KOVAC

.iiOLS{A XNJIGA ZACNEs

BRANKO
dipl.

inienjer

KOVAE
strojarstva

TEI{NICKO

CRTANJE

U STROJARSKOJPRAKSI
I NAEELA KONSTRUIRANTA

ffi

SKOLSKA KNJIGA
ZAGREB
1975

dlPl. rnt. shojarstva

dipl. 1nr. sboiarsiva
A|_TUN SLIGL

DnAco
zELrKo

cvrRN,

drpr. int. st.oja.*ya

v.snr,INo\tlc
diel. inz. strojardva

PREDGOVOR

I. IZDANJU

Dasad je .r nakladi
izdllo Sest t:ddnjd knjise aEHNICi<O CETANJE autoro ina. B.
"Skalske knjise.
Kototo, Sto jc dokdz do je khjiso dobto primrj.na. Pr!1cti ra2aoj ndstau, ptakse i standodizadje, allor
soosa i&asfro
adtunb n4pisati onu knjig\
ie na r.ntljt
t kojoj bi trcbdli do nadu odOoltor utenici,
srrddli rehrike i osoblje a tuons''rLctiskim uredima. Istai\a j. da te zd nostatne surhe biti obilje podataka,
no to uje.tno .ndti do je kupnj@ aDe knjise dobta inresticija jer te bit sisntatu izDor potrebnih podalolia rdkoa Slolo!@ni@.
U lsporedbi s pret'hodnin izd.anjino knjise TETINICKo

CRTANJE oDa izdanje sad.rZdra neke prcmjene-

Prclnena je paslaxlje l-Prlbor, d naDo je Nslabtje z-Elcnrcnti kansttui.ranjd iestih ktiDtljd i drusas.
Doptnjeno je pogldxlje 3-Standdrdi za i2rddu lehniakih crte:a u smislu nauih stdnd,arda .a lehnitko
pismo i crte. Noto je posldtlje 4-Pixnijenjena nacrtna scometrija, u Lajen su skuqljehd znanja patrcbna
strojan, a oblhta{eni su deskirptirnt pojmoDt i anati?a seonletrijshih tijela. Posebna je brijerl.host oros
qtak:je, ier je
pasLarlja sto st rihe u j.d.naj khji2i obLhvaCeni Wed.meti Nacrtna seometrija i rehnitko
ndmietd obra.ovnih tstanand dd se oba prednreta Foxcau.
Prati.rena su pastdrrja 7-st6hdardni brojeDi | 8-obtdtta, odje su d.dne ad.ted,nlcez@ izbot oblikd prcma
slabnin posrLpcima obra.le. U pasldbljl !-Taleroncl4e, abtlwd(ene $ tolerdncije mjerc d.o jISO mm, te
nonl lso-pfijedlazi za toletdncije oblika i polodjd. Pro\ircna su postaDtja l',Simbal|.
dkaDima za enetgetikL, te 12-aprema konstfukciiskag Medd, d.k je posre naxo Fogldrlje 73-Konsbnirdnje, u kaj.m su
noted.ntr ndacl( .a rad kansltuhtora,
I:rentrdno srn?t nije inZ. B. Kordit
dopxstila dd sDajc djcla zoxrii pa je to latnio pi.sdc aDot predgoron prc,na ptite i.ra,eloj
dttoroxoj aeljt. Kao autoro, srrodnik imdo je ptilike upaznali njcsaD ptistlt)
2dddtria i nddinr ro.1o toto tld iitatelj 1re(e noti tozlike i.tuedt podtuaja kajo je abrodio inZ. B. '<otaa i
onoe ,4njeo dijoro koji je .JoptnjeL uz nasrojotje da stit ne bulc prcnijenjen.
In:. B. (d!na snatrao j. otu knjiqa stujitu ai,^or'toi (tjetom, ietujuni
da ie ob[hxdtid i r.oriiu i
s&k.tu nihtetj! ili struanjdkt tag podrutja koji se oritnks! auos Forlr ja. U ime d\tora .dhtaljijem
jedlosom ill stgestijam lrojoj je cilj paboljSanie kniile,
obroti bilo i.raxno piscu oDas predsaDora n6
noJiliteru strojdrstlo i, brodastad,kje L Zdgr.bu ili kotektltlL ,Skolsl@ l.nilse<.
zagreb siic'nia

19?4
2. cvim.

aliDl. inr.

SADRZAJ
I

PRIBOR

ll

Pribo. za tehniako c arjc

1.2

opis i odrzavanje pribora

10

3,1
10
10
11
ll

1.201
1202
1203
1 2 0 1 (utija sa lcslarom i lribofom
1.205 X{jerilo
1 2 0 6 Otorkc
Ll0?

r7
la

r.200 'l uE
1209
1.210
1,211
1 . 2 t 2 Gumice
1 . 2 t 3 Struzna pcra
1.214
1215

19
20
20
21,
2l
21,
2L

1.3

2l

1.31
L32
1.33
1.331
1.332
1.313
1.334
r.!1
r35
ri6
ri?

Smj er svj etlosri

PriivriaenjcpaPjra
pri
pribora
DrZanjc
nlu crt..
Dfzanje olovke
Drianle D.ra za izvhienjc
Drianje pcla za opisjvanjc
Drzanje scstara
crta
Iz!laaenje
Izvlane nje kri!ulja
crteZa
Rr:srnic
e crteZa
Ob!ezivanj

''.'".
:" .

'''

2l
2I
22
22
23
23
23
2t
26
26
21

IILENIDN'II KONSTRUIIIANJA

28

2,1

ceomelrijskieleoenti

2A

2,2

Dijcljenje duzina

29

?,3

Okobicc

30

i Dai.lere

Kutovi

xL
33

2,6

STA\-D^RDi
CRTEZA

Viiekuti .

2,1

36

2.3

39

23t
2.32
233
2.at
2.85
2.36
2.47
288
2.89

39

sDjrala
Arhimrdova
Sinusoida
za!ojnica
Erolrenta
cikliakc
krtvuljc

45
45
46
41
41

ZA IZRADU

Siandardizacijt

TEITNICKIH

49
49

i stlndarali

3.2

50

!'rsta crta
3.2t znaaenje !ojedinih
J.211 Namlcna
3.22 Posi,uDrk pri crtan ju olovhom

5l
5?

: lL:' rn
j
.r't
u sk. ii .u:'ranj'
"om
Posluprk u prolektno kon rruk' iiskim
uredrma
t , 2 2 3 Popravak i kontrola cfieZa
pri
izvlaaenju
savjcsnosr
323
.r-il
3.2::

3.231 savjesnosl pri izvlarenju puib qta

3.232 SavjcsnostDri izvlaaenju crtkanih crta
3.233 savj.snos! Dri izvlaaenju sredi3njica
3.2114 savjcshosi pri izvlancnju crta loma
3,3
3,,1
3.+l
:1.43

5?
61
6l
6t
6l
62
63
63

Itjerila
crleZa
Forma!i
Prcvi j an j e crtcta
projck.ija
RasDored
halu

66
65
66
na

foi-

68
60

piqmo

3,i

r.hniiku

351
'..,:
3.53

podaci
opai
< 1. rLk.ij"
za rrrjnjenu
Smj.rhice

69
72
11

r.6

lzrrJr crlcza ?a kli(rjr

17

PItntUttr_JENA
f(rJ-l

t.l

Proji.irrnjo

N:ICRlN,A

GEOME-

80

Pojmovi
Projicjranja
l'
o.'ogoDai_2
nr1tol:uIni
p-oi.kc'iJ
' rori rr"n," n" i,d-'r rJrn'nu
{ t2r
.1.122 Projiciranjc na dvijc ravnine
,1.123 lrojiciranjc
na tri mvnine
,1.124 Smicr poglcda i nazivi projekcija
cna rr', I ro Fl. j.
4 I15
.t I:0
Dim, nzrj. i . rpoirrt'cc pFd.nc'r
ii"
4 127 VJ"/I,. u ih\-. n u nr
"'l
tiro!.k. i ra^t':k nair D_o"':'!'jJ
4i 8
4.11
4l:

Pros{orno pretloaavanie
.M
4.22

PcrsDcktivna
-4ksoDomelril

slika
a

80
8C
a2
83
84
85
88
9l
95
96
103
103
104

113

4.3

DelrlplivnipojDovi

431
4.32
4,33
4.34
4-25
4.36
4.31
4.38
4.39

Ob:ljezav"nje
ceomet!ijskin
elemenata
Kvad!anti
i koordiDaie
Predoaavanje
ravnina
Su t ra rn :c a
P!iklonice
i prikloni
kutovl
PresJeinicp
I a
Probod,:
Prava,alir
na
Kombinirbi
zadscr

4.4

Ardiza

seoEetri.jstih

113
113
r15
116
11?
11?
118
r20
124

tijela

4.41
4.411
4,4\2
4,413
4,4t4
4.42
4.421

\U
124
724
724
126
126
126
727
t21
129
130
130
130
130
133
133
13,1
134
13.1
134
138
139
139
139
139
140
141

Plizm a i kocka
Postanak i kalaktlistike
Projekcije
Plesjci i mreZe
Plobodista
Pi. am i da i k!nj a pjramida
Postanak i ka.aktedstik
Projekcije
4.423 Presjeci i Drete
4.424 hobodiSta
4.4it
Valjak
4 . 4 3 1 Postanak i karakteristike

4.432
rr.433
4.434 ProbodiSta
4.435
4.44 S i o r a c i k r h j i
sioZac (konus)
4.441 Posianak i karakterisiik
Projekcije
4.443 Presjeci i hreze
4.444 Probodista
4.445 Prihjena prsjeka ko4usa
4.45 Kugla
4.451 Postanak i kamkteristike ,
4.452 Projekclje
4.453 Presjeci i hreza
4.5

142

4.6

146

5.4

15?

CtteZ

15?

5.2

O8novna pEvila

za rrredoaavanje oblika

15t

5.21
5.22
5.23

PoloZaj predm"ra
za crlanje
Broj i izbor projekcija
z amiSl j eno r ast avrj anj e pr edmeta
Povezivan je proslorne predoprojekcije
drbe i pravokutre
Skici r anj e
Ski.e i njihov- nemjpna
Izvlai.njc .r la pri ski.ir"nj]zvlai"nJ- kru:nj.a
P o s ' u p a l ,p r i s l ,i c i r a n j u
cki.iranje pros'oni\ criPia

15?
160

5.24
5.25
5251
5.252
5,253
5,254
5 255

5.33

C r i a n j e p ! e s i -ei kr aa c o v a
oznaeiv;nj
e
tn h ..\nina
p!esjeka
oznaaivanje

5.331
5.332
5333
5.34
5.35
536
5.37

Srai'Ion
Oznaaivanje tojon
Ozr.l:v.'re r:-ci
p!esjeci
Polovidni
presjeci
Djelomiani
prpsjF.l
zaokrenu'i
Pravila
za crtanJe

5.31
5.32

199

189
201
203
203
205
206
208
209
209
214
216
217

KOTlRANJE

218
218

6,2

220

6.21
6.22
6.23
6.24

Brojke

220
220
222
223

6.3

Znakovi za kotiranje

225

6.4

OpCe sDjernice

230

6.41
6.42

osnova za kotiranje
Kotirahje
za !azliii!e
nadine
obrade
6.421 Koti.anje Fri obradi skidanjem strupri savijanju I kovanju
pri lijevanju
p
isjjecanju (3lancanju)
pri spojevima
pri zav.rivanju

6,425
6.426

6.61

230
231
231
234
234

234
235
236

i lemljenju

6.5

236
zahtjevi za smicitrj kota

2,47

Greik

poae!nika

239

Skrr,ero

koiireje

240

6.?1
6,72

240
henacrian

dihen-

240

160

Kotirani
crla

e aeIienih

konstruk-

241
242

OBIIADA

245

16?
169

7.1

Povrainske neravninc i sreske

2M

7,2

objasnjenje lojmova

216

171

7.3

Vrueilnosti parametari klasa hrapavosii

i njihovo mjerenjc

241

Lorelacija
izmedu pov.iinske
i vefiiira folerarcfia

249

11\

p!esje-

od

Nepravilan smjeltaj projekcije

Djelomiine projekcije
.
Zaokrenute pmjekclje
zaokreianje u ravninu ctanja
Razvijeni pogledi
Prekidi i zav*eci
Ozraaivanje ravnin ploha
Predoalvanjeokolnih i pomiEnih dijelova
Pojedaosiavnjenj
Ustede na broju projekcija
. .
citkanje nevidljivih bridova
Upute i podaci lijeaiha

6,73
162
166
166
166

oblili& s oilstuDdiem
erometrije

5.401
5.402
5.403
5.404
5.405
5.406
5-40?
5-408
5.409
5.410
5.411
5.412

6.6
PREDOCAYANJE OBLIXA

Predoiivarje
deskriptirne

1?5

h.apavodti

i mate.

prpsjcka

t11
t17
1?9
1?9
193
193
195
195

7.5

P.imjena
Stalilaitni

klaia

249

brapavosti

znakovi

klasa

253

hraptvosii

253

Pravila za unolenje antkova n .riet

7.4

saiojrth dtjelova
Oblikovrnje
noloikoh DostuDku

Dleha

teh'

256

S'IANDARDNI

BROJEVI

3,1

Izbor brojeve zr

3.2

Slanilrrilni

Droje!i

33

os.atrii.Dje

i izlor

3.1

llairnlnje

8,5

Sfrjcrnice za primjen!

i2hjerc

269

11.2

269

tt,3

339

tijel!

345

21L
12

2i5

reilolr

YRSTE I OPREITA CRTEZA

348
348

12.1
sa standlrdnih

2?6

brojcvima

saualardnih bro-

280
I

TOT,FJRANCIJD

9.1

Toinosl

242
242

u proizloalnji

l:.1I
Razdioba
t2.t2
Razdioba
12.13 R a z d i o b a
kazivanja
12.1.1 R a z d i o b a
t2.2

prema
prem.
prema

sadrZaju
nahjeni
naainu

p!ema

tehnici

Iz.ada i pdmjenr

348
349
prirada

qlez!

349
349
350

Pozicioniranje

352

Sast3mice

353

I)rinicije i Dojmovi

242

9.3

IinoleDjc iolcrancija brojkama

236

12..1

9.{

Osnov. ISO-susta!a

28?

12..11 Z a d a l a k
sastavni
t2.,12 O b l i c i
sastavnica

353
353

9.11
9.,I2

247
2B?
2ll9
:80

12,5

Oznaaavanje craetr

360

9.41

mi era
Podruaj a nazivnih
'rcmel jnc
tolerancijc
'rolrancij
sko !oli c
j dosj cdi
Pf ot oruilji!

12.6

Itonhola

crl.Za

364

9.5

Izbor lole.lncija

t00

I
912

SDonc
T.hnolo3ki
!olcrancije

364
365
36,
365

a.c

TDlerrncijc slolodnilr rnj.rt

20t

C,l

Iol,.rcn,ijp obl'kd i DUlotr.il

298

9.71
3.:2
C-3
e.?+
9-i

zona toleraDcija
obia!njcnje
n' r'i
i,
t
rIF pod1ljl''
r'"i
U
rolcrancija
SjnrDoli za vrsic
I
o- ran..j,'
L,l.k
I r'
. a
I olo:
. ' l-rJ..-j
Lr"rr
c.te
or''
t!
n' imj"ri

298
299
299
3lt0

konlrolc
1!.01 P o t r e b a
1 2 . 0 1 I Primjena stan.tarda
1 2 . 0 1 2Oblik predmcti
t : . 6 t 3 1<orira.je
1 26 1 1
l:614
t t . 6 1 6 Xlaierijal
l : 6 t ? Pikladnosi
konstfukcije
1 2 . 6 1 8 'Iehnoloiki proccs
12.62 K o n t r o t o r i
u
12.63 S u d j e l o v a n i c
I)ogona
troli
i rrjcrni
alat
t2.64 K o n t r o l a

C.:C

291
rada

!ostutrk

29.r

302
:

t0

STfIROT,I

311

10.1

(rijevdi vodovi i armaturc

312

1 0 , 2 ljlementi za sDrjrnjc

ni

icliinim

kon-

314

s(.trkcijama
l0-3

Si'nboli oDrtrsa i giltnj.v.

10.1

ltlehedti ra prijenos krutnog sibanj!

j ozubLjcna
10.11 ZuDianici
l042 ttcmcnski
!rijenos
10,43 Iillnastiprijcros
prijenos
1 0 . 4 , 1K o n o p n j

3t5

kola

316
31?

10.5

Slimboli za zalr.ivanjc

318

10.6

Simboli u encrseli.i

326

,0.7

DlelJrotehniiki

tl

simboli u zgradarsllu

ITRO.IENJE LTIIOV-{

1 1 . 1 Valjkasta i Dr'zhrtiinr

ttjela

t2.i

ODrema konsrrukcijskih

366
366
366
366
366
366
kon-

ureda

363

nr !Jn iza cij a rr d nos

t: i1

366

368
369

Iti2
l: ?3

slolovi
Crtaai
Numeriaki
upravlj

1271

t:.7?;l

Pisaai slroj
z. opisivanje
crteZa
Pomoani
urodaj i
Arhiviranj.
Arhiviranjc Drcmr proizrodima
pr.ma dijelovima
-\rliviranj.
odlaganie crtclr
Umnotar'.nrc
crteZa
Uredaji za oz.litnc kopije
i elektrokopiUre.hji za iorokopinnje
ranje
ure.laji za mikfofotograliju

13

I(ONSTRUIRANJII

342

l3.l

Opii zahtjcvi

342

73,2

Pranski md p.ojek{anta

11

PRtrIIJERI

ani

crtaai

370
12.?5
12.?G
t2 ?61
t: ?6:
ll 7e3
t2.i7
12'1i1
12i12

328
CRTEZA

i konsartrktora

31L
313
374
314
3?5
375
3?6
3?6
376
3?8

384
388

332

LITERATURA

389

332

KAZALO

301

PRIBOB

I.I PRIBOII, ZA TEIINIEKO

1 -

CRTANJtr

Pribor pol.reban crtaiima ovisi o prihijenjenoj tchnici mda i o predmctu koji se prcdoauje na crte;u.
Za skiciranjc treba mnogo manje pribora neso za
izradivanje osialih vrsta crteza otovkom iii r.usem.
Za skiciranje je polreban ovaj pribor: papir, dvije
ololke razliiiie lvrdoae, gumica i p.iborua mjerenje. Skice su pNi oblik crte:a, preha kojima sc
kasnije izraduju dolieruniji cfiezi, za koje treba
nnogo vise pdbora. Pribor sc ne obnavlja iesio,
pa najobianiji! jeftini, neae zadovoljitl u radu. Zbog
toga lreba paziii na maierijal i kvalitetu p bora i
nasiojati da buda iio bolji, pa ee i rad biti bolji,
laksi i ljepli.
I'ob'ial"n. ^rl .,' p" oo. pril,.-r1

e na st. L i o/na-

lruiija Seslara

4*?olorkeinastavak
I - daitica za osirenjc mina
13 1.115 rC l?
t8
19
!0
:1 22
23

logalil,amsko raiunalo
crtaiki notia i strlzna pcra
pladrjia i lribodnjce
razliaita pcra i dtalo
pdtrona za ius
boaica s rurijcdcnih
iuien
susilo a uliiaiem
olovke u bojama
vodene boje s kistom
heliana netka
prehjerai (pomieno mjerilo)

garhiiura nalir-pcra Craphos i1i tusi!-pera

25
26-c
aaa dasLa s prilozDikom
:7 - lazlieiie Sablone

r Uobiaalenlc ati pribo.

Najnuzniji pibor za uspjeSanmd c aaajest:

1 - crtaaa daska, ako ne postoje crtati stolovi;
za gkolskesvrhe,uz format crtezaA 2, potrcbna je veliiina ?50X 450,a format A 1 veri
iina 1000X 6?0
2 - priloznik duzine kao daska
3 - trokuti:1kom. od 45'du;iDeoko 250.2kom.
30" 60",prvi duzrne125 150,drugr dLZine
300--400mm
4 - kJIija "a iestarjmaiperima za izvlaaen.e
5 - mjerilo s ostrim b dovima duzine 300
6 - olovke, najbolje tehniake s minama, tvrdoae
6H, 4H, 2H, HB, 2B
7 - daSiica sa smirkovim papirom za ostrenje
I I l0 11 -

patrona ili boaicacrnog tuSa

crta6i papir
pnbodnicc,gJmiranavrpca ili selolejp
pera: nekoliko kotir-pera s drialom, obiina
pera i redis-pera !, - v. - L - lti. - l1' rr/r-2 mm s odgovarajuaimdrzalom. Bolja
od redis-perajesu G.aphos 0-pera, Technos,
Ma$, Castell i Rotrine tuiiFpera.
12 - gumice: barsunastomeka, srcdnja i tvrda za
1uS
13 - stru;na pera, ili u nedostatkupera brrivrce
14 - premjeraa (pomitno mjerilo)
15 - limeni metar
16 - krpica za diaaenjepera i pdbora.
Pdbo. koji se dalje navodi nije neophodnopotreban, ali se prepomiujc:
1? - krivuljad
18 - Sabloneza slova,znakove,elipse,matice,poI !!miara

!r"tni.o

i.lr,'dn

19 -

vodene boje za oznaiivanje matedjala, sa

20 21 -

olovkeu bojama
crtalki nozi6iti drugi not za Siljenjeolovaka,

22 23 24 25 -

kutomjer
mekana ietka za tistenje mrvica
pladnji6 za sitan materijal
naliv-pera Graphosza tus s perima A, T i 0
do 2 rnm, HB perom za pisanje, iii kakva
dnrea specijalna pera, npr. Caste[, MaB,
Rotring
c.ta6i stolovi s crtaaim aparatima u razliai
toj izvedbi.

