 x <
5. Kanonski oblik jedna~ine kruga je kruga je ta~ka C (2,1) , a polupre~nik je r=2. Jedna~ina prave l, odre|ene ta~kama A i C, prema formuli y y1 = glasi y 0 =
kojoj pripada tetiva, su ortogonalne {to sledi iz podudarnosti trouglova PAC i QAC (sl. 4). l p Koeficijent pravca prave l je kl=1, P a prave p je kp. Iz uslova ortogonalnosti A pravih k p kl = 1 sledi da je k p = 1 . r Jedna~ina prave p kojoj pripada ta~ka A(3,0 ) , sa koeficijentom pravca k p = 1 je
C r Q
y 0 = 1 ( x 3) , odnosno y = x + 3 .
Sl.4 6. Kako su poznate sve tri stranice trougla, wegovu povr{inu mo`emo izra~unati pomo}u Heronovog obrasca
140
PABC = 21(21 13)(21 14)(21 15) = 84 . Na osnovu uslova zadatka , povr{inu trougla ABC mo`emo dobiti i kao zbir povr{ina trouglova AOC i BOC , gde je O centar upisanog polukruga(sl.5). Dakle, PABC = PAOC + PBOC , C br ar odnosno PABC = + , 2 2 b a r (13 + 14) = 84 , odakle je r 2 r 56 pa je r = . B 9 A c O
Sl.5 7. Na osnovu Pitagorine teoreme (sl. 6) dobijamo da je
2
a+b+c poluobim 2 trougla ~ije su stranice a , b i c . U ovom zadatku je s = 21 , pa je P = s(s a )(s b )(s c ) , pri ~emu je s=
H = s 2 (R r ) , tj. H = 4 . Pre~nik dowe osnove zarubqene kupe je 2 R , a kako je i dijagonala D dowe osnove upisane zarubqene piramide tako|e jednaka 2 R (sl. 7), to }e biti D = 2 R = 10 = a 2 , pa je a = 5 2 . Sli~no se iz d = 2r = 4 = b 2 dobija da je b = 2 2 .
2
) (
r H s R-r R
D R a
a
60 120
a+4
a4
Sl.6
Sl.7
Sl.8
141
8.
se da je
2
x=
a 3 i 2
2
y=
2
je
2 a 3 a + + a 4 = (a + 4)2 , x + ( y + a 4) = (a + 4 ) , pa je 2 2 odakle se sre|ivawem dobija jedna~ina 2a 2 20a = 0 , ~ija su re{ewa a = 0 ili a = 10 . Dakle, stranice trougla su a = 10 , b = 6 i c = 14 .
Do jedna~ine 2a 2 20a = 0 smo mogli do}i i na drugi na~in. Na osnovu kosinusne teoreme va`i (sl. 9):
. Kako
120
1 2
Sl. 9
1 9. Kako je ln x 2 = ln x 2 2
( )
1 2
= ln x 2 = ln x
x, x 0 x = , x , x < 0
ln ( x ) , x 1 f ( x ) = x 2 1, x ( 1,1) ln x, x 1
Grafik funkcije f je prikazan na slici 10.
142
y 1 -e -1 0 -1 1 e x
g ( x ) = a, a R i
ln ( x ) , x 1 f ( x ) = x 2 1 , x ( 1,1) . ln x, x 1
y A a
1
-e
-1
0
-1
Sl. 11 Apscise zajedni~kih ta~aka grafika funkcija f i g predstavqa}e re{ewa date jedna~ine. Na slici 8 to su ta~ke A i B . To zna~i, za a < 0 jedna~ina nema re{ewa, za a (1, ) {0} ima 2 re{ewa,
143
log 2 2 4 8 ....2n log 2 2 + log 2 4 + ... + log 2 2n 10. a) lim = lim = n2 n2 n n = lim log 2 21+ 2+ ...+ n
)=
lim
(1 + 2 + ... + n ) log 2 2 =
3 x2 + 1 3 1 + x2 1 1 + x2 1 b) lim = lim x2 x2 x 0 x 0 3 x2 + 1
= lim
(
2
( (
x 2 + 1 13
) )
+ 3 x2 + 1 + 1 + x +1 +1
3 2
x 3 x2 + 1
+ x + 1 + 1
3 2
= lim
x2 x2 3 x2 + 1
x 0
+ 3 x 2 + 1 + 1
1 3
144
a 1 b 1 . a2 b2
b) log 1 x 2 + 2 x = 1 .
3
6 x 6 x +1
2 1
2
5. Odrediti jedna~ine tangenti elipse x + 4 y 2 = 100 povu~enih iz ta~ke A(2,7) . 6. Dijagonale jednakokrakog trapeza su uzajamno normalne. Izra~unati wegovu povr{inu ako je krak c = 2 5cm , a odnos osnovica je 3:1. 7. Osnova piramide je trougao ~ije su stranice a = 12 cm, b = 16 cm c = 20 cm, a bo~ne ivice su jednake i imaju du`inu 26 cm . Izra~unati zapreminu piramide. 8. Deveti ~lan aritmeti~ke progresije je pet puta ve}i od drugog ~lana, a pri deqewu trinaestog ~lana sa {estim ~lanom dobija se koli~nik 2 i ostatak 5. O kojoj progresiji je re~? 9. Odrediti najmawu i najve}u vrednost funkcije
2x , x 0 f (x ) = 2 x + 8 x + 1, x > 0
10. Skicirati grafike funkcija: a) y = 2 sinx ; b) y = cos
na segmentu [ 1,8] .
x ; 2
v) y = log 2 2 x ;
g) y =
1 . x
145
b)
a +b a 1 + b 1
a2 + b2 ab
a b a2 b2
1 1 + 2 2 2 2 b ab a b = = a 1 1 a2 + b2 1 1 + a b a b
b2 + a 2 2 2 ( a b )( a + b ) = b2 + a 2 ab ( a b )( a + b ) = ab = ab 2 a + b a + b2 ba ab ( a + b ) a 2 + b 2 (a b) ab ab = ab , uz uslov ab 0, a b, a b .
2 3 x x 5 x 3 3 = 4 + 2 2. a) Ako jedna~inu x pomno`imo 4 4 3 NZS (3,4 ) , tj. sa 12 , dobijamo ekvivalentnu jedna~inu 1+ sa
2 x 3 12 x 31 + x + 3 5 x 4 3 = 0 3 2 4 39 odakle sre|ivawem dobijamo da je x = 0 , odnosno da je x = 0 . 4 b) Jedna~ina ima smisla za x 2 + 2 x > 0 , tj. za x 0 i, kako je
x, x 0 , bi}e x = x , x < 0
log 1
3
1 x + 2 x = 1 x + 2 x = 3
2
x 2 + 2x 3 = 0 x > 0 x 2 2x 3 = 0 x < 0 (( x = 1 x = 3) x > 0 ) ( x = 3 x = 1) x < 0 x = 1 x = 1 . 3. Koriste}i formule cos 2 = cos 2 sin 2 , sin 2 = 2 sin cos , sin 2 + cos 2 = 1 i a4 + b4 = a2 + b2
) (
2a 2 b 2 , dobijamo da je
146
( ) = 3 + 4 ( cos sin ) + ( cos sin ) ( 2 sin cos ) = 3 ( sin + cos ) + 4 ( cos sin ) + cos + sin 6 sin cos = 7 cos sin + ( cos + sin ) 2 cos sin 6 sin cos
2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 4 4 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2
= 7 cos 2 sin 2 + 1 8 sin 2 cos 2 = 7 cos 2 sin 2 + sin 2 + cos 2 8 sin 2 cos 2 = 8 cos 2 8 sin 2 cos 2 = 8 cos 2 1 sin 2
= 8cos 2 cos 2
= 8cos 4 . 4. Zadatak ima smisla ako je x 1 . Tada je :
2 +1
6 x 6 x +1
2 1
2 +1
x
6 x 6 x +1
1 2 1
2 +1
2 +1
6 x 6 x +1
1 2 + 1 2 1 2 + 1
6 x 6 x +1
2 +1
6x 6 6x 6 x 2 x 0 x x +1 x +1
y 6
( x + 2 )( x + 3) 0 x2 5x + 6 0 x +1 x +1
0 1 2 3 x
Sl. 12
147
x ( 1, 2] [3, + ) .
x x2 5x + 6 x +1 x2 5x + 6 x +1
y
1 -1
( , 1) ( 1, 2 ) ( 2,3) ( 3, + )
+ + + + + + + +
Sl. 13
6. Trouglovi ABO i CDO su sli~ni jer su im svi odgovaraju}i uglovi jednaki, pa su im parovi odgovaraju}ih stranica proporcionalni. Kako je
AB : CD = OB : OC ,
tj.
3 : 1 = OB : OC ,bi}e
148
b O x y
C c
c2 = x2 + y2 2 5
iz ~ega sledi da je x =
( )
= x 2 + (3 x ) x 2 = 2 ,
2
PABCD
d 2 (x + y ) = = = 2 2
2
2 +3 2 2
) = (4 2 )
2
= 16cm 2.
149
d d B R a C O H c b
d d A B R O H
Sl. 15
Sl. 16
H = d 2 R 2 = 26 2 10 2 =
1 1 V = BH = 96 24 = 768cm3 . 3 3
Napomena: Ako uo~imo da je bazni trougao pravougli, jer je
c . 2
8. Neka je a1 prvi ~lan, a d razlika date aritmeti~ke progresije. Prema uslovu zadatka sledi da je
150
3d = 4(2d 5) d = 4 a1 = 2d 5 a1 = 3 .
Prvih nekoliko ~lanova progresije je 3, 7, 11, 15, 19, ... .
y 17
x 2 + 8x + 1
9. Funkcija y = 2 x je rastu}a i
1 f ( 1) = , f (0) = 1 . Koordinate 2
temena parabole y = x 2 + 8 x + 1
1 -1 0
2x
b D su : xT = = 4 i yT = = 17 . 2a 4a
Sl. 17
2 1 0
2 sinx
sinx
-1 -2
sinx 2sinx
2sinx
Sl. 18
151
x je T = 2 = 2 = 4 . 2 12
4 2 1
x x 2 y
0 0 1
3 3 2 0
2 0
-1
Sl. 19
v) y = log 2 2 x, x > 0
y 2 1 0 1 1 2 x
1 1 1 2 4 4 2 y 1 0 1 2 3
Sl. 20
y
g)
1 , x>0 y= x 1 , x < 0 x
1 x
1 x
1 0 1 x
Sl. 21
152
1. a) Izra~unati: 2
2 2
:2
2 2
b) Za a = 0,003 i b = 5,994 odrediti vrednost izraza 1 6b b(2a + b ) 1 I (a, b ) = . + 2 : 2 2 2 a 3b a + 3b a 9b a 9b 2. Re{iti jedna~ine: 2 x + 1 3x 2 4 x + 5 1 a) = ; 7 3 21 3 b) ( f ( x )) + f ( x ) = 0 ako je f ( x ) =
2
log 2 x, x 1 . x 1, x < 1
sin 2 2 x + sin 2 3x = 1 .
4. Za koje vrednosti realnog parametra k jedna~ina (k 2)x 2 2kx + k 1 = 0 ima pozitivna re{ewa? 5. Na krivoj 3 x 2 4 y 2 = 72 odrediti ta~ku najbli`u pravoj 3x + 2 y + 1 = 0 . 6. U trouglu ABC je BC = 5, AC = 8, BAC = 30 i ABC < 90. Odrediti AB. 7. Izra~unati zapreminu prave zarubqene kupe ako su povr{ine wenih osnova 25 cm 2 i 4 cm 2 , a povr{ina omota~a 35 cm 2 .
8. Hipotenuza jednakokrakog pravouglog trougla je 1. Nad wegovom katetom, kao nad hipotenuzom, konstruisan je novi jednakokraki pravougli trougao. Nad katetom novog trougla, kao nad hipotenuzom, konstruisan je, opet, jednakokraki pravougli trougao, itd. do beskraja. Koliki je zbir povr{ina svih tako dobijenih trouglova (ukqu~uju}i i polazni)? 9. Re{iti sistem jedna~ina
log y x + log x y = 2 . x 2 y = 2
153
= 24 : 2 4 = 24 24 = 22 = 2 . a + 3b ( a 3b ) + 6b a 2 9b 2 12b b) I ( a, b ) = = = 2 2 b ( 2a + b ) b ( 2a + b ) a 9b
NZS (7,3) ,tj. sa 3(2 x + 1) 7(3 x 2) = 4 x + 5 7 , koja se sre|ivawem jedna~inu 19 x + 19 = 0 , a weno re{ewe je x = 1 .
b) 1 Za x 1 je f ( x ) = log 2 x .
2 log 2 x + log 2 x = 0 log 2 x ( log 2 x + 1) = 0
log 2 x = 0 log 2 x = 1 1 x = 1 x = , 2
(x 1)2 + (x 1) = 0
( x 1) ( ( x 1) + 1) = 0
x 1 = 0 x = 0 x = 1 x = 0 ,
pa je, zbog uslova x < 1 , jedino re{ewe ove jedna~ine x = 0. Dakle, skup re{ewa date jedna~ine je {0,1} . 3. Koriste}i identitete:
154
sin 2 x =
1 cos 2 x 2
+
2
cos
dobija se:
sin 2 2 x + sin 2 3x = 1
+ k , k Z x = +k
+ l , l Z + l , l Z .
10
, kZ x =
4.Da bi re{ewa x1 i x2 jedna~ine ax 2 + bx + c = 0 bila pozitivna, treba da budu ispuweni slede}i uslovi: x1 + x2 > 0 , x1 x2 > 0 i D 0 .
(1) x1 + x2 = b =
( 3) D = b2 4ac = 4k 2 4 ( k 2 ) ( k 1) 0 ,
2k > 0 ,tj. 2k (k 2 ) > 0 , a k 2 pa je k ( ,0 ) (2, ) . (2) x1 x2 = c = k 1 > 0 ,tj. (k 1)(k 2) > 0 , a k 2 pa je k ( ,1) (2, ) .
4k 2 4k 2 + 12k 8 0 2 4(3k 2) 0 k , . 3
2 3
Presek skupova re{ewa uslova (1),(2) i (3) je tra`eno re{ewe i nalazimo ga koriste}i sliku 22:
0
2 3
Sl. 22
155
Prema tome,
x2 y2 = 1. 24 18 3 2
Dodirna ta~ka hiperbole i wene tangente, paralelene datoj pravoj bi}e tra`ena ta~ka. Data prava ima koeficijent pravca k p = . Tangenta mora biti paralelna sa pravom p , pa je kt = dodira prave y = kx + n i hiperbole
2
3 . Uslov 2
x2 y 2 2 = 1 je a 2 k 2 b 2 = n 2 . Iz 2 a b
3 jedna~ine 24 18 = n 2 dobija se da je n = 6 ili n = 6 . 2 Tangente hiperbole, paralelne pravoj p , imaju jedna~ine: t1 : 3x + 2 y 12 = 0 i t 2 : 3x + 2 y + 12 = 0 . 3 x 2 4 y 2 = 72 3 x 2 4 y 2 = 72 i 3 x + 2 y 12 = 0 3 x + 2 y + 12 = 0 dobijaju se ta~ke P (6,3) i P2 ( 6,3) . Prema formuli za rastojawe 1
Re{avawem sistema ta~ke od prave sledi da je
3 6 2 3 +1 13 3 6 + 2 3 + 1 11 = = i d ( P2 , p ) = . 9+4 13 9+4 13 Dakle, ta~ka P2 ( 6,3) je tra`ena ta~ka. d ( P , p) = 1 a b 5 8 = , tj. = 1 sin sin sin 2
156
sin =
C 8 c 5
3 64 = 25 + c 2 2 5 c , 5
Sl. 23
odakle
je
c 2 6c 39 = 0 .
Re{avawem
c = 3+ 4 3 .
7. Kako je poznato da je B1 = 4 cm 2 i B2 = 25 cm 2 , to se mogu odrediti polupre~nici baza: r12 = 4 r1 = 2cm ,
r22 = 25 r2 = 5cm .
Sada, iz M = 35 cm 2 mo`e se odrediti izvodnica zarubqene kupe:
(r1 + r2 )s = 35 s = 5cm .
Pomo}u Pitagorine teoreme (sl.2) nalazi se visina zarubqene kupe:
H = s 2 (r2 r1 ) = 25 9 = 4cm .
2
H 4 B1 + B1 B2 + B2 = 25 + 25 4 + 4 = 52 cm 3 3 3 a12 + a12 = 1 a1 = 1 a2 1 , pa je P = 1 = . 1 2 4 2
) (
8.
2 2 a2 + a2 = a12 a2 =
1 a1 1 a2 1 = , pa je P2 = 2 = = P . 1 2 8 2 2 2
157
1 a a2 1 1 a + a = a a3 = 2 = , pa je P3 = 3 = = P . 1 2 16 2 2 2 2
2 3 2 3 2 2
1 . Kako je 2
a1 a1 a2
1 1 1 1 1 2 S n = P + P2 + .....Pn = = 1 n , 1 2 2 4 1 1 2
a2 a3
lim Sn = lim
1 1 1 1 n = . n 2 2 2
( log
Iz druge jedna~ine se dobija da je x = 2 ili x = 1 . Prema uslovu zadatka, jedino re{ewe sistema je x = 2, y = 2 .
158
10. a) Linije u xOy ravni odre|ene jedna~inama y = x + k , k R su prave paralelne sa pravom y = x , (sl. 25).
y
1
0
da su linije odre|ene ovim jedna~inama parabole koje prolaze kroz ta~ku M (1,1) za k 0 , i prava y = 1 , za k = 0 , (sl.26).
k>0
y 2
y 1
k=0
1 0 1 2
-1
0 -1
k<0
Sl. 26 v) Kako je y =
Sl. 27
y, y 0 , to jedna~ina x 2 + y y = 1 za y 0 y , y < 0
159
prvom i drugom kvadrantu (sl. 27). Za y < 0 dobija se deo hiperbole x 2 y 2 = 1 u tre}em i ~etvrtom kvadrantu.
160
b) Izra~unati
2. Re{iti jedna~ine: 5 x 2 13 x + 1 x 5 a) = + x, 3 7 2
b)
x+2 = x 1. 2
3. Za koje vrednosti realnog parametra a jedna~ina sin 6 x + cos 6 x = a ima realna re{ewa? 4. Re{iti nejedna~inu
5 x 3 x +1 > 2 5 x 1 3 x 2 .
5. Odredtiti koordinate ta~ke B simetri~ne ta~ki A(1,2) u odnosu na pravu koja prolazi kroz ta~ke C (5,0) i D(8,1). 6. Oko kruga polupre~nika 2cm opisan je jednakokraki trapez povr{ine 20cm2. Odrediti du`ine stranica tog trapeza. 7. Izvodnice prave kupe grade sa ravni osnove ugao od 60. U kupu je upisana lopta polupre~nika r. Izra~unati povr{inu i zapreminu kupe. 8. Re{iti jedna~inu
= 1.
x 4 + x 2 y 2 + y 4 = 481 . x 2 + xy + y 2 = 37
b) y = sin x x 2 , v) y = ln x .
161
( )
500
( )
1000
= 3 2000 .