2tj -

1,2 OPIS I ODRZAVANJE PRIBORA

1 . 2 0 1C r t a 6 a d a s k a
Crtaaa daska sluzi kao podloga crtatem papjru.
Izradena je od sasvim suhih daiiica od mekanog
d eta jednakeeustote {tipova,jalsevaili topolova),
a na krajevima su letvice od istog ili tvldog d eta
(kuhane bukovine). Povr;ina mora biti ravna i
glatka. S vanjske strane letvice moraju biti poipuno ravlr i glatke jer po njima klizi glava priloznika.
Pravocrtnostbotnih st.ana ispituje se lavnim priloinikom. Uska, radna strana pdloznika pdsloni
10

se uz bornu stranu daske,pa se Cledaprotiv svje a

postoji li raspor. Uz dobru dasku pdldnik nalijeze
u cijeloj dutini bez raspora.
Povrsina daskeispituje se na isti naiin, postavljanjem prilo;nika u oba dijaeonalnasmjera. Na stolu
ih na &ugoj ravnoj podlozi daskamo.a leiati svojom crjplompovrsinom.Tskrivljenadaskanije prikladna za md. Uzroci iskrivljenja mosu biti vlaga
drveta, koso rezanjedaiEicai]i vlaznostprostofja.
Za lad sLuzisamo lijeva strana daske,pa se 2bog
toga ne ispituje jesu li boane stranice usporedne
a druge dvije na Djih okomite.Papir se prilvrstuje
na mekanon dijelu daske,pa se tai dio mora auvati od oiieaenja. Papir se rete na tvrdoj letvici
daske,na posebnojdasci ili da cinkovu limu. Zaprljana daskaaisti se linim shirkovim i shklenim
papirom, ali se boanestrane ne diraiu.
1 . 2 0 2P r i l o i n i k
Pdloznik sruzi za povlaaenjevodorawil c.ta, po
njemu se vode trokuti, a sastoji se od ravnala i
okomili,slijepljenii osrclave,koji su mpdusobno
guran: vijcima. Spoj *ora bih avrsl jer j" s pomiinim dijelovima nemoguaeradili. Borji su prF
lo)ni.i kojimJ ravnalonijp up'rltcnou qI.!u jer se
u tom stuaaju moze povlaaiti trokut preko glave.
Glava prilo;nika prislanja se uvijek samo o lijevu
boanu stranu daske, a radi sc eomjom stranom
ravnala. Zboe toga ravnalo moze imati oblik trapeza,da s. bolje spoji s glavom iminJe savija.
l'akvi su prilo;ni.i trajniji. Gornja strana priloznika mora se iuvati od zarezai od udalaca, pa se
s pomoaunje crte, nikada ne obrezujeMaterijal za pdloznik i za trokute je tvrdo drvo
(mahagoni, kruskovina, bukovina), tvrdo dlvo s
uloSkom od ebanovlne (cmi rub) koja je neosjetljiva na ius, a jo! bolje s ulolkom od celuloida
umetnutim u sredinu pdloinika uzdut cijeloe gornjeg ruba. Ulozak ne lezi na pousini papira pa je
tusi.anjclaksF.a zboe prozirnoslivide se spoievi
i susjednecrte. Pol.sina priloznika koja lezi na
papiru mora biti Sto glada i politirana da se na
njoj ne talozi prasina i ne maze papir. PriloZnik,
a osobito trokuti, izraduju se i od mnogih drugih
mate jala: celuloida,prozirnih i neprozirnih umjetnih masa pa i od kovina. Takav pdbor, a osobito
kovina, mate papir. Da se to sp.ijeti, dobro je da
se nerto dalje od ruba priloznika ili trokuta prilijepe vrpce papira, pa da papir klizi po papiru. Za
izvlaaenjetulem, ako nema ulozaka,prikladniji j
deblji pritoznik. Ima pdloinika s dvostrukom glavom, pa je jedan od dijlova pomitad i mo;e se
ulvlstiti u razliaitjm polotajiDa za izvlaaenjkosih
P.avocrtnost priloznika ispituje se tako da se povuie crta cijelom ddinom stranice A-B, a zatim
okrene p loznik oko toe brida i polozi na leda, pa
se ponovno povuie crta istom stranicom (sl. 2).
Obje crte moraju se potpuno pokrivati. Ako se ne
pokrivaju, priloznik nije mvan.
P.iloZrik treba da cijelom svojom povlsinom lezi
na povrsini papira. ZboCtoqa Ca treba odlagati na
ra!'nu plohu ili, jos bolje, postaviti da visi. Ako se

prislanja o zid (s1. 3), tlajno ae se iskdviti i pri

radu 6e se ravnalo odizati. Na isti naain odla;u se
Prije rada treba sav pdbor, pa i priloznik, obrisati
i ukloniti prasinu. Ako pdloznjk maze, mora se
oprati, ali ne vodom jer bi pokva la dlvo. Pere
se krpicom naioprjcnom lako hlapljivom tekuainom, npr. benzinom.

1 . 2 0 3T r o k u t i
Trokutima rr]lemo okomlte c e. voddi ih po p
lo;niku, mzlitiie kosc cfie, usporednice i okomice.
Svi bridovi siranica trokuta poirebni su u radu, pa
ih treba auvati da se ne ozlijede. Ako je b d o!te6en, bit 6e kriva svaka crla koja se vuae uz tu
Stmnice trokuta slijepljene su tako da izdanak
jedne ulazi u udubinu druge, a kaikad su ti spojevi osiguDi zatikom. Izraduju se i trokuti od
jednog komada, katkad u kombinaciji sa tablonama ili kutomjrom. Matrijal t.okuia isti te kao i
za priloznik.
Sve sirDice irokuta moraju biti ravne. Njihova se
pravocrtnost ispituje prislanjanjem uz stranicu p loznika iti trokuia za koju sno sieurni da je ravna.
Izmedu obiju pdslonjenih bolnih strana ne smije
biti raspor, a to se najbolje vidi eledanjen prema
s v - e l l u .C F " l o j p g r F l k r n r { r a j e v i r r a I r o k u a . M a nje neioanosti moeu se popraviii ako se trokut
povlaai po linom smirkovu pipiru smjesienom na
potpuno ravnoj pov$ini (sl. 4). Da bddovi ostanu
ispra\qi, tmkut treba pomicati izmedu dviju vodilica obldenil papirom. Time 6e se sprijeaiti naginjanje u stranu. Okomitost st.anica ispituje se

1 . 2 0 4K u t i j a

.l

Za tehnieke potrebe imamo kutiju s uobiaajenim

priboroE (s1.6.a)i suvremenukutiju za novi pdbor
bez $ta6ih pera (sl. 6.b).U staroj kutiji (sl. 6.a) nalazi se ovaj pribor:
2 Ako je pliloznik dobar, obje se crte poklapaju-

3 Bolje je da pdloinik i frokuri lise da se ne Gklive

- 4 Pravocdnost stranjca lrokula popravlja se povlaaeDjem po smirkovu papiru
5 Ako je lrokuL p.avokutan, crte 6e poklapaju

'I

ln

l#

i priborom

L.
-B
l

l":
tid

sa Sestarom

Sestarisluzeza izvlaaenjerazlitito velikih krutnica

i lukova olovkom i tulem prema poznatom polumjeru i za prenosenjemjera, a pera za izvlaaenje
clta tuiem. Ima ih razliiiiih kvalitela u kutijama
5 rdzlitjrim brojpm pnbora. To je najskupocjeniji
alat crtaia, ali za uspjetan rad najvazniji. Bolji
lestari treba da budu izradni od tvda ielika da
sc ostr'ce brzo ne otupe. Zglobovi moraju biti s
vodicamada se oba kraka pomitu ajedno, a krapregiba. Krakovi pera za izvlakovi s mogu6nos6u
ienje moraju se datl razmaknuti radi boljeg iis-

t-

ooo

prema sl. 5: irokut se pdsloni uz p loinik, ravnalo

ili drugi irokut u porozaj I i povuae iz toake A
crla (1), zatim se preokrenetrokut za 180"u poloZaj 2 i ponovo iz iste toake povuEeclta (2). Ako se
obje crte pokrivaju, kut je pravi.
Trckuli se aiste jednako kao i prilo;nik: kryicom
natopljcnom lako hlapljivom tekutinom ako su od
drva, a sapunicom i vodom ako su od celuloida
iti od umjelnih masa. Brisanje gumicom oltetuje
povrlinu, aini je hrapavom,pa se neaistoeasve viie
i lakse prima-

pniatnkoje

k,;v

2d I-Le.cl

,r

N[^

It lD\','['
I

veliki i mali uioini iestar s nasiavcima za tus

i olovku: duljina krakova veeeg sestara je oko
140 a manjee oko 90 mm
produtetak za izvlaaenje vcaih kruznica
b o d n r ; , . 1 " r d u l j i n e o k o 1 2 0m m z a p t e - o < e n j

ra,djclni

iestar za prenoicnje manjih

loanih

nul-Scslar za izvlaienje malih kfutnica s polumjoom ispod 5 mm

- \eliko pcro {n.Jboljp:!.drlo koip.. proi'reno
u obliku lopate) za izvlaienjc dusib debelih c.ta
- manjc pcfo za izvlaicnjc lankih crta
- zavijat za stczanje !ijaka
- tubc s rczeNnim igtam.t i minama
- n o s t a \ ( is r g l a * . ? a ! ^ l i \ . i m r l ' S n 1 " _
- srcdistar za ubadanje u sredille kad ima vile
koncentriinih kruZnica.
U svcmu kutija prikazana na sl.6.a sadrzava 1?
dijelova. Tehninar moze obrvljati svoj rad i s nan J . p r r b o r a .- l r J " r ' - ' r u m
I u l o i n i S pi a r s n 1 starcim.r. I bodni Sestar, nul-icstar i d1a pera za
izvlaacnje.
u suvrcmenoj kuiiji (st. 6.b) jc mnogo manje prF
borar icstar s nasiavcima za olovku, produzetak!
nul-iesinl, nastavci za uticanjc u Sestar i smjeitaj
Luei'-pu.. (pq a .e za br/o n-mje\lrn'na p i.
kladni poluDjcr s vjjkom kao lazdjelni istar za
Ijnu rcgulaciju. Lrtishivanjem bonnog vijka prema
s r c d i n i o s i g u r as c p o l u m j e r .
acsto je potrcban dalji pribor, koji se mo;e nabavIjati i pojediDaano, npr. dugaiki aestar s motkom
12

za i'.vlaaenje velikih kruinica, dvostflrko pro za

izvlaaenje usporcdnih crta, specijalni nul-Sestar i
dr.
Osim toga p bori posloje specijalna pera za izvlac . n J n , f ' " G r i p h o . . T L L h n o sV
. a r s , R o t r i n g ,C a slell Najpoznatijc jc nali\-pero Graphos, kojem
sc mljenjaju pcra. Za svaku debljinu postoji posebno pero: A pera za dcbliine od 0,1 do 0,6 mm,
T pera za debljine od 0,8 mm naviie, O pra za
opisjranje rukom i R pera za pisanjc iablonama.
KrLtija s Graphos-pcrima predoiena je na sl. 1, pod
b.ojem 25.
aol.r i mnogo prikUEniJa od Grapt'os-perajpsu
naliv-pera za tus, nazvana tus-pera. Svrsetak pera
je siandardizirana cjcviica s provrtom i iglom
odredenih dimenzija da se omoguai rad s debljim
l.oku ima. Na /rvr:elku Je ,jp\iica mrnjeg promjera pa se zbog tog razmaka tus nikad ne podlijeva pod trokut (sl. 7). Svrieci cjevaice osobito su
tldi pa se malo trcfe i zaobrjeni su da se omogutuju mekani rad bez dcranja i pod kutom od 30'
od vertikale. Normalno se pera pli lutenju crta i
opisivanja drze uspravno.
Izvcdbe tih pera razliaite su. TechDos-pera od pod-zeia Pelkrn ucavr:cn! sr Craphos-pcra iza
svaku iirinu crtc imaju poseban nastavak, koji se
pogodnijc i lakie ume6c nn drzak od Graphos-pcra
(sl. 8). Mars od Si.acdilera, Rot ng od Rlepc-Werk
i Caslerl od Fabera imaju kompletan dio s cjevaic o m i t u s o m p o s e b n oz a s l a k u ; i f i n u c r t e , p a n e
lleba nista mijenjati ni podesavati (sr. ?). Uz sr. ?.
prikazan je presjek tus-pcra Castell.

Dijelori i presjek lui-pcfa, re poloiaj cjeviicc pri rldu

&&&&
8 Presjek i izmjenljiva

Rad s naliv-perima za tus mnogo je pogodniji,

brzi, lakii, iiiai, pri spaianju vidi se cfia od kuda
treba vu6i, crte su uviiek iednake Sidne i mogu se
vuai u svim smjerovina. Zato su takva naliv-pera
priktadna za sve tehnike rada: sloboCno skiciranje,
olisivanje rukom i Sablonama,vuaenje ota trokutima, ravnalima, priloznikom i krivuljarima (ne
treba postavljaii pero iangencijalno na krivulju)
Sva ta pera imaju poseban zelob za crtanje lestarom Gl. 9). Posioje i posebni nul-lestari s nomalnin tui-perima (sl. 9).
N J \ e d e r a p e r a , a h l i " , ! a . u p o s e b a nt u ! k o j i o n o '
gu6uje jednoliaan tok, ne najeda mehrne povrsine
i ne zaiepljuje uske cjeviice. Takve tuseve dobrvl t a l u p r o j z v o d l i i s p r r i m a . a z a d o v o l j a v a j ui u v e dene vrsie boljih tuieva Pelikan Giintner-Waener.
Prozimu cijev za tui zvanu ,tank( ne treba prcpuniii (4/5 do 3/a visine), a nadolijevati treba kad
se tui jo! nije istroiio do zadnje kapi. Nakon 200-250 saii rada dobro je cjeviicu s iglom isprati
\ o d o m .P o s l j e r a d " v a l j a p p r o a ' r q l o z . r v o . : t i k a picom da bude sposobno za rad kod slijedece potrebe, a ne da se tui u cjevtici sasu:i. Dobro zatvoreno pero je nakon nekoliko mjeseci sposobno za
rad. Osusi li se tu!, treba izvaditi cjeviicu i ostav:lr je preko r oii u vodi da qe raslopi ili pr;mijeniti posebna ol.apala nabavliena kod pmizvodada

lcra

Graphos-Technos

cjevaica i cijeli prednii dio spojen je s drskom

navojem ili konusom. Posioje kuiije s navta;enom
pu2vo^. - kod C.5lpll-p"r"ie spu;\a u kapci
svakos pera, pa vlasa spreiava suienje tusa u
a n d a . o . m rz a , - b o r : r - : n a c r l a : v i . i n a
Fo oovi*
slova po redu 1 (v. slijedeie poglavlje) sluzi isto
lus-pero za crlanje i opisivanje Sablonama. Takva
pcra nose oznaku n1 i treba im davaii prednost
Slare izvedbe za crte i slova reda 2 omogueuju
takvu primjenu samo djelomiino, pa obiano treba
naruiiti posebna pera za opisivanje Sablonama
(Varioscdpt-roiring, D nastavci Pelikan). Jedino
Staeduer-pera rcda 2 sluze za crianje i opisivanje
Neae biti naodmet pregled danasnje proizvodnje
takvih pera, pa da ko snici odaberu upravo ono
Te.hnos. prozvoo P.liltana. qa I ' dr;ala i pro
mjenljivim nastavcima za svaku iirinu crte (sl. 10)
B u 13 Sirina reda 2 od 0,1 do 2,5 mm C u 4 Sirine reda 2 od 0,3 do 0,6 mm ruino opisivanje i skice
D u l2 sirila .cda 2 od 0,3 do 2.5 mm

za crtaza prosto7! opisF

13

9 Sestari s nastavkom i nul-Sestar za tus-pera

10 Slog Grapho!-Technosza 12 Sirina

qr u 8 tirina rcda 1 od 0,18do 2 rnm opisivanje Bablonama.

za crtalje i

700 i ?50 s cjevaicomi iglom u Mrina rcda 2 od

0,1 do 1,2 mm za ctanje i opisivanjesta m gablo-

Mars proizvod Staedtler, kompletno pero sa ddalom za svaku Sirinu crte. Raspoznavanjetsirineje
lako po oznaci standardiziranombojom na vrhu
pera, na drsku i oa kraju kape, a osim toga je brojem utisnuta nazivna Si na crte.

720 isto, ali sa stapom za uvlaaenje tusa pri puntenJu

700M i 750M u I 3iriDa reda 1 od 0,13 do 2 Irun,
za crtanje i opisivanje novim Sablonama.Slog sa
sablonamaprcdoten je na sl. 11.

L4

Duranite sa Siljkom cjcvlice od karbida Wourama

u 9 Sirina reda 2, a za otanje i pisanje na o;irjm
folijama. U pripremi je izvedba za crt reda l
Botring ltiepe-Werk proizvodi koDpletna izmjenljiva pern koja se stavljaju na zajedniaki drzak, ili

Mikromorm E, kompletna izmjenljiva pe.a u Mn n d c r l a r e d a 1 o d 0 . 1 3d o 2 m m , z a c r r a n j i o p i sivanje novim Sablonama

Rapidograph je kompletno pcro u 10 lirina rcda 2

od 0,1 do 1,2 mm za cdanje, Variant s jednim drzalom i izmjenljivim perima, u l0 iirina reda 2 od
0,1 do 1,2 mm za crtanje. Postoje slogovi za odrdenu namjenu, npr. za slrcjarsivo (sl. 12).
Vadoscdpt, kompletna izmjcnljiva pera s jednim
nastavkom za opisivanje starim Sablonama u 13
iirina ota rcda 2 za 16 vilina slova od'1,4 do

-.i-laag!rrr3**3'

t '*II

Foliograph, kompletna izmjenljiva pIa u ? Sirina

clia reda 2, od 0,2 do 1,2 mm za crtanje na ostrim
folijama
C " s l e l t F i b e r p r o - z v o d ik o m p l e r n a i z m j e n l j i y a p e r a
koja se stavljaju na poseban ddak i1i je driak s
Casteu TG rcda 2 u I veliaina od 0,1 do 1,2 mm
Casiell TG n! reda r u I veliiina od 0,13 do 2,0 mm.
Radi lakieg snalazenja svaka debljina pera u oba
rcda oznaiena jc odeovaraju6om bojom.

tl
11 Slog tui-pera

Slacaliler-Mars
!irina cf1.