3 4
5 1 176 4 1: 0,3 : 5 3 b) 2 1 2 1 + 5 7 11
13 10 5 5 3 3 176 = 7 25 5 77
3 = 16 4
5 = 176 5 11
3 4
11 = 176
3 4
1 = 16
3 4
1 = 16 4 = 24
( )
1 3 4
= 23 = 8 .
2. a) Ako jedna~inu
NZS (2,3,7 ) , tj. sa 42, dobijamo da je 5 x 2 13x + 1 x 5 = +x 3 7 2 14(5 x 2) 6(13x + 1) = 21( x 5) + 42 x 70 x 28 78 x 6 21x + 105 42 x = 0 71x + 71 = 0 x =1. b) Jedna~ina ima smisla za x + 2 0 i x 1 0 , tj. za x 1 . x+2 x+2 = x 1 = x 2 2x + 1 2 4 4x2 9x + 2 = 0 1 x = 2 x = . 4 Re{ewe jedna~ine je x = 2 .
3. Koristi}emo identitete:
5 x 2 13x + 1 x 5 = + x pomno`imo sa 3 7 2
2a 2 b 2 i
162
Kako je
) (
3
)(
3 sin 2 2 x = a , tj. na 4
5 x 3 x +1 > 2 5 x 1 3 x 2
x
sa 3 x ( 3 x >0)
x x
5 3
2 5 2 25 2 5 , odnosno > 3 , 5 3 9 5 3 9 3
x 3
163
odnosno x + 3 y 5 = 0 . Koeficijent pravca prave p je k p = . Prava n koja prolazi kroz ta~ku A(1,2 ) i normalna je na pravu p ima jedna~inu y ( 2 ) = k n ( x 1) , pri ~emu je k n =
1 3
1 = 3 , pa kp
A S B p n
Sl. 28 dobija se ta~ka S (2,1) koja je presek pravih n i p . Koordinate ta~ke B dobijaju se iz uslova da je S sredi{te du`i AB (sl. 28). Dakle, iz
x + 3 y 5 = 0 3x y 5 = 0
x A + xB = x s dobija se da je 2
x B = 4 1 = 3 , a iz
y A + yB = y s da je y B = 2 + 2 = 4 . Tra`ena 2
Neka su a i b osnovice, c krak i h visina trapeza, a r polupre~nik kruga. Krug je upisan u trapez (sl. 29), pa je h = 2r . Kako je r = 2cm , to je h = 4cm . Iz formule za povr{inu trapeza a+b a+b P= h dobijamo da je 20 = 4 , tj. da je a + b = 10. Trapez je 2 2 tangentni , pa je 2c = a + b . Na osnovu prethodnog zakqu~ujemo da je c = 5cm . Kako je trapez jednakokraki, b a b D C to je AE = , gde je E podno`je 2 r visine spu{tene iz temena D na c h osnovicu AB . Prema Pitagorinoj c teoremi , za trougao AED va`i: r
2
ab 2 2 = c h = 25 16 = 9 , 2 odnosno a b = 6.
ab 2
Sl. 29
164
Re{avawem sistema
7. Iz podudarnosti trouglova ADO i AEO (sl. 30) zakqu~ujemo da je: DAO = 30 i AOD = 60 , pa je AO = 2r
i R=
(2r )
Napomena:
tg 30 =
r R=r 3 R
H s r O r
30
60
Sl. 30 8. Jedna~ina cos x + cos 2 x + cos 3 x + .... = 1 ima smisla za x k , k Z . Leva strana jedna~ine predstavqa zbir ~lanova beskona~ne geometrijske progresije za koju je a1 = cos x i q = cos x . Kako je q < 1 , bi}e 3 cos x . 2 3 cos x + cos x + cos x + .... =
1 cos x cos x = 1 dobijamo da Iz jedna~ine 1 cos x je cos x = 1 cos x , odnosno 2 cos x = 1 , 1 ili cos x = . Re{avawem posledwe jedna~ine 2
12
Sl. 31
165
b) Kako je
x, x 0 x2 = x , a x = , to }e za x 0 biti x , x < 0
za x < 0
3 2
1 0 -1 x
ln x, x > 0 ln x 0 za ln x = , to }e biti ln ( x ) , x < 0 x ( ,1] [1, ) , a za x ( 1,0 ) (0,1) }e biti ln x < 0 (vidi
je
-e
-1 0
167
1. a) [ta je ve}e:
b) Izra~unati
2. Re{iti jedna~ine: 7 x + 3 2x 1 7 x 1 = +1 , a) 12 4 2 3
2 x + 1 = x 1.
3. Re{iti trigonometrijsku jedna~inu cos 4 x + sin 4 x = cos 4 x. 4. Za koje vrednosti realnog parametra p jedna~ina 3 x 2 6 x 2 log 4 p = 0 ima oba pozitivna re{ewa? 5. Odrediti jedna~inu kru`nice koja prolazi kroz ta~ke A(2,6), B (7,1), C (5,5). 6. U trapsez sa kracima c = 13 i d = 15 upisan je krug polupre~nika 6. Izra~unati du`ine onovica tog trapeza. 7. Ta~kasti izvor svetlosti udaqen je 4m od centra lopte polupre~nika 2m. Izra~unati povr{inu neosvetqenog dela lopte. 8. Zbir svih ~lanova beskona~ne geometrijske progresije je zbir kvadrata ~lanova iste progresije je
2001
2 , a 3
4 . Koja je to progresija? 3
2001
a) ( x y )( y + 2 x 4 ) 0 , v) y x x 2 + y 1 0 .
1 1 3 3 (i je imaginarna 9. Izra~unati + i + i 2 2 2 2 jedinica). 10. U xOy -ravni predstaviti skupove ta~aka odre|ene relacijama:
)(
b) ( y 1) y e x 0 ,
168
( )
500
( )
1000
= 22000 .
3 4
39 25 5 5 13 7 13 2 10 8 32 7 13 7
2. a) Ako jedna~inu
14 1 = 13 7 ( 1)8 32 13
1 = 16
3 4
= 2 4
( )
3 4
= 8.
NZS (2,3,4,12) , tj. sa 12, dobijamo ekvivalentnu jedna~inu 3( x + 3) 6(2 x 1) = 4(7 x 1) + 19 . Sre|ivawem ove jedna~in dobija se da je 37 x = 0 , odnosno x = 0 .
x + 3 2x 1 7x 1 7 = +1 pomno`imo sa 4 2 3 12
b) Jedna~ina
2 x + 1 = x 1 ima smisla ako je 2 x + 1 0 i x 1 0 , 1 tj. ako je x i x 1 . Dakle, re{ewa tra`imo za sve x 1 . 2 2x + 1 = x 1 2x + 1 = x 2 2x + 1 x 1 x2 4x = 0 x 1 x( x 4 ) = 0 x 1 (x = 0 x = 4) x 1 x=4 .
cos 4 x + sin 4 x = cos 4 x
cos 2 x + sin 2 x
3.
169
c 2 log 4 p b 6 = , a x1 x2 = = . 3 a 3 a
6 > 0 log 4 p < 0 0 < p < 1 0 < p < 1 3 3 2 log 4 p 3 1 > 0 log 4 p p 4 2 p . 3 2 8 p>0 36 + 24 log 4 p 0 p>0 p>0 p>0
Dakle, p , 1 . 5. Koordinate ta~aka A, B i C zadovoqavaju jedna~inu kruga
1 8
(x p )2 + ( y q )2 = r 2 , pa je:
(2 p) + (6 q) = r2 2 2 7 p ) + (1 q ) = r 2 ( 2 2 (5 p ) + (5 q ) = r 2
2 2
II na~in (sl. 35) Odrediti jedna~ine simetrala s1 i s2 tetiva AC i BC . Presek simetrala je ta~ka O - centar kruga. Polupre~nik kruga je rastojawe
ta~ke O od ta~ke A . Jedna~ina prave AC je: y 6 = odnosno y 6 =
56 (x 2) , 52
k AC =
170
1 5 (x 5) , odnosno y 5 = 2 (x 5) . Koeficijent pravca 75 prave CB je k CB = 2 , pa }e koeficijent pravca prave s 2 ( s 2 je 1 normalna na CB ) biti . Prava s1 prolazi kroz sredi{te du`i 2 s1 2 +5 6+ 5 AC , tj. kroz ta~ku M , , A 2 2 C M s2 7 11 N odnosno M , , a prava s 2 2 2 B O prolazi kroz sredi{te du`i CB , 5 + 7 5 +1 tj. kroz ta~ku N , , 2 2 odnosno N (6,3) . Jedna~ine pravih s1 i s 2 su :
y 5 =
Sl. 35
s1 : y
11 7 = 3 x ; 2 2
s2 :
y 3=
1 (x 6) . 2
x dobijamo re{avawem 2
3x y = 5 . Iz druge jedna~ine je x = 2 y , pa se zamenom u x 2 y = 0 prvu jedna~inu, dobija da je 3 2 y y = 5 , odnosno da je y = 1 . Dakle, koordinate ta~ke O su x = 2 i y = 1 . Du`ina du`i OA je
polupre~nik kruga, pa je r = tra`enog kruga je
= 5 , a jedna~ina
b
6. Kako je trapez tangentni , to }e zbir osnovica biti jednak zbiru krakova, tj. a + b = c + d = 28 , a visina trapeza h bi}e jednaka 2r (sl. 36). Du`ine osnovica nalazimo re{avawem sistema:
r
c d
r
x a y
Sl. 36
171
a+b =c+d
2 2
x = R h . Povr{ina lopte je PL = 4 R 2 . Povr{ina loptinog odse~ka je Pod = 2 R h . Kako je OBC ~ OAB (trouglovi OBC i OAB su pravougli i uglovi kod temena O su im jednaki , OC OB x 2 sl. 37), to je , pa je = , = B OB OA 2 4 odnosno x = 1 m . Iz h = R x R x h sledi da je h = 1 m .
O C D
Sl. 37
PNO = 4 R 2 2 Rh = 16 4 = 12 m 2 .
8. Zbir svih ~lanova geometrijske progresije postoji ako je q < 1 . Kvadrati ~lanova takve geometrijske progresije tako|e ~ine geometrijsku progresiju ~iji je koli~nik q = q 2 , a prvi ~lan
172
a1 =
2 (1 q ) 3
1 1 2q + q 2 3
2 a1 = (1 q ) 3 . 2 2 = 1 q 4q 2q 2 = 0
1 . Prema uslovu 2 1 zadatka , q mora biti mawe od 1, pa je re{ewe zadatka q = i 2 1 1 1 a1 = 1 . Prvih nekoliko ~lanova progresije je 1, , , ,... . 2 4 8
2 2 + i sin cos 3 3
2001
4 + cos 3
4 + i sin 3
2001
=
2001
2 2 2 2 = cos + i sin + cos + i sin = 3 3 3 3 2 2001 2 2001 2 2001 2 2001 = cos + i sin i sin + cos 3 3 3 3 = 2 cos ( 2 667 ) = 2 cos ( 667 2 ) = 2 1 = 2 .
2001
173
z1
4 3
0
2 3
z2
Sl. 38 10. a)
(x y )( y + 2 x 4) 0 (x y 0 y + 2 x 4 0) (x y 0 y + 2 x 4 0) ( y x y 2 x + 4 ) ( y x y 2 x + 4 )
y y y
4 3 2 1
0 1 2
4 3 2 1
4 3 2 1
0 1 2
0 1 2
Sl. 39
Sl. 40
Sl. 41
Na slici 39 predstavqen je skup ta~aka za ~ije koordinate va`i y x y 2 x + 4 , a na slici 40 je predstavqen skup ta~aka za ~ije koordinate va`i y x y 2 x + 4 . Skup ta~aka koji zadovoqavaju datu relaciju predstavqen je na slici 41.
b)
( y 1) (y e x ) 0 (y 1 0 y e x 0) (y 1 0 y e x 0)
y 1 y ex y 1 y ex
) (
174
y e 1 -1 0 1 x
y e 1 -1 0 1 x
y e 1 -1 0 1 x
Sl. 42
Sl. 43
Sl.44
Skup ta~aka za koje je y 1 predstavqen je na slici 42, skup ta~aka za koje je y e x predstavqen je na slici 43, a wihov presek na slici 44.
y e 1 -1 0 1 x y e 1 -1 0 1 x y e 1 -1 0 1 x
Sl. 45
Sl. 46
Sl. 47
Skup ta~aka za koje je y 1 predstavqen je na slici 45, skup ta~aka za koje je y e x predstavqen je na slici 46, a wihov presek na slici 47.
y e 1 -1 0 1 x
175
slici 48. v)
( y x )(x 2 + y 1) 0
y x 0 x2 + y 1 0 y x 0 x2 + y 1 0 y x y 1 x2 y x y 1 x2 .
y 1 x y 1 y
) (
) (
1 1
-1
-1
-1
y x
Sl.49
y 1 x2
Sl.50
y x y 1 x2
Sl.51
y 1 -1
y 1 1 x
y 1
-1
-1
y x
Sl.52
y 1 x2
Sl.53
y x y 1 x2
Sl.54
176
-1
( y x )(x 2 + y 1) 0
Sl. 55 Na slici 55 prikazana je unija skupova predstavqenih na slikama 54 i 51, {to je i re{ewe zadatka.
177
1. a) [ta je ve}e
b) Izra~unati
1 3 10 + 5 7 11 4 2 2 1 : 0,6 : 7 3 108
2. Re{iti jedna~ine: a)
3x 2 2 x 9 3 2 x 1 = 6 , 2 13 2 2
b)
x 1 = x 3 .
log3 2 x x 2 < 1 .
5. Odrediti ta~ku krive 3 x 2 y 2 = 2 koja je najbli`a pravoj y = 3x 1 . 6. U jednakostrani~ni trougao stranice a tri podudarna kruga su upisana tako da se me|usobno dodiruju i da svaki od wih dodiruje dve stranice tog trougla. Odrediti polupre~nike tih krugova. 7. Prava kru`na kupa je opisana oko pravilne ~etvorostrane piramide. Visina piramide je 7 cm , a zapremina 70 cm3 . Izra~unati povr{inu i zapreminu kupe. 8. Odrediti zbir svih ~lanova beskona~ne opadaju}e geometrijske progresije ako je zbir prvog i ~etvrtog ~lana 54, a zbir drugog i tre}eg 36. 9. U zavisnosti od realnog parametra a odrediti broj realnih re{ewa jedna~ine 2 x 3 9 x 2 = a . 10. Ne koriste}i se izvodima, izra~unati slede}e grani~e vrednosti: a) lim
x 0
x +1 1 , sin 3 x
b) lim
x 0
cos x cos 2 x , x2
v) lim x 1
1 3 . 1 x 1 x3
178
49500 = 7 2
( )
500
( )
2 3
1000
= 23000 .
2 3
1 3 10 + 5 7 11 b) 4 2 2 1 : 0,6 : 7 3 108
22 10 35 11 = 4 8 5 108 3 3 7
4 = 7 108 7
2 3
1 = 27
2 3
= 3
( )
3
2 3
= 32 = 9 .
3.
( sin =
179
2 2 sin 2 + cos 2 = = sin cos + sin 2 = cos 2 + sin 2 = tg 2 1 tg 2 1 sin 2 1 cos 2 ( sin 2 + cos 2 ) cos 2 = cos 2 . = cos 2 sin 2
4.
x 2 < 3 2 x x ( ,0) (0,1) x 2 + 2 x 3 < 0 x ( ,0) (0,1) ( x 1)( x + 3) < 0 x ( ,0) (0,1) -3 1 x ( 3,1) x ( ,0) (0,1) x ( 3,0) (0,1) . 3 2) Za x 1, osnova logaritma je pozitivna i mawa od 1, pa je 2
logaritamska funkcija opadaju}a. Dakle, u ovom slu~aju je
( )
180
3x 2 y 2 = 2
je
x2 y2 = 1. 2 2 3
Koeficijent pravca date prave p je k p = 3 . Tangenta krive koja je paralelna datoj pravoj dodiriva}e krivu u tra`enoj ta~ki. Zna~i,
x2 y2 = 1 je a2 b2
2 2 3 2 = n 2 , tj. n = 2 ili 3 n = 2 . Jedna~ine tangenti su: t1 : y = 3x 2, i t 2 : y = 3x + 2, a odgovaraju}e dodirne ta~ke su P (1,1) i P1 ( 1,1) . 1
Primenom formule za rastojawe ta~ke od prave dobija se da je
d (P , p ) = 1
3 1 1 1 9 +1
3 ( 1) + 1 1 1 3 < d (P2 , p ) = = . 10 9 +1 10
Tra`ena ta~ka je P (1,1) . 1 6. Neka je x rastojawe od temena ugla trougla do dodirne ta~ke kruga upisanog u taj ugao . Tada je a = 2r + 2 x (vidi
a r x
30
a 3 1 a , odnosno r = . je r = 4 2 3 +1
r x
r 2r
r x
Sl. 56
181
r polupre~nik osnove kupe. Prema uslovu zadatka je H p = H k = 7cm , a kvadrat stranice a je upisan u krug polupre~nika r (sl.57). Iz 1 1 formule za zapreminu piramide V p = B p H p = a 2 H p sledi da je 3 3 3 3V p 3 70 cm = 30 cm 2 . , tj. a 2 = a2 = 7cm Hp
H D r r
2r = a 2 , iz ~ega se kvadrirawem dobija da je 4r 2 = 2a 2 . Kako je a 2 = 30 , to je r 2 = 15 , pa je zapremina kupe 1 1 1 Vk = Bk H k = r 2 H k = 15 7 = 35 cm3 . Prema Pitagorinoj 3 3 3 2 2 2 teoremi je s = r + H (sl. 58), odakle dobijamo da je s = 8cm .
Povr{ina kupe je
Pk = r ( r + s ) = 15
15 + 8
cm2 .
a1 (1 + q ) 1 q + q 2 a1q (1 + q ) a1 1 + q 3
) = 54 )
36 = 54
182
9. Analizira}emo krivu f ( x ) = x 2 (2 x 9 ) . 1) D f = R ,
y
f ( x ) = x2 ( 2 x 9)
2) f ( x ) = 0 x = 0 x =
3 9/2 x
g ( x) = a
f ( x) = 0 x = 0 x = 3 .
-27
x f ( x) f ( x)
( , 0 ) ( 0,3) ( 3, )
+ +
Sl. 59
5) f ( x ) = 12 x 18
183
1) za a > 0 ili a < 27 jedna~ina f ( x ) = g ( x ) ima jedno re{ewe, 2) za a = 0 ili a = 27 jedna~ina ima dva re{ewa, 3) za 27 < a < 0 jedna~ina ima tri re{ewa.
10. a)
lim
x 0
(
)
x +1 1 sin 3 x
)(
x +1 +1 x +1 +1
) = lim
x +11 sin 3 x
x 0
x +1 +1
= lim
x 0
3x = 1 = 1, x +1 +1 3 2 3 6
jer je
lim 3x = lim 1 = 1 = 1 . x 0 sin 3 x x 0 sin 3 x 1 3x x 2x x + 2x 2 sin sin cos x cos 2 x 2 2 = b) lim = lim 2 2 x 0 x 0 x x
1 3 = lim x 2 + x + 1 3 = lim x 2 + x 2 = x 1 1 x3 1 x3 1 x 1 x3 x 1
( x 1)( x + 2 ) = 3 = 1 . x 1 1 x 1 + x + x 2 ( )( ) 3
184
2. Re{iti jedna~ine: a) x + 2 2 x 1 = 1 ;
x 2 + px 2 <2 x2 x +1
5. Odrediti ta~ku krive y 2 = 8 x koja je na najkra}em odstojawu od prave y = x + 4 . Koliko iznosi to odstojawe? 6. Du`ina osnovice jednakokrakog trougla je 60cm, a polupre~nik upisanog kruga 15cm. Izra~unati povr{inu ovog trougla. 7. Na}i visinu trostrane jednakoivi~ne piramide zapremine V. 8. Zbir prvog i sedmog ~lana aritmeti~ke progresije je 2, a razlika izme|u {estog i drugog ~lana je 8. Koliko ~lanova progresije treba sabrati da bi wihov zbir bio 16?
3x 2 y = 576 . log 2 ( y x ) = 4
v) y = kx 2 + 2kx + k + 1 .
185
(a b )2 a b a3 b3 b) + 3 : 2 2 = ab b a a b
(a =
a 2 2ab + b 2 + 3ab a 2 b 2 a 2b 2 = = ab ab ( a b ) a 2 + ab + b2
2
(a
+ ab + b 2 ( a b )( a + b )
2
+ ab + b 2 ( a b )
= a + b , uz uslov da je a b, ab 0 .
2. a) Kako je
x + 2, x 2 x+2 = ( x + 2 ), x < 2
2 x 1, x 2x 1 = (2 x 1), x <
1 2 , 1 2
b)
Kako je f ( x ) = x 2 2 x , to je f ( f ( x )) = f 2 ( x ) 2 f ( x ) , pa je
f 2 (x ) 2 f (x ) = 3 f
f (x ) =
(x ) 2 f (x ) 3 = 0
tgx =
Sl. 60
187
Tra`ena ta~ka je dodirna ta~ka parabole y 2 = 8 x i tangente te parabole koja je paralelna datoj pravoj l (sl. 61).
l : y = x + 4 kl = 1 t : y = kx + n k = 1
p 4 = =2. 2k 2 1
d=
1 2 + ( 1) 4 + 4 12 + ( 1)
2
formuli
za
rastojawe
ta~ke
od
prave,
24+4 1+1
2 = 2. 2
r 15 1 = = , a 30 2 2
h b r
2
Sl. 62
188
Iz
II na~in Neka je AB=a osnovica, AC=BC=b krak i CD=h visina koja odgovara osnovici (sl. 63) i neka je O centar upisanog kruga.Iz sli~nosti trouglova OCE i BCD sledi da je
ra br 15 60 +2 = + b 15 = 450 + 15b 2 2 2 (II )P = ah = 60 2(b 30) = 60(b 30) 2 2 Re{avawem jedna~ine 450 + 15b = 60(b 30) dobijamo da je 45b = 2250 , odnosno b = 50cm , A pa je P = 450 + 15 50 = 1200cm 2 .
( I ) P =
h b O r a r
x E 30 D
2
30
a 3 i 2
8 8 a 2 3 2a 2 a 2 1 = H = h h , to je H 2 = h 2 = . , odnosno H = 9 9 4 3 3 3
Na osnovu formule za zapreminu piramide dobijamo da je
Sl. 64
189
H=
a 2 3
2 3
3 6 2V = 3
24V 3 3
= 23
V 3.
a1 + a7 = 2 a1 + a1 + 6d = 2 2a1 + 6d = 2 a1 = 5 . a6 a2 = 8 a1 + 5d a1 d = 8 4d = 8 d =2
n 2a1 + ( n 1) d , n N , 2 n to je 16 = 10 + ( n 1) 2 , iz ~ega sledi da je n 2 6n 16 = 0 , 2 odnosno n = 8 ili n = 2 . Dakle, treba sabrati osam ~lanova date Sn =
progresije da bi wihov zbir bio 16. 9. Zadatak ima smisla ako je y x > 0 . Tada je Kako je zbir prvih
~lanova
aritmeti~ke
progresije
3x 2 y = 576
( )
6 x 16 = 576 6 x = 36 x = 2 3x 2 x 24 = 576 . y = 4 + x y = 4 + x y = 6 y = 4+ x
10.a) Grafici funkcija y = kx 1, k R su prave ravni xOy koje prolaze kroz ta~ku A ( 0, 1) , pri ~emu y-osa ne pripada ovom pramenu pravih (sl. 65).
k<0 y 0 k>0
k=0
A
1
190
b) Kako je
y, y 0 y = , to je y, y < 0 x2 y y = 1 y 0 x2 y2 = 1 y 0 , i
x2 y y = 1 y < 0 x2 + y 2 = 1 y < 0 .
Odgovaraju}a linija je prikazana na slici 66.
y
0 1
Sl. 66 v) Jedna~inu
y = kx 2 + 2kx + k + 1, k R
y = k ( x + 1) + 1 .
2
napi{imo
obliku
Grafici ovih linija su parabole koje imaju teme u ta~ki T ( 1,1) , kada je k 0 , a za k = 0 , to je prava y = 1 (sl. 67).
k>0
k=0
k<0
1 0
Sl. 67
191
( 2 )
+9
1 2
812 + 3
1 log 2 3
2 3 (a + b ) ab
b a a3 + b3 : . a b a 2b 2
1 1 + x + x + x3 +
2
4x 1 . 2
1 2x > . x + 1 2x 1
5. Odrediti ta~ku krive 2 x 2 + y 2 = 3 koja je na najkra}em odstojawu od prave 2 x y + 4 = 0 . 6. Kroz proizvoqnu ta~ku u datom trouglu povu~ene su prave paralelne stranicama i tako dobijena tri mawa trougla ~ije su povr{ine P1, P2 i P3. Kolika je povr{ina datog trougla? 7. U pravu kru`nu kupu sa polupre~nikom osnove r = 4cm i visinom H = 6 cm upisan je vaqak maksimalne zapremine. Izra~unati tu zapreminu. 8. Tre}i ~lan aritmeti~ke progresije je 9, a razlika izme|u sedmog i drugog ~lana je 20. Koliko ~lanova progresije treba sabrati da bi wihova suma bila 91?
x + xy + y = 14 . x 2 + xy + y 2 = 84
( v) (x
+ y 2 1 (y + x ) 0 .
192
( 2 ) + 9
2
1 2
812 + 3
2
( )
1 log 2 = 2 + 1 81 4 + 3 = 9 +2 = 2+ 1 1 +2 = 4. 3 3
3
1 log 2 3
a 2 ab + b 2 ( b a )( b + a )
( a + b ) ( a 2 ab + b2 )
= a b , uz uslov ab 0, a b .
2. a) Kako je
1 3x 1, x 2 x, x 2 3 3x 1 = , i 2 x = , ( 2 x ) , x > 2 ( 3x 1) , x < 1 3
3 x 1 2 x = 1 }emo re{avati posebno u slede}im
jedna~inu
intervalima: , , , 2 i ( 2, + ) . 3 3
1 1
193
b) Kako zbir ~lanova beskona~ne geometrijske progresije postoji samo za q < 1 , a kvadratni koren postoji za nenegativne brojeve, to }e, s obzirom na to da leva strana ne mo`e biti 0 , jedna~ina 1 4x 1 = imati smisla za 4 x 1 > 0 i x < 1 , tj. 2 3 2 1+ x + x + x +
1 1 < x < 1 . Kako je q = x pozitivno, to }e biti S = , pa va`i: 4 1 x 1 4x 1 1 4x 1 2 = = 4(1 x ) = 4 x 1 2 3 1 2 2 1 + x + x + x + ..... 1 x 5 1 4 x 2 12 x + 5 = 0 x = x = . 2 2 1 Prema uslovu zadatka, re{ewe jedna~ine je samo x = . 2 2 2 2 2 3. cos 2 x + sin x = cos x cos x sin x + sin x = cos x cos 2 x cos x = 0 cos x ( cos x 1) = 0
za
2 x2 + 1
5. Tra`ena ta~ka je dodirna ta~ka elipse 2 x 2 + y 2 = 3 i wene tangente koja je paralelna datoj pravoj p : 2 x y + 4 = 0 .
194
Koeficijent pravca tangente jednak je koeficijentu pravca prave p . Eksplicitni oblik jedna~ine prave p je y = 2 x + 4 , iz ~ega sledi da je k p = 2 , pa je i kt = 2 . Iz kanonskog oblika jedna~ine elipse e :
x2 y2 3 + = 1 nalazimo da je a 2 = i b 2 = 3 , pa iz uslova 3 3 2 2 x2 y2 dodira n 2 = a 2 k 2 + b 2 prave y = kx + n i elipse 2 + 2 = 1 , gde je a b 2 k = 2 , dobijamo da je n = 9 . Jedna~ine tangenti su:
t1 : y = 2 x + 3 i
t2 : y = 2x 3 .
2 x 2 + y 2 = 3 2 x 2 + y 2 = 3 Re{avawem sistema i dobijamo 2 x y = 3 2 x y = 3 dodirne ta~ke P1 ( 1,1) i P2 (1,1) . Rastojawa ovih ta~aka do prave p : 2 x y + 4 = 0 su:
d (P1 , p ) = 2 ( 1) 1 + 4 4 +1 = 1 5
i d (P2 , p ) =
2 1 + 1 + 4 4 +1
7 5
A1
C1
C2
Sl. 68
195
Trouglovi MB1 B2 , A1 MA2 i C 2 C1 M su sli~ni trouglu ABC (sl. 68), jer su im svi odgovaraju}i uglovi jednaki kao uglovi sa paralelnim kracima. Ako je CB = a , B2 M = a1 , A2 A1 = a2 i A1B = a3 , prema uslovu zadatka sledi da je a1 + a 2 + a3 = a . Povr{ine sli~nih trouglova se odnose kao kvadrati odgovaraju}ih stranica, pa je
P a12 P a12 a 1 = 2 P = P = 1 P 1 1 2 P a a a P2 a2 2 P a2 2 a = 2 P2 = P2 = 2 2 P a a a
P3 a32 P a32 a = 2 P3 = P3 = 3 P a a a2
Iz (1), (2) i (3) se dobija da je iz ~ega sledi da je P =
(1)
(2)
(3)
a + a 2 + a3 P1 + P2 + P3 = P 1 , a
P1 + P2 + P3 .
7. Neka je H1 visina vaqka upisanog u kupu (sl. 69). Prema uslovu zadatka, visina kupe je H = 6 cm , a polupre~nik osnove kupe je r = 4 cm. Na osnovu sli~nosti trouglova osen~enih na slici 69, sledi da je
Iz
196
6 H1
r1 H1
r
Sl. 69
4 r1
(14 x y )
= 142 + x 2 + y 2 2 14 x 2 14 y + 2 xy = 196 + x 2 + y 2 28 x 28 y + 2 xy ,
to je
xy = 14 x y xy = 196 + x 2 + y 2 28 x 28 y + 2 xy 2 2 2 2 x + xy + y = 84 x + xy + y = 84
197
28 ( x + y ) = 196 + 84 x 2 + xy + y 2 = 28 ( x + y ) 196 2 2 2 2 x + xy + y = 84 x + xy + y = 84
x = 10 y x + y = 10 2 2 2 2 x + xy + y = 84 (10 y ) + y + (10 y ) y = 84 x = 10 y
. y 10 y + 16 = 0
2
Re{avawem druge jedna~ine sistema dobijamo da je y = 8 ili y = 2 . Skup re{ewa sistema je II na~in: Kako je
{(8,2), (2,8)} .
2
ekvivalentan
x + y + xy = 14 . Uvo|ewem smene 2 (x + y ) xy = 84
a = x + y , b = xy dobija se da je
a + b = 14 a = 10 a + b = 14 . 2 2 a b = 84 ( a b )( a + b ) = 84 a b = 6 b = 4 a + b = 14
Prelaskom na stare promenqive , jednostavno se dolazi do re{ewa sistema.
10.a)
x2 + y 0 y x + 1 0 x2 + y 0 y x + 1 0 y x2 y x 1 y x2 y x 1 .
( (
(x
+y
) ( y x + 1) 0
) (
) (
198
1 x
1 x
1 x -1
y=x
-1
y = x 1
-1
y x2
Sl. 70
y x 1
Sl. 71
y x2 y x 1
Sl. 72
y 0 1 x -1
-1
1 x -1
0 -1
1 x
y x2
Sl. 73
y x 1
Sl. 74
y x2 y x 1
Sl. 75
199
y 0 1 x -1
( y x
y x 1 y x2 y x 1
) (
Sl. 76 Unija skupova prikazanih na slikama 72 i 75 ,tj. kona~no re{ewe, prikazano je na slici 76. b)
( y ln x )( x 1) 0 ( y ln x 0 x 1 0 ) ( y ln x 0 x 1 0 ) ( y ln x x 1) ( y ln x x 1)
y 1 0 1 e y
x =1
1 e x
y 1 0 1 e x
y = ln x
x
1 0
y ln x
Sl. 77
x 1
Sl. 78
y ln x x 1
Sl. 79
x 1
Sl. 80
y ln x
Sl. 81
y ln x x 1
Sl. 82
200
( y ln x x 1) ( y ln x x 1)
Sl. 83 Unija skupova prikazanih na slikama 79 i 82 predstavqena je na slici 83, {to je i kona~no re{ewe zadatka. v)
(x
( (
+ y2 1 ( y + x ) 0
x2 + y 2 1 0 y + x 0 x2 + y 2 1 0 y + x 0 x2 + y 2 1 y x x2 + y 2 1 y x
y
) (
) (
)
y
x2 + y2 = 1
0 1 x
1 x
1 x 1
y = x
y=x
x2 + y2 1
Sl. 84
y x
Sl. 85
x2 + y2 1 y x
Sl. 86
201
x 1
1 x
1 x
-1
-1
-1
x2 + y2 1
Sl. 87
y x
Sl. 88
x2 + y2 1 y x
Sl. 89
1 x
(x
-1
2
+ y 2 1 y x x2 + y2 1 y x
Sl. 90
) (
Unija skupova prikazanih na slikama 86 i 89 predstavqena je na slici 90, {to je i kona~no re{ewe zadatka.
202
+ 2k , k Z ili x =
+ 2l , l Z .
9. Koristi}emo identitet x 4 + y 4 = x 2 + y 2
2x 2 y 2 .
2 x 4 + x 2 y 2 + y 4 = 481 x 2 + y 2 x 2 y 2 = 481 2 2 2 2 x + xy + y = 37 x + y + xy = 37
(37 xy )2 x 2 y 2 = 481
x 2 + y 2 = 37 xy
xy = 12
1369 74 xy + x 2 y 2 x 2 y 2 = 481 2 2 x + y = 37 xy
12 x2 y= 2 x x + y 2 = 25 4 2 x + 144 25 x = 0
( )
25 x 2 + 144 = 0 12 . y= x
t 2 25t + 144 = 0 ~ija su re{ewa t1 = 16 i t 2 = 9 , odakle sledi da je 12 x {4,4,3,3}. Kako je y = , to }e skup re{ewa datog sistema biti x {(4,3), ( 4,3), (3,4), ( 3,4)} .
x, x 0 , to je x , x < 0
y
10. a) Kako je x =
-1
Sl. 32
166
1 1 a +1 . : 1 + + a 1 a a 1 a + a +1
2 1 3
2. Re{iti jedna~ine: log ( x + x ) 6 x = 0,121212 , b) 3 a) = 2. 11 3. Re{iti trigonometrijsku jedna~inu cos x cos 6 x + cos 5 x = 1 . 4. Za koje vrednosti parametra a R realni koreni x1 i x2 jedna~ine x x x 2 + ax + 1 = 0 zadovoqavaju uslov 1 + 2 < 7 . x 2 x1 5. Odrediti ta~ku krive 2 x 2 + y 2 = 3 koja je najvi{e udaqena od prave y = 2 x + 4 . 6. Tri kruga polupre~nika r me|usobno se dodiruju u ta~kama M, N i P. Izra~unati povr{inu krivolinijskog trogula MNP. 7. Izra~unati povr{inu i zapreminu kupe upisane u jednakoivi~nu ~etvorostranu piramidu du`ine ivice 2 cm . 8. Zbir prva tri ~lana aritmeti~ke progresije je 18, a zbir slede}a tri ~lana je 0. Odrediti zbir prvih dvadeset ~lanova te progresije. 9. Date su realne funkcije: x2 x2 f1 (x ) = x , f 2 (x ) = , f 3 (x ) = , x x
f 4 ( x ) = 2log2 x i
f 5 ( x) = x 2 .
Ispitati da li me|u datim funkcijama ima jednakih, a zatim skicirati grafik funkcije f (x ) = f 3 (x ) f 1 (x ) . 10. Odrediti sve prirodne brojeve koji su deqivi brojem 8, ~iji je zbir cifara jednak 7, a proizvod cifara jednak 6.
203
1 2
2 1 3 = + 2 + 18 7 6 7
1 2
1 1 = 4 2 = 21 = . 2
1 1 a +1 = + : 1 + a 1 a a 1 a + a +1 a a +1 a + a 1 a 1 + a +1 = : = + a (a + 1) a (a 1) a 1
a +1 a + a + a 1
a 1 = a 1 . a 1 + a +1
2. a)
6 600 600 x = 0,121212... x = 12,1212... x = 12 + 0,1212... 11 11 11 600 6 594 12 11 600 6 x = 12 + x x = 12 x = = 12 x 11 594 11 11 11 11 2 x= . 9 6 12 12 12 x = 2 + 4 + 6 + ... 11 10 10 10
II na~in
koju je:
12 2 a 12 1 a1 = 2 , q = 2 < 1 i S = 1 = 10 , pa je 1 q 1 1 10 10 102
204
12 2 6 6 12 12 11 2 x = 10 x= x= . x= 1 11 9 11 99 99 6 1 2 10
b) Jedna~ina ima smisla za x 0 . Kako je x 2 = x , to je
2
log 1 ( x 2 + x )
3
=2 1 3
()
2 1 log 1 ( x + x ) 3
=2 1 3
2
()
log 1 ( x 2 + x )
3
=2
x2 + x = 2 x2 + x 2 = 0 x + x 2 = 0 x = 1 x = 2 ( x = 1 x = 1) x x = 1 x = 1 .