F$ene&fiengtr
13 Slog lui-pera

FJber-CaslcU za I slandardnih Sirina crlr

Kako se vidi iz slike 13, u kapici pera posioji

h i g r o , l c m p n t k o l r o d r Z a v Jv l a ; n u . i m o s f e r u u z o r r
c . e v i i . e k r d t e p ( r o z . v o r c n o r s p r e ( 1 a v ds u ; e r . .
U sluiaju ako je boja hieroelemenra posiara svjetlija, treba obnoviti vlasu u kapici. Vizuelna konr r o l a p r o v o d : s - k r o z p r o T i r n u k a p : .u p F r x .
Treba pazili na konstrukciju, kvalltelu i izvedbu
restara. Ispitivanje je teSko provesti. Svi nastavci
moraju ivrsto prjsjedati, a Siljci savinutoe iesrara
horaju se :io bolje podudaraii (s1. 14). Kod vcaih
sestara dopusieno je nalo odsiupanje do ispod I
Posrije tusiranja lreba crtaae pero odmah oiistiti
od Lu:a krp.com:vliiFnjpm Jo m.ralnoE
"j1rr.
Kryica ne smije pustati dlaaice, a naibolja je u tu
sv.hu jclenja koza. Cijeli p.ibor mora se poslije
rada obrjsaii da se oaisti od znoja i vlaee koji najedaju mclal, a tui-pera zalvoriti kapicom.
Tvomice izraduju crta6a pera za izvlaaenjc serijski
pa su obiino tupa i rijeiko sc njima mogu iz\laiiti
tanke crtc. Siljci pera tupe se upoifebom, osobilo

1t Siljrl :!i

16

) i , , 1 j: . i 1 1 , i r r n t r : j r L n L r o . i r . a . , . r t i

p c anju na lvrdom prozirnom papiN. Zboe toga

ih valja brusiti. Dobro je da poaetnik pNo brulenje izvede polako na kojem starom peru. Za brusenje je potreban brus sitnog zrna, koii inaie sluzi
za bruSenjc brilvi, komad tvrde kote i poveaalo.
B.us sc maze vodom ili sapunicom.
oba kraka pera mo.aju biti pfavilno i jednako
zaobljena, jednaho oltra i jednako dusa (sl. 15).
S unulrasnjc stranc pero se nikad ne dira da se
nc pokvari kapilarnost. I kad se ono nisti, moramo
oj i opreznj:no rf.br strrEr',. vcc aj.l.r: vla:enj.m
Pd dotjedvanju pefa trcba najprijc poveaalom
ulvrdlti jesu li siljci jednako zaobljeni i jednako
dusi. Nejednaho zaobljeni i nejcdnako duei siljci
b se sc polaganjm vuienjcn uz lak pritjsak, a
pem se ddi stisnuto okomito nr brus. Pritom se
miienja polozaj otprilike za 00"-,15'Iijevo i 45'
desno od verlikale (s1. 16) da se siljci izjednaae.
'Inkvim bruscnjem izdube sc povriina brusa pa se
to obitno iini na njesovoj boinoj strani.
eesae jc potrcbno zao;tdti siLjke koji su tupi.
osirica se dobro vidi povcaalom alio pro okrcncmo
da svjctlost pada na iiljke (sl. 1?). Nejednako oitri
iiljci imai ae osvijeujcne plohe razliiil.e veliiine.
Osirina S jaka postizava se brulenjem svakog kraka poscbno u polozenom polo;aju pera pod kutom
oko 20'- Uz pravocrtno gibanje pera istodobno se
pokrcae i naginje u luku ulijevo i udesno otprilike
za 120" (sl. 18). Kad jc Siljak priliino oitar, bruscnjc se dovrsi uz veai nasib
oko 40'. Rad lreba
aeiac prekidali. prc obrisati i poveaalom promatrati svijetle plohe iiljka prcma sl. 17. Veliiina
mala
svijeile ploho mora biti jedva vidrjiva toakica. Ako mislimo da su Siljci dobro nabruseni,
treba da pokusamo iz\'laiili .ite tusem.
crtaaa pera za sestar te;e jc brusiti jer su zaobtiena u uzduznom smjeru, pa o ioj zaobljenosti
treba voditi brigu kod nasiba. Svaki se krak dlzi

Ury

b,7

15 Siljci per. moraju biti plavilno zroblje.i

i jednaki -

lod drugim nagibom d.L kut od 20" i 10 bude odr2:n '{'. amoesiljl<a.
Konaano brusenje obavlja se na kozi (polplatu) bez
nazanja. Timc ae sc povriina izghiati i odstraniti
srh i{ozom se vraaa sjaj zar.lalom peru, ali taj je
Dobrc izbruieno perc treba da je bez s.ha, morr
lako i jedroliano vuai lanke i debele crte u oba
smjera od 0,1 do l.t mm, a uz lak pritisak ne smije
rezati papir ili dcrali kad sc izvlane crte. Jalim
pritiskom papir ac se razrezati. Valjano 'zbluSeno

rG lzjednaarnj.

iiljaka

l7 Promalra.jc

dltrin

Siljaka

1.205 Mje rilo

Mjerila sluzc za nanolenje toanih mjera u naravnoj
vcliiini, umanjeno iti poveaano. Postoje mjerila s
razliiilim omjerima. Ako se cfia u omjeru za koji
ncmamo mjcrjlo, treba izraaunati svaku nanescnu
mjeru. Pdiom treba uvijek govoriti o stvarnim
mjoama .a predmetu, da ne dode do grelaka.
obiaho mjerilo za naravnu leliainu ima milimetarsku razdiobu, a katkad su oznaiene i polovjne mili
mclra. Dijerovi milimetra nanose se odoka. Duljim
crticama oznatenc su polovicc, a jos duljim cijeli

j"r)'

il|ll

19
r8 BruS.nje lr.kora

19 V.ljrno izbruieno

f. o t rl-zuj. rpovFiino) sl. lC.K"d p. ro nF vLic.

aeslo pomaze pritisak i pomicanje unalrag ili potcz Siljkom preko vlazDc spu;vice.
Za crlanje otovkom u Scstar se stavlja olovka sfednJ. m.koi, 'Hr ldko da :'l-rk bud" uko 7-8 mm
dug, za tvrde olovke i dulji. Ostri se u dljetastu
' i . . c - p r F m a S r l J k ud r s , r n o s J v - c i k r - : n . . n
"r
ito manjim polumjerom (sl. 20)- Kod nul-lcstara
ostrica jc koniana. Najvaznije je za rad da oba
siljka budu u jcdnakoj vjsini, odnosno da liljak
koji se ubada u srcdiite bude dulji za dio koji se
ubodc u papir, 1j. oiprilike za 1 mm (s1.20).

(t

"r-'r

20 Oitrcnje i lrolotaj Siljaka

ceDtimet . Brojke su oznaiene poaevsi s 0 slijeva

nadesno, kako se i mjeri.
Mjedla se izraduju od drveta. drveta s oblogom
od celuloida ili od umjetDil masa. Dutjina im je
najaesae 300 ili 500 mm. Prikladnija su mjeua s
ostrim bridovima jer se takvima mjere toEnije pre-'
ro.e. MtFfilJ na rrokut.ma r prilo2aiku nisu za
ioaan rad jer nisu totna, a zbog debljine ne mogu
se ni mjere toano prenositi. Dobra su mjer a nez n a r n o u d u b l e n ) u p o p r e i r o m i u z d u T n o ms m j p r u
da nalegDu na papir svojim bridovima kad se ne'
2naino piitisnu (sl.21). Trokutna mjerila takoder

')

21 Dobro mjerjio teti !a povrsini papim sojim

2 T'HMCKO

CRTANS

b.idovima

moEju leiati na papiru s ostrim bridovima (sl. 21),

a ne valjaju ona koja leze na pov*ini svojom cijeZ a n ? l i i i t e m j e r e u m a n j i v a l j a i p o v e c a v a n j an a pose su prikladna trokuina mjerila jer su mogu6e
kombinacije od Sest razliaitih ljestvica na istom
mje tu. Te se ljestvice izraduju prema potrebama
u pojedinoj struci. Iako je obiano svaka ljestvica
na krajevima oznaaena drugom bojom, mjerilo
treba prevtati da se nade tra;ni omjer. Praktiino
je da se upotrbljavana ljestvica oznaii (prema sl.
22) Iimenim jahaEem.

mekoae, a H stupanj tvldote.

I H do 6 H vrlo tvrde
H i
5 Hi 4 H srednje tvrde
HB
28
3Hi2Hsrednje

Postoje ove skupire:

F srcdDje mekane
i B mekane
do 68 v.Io mekane.

Primjena olovaka zavisi od vrste papira. Za crtanje

u stroja$koj struci najaeste su potrebne olovke
.I II-2 H i1i H za rad na prozirnom papiru, a Desto
mekanije za rad Da tvrdom crtaaen papiru. Za skF
ciranje potrcbna je olovka H 2 B.
Najprikladnije su tehniake olovke s minama zbog
lakog oitrcnja. Dryo normainin olovaka mora biti
mekano da se lako kala. Pri Siijenju se odstrani
drvo tvdih olovaka u visiDi od najmanje 30 rnm,
a mina je dugaaka oko 10 Ilurl (sl.24). Mina mekanljih olovaka je krata. Silji se na suprotnoj strani
oznake da oznaka ostane viilljiva i na maloj olovtici. ostrica moze biti drjetasta ili iunjasta. za iz
vlaaenje crta u svim smjerovima, Dpr. za opisivanje, skiciranje, male krdnice, slu;i auDjasta ostrica,
a za izvraaenje crla u jednom smjeru dljetasta (sl.
:4). Tako naoltrenim olovkama izvlatit 6e se c$e
jednolianije debrjine, a liljak 6e dulje trajati. Na
istoj srici navedeni su primjed nevaljalog Siljenja

22 Limeni jahae oznaaujenamjestenu ljestvicu

Treba paziti da se ne ozlijede o:ti bddovi mjerila
i da ljestvice budu uvijek aiste. Kad se mjere prenose, Sesta! se ubada u papir pokraj ljestvice, a
mjeilo pdsianja prema silj.ima (sl. 23). Po crtama
rjestvice ne prclazi se ni olovkom ni Siljkom lestara. Mjerilo se disii prema materijalu: dryeno kryicom koja je natopljena benzinom, a ono koje
podnosi vodu - vlaZnom krpicom.

Mina olovke oSt se u ieljenu oStdcu na smirkow

papim i na turyiji. Ako je ostrica dljetasta, moze
sc gralit naoitriti na potrebnu Siliru, a s vise olovaka razliaite tvldote postiei 6e se svi potrbni
siupnjevi sidna. Danas se proizvode tehniake olovke s mlnama 0,5-0,7-0,9 mm (Staedtter, I'abe!),
pa takav slog uop6e ne zahtijeva ostrenje, a svaka
od olovaka daje propisanu Sidnu crte za strojarske

1.206 Olovke

1.20?Smirkov

olovke slute za povlaaenje crta. One moraju biti

svuda jednako tvrde i tleba da ostavljaju Cist i
lagan trag bez veaee pritiska. Ne smiju erepsti.
Bolje vlste olovaka i mina oznaduju se slovima,
a jeftine brojevima, no takve olovke ne dolaze u
obzir za izvodenje clieza. Srovo B oznaauje stupmj

Za siljenje mina najpfikladniji je lini smirkov papir nalijepljen na usku daslicu (s1.r, br. 8) ili mala
plosnata turpija s vrlo linim nasjekom. Upotrebljava se jos i kamen plovuaac. Na kraju da3lice,
kod draka, uz smirkov papir treba da je nalijepljen
komadi6 suk.a Sirok oko 10 mm, o koji se bri-Ee

papir

t'j
?

v-,-'"------23 Prcnoienje mjera hjerilom

18

ti]
H
lffi$;V IYY
24 siljenje

otovakd u aunjasiu ili dljetastu oifuicu

ololka poslije oitrenja. Smirkov papir mora na

slrirn njesiima nalijegati na dasiicu a ona se ne
5 m r . p a \ r J d r r .S
zar"dno .rebr da :F u10'e o u
korice od ivrda papira da ne maie ostale stvarr.
opisanih sredsl.ava za osirenje suknom nema u
trgolinama, no moZe ih naainiti svaki pojedinac

1 . 2 0 8T U S
TuSernse izvlaie crie vatnijjh i lrajnijih crteza.
On mora biii intenzivno cm, mora se buo susiti,
lodnositi pranje vodom, a ne smije se ljustlti n i
saddaval.ikemikalije koie bi naltri,ale pribor. Zbog
kopiranja u kopijc upotrebljava sc :amo cni tu;
jer se druge boje ne prenose na kopije.

(s1. 24. i s]. 1, br. 18), u koji se p.ema veliaini bonice zarezu i odignu oznaieni trokuti i izmedu njih
u1o;i boaica. Velika povriina sialka spreaava prevrtanje. Boaica treba da je uvijek zaapljena.
Pera za izvlaienjc i redis-pera ne umaEu se u boaicu kao obiina pera, nego se pune obia.im aistim
perom, zas jenim drvcem ili savijenom vrpcom
tvrdeg papira, povlaieei punilo izmedu krakova
prcma liljku. Pcra se ne smiju puniti iznad crteza.
Za tanke pomoane crte III stupnja Sirine, kao srediinjice, za iscrlavanje, za crte kod kota i sli6no,
upotrcbrjava se katkad razdjedeni tus. Njime s
.'<6 12\11n6
lr-kA,r'e rli :- na kopije prenosi
neiio slabije. Doba. intenzivno cm tui raz{eduje
sc dcstiliranom vodom. Uzima se 2/3 tusa i 1/3 vode.
TUSrazdjeden obianom pitkom vodom s vremenom
ae se pokvariti i usmrdjeti.
1.209 Criati

X
25 Stalak za boaicu s tusem
Prodaje se u boaicama ili paironama, a postoji i u
l<ruion stanju da se moze pdrediti po vo1j1. Naio o l l 'j e ' n " l ' r . 5 . Z , . a d ' u - a ' p r - k l i i n i : e p 3 trone (s1.1, br. 17) jer u njih ne moze doii praiina
k " o L b o i . c u Z a : e p J e _ es u i g l o m k o . . ' e p i p '
nienju izvuie, a ius izlazi kad se priiisne na sumeni aep sa suprolne strane. Ako tus ne l,ene,
odmakne se gumeni iep sa sirane da ude zrak
Paircne se mogu ponovo punili tuiem. Boaica se
l a k o p - " v - e 0 1 a ( o ' J p z a : - p J n n a .p r o l : t , p . "
tui, obidno na soiovu sliku. Da se to sp jeai, svaiko mozc naiiniti sebi srahk od llha ili kariona

pribor

Za crtde olovkom i1i tulem upotrebljavaju se priliano giatke vrsie papira. Crte se moraju daii brisaii, a papir mora omosuaiti izvlaaenje c$a jedroliine debljine i o;tdh mbova.
llehniiki crte;i izraduju se na mzliiiiim vNtama
oapi,a 14 e,odavna le namjena rrle;r. Ako je potreban samo jcdan primjerak cfieia, izraduje se
na tvrdom crtaeem papiru, a ako ga treba umnoziti, crta se na prozirnom papiru i1i na foliji od
umjetnih tvad. Kopije se izraduju na diazokop-papiru. Na tvrdom, prozirnom papiru izraduju s
crte;i iusem ili olovkom; na ivrdom je ielaa izradba u tusu, a na fotijama samo tuScm. Za strojarske
poirebe upotrebljava se eladak papir, a za bojadiPapiri se prcdaju u lisiovima i u svicima. U ovima
ie prava sirana papi.a unutrasnja i na njoj se crta.
T..di ,rlrai p.p,'podnnsr b.i'anip j p.anje vod o m . " r d s l , L k u j p o \ r : : r : o s r r L. e m r a p u n a i
jasna. Kvalitcia sc prosuduje uz oslalo prema teZini: obiino iznosi 100-300 grlm:.
Gladak prozirni papir sluzi za originalne crteie
koji ostaju u arhivu tronsirukcijskog ureda i koji
se kopiraju na kopije. U treovinama dolaze u svF
, : m - . a r ' ; j n a i m J 4 0 - 1 5 0 g r l m : .B o l j r j e p r o z i r
niji i te;i papir. \rrlo dobro podnosi b sanje, ali
19

ne podnosi vodu. zbog kopiranja crta se saDo crnim tusem jer se druge boje ne prenosena kopije.
Folije od ptastidnih masa otpomije su na lom, ne
podlijetu promjenama atmosferskih prilika pa su
stalnije s obzirom na mjere, a mogu se i prati.
zahtijevaju posebneolovke za c$anje (npr. MarsDuralar) i osobito tvrde krajeve cjeviica naliv-pera za tusiranje.
Transparent-papf je vrsta prozirnog papira koji
je prikladan za kopiranje. S origrnalana prczirnom
papiru kopira se crtd na transparent, a s ovoga
na kopije kao s normalnog prozimog papira. Primjenjuje se kad treba izradivati mnogo kopija kod
alternativnih izvedba dijetova, sklopova, strojeva
i cijelil postrojenja. Osnovni crte;, id.tiaan za
sve alternative, crta se na prozirnom papiru i kopira na transparent za svaku alternativu. Nakon
toga se na transparent-kopiji dovtava pojedina
allernativa. Tako se npr. na dispoziciju slroja ucriava odvojeno sustav podmazivanja,hradenja, signalizacije, elektro-uredaja, hidrauiiakih uredaja,
komandnih ploia, transporti dr., pa se onda kopira
na diazokop-papirUiledjelose na vremenui izbjeele Crelke pri precrtavanju osnovnosdijera.
Diazokop-papt je kemijski preparirani papir za
kopije c eta. Obiano daje c.vene ili cme crte na

+=rTm
/{\

t9t)

.z|l

paphl
Ako se tus razlijeva po bijelom tvrdod
dobro je papil krpicom malo navlaziti i natrti
slipsom. Kad se tus (nakon 16 safl) osusi neae se
razlijevati.
Dobro brisana ili strugana mjesla glada su od
ostale povrsine papira pa se na niima tu! razlijeva.
Takva se mjesta dobro prebrisu Sumicom za tu; ili
pocrne mekom olovkom, pa se crta preko olovke.
Poslije se olovka obrise, a crla ostaje normalna
kao i na nebrisanom mjestu.

1.210 Prib od n ice

P r i b o d n i c a m a( s I 2 6 , s e p r i a v * 6 u j e c r t a t i p a p j r D a
dasku. Dobre pribodnice moraiu imati tanak aunjasti S jak, usaaleD u leiastu Clavu koia nema
i tmkuti
klize prcko
tupil
rubova da pdloznik
elave bez zapinjanja. Debeli tupi Siljak suviie
ozljduje dasku jr pravi veliku rupu. opasne su
pdbodnice sa Siljkom zakovanim u glavu jer kad
se pritiste, liljak lako iskoai i zabode se u prst.
Glave valjkastog oblika smetaju je. o njih zapiEju
trokuti i priloznik. NajaeSaesu stancane p.ibodnice
od okruglog lima sa savijenim Siljkom, a za pdavrsaenje papira bolje su sa Sto manjom glavom. Ina

Yr -zY

@ v
/

26 Bolja je pdbodnica s oatl|m Siljkom ! aobljenom clavom

bijelom polju (crvenkastuili plavkastu).Umozava

se suhimpulem. I.pod c.reia na prozirnompapiru
stavi se diazokop-papir,podvrgne uainku svjetla
i time prenesecrie: s originala na drazokop-papir.
Svjetlost te probijati kroz prozirni papir i djerovati na kemijski sloj diazokop-papira,a u mjestima
gdje su clte c.ne svjetlost neae probiti pa 6e te
crte ostati i na kopiji. Nakon uninka svjetlosti c$ez
se ustali u parama amonijaka,pa c e na diazokop-papi{r postaju tame, stalne i otpome protiv atmosferskih utjecaja. Ako je potrebna obojena kopija, valja bojiti svaku kopiju jer se boje ne
prenole s originala. Diazokop-papirs duljim stajanjem kvari. Na svjetlost nije tako osjetljiv kao
foto-papir, pa moze biti bez Stete pod utjeajem
neizravne svjetlosti za vrijeme rezaDjai ulagalja
za kopiranie.
Neki su prozirni papiri preglatki i masni pa s tus
ne prima. S takvih papiratreba uklonih masnoiu.
a to se IiDi parjenjem magnezijem(vlpca magnezija izgod u sitnu suhu praainu), talkom, ili, ako
tih nema, pralinom obiane krede. Ne smije osiati
nij.dDo zrnce koje bi ozlijedilopovriinu papira.
Prasira se trlja suhom rukom ili papnom po povrSini prozirnog papira dok kreda ne pokupi masno6u. PraSinu treba kryom i ietkom dobro oaisUti 5
prozinog papira da ostaci ne zaaepljuju pri radu
20

i dlugih izvedaba, npr. Stancane trokutasta oblika

sa tri Siljka i utisrutim uglovima da trokuti ne
zapinju pri radu.
Danas se umjesto pribodnica mnogo upotrebljava
selotejp, gumirana prczima vrpca.
r.211 Pera
Perima se opisuje c$ez i izvode popravci. Za tante
crte i sitna slova sluzi kotir-pero s malim drialom.
Bolje je tvrdo pero jer ce pisdri jednoliinrjom sirinom. Tvrdota pera tpisuje se pritiskom o nokat.
Uz isLi pnrrs3k krakovi se rvrdFg pera manje at{e.
Poslije lada pero se obdie do metalnoe sjaja.
Od obiinih pera bolja su kuglasta jr pisu jednolianije i vrsak bolie klizi po povrlini papira. Ako
su pera nova, tus se ne pruna za metal jer su
masna. TrFba ih obrisa{i i navlariti. Kolir-pera i
obiana pra pune se jednostavnim umakanjem u
boiicu i1i istiskivanjem tusa iz patrone na unutsRedis-pera izraduju se u razlititim debljinama s
porastom od r/. mm, a kod veaih j porast 1/r mm.
Najtanje je redis-pero 1/, mm. Jeziia mora biti do
stopice, a ako se podigne wi-ie, c a 6e biti nesto
tania. Tako se regulira Siina. Redis-pera pune se
kao i crtaca pera, ali se ne umaau u tuS. Poslij
rada tieba ih oprati da se tus ne skruii.