3. cos x cos 6 x + cos 5 x = 1 cos x + cos 5 x = 1 + cos 6 x
sin
, kao i ~iwenica da se
svi
205
D = a 2 4 1 1 0
tj.
ako
je
( a 2 )( a + 2 ) 0 ,
odnosno
-2
Sl. 91
-3
Sl. 92
y = 2 x + 3 ,
P (1,1) , 1
d1 (P , p ) = 1
6. Centri krugova su temena jednakostrani~nog trougla stranice 2r (sl. 93). Povr{inu krivolinijskog trougla MNP dobijamo kada od povr{ine trougla O1O2O3 oduzmemo povr{ine podudarnih kru`nih ise~aka O1MN , O2 NP i O3 PM . Prema tome,
206
( 2r )
r 2 60
360
=
M
O3
P
4r 2 3 r 2 = = 4 2 r2 = r2 3 = r2 3 . 2 2
O1
O2
Sl. 93 7. Baza piramide je kvadrat stranice a = 2 cm , a baza upisane kupe je krug upisan u taj kvadrat, pa je polupre~nik r =
a = 1 cm (sl. 96). 2
Visina piramide H i visina kupe se poklapaju. Kako je piramida jednakoivi~na, wene bo~ne ivice su jednake osnovnim. Iz pravouglog trougla (sl. 94 i sl. 95) ~ija je jedna kateta visina piramide, druga kateta polovina dijagonale baze i hipotenuza bo~na ivica piramide, na osnovu Pitagorine teoreme, nalazimo da je
a 2 a 2 a2 , tj. H 2 = , odnosno H = = 2 . Visina h H = a 2 2 2 bo~ne strane piramide je izvodnica s kupe ,pa, kako je bo~na strana a 3 2 3 = = 3 . Sada mo`emo jednakostrani~ni trougao, to je h = 2 2
2 2
B = r 2 = cm 2 ; M = r s = 1 3 = 3 cm 2 1 1 V = BH = 2 cm3 . P = B + M = 1 + 3 cm2 , 3 3
a a
r
hh
a 2 2
a
a 2 2
a
Sl. 94
a
Sl. 96
Sl. 95
207
8. Neka je a1 prvi ~lan , a d razlika date aritmeti~ke progresije. Prema uslovu zadatka je
a1 + ( a1 + d ) + ( a1 + 2d ) = 18 a1 + a2 + a3 = 18 a4 + a5 + a6 = 0 ( a1 + 3d ) + ( a1 + 4d ) + ( a1 + 5d ) = 0
Sn =
9. Dve funkcije su jednake ako su im jednaki domeni, kodomeni i pravila preslikavawa. Razmotrimo date funkcije:
f 1 ( x ) = x, x R
Grafik funkcije f1 prikazan na slici 97.
y 1 0 1 x
Sl. 97
f 2 (x ) =
x2 = x , x 0. x
Sl. 98
f 3 (x ) =
x 2 x, x > 0 = x x, x < 0
Sl. 99
208
f4 ( x ) = 2
log 2 x
= x, x > 0.
Sl. 100
y
f5 (x ) = x 2 = x , x R .
Grafik funkcije f5 prikazan na slici 101.
0 x
y
0, x > 0 f (x ) = f 3 (x ) f1 (x ) = . 2 x, x < 0
Grafik funkcije f dat je na slici 102.
-1 2
Sl. 102 10. Posledwa cifra tra`enog prirodnog broja n mora biti parna, jer je n = 8 k , k N paran broj. Posledwa cifra ne mo`e biti 8, jer je zbir cifara 7, a ne mo`e biti ni 0, jer je proizvod cifara 6. Jedine mogu}nosti su: 16, 1132, 1312 i 3112. Kako 1132 nije deqiv sa 8, re{ewe zadatka su brojevi : 16, 1312 i 3112.
209
3 1 1 1 2 a) 3 : 7 5,25 : 10 + : 0,2 , b) 4 2 2 2 5
2. Re{iti jedna~ine: a)
( 2 )2
+8
2 3
1 2
+2
log 1 4
2
2 x + 3 5 x 2 7 3x , + = 5 3 2
b) 3
log 1 ( x 2 + x )
3
= 1 6
4 3
4. Re{iti nejedna~inu
()
3 5
log 0 ,2 2 x 1 x+2
> 1.
ta~ku najbli`u pravoj
5.
Na
x2 + 2y2 = 9 x 4 y 10 = 0 .
krivoj
odrediti
6. Izra~unati povr{inu paralelograma ~iji je obim 20cm , o{tar ugao 30 , a visine se odnose kao 2 : 3 . 7. Visina H i izvodnica s prave kupe odnose se kao 3 : 5 , a wena zapremina je 128 cm3 . Izra~unati povr{inu kupe. 8. Re{iti jedna~inu sin x sin 2 x + sin 3 x ... =
1. 3
1 3 , 1 x 1 x3
b) lim
x 5
x 1 2 , x5
v) lim
x 0
tgx sin x x3
210
15 15 21 21 1 2 = : : + : = 4 2 4 2 10 10
1 10 15 2 21 2 = + 4 15 4 21 10 2
b)
1
1 1 1 = + 2 2 2
= 2.
( 2 )
+8
2 3
1 2
+2
log 1 4
2
= 2 + 2
( )
2 3 3
( )
1 2 2
+2
log 1 1 2 2
()
= 2 + 2 2 2 1 + 2 2 = 2 +
1 1 1 + = 2. 4 2 4
= 1 1 6 3
( ) (1) 3
2
2 1 log 1 ( x + x ) 3
=1 6
log 1 ( x 2 + x )
3
=1 6
1 1 = x + x 6
211
x2 + x = 6 x + x 6 = 0 t2 + t 6 = 0 t = x (t = 2 t = 3) t = x x = 2 x = 2 x = 2 .
3.Jedna~ina ima smisla za x k , k Z x
(t = 2 t = x ) (t = 3 t = x x > 0 )
+ l , l Z .Tada je:
tgx + ctgx =
x=
+ l , l Z x =
+ s , s Z .
4. Nejedna~ina
ima
smisla
za
( 2 x 1)( x + 2 ) > 0 ,
tj. za x ( ,2 ) , , (sl. 103).
2x 1 > 0, x+2
odnosno
za
1 2
-2
1/2
Sl. 103
212
()
3 5
log 0 ,2 2 x 1 x+2
>1 3 5
()
log 0 ,2 2 x 1 x+2
()
-2
Sl. 104
( , 2 ) ( 3, + ) .
x2 y2 + = 1 . Dodirna ta~ka 9 9 2
1 . Tangenta 4
elipse i wene tangente, paralelne datoj pravoj bi}e tra`ena ta~ka. Data prava x 4 y 10 = 0 ima koeficijent pravca k p = je paralelna sa pravom
p , pa je k t =
y = kx + n
elipse
x2 y2 + =1 a2 b2 213
je
1 9 ili x 4 y + 9 = 0 x+ 4 4 1 9 ili x 4 y 9 = 0 . t2 : y = x 4 4 x 2 + 2 y 2 = 9 x 2 + 2 y 2 = 9 Re{avawem sistema i dobijaju se x 4 y + 9 = 0 x 4 y 9 = 0 dodirne ta~ke P ( 1, 2 ) i P2 (1,2 ) , a na osnovu formula za pastojawe 1
ta~ke od prave sledi da je
d (P1 , p ) =
1 8 10
19
d (P2 , p ) =
1 + 8 10
1 17
6. Kako je O = 2a + 2b , to je 2(a + b ) = 20 , pa je a + b = 10 .
ha
Povr{ina paraleloggrama je :
30
60
P = a ha = b hb = 12 cm 2 .
hb
Sl. 105
214
7. Kako je H : s = 3 : 5 , to je H =
3s pa 5
r 2 = s 2 H 2 , odnosno
tj. r 2 = s 2 kupe V =
r2 = s2
9s 2 , 25
H r
16 . Iz formule za zapreminu 25
1 2 Sl. 106 r H , prema datim podacima 3 1 128 = r 2 H , odnosno 3 128 = r 2 H , dobija se da je 3 3 s 16 16 3s ili 128 = , iz ~ega sledi da je s 3 = 8 125 , tj. 3 128 = s 2 25 5 125 tj. s = 10 . Sada nalazimo da je H = 6 i r = 8 . Povr{ina kupe je P = B + M = r (r + s ) = 8 18 = 144 cm 2 .
8. Leva strana jedna~ine predstavqa zbir svih ~lanova beskona~ne geometrijske progresije ( an ) za koju je a1 = sin x i
a1 biti sin x sin 2 x + sin3 x 1 q sin x = 1 , odakle Prema uslovu zadatka je 1 + sin x 3 1 dobijamo da je sin x = , a re{ewa ove 2 5 x = + 2k , k Z ili x = + 2l , l Z . 6 6
jedna~ine (sl. 107) su svi brojevi oblika
= sin x 1 + sin x
1/2 1
Sl. 107
215
9.Analizira}emo krivu f ( x ) = x 3 3x 2 . 1) D f = R 2) f ( x ) = 0 x ( x 3) = 0
2
3) lim f ( x ) = lim x 3 1
x + x +
3
( 3x ) = + lim f ( x ) = lim x (1 3 ) = x
x
x = 0 x = 3
3 x
f ( x ) = x 3 3x 2
-4
4) f ( x ) = 3 x 2 6 x
f ( x ) = 0 3 x ( x 2 ) = 0
Prvi izvod funkcije je pozitivan za x ( ,0 ) (2,+ ) , a negativan za x (0,2 ) , pa je funkcija rastu}a u intervalima
x = 0 x = 2
Sl. 108
f ( x ) = x 3 3x 2
2 3
5)
g (x ) = k
-4
Sl. 109
f i g su re{ewa
216
1) jedno re{ewe, ako je k ( , 4 ) ( 0, ) , 2) dva re{ewa, ako je k { 4,0}, 3) tri re{ewa, ako je k ( 4,0) .
x 5
x 1 2 = lim x 5 x5
( x 5) (
x 1 2
)(
x 1 + 2
x 1 + 2
)=
= lim
x 1 4
x 5
( x 5)
x 1 + 2
sin x 1 1 tgx sin x cos x ) lim = lim = lim sin x 1 cos x = 3 2 x 0 x 0 x 0 x x 2 cos x x xx 2 sin 2 x 2 sin x sin x sin x sin x 2 = lim 2 2 = = lim x 0 x x 2 cos x x0 x 2 x 2 x cos x 2 2 sin x sin x lim 2 lim 1 = 111 1 = 1 = lim x 0 2 2 x x 0 x x0 2 cos x 2 lim sin x = 1 x 0 x
1 4
217
( i ) sin1
(iv )
= sin1 ,
( ii ) ( 2)2
=2 ,
(iii ) (v )
2
2 2 = 16 ,
arcsin1 =
72 6 7+2 6 .
b)
3 x2
5x 4 x + 2 3x 4 , = 3 4 2
x2 3 + x2 = 5.
2 sin x sin 3 x = 1 .
x +1
5. Odrediti ta~ku B simetri~nu ta~ki A( 2,3) u odnosu na pravu x + 2y 1 = 0 . 6. Oko kruga polupre~nika 2cm opisan je jednakokraki trapez povr{ine 20 cm 2 . Odrediti du`ine stranica trapeza. 7. Povr{ina omota~a prave pravilne trostrane piramide i povr{ina wene osnove odnose se kao 3 : 1 . Odrediti kosinus ugla pod kojim je strana piramide nagnuta prema osnovi. 8. Zbir prva 4 ~lana rastu}eg aritmeti~kog niza je 26, a proizvod drugog i tre}eg ~lana je 40. O kojem nizu je re~? 9. Izra~unati 10. Date su funkcije:
1 4
1 2
cos
2 4 + cos 5 5
1
x2 x x2 1 2 ln x , f 2 (x ) = x , f3 ( x ) = e , f 4 (x ) = , f 5 (x ) = . f1 (x ) = x x 1 x
Ispitati da li me|u wima ima jednakih , a zatim skicirati grafike za f 1 + f 5 i f 1 f 5 .
218
( 2)2
2
= 2 je ta~na, jer
( 2)2
2
(iii) Jednakost 2 2 = 16 nije ta~na, jer 2 2 = 2 4 2 4 = 16 . (iv) Jednakost log( 2 ) + log( 3 ) = log 6 nije ta~na, jer izraz na levoj strani nije definisan. (v) Jednakost arcsin1 = b)
(
=
72 6 7+2 6
72 6
)=
2
= 1 arcsin 1 =
2 72 6 7+2 6 +
7+2 6
)=
2
= 7 2 6 2 49 4 6 + 7 + 2 6 = 14 2 25 = 4 .
2.a) Ako se data jedna~ina pomno`i sa NZS (3,4,2 ) ,tj. sa 12 , dobija se:
4(5 x 4 ) 3( x + 2) = 6(3x 4) 20 x 16 3x 6 18 x + 24 = 0 x + 2 = 0 x = 2.
b) x 2 3 + x 2 = 5 x 2 3 0 x 2 5 0
x 2 3 = 25 10 x 2 + x 4 3 x 2 5 x 4 11x 2 + 28 = 0 3 x 2 5 t 2 11t + 28 = 0 t = x 2 3 x 2 5 x2 = 4 x = 2 x = 2 .
3. 2 sin x sin 3 x = 1 2
219
12
1 x
Sl. 110 + l , l Z . 6 x + 1, x 1 4.Uzimaju}i u obzir da je x + 1 = i da je osnova x 1, x < 1 eksponencijalne funkcije iz intervala (0,1) , pa je ona opadaju}a
+k
,k Z x =
1 4
3 x2
1 2
x +1
1 2
6 x4
1 2
x +1
y 1 0
0 < a <1
ax
x
6x 4 x + 1
-1
Sl. 111
x [1, ) x x [1, ) .
5. Ta~ka B bi}e na pravoj n koja je normalna na datu pravu p , prolazi kroz ta~ku A , a presek prave p i prave n je sredi{te du`i
1 1 AB (sl. 112). Eksplicitni oblik prave p je y = x + , iz ~ega 2 2 1 se dobija da je k p = . Koeficijent pravca normale n na datu 2
220
pravu je k n =
jedna~ina prave n bi}e y + 3 = 2 ( x 2 ) ili 2 x y 7 = 0 . Presek pravih p i n nalazimo re{avawem sistema jedna~ina:
S B p n
x + 2y 1 = 0 x + 2 y 1 = 0 x=3 2 x y 7 = 0 5y 5 = 0 y = 1
Sl. 112 Sredi{te du`i AB je ta~ka S (3,1) . Ako sa x i y ozna~imo koordinate ta~ke B , bi}e prema formulama za sredi{te du`i:
cos =
OS 1 a 3 , OS = , VS = h. 3 2 VS a2 3 ah i M =3 , 4 2
S
2
M : B = 3 : 1 , odnosno
Sl. 113
221
8. Neka je a1 prvi ~lan , a d > 0 razlika rastu}eg aritmeti~kog niza. Prema uslovu zadatka bi}e
a1 + a 2 + a3 + a 4 = 26
niza va`i da
i je
a 2 a3 = 40 .
Za
~lanove
aritmeti~kog
) (
) ( )(
) )
13 3d , {to ,zamenom u drugu, daje jedna~inu 9 d 2 = 0. Kako je 2 d > 0 , jedino re{ewe sistema je d = 3, a1 = 2 . Dakle, a1 = 2, a 2 = 5, a3 = 8 , itd. a1 =
+
2
cos
0
6 5
Sl.114
3 5
Sl. 115
222
3 3 sin 2 cos sin 5 5 5 5 = =2 3 sin 2 sin 5 5 2 6 2 sin sin sin sin 1 5 5 5 5 = 1 = = . 2 3 2 2 2 sin sin sin sin 5 5 5 5 cos
10. Funkcije f : A B i g : C D su jednake ako i samo ako je
( f , A, B ) = (g , C , D ) .
x2 f1 ( x ) = = x x x
2
= x , x 0 , odnosno
x, x > 0 f1 ( x ) = . x, x < 0
Sl. 116
f 2 ( x ) = x 2 = x , x R , odnosno
x, x 0 f2 ( x ) = . x, x < 0 Grafik funkcije f 2 prikazan je na slici 117.
Sl. 117
f3 ( x ) = eln x = x, x > 0 .
Grafik funkcije f3 prikazan je na slici 118.
Sl. 118
223
x 2 x x( x 1) f 4 (x ) = = x, x 1 . = x 1 x 1
Grafik funkcije f 4 prikazan je na slici 119.
1
y 1 0 1 x
Sl. 119
1 f 5 (x ) = x
= x, x 0 .
Sl. 120
( f1 + f 5 )(x ) = f1 (x ) + f 5 (x ) =
odnosno
x + x, x 0 ,
(f
+ f5
0, x < 0 ) ( x ) = 2 x, x > 0
2 0 1 x
Sl.121
y
( f1 f 5 )(x ) = f1 (x ) f 5 (x ) = x x ,
odnosno
x 0,
(f
-2
slici 122.
-4
Sl. 122
224
2 2 4 1 3 3 1 2 a) : : ; 3 5 2 2 8 8 5 1 4 v) ( 0 ,5 ) + log 2 . 2
2. Re{iti jedna~ine: a)
b)
7 5 7+ 5
7+ 5 7 5
2x + 5 2 5x x + 1 ; = 3 7 6
b)
x3 + x = 9.
log 1 x 2 4 log 1 ( 2 x 1) .
3 3
6. Podno`je visine koja odgovara hipotenuzi pravouglog trougla deli tu hipotenuzu na odse~ke du`ina 25,6cm i 14,4cm . Izra~unati povr{inu kruga upisanog u taj trougao. 7. U sferu polupre~nika R upisan je vaqak maksimalne zapremine. Koliki je polupre~nik osnove tog vaqka? 8. Odrediti opadaju}i aritmeti~ki niz kod kojeg je zbir drugog i petog ~lana 1 , a proizvod ~etvrtog i {estog ~lana 16 .
y 2
32 x 2 y = 77
v) y = e
ln x 2 2 x
225
( 7 ) ( 5) ( 7 ) ( 5)
2 2 2
7 5
7+ 5
7 2 35 + 5 7 + 2 35 + 5 + = 12. 2 2
v) ( 0 ,5 )
= ( 2 ) log 2 2 = 24 1 = 16 1 = 15 .
4
1 1 + log 2 = + log 2 21 = 2 2
226
2 x = k , k Z x = + l , l Z x + s , s Z 3 2 2 x = k , k Z x = ,l Z . 3
Za cos x = 0 data jedna~ina bila bi nemogu}a. Na primer, za x =
log 1 x 2 4 log 1 ( 2 x 1)
3 3
1 je opadaju}a. Dakle, 3
x 4 2 x 1 x2 4 > 0 2 x 1 > 0
2
x [ 3,2) (2,3] .
Napomena: 1) x
2 2
= x2, x R ,
2) x 2 x 3 0 x = t t 2 2t 3 0
227
x = t ( t + 1)( t 3) 0
x = t t [ 1,3]
f (t )
(sl. 123)
-1 0 3 t
1 x 3 x 1 x 3 x ( , ) x [ 3,3] x [ 3,3] .
Sl. 123
5. I na~in: (Vidi sliku 124.) Tra`ena ta~ka M je presek simetrale s du`i AB i date prave p .
6 ( 2 ) 1 dobijamo da je k s = . Dakle, 3 1 4 1 jedna~ina prave s je y 2 = ( x 2 ) , odnosno x + 4 y 10 = 0 . 4 x + 4 y 10 = 0 Re{avawem sistema jedna~ina dobijamo koordinate x + y + 2 = 0 M : x = 6, y = 4 . ta~ke
Iz uslova k l k s = 1 i k l = II na~in: (Vidi sliku 125.) Proizvoqna ta~ka P na pravoj
Sredi{te du`i AB je ta~ka S (2,2 ) ~ije koordinate dobijamo kao poluzbirove odgovaraju}ih koordinata krajwih ta~aka du`i A i B . Simetrala s sadr`i ta~ku S i normalna je na pravoj l koja je odre|ena ta~kama A i B .
y P = 2 x .
Iz
uslova
(x 1)2 + ( 2 x + 2)2
p M
(x 3)2 + ( 2 x 6)2
p
2 x
Sl. 124 Sl. 125
P( x,2 x )
228
6. Neka je D podno`je visine iz temena B (sl. 126) na hipotenuzu AC, AD = 14,4 cm i DC = 25,6 cm i neka je r polupre~nik upisanog kruga datog trougla. Tada iz sli~nosti trouglova ADB i ABC sledi da je AB : AD = AC : AB , odnosno AB 2 = AD AC , a iz sli~nosti trouglova BCD i ABC sledi da je BC : DC = AC : BC , odnosno BC 2 = DC AC .
B
Kako je
r x A x r h
r r r y C y
D E
Sl. 126
x + r = 24 x + r = 24 y + r = 32 x + y + 2r = 56 r = 8cm x + y = 40 x + y = 40
229
7. Neka je r polupre~nik osnove vaqka, a H visina vaqka upisanog u sferu polupre~nika R ( R je konstanta). Primenom Pitagorine teoreme izrazimo H u funkciji od r (sl. 127) .
H 2 2 = R r 2 H = R 2 r 2 (jer je H > 0 ) 2
H = 2 R2 r2
Zapremina vaqka je funkcija od r, tj.
r
H
Sl. 127
V = V (r ) = B H = r 2 2 R 2 r 2 .
2 r r3 2 2 ( r ) = 2 2r R 2 r 2 + r 2 V = 2 2r R r 2 R2 r R2 r 2
2r
R2 r 2 R 6 V ( r ) = 0 za r = . 3
= 2
R2 r 2
) r
2
= 2
2rR 2 3r 3 R2 r 2
4 R 2 r 6r 3 V ( r ) = R2 r 2
=
( 4R 18r )
2 2
R 2 r 2 4 R 2 r 6r 3
2 r 2 R2 r 2
vaqak }e imati
R2 r 2 R 6 Budu}i da je V 3 < 0 , za
maksimalnu zapreminu.
r=
R 6 3
230
8. Neka je a1 prvi ~lan i d < 0 razlika opadaju}eg aritmeti~kog niza. Tada va`i:
1 5d 2
1 5d 2 2 5d 6d 63 = 0 a1 =
uv = 7
2 2
uv = 7 u v = 7 u v = 7 u + v = 11 2u = 18 u v = 77 (u v )(u + v ) = 77
v = 2 . u = 9
y k>0
Dakle,
3x = 9 3 x = 32 x = 2 y y . y = 2 1 2 2 2 = 2 2 =2
10. a) Jedna~inu y = kx + k + 1, k R napi{imo u obliku
M -1
1 0
k=0 x k<0
y 1 = k ( x + 1), k R
Sve prave ovog skupa prolaze kroz ta~ku M (1,1) . Prava x = 1 je jedina prava date ravni koja prolazi kroz ta~ku M , ali nije iz zadatog skupa(sl. 128).
Sl. 128
231
b)
2x
2x
Grafik funkcije
2 1 -2 -1 0 1 2 x
y=2
2 x , x 0 = x 2 , x< 0
Sl. 129
v)
y=e
ln x 2 2 x
) = x2 2 x = x ( x 2) , x ( x 2) > 0
232
7 2 + 2 9
2. Re{iti jedna~ine: a)
5x 3 7 x 4 x 1 ; = 2 3 4
b) 2 x
3 x 2 4
= 1 ( x R) .
log 1 x 2 4 x + 3 3 .
2
5. Odrediti jedna~ine tangenti krive 2 x 2 + y 2 = 6 konstruisanih iz ta~ke A( 4,1) . 6. Izra~unati povr{inu trapeza ako su du`ine wegovih osnovica 44cm i 16cm a krakova 25cm i 17cm . 7. Izra~unati zapreminu prave zarubqene kupe ako su povr{ine wenih osnova 64 cm 2 i 4 cm 2 , a povr{ina omota~a 100 cm 2 .
8. Na}i rastu}i aritmeti~ki niz u kome je zbir prva tri ~lana 27, a zbir wihovih kvadrata 275 .
(x
+ y 2 yx = 1
2
10. U xOy - ravni predstaviti skupove odre|ene relacijama: v) ( x 4 )( y 1)( y ln x ) > 0 . a) (x 2 y )( x y + 1) 0 ; b) (x 2 + y 2 4 ) y x < 0 ;
. 2 9 x2 + y = 6x y
233
1 A= 2
4
(256 )
1 2 4
1 4
25 2 + 9
2 1 2
1 2 5 : : 5 3 3
1
= 2 16
( )
5 + 3
1
1 2 3 : + = 5 3 5
( a b ) ( a 2 + ab + b2 ) ( a + b ) ( a 2 ab + b2 ) = = 2 2 ( a + b ) ab ( a b ) + ab
a+b ab + ab + b 2
2
(a =
b2
) (a
2
a + ab + b
) (a
b2
) (a
2
ab + b 2
2
a ab + b
)=
= a 2 b2 a 2 + b2 = 0 pod uslovom da je a b .
234
x b) 2
3 x 2 4
= 1 2 x 3 x 4 = 2 0 x 4 3x 2 4 = 0 t 2 3t 4 = 0 t = x 2 3 + 9 + 16 3 9 + 16 t = x2 t = t = 2 2 2 (t = 4 t = 1) t = x (jer je x R ) x2 = 4 x = 2 x = 2 .
4 2
2 cos 4 x ( 2 sin 3x sin x ) = 0 cos 4 x = 0 sin 3 x = 0 sin x = 0 4 x = + k 3 x = l x = s , k , l , s Z 2 k l x= + , kZ x = , lZ . 8 4 3 l (Re{ewa oblika x = s , s Z ukqu~ena su u skup x = , l Z za 3 l = 3s, s Z .)
4.
x 2 4 x + 3, x 0 2 f (x ) = x 4 x + 3 = 2 x + 4 x + 3, x < 0
-3
-1
235
( x 0 x ( ,1) (3, )) ( x < 0 x ( ,3) ( 1, )) x [0,1) (3, ) x ( ,3) ( 1,0) x ( ,3) ( 1,1) (3, ) Neka je ( ,3) ( 1,1) (3, ) = D
1 log 1 x 2 4 x + 3 3 log 1 x 2 4 x + 3 log 1 x D 2 2 2 2
[(
) (
)]
1 x 4x +3 xD 2 x 2 4x + 3 8 x 0 x 2 + 4x + 3 8 x < 0 x D
2
((
) (
))
x 2 4x 5 0 x 0 x 2 + 4x 5 0 x < 0 x D
0 5 -5 1
((
) (
))
0 -1
( x [ 1,5] x D x 0) ( x [ 5,+1] x D x < 0) x [0,1) (3,5] x [ 5,3) ( 1,0) x [ 5,3) ( 1,1) (3,5] .
5.
2 2
Kanonski
oblik
jedna~ine
elipse 2 x 2 + y 2 = 6
2 2
je
3k 2 + 6 = n 2 1 4k = n
236
dobijamo da je
(k1 , n1 ) = 5 , 33
i (k 2 , n2 ) = ( 1,3) . Jedna~ine 13 13 t1 : 5 x + 13 y + 33 = 0 i t 2 : x + y 3 = 0 .
6.
Neka je AB = 44cm, DC = 16cm, AD = 17cm, CB = 25cm , F podno`je visine h iz temena D i E ta~ka osnovice AB takva da je DE || CB (sl.131). Tada je DE = 25cm i AE = 28cm . Kako su poznate sve tri stranice trougla AED , wegovu povr{inu nalazimo primenom Heronovog obrasca. Poluobim trougla AED je 35cm , pa je
AE DF , iz ~ega sledi da je 2
D h C
PABCD =
a+b 44 + 16 h = 15 = 450cm 2 . 2 2
Sl. 131
7. Neka je r polupre~nik gorwe baze B2 , a R polupre~nik dowe baze B1 zarubqene kupe (sl. 132). Tada iz B1 = R 2 i B1 = 64 dobijamo da je R = 8cm , a iz B2 = r 2 i B2 = 4 dobijamo da je r = 2cm . Povr{ina omota~a zarubqene kupe izra~unava se po formuli M = s ( r + R ) , pa, kako je M = 100 , odavde dobijamo da je
237
r H R s R-r
V = V=
a d + a + a + d = 27 a1 + a 2 + a3 = 27 2 2 2 a1 + a 2 + a3 = 275 (a d )2 + a 2 + (a + d )2 = 275
(x
9
+y
2 y x = 1 2 x2 + y = 6x y
2
x2 + y = 2x 9 2x
2
y y
= 2x
x2 + y = 2x y 2 2 32 = 3 x y 3x y
2
x2 + y = 2x x2 y = 2
2y
x 2 + y = 4 2x 2 = 6 x 2 = 3 2 2 . x y = 2 x y = 2 y =1
(x (x
2 2
y x2 y x + 1 y x2 y x + 1 238
y )( x y + 1) 0 y 0 x y + 1 0 ) (x 2 y 0 x y + 1 0 )
( 3,1) i (
)
3 ,1 .
) (
1 -1 0
2
1 1 x -1 0 1 x
yx
y x +1
Sl. 134
y x2 y x +1
Sl. 135
-1
Sl. 133
Na slici 133 osen~en je skup ta~aka ravni xOy za ~ije koordinate va`i y x 2 .Ovaj skup se naziva podgraf grafa (ili grafika ) funkcije y = x 2 . Na slici 134 je prikazan podgraf grafa funkcije y = x + 1 , a na slici 135 je prikazan presek ova dva skupa.
y y y
1 -1 0 1 x -1
1 0 1 x -1
1 0 1 x
y x2
Sl. 136
y x +1
Sl. 137
y x2 y x +1
Sl. 138
Na slici 136 osen~en je skup ta~aka ravni xOy za ~ije koordinate va`i y x 2 . Ovaj skup se naziva nadgraf grafa (ili grafika) funkcije y = x 2 . Na slici 137 je prikazan nadgraf grafa funkcije y = x + 1 , a na slici 138 je prikazan presek ova dva skupa. Kona~no re{ewe, unija skupova prikazanih na slikama 135 i 138, je prikazano na slici 139.
239
1 -1 0 1 x
(y x
b)
y x + 1) ( y x 2 y x + 1)
Sl. 139
(x (x
+ y 2 4 )( y x ) < 0
2 x
x 2 + y 2 < 22
Sl. 140
y> x
Sl. 141
x 2 + y 2 < 22 y > x
Sl. 142
240
2 x
x 2 + y 2 > 22
Sl. 143
y< x
Sl. 144
y
x 2 + y 2 > 22 y < x
Sl. 145
2 x
(x
Granice osen~ene oblasti ozna~ene su isprekidanom linijom i ne pripadaju tra`enoj oblasti, jer relacija kojom je opisan tra`eni skup sadr`i znak stroge nejednakosti. v) Funkcija y = ln x je definisana za x > 0 . ( ( x 4 )
( x 4 ) ( y 1) ( y ln x ) > 0
( ( x > 4 y > 1) ( x < 4 y < 1) ) y > ln x ( ( x < 4 y > 1) ( x > 4 y < 1) ) y < ln x
241
1 0 1 e 4 x
1 0 1 e 4 x
1 0 1 e 4 x
y > ln x
Sl. 148
y
Sl. 149
1 0 1 e 4 x
1 0 1 e 4 x
1 0 1 e 4 x
y < ln x
Sl. 151 Sl. 15 2
Na slici 149 prikazan je presek skupova osen~enih na slikama 147 i 148, a na slici 152 prikazan je presek skupova osen~enih na slikama 150 i 151. Kona~no re{ewe, unija skupova prikazanih na slikama 149 i 152, prikazan je na slici 153.
y
1 0 1 e 4 x
Sl. 153
242
1 2
4 5 5 1 + : ; 3 3
2 600 ;
(ii )
8 33 i 4 50 .
2 3x 1 3x x + 2 ; = 8 7 4
b) x 2 x
+ 12 + 8 x = 8 x 2 .
sin x + cos x =
1 . sin x
1 4. Re{iti nejedna~inu 2
x +3
1 4
2 x 3
5. Odrediti jedna~inu tetive parabole y 2 = 20 x koja prolazi kroz ta~ku A(2,5) i podeqena je tom ta~kom na dva jednaka dela.
6. Stranice trougla ABC su AB = 28 , BC = 25 i AC = 17 . Odrediti polupre~nike opisanog i upisanog kruga tog trougla. 7. Izra~unati zapreminu prave zarubqene kupe ~ija je povr{ina omota~a jednaka zbiru povr{ina baza, a polupre~nici baza su r = 3 cm i R = 6 cm . 8. Re{iti jedna~inu
2 3 log 4 x log 4 x + log 4 x
1 . 3
9. U zavisnosti od realnog parametra k odrediti broj realnih re{ewa jedna~ine x 3 + 3 x 2 4 = k . 10. Razmatramo ~etvorocifrene brojeve u dekadnom zapisu. a) Koliko ih ukupno ima? b) Koliko wih u zapisu ima samo jednu cifru 1? v) Koliko ih je deqivo sa 25?
243
2 3 2 1 A = 1 + : 5 5 2
2
2 1 7 3 + 2 = : 10 5 5
10 = 8
1 3
10 =
1 10 = 5 i 2
4 5 1 1 4 3 1 4 B = 5 1 + : = 4 + = 4 + = 3 , to je 3 3 2 5 3 5 5 5 3 2 (A B 2 ) = 3 (5 2 32 ) = 3 (25 9) = 3 16 = 12 . 4 4 4 4
b) (i ) 49100 = 7 2
(ii )
833
( ) < (8 ) = (2 ) = 2 < 2
100 3 33 99
2 100
= 8 200 = 2 3 = 2 250
100
( ) =2 = (2 ) = 4
200 2 50
600 50
; .
b) x 2 x
+ 12 + 8 x = 8 x 2 x 2 x 8 x 2 x + 12 = 0 x 2 x = t t 2 8t + 12 = 0 x 2 x = t (t = 6 t = 2) x2 x = 6 x2 x = 2 x2 x 6 = 0 x2 x 2 = 0 x = 3 x = 2 x = 2 x = 1 . 3. Jedna~ina ima smisla za sin x 0 , odnosno za x k , k Z . 1 sin 2 x + sin x cos x = 1 sin x + cos x = sin x sin 2 x + sin x cos x = sin 2 x + cos 2 x ( sin x cos x ) cos x = 0
244
2 cos
x x=
sin x = 0 cos x = 0 4 4
= k , k Z x = + k , k Z x =
+ l , l Z . 2 x + 3, x 3 4.Uzimaju}i u obzir da je x + 3 = i da je osnova ( x + 3), x < 3 eksponencijalne funkcije iz intervala (0,1) , pa je funkcija
+ l , l Z
y
2(2 x 3 )
0 < a <1
1 2
x +3
1 4
2 x 3
1 1 2 2 x + 3 4x 6
x +3
1 0
ax
x
Sl. 154
245
20 . Dakle, k
20 = 10 , tj. k=2. Kako ta~ka A(2,5) pripada pravoj y=2x+n, bi}e k 2 2 + n = 5 , tj. n=1. Jedna~ina tra`ene prave je y=2x+1.
l y N A M 0 x A c b r C
a R B
Sl. 155
Sl. 156
6. Poluobim trougla je
a+b+c = 35 . Povr{inu trougla 2 mo`emo na}i pomo}u Heronovog obrasca P = s(s a )(s b )(s c ) . s=
Dakle,
P = 35 ( 35 17 ) ( 35 25) ( 35 28 ) = 210 , pa iz P = rs
abc sledi 4R
85 6
7. Povr{inu omota~a zarubqene kupe dobijamo prema obrascu M = s ( r + R ) .Prema uslovu zadatka je M = B1 + B2 , odnosno
246
V =
H B1 + B1 B2 + B2 , odnosno 3
H R
s R-r
V =
4 9 + 9 36 + 36 = 84 cm 3 . 3
Sl. 157
8. Leva strana jedna~ine je zbir beskona~no mnogo ~lanova geometrijskog niza za koji je a1 = log 4 x i q1 = log 4 x , pri ~emu je
x 0.
Za log 4 x < 1 zbir svih ~lanova niza postoji i S = Prema uslovu zadatka va`i:
log 4 x 1 + log 4 x
log 4 x 1 + log 4 x
1 1 log 4 x = x = 4 2 x = 2 x = 2 . 3 2
y
f (x ) = x3 + 3x 2 4
f ( x ) = ( x 1)( x + 2 ) ;
2
-4
Sl. 158
f ( x ) = 0 x = 1 x = 2 .
247
3) lim x 3 + 3 x 2 4 = lim x3 1 +
x x
3 4 = . x x3
3 4 lim x3 + 3 x 2 4 = lim x3 1 + 3 = . x x x x
4) f ( x ) = 3 x 2 + 6 x = 3 x( x + 2 ) ;
f ( x ) = 0 x = 0 x = 2 .
Prvi izvod funkcije f pozitivan je za x ( ,2 ) (0, ) , a negativan za x ( 2,0 ) , pa je funkcija f rastu}a u intervalima
Grafik funkcije f je prikazan na slici 158. Neka je g ( x ) = k , k R . Grafik funkcije g je prava paralelna sa Ox -osom, a apscise prese~nih ta~aka grafika funkcija f i g su re{ewa jedna~ine f ( x ) = k , k R (sl. 159). Prema tome, jedna~ina
f ( x ) = k ima:
1) jedno re{ewe, ako je k ( ,4 ) (0, ) , 2) dva re{ewa, ako je k {0,4}, 3) tri re{ewa, ako je k ( 4,0) .
f (x ) = x 3 + 3 x 2 4
-2 0 1 x g (x ) = k
-4
Sl. 159
248
10. a) ^etvorocifreni brojevi na mestu hiqada mogu imati bilo koju 1 cifru iz skupa { ,2,3,4,5,6,7,8,9}, a na mestu stotina, desetica ili
jedinica bilo koju cifru iz skupa {0,1,2,3,4,5,6,7,8,9} . Dakle, razli~itih ~etvorocifrenih brojeva ima 9 10 10 10 = 9000 . b) Cifra 1 mo`e biti samo na jednom od ~etiri dekadna mesta, a ostale tri cifre mogu biti iz skupa {2,3,4,5,6,7,8,9} ili iz skupa
zapisu
cifru 1 9 9 9 + 8 1 9 9 + 8 9 1 9 + 8 9 9 1 = 2673 .
ima
v) Neka je abcd ~etvorocifren broj sa dekadnim ciframa a,b,c i d, pri ~emu a nije 0.
249
Tre}i deo
2 x + 14 x 7 = x + 5 .