1 . 2 1 2G u m i c e
Guhi.om se brisu cfl., i mrl.je. Gumica za lu!
s l u t i z a b r i s r n . J - "c f h i / ! ! i c n i h 1 r r ; e r n ,o n a s r c
dnje tuctoic za bfjsan.c crla olovkom. a baf!!'! r s l o m e k a n az a k . ! , r a n , ) i i i i e ) ) j e c i t e l e p o v r s r n c
c l l . i r . r _ j i e d n ag u , i , i c r n c J , i i c n r z a t i i o \ 1 . v l j ! 1 i
ir.q n, rz jaii prilisalr
r :"-;*rnn-t:;'!:J:i:.

upoircbljavaju se cijele. Brilvice slu;c i za obrezivdnjc cri.ta. Njima se reze uz 'nclrlno ravnalo je.
,! dfveno moze zarczali. l)a sc ne ozlijedi ruka.
, ,I ' l'- \'cu ob!i ' !i:- . l: '.,.. "1,m p-pi,un,
j l i u l i s n u t i u a e p .P o s t o j ei f u z l i i , l i d r i c i z a b d t r i c e
(sl.:8).

- ! :::.:,,1,*i,

:7 Gumica zx brisrnje

Ako jc zaprllrna olovkom, oaisl,i se trljanjem o

plalno (radDo o.li.tcLo)ill o aist papir.
.
-p.o \..
r.L..
. iin. i.
D.
koje ne sr.!. (oslIu u!jr.li rr!k!r!') i aije sc rn!! ! c c l a n S c. , \ 1 f t . r n t l ) f , f i , i r i r ? : i !p a p i r . S u ! f !
m e D eg u n i c r z a i i r ( f r ) c r ! , ( l p r l i a ! ; t i : c s r u k u ( \ 1 .

rr;1.
Kad sc bfiiu
lfeba dr2rtl
r(irrr
r a k od a s e 1 ) i . r { ) , i , , r . \ r L t r r ! ! L : I i . r p o t f c b n r
j e z a b r i s a n j ed , i l i , \ . . t , r , L l , , i ) , : , , : . s b j a t id a : ,
, ., rr:
\
,9.

r thslianom

1.:14Kutomjer
liulonjcrou se prcnosc slul)njcvi, dok sc minute
prosuduju odoka. Kutonjcfi inrju oblik polrLkruzr i i c c s l j e s i l i c o t n i o z n a i . , , i D s r o d i S l e m2 a t o a D o
rrrmjlilanje u rrir kula. l,:rir(l!lu se ud lima ili ccluloidi. a aistese prema nri.f)lrlu
'loanLje
s e k u t o l i n a n o s ep N h o c u t l n g e n s a ( o m j e r
f f o l u L . ; : c i e i p r i i e z e a ck a l c l . u p r a v o k u i n o m t r o kutu). Za prile;eau katetu nrnesc r{! jedinica duzi
rx,. a za proilrlczeeu vrijedDosl tangcnsa rz tabtica
t ) fi r o d n i h v . i . i e d n o s t it r i g o D o m . t r i j s l t i h l u n k c i j a .
l!15

1 . 2 1 3S i r u U n a p . r r
Struznim perima jzvo.le s(' isprarci tusiranih clteP'.a
.
Z . .T n a I
. .: 1 ,i. '
dd',1
drzalo kao,,liii,r rrorr. Za popralljalrje uglo!!
p r i k l a d n oj c l f . i t n l r s l o s l N Z n o p r o , a z a s l r u g a D l i l
i e i l h p o u s i . A i d u l t i h c , t ! p ( , , o s a b l j a s i o go b l i k a .
Za slrug$je sl!tL r (f1l(i n,,iii (si. lil) ,q!ruUr,a
pc.a trcba aclacbrsilt r(,r ib pepir hro iupi. Zr

l{fLvuljari

l \ r . \ . . i .| . u 2 . ? " , / \ l ' . ' , , 1 J , . v . 1 - , k " l e s e n "

i t r , ' ! u i z l u a i i c s l a . o m . O n i s u i r ( ) D i b i n a c i j as p i r a l a ,
! l , l ) , i n , t ) x r a b o l ai h j p e r b , n . . n z r f r l l l r e b a s l o g o d
!i. fr/liiLlih krirujjaru. Zr strl,jrrske slrhe najbolri jc slog od 3 krnrllafr t),rmr sl. 1. br. 12.1z!. llufmestero\i kr!\'rLljari Lrrduju se od drleta,
r b o l j r s u o n i p r o r i d n i o d . e l u l ( n d r P o s t o j ei e l a . r r i n i l o x u l j a . i . d g u m c i p u m i a D r ha l a n a k a . Z a
, . 1 ( sl u b r i j i d c b l j i k , r \ u l j i i L

I.]

rj

dr;ah

NUK{)VANJE PAIBOIiOI}I

(l.br' Ll'oz-. s p|
1.
l
.n r. \r-.|'
r
u
k
o
l
r
n
i
f
m
lrirtiDr i s njeeovjn
i d . i s k o d s l . is v e
r.; j
dpr.).J.1

I.3r Smjcr sYjetlosti

s n i , c i t ! j c J l a i e d a s k c u p . o s 1 , ) r u im o f a b i t i i a k a v
( 1 , ,s \ j e t l o s t d o l n z i s l i j e v c A o f n j . s t f a n c . d o k j e z a
I s ! a i s l . o Lp o g o d n i j i s m j c f s ! i c i l o s l i s l i i e l e d o n j e
rlflDc (sl.:9). U lakvtr polotirju ncac sienesmetati
23PriLorzir slrrArfic i rezrnje
kratkecrtc kojc ir.L,,,.r,,i!inl u gusiim
p r i k l a d . e r l a b l o n . , r l 1 , , o k ) g( e l u l o i d a
lim lrorezimr Pf,\hdrr 01\or ramjcsii
dle lioju treba nrqaLi, . clhloid Stiti
U nciostatkustruiDih p.rr slu:e stare
Z a s i t n er a d o v e o n f : i , , 7 l o m . . i z a l e a e

z r c a n i c j c p o s o d n i j as j c ! . f i ) u s i l a . r j e r j e s v l e t l,,sl cjjeli dan i.,dnoliinija. Alto sc c,lrotrica nalazi

.r iuZnoj slrani, moraju ljcli za Dajiaaes sunci
p f o z o r i b i i . i z a l l i i e n i p o m o a n i m2 . s 1 o r i n i a .
1 . : 1 2P a v r i i e n j e p a p i r a
A k o j e p a p i r m n o g o m a D j i o d d n s k e ,s m j e s t i t a e s e
tako da budc bli;i lije!1)m k.!ju a priloz.ikom

2t

29 Svje o mor.
crhee da6ke na lijevi gornji usao

ae se provjerili da li je ravan. Papir mora potpuno

pdlijesati na cdaau dasku, bcz ikak\,ih valova_ To
je lakae postlai l.vrdim crtaaim papirom. papir se
sa straznje strane dobro nallazi i poloii na dasku
pd iemu se aistom suhom rukom ili k,pom portaai
od sredine prcma kfajevina. Nakon toga se uz ruboye iii samo ugtove prii!.sri gumiranom lrakom,
'-1,'p'pom ili D-bodni,"m.r \Jlolt,o- pap.iL
ne s'nije se niita riditi dok se ne osuli. Za ro rreoa
Proziran papir ne smijc sc vlazitj da se nc unisri.
Ispod njega sc sinvi lvrdi crlaai ili kakav drugi
b i j c l i g l a t k i p a p i r k a o p o d l o g a ,i l i j e n a d a s k i p r i lijepliena folija iz plastiane mase, odnosno ptastF
Pribodnice sc priivrsauju redom prema st. 30.
Treba zrbosti p bodnicu 1, napei.i prpir i zabostt
pribodnicLr 2, zaiim napinjati Lukorn od sreohc
p.' rr kr...\jna i r, don -uad"r'f,,Ludnicp.
smL'raju li pribodnicc na lijevom kfaju kad sc
vuae priloznjkom, mozc se jspod lijevog ruba pa
prla stavLli vrpca od tvrda papjra, priavNtiti zaj"Jno . c.r,f:m p:pi.om. 3 7ar.n se rzouznu pr. vijc tako da prckrije Clave pribodnica. Duzina
\rpce mnr. birj .nia rd vr. -e d-sk- da s. n-o2n
podviti i priavrslili pribodnicom s donje strane.
T. kvo prii .s.e.jc p iuz ric sl 3 . Drn"s za pri
avrsaenje papira sluzi veninom sclotejp.

30
30 Nallrrianle crlricg lrDira

22

lisaaeg stoh na rijcvj donjj ugao

1.3:l DrzaDjc plihora pri povlaaenju clta

1 . ; J 3 1D r Z a n j c

olovkc

Olovka se dl;i uz trokut ili prilotnik rako da oit.ica bude polpuno priljubljena uz debljinu rmkuta
(sl.32), a nea|o naenuta u smjeru izvraaenjaij.
slilcva nadesno (sl. 33). poercSno je dr;ari orovku
odnaknuto i povlaiiti gornjim rubom trokuta, iti
kad ostlica ,kopa. pod trokur {s1. 34). Takode. je
pogrelno ako se crta vude zdesna naUjevo, i ako
se ona he rzvu.c jednim potezom bez odizanja
ololike. Ako je ostrica koniana, okreae se polako
oko svoje osi uz prar-ocltno krcranje tako da okrer
svrsi na kraju otc. Okretanjem olovke postuava
se jednaha debljiDa svih c a. Olovka s dtlerasron
oslricom ne okreae se. Dok se vuie crta, olovka
je na slakom mjesiu usporedna s'om prvotnom
polozaju, a povlaai se jedrolikim priiiskom Toike
sc oznaauju okomitim poloiajem olovke prema papiru. Za vjczbu je dobfo oznaaiti tonku, odmaknuti
ruku i ponolo upfijeti ololku u istu toaku. P tom
se pomazemo prsiima desne ruke, koji se podupiru
o papir (si.35). Za opjsivanje crtaa drzi olovku
izmc.h tfi prsta i nagnutu oipilike za 454 prema
scbi i nelto udesno (sl.36). Olovka mora biti dovolino dugaaka da sc odupirc o dlan iznad plstiju.
Ako je krEaa.1reb. ufolr'jnbrrr produZak.

3!
3 1 P r e v j . i c n r v r p c i n a l i i e v o . s t u D i o n r o B n a u j en . s n e l l D o p o m i c r n t e D r i t o z h i k a

ii2OLo\!a !. Dltpuno friljuli

uz boiDu stfanu lrckuta - 33 Olor-kai fcrr nagnulr su u smrcfu izrtaaenia crle 34 P.Arclni polot.ji otovkc

35 Prsti sc odupiru o papif pd stavljanju Siljka u odredtr, p.lozlj

36 Olovka se pd opLlr\dnlu
prila
il7 Polorrj Dera 7a izvlaaenje| ,ii.rrjtr pfc ! briCu lrDkuia

1 . 3 3 2D f Z a n j e

pefN

za

izvlaaenje

Pcfo ,a tzvlaacnje ne smije se prisloniti uz cijelu

debljinu trokula jer bi se tui slio s donjim bddom
j pomakom lrokuta sliha bi sc zarrazala. V$ak
p.ra mo,- bjr. n,rro vdn,,kn.l. pr.. c,ta vui
p o m i c a n j e mp o a u z g o r n j i b f i d t r c k u t a { s l . 3 ? ) .
Pero je nagnulo u smjcru povtanenja prema sl. 33,
J obd,,:ki I)'," no')j- j d'iko d,d'..\"r pdp,r
da luboli clic budu o!t|i. Pero za izvlaienje oslajc
uspo.ednosvom prlolnom polozaju, inaae ae crta
b i r . , d - l r i . r c I 1 . . . P , ! L r - n . u ' r r p o . l o n - cj p
mali prsl, loji klizi po povliini trokuta. Pero se
ne sndje prcpuniii tuiem da poacllk crte nc bude
odebljan (do 5 mm lisinc tusa).
Tuslr pera drie se got()!o Lrspfavno. Crte tc biti
j o Sd o b . c a k o j c o t k i o n d o 1 0 . N e m a o p a s n o s l rd a
1ui podlijelfokut.

LJ33 Drl','1"

,,

za op.

v1nl,

Kotir-pe.o i huglasio pcro drze sc rlormalno, hao

i olovka pri opisivaniu. Stopica rcdis-pera i sliinih

33 S.oDrc- o- -

pefa mora ieixti svojom cijeronr povrsinom na pa,.iru I l 381P 'o sc d Ze okom.lo. Do\rs,r. pa
pira. Pod drugim nagibom pera ne bi crta bila
' i r ' . h r . b o \ , . p . f o u o p L i n e b i v u k l o .T u : j r p a , a
d z. r pri opr .Ja,ju okom'loda .ileli po\rsr-a
c j e v a i c cp f i l i j e z e n a p a p i r .

, 1 1 3 , 1D r Z a n j e

Sestara

K l d s . s i l j a k s t a v l j a u s r e d i s t e ,m a n j i S e s t a rd r z i
sc ze .irzrk p3lcem i kaziprstom, a donji prsti prisloDe se na llak lcstaf.r i povrSinu papira. Cde se
i r v l a a e j d l r o l j i n o L rs j e r u k a z a l j k e n a s a l u , a d r z i
sc za drzah p!1cm i tQziprsiom dcsne ruke (sl. 39)
\ nezrahrinr nagibom u smj$u izvlxaenja. Za veae
kruZnice krakoli se pregibaju u zglobovima da
bucLu sto olrcmitiji na papir {sl. 40). U prctivnc,h
sluiaju ;iljak te iskoaiti iz srediita ili izdupsii su
liic !liku fupu, a obr uha criaaeg pera neae dolicati papir. Kad su kruznice jo! !eie, slavlja se
produ;ak, ali sc pd nlmjestrnju ;estar dr;i s dvijc fukc za oba svinuh kraka.

povri'non' dod,ri!-l:

! t.r'

39 Sestar sc d.Zi za drZak, a crlc se vuku u sjcru

kazailk Da 6rtu - ilo Krakovi moraju bili oko'niti
a l . . r . n u l . p ' - , l l D r z . n ' L ; c . L a, p t _ " n . "
itr.iu trrlumirl,

r.3l

.u
Krakovi;estara
namje;taju se na odredeDi polumjer samo jednon rukom, i to dcsnom. Jedan kfak
drZi sc pa]em i ictvriim prslom pd Clavi, a drugjm i trc6im prstom namjeata drugi krak (sl- 41).
Pri izvlaienju pfihvati se za drzak Sesiara. Rrzdjelni Sesta! dl;i se za glavu palcco i kaziprslom,
a aetvltim plstom pomiae se vijak i tako odredujc
polumjer (sl. 42). Nul-sestar drzi se palcem i srednjim prsiom za glavu, a hazjprstom se podize i
spuita siljak (sr. 43). okrcae se srednjim p$tom po
nareckanoj glavi i pri tom prii'iie ka:iprstom. ReBodnim i razdjelnih sestarom mjere sc prcnose
n a i z m i e n i d n i mo k r c t a n j e m ; e s l - a f az a 1 8 0 'n a j e d n u
i drugu strrnu (sL 41).

Iz!laicnje

ot'

Siljak ololke mora bili naoltren da cfle budu

jeddoliine i tanke. Prve crte vuku se lagano da se
laklc briiu. Kasnije se p.eko istih clta podcbljavaju crle I i II slupnja debljine mkanjjim olovkamr da se vide razlike u debljini pojedinih crta
prcmu njihovu znaacnju. Sve se cfie povlaae uvijek
slij.va nadesno. Mora li sc poruaj cria kroz odredenu toiku, stavi se na tu toaku olovka, do olovke
sc pfisloni tr'okut ili priloznik i onda povute crta.
Ilorizodtalc sc vuku priloznikom. Lijevon rukom
prlhvali sc slala pfiloznika i pomakne uz lijevi rub
daskc do zcljena polozaja. Zatim se pomakne lijeva
ruka i njonc prjdrzi ravnalo priloznika na mjestu
sdjc se ota (sl. 1i). Crte sc lLrku desnom rukom
slijlva nadcsno, a mali prst klizi po ravnalu p!iVertikalc !e !uku tlokutom prislonjenim o prilo;
n,k (sl. 45). Palcem i m lim prsiom lijeve ruke
dr;i sc prjloznik, a ostalim p$tima irokut. Pada
l i s ! j . t l o s i s l i j e ! e s t r a n e ,m o r a t f o k u t b i t i n a d e s n o
,)d buduac crle koja se vua. od pfiloznika prema
eore. tj. opct slijcva nadesno. Dolazi li svjerlost
ncpuvilno s dcsnc siranc. trokltt se namjeata s
l i j c v o s t r a n . c r 1 c ,x c d ! v u a c p r e m a p l i t o z n i k u , t j .

12 lt.d s ..zdjelninr iostarom - 13 Rad s

nul-lcstarorn
4l lrfcnoicnje njcra bodnim
i 1a/dirlnnn i( s1arotr:

,,

).

i..

\,,

r"
43

-''."1'I_II-

\i'-

\ ,'--\

," \- -,A.,,/r-- -/

{5

14
se !ridrZavr

46 Ljjevom rukom dDi se pn

])filo:nik, a dcsnom vua. cria slijeva nldc!trl)

lo/.nik i l f o k r l , r d . s r o m s e r ' u a e c r t r

opet slijela nadesno. Vertikale se vuku trokutom

30'-60'jef on ima duljc llranice.
Crte pod uobiaajenim kuiovimn koji se posiizu
trokutnna vuku se prilozriko'l1 i s jednim ili sa
dva ifokuta S j.dnim lrokutorn vuku se crtc pod
30' 45" 60" 120' (sl. 4?). Sa dva irokuta mogu

' 1 7J c d n i n i r o k u l o n l u k f

se postiii razliiile kombinacije kutova (sl. a8), a

DajaeSaisu u praksi 15" i 75"
P.falele se mogu vuai pfiloznikom, pdloznikom i
trokutima ili sa dva trohuta. Jednu stranicu bilo
kojeg trokula ltcba namjestiti uz radani pravac
(sl. ,19),a uz drugu stranicu pdsloniti drusi trokut.

s o k t r l o \ i o d 3 0 i . 1 5- 0 1 r " - . 1 2 0 '

F-

\
l-1

j\"-

_ _ .- a,__i

.d,-

18 Sa dva lrokuta

hogu

sc poluii

.azlarti

kutoli

25

50 lzvlaacnic okomice sr dvlie siranice tfokuia

Izmjenianim pomicanjem jednoga trokuta, a pridr

zavanjem drugoga dovcst ie se isra slranica koja
jc postavljena uz zadani pravac do polozala da se
moz' po ua cflq. Pf:v, i su p. rlclnr ter .u vuapni
isiom stranicom i.rokuta, a za vrijcmc pomicanj.
ostala je radna slranlca lrokuta sama sebi uvijek
Okomice se mogu vuai na dva naiins. Svaki trokul
ima dvije kaiete pod pravim kutom. Ako se jedna
kateta namjesti uz zadani pravac (sl. 50), a drugi
trokut p.isioni uz hipotenuzu, to 6e sc pomicanjem
prvog trokuta do icrjenoe polozaja moai povuti
pravac uz drugu katelu, a taj je okomit na praDrusi je naain da se hipotehuza irokuta namjesti
uz zadani pravac p (sl. 51), drugi se tfokut pdsloni
uz katetu pa se onda prvi zaokrene oko pravog
kuta a da se ne di;e s papira. Pralac povuien istom
hipotenuzom bit 6e okomit na zadani pravac p.
Pri pomicanju lrokuta, bilo za paralele, bilo za
okomice, treba paziti da se doiiiu bar polovica
.trinjc" oba irol<u x. Pn diljnj"m pov aienju pre
ma kraju treba paziti da se pomiani trokut ne skosl
jcr nF'na dovollnog o(lon.a Treba h powii paralelu, okomicu ili op6enito pravac zndanom toEkom,
postavi se radna stranica trokuta nesto nize da
olovka ili pe.o prcdu upravo zadanom toikom.
A k o s c r r a s " s r o j io d l , r k " i p a r , r l , e b d n a j p r i j .
izvuai luk jer sc pravac lakie prilagodi luku.

52 Kiivhtjarom

ireba spojiti najmanje

vutje

ht

5l
okomice okretanjem

r.35 Izvlaaenjc krivulja

Kri!'uljc koje se ne moeu izvlaiiti Sestarom vuKu
su lrrivuljarim.r. Zaobljenost mora biti jednoliana,
bez ost.ih prijelaza, a vuie se u diiclovima. Spojevi
ne smiju biii vidljivi.
Krivuljar se namjesti da dira najmanje tri roikc
(s1.52), npr. 1-2-3, 2 3 -1 itd. Najprije se pvucc
\ r i ! u l t r o l o v d o m1
. p r i . u r F n l u r u S F mm o . a j u u n u h a s n j e p l o h e k r a k o v a p e r a z a i z v l a a e n j eb i t i u v i j c k
paralelhe s krivuljarom. Pero se odize s papira okotnllo i naglo da osianu ostri rubovi i da budc isil
boja tusa u nastavku.
U spojevima lirivuljc, sastavljene od pojedinih dijel o r z , - p \ i o . ' a r l i " l u n a z n d r a nr - s p o r k o j i s p u n j u l u
rukom zbog boljeg spajanja. Bolje je ako se kri
lulje izvlaic bez raspora, ali je za to potrebno mno

r.iili Brisanje oteza

Ni najbolji c.laa ne moze besprijekorno izvucl sve
uglove I spoleve samo perom za izvlaienje. Izvua.ni di.d treba popraviti: nedostatke u spojevimr
dopuniti kotir-perom, a suv*no izbrisati.
I ' f l . a r . \ ; l j a p J 2 l J i v od a . e p n v r s i r a p a p i , a l u v i s (
ne osteti ili papjr nc podere. Male crtice i pretincj
u uglovima blisu se oatdm stl.uznim perom ili
slohljenom b.i1.vicom. Vete se crte i cijere ptohe
b f i s u o t a a i m n o 7 i a c mi l i b r i t v i c o m i g u m i c o m .P a ptr se postavi na tvrdu i ravnu podlogu: na staklo,
ulfrapas, glatki iijeiteni papir, ccluloidni trokut.
Struzno pero polcze se uz jedva osjetrjiv priiisak
miienjanjem smjera, a povremcno se briie aumrcom
za tui. Obiino jc smjer slrugania u shjeru crte,
okohiio na nju i pod lijevim i dcsnim kutom od
.15"prema crti. Na papiru se nc smije vidjeri da je
ncsto brisano. Jedino se vidi prema svjetlosti da
te papir na tom mjesiu tanji, a opipom da je eladj.
Ako bdsana povrsina jma dlaaica, zagladi s noktoh, ko cama noza ili drueim elatkim predmetom.
s r . u g a r - r . a j c m n o 8 o d u ' j p n c q o i z v t a a e n j e .p a
valja paziti da se ne pogrijesi. Prenaglim bdsanjem, uz veti pritisak, osteti se papir. Dobar crtat
mora znati jednako dobro izvladiti i brisaii crte;.

Postoje t elektriani aparatl s umetkom razliaitih

gumica poput mina u olovke kojima se brile vrlo
lako i dobro. Isto tako slute u tu svrhu i fulci s
unetkom gumica za tus Poput mina.
Posljednjafaza rada na crtezu je konaanobrisMje
i obrczivanje. U zavrsDoj fazi b Su se tusirani
clteri mrvicama krula koje se taru po povlBini
aistom suhom rukom i se ispod ruke stavi aisti
arak papils. Poslije aisaenja mryice se uklone, jo!
sejeilnomsve pregledai eventualnopopravi, skide
listsdaskeiobreie.
1,37 Obrozivanjecrtta
U pogonlia gdje se obrezuje mnogo crteia postoie
posebniaparati (vidi 12, ?5) ili telitno ravnalo i
plota od mekaDogcinka za podlogu. No; mora
inati zaobljllu oatricu, a vatja ga aesto brusiti
Cinkovaploaa traje onogo godina. Ni najlvrsae
drvo nije prikladnoza podlogujer se rezanjem
lzbsrda. OsiE toga, aesto se rcZe i britvicama
koje pucaju i dijelovi ostaiu u drvu, pa je zbog
togablanjanje takv podloge veoma otezano
Povremenose Ezanje (za Skolske svrhe) izvodi na
gomjoj strani tvrde ltvice crtade daske, ali nikad
s mdnom st.anicom prilornika ili trokuta. Da se
ta stranicane ozlijedi, najbolje je da se pr oznik
nanjesti na crtu po kojoj se ide, a zatim pomakne
za lirinu stranicetrokuta ili Sirinu olovke. Trckut
se prisloni uz priloZnik, a s unutrasnje stlanice
trokutakoja je paralelna s prjlo;nikom pdtisne se
noz ili b tvica desnom rukom da donji p$ti ruke
uliru na donju stranicu trokuta, a lijevom se rutom priddava prilotnik. Noz ili b.itvica pomiau se
zajednos tokutom po prilo;niku kao da se izvlaai

5:t crtez se obrezure pomicanjem trokut! po plilotDiku, a not 6e prisroni s unutrasnjestrane t okutg

paralela (sl. 53). Na taj se naiin noz uopeene pomite po trokutu pa ga ne6e ni zarezati.Trokut se
aestozamjenjuje Sestostranomolovkom; postupak
rezanja je isti.
Pryi se rez izvede manjim pritiskom da se utini
brazda u papiru, a drugim rczom uz ve6i pritisak
papt se odrZe ako je noi dovoljno ostar. Kad ie
papir deblji ili je noz tup, valja rezati vi:e puta.
Prilornik se ne smije odmaknuti dok s odrezani
dio papira ne odmakne, jer bi tsko bilo namjestiti
priloznik i Lrokut na isto mtesto alo papir nije
prorezanu cijeloj duljini.
Rezanje Skarama nije strutDo jer rez neae biti

ELEMENTI KONSTRUIRANJA

2.1 GEOMETRIJSKI EI,DIIENTI

Pri konstruiranju primjenjuju se mnogi elenentami geometdjski zadaci i odnosl osnovnih eeomelrijskih elemenata: todaka, duzina i pravaca,
kutova, ploha i ravnlna. Strojni dijelovi sastoje se
od takvih seometrijskih elemcnata (plohe, b dovi,
uslovi, krivulje) pa se pri odredivanju njihova
oblika istodobno pojavljuje niz zahtjeva, koji se
mogu raiilaniii u elemenlarnc odnose geometrij-

a
A.-

I Crta

2 Pravac

Tr,.i

6 Ploha -

1 ----2-

7r/

B
3Duiinr-4Zraka

OsDovni geometrijski elemenri jesu toaka pravac,

z r a k a ' d L i r n a - k u 1 ' r a z 'e p o h c ( \ r u g . e l p s a , v r s kuti) i ravnina-pravilne krivulj.
Toaka nema dimenzija, obiljezuje se velikim slo
vom, a zamislja se kao samostalan element u prosioru, ili u lavnini, ili u sjeciltu dvaju pravaca, ili
u probodistu pravca s ravninom. Razni porozaji ili
znaaenja istc ioake obiljezuju se indeksom uz isto
veliko slovo, npr. P3.
cria je niz toiaka, a nastaje kad se toika giblje j
ostavlja za sobom tras {s1. 1). To gibanje moze biti
u prostoru ili u ravnini. Ako se toaka eibrje uvijek
u islom smjeru, nastaje pravac (sl. 2). Ima jednu
dimcnziju - duiinu, a obiljczuje sc malim slovom.
Pravac je neomeden (neiznjerne duzine); omedeni
dio pravca s obje sirane, daklc sa dviie toake, zove
se ddina (s1.3), a pravac omcden sano s jedne
slrane. Jcdnom loikom. z^.c sc zraka lil. 4) fti
mijenjenc zrake iesu v,dn" zrJk". z'ake proJ,, -

on

raDja ili promctalicc koje jzlaze iz jednog sredista,

zrake svjetlosti i dr.
Iiavnina nastaje opacnito sibanjem pravca u istom
snjeru (sl. 5). K va ravnina koja nastaje sibanjem
pravca u raznim smjorovima niie za nas zanimljiva
Duduei da pralac nije omeden, i ravnina je neomedena, a ima dvije dimcnzije
duzinu i Sirinu (visinu). obiljezuje sc vclikim srakim slovimc.
Dio rawine onedcn zatvorenom crtom (krivuljoh)
ui duzinama (visckuli) zove se ploha (sI. 6), i njene
dim"n/ije su k n,in.. U p-alliilo. pnmJFni vazne

5 Rahina

(u razini mirne vosu horizontarne,

de), i vertikalnc, zvane frontalne (u smjeru viska)
ravnine; svi ostali poloiaji ravnina daju se u odnosu prema tim osnovnim polozajima: horizonialni
' ! e - r k o n i N r p - p ' , u ( j . u " a v n i n i lp r n d ' i u . F s
ravnina tragovima ili presjeanicama koji su u svojoj biti pravci, jer se dvije ravnine sijeku u pravcu.
Zaio se ti tragovi oblljezuju malim slovima (sr. ?).
Neomealenostravnina zorno se predoiuje krlvudaKul je djeromiano omeileni dio ravnine sa dva
pravca koji se sijeku (sl. 8). Veriaina kuta mjeri se
olvorom pravaca ili krakova i daje se u stupnjevima ili radijanima. Sjeciste pravaca zove se vih
kuta. r pr"\ci krakovi kura. Ku se obiljezJte nar
ics6. malim grnkim slovom, a rjede toakama na
kraku i vrhom (sl. 9), npr. < AVB. Kod te oznake
toikama mora oznaka l'rha biti u sredini. Pod priklonim kutom (s1. l0) nekog pravca prcma ravnnr

7 PredoiavaDjc ralDina u prcstor! iurarnini

I,,I
-i

)'
/__
B
-3 Kut

9 Obilje:a1'rnj. kut3 slovima

r0 Priklobi

crlanja razumjjeva se kut Sio ga pravac u prostoru

zatvara sa svojom ortosonalnom pfojekcijom.
Vazni su mcdusobni odnosi geometrljskih elemcnala. Od poLozaja vazni su: paralelnost, kad je
(najkraaa) udaLjcnost uvijek jednaka, i okomiiost,
kad je proj.hcija pravca toaka, odnosno had je
prikloni kut 90'. Svald drugi porozaj je kos.
Toika mdzc biii izvan pravca i1i ravnine i1i na
pravcuj o.l.osno na ravnini kad je polozaj toake
u prostoru i njcne projekcije zajedniiki.
(l' od pravca ili r.vnin.
N.'k, :" ,J1l. no ,
zolc se olomlca ili Dormala (s1. 11).
'z n. .oi<e, o igovc dclinicijc (niz toaaka u istom smjeru). Pravci
u ralninj mogu biti:
p a r a l c l ! , i ,l t r d i m . t e u d a l j c n o s i u r i j e k l e d D . i k n
- r a z n o s m j c r n ii l i u k r s l e n i , k a d i m a j u j e d n u z a , , d n ri r r o k u S p , " , " 1 " . p o o ' a r . . / , . . - j
nih pra!rc. j. okomit polozai.

''.

12

i^

L'_\,
12 laralelni,
okomica
rnimosmi.rni p.av.i

uklsi.ni

U lrosloru mogu pravci biti: paralelni, raznosmjerni i mimosmjcmi (sl. 12), kada nenaiu nijedn.
Paralelnim projekcijama odeovaraju paralelni
pravcj u prosloru i obratno, paralelni pralc, u
pmsloN imaju paralelne projekcije (s1. I3). Kod
p - a r a . ) i . , 5 p p r o j " k ^ ie
ekl rogl pf"v.i u
"j
pfosloN bili rrznosmjerni ili mimosmje.ni. Raznosmjcmi su onda ako im se podudara zajedriik!
o i k aS - : . . . i s - ( s l .. r l : a k o r e n e p o d J d l r o n
s u m i m o s m j c f n i( s l . 1 5 ) .
Drji r-v,'n. s| 1..
u pf"v d koji , 'r"/ !
",
hag ili presjoarica, a tri ravnine sijeku s. u toiki
rsl. L6l Pnlu:,j r"vnina u p,o loru oor"d.a jF:

-}t----g-

-- sa td toike koje ne leze na istom prlrvcu

Plavcem i toakom izvan pravca
sa dva paralelna pravca
- sa dva raznosnjerna pravca.
Ilviic r.rvn,ne mogu biti nedusobno paralclne ako
im je udaljcnost ulijek jednaka jh kose ako se
sijeku u zajedniakom tragu. Mimosmjeme ne mogu
biti lcr su neomealene.
Pravac mo:c biti prema ravnini (s1. r?): paralelan
k{l nerna s njom zajcdniake toike, kos kad jc probada pa je jedna toaka zajedniika, ili lezi u ravnini
L ima s njom dvije zajedniike ioike, zapravo sve
loake. Pri paralelnom polozaju bit ae duzina u pro' o , u : n j ' n - p . o J e L . r p 3 , ) 1 , - e I e d n i k e .! D r '
kosom porozaju bit ic projckcija prma duzini u
prosloru 10 vise skratena Sto je prikloni kul veei.
Konrino, u okomiiom polozaju postaje pro.jkcija
cluZinc ioika, a pdkloni kui 90'.
Ploha prema ravnini (s1. 18) moie bltl parallna
ako su ploha u prostoru i njena pmjekcija jednake,

,l

a\
18 Polozaj plohc prcna ravnini

hosa ako sc ploha projicira skraeeno i okomita

k!.1 je projchcija plohe duzina. Konaino, ploha
mote lezali u ravnini.
rijclo jc dio prostora omedeno plohama. Prema
{)bliku lih ploha moze biti pravilno ili pol.puno nepravilno (kamen), uslato, ob1o, rotacijsko. Ima tri
djnenzijc: du;inu (1), sirinu (b) i visinu (h).

2.2 DIJELJENJE DUZINA

13

ffeba li duzinu AB razdij.liti na nekoliko jednakih

l,,lu.! np.. nr i. polu;e se I dnon kr"lnjom
toakom duzinc pomoani pralAc p i n! nj se prenesu
J".lnak drj" ov' pololjnp v,'ri.. (sl. le). Krajn.i
d r n - p . p o t s - . d u B o n o i \ o * d L i r n L .a k r o z
dijelole na p \-uku se pafalele s tom spojnrcom
kojc odsijecaju na duiini All na jednake dijeiove.
Ako ireba duzinu razdijeliti u nekom omjeru, npr.
2 : 3, nanese se na pomoani pravac loliko jednaklh
dijelova korik je zbroj znanenaka omjera (u naved.nom sluaaju 5), krajnji dio (1oika 5) spoji se s
krajnjom toikom ddine i kroz dio omjera (toika

,,+L{

13 Projckcjj. Dlmlelnih pfavaca

14 Projekcijc rrznosmj.rDih l)fitrrca
r5 !tu].kcije
hnlosDj.rnilr
pfalac.
lri Dvijc ravnfie sijeliu sc u prrvcu, x
lri n totki

2S

^:7=:--,

tana debelo, kui 30' oznaaen jednim, kut 60' sa dva

luka, a iznad diobe dan poircban polozaj irokuta
i redoslijed povlaienja pomoanih c a.

reSi

i-?
2.3 OKOMICE I PARALELE

=1".

19 Direljnjc dutinc na jednake dijcLove ,

llenjc duz'rc u duoJn lhje.u

20 Dije-

2) povuie palarela lom spojnicom. Dobivena ioika

{c) dijeli duzinu u danorn onjeru (sl. 20).
PribliZan i brz naiin diobe izmedu paratelnih c$a
aiju udaljenost moramo podijeliti na jednake dijel o v e j e s t d a m j e r i l o s m J F s L r mtoa k o d a n r k r s j n . r m
crtama budc umozak brcja dijelova i cijelih milimetara (s1.2l). Na pomoanu crtu p u poloZaju Dje-

Simcuala ili raspolovnica duZine je okomita na

d.z.nL.zalvi,a s n.omekut od 90' i d-jeli,e na
dla jcdnakl di.jela. Krajnjim toakama duzine povuacno na obje siranc jednake povoljne lukove,
a spojnica sjecista tih lukova je simeirala duzine

(sr.23).

j
I

Iz toake A izvan pravca p trcba povuaj okomicu

na pravac (s1.24). Zadatak se rjesava postupkom

I
k
t,
d
.E
SiDetrala duzi.a

2 r D i j e l j c n j e r T m c d uD a r a l e l a
rila nanesemo cijete m imctre pa kroz ie iodke
vuaemo paralele. Na primjer, za mrezu tehnjakog
pisma lreba odrediii sedmine. Zeljenu visinu slova,
recimo 20, podijelimo tako da uzmcmo ? X 4 - 28,
pa 0 i 28 namjeslimo na paralele, a na koso povur ' e n u c r l u n a n e s e m od i _ e l o v ep o 4 m m . \ e p o v u i e mo ]i pomoanu crtu, bii ae dioba netoana.
Cesi je zadatak da duzinu dijelimo na 2-3-4-6 dijel n v a . T a - z a d a L a kr u i - m o r i j . . i
pribrinim postupkom trokutima bez upotrebe ;cstara (sl. 22).
Postupak je vidljiv 1z siika, gdje jc duzina nacr-

Z;N ATE
-a,
th

1/2

,..--.

1/3 7/3

1/3

.,N
"-N.,,
''*'s\/AZ;l\\

1 ,'l
A',

|t.

- .' . . - u ^ . . t ,,

Vt
22 Dijeijenje

30

dutine lfokutima

na 2-3-t

6 dijclola

2il Okohjca

iz toake na pravdc

simetrala. Iz A povuicmo povoljao luk da odsijeca

duzinu Da pravcu p- Iz krajhjih toaaka ddin povuiemo povotjne lukove i njihovo sjeciste spojimo
s todkom A. Ta spojnica je simetrala odabrane
duzinc i okomita je na pravac p.
Okomica u loaki A pravca p rjdava se takoder
posl.upkom simetrala (s1.2s). Iz A povulemo povo-

21

d,
l!

C
25 Okomica u toaki prav.a - 26 Okomica
ioaki ,\ Drrv.a

Ijan luk, koji na pravcu p odsijeca duzlnu. Iz dn

sjeciila opisemo povoljan luk, a njihovo sjecisie
spojimo s totkom A. Ta spojnica je simetrala odabrane duzine i okomita na pravac p.
Okomice u krajnjim roakama pravca, kad zbog pomanjkanja Injesta ne mozemo p mijeniti konstrukciju prema sl. 25, mogu se konstruirati lukovima
Okomicu u krajnjoj loaki A pravca p (sl. 26) konstruiramo iako da iz toike A povuiemo povoljan
luk koji na pravcu p odreduje toaku C. Iz te tonke
opi:cmo luk istog polumjera i odredimo toiku D.
Spojimo toihu C i D pa 1z D opiiemo luk polumjerom cD, a iaj odsijeca na spojnici totku E. Spojnica AE je okom'ca n. p.avac p u loaki A.
Isii zadatak moze se djesiti povlaienjem povoljnog
luka iz nekog srediita M krcz zadanu tolku A (sl.
2 ? ) .T d j l u k s . l F . e d u 2 r n u A - B u t o i k i C , a s p o j n i c a
srediiia I'rka j toake C kao promjer polukruznice

pr

t)

23C

,' 't'
" . t:!t14
14!'