( log x = log10 x )
5. Odrediti ta~ku parabole y 2 = 4 x koja je najbli`a pravoj x y +3 = 0. 6. Izra~unati povr{inu paralelograma ako su mu stranice 15cm i 34cm i jedna dijagonala 35cm. 7. Osnovne ivice pravilne trostrane zarubqene piramide su a i b, (a > b), a bo~ne ivice zaklapaju sa ve}om osnovom ugao . Izra~unati zapreminu te zarubqene piramide. 8. Aritmeti~ka progresija ima 20 ~lanova. Suma ~lanova na parnim mestima je 250, a na neparnim mestima 220. Odrediti dva sredwa ~lana progresije. 9. U sferu polupre~nika R upisan je vaqak maksimalne zapremine. Koliki je polupre~nik osnove tog vaqka? 10. Ne koriste}i se izvodima, izra~unati: a) lim
x3 + x 2 , x 1 x 3 x 2 x + 1
b) lim
sin 5 x x 0 sin 3 x
253
1 3 (a b 3 )tg 12
6 3
x 1
10. a) lim f ( x ) = + , +
x 1
lim f ( x ) =
b) L =
5 3
254
1. Izra~unati
1 cos x
5. Odrediti ta~ku elipse x 2 + 4 y 2 = 20 koja je najbli`a pravoj x+ y 7 = 0. 6. Zbir kateta pravouglog trougla je 32cm. Ako se mawa kateta uve}a za 4cm, a ve}a umawi za 5cm, tada se povr{ina trougla ne mewa. Odrediti stranice tog trougla. 7. Metalnu {upqu loptu, ~iji je spoqa{wi pre~nik 2r = 18cm , a debqina d = 2cm , treba pretopiti u masivnu loptu. Koliki je wen polupre~nik? 8. Re{iti jedna~inu log3 (3 2 3x +1 ) = 2 + 2 x . 9. Odrediti geometrijski niz a1 , a 2 , a 3 , za koji va`i:
a1 + a2 + a3 + a4 + a5 = 31 a2 + a3 + a4 + a5 + a6 = 62.
10. Skicirati grafike funkcija: a) f ( x) = kx + 1, (k R ) , b) f ( x ) = x x 1 ,
2 v) f (x ) = log 2 x .
255
2. 4. 6. 8.
x ( ,1) (1, )
b)
k=0
1 0 k<0
1 0 1
y
2 1 0 1 2 3
Sl. 1
256
1. Izra~unati:
a) 1
2. Re{iti jedna~inu
2x 4 + x + 2 = 3 .
tako da re{ewa jedna~ine
1 1 + > 2. x1 x 2
v) f ( x ) =
1 log 2 x 2 . 2
257
1 2
b) 6
d R Pl 2d
1 1 i x2 = 2 8
9. a = b = c = 2 3 m 10. (sl. 2) a)
y 2 1 1 0 2 1 2 x
b)
1
y
v)
2 1 4 2 2 4 x
Sl. 2
258
b)
(0,6)0 (0,1)1
3 3 1 3 + 2 2 3
1 3 1
x 2 + ax + 1 = 0 zadovoqavaju uslov
x1 x2 + < 7 , ( x1 , x 2 R ) . x 2 x1
3x 5 y 225 = 0
3. Re{iti sistem jedna~ina
log1997 ( x y + 1) = 0.
x2 y2 = 1 koje su 15 6
6. Stranice trougla su 25cm , 24cm i 7cm . Izra~unati polupre~nik upisanog i opisanog kruga tog trougla. 7. Na kojoj udaqenosti od centra neprozirne lopte polupre~nika
cos
+ cos
3 1 = 5 2
1 povr{i lopte? 3
9. Zbir prva tri ~lana geometrijskog niza je 91. Ako tim ~lanovima dodamo redom 25, 27 i 1 dobi}emo tri broja koji obrazuju aritmeti~ki niz. Odrediti sedmi ~lan datog geometrijskog niza. 10. Ne koriste}i se izvodima, izra~unati: a)
lim
2
8 x3 1 ; 2 1 x 6 x 5 x + 1
b) lim
x 0
2 1 + cos x sin 2 x
259
2 4 2 sin 2 sin sin 2 2 5 cos 5 = 5 =1 8. 2 cos cos = 2 cos 5 5 5 2 sin 2 5 2 sin 2 sin 2 5 5 5
9. 1o g 7 = 5103 za g1 = 7 i q = 3 2o g 7 =
7 1 za g1 = 63 i q = 81 3
10. a) 6
b)
2 8
260
b) 2 + 3
+ 1
+ 2 3
+ 1 .
2. Re{iti nejedna~inu
4. Dokazati identitet
5. Odrediti jedna~ine onih tangenti kru`nice 2 2 x + y 10 x 4 y + 25 = 0 koje prolaze kroz koordinatni po~etak (slika!). 6. Uglovi trougla ~ine aritmeti~ku progresiju. Koliki su ti uglovi 3 +1 ako je zbir wihovih kosinusa jednak ? 2 7. Kanal za vodu duga~ak je 5m i mo`e prihvatiti 1440l vode. Popre~ni presek kanala je jednakokraki trapez (sa kra}om osnovicom pri dnu) ~iji je krak 52cm, a visina 48cm. Koliko litara vode prihvata kanal do polovine svoje visine? 8. Re{iti sistem jedna~ina
log 4 x log 2 y = 0 x 2 5 y 2 + 4 = 0.
9. U numerisani red od 12 sedi{ta treba da sedne {est devojaka i {est mladi}a. Na koliko razli~itih na~ina oni mogu da se rasporede tako da nikoje dve osobe istog pola ne sede jedna pored druge? 10. U Oxy - ravni skicirati linije ~ije su jedna~ine: a) x + y = 1 , b) x 2 y 2 = k , (k R ) .
261
3 x4 3. f ( x ) = 8x 2 20 5. y = 0, y = x 21 7. 600l
8. (4,2 ) i (1,1)
2
, , 6 3 2
y 1
b) 1)
y = x+1
y
1
y= x
0
1
y = x + 1
y = x
k=0
y = x 1
b) 2)
y k
b) 3)
y
x
0 k 0
x
k
k>0
k<0
Sl. 3
262
2 2
): (225 ),
( 2 ) 2
3+2 1 3+2 1 . b) + 3 +1 3 + 3 3 + 3 3 +1
2. Re{iti nejedna~inu
1 x2 > . x + 3x 4 3
2
5. Date su prave p1 : 2 x 3 y 3 = 0 i p 2 : 2 x + 3 y 9 = 0 . a) Izra~unati povr{inu trougla koji odre|uju prave p1 i p2 i y-osa. b) Odrediti jedna~inu prave p koja prolazi kroz presek pravih p1 i p2 i normalna je na pravoj p1. 6. Izra~unati povr{inu trapeza ako su mu osnovice a = 8 i b = 4 , a unutra{wi uglovi na ve}oj osnovici 450 i 300. 7. Ako su a, b i c du`ine ivica, a P povr{ina kvadra, tada va`i 2k 2 implikacija a + b + c = k P . Dokazati! 3 8. Re{iti jedna~inu 2 ( log 2 1) + log 5
( log x = log x )
10
+ 1 = log 51
+5 .
9. Tri broja obrazuju aritmeti~ki niz i wihov zbir je 15. Ako prvom dodamo 1, drugom 4 i tre}em 19, onda se dobijaju brojevi koji ~ine geometrijsku progresiju. Odrediti te brojeve. 10. Skicirati linije u ravni ~ije su jedna~ine:
( log x = log x )
10
a) 4 x 2 y 2 = k , (k R ) ,
b) y = x 2 1 ,
v) y = 10 log x .
263
1 15
b) 1
2. x ( 4,1) 4.
2 x2 3. f ( x ) = 3x
5. a) P = 6 b) y = 1, x = 3
2 3
6. P = 12 3 1 8. x = 9
7. P = 2(ab + ac + bc )
( a b) + ( a c ) + (b c ) 0 2 ( a + b + c ) = a 2 + b2 + c 2 + 2 ( ab + ac + bc )
2 2 2
9. a1 = 2, a 2 = 5, a 3 = 8 za d = 3
a1 = 26, a 2 = 5, a3 = 16 za d = 21
10. (sl. 4) a)
y = 2x
y 2
y = 2x
y
k
k 2
k 2
1 0 k=0
x
k>0 k<0
y
b)
y 1
v)
4 3
x
1 0 1 1
1 0 1
2
4 x
Sl. 4
264
3 + 4 , 2 : 0 ,1 7 0 ,125 1 : 0 ,3 3
b) Izra~unati 2. Za koje
16 2 .
parametra
jedna~ina
3. Re{iti jedina~inu
4 3
log1997 x
4 + 3
log
1 1997
25 12
4. Odrediti ona re{ewa jedna~ine cos x sin 7 x = cos 3 x sin 5 x koja se nalaze u [0, ] . 5. Date su ta~ke A(2,5), B (2,3) i prava l : 3 x + 4 y 19 = 0 . Odrediti jedna~inu kruga koji sadr`i ta~ke A i B i dodiruje pravu l, a zatim odrediti koordinate zajedni~ke ta~ke prave l i tra`enog kruga. 6. Du`ina osnovice jednakokrakog trougla je 30cm, a polupre~nik upisanog kruga 7,5cm. Izra~unati povr{inu ovog trogula. 7. Izra~unati zapreminu prave zarubqene kupe ako su povr{ine wenih osnova 25 cm 2 i 4 cm 2 i povr{ina omota~a 35 cm 2 .
x 4 + x 2 y 2 + y 4 = 481 . 2 2 x + xy + y = 37
+n
9. Odrediti prirodan broj n ako se zna da je zbir 1 + 2 + 3 + trocifren broj ~ije su sve cifre jednake.
265
11 6
1 1997
2. a) k
1 b) k 1 ,1 8 8
3. x1 = 1997, x 2 = 4. x1 = 0, x 2 =
2
, x3 = , x 4 =
, x5 =
7 5 3 , x7 = , x6 = 8 8 8
5. ( x + 2 ) + y 2 = 25 ili
P(1,4) 6. 300cm 2
f1 = f 5
y
b)
y 1
10
x
1
10
1 0 1
10
1 0
Sl. 5
266
1. a) Izra~unati
2+ 3
) (2 3 )
1
14 2+ x 3 5 = ; 3x 12 x 4 8 2 x 6
b) log 1 x 2 + x = 1 .
2
1 3
4 x 6
1 9
3 x4
5. Kvadrat i jednakostrani~ni trougao imaju jednake obime. Povr{ina trougla je 4 3 . Kolika je dijagonala kvadrata? 6. Na}i povr{inu prave kru`ne kupe koja je opisana oko lopte pre~nika 2 R , a ~ija je visina dva puta ve}a od pre~nika lopte. 7. Na krivoj 3 x 2 4 y 2 = 72 3x + 2 y + 1 = 0 . odrediti ta~ku najbli`u pravoj
8. Zbir prvih pet ~lanova aritmeti~kog niza je 25, a wegov drugi ~lan je 3. Koliki je zbir prvih dvadeset ~lanova tog niza? 9. Re{iti sistem jedna~ina
x 4 + x 2 y 2 + y 4 = 481 x 2 + xy + y 2 = 37.
10. U xy -ravni predstaviti skupove ta~aka odre|ene relacijama: a) (x 2 + y 2 1)( x y ) 0 ; b) ( y 1)( y ln x ) 0 ; v) x + y = 1 .
267
1 16
b) x1 = 1, x2 = 1
1 sin 2 sin 2 sin tg sin cos 2 = tg 2 = tg 6 3. = 2 2 2 2 2 cos 1 1 cos ctg cos cos sin 2 7 4. x ,+ 5 5. b = 4, d = 3 2
2 2
2
( (
) )
b)
y
1
lnx
v)
y 1 x
0 1
1 x
1 2 e
x
1
Sl. 6
268
3 7 8 + 1 1,4 3 , 40 8 25
log 1 1 5 b) 3 3 +
4 2 ( 11) .
3 2 8 + 9x , b) x 2 + x 2 = 0 . = 1 6 x 6 x + 1 36 x 2 1 1 sin 3. Dokazati identitet tg + =1. 4 2 cos 3x 1 4. Re{iti nejedna~inu log log x = log10 x <0. 2x +1
a)
2. Re{iti jedna~ine:
5. Odrediti ta~ku B simetri~nu ta~ki A(1,2) u odnosu na pravu 2x y + 5 = 0 . 6. Stranice trougla su 5 cm, 6 cm i 9 cm . Izra~unati polupre~nike upisanog i opisanog kruga tog trougla. 7. Pravougli trapez sa osnovicama a = 10cm i b = 2cm rotira oko maweg kraka. Izra~unati povr{inu i zapreminu nastalog tela ako je visina trapeza h = 15cm . 8. Odrediti sumu svih ~lanova beskona~ne opadaju}e geometrijske progresije ako je poznato da je suma prvog i ~etvrtog ~lana 54, a suma drugog i tre}eg 36. 9. U zavisnosti od realnog parametara a odrediti broj realnih re{ewa jedna~ine x 3 6 x 2 + a = 0 . 10. Ispitati da li me|u funkcijama :
f1 ( x ) = eln x , f 2 ( x ) = x 2 , f3 ( x ) = ln e x , f 4 ( x ) =
ima a zatim skicirati f ( x ) = f 2 ( x ) + f 3 ( x ) i g ( x ) = f 2 ( x ) f 3 ( x ). jednakih,
x2 x x2 , f5 ( x ) = , x 1 x
grafike funkcija
269
4 5
b)
1 2
2. a) x =
sin cos + cos sin 1 sin 1 sin 4 2 4 2 3. tg + = = 2 2 4 2 cos cos cos sin sin cos sin 4 2 4 2 2 2 2 cos + sin 1 sin 1 sin 2 2 2 = = = 1. 2 cos sin cos + sin 1 sin cos sin 2 2 2 2 2 2 2 1 4. x ,2 5. B( 3,4 ) 3
6. r = 2cm, R = 8. S = 96
1 b) x1 = 1, x2 = 1 3
27 2 cm 8
7. P = 780 cm 2 , V = 1650 cm 3 9. Jedna~ina ima: 1) jedno re{ewe za a > 0 2) dva re{ewa za a { 32,0}
3) tri re{ewa za a ( 32,0 ) 4) nema re{ewa za ostale vrednosti a 10. (sl. 7) Me|u datim funkcijama nema jednakih.
2 x, x 0 f 2 ( x ) + f3 ( x ) = 0, x < 0
y 2
x2 , x 0 f 2 ( x ) f3 ( x ) = 2 x , x < 0
y
x
1 0 1 0 1 1
x Sl. 7
270
( a + b ) 2 ( a + b )2 a 3 b3 4 1 : ab ab ab
x 5 x 1 x 3 x 4 x2 x ; b) 2 = 4. + = + 2 8 4 3 3. Odrediti ona re{ewa jedna~ine sin x + cos x = 1 + sin 2 x koja se nalaze u intervalu , . 2 2
a)
log 1
4. Re{iti nejedna~inu
2x x3
< 1.
5. Na krivoj x 2 + 4 y 2 = 20 odrediti ta~ku najbli`u pravoj x + y = 7 . 6. Oko kruga polupre~nika 2 cm opisan je jednakokraki trapez povr{ine 20 cm 2 . Odrediti du`ine stranica trapeza. 7. U sferu polupre~nika R upisan je vaqak maksimalne zapremine. Koliki je polupre~nik osnove tog vaqka? 8. Re{iti jedna~inu x 3 x 3 x 3 x = 8 .
9. Izra~unati
cos
cos
2 5 cos 9 9
1 log 2 x 2 ; 2
b) f ( x) = e
v) f (x) = 2 log2 x .
271
ab ab
b) x = 2 x = 2
, x = 0, x =
R 6 3
a)
8. x = 4
9.
1 8
10. (sl. 8)
f ( x ) = log 2 x
y 1 1 0 1 2
log 2 x
log 2
( x)
2
b) f ( x ) = e
v) f ( x ) =
1 x
(x > 0)
e x
ex
1 0
x Sl. 8
272
1. Izra~unati:
( 3 )
+4
1 2
162 + 2
log 1 4
2
1 2( x + 3) 3x 2( x 7) = a) 14 ; 2 5 2 3
b) x 2 x 2 = 0
cos x 2 = 1 1 koja se nalaze 3. Na}i ona re{ewa jedna~ine x 1 + cos x cos 2 2 u intervalu [0,3 ] .
4. Re{iti nejedna~inu
log x x + 12 > 1 .
5. Na krugu x 2 + y 2 2 x 4 y = 20 na}i ta~ku A najbli`u pravoj 3 x + 4 y + 34 = 0 i izra~unati odstojawe ta~ke A od te prave. 6. Izra~unati povr{inu jednakokrakog trapeza ako su mu du`ine osnovica 39 cm i 21cm a kraka 41cm . 7. Odrediti prostornu dijagonalu zarubqene pravilne ~etvorostrane piramide ako su povr{ine wenih osnova B1 = 8, B2 = 2 i zapremina V = 28 . 8. U zavisnosti od realnog parametra a odrediti broj realnih re{ewa jedna~ine
x 2 = a.
9. Ako brojevi a1 0, a 2 0, , a n 0 obrazuju aritmeti~ku progresin 1 1 1 1 ju, tada je + ++ = . Dokazati! a1a 2 a 2 a3 a n 1 a n a1a n 10. Ne koriste}i se izvodima, izra~unati slede}e grani~ne vrednosti: a) lim
x 0
sin 5 x ; x +1 1
b) lim
tgx sin x x 0 x3
273
13 4
b) x = 2 x = 2
, x = 2 , x =
5 2
5. A( 2,2 ), d = 4
y
2
y=a
2
0
2
Sl. 9 9.
10. a) 10
1 2
274
2. Re{iti jedna~ine: a)
2x 3 2 x x + 1 ; + = 5 3 10
b) log 4 x 2 + x =
1 2
1 4. Re{iti nejedna~inu 2
>
1 4
5. Na pravoj 2 x y 2 = 0 odrediti ta~ku podjednako udaqenu od ta~aka A(1,6) i B (3,4) . 6. Na}i obim jednakokrakog trapeza opisanog oko kruga ako je ve}a osnovica 12cm i o{tar ugao 60 . 7. Trougao sa temenima A(0,1) , B (0,4) i C (2,2) rotira oko y-ose. Izra~unati povr{inu i zapreminu tako nastalog tela. 8. Tri broja obrazuju geometrijski niz ~iji je zbir 65. Ako se sredwi ~lan uve}a za 10, niz postaje aritmeti~ki. Odrediti niz. 9. Ispitati da li me|u realnim funkcijama
f1 ( x ) =
1 x 1 1 1 , f2 ( x ) = 2 , f3 ( x ) = e ln x , f 4 ( x ) = , f5 ( x ) = log2 x x x x 2 x2
ima jednakih. 10. Odrediti najmawi prirodan broj deqiv brojem 7 koji prilikom deqewa brojevima 2, 3, 4, 5 i 6 daje ostatak 1.
275
1 3
b)
15 13
2. a) x = 1 3. x =
b) x = 1
+ 2k , k Z x = + 2l , l Z
6 2 4 5
V = 4
276
x + 1 x 2x 1 1 a) = ; 3 2 6 2
x x 2
= 64 .
x( log x )
3 log x +1
> 1000 .
( log x = log x )
10
x2 y2 =1. 8 9 6. Zbir kateta pravouglog trougla je 17, a du`ina wegove hipotenuze je 13. Kolika je povr{ina trougla?