2i olonra

u
,n,r,n. -- 28 lidritrdrcija
d f"uot,,
ala rr zrliiirr slrrni.c AB

k\a-

raralelu opioj krtvulji vuiemo tako da sa zadanom

udrlj.nosii "a( povlaiimo mnogo ]ukova, a onda
krivuljarom vuaemo tangenie na te lukove (sl. 31).
frralcla zadanom pravcu p kroz odrdeDu toaku A
r. cir!a sc postupkom konslrukcijc paralelograma
(sl. ii2). Iz zadanetoake A opilemo povoljan luk
t:oji sijeie pravac p u toihi B, pa iz te ioake isii
l u k i n a p r a r c u p c i o b i j c m ol o a k L l C . S a d a p r e n e s c m o u d a l j e n o s iA C j z B i d o b i j e m o n a l u k u t o a k u
I l . S p o j n i c a A D i e p a r a t e l ap r a v c u p .
Prim.tcna paralela i okomica je konstrukcija kvadrata s vrhom u zadanoj todkj A i s bazom na prav-

A4,D

odrcduje na luku ioaku x. Spojnica toiaka A i E

je okomicana du;idu.
Primjcnu okomica jmamo npr. pri konstrukciji
kladrata lukovima iz zad,inc slranjce AB (sl. 28).
Povuiemo simciralu stranicc AR, na toj simetrali
odabereno.povoljno srediste, pa povuiemo lukovc
kfozioike A i B prcma sl.2?. Spojnicesredi:ia s
loakama,\ i B odreduju ohomice na stranicu kvadrata.Iz toiaka A i Il poluacnlo lukole s leliiinom
s i r a n i c eA B , a o r e n r o k o m i c a m a o d r e d u j u o s t a l e
toakckvadrataCiD.
Prjblizanposlupak luicnja prralcle danom pravcu
u odredenojudaljenosii ,a( (s1.29) rjesavamo tako

---T

32 Itonst kcija
ill lzvlaacnJ. Dafrlelne kriruil.
t)idrtctc - 33 Konstmkcija hvadrala toakom A i
pfar.cm P
3l Sinr.lfrlrr kula

t9

29 Izrliienje

cr

pafalcla

:10(.Dsirukcila

paralle u

da u dvije pololjne loakc prll..a p povuaemo Iutove s lolumjerom leliainc ,r(, a tangeria na te
luko\' "p "!a p. . 1. p"-.1u p for'.j m po.
stupkomlreba u odabrani)n sfedilhma lukova postaviti okomice lrcma sl. rl0, da se odrede diraliita
langente,i na okomice prorl.ioli zadanu udaljenost

{,u p (s1.33). Kroz 1.oik A povuaomo paralelu pre

n . r s l - ' l z o i ; a A k o n " L r -r - - ' . k o m . u n "
pfavrc p preha st. 21, pa dobijemo loiku B. Lukouma prenesemo duzinu AB iz toake A i B, a time
rdrcdimo na pralcu p i paralcli ioake kvadraia
ciD.

2.4 XUTOVI
Z:r simulralu i]i raspolovnicu kuia povune se povoljrn luk koji sijeie krakove u dvije lotke B i C

$5.'

\35"

l?o"

%.

$'
35 Kutoli s

{s1.34). Iz tih tocaka povulemo povoljne jedrake

lukove. Sjeciii.e lukova spojimo s vrhom, a ta spojnica je simetrala ku1a.
S raznosharianim trokulom 30'-60" povlaaimo ku90'-120"-150',
a istokrainim
tove od 30'-60'
Sa dva irokuta:
irokutom 45' kut od 45"-90'-13t'.
30" 60" i 45' vuku se kutovi 15'-?5'-105'-165'
Smjeitaj trokuia za Zeijeni kut prikazuje sl 35
Ti kutovi, koji se moeu povuti trokutima, koiiraju
se kao kuti inaie ie povoljnije kotiraii kut sa dviie
kote na bazi iangcnsa.
Lukovima izravno dadu se konstruirati kuiovi od
60'-120", a pomoau simetrala polovice tih kutova.
Kut od 60" (sl. 36) konsiruiramo tako dB iz vrha
i odabranog jednog kraka povuiemo povoljan luk,
a iz ioike sdje se sijcku luk i krak povuaemo isii
ruk. Sjeciite lukova l vrh odreduju druei kralr
kuia 60", jer jc to 1/6 opsega punog kuta Za kut
o d 1 2 0 " ( s 1 . 3 7 ) p r e n e s e m oi s t i l u k d v a p u t a , p a

/,.,

,^\%"\
36
37 KoDstnkcija kuta
36 Konstrukciia kuta od 60"
od 120'
33 Konstrukcija kula od 30P
dobijemo drugi krak kuta od 120" 2a konstrukciju
kuia od 30" konst.uira se najpdje kut od 60'i
raspolovi (s1. 38). Za kut od 90' raspolovi se drusi
6n
9 0 1 .P . a \ . k 1
< u o d 6 0 "p p m a s l . 3 9 .1 6 0
2
dijalimo na td dijla prenolenjcm isiog luka iz
v.ha i iz sjeci3ra toe ruka s oba kraka (s1.40)

s
.N

42 KonstruLciia ku[a pomoau rangensa

cama pdrodnih funkcija imamo brcjiane vdjednosti veliiine protulezeae katete ako je prilezeea
jednaka 1. Na jedan krak nanesemo 100 ili 50 mm,
a na druei vdjednost iz tabrice ppvtanu 100 iti 50
puta. Hipotenuza trokuia i prilezeaa kateta zatvarat ae traicni kut a (sI.42).Npr. za kut 31"48'nalazimo iz lablica vrijednost tan 31"18':0,6200
Na jednu kaietu nanesemo 50 mm, na dNgu 50 X
vrijednosi iz iablice - 31 mm, pa dobiiemo kut od
31'48',.
Zadani kut prenosimo u dluei polozaj da opisemo
iz vrha povoljan luk i iz vrha drueoe polozaja isti
luk- Iz zadanog kuta prenesemo udaljenost sjecisia
luka j kra\ova na luk u druBon polo;ajJ \Lrr
(s1.43).
Kutove zbrajamo i odbijamo takoder prenosenjen
udarjenosti hrakova na lukovima opisanim istim
polumjerom. Neka imamo zadane kutove a -,
/
(si. 44), a treba iz\.rsiti seometrijsku operaciju
Opilemo iz vrhova lukove istim poa + I
7:,.
!14

43

,/'f
/\
\

l-'

,^*
./\

,t3 frenoSenje kuia -

44 zbrajanje

-,. Y

tX*
,l\*\

i odbijanje r{utova

ld+il-r=a)
40
39 Konsirtkcija

plavoga

Neka ploha pod nagibom predstavlja kut nag'iute

plohe prpma horizorlali. a u leh"i" d" e'e omjFrom brojeva, npr. 1 i 6. Ako u pravokut om trojednu kareiu 1, a na
kutu (s1. 41)
drueu 6, bit ae hipotenuza pod Zeljenim nasibom
O m j e r l a l F i a J e 1 . n 8 r n "1 o ! n u . a . 1 o ' j ' , p o lu,ezFip j D. lazaio k" -.e

0 lC6.
6
se najtoanije na teBilo kakav kut a konstruira
jer u iablF
tangensa,
plavokutnoe
trckuta
i
melju
an r

4r Prcdoienje nagjba

.rd Simctlala kuta bez nacrtanog vrha

lumjerima i prcnosimo na luk udaljenosti krakova
prcma zadanim operacijama zbrajania i odbijanja
Katkad trcba povuei simetralu kuta kojemu se ne
moze nacrtati vrh, a zadani su samo krakovi pt i I),.
Prema sl. 15. povucimo bilo koju paralelu s jednin
krakom koja sijeie drugi krak u toaki A Iz A opi
simo bilo koji luk, pa na drueom kraku i paraleli
dobijemo ioake B i C, a u produietku te spojnice

lo;aj tekvih bnaka mozemo obiano izmjeriti na

prcdnctu (sr- 48). Imamo dvije duzine (ietive) AB
i BC. Konstruirajmo njihove simetral, a te se sijeku u sredi:tu kru;nice, odnosno luka M.
Isii je zadaiak ako su zadane dvije teiive (sl. 49).
Simetrate njihovih dutina sijeku se u sredistu kruznice M.

il6 Simehala kuta bez &crtanog vrha

na pNom kraku ioiku D. Simetrala duzine CD
jest i simetrala zadanog kuta.
Prema s].46. odaberemo na jednom kraku bilo
koju ioaku A, iz nje posiavimo okomicu na oba
klaka prema sl. 24. i 25. Na drugom kraku dobijemo toike 1 i 2. Povucimo simehalu kuta 1Ar,
koja na dngom kraku odrcduje toaku B. Simetraia
duiine AB je i simetrala zadanog kula.

2.5 KRUZNICA
^ ' r z n , c aj ^ p . a \ r l n a , . ' a k o J o j s u i v r o i k e J e d
nako udaljene od stalne toike - sredilra M. Povriina koju zaivara kruznica zove se krug. Karaktcsiiane ote i dijerovi kruznice (sr- 17) jesu:
- polumjer (radijus), koji spaja sfediste bilo s
kojom toakom kruZnice;
p r o m J F!ro ' t a n . r a r/ , ( o j r s p a j ad \ i . e r o . k ek . u i nice a prolazi sredistem, taj se podaiak zadaje
i1i mjeri u tchnici kod k Znih oblika tijera;
luk je dio kruznice;
- iangenta je pravac koji dira kruzDicu; toaka u
kojoj dira, tzv. diraliite, odrcdi se normalom lli
okomicom na iangenlu kroz srediSie M;
- normala jc okomica na tangentu 1li na bilo koji
dfugi pravac iz sredista kru;nicei
t e t , v al e p r a v o c k o j p " j a d v u e r o i k e k , u z r : . - .
najve6a tetiva je promjer;
odsjenak je dio kruga odrezan ietivom; najveei
odsjeaak je polukru:nica;
' 'sjp ak jp d'o krJga odrp/"n
pol-m er1.
"a dva
- sredisnji ku1 je onaj kojemu je vrh kuta u srediiiu kru;nice ;
o b o d n k' u , j e o l a j k o j a m r j . v r h n a k u z n i ( . .
za lslu duzinu luka je obodni ku1 pola sredisC e . rj a - d d " ' a k : l l c b a o d r F d : r i s . p d r ; 1 . k r L z n r c r : z
tri zadanetoake koje ne IeZe na istom pravcu. Po-

43 Sredisle kruzr,ice iz |!i zadane totke

kruznice iz dvije ielive

49 Sredigte

Vazna skupina zadataka jc poslavljanje taneenata

na jednu ili dvije kruznice. Trcba konsiruirati
taneentu u zadanoj totki lrdnice A (sl. 50). U A
postavimo okomicu na normalu AM (prema sl. 26),
ij. iz A opiiemo ruk polumjerom kruznice. sjeciste
lu\a
k uzni"e .poj no sa
M i prene".FdrilFm
semo iz sjecista veliainu polumjera, koji luk na
spojnici odreduje iodku B. Spojnica AB je tangenia
na kruinicu u toiki A.
Konstrukcija lansenie iz toike A izvan kru;nice
(s1-51). Spojimo toiku A sa sredi:tem M, raspolovimo tu duzinu i iz polovista O opisemo polukrug
50

51 Tangenla iz ioake
s0 Taneenta u toiki kruznice
A na kruinicu
kroz A i M. Sjeciite polukruea i kruZnice daje di
.-liiF tan6e-.e. spo'r'c! AT je tangenta,a spo.nica MT normala.
Tansen - n1 d{rje krJ:1ir.: veia kruZnjca je zadana polumjerom R i sredistem M, a manja polumjerom r i sredi;tem S (s1. 52). Spojirno sredista
M i S i raspolovimo tu udaljenost; slijedi poloviiie
r.a rz
o . . z N 4p o \ . L a r o k r u z i c u p o l u m j " t a R

isjeCok
t!9dia,tJl

47 Karakteristiini
3 TEHNI'KO CRTANJE

e]menti kruZnice

52 Vanjske tangenie na dvije

krDzbice

stavlmo tangcntu i plocluZimo je, a iz A optsemo

luk polumjerom pa dobijcmo na krdnici todku B.
Spojnica }IB sijeie na iangenti toaku C. Od te ioike
C prenescmo na tangeniu S puia polumjer i dobijemo toiku D. Spojnica DE jc polo\'ina opseea
Podtcl- duz.- J zlalnom r,7!r - slalnom omjcru
1 0 0 0 : S 1 8 r j e l a v a s e l u k o v i m a ( s 1 .5 7 ) .R a s p o l o v m o

- ' 2:i.
'
53 Unutraanjetangcnlena dvije i@Znice
O kruinicu kroz oba sredilta. Sjecilta obiju kruinica odrcduju toike I i 2, a spojnice M sa 1 i 2
diraliita T tangenic na velikoj k.u;nici. Paralele
s MT iz srdista S manje krutnice odreduju diralista tangenle Tr. Spojnica TTr odreduje vanjske
tangente obiju kru;nica.
Za unutraanje tangente dviju zadanih kruznica
(s1.53) spojimo srcdiita i raspolovimo tu udaljenost, a iz polovista opilcmo luk kmz oba sredista.
Iz srcdiiia jedne kruznice opisemonoru kruznicu
polumjeron R l-.. Obje kruznice sijeku se u toakama 1 i 2. Spojnica iih toaakasa srediitem odre.luje toake T, a paralele tim spojnicamatoake Tl
na drugoj kruznici. Spojnice toaaka T i Tr jesu
nnutrainje taneente na dane kmznice.
Rektifikacija luka AB sa srcdiiniim kutom o < 45'
(s1.54), ili sa sredisnjim kutom a > 45' (do s0') (sl.
55). Povucimo tetivu AB i simetralu kuia koja si

Jt

5{ Rektilikacija

luka s a<45'
luka s ( :,450

55 Rektilikacija

jeae tetivu u toaki l, odnosno luk u toaki 2. ProduZimo teiivu i prcnesioo udaljenosi At, odnosno 42
oko A na produzcnu teiivu, pa slijedi toaka C. U
roik' A posrav.ro t:ngealu no luk, iz toike C povuiemo 1uk polumjera CB pa dobijemo toaku D
Dutina AD je rektilicirana duzina luka i;.
Rektifikacija kru;nice jzvodi se konstruklilno ovak o ( s l . 5 6 ) : p o v u a e m os r . d i s n j i c c k r d n i c e , p a n a
kruznici dobijemo toike A-E-N.
U toaki N po-

56 Rektifikacija

knZDice

57 Zhlni rcz duiine

duzinu AB, povucimo okomicu u ioiki Il i na nju
prencsimo polovicu duiine AB; slijcdi toaka M.
Zaiim spojimo AM, a iz M opiiemo luk kroz B pa
u sjccistu spojnice i luka dobijcmo toaku N. Tu
ioiku prenesemo lukom iz A i Da duzini AB dobijemo toiku C, koja dijeli du;inu AB u zlatnom

53 Trokulu upjsana i opisana kruZrica

Trokuiu opisana kruznica konstruira se raspolavljanjcm siranjca trokuta, a trokutu upisana kruzDica raspolavljanjcm kutova trokuta (sl. 58). Sjeciita iih simetfala odrcduju srediste kruznice M.

2.6 VISEKUTI
Upisani lesierokut koDstruiramo tako da na kruzhicu nanescmo sest puta polltmjer. Spajanjem dijlova 1 . .6 dobijemo Sesterokut (sr. 59). Cesto konsiNilamo Sestemkul s istokrainim trokutom tako
da povuieho jednu simetralu kru;nice i od oba
sjcciita s kruzricom kutove od 60'sa simetralom
do sjcciSia kralra s kruZnicom (sr. 59). Cetiri kraka
klrlova odreduju ictid stranice, a spajanje novonaslalih toiaka na kru;nici ostale dvije stranice
iestcfokuta. spajanjem svakog drugog vrha pd
konstrukcijl Jcsterckuta dobivamo dva istostraniana 1lokuta (sl- 59). Povlatenjem dijametara kroz
sjecilta stranica oba trokuta dijelimo luk iznad
siranice gesierokuta na pola, te spajanjem svih
dijelova dobivamo upisani dvanaesterokut (sl. 59).
Isti dvanaesterokut dobivamo vuaenjem simctrara

,':)

59 Upisani iesterokut,

lfohut

i dvrnaslerokut
60 Ul)isahi i olisani
peterokut i dcsct.fokut

i lukova polumjerom iz sjecista simetrala i lrruTnicc (sl. 59).

por.":" j ^
' d - n j , : l t ' u ; n i c p ' s p a j a n . . ms J ' ciita s kruznicom dobiva sc kvadrat (sl. 60), sinc
lralom pralih kulova izmedu sredisnjica d gi
k \ a d f u l . S p a j a n j e m s \ . i t 1d i j c l o l a o d o b a k v a d r a r a
dobilamo upisani osnn'n,kul. Opisani kladrat 123.1
d o b i l a n o l u t c n j c m p r r r l e l a s f e d i s n j i c a m a .O f i _ ! " d . * o p . l J ' " " ne m l u k o \ " i 7
",, o..ye,oLu
Lrglovaopisanog kvadula kfoz srcclistc M. Ti lukovi na siranicama opisanog kvadraia o.trcduju
vfhovc opisanog osmcrokuLa.
Up' ,n p"'" o..I ' rJ..
r o k u r ( . 1 . 6 l ) .P o v L , . * o
"
sediinjice, raspolovimo polumjer
pa slijedi i.oaka
O. Iz o povucimo luk hroz 1, koji na sredisnjici

62 Upisani sedmerokui

Z1 up,.1n .pdr- olul I ba p".u!:i red in".. i

raslololiii polumjer povlaaenjem luka iz sjecista
s.cdisnjice i kru;nicc. pa dobijemo toaku O. Spor
nica sjecjStaluka i kruznicc s poloviStem O je vclLiina siranice sedmerokuta (sl. 62).
Ulisani devetcrokut (sl. 63) konstruira se ovako:
povucino siedisnjice, iz A opi;imo 1r* s porumjefon krutnicc, a iz suprotne toike B luk polumjerom veliiine Bc. Sjccillc lukola daje toiku D, a

i osme.okut -

6l Upisani

sjcciltc luka i slediinjice toiku L Spojnica EF je

veliiina siranice dcvelerokula.
Za upisani jedanaesterokut (sl. 64) povulemo sredisnjice, raspolovimo polumjer pa dobijemo polovisie O i loiku E. Iz E povuaemo luk kroz M koji
na kNznici odredujc loaku I. Spojimo IO, pa udaljenost od O do pfvog luka odreduje veliainu stranicc jedanaestefokura.
Opaenito se bilo koji visckut konstruira tako da s
povuae promje. i .a,dijli na ioliko dijelova koliki
liickut telimo (s]. 65). Dijelove oznaaimo brojkama.
Iz sjecista promjera s krlr:nicom opisu se lukovi
veliiinom promjera i dobivaju todke C i D. Spojnice toiaka C i D sa svakim pa.nim ili svakim
neparnim dijelom promje.a odreduju na kruznici

63 Upisani derclerokut

odrcduje toiku A. Udalj.nosl

1 je veliiina stra| . " ! e ' e , o k ua , a u d . l j . n o s l A 1 4 v e l i i ' a . ' f J n i , '
d " .F r r o k - l a P F n o : - n " m I L d j n l o v a n a k . ' r " n ' , u
dobivano Zeljeni viiekut.

dcilcrokut

6{

Upisrni

jcdanacslerokui

uglove viSekuia. Njihovim spajanjem izvedemo upisani n terokui. Na sl. 65. konstruiran je sedmerokut.
Treba li konstrujrati vilekut iz zadane siranice,
lioDstniira se najprijc odgovaraiuei veai visekut s
\e-ii'nom slnni.F, upisan u kruZnicu
l."v'jlom
(s1.66). Kutovi visckuia spojc sc sa srdistem M, a
na jednu stranicu vtlekula nanese se zadana vcli
iina stranice. Paralelama sc ba spojnicama kutova
odrcde toake viiekuti sa zadanom veliiinom stranice. npr. za pete.okut nanesese na AB zadana
veliaina stranice s5, pa dobije tonka C. Paralela iz
C s AM daje ioiku 1i paralelno shanicama povoljnog peteroklrta slijcdi petcrokut sa zadanom
vcliiinom stranice.

35

,---=-

65 Konstrukcija

n-terokul

66 Konstnkcija

U svakom upisanom i opisanom viSekuiu moze se

povuti pravokutan lrokut i po Pitagorinu poutku
odrediti raiunskim putem karakteristitne veiiiine,
ako su dvije od t poznatc. Odnosi su ovi (s1.6?):

R=1,' :r./2).,

/ B-iJrr

(isctuta

zadane veliaine stranice

R.tAH2f

r.t/n4;7
7z.vG77

s/2-lR-,..

Izfadunatim veliiinama morcmo konslruirati svaki

upisani ili opisani visekut.
JoS brze ae se priblitno odrcditi veliaina stranice
upisanogn-terokuta mnozenjempromjera kruznice
s koeficijentom prema prilo;enoj tablici, npr.
n: l? D = 1800.lz iablicekoericijent: 0,18375
s D koPr.- I 800 0,183?5 - 330,?5mm
Dana stranica petnaesterokuias : 104 mm. Odredite promjer ktuZnice:
s
104
D:----500mm'
kof.
0,20?91

Koefi-

u7 OdnosL kafaktcrisirLnib \eliernn viiekuta

2.? ZAOBLJENOSTI
Konture strojnih dijelova sastoj se od razliiitih
crta - duzina, lukova, krutnica, krivurja, pri aemu
jedna cfta prelazi u drueu. Treba utvrditi toake
prijelaza I naaine njihova odredenja.
Izmedu luka i duzine je toika prijelaza okomica
s p u s t e n ai z s r p d i r r a n a d u z . n u { s l 6 8 ) . A k o j e z a dana iotka priielaza i porumjer zaobljenosii, treba

tiocli-

0,00000
1 , 0 00 0
0,86603

2l
22
23

0 , 1 40
94
0 , 1 43
22
0,1361?

5
6

0,?0?11
0,58??9
0,50000

25
28

0 , 1 35
06
0,12533
0,12054

7
8
I

0 , 4 NB38
0,38268
0,34202

27
28
29

0,116
09
0,11198
0 , 1 0 8 l 2 49

0,066?9
0,06540
0,0640?

IO
11
t2

0,30002
30
0 , 2 8 1 ? 3 31
0,25832
32

0,10!153 50
0 , 1 0 1 1 7 51
0,09a02
52

0,06156
0.06038

13

33
34
3t

0,0!306
0,0922?
61
0.089

53

I5

0,23932
0,22252
0,20?
91

55

0 , 0 42
94
0,05814
0.05109

16
1,7
18

0,1950'
?5
0,183
0,173
6i

36
3?
38

0 , 0 8 ?1 6
0,0848l
0.08258

5rl
51
58

0 , 0 50 ?
0 . 0 50
59
t1
0,051

l9
20

0 , 1 66
40
0,15643

39
40

0,0804?

5S

0,05322
0,05234

42
43

0,07655
0,0?4?3
0,0?300

46

0,0?134
0,069?6
0,06824

68 Prijel.z izmedu duiine i luka

u toj loiki
mjera da
polumjera
kutom od

podi6i okomicu i nanijeti veliainu polusc odredi srediste, npr. zadanom luku
11 treba povuai duzinu duljine I pod
30' i u njenoj ronki A povuai luk polu-

Izmedu dva luka ioika pdjelaza i granica lukova

odreduje se spojnicom sredista (sl. 69).
Za zaobljenost izmedu dviju toiaka zadanim polunj.rom 'r.ba odrediri .."dr:le lula M To sc aini
opisivanjem lukova iz toiaka, odnosno luka i okomicc na pravac p; u sjeci;iu lukova je srediste M
(sl. ?0).

Ra''-Q,\69 Pdjelaz izmedu dva luka -

Sredisie luka zaobljenja izmedu zadane ioake i

pravca p zadanim polumjerom (sl. ?1) odredi Be u
sjeciltu luka opisanog iz zadane toike i paralele
pravcu p u zadanoj udaljenosti polumjera. Todka
p jelaza je u okomici iz srediita M na pravac p.
Zaobljenost izmedu dvije paralele je luk sa sredistem na simetrali najkrate udaljenosti. U danoj toIkr A paralele D po!uipmo okomicu koja srjeie
paralelu p, u toiki B. Raspolavljanjem udaljenosti
g
AB dobijemo srediste luka M, oo;"-.l ;" . :
2
(sl. 72), a toake A i B su toake plijelaza.
1l

U Zaobljenostizmetlu totk i pravca no6t jzmedu paralela

?2 zaoblje-

708

70 Zaobljenost izmetlu dvije totke

?4 Zaobljenosl pravoga kuta - 75 Zaobljenost zadanom toakom na simelrali

Okomicom iz M na drugl krak odredi se druea
toika prijelaza C.
Zaobljenosti izmedu dviju zadanih klutnica ili luko\.a zadanim polumjerom konstruiraju se ovako:
o d r e d i m o s r e d i s t eM u s j e c ' s l u l u k o v a p o l u m j e r o m
zbroja ili razlike polumjera kruznice ili luka sa
zadanim polumjerom zaobljenosii, a zatim odredimo todke pdjelaza spajanjem srediaia i povuamo

Kod raznosmjenin plavaca odrcdi se srcdiste zaoblienosti kuta zadanoe polumjera r tako da se povuku paralele pravcima u zadanoj udaljenosti i u
sjecistu je srediste M. Totke prijelaza odrede se
okomicamaiz sredista na zadane krakove kuta (sl?3).

,J1
76 vanjska zaobljeroslizmedudvije krutnice

pravaca
kuta izme.iuraznosmjrnih
?3Zsobljenost
Ces0ose zaobljenostpravoea kuta (sl. ?a) izvde
premas1.73.rh jednosravnija,
lako se iz \ rha op:ie
luk zadarim potumjerom koji sijeae krakove u
toakamaA i B- Iz tih toiaka opisu s lukovi istim
polumjercm,a ti se sijeku u sredistu M. Totke A
i B jesu totke pdjelaza.
Ako je zadankut i na simetrali kuta toika P kojom
moraproti luk izmedu krakova (s1.?5), po'1te se
u tolki P okoDfcana simebalu, ova sijEekrak u
isti krak pa
todki A. UdaljenostAP p
slijedi toika B, koja je jedna totka prijelaza. Okornicana krak u B sijeae simetralu u sredistu M.

Vanjska (udubljenja) zaobljenostizmedu kruunica

sredista Mr s polmjerom rr i srediStaMr s polumjerom r' s lukom porunjera R pokaaje sl. ?6. Iz
ML opisemoluk s polumjerom R + 11a iz Mr luk s
polumjerom R + r:. Ti lukovi sijeku se u M. Spojnice M sa Ml i M sa IvIr odreduju toake prijelaza
1i2.
Unutrasnja (izboaena)zaobljenosts lukom zadanog
porumjera R izmedu kruznica koje se ne sijeku sa
sredistima Mr i Mr koje pokazuje sl. ?7. konstrui.amo ovako: iz Mr opisemoluk razlikom polumjera
zadanog luka R i kruznice 11, dakle R-rr,
isto
pa dobijemo
tako iz M|, luk polumjerom R-r,,
srediste M. Spojnice sredlsia M sa jur i M sa M,
odreduju tobke pdjelaza 1 i 2.
Sijeku li se kruinice sa srediltima Mi i Mr, bit 6e
sred:Stel\'1.Spojnice srcdiSla M sa llr i M sa M,
polumjera unutar veaekrdnice (sl. 78).Iz srdi.sta
veae kruznice ML opiiemo luk razlikom polumjm
37

77

"T

?7 unuirasDja zaobljenost izmedu dvjju kru-znica

akojeese
"":,ill"j."

-T
*l

78 uhutrainja zaoblienosi izmedr dviju

u spojnici M i M1 do kruznice (1) i okomici iz M

na pravac p (2).
Pri vanjskoj zaobljenosti pravac je iz1'an kruznice
(sl. 82). Opei povuaemo paralelu pravcu p u udaljenosti R i luk iz sxediiia krdDice Mr s polumjcrom rr'l- R. Sjecilte odrcduje srediste p jelaznog
luka M. lfoika prijelaza 1 je na krutnici u sjecistu
sa spojnicom izmedu srediiia, a loika 2 u okomici
i, sredi;ia M na pravac p.
Trcba li konstruirati vanjski pdjelaz izmedu toike
p a Lru7",. i pr.\,a p (oj
es'-e.e q uz_cl

?0 Petlja izmedu lukova koji se sijeku

rr
R, a iz sredista hanje lrruznice X{, luh zbrojem polumjera R+rr. I i2 su toake prijelaza.
Petrja izmedu dva luka i kruZnice koje se sijeku
rjesava se odredivanjem sredista M u sjeciiiu luka
s razl:kom pulumJcr. /adanih ukovi Lr
R) (.
?9), a meduluk kod kruZnica koje se ne sijeku razlikom i zbrojem polunjera {sl. 80). Kad se lukovi
sijeku, sredlste prijelaza mora biti izmedu oba
luk3. r \'rd <e n- njFku. b i;a je srpdisru-a jes
luka. Postupak se vidi na slici i jednak je prethodZaobljenosli od pravca i1i toake na kruznicu ili luk
zadanim polumjerom konsiruiraju se razlikama polumjoa, paralerama i okomicama.

"T
I
80 zaobijeni pfijelaz jzmedu lukova koji se ne sijeku
Za unulrainju zaobl.enosl prEvca p ko.i sr.eLe
kru;nicu sredista M1 i polumjera rr treba konstruilati pravilan prijelaz polumjerom R (s1.81). Pravcu
p treba povufi paralelu p1 u udatjenosii polumjera
R, a iz sredista M1 luk s polumjerom rr -R. U sjecistu je srediiic prijelaznoe luka, a toihe prijelaza
38

"I
I

81 Unutrainja zaobljcnost izmedu kruZnice i pravca

' 8 2 V I k a z " o b l l . 1 o - i ' / 1 F d u k r u z n : L ai p ' " \ c l
(q- 8:). postav:.e u loikr P tang,nla na k.u;nicu.
Ona sijeie p.avac p u toaki A. Produzena normaia
u iotki P do sjecista s pravcem p odreduje toiku B.
Tangenta i pravac zatvaraju kut, a simetrala toga
kuta odreduje na proddenoj normari srediite pri
j-la/1oe'dka M. Tai\a prielaza I -e r okomniiz
slediSta M na pravac p.
Sijeie ]i pravac p kruZnicu (s1. 84) spoje se toika
P i srcdiiie M1 i na toj normali mora biii srediite
luk.. Ta 8.. 1'^ldvlJ-ra - roi\| P..'jFia p'avac p u toiki A. Iz A prenesemo lukom udaljnost
AP na pravac te dobijemo ioiku B i u nioj postavimo okomicu ha p. Okomica sijcac normalu u sr+

PE
^B
33 Prjjchz

izncdu

toakc

i plavca koji ne sijcae kruzDicu

i prarca koji s'jcie kruznicu

-I

I
85 zaobljcnost izmcdu toak. i k

znicc

diiiu pfijelaznog luka x'I, a toike pfijelaza su P i B.

Srcdiiir pravilnog pdj.lrza od loahe P izvan kruzr i c . s r z a d a n i mp o l u n j e r o m R ( s l . 8 5 ) o d r c d i s e u
s j e c N l Llru k a s a R i z t o a k e P i l u k a s a r I R i z
srcdiila M,. ll)aka prijclaza 1 u sjccisiu jc kruz
n i c e j s p o j n i c eo b i j u s r e d i l l a .

2.8 T[II\-ICKE

8,1Prijelaz lzmedu tolke na kruznici

2.81 Illipsa
nlipsa nastaj. kad kruzni stozac sijeiemo ravninom
koja sijcie sve izvodnice storcr. Kui Sto ga aini
ravnina s bazom manji jc od kuta sto ga zatvaraju
izvodnice stosca s bazon Gl. 86).
Ellpsa je krivulja kojoj je zbroj udaljenosti od
dviie ivrste toikc uvijek jednak (s1. 87). Karakterlstiani elementi elipse jesu:
nlrstc toike, izv. iarilta ili fokusi Fr i F: (odredc s na vclikoj osi elipse pfijenosom velikc
poluosi )a( iz krajeva male osi C ili D);
- velika os AB:2a,
o d n o s n op o l u o s , a < i m a l a
os CD - 2b, odnosno poluos ,b(;
teliva, spojnica d!'iju toiaka elipse koja ne pro
laili sredi;tem M;
konjugirani promjeri, dvijc tciiv-", koje prclaze

KRMLJE

M^ogi slrojni dijerovi imaju sloteni oblik, a njihove

s. honturc sasioje od du;ina, kruznica, lukova i
k r i v u l j a . O ! - " p o s l j e d D j cp o p r a l j l u i z l l a a i m o k r i I :F ih kri\.1 ! n, r.ju sip: !.j.fon. \ k"
njem pfavilnih i.ijela ravninama u smjcru gibanja
alatr. Ima ih pritiano mnogo.

D
87 Elipsr s karakklistiinim

.lcmentima

n(,fmala u n.koj toaki P elipscj to je simetlala

kulr FiP Fr, ij. simetrala kuta lio ga iine udaljerosti l-oilic P s ivrstim toakrma;
iangenta u loiki elipsc P okomlca je na norpovfiina elipse je A - abi, opsee O = t3(a +b) - li J/
b ) r J L -J a ) 1 . a j p c r l d Z b ' n l i p s e

NepozDato sf.diilc elipse M (sl. 88) odredi se tako

da sc poluku bilo edjc dvjje paralelne teiive, raspolove se i polorista se spoje do sjecista s elipsom
u toaliama I i 2. Polovilte te udaljenosti je srcdiste
elipso M.
Osi elipse odrede se vuaenjem bjlo koje kruznice
jz sredista M. Ta kruznica sijeaa elipsu u aeiiri

-+
88 OdredivaDjc srediila

elipsc clrDse

39 Odr.diva.je

osi

toike. Spajanjem iih toaaka dobiva se pravokutnik

(aetiri tetive). Polovista jcdnakih stranica spajanj"m do obodaelips^ dalu nje-e ^si (sl. 89,
osi elipse iz zadanih konjuglranih dijamciara (sl.
90) konstruiraju se tako da se nad dijametrom AB
opise polukrug iz sredista M i okomica na AB iz
istog sredilta M, koja sijeie polukrug u toiki E.
Spojimo EC i raspolovimo tu dutinu, pa slijedi
loaka I'. Luk opisan iz F kroz srediste M sjjeae
spojnicu EC u toakama G i H, a to je zbroj poluosi
a + b. Spoj sred*ta M sa H i G jc smjer osi. a

Iz poluosi a i b kodstruira se lipsa pomotu Zarista

(sl. 92). odredimo zarista Fr i F! prijenosom poluosi
,a( iz D, pa onda odaberemo bilo koju toaku na
velikoj osi, npr. 1. Udaljenosl x: A1, y: B1. Iz
Zarista Ir opisai 6emo luk sa x i iz ;arista Fr luk
sa y; oba luka sijeku sc u toaki elipse E. Na jedna\ n.iin odr,d, se povotlan bror roiaka i izvuie
clipsa. Opisu li se Dad velikom i malom osi k.'r;n : c : o o \ . i " b l o \ o t i p , J m j L , . r r l p r o m J c rr j a i e
obje kruznjcc u dvije toikc. Povuku li se paralele
s ralor oi.
o k " m r . " r z s j p , . : r a p r o m J c r as
"br:co

6
.F
\

C
\\..

,2

92 Konstruk.ija clipse iz poluosi a i b

vpiom kruzni'on '.2 l), r p",. pla s veion osi,
obiano horlzontale iz sjeciiia promjera s manjom
kruznicom (iz 2), dobllaju se u sjecistu ioike elipse
(s1.93).
Tesko je izvlaaili eripse krivuljarom. Postoje p
bli;ne metode da s. elipsa nadomjesti sa dva ili
tli luka. Toaniji oblik dobiva se s vi3e lukova, a
razlika je to manja 3to je manja razlika u veliaini

90 Osi elipsc iz konjugiranib

dijamctfa

veliiina poluosi ,a( : HE, i ,b( =. EG. Preno

senjem poluosr iz s'Fd'irr na konql'urranr smjF'
dobivamo veliku o" if i -,tu os 34. Iz poznatih
osi lakie se konstruira elipsa.
ntpsa se moze konstruifal.i na razne naiine toano
i pribliZno lukovima. Nrjznaiajnije konslrukcije
kod zadanih osi jesu o!e:
Rdzlikom polu"s, a
b koju prene.emond pap'r.
Na vrpcu papira (presavijenog) nanese se poluos

el Konsuukcija el\rsc razlikom poluosi

,a" i odbijc poluos ,b., pa slijede loake A, B i
C. Pomicanjem toake A po maloj osi i istodobno
ioike B po vclikoj osi opisuj toika C toahe elipse.
Moze se nrai povoljan broj loaaka i krivuljarom

40

93 Konst.ukcija etipsc promjerima ktuinrca

Povuku li se okomice na osi elipse u krajnjim tothama A i C, dobiva se toilia E pravokulnika. Spojino A i c i na tu spojnicu povuacmo okomrcu rz
E. Ta okomica sijeae osi u srcdiltima lukova F i G.
Vehiina polumjera je od toiaka F. odnosno G do
kfajnjih ioaaka osi. Simciriano se prencsu sredisia
na drugu stranu elipse. Lukovi se nc podudaraju,
pa ireba clipsu dopuniii k[vuljarom (s].94).
Toinija jc konstrukcija prcma s1. 9,. Luk opisan iz
srcdista I!1 s malom poluosi b sijeae veljku os u
toiki E. Spojimo A i c i nr tu spojnicu prenesemo
iz c udaljenost AE, pa slijcdi ioika I. Simetrala
duzine AF sijeae osi elipso u ioikama G i H,.a to
su sredi:i.a lukova r i R. Elipsa se dopuni krivu

04Pribljtna konstrukcija elipse pravokutnikod sa dva

luta - $5 Pfiblitna konsirukcija elipsc sa dva luka

(sL 9?). Iz krajeva osi povuae se pravokutnik po

sl. 94, iime su odredene totke I i G. U nastalom
trokutu IGM raspolavljanjem stranica odredeno je
tezis1.e.Polovilie udaljenosti MG daje toiku H,
poloviSte udaljenosti FM toaku L Spoj FH odreduj granicu luka 1, a spoj GI granicu luka 2 i
leziste trokuta T, pa su polumjeri:
rr : GC do toiaka 2
Simelriino se opet
p'pne{ vp'li<l: l'l
r,
T2 Lmcdu loiaka r i 2
-o.aI,GiTii7-

rr : FA do toaaka 1.
Cesto ireba honsiruirati elipsu iz konjueiranih prc-

Tri yedLii.a lukova mogu se odrediii mctodom

klatuata ili meiodom iczisia.
Za meiodu livadraiom (s1. 96) treba iz sredista M
olisati luk s poluosi b do vclike osi. Osiaiak do
kraja osi je sl.ranica kvadfal,a n. Od M i s udalje
no!6u n opise se kvadrat iako, da dijagonala bude
u smjeru hale osi. Dijasonalu prenesemo lukom
do (]1 i prod*imo siranicu k1'adrata do sjeciila s

Itonstrukcija

C5Piblitna konstrukcija clipsc sa tri luka meiodom

kvadrala
velikom osi or I toake prijelaza 2. Toaka Oe kvadrata je sredisie srednj.e luka, a spojnica oror
daje preiaznu toaku luka 1. Imamo polumjere:
rrmdtrjr. o \6 pr6
I
o c d o r o ,k e I
- n.s- sredi:td
rfl tr(r .z\ l, 6 . rlp,
rr: OjB od toake 2.
la elipsa.
KonlrJk^.a tra\o\ul"ikom
dv, 'ukr jF upo'
"1
lunjena treaim sredl;iem luka mctodom ieziila

dijameiara

Po metodl afiniieta (sL 98) opise se iz srediita M

kru;nica iznad veaeg konjugiranog promjera AB
i okoDica na nj, koja na kruznici odreduje toike
C! i D0. U povoljnim loakaha dijametra AB povla' -o pa.dl-L- dr.s m dijam" ron CD p,omjerom kruznice C0DD.Okomica na AB odreduje na
kru;nici toike nr i I0, a paralele kroz te ioake sa
CC0, odnosno DD0 daje toike E i F elipse. Zeli Ii
se povuni tangenia, npr- u E, povuae se tangenta

ss ltonstrukcija

97 Pdbliina konstrukcjja .lirsc p. Blaicviau mclodom

tctiita

elipse jz konjugirarih
heiodod afiniteta

elilse

iz konjugiranih
diobom

dijameiara

na k.uznicu u pripadDoj toiki no, koja sijeae dijameiar AB u toiki N. Spojnica EN je tangenta na
elipsu.
Meiodom diobe (sl. 99) povuae se paralelogram
paratelno s konjusiranim promjerima. Jedan konjugirani prcmjer i stranica paralelograma koju
taj promjer sijeie podijeli se na jednake dijelove
i oznaii brojkama od krajeva prcmjera. Krajevi

r00 Konstrukcjja elipse jz koDjugiranih dijametara paralelogramom diueos promjera spajaju se tim toikama diobe.
Istoimene zrake sijeku se u loikama elipse
I211'elorcn..]om .. odTd-ju loika eirpcn
na
d r J B i 1 a i ' G - . 1 0 0 rP
. a r a l F l n ok o n . . g : r a n i n p o .
Ihjerima povuaeno paralelogram i nad jednom
stranicom opisemo polukrue i povuiemo okomicu
r a s l j a n c u . T u o l , m ' c ur A : \ . p o l ! . : . r p . o a j p . a
(AM i BM) razdijetimo na jednake dijelove, numerimmo ih od sredista i vuiemo paral.le sa siranicom po,ala-08')*r Lfo/ d jelova p^luL.u2ni.- '
okomice iz sjccista paralela i polukruznice do stranicc paraleloerama. Iz tih toiaka na siranici i podjele konjugiranih promjera !-uku se paralele konjueiranom promjeruj istoimehe paralcle sijeku
se u toakama elipse.
Tangenta i hormala u toiki elipse (sl. 101) mo;e se
odrediti na dva naaina.
1Odredimo;adsta Fr i F? (prijenos a iz C) i
raspoloviho kut F1PF . Ta simcirala kuta je
normala, a okomito na nju je tansenia u ioiki elipse P.
2 - Iz srcdiiia M opilemo luk s malom poluosi b
i drugi luk sa zbrojem poluosi a + b. Iz toake
elipse R povuaemo paralelu s velikom osi, a
ova sijeae manji 1uk u toiki 1- Spojnica Ml
odFdujp na d-ug.m ukL oi u 2 a (pojnr.d
2R je normala i okomito na nju tangenta u
toiki elipse RZa tangenie i normale iz iodke P izvan elipse (sl.
102) trcba odrediti Zarista Ir i l'j, iz toaka P opisati lukovc sa PFr i PFj a iz iadiia Fr i I2 hkove
s velikom osi 2a. Ti lukovi sijeku se u bnkama 1
i 2. Spojnice iih toiaka sa ;adstima odreduju na
elipsi toike Tj i T:, a spojnice tih toiaka sa zadaon toitom P ranfcnl- n. p|psu u ^kom'caa"

102 TaDgenia i nofrala

iz toiLe na elipsu

r01 Tanecnta i normala u toaki elipse

2.82 Parabola
P " . ! b o l a n " . l 1 . i F l d d ^ u 2 - c r o z a cs i . o . p m o r . v ninom hoja je paralelna s jcdnom izvodnicom sio!ca, dakle pod istim kutom kao Sto ea zatvaraju
izvodnice s bazom (s1. 10s)-

I
i

K
I

1n

li(
oI
rm Postanak parabole

p,
Parabola je kdvulja kojoj su udatjenosti od ivrste
toike I i avrste vodilice v uvijek jednakc IP:
PC
f
t 0 4 , .K a . . < e r r . , i c . rp t , m - . l r p ! r . b o . F t F . .
- toika F je zarille ili fohus parabole;
- pravac v je vodilica ili dirckirisai
- pravac AB, okomii na vodilicu v i koji prolazi
zahllem F. jesi os paraboie;
loika A jc tjeme parabole i lezi u polovisiu izmedu Zarlila i vodilice;
pa.amel.ar p jc udaljenosl zarisla od vodilice vj
spojnica bilo koje toike parabole sa iariitem F
je promjr ili radijus vekior parabole (FP) i
jednaka je udaljcnosti okomice na vodilicu
(EP - PC)i
- tangenia u bilo lrojoj ioilii parabole raspolavlja
kul jzmcdu spojnice toike sa :a Siem i okomicom na voditicu (+FPC); ta tangenia je
okomita na spojnicu ;arista i ioake (C) na vodilici;
normai) je okomita na tansentu.