7. Prava x + y 1 = 0 gradi sa koordinantnim osama trougao. Na}i povr{inu i zapreminu tela koje nastaje rotacijom trougla oko date prave. 8. Izra~unati
2 +1
1 1 + + . 2 4+2 2
x
b) f ( x) = e ;
v) f ( x ) =
1 ln x 2 . 2
x2 4 x + 3 ; a) lim 3 x 3 x 5 x 2 + 7 x 3
b) lim
x 0
277
+ k , k Z
3 3 x 3, y = x + 3 2 2
6. P = 30 7. P = 2 , V = 8. S = 3 2 + 4 9. (sl. 10) a)
y 5 3 0
2 6
b)
v)
e x
ex
y 1
1 0
3 4
x Sl. 10
10. a)
1 2
b) 1
278
4 3 3 4 : + ; 9 4 2
1 2
b) Cigla je te{ka kilogram i pola cigle. Koliko je te{ko pet cigala? 2. Re{iti jedna~ine: a)
5x + 3 7 x 6 x + 1 5x + 2 + = ; 2 4 7 14
b) log 1 x 2 x = 1 .
2
sin x + cos x =
1 sin x
x2 + 7x 7 < 1. 2x 1 na elipsi
5. Odrediti ta~ku 2 x 3 y + 30 = 0 .
x2 + 4y2 = 4
najbli`u
pravoj
6. Izra~unati povr{inu trapeza ~ije su paralelne stranice 44cm i 16cm, a neparalelne 17cm i 25cm. 7. Trougao sa temenima A(1,0), B (4,0) i C (2,2) rotira oko x-ose. Na}i povr{inu i zapreminu tako nastalog tela.
x x x x = 4 .
8. Re{iti jedna~inu
9. U sferu polupre~nika R upisan je vaqak maksimalne zapremine. Odrediti polupre~nik osnove vaqka u funkciji od R. 10. U xy-ravni predstaviti skupove ta~aka odre|ene relacijama: a) x 2 + y 2 4 ( y x 2 ) 0 ;
b) y e x ( y 1) 0 .
279
9 8
b) 10kg b) x = 2
2. a) x = 0
1 , 2 ( 3, + ) 2
5. P , 6. P = 450 cm 2 7. P = 2 2 10 + 13 , V = 4 8. x = 2 9. r =
8 3 5 5
R 6 3
b)
y
ex
e
1 0 2 x 0 1
Sl. 11
280
3x 2 x + 1 2 x 2 + = ; 4 2 3 3
b) 3
x2 x
= 9.
x2
4. Re{iti nejedna~inu
x 3x + 2
2
2.
5. Na}i jedna~ine tangenti kruga x 2 + y 2 6 x 8 y + 15 = 0 koje su normalne na pravu y = 3 x . 6. Osnovica jednakokrakog trougla je 30cm, a polupre~nik upisanog kruga 7,5cm. Kolika je povr{ina ovog trougla? 7. Izra~unati zapreminu prave zarubqene kupe ~ija je povr{ina omota~a jednaka zbiru povr{ina baza, a polupre~nici baza su r = 3 i R = 6. 8. Re{iti jedina~inu
2 3 log 2 x + log 2 x + log 2 x + = 1 .
9. U zavisnosti od realnog parametra a odrediti broj realnih re{ewa jedna~ine x 3 3 x + a = 0 . 10. Od 5 in`ewera, 4 matemati~ara i 3 tehni~ara treba formirati ekspertski tim od 4 ~lana u kojem }e biti bar po jedan in`ewer i matemati~ar. Na koliko na~ina je to mogu}e u~initi?
281
2k , k Z x = + 2l , l Z x = + s , s Z 3 2 4
1 2
9. (sl. 12)
2
282
2+ x 3 14 5 a) + = , x 4 8 2 x 3x 12 6
1 b) 3
1 2
tg + tg + tg = tg tg tg , ( , , 90) . Dokazati!
4. Re{iti nejedna~inu
( 5 3i )( 2 + i ) = z ( z + 1)
( z je konjugat od z ).
a) x + y 1 ; b) ( y sin x )(1 y ) 0 ; v) ( y x 2 )( x 2 + 4 y 2 4) 0 .
283
3. tg + tg + tg = tg + tg tg ( + ) = tg + tg
= tg tg (
tg + tg ) = tg tg tg 1 tgtg
tg + tg = 1 tgtg
)
1
1 1 1
)
x 2
y 1 2 0 1
0 1
. 13
284
x + 1 + 2 x + 3 = 1.
1 + cos + cos 2 + cos 3 = 2 cos . cos + 2 cos 2 1
b) log 1 ( x 2 ) > 1 .
2
2 , 1 x
6. Osnovica jednakokrakog trougla je 48cm , a polupre~nik upisanog kruga 8cm . Izra~unati obim i povr{inu tog trougla. 7. U sferu polupre~nika 6 upisan je vaqak maksimalne zapremine. Izra~unati povr{inu i zapreminu tog vaqka. 8. Odrediti rastu}i geometrijski niz a1 , a 2 , a 3 ,... za koji je
a1 a 2 + a 3 = 14 i a 2 + a5 = 168 .
9. Re{iti sistem jedna~ina:
3 y 2 2 x = 17
y
2 x + 3 2 = 17 .
v) x 2 2 xy + y 2 < 1 .
285
) x = 1 .
3. 2 cos 2 + cos + cos 3 2 cos 2 + 2 cos cos 2 = = cos + cos 2 cos + cos 2 2 cos ( cos + cos 2 ) = = 2 cos . cos + cos 2
V = 8 2 .
)
y 1 0 1 x
)
y 1 1 0 1 1 x
. 14 286
( 3 )
1 a+ 1 b+
+8
:
1 3
162
) + log
8.
1 1 a+ b
1 . b( abc + a + c )
1 c
2. Re{iti jedna~ine: a)
2 x 3 x + 2 3x x 4 , + = 2 6 4 3
b) 20 ( x 2 3x ) 2 = 8(3x x 2 ) .
2 8
x2 4 4. Re{iti nejedna~inu 2. x 2 3x + 2
5.Odrediti konstruisanih iz ta~ke M (1, 2 ) . jedna~ine tangenti hiperbole
x2 2 y2 = 7
6. Osnovice trapeza su 5cm i 3cm , a uglovi na ve}oj osnovici 30 i 45 . Izra~unati povr{inu trapeza. 7. U poluloptu polupre~nika R = 5 cm upisana je pravilna trostrana prizma ~ija je visina H = 3 cm (jedna baza prizme je u osnovi polulopte). Izra~unati povr{inu i zapreminu te prizme. 8. Re{iti jedna~inu 2 x + 4 x + 8 x + ... = 1 + 2 . 9. Cifre jednog trocifrenog broja obrazuju rastu}i aritmeti~ki niz. Ako se ovaj broj podeli zbirom svojih cifara, dobija se koli~nik 30 i ostatak 6. Ako se broju doda 198 , dobija se broj napisan istim ciframa, ali obrnutim redom. O kom broju je re~? 10. Skicirati grafike slede}ih funkcija: a) f ( x ) = b) f ( x ) = kx 2 + 2kx + k 1 ( k R ) , v) f (x ) = sin 2 x 2 .
x2 2x + 1 ,
287
1. ) 1 ) 1
2. ) x = 2 ) x { 2,1,2, 5} 3. x =
16
k , 2
x=
3 l , (k , l Z ) + 16 2
(t 2 ) : 5 x + 6 y + 7 = 0
8. x =
1 2
10. (. 15) )
y 1
0 1
. 15 288
b) Uprostiti
1 1 7 5 + 25 1 + : 20 5 2 3+ 5 5 5 3 3 2ab a b 2b + 1 : 3 2 2 a + b 3 a b + 1 . a ab + b
, b)
2.Re{iti jedna~ine: a)
5 x + 7 5 x + 3 11x + 17 = x +1 x 2 2 + x x2
x 4 13 x 2 + 36 = 0. log x 2 3
3. Za koje vrednosti realnog parametra a jedna~ina ima re{ewa? Za najve}u dozvoqenu vrednost parametra a re{iti jedna~inu. 4. Re{iti nejedna~inu 2 < 4. 5. Odrediti ta~ku hiperbole 4 x 2 y 2 = 15 najbli`u pravoj 8x y 1 = 0 . 6. Katete pravouglog trougla su 3cm i 4 cm . Odrediti polupre~nike upisanog i opisanog kruga tog trougla. 7. Izra~unati povr{inu i zapreminu prave zarubqene kupe ako je wena visina H = 8 cm i ako se izvodnica s i polupre~nici osnova R i r odnose kao 5:4:1. 8. Pedeset brojeva ~ini aritmeti~ku progresiju. Zbir ~lanova na neparnim mestima je 50, a na parnim 25. Odrediti prvi i drugi ~lan progresije. 9. Re{iti sistem jedna~ina
2
sin 4 x + cos 4 x = a
log 1
x 1 x+2
x + xy + y = 7 ,
x 2 + xy + y 2 = 21 .
10. Ispitati da li me|u realnim funkcijama: f1 ( x ) =
x3 , x
f 2 ( x) =
289
2 4. x ( , 2 ) 2, ( 2, + ) 5
{(1,4), (4,1)}
f1 ( x) = f 3 ( x) ;
f4 ( x ) = 4 x2 =
y
(.16)
2 1
1 0
. 16
290
1. a) Izra~unati b) Uprostiti
2. Re{iti jedna~ine: a) 2 x 1 x + 2 = x 3 ,
4+ x +2 = x.
4. Re{iti nejedna~inu
5+2
1 x x +1
5 2
x 6
5. Na elipsi x 2 + 4 y 2 = 20 odrediti ta~ku najvi{e udaqenu od prave x + y 7 = 0 . 6. Oko kruga polupre~nika 6 cm opisan je jednakokraki trapez ~ija je du`ina kraka 13cm . Izra~unati du`ine osnovica tog trapeza. 7. Osnova prave prizme je paralelogram ~ije su stranice 9 cm i 10 cm , a jedna dijagonala 17cm . Izra~unati zapreminu prizme ako je wena povr{ina 334 cm 2 . 8. Tri broja ~iji je zbir 15 ~ine aritmeti~ku progresiju. Ako prvom dodamo 4, od drugog oduzmemo 1 i tre}em dodamo 3, dobijamo geometrijsku progresiju. Koji su to brojevi? 9. Odrediti vrednost realnog parametra
tako da sistem
x + y + 2x 1 x y+a =0
2 2
ima jedinstveno re{ewe. 10. Za okruglim stolom sedi 12 qudi, pri ~emu niko od wih ne govori sa susednim osobama. Na koliko na~ina mo`emo odabrati 5 osoba, a da me|u wima ne bude onih koji me|usobno ne govore?
291
1. a) 17 2. x {0,1} 3. x = arctg 2 + k x = 4. x ( , 1) [ 2,3] 5. M ( 4, 1) 6. a = 18cm, b = 10cm 7. V = 360 cm3 8. 3,5,13 ili 12,5, -2 9. a {1,3} 10. Na 36 na~ina
+ l , ( k , l Z )
292
1002 1001 i
1001 1000 .
x 2( x + 3) x2 a) = 2 , x2 x+2 x 4
3. Dokazati identitet
b) 2
2 log 1 x x 2
1 20
4. Re{iti nejedna~inu
5. Ta~ka P ( 5, 2 ) je sredi{te tetive parabole y 2 = 8 x . Odrediti jedna~inu prave kojoj pripada ta tetiva. 6. Izra~unati povr{inu jednakokrakog trapeza ~ije su osnovice 10 cm i 6 cm , a ugao na ve}oj osnovici 75 0 . 7. Jednakostrani~ni trougao stranice a rotira oko prave koja sadr`i jedno wegovo teme i paralelna je naspramnoj stranici trougla. Izra~unati povr{inu i zapreminu nastalog obrtnog tela. 8. Za koje vrednosti realnog parametra a jedna~ina
2 x 4 x + 8 x 16 x + ... = a
ima re{ewa? 9. Izra~unati cos
cos
2 5 cos 9 9
cos3 x cos5 x x2
x 2 3x + 2 x + x x , b) lim 3 , x 1 x x 2 3 x + 3
2
v) lim
x 0
293
3.
1 8cos 2 cos 4 1 cos 4 8cos 2 = = sin 2 2 + 4 sin 2 4 4sin 2 cos 2 + 4 sin 2 4 2 sin 2 2 8cos 2 8sin 2 cos 2 8cos 2 = = =2 4sin 2 cos 2 4cos 2 4sin 2 cos 2 + 4 sin 2 1
4. x ( 2,1) 0, 5. y = 2 x + 8 6. P = 16 2 + 3 cm 2 7. P = 2a 2 3 ,
3 2
V =
a 3 2
8. a 0,
1 2
1 2
b)
1 2
v) 8
294
1. a) Izra~unati
x x2 2( x + a ) = x+2 x 2 x2 4
nema re{ewa.
= 0,25 . b) Re{iti jedna~inu 2 3. Re{iti trigonometrijsku jedna~inu sin x cos6 x sin5x = 1 . 4. Odrediti realni parametar k tako da je (x R ) kx 2 + ( k 1) x 1 + k > 0 .
5. Odrediti jedna~ine tangenti elipse x 2 + 4 y 2 = 16 normalnih na pravu 3x 2 y + 18 = 0 . 6. Du`ine stranica trougla su 27cm , 29cm i 52cm . Izra~unati polupre~nike upisanog i opisanog kruga tog trougla. 7. Na kom odstojawu od centra lopte polupre~nika R treba da bude ta~kasti svetlosni izvor koji osvetqava jednu ~etvrtinu povr{ine lopte? 8. Odrediti opadaju}i aritmeti~ki niz a1 , a 2 , a 3 ,... za koji je
( x + 2 )2 3 x + 2
10. Razmatramo petocifrene brojeve (u dekadnom zapisu). a) Koliko je me|u wima parnih u ~ijem zapisu nema ponavqawa cifara? b) Koliko je onih ~ije nikoje dve susedne cifre nisu jednake? v) Koliko ih je deqivo sa 25?
295
3 2. ) a ,3 2 k 3. x = + , 6 3
4. k (1,+ )
) x { 4,3,1, 0}
x=
+ 2l ,
x=
3 2m ; k , l, m Z + 10 5
5. 2 x + 3 y 10 = 0 , 2 x + 3 y + 10 = 0 7. d = 2 R
0 1
2
k<0
y
1 0 1 x
k>0
k=0
1.a) Izra~unati
b) Uprostiti
2. Re{iti jedna~ine: a) x 1 3 x = 3x 13 ,
b) 8 (2 x 1) + 7(2 x 1) 1 = 0 .
6 3
5. Odrediti ta~ku krive x 2 + y 2 = 5 najvi{e udaqenu od prave x + 2 y 10 = 0 . 6. Centar upisanog kruga jedanakokrakog trougla deli visinu koja odgovara osnovici tog trougla na odse~ke du`ine 5cm i 3cm , ra~unaju}i od temena. Izra~unati obim i povr{inu tog trougla. 7. Pravilna trostrana prizma upisana je u vaqak. Polupre~nik osnove vaqka je R = 6cm , a dijagonala osnog preseka vaqka je D = 13cm . Izra~unati povr{inu i zapreminu prizme. 8. Re{iti jedna~inu
2 x 4 x + 8 x 16 x + ... = 2 1 .
1 2 log 9 x = log3 9 y
2 x 1 8 y = 2 .
10. Na polici je pore|ano 12 kwiga. Na koliko na~ina mo`emo odabrati 5 kwiga, tako da me|u wima ne budu nikoje dve koje su bile jedna do druge?
297
1. a)
b) x + 1
2. a) x = 5 3. x =
b) x ,0
6 5 2
+ 2k , x =
5 + 2l ; 6
3 4
(k , l Z )
4. x =
5. M ( 1,2 ) 6. O = 32cm,
P = 48cm 2
1 2 1 6
9. x = 2, y =
10. Na 56 na~ina
298
( i ) cos13
( iv ) log ( 3)
= 2 log 9 , ( v ) arcsin
je realan broj?
8+2 7
2 7 8 .
b) 56 x 2 5 x
7 x 6 3x + 6 6 7x , + = 5x + 3 2 6
= 10(5 x x 2 ) .
sin 2 x (1 + tgx ) = 3 sin x ( cos x sin x ) + 3 . 4. Odrediti realni parametar k tako da kvadratna funkcija f ( x ) = (k + 2 )x 2 + 2 x + k + 2 bude negativna za sve vrednosti x R . 5. Na pravoj x + 2 y + 6 = 0 odrediti ta~ku podjednako udaqenu od ta~aka A ( 3, 1) i B ( 5, 3) .
6. Povr{ina jednakokrakog tangentnog trapeza je 156 cm 2 , a visina 12cm . Odrediti du`ine stranica tog trapeza. 7. Izra~unati zapreminu prave zarubqene kru`ne kupe ako su povr{ine wenih osnova
64 cm 2 i 9 cm 2 i povr{ina omota~a
143 cm 2 .
8. Odrediti aritmeti~ki niz ~iji je zbir prvih ~lanova uvek jednak trostrukom kvadratu broja tih ~lanova. 9. U zavisnosti od realnog parametra a odrediti broj realnih re{ewa jedna~ine x 5 5x = a . 10. Koliko ima ~etvorocifrenih brojeva kod kojih se samo jedna cifra pojavquje 2 puta?
299
+ k , x =
(k , l Z )
4. k ( ,3) 5. M (2,4 ) 6. a = 18cm, b = 8cm, c = 13cm 7. 388 cm3 8. 3, 9, 15, 21,... 9. : 1) a > 4 a < 4 ; 2) a { 4,4} ; 3) a ( 4,4 )
10. 3888
300
b) Bazen se napuni vodom iz 4 cevi za 21 sat. Za koliko sati se napuni tre}ina bazena vodom iz 7 cevi? 2. Re{iti jedna~ine:
1 2 3x 7 a) , + = 2 x 3 x 1 x 4x + 3
x 4 10 x 2 + 9 b) =0. x2
log 1 9 2 x > x 3 .
2
5. Na
elipsi
2 x 2 + y 2 = 22
odrediti
ta~ku
najbli`u
pravoj
3x + y + 15 = 0 .
6. U kvadratu stranice a sme{tena su 4 podudarna kruga. Svaki od wih dodiruje dve susedne stranice kvadrata i dva od tri preostala kruga. Izra~unati povr{inu krivolinijskog ~etvorougla odre|enog lukovima sva ~etiri kruga. 7. Izra~unati zapreminu kose kru`ne kupe ~ija je najdu`a izvodnica
s1 = 6 3 cm , najkra}a s2 = 6 cm , a ugao koje one zaklapaju je 30 . 8. Odrediti rastu}i aritmeti~ki niz a1 , a 2 , a 3 ,... za koji je
a 2 + a5 = 14 i a3 a 4 = 45 .
9. Za koje vrednosti realnog parametra a jedna~ina
x2 x = a
ima maksimalan broj re{ewa? 10. Od 5 u~enika, 6 studenata i 3 profesora treba izabrati peto~lanu delegaciju u kojoj }e biti bar po jedan student i profesor. Na koliko na~ina je to mogu}e u~initi?
301
+ l ;
(k , l Z )
)
a 4
a2 (4 ) P= 16
3
Sl. 18
7. V = 9 3 cm 8. 3,1,5,9,13,...
1 9.(sl. 1 9) a 0, 4
y
1 4
y=a
Sl. 19
b) Uporediti brojeve 2.