106

Prl
jed
dij

bol

r04

105
104 I,!fabola

s ka.akteisiiEnim

elemenlih!

Nacfian.rie samo parabola (sI. 105)-Treba odrcdiii

os tjcmo, irfiilc i vodilicu- Da se uivrdi os, a time
i ljeme, povuku sc dviie povoljne pa.alelne tctivc,
raspolovc(1 2) i na tu simeiraru u bilo kojoj toiki
( O ) p o v u a es c o k o m i c a .O n a s i j e i e p a r a b o l u u d v i j e
ioile (P R). Simetrala le okomice je os parabole,
a t o a k as d j e j e s i j e i c t j c m c A . U b i l o k o j o j l o i k i n a
osi (B) povuie sc okomica i na nju prenese dvoslru
ka udaljenost do tjemcna (AB). Spojnica te toike
( c ) s t j c m . n o m A s i j e a ep a r a b o l u u t o i k i D , a o k o nica iz D na os od.eduje zarisie F. Prijenosom
udaljenosli AF na os odrcdcn je polo;aj vodilice.
K o n s t r u k c i j ap a r a b o l e p o d e l i n i c i j i u z d a n u v o d i licu i ijeme (sl. 106). okomica kroz tjems na vodF
licu odr.duje os, a prijenosom udaljenosti od vodilic. do tjemcna A odredeno je ;ariste I'. Iz ;ariSta
opisese povoljan luk (m) i u isioj udaljenosti (n)
od vodilice par.iela s vodilicom. U sjecisiu su tolke

-- 105 Odrcdivanje biinih eLmenata parabolc

U ijemenu A povuie se okomica na os, a iz toike

F p " r ' , l , l a s , o " ' . T e . r . n j c . p , t r u k L t n i k x, l z d r j c limo na isti broj jednakih dijelova, iz ljcmena vui ,n . rrl,p do drj. ov. a d-l_u "ir"nici. . pa'"-

2
3L

108 Konslrukcija

-i3 T

107
parabole po deiiniciji
106 Konshrk.ij.
rtr !licija !arabolc dioboir

12
larabole
jednu

uz zadanu

os, tjcme

lcle s osi iz dijelova kraae stranice. Istojmcnc zrakc

i paralele sijeku se u toikama parabolc.
I'riblitna konstrukcija parabole iz danih lrngenia
o(redcmm diral-iL-mr rz,odi se 'ako da sc r.nscnle produze do sjecista, a udaljenosti od diralista
do sjecilta podijele se na jednake dijelovc. Numerrcjja leie od diralista u suprotnom smjcru. Spol \ r , r o j m c n r hd r j ' o v a J " s u d d l t n j . l 3 n L . n t " p " rabole, koja s-" jzvlaii kriluljarom.

rot (on-

Prencseli se na okomicu u ijemenu A od tjemena

jednrki dijelovi, a na os od tjemena kvadraii iih
dijelova, bit ae u siecistu okomica i paralcla kroz
istoimcnc dijelove ioike parabole (s1. l0?).
Ako ie dana os sa tjemenom i jedna toika parabolc P {s1.r08), konsiruirat ae se parabola zrakama.

t2

12

38

109 Priblizna korstrukcjja parrbole tangcntama

43

2.83 Hiprbola

A. B rjemena, koja se nalaze na krajevima glav-

Hiperbola naslaje ako uspravni kruzni slozac sijeacmo ravninom koja je paralelna sa dvije izvodnice
stoaca. Kut ravnine s bazom je veti od kula Sto ga
s bazom zatvaraju izvodnice stoica (s1. Il0). To je
veoma iest sluaaj presjeka stosca.

r.rg n . u ionk h.perbole dob.\ena kao sime' r ! l ! k J l a i l o g i i i n p s p o _ ' . p I e l o a k es r t a r i i

lima (Fr P Ir)
asimptote su tangente hiperbole u neizmjernosti,
, pr l./, Lslo\rmd pr..LkLInik! opisinog z

)
I
I
\

H
110 Postanak hiDcrbotc

Hipcrboia je krivulja kojoj je razlika udaljcDosti

od dvije avrste toake uvijek jednaka F1P - FrP
- konsl:2r.
Bihi elemenii hiperbole (s1. 111)
Jesu:
- srediste hiperbole M u sjecistu osi
-

2b sporedna os okomiia na elavnu

e eksccntrianost, udaljenost od sredjlta do tariSta
Ir, 12 nvrste loike, Zarista ili {okusi odredeni
dijagonalom pfavokurnika sa stranicama glavne

jva
E

l-Z ;":

P -FrP =20

r r 2 K o n s t r u k c i j ah i p . r b o i . r r o

lU

Hjpcrbola

s karaktefistinnim

elem.ntima

n o r m a t a .o k o m i . a n a t a n g c ! l u u n c k o j l o i k i P .
. l o l ) i v e n ds i m c i . r a l o n v a n j s k o g k u l a , s p o j n r c al e
ie toike sd Zafisltma
istoshanuhiperbolaza sluaaj da je a
b, pa su
asimptotc me.lusobno okomi1.e.
Za koDsirukciju po denniciji mora biti poznata
q -v a os .ks.i n r..n
srpo,: p, r. mp
i s p o r e d n ao s i 1 i e k s c e n l r i a n o s l( s 1 .1 1 2 ) .
Iznad . i a opisu se kruznice, a timc su odredcna
'''m n 'A. B,....d.-",M
- slr\ra,s L,pnrbote i njena t.rfista (Fr--Fr. Okomica na slavnu
, . u j , m , n j m " c i l n v . L k . u " i u u ' o , " k a m !c

I D, kroz koje p.olaze asimptote, a udaljenost A - C

je sporedna poluos b. Uzme li se na produzetku
osi bilo koja tolka 1 i s udaljenos6u x: Bl opise
1uk iz F:, a s polumjerom y = A1 1ul< iz !'1, to se
lukovi sijeku u toaki hiperbol. Na taj Dalin odrcdi
se povoljan broj totaka i kivuljarom
izvuae hiIz danih poluosi a i b i smjera jedne osi konstruira
i e h i p e r b oa l a k o d a s e p o l u o s i m a o p G u k r u i n i c e
i da se na osi dobiju toike AB i CD (sl. 113). U tim

u5 Konstrukcija ovala - uC KoDstrukcija oboirta

na spojnicu BC, pa slijedi totka F. Raspolovimo
udaljenostBf i ta simeirala sijeaeosi u sredi3tima
lukova Or i O!. Spojnicetih srediita odreduju g!anice lukova. Ta sredista prenesu se simetriano na
dmgu stranu za drugi dio k rarlje.
2.85 Arhimedova spirah
Arhimedova spinla ie krivulja koja se od sredista
kao Evrste to[ke luano odvija s polumjerom koji
jdnomjernorasre(sl. I1?).Njenesu znaiajkel
lr3 Konstrukcija hiperbole iz danib poluosi

ioakamatreba poditi Cetiri okomice.Svaki pravac

kroz srediste M sijeie okomice u betiri toike
E-F-E-F.
Lukom jz sreditta M prenesuse sjecBta s okomicama kroz tjemena (MF) na Clavnu os
do bnke G. Okomicma iz totaka !a glavnoj osi
(G) i paralelamas elavnom osi iz sjcistapravca s
okomicomsporedneosi (E) odrede se loake h:perbole.

u7 Arhimedovaspilala s kalaktedsiidlim elementima

-

114Konslrukcijaistostranebiperbole
Istostranahiperbola ima okomite asimptote.Al<oje
loznata njena jedna toika P, povul<use paralele s
asimptotama.Svaka zraka iz srediStaM sijte te
paraleleu dvije toike. K.oz te toake vuku se opei
laralele s asimptotama)obianohorizontalei vertikale, a ove se sijeku u toakama istostrane hiperbole.

srediste spirale M
uspon spirale h : MA, razmak od sredista kao
poietne toake za puni krug krivulie
osnoini krug p.omjela d : b-lt
normala bilo u kojoj tolki spirale P; dobije s
kao hipotenuzapravokutnog trokute (BP) kojoj
je jedna kateta (PM) dpojnica toake P sa sredistem, a druga okomica na tu katetu (MB) do
osnovnogkruga
tangentaje okomitana normalu.

',vl

2,8{ Oval
Elipsi slitna k vulja le simeiriEanoval i nesmetriaan oval, tzv. oboid ili jajolika krivulia. Obiano
je zadana du:ina I : AB i airina b : CD. Na sl.
115.prcdodenaje konstrukcija ovala, a na sl. 116.
koNtrukcija oboida. Iz sredilta M opise se luk sa
MB do toike E, a iz toike C preneseudaljenostCE

u8 Konsbukcija Alhimdove spirale po delitliciji

{5

Da se konstruira spirala po defiDiciji (sl. 118),treba

uspon podijeliti na jednake dijclove, Da iste dijclove opseg kruznice za cijeli uspon, npr. 8 dijelova.
Treba numeriraii dijelove uspona i zrake kroz
diobu kru;nice. Iz srcdjri.a M opiiemo luk od r do
I , o d 2 d o I L o d 3 d " I I I i r d . p J n a i s r o r m 'n i m z r x kamx dobiv-mo oi{L
J"d"n v.l ie zc puni
"pir"lL
kru; od M do 8. a dalt rom drobomsp rala." r'rstavlja. Dobivene totkc trebr spojiti kdvuljafom.
P , b l i z a - , e p o r u p , k p r F d u i ' J r A r h r m " d o \ es p '
rale lukovima, lo toaniji, ito se opisuje iz viie sredr:1" Z: osnov. * uz,majuu kru7n..u uprsanl
visekuii. Vrhovi se numeriraju u smjcru kazaljke
na sa1.'rza desnovojnu spiralu, a obraino ,a lijevovojnu. Granicc lukova su do zraka, koie povl.aimo
u obralnom smjeru rcdoslijeda nuneracije (s1. 119).

r20 Spirula konstruiiana lukovima iz aeiverokutne

2.86 Sinusoida
Sinusoida je krjvulja koja nastaje postupnom prcr l a n o m ' - r g u n o m e l . r . . l <. "1 - n l c r j s : n u s u \ e z ' s
posiupnom izmjenom kuia. Karakterisiitni
e1c-

ampljluda d, veliaina promjefa kruznice

os sinusoide, ovdje 0-8
toakc u dijelu 2 i 6 llhovi sinusoide
ioakc u dijelu 0--4 B toake pregiba
du:.1nanormalne sinusoide L . di : du;ina dF
jclova 0 do B.
Ako je L > dr, nastaje izduzena, a ako je L < d-a,
skratenr sinusoida.

27r

L.dL

119 osnove za pribliznu konsirukciju spi..la lukovima

Iz srcdisia 1 vuae se tuk polumjerom Ml do gran i c e 1 , i z s r e d i s t a2 l u k o d i o i k e n a I d o g r a n i c e 2 ,

daklc nasiavak luka do slijedeae granice itd. Svi
l u k u v i d r , - s p i " a l u .P j b l l n e v ' r ' : n p s r . ) n I a !
Sekuta prema usponu oznaaene su na slici.
N a s l 1 " 0 .p . r r , a z )" r t . f r ' b r / n a L o n s l r u l c r _ "p . rale lukovima s aetvcrokuinom osnovom uspona
h - 1 6 m m . S t r a n i c a a c t v e r o k u t aj e s - l / 4 h : 4
mm. Numeriramo iervcrokul 1-2-3-4 : M 0ijevovojna spirala), povuaemo granice u smjeru 21-::
i:-i
tz' vL..^o luk oo N do jr,njce
21, iz 2 nastavimo luk do sranicc 3r, jz 3 nastavimo
luk do eranicc !5, iz + t"L do sranice 14, pa opct
iz 1 nasiavimo luk do granice 2l itd.
46

Konsiruhcija je iednosiavna (sl. 121). Nacrta sc

kruznica o zadanoj ampliiudi d i na pfoduZetku
sred*njice os na koju sc prcnesc duzina sinusoide
L. KruzDica i os duzine L podijde se na jednake
dijelove, npr. na 8 ili 12. Iz toiaka diobe na krutnici luku se parrlele, a iz toaaka diobe na osi oko'.,1 . U sJcc'Srr,\lom,n)L rria
l e " u 1 o , . k Fs i n u -

2.87 Za\ojDica
zavojnica je cfia koja nastaje ovijanjcm pravokuinog ttokula oko uspfavnog valjka. Hipotenuza
opisujc zavojnjcu, jedna kateta je visina zavojnice
ili uspon h, dok druga islodobno opise ospeg kruga di. Karakteristiani su elementi:
promjcr laljk! d
uspon h jednah visini pravokutuog trokuta
| | i,spo 1 I rro C! z-rvara nipolen-zJ : pr!
voj, pui zavojnice na opsesu jednoga kruga.
T o L| | \ " j l ' " i c d n a k l r r u 7 1 i , z i d a n o 8 p o m j p r a
(sl. 122) razdijclimo na jednake dijerove (8,12),rek-

12! Pdmjenaevolventeza bok zupcazupaanlka

lz? Zavojtuca
tiliciramo opseg kruinice i na tu duzinu prenesemo dijelove s krdrice. U krajnjem dijlu povuaemovisinu trokuta zadanogusponah i povuaemo
hipotenuzu.U dijelovima kruZnicepovuiemo u nacfiu valjka izvodnice,a u dijelovima rektilicirane
kruznice okomice do hipotenuze.Iz dijelova hipotenuzevuaemoparalele s bazom,odnosnookomice
na sredisnjicu valjka, pa su u sjeciitu istoimenih
izvodlicai paralelalotke zavojni.- Za\ojnicaje
desnaako se trckut ovija u smjeru kazaljke na
satu ili lijcva ako se ovija obratno.

dio evolvente oblikuje bok zuba zupaanike. Od tmeljne do podnoznekruhice je bok zupca radijalan i zaobljen.
2.89 Ciklinke klimlj
Cikloida nastaje valjanjem kruznice po pravu (sI.
125).Toaka P opisuje valjanjein kruzni.e cikloidu.
Ta krivulja oblikuje bok zupca ozubljeneletve (sl.
126).Moze biti skm6enaili produzna.

2.88 Evolvnta
Evolventaje krivulja koja nastajevaljanjem pravca po kruZnici (sl. 123).Toaka piavca P, koia kao
langentadira krutnicu u poit om polozaru,opisuje valjaDjem pravca po kruznicu evolventu Kad
pravac proalecijlu kruznicu, prcde put dn, a io
je usponevolvente.

vl

123 Evolventa
Konstruira se tako da se osnovni krug promjera d
podijeli na jedrake dijelove pa se u ovima podignu
tangente. Od diraliSia prenese se na tangentu valjanjem prijedeni dio kruinice. To se aini prenoSenjemdijelova na tangentu od diralista; u tolki 1
jedan dio, tolki 2 dva dijela itd. Svaka tangenta
na kruznicu je normala na evolventu. Taneenta je
okomita na normalu.
Plimjena evolvente je za ozubljenje u strojarsti'11
Gl. 124). Pravac se valja po temeljnoj kruznici, a

125 Cikloida -

126 Ozubljena letva s cikloialiim

zupciha

Xpiclkloida nastaje valjanjem kruZnicepo kruznici

s vanjske stran (sl. 12?).Oblikuje bok zupca zuptanika od diobenedo iiemene kruinic, tzv. glavu
zupca(sl. 129).Hipocikloidanastajevaljanjem kruZnlce po kru:nici s unuhalnje strane (sI. 12S).oblikuje bok zupca zuptanika od diobenedo podnorne
krutnice, tzv. kodjen zupa (sl. 129).
Dok valjna krutnica prcmjela d opile puni krug,
prode put dz i toike dodira su u istom poloraiu.
Daljnjim valjaDjem ponavlja se ista krivulia. Tangentu u bilo koioj toEki P ciklitke krivulje dobivamo tako da do t toake dovaliamo valnu krutnicu i povunemo njen vertikalni, odnosno radiialni
promje., koji sijeie valnu kluznicu u gomioi toiki B i u donjoj toiki A. spoi toake P. s B daF tant2E
d7f

127 Epicikloida -

128 Hipocikloida

129 Zupalnik

s cikloidnim

zupcima

ge.tu, a spoj s toakom A normalu cikriike krivulje

( s l . 1 2 5 ,1 2 ? ,1 2 8 )
Valjdjem valnc kruznice promjera d po pravcu,
odnosno po k.'rznici polumjera R s vanjske i1i s
unutrasnje strane opisat ac dodirna toika P cikli
ake kdvutje. Valnu kruznicu trcba razdijelili na
jednake dijelovc i oie prenijeti na pravac ili kruznicu po kojoj se valna kruznica valja. Srediste
valne kruznlce opisa! ae put paralelan pravcu jli
kruznici po kojoj se vrsi valjanje, tj. treba povu6i
pravac ili luk iz islog sredilta kroz sredlite poielnog polozaja valne kruznicc. U okomicama, odnosno radijalno kroz srcdiite kru;nice R treba kroz
dijelove diobe povuai zrake, koje na sredian.jici
odreduju polozajc sredisla valne kNznice. Sada
lreba odrcditi polozaj toike P nakon pdjedenog
puia vatjanjem. ovaj ie bi1.i u sjecistu varne kruznice 11 irazenom polozaju i pravca, odnosno luka
kroz odgova.ajuai dio valne kruinice; npr. za po-

Na sl. 130. konstruirana je normalna cikloida ili

ortocjkloida diobom valne kruznjcc na 12 dijelova.
Slcdirh vatne kruznice oznaaena su za svaki polo7aj sa 0'-1'-2'...,
a dioba na pravcu i valnoj
k r u z n i c is a 1
2-3...
U t o a k i P s h o n s t r u i r a njae
lrngcnia i normala.
N , r l . I 3 l . j e r a . p o n a { r n | i n k o n s l r u i r J n ae p c i k l o i d a , a n a s l . 1 3 2 .h i p o c i k l o i d a .M j e s t o p r a v c a
ovdic su lukovi opisani iz ccntra kruznice pohts
m j e f o m R p o k o j o j s e v a l j a k r u ; n i c a . T a n g e n t ai
normala postalljenc su opet za toaku PN.

tL

$9

,2')i:.

"

fakr
Za,

132 Konslrukcija