1 124 i log 1 3 + :3 . 2 3
1 sin x
mx 2 2 ( m 2 ) x + m 3 = 0
ta~aka A (1,3) i B ( 3,7 ) . 6. Du`ina dijagonale jednakokrakog trapeza je 12 cm , a ugao izme|u dijagonale i osnovice tog trapeza je 30 . Izra~unati povr{inu trapeza . 7. Sfera sa centrom u vrhu kupe i polupre~nika jednakog visini kupe deli omota~ kupe na dva dela jednakih povr{ina. Odrediti ugao izme|u izvodnice i visine kupe. 8. Odrediti rastu}i aritmeti~ki niz a1 , a2 , a3 , za koji je
a1 + a2 + a3 + a4 + a5 = 5 i a2 a4 = 8.
9. Uspravni stub, koji se nalazi na horizontalnom terenu, posmatra se iz ta~ke na povr{ini zemqe. Sa rastojawa od 8m vidi se pod dva puta ve}im uglom nego sa rastojawa od 25m . Kolika je visina stuba? 10. U xOy - ravni predstaviti skupove odre|ene relacijama: a) 4 x 2 + y 2 2 ( x + y ) ; b) ( x + y )( y log 2 x ) 0.
303
+ k , k Z 2 4. m ( ,0] (3,4]
5. M ( 4,8) 7. = 45
6. P = 36 3cm 2 8.
( 5,2,1,4,7,...)
9. (. 20)
x = tg 25 2tg x = tg 2 = 8 1 tg 2
x
x = 15m
25
2
8
. 20 10. (. 21) a)
2
b)
y 1
2 0 1 2 x
. 21 304
1. a) Izra~unati
( 2)
+ log 1
2
1 16 125 3
+ 3:42 .
1
b) Uprostiti
2. a) Odrediti parametar a R tako da jedna~ina x+a x 1 = 2 x 1 x 2 x 3x + 2 nema re{ewa. b) Re{iti jedna~inu 5 x 7 = x . 3. Re{iti trigonometrijsku jedna~inu
2 b b+3 2 2 . 2 ab 2a b + b 2ab 2a b + 4b + 3
4. Re{iti nejedna~inu
2 2 x+2 > 1. 3 5. Odrediti jedna~ine tangenti krive x 2 2 y 2 = 8 paralelnih pravoj x y 4 = 0 . Skicirati odgovaraju}u sliku. 6. Izra~unati povr{inu trougla ako du`ine wegovih stranica obrazuju aritmeti~ku progresiju sa razlikom d = 2 i ako je jedan unutra{wi ugao trougla 120 . 7. Pravougli trapez sa osnovicama 10cm i 2cm i povr{ine 90cm2 rotira oko ve}e osnovice Izra~unati povr{inu i zapreminu nastalog tela. 8. Odrediti opadaju}u geometrijsku progresiju kod koje je zbir prvog i ~etvrtog ~lana 35 , a drugog i tre}eg 30. 9. Data je funkcija 4 x 2 + x , x 0 8 2 f ( x) = x 3x , 0 < x 3 93 x, x > 3. Skicirati grafik funkcije f i koriste}i se wim, odrediti broj realnih re{ewa jedna~ine f ( x ) = a ( a R ) .
( (
305
3 v) lim 1 + x 1 x x 0
k x = + l 8 4 6 4. x (1, + )
+
(k , l Z )
5.
t1 : x y 2 = 0 t2 : x y + 2 = 0
2
6. (sl. 22)
( a + 2)
= a 2 + ( a 2 ) 2a ( a 2 ) cos120
2
a+2 a2
120
a=5 P = 1 a ( a 2 ) sin120 = 15 3 2 4
2
Sl. 22
9. Jedna~ina ima(sl.23): 4 re{ewa za 2 < a < 0 3 re{ewa za a = 0 a = 2 2 re{ewa za a < 2 0 < a < 1 1 re{ewe za a = 1 0 re{ewa za a > 1 10. a)
x y=a
0 2
Sl. 23
1 , 10
b) 24,
v)
5 6
306
1. a) Izra~unati b) Uprostiti
( 3)
50
+ ( 0 ,125 )
1 log 1 1 33 . 3 +
iz ta~ke M ( 9 , 0 ) . 6. Tetiva kruga je za 2 mawa od pre~nika, a odstojawe centra kruga od tetive je za 2 mawe od polupre~nika kruga. Odrediti du`inu tetive, obim i povr{inu kruga. 7. U pravilnu trostranu prizmu upisana je lopta koja dodiruje sve bo~ne strane i osnove prizme. Na}i odnos povr{ina lopte prizme. 8. Re{iti jedna~inu
3x 9 x + 27 x
=1 2
3 1 .
x2 2x 3 , f4 ( x ) = 2log2 ( x +1) , f5 ( x ) = x2 + 2 x + 1 ima jednakih, x 3 a zatim skicirati grafik funkcije f ( x ) = f 2 ( x ) f 5 ( x ) . 10. Koliko se ~etvorocifrenih brojeva deqivih sa 3 mo`e formirati od cifara 0,1,2,3,4 i 5, ako nijedan broj nema jednakih cifara? f3 ( x ) =
307
x (x 2)
b) x = 81
2l 2m 7 2n , + , , k , l , m, n Z + k , + + 6 3 18 3 18 3 2 1 1 4 1 4. x , [2, ) 5. t1 : y = ( x 9 ) , t 2 : y = ( x 9 ) 4 4 5 2
P = 25
7. PL : PPR = 2 : 9 3
6. t = 8, O = 10 , 8.
1 2
9. (sl. 24)
f 3 ( x ) = x + 1 , x R \ {3} f 4 ( x ) = x + 1 , x > 1 f 5 (x ) = x + 1 , x R
Me|u datim funkcijama nema jednakih.
f1 ( x ) = x + 1 , x R f 2 (x ) = 1 + x , x R
1 1 0 1 x
Sl. 24
308
<1, ( iv )
6+2 5
2 56
).
2
2. Re{iti jedna~ine: a)
x 2 x 1 = 2 + 2 x x2 , x 2 x +1 x2 x 2
4 2 b) x 10 x + 9 = 0.
log ( 2 x )
3. Re{iti jedna~inu
9cos 2 x + 9cos
4. Re{iti nejedna~inu
= 4.
x 2 2 x 3 < 3x 3 .
5. Na}i jedna~inu kruga ~iji je centar u ta~ki A ( 5, 4 ) i koji spoqa dodiruje krug x 2 + y 2 4 x 5 = 0 . 6. Jedan ugao trougla je 120 , a stranica naspram tog ugla ima du`inu 2 7cm. Odrediti du`ine preostale dve stranice ako je povr{ina trougla 2 3 cm 2 . 7. Ta~kasti svetlosni izvor udaqen je 8m od centra lopte polupre~nika 4m . Na}i odnos povr{ina osvetqenog i neosvetqenog dela lopte. 8. Tri broja ~iji je zbir 38 ~ine opadaju}u geometrijsku progresiju. Ako se od prvog broja oduzme 2, dobija se aritmeti~ka progresija. Koji su to brojevi? 9. Re{iti sistem jedna~ina
log x y 4 log y x = 3 xy = 32 .
10. Ukrotiteq zveri treba da izvede na cirkusnu arenu u koloni 5 lavova i 4 tigra, a da pritom nikoja dva tigra ne budu jedan za drugim. Na koliko na~ina on to mo`e u~initi?
309
(ii ) (iii )
) x { 3,1}
k 2
(iv )
(v ) ;
) 4
(k Z )
4. x (2,5) 5. ( x 5) + ( y 4) = 4
2 2
R O
h d
9.
{ (2,16) }
310
a) 2 1 = 2 x + 6 ; x 4 x + 1 x 3x 4
log 2 x 2 2
1 = 3
mx 2 2 ( m + 2 ) x + m 1 = 0
budu pozitivna. 5. Na elipsi 2 x 2 + 3 y 2 = 14 odrediti ta~ku najvi{e udaqenu od prave x + 3 y 8 = 0. 6. U trapez sa kracima 15cm i 13cm i ve}om osnovicom 21cm upisan je krug. Izra~unati povr{inu trapeza. 7. Izra~unati povr{inu i zapreminu kru`nog vaqka upisanog u pravu trostranu prizmu ~ije su osnovne ivice a = 9 cm, b = 10cm i c = 17 cm, a visina H = 10 cm. 8. Odrediti beskona~nu opadaju}u geometrijsku progresiju kod koje je drugi ~lan 4, a suma svih wenih ~lanova je 3 sume kvadrata
16
x xy + y = 6 x 2 + xy + y 2 = 84.
10. U xOy -ravni predstaviti skupove odre|ene relacijama a)
( 9 x 2 + y 2 9 )( x2 + y 2 4 ) 0;
311
b) x y e x
) ( x + y 1) 0.
10
k 5
(k , l Z )
4. m (1, ) 6. P = 168 cm 2
1 1 8. 8, 4, 2,1, , , 2 4
5. M ( 1, 2 ) 7. P = 48 cm 2 , V = 40 cm 3
9.
10.(. 26) )
3 2 y e 2 x 0
1 0 1 2 3
1 1 x
. 26
312
1. a) Izra~unati
b) Koliki su unutra{wi uglovi trougla ako se odnose kao 7:14 :15 ? 2. Re{iti jedna~ine a)
3 x = 5 + 8 x x 2 ; b) x 5 x + 2 x 2 3 x 10
x 1 + 3x 2 = 1 .
5. Ta~ka A ( 2 ,1) je sredi{te tetive parabole y 2 = 4 x . Odrediti jedna~inu prave kojoj pripada ta tetiva. 6. Du`ine stranica trougla su 13 cm, 14 cm i 15 cm. Odrediti polupre~nike upisanog i opisanog kruga tog trougla. 7. Izra~unati zapreminu zarubqene kupe ako je wena povr{ina
1 2
log 2
x2 x +1
< 3.
8. Ako tri broja istovremeno obrazuju aritmeti~ku i geometrijsku progresiju, onda su oni jednaki. Dokazati! 9. Dokazati jednakost
tg 5 tg 55 tg 65 = 2 3.
10. U xOy -ravni predstaviti skupove odre|ene relacijama a) xy x 2 + y 1 0 ; b) v)
( 2 sin x + 3)( y + ln x )( y x ) 0 .
( x 2 + y 2 2 y ) ( x + y 1) 0 ;
313
+ l (k , l Z ) 4 5 7 4. x ( , 1) 1, , + 4 2 5. y = 2 x 3 6. R = 8,125 cm
3
7. (sl. 27) V = 388 cm Rr a+c 2 8. b = b = ac a = b = c 2 Sl. 27 sin5 sin55 sin65 9. tg 5 tg 55 tg 65 = = cos5 cos55 cos 65 1 1 sin5 ( cos10 cos120 ) sin5 cos10 + 2 2 = = = 1 1 cos5 ( cos10 + cos120 ) cos5 cos10 2 2 1 1 sin5 cos10 + sin5 ( sin15 sin5 ) + 1 sin5 2 2 = 2 = tg15 = 2 3 1 1 1 cos5 cos10 cos5 ( cos15 + cos5 ) 2 cos5 2 2 10.(. 28) a) ) )
y 1 1 0 1 x 1 y 1 0 1 x 0 1 1 y
Sl. 28
314
2 x x + a = x 2 + 21 x + 3 x 2 x2 + x 6
ima beskona~no mnogo re{ewa i na}i ta re{ewa. b) Re{iti jedna~inu 2 x + x + 3 = 3. 3. Re{iti trigonometrijsku jedna~inu 4. Re{iti nejedna~inu
5. Na krivoj y = 8 x odrediti ta~ku najbli`u pravoj x y + 4 = 0 . Skicirati odgovaraju}u sliku. 6. Du`ina sredwe linije trapeza je 10 cm . Ona deli trapez na delove ~ije se povr{ine odnose kao 5 : 3. Odrediti du`ine osnovica trapeza . 7. Izra~unati povr{inu i zapreminu pravilne ~etvorostrane piramide ~ija je visina 8 cm, a povr{ina dijagonalnog preseka
2
48 2 cm 2 .
8. Nenulti brojevi a1 ,a2 ,a3 , obrazuju aritmeti~ku
1 + 1 + + 1 = n a1a2 a2 a3 an an+1 a1an+1 9. Odrediti sve kompleksne brojeve z = x + y i za koje je ( 2 3 i )( 3 + 11i ) = 13z ( z 1) , ( z je konjugat od z ).
progresiju. Dokazati da je Za x > 0 izra~unati i
( 2 z )2003 .
315
a) y = cos 2 x ;
b) xe y = 1 ; v) y = k x 2 + 1 2 ( kx 1) ,
(k R).
1 1 1 1 + d a1 a2 a2
1 1 1 1 1 a1 + nd a1 n = = = an +1 d a1 an +1 d a1an +1 a1an +1
9. z1 = 2 i , z 2 = 1 i , 10.(sl. 29) a)
(2 z )2003 = i
y
0
2
2
y
k>0
k=0 2 0 1 1
x
0 1 k<0 x
Sl. 29
316
1. a) Izra~unati
2 3
3+ 2
6 x +1
3 2
.
x2 + y2 2 x + 4 y = 0
konstruisanih iz ta~ke M ( 4 ,3) . 6. Visina koja odgovara hipotenuzi pravouglog trougla deli tu hipotenuzu na odse~ke du`ina 16 cm i 9 cm . Na}i povr{inu kruga upisanog u taj trougao. 7. Bo~ne ivice pravilne zarubqene trostrane piramide nagnute
su prema ravni osnove pod uglom od 45 . Izra~unati zapreminu te piramide ako su wene osnovne ivice a = 4 cm i b = 2 cm . 8. Tri broja ~ine rastu}u geometrijsku progresiju. Uve}avawem drugog ~lana za 8, data progresija postaje aritmeti~ka. Ako u novoj progresiji tre}i ~lan uve}amo za 64, dobijamo geometrijsku progresiju. Koji su to brojevi? 9. U zavisnosti od realnog parametra a , odrediti broj realnih re{ewa jedna~ine
ax3 3ax 1 = 0 .
10. Koliko ~etvorocifrenih brojeva deqivih sa 5 mo`emo formirati od cifara 0, 1, 2, 5, 6 i 7, a da nijedan od tih brojeva nema istih cifara?
317
3. x =
(k, l Z ) ;
4. x [ 3, 1) [ 2, + ) 6. P = 25 cm 2 8. 4, 12, 36
1) 2) 3) 4)
1 = 2 a
2< 1 <2 a
1 a = 2
1 1 a , , 2 2
1 1 > 2 < 2 a a
a=0
1 1 a ,0 0, 2 2
y = x 3 3x
y 2
y=
1 , a0 a
0
2
Sl. 30
10.
5 3!= 60 3
( 0 )
318
1.
a) Izra~unati b) Uprostiti
(x
)
2x
3 = 2x ( x 2) .
5.
u odnosu na pravu
6. U trapez sa kracima 6 cm i 10 cm upisan je krug. Sredwa linija trapeza deli trapez na dva dela ~ije se povr{ine odnose kao 11: 5. Odrediti du`ine osnovica trapeza. 7. Izra~unati povr{inu i zapreminu kupe ako je wena izvodnica za 1cm du`a od visine, a pre~nik osnove je 1 dm . 8. Re{iti jedna~inu
2 x + 4 x + 8 x + 16 x +
9. Re{iti sistem jedna~ina
1 15
log 2 ( x + y ) log3 ( x y ) = 1 x2 y2 = 2 .
10. Igra~ igra 5 razli~itih igara, pri ~emu u svakoj igri obavezno osvaja tri, ~etiri ili pet poena. Na koliko na~ina on mo`e osvojiti ukupno 20 poena?
319
4. m ( ,0 ) 5. B( 1,3) 6. a = 14 cm, b = 2 cm 7. P = 90 cm 2 , 8. x = 4
3 1 9. , 2 2
V = 100 cm3
5! 5! + = 1 + 20 + 30 = 51 3! 2!2!
320
1 2
( x 1) 2 ( x 1) 4 = 2 .
4. Re{iti nejedna~inu
xlog
x +log x + 2
< 0,01
( log x = log10 x ) .
5. Na krivoj x 2 + y 2 = 10 odrediti ta~ku najvi{e udaqenu od prave x + 3 y 12 = 0 i izra~unati tu udaqenost. Skicirati odgovaraju}u sliku. 6. Izra~unati povr{inu jednakokrakog trougla ~ija je osnovica du`ine 30 cm , a polupre~nik upisanog kruga 10 cm. 7. Izra~unati zapreminu pravilne ~etvorostrane zarubqene piramide ~ija je dijagonala D = 9 cm , a osnovne ivice a = 7 cm i
b = 5 cm.
8. Tri broja ~iji je zbir 6 obrazuju rastu}u aritmeti~ku progresiju. Ako se prvom broju doda 5, a drugom i tre}em po 1, dobija se geometrijska progresija. Koji su to brojevi? 9. Oko sfere polupre~nika R opisana je prava kupa minimalne zapremine. Odrediti wenu visinu. 10. U xOy - ravni skicirati linije odre|ene jedna~inama: a) y = cos x, b)
y=e
ln x x 2
),
v)
kx 2 + y 2 = k
(k R) .
321
3. x = k x =
5. M ( 1,3) , d =
3
2 m 3 22 10
(k , m Z )
2. ) a {2,3} ; 1 4. x 0, 10 6. P = 540 cm 2 8. 4 , 2 , 8
) 17
0 1
3 2
5 2
)
1
y 1 0 x
y
k
)
1
1 0 1
k
y
k
x
1
1 1 0 1
k
k>0 y 0 k=0 x
k<0
. 31 322
LITERATURA
@. Ivanovi} , S. Ogwanovi}: Matematika 1, Zbirka re{enih zadataka za I razred gimnazija i tehni~kih {kola, "Krug", Beograd 1995. @. Ivanovi}, S. Ogwanovi}: Matematika 2, Zbirka re{enih zadataka za II razred gimnazija i tehni~kih {kola, "Krug", Beograd 1997. S. Ogwanovi}, @. Ivanovi}, L. Milin: Matematika 3, Zbirka re{enih zadataka za III razred gimnazija i tehni~kih {kola, "Krug", Beograd 1992. S. Ogwanovi}, @. Ivanovi}: Matematika 4, Zbirka zadataka i testova za IV razred gimnazija i tehni~kih {kola, Krug, Beograd 1999. Vene T. Bogoslavov: Zbirka re{enih zadataka za IV razred gimnazija i tehni~kih {kola, Zavod za uxbenike i nastavna sredstva, Beograd 1999. S. Ogwanovi}: Matematika 4+, Re{eni zadaci sa prijemnih ispita na univerzitetima u Srbiji 19952000, "Krug", Beograd 2001. \. Dugo{ija, @. Ivanovi}: Matematika 5, Re{eni zadaci iz matematike sa prijemnih ispita na univerzitetima u Srbiji, Dru{tvo matemati~ara Srbije, Beograd 1991. \. Vukomanovi}, D. Georgijevi}, A.Zoli} i dr.: Zbirka zadataka i testova iz matematike za pripremawe prijemnog ispita za upis na tehni~ke i prirodno-matemati~ke fakultete, Zavod za uxbenike i nastavna sredstva, Beograd 2000. V. T. Vodnev, A. F. Naumovi~, N. F. Naumovi~: Osnovne maemai~eskie formul , Minsk V{e{a {kola 1988.
323
Hr~ek @eqko
KOREKTOR
Milena Pavlovi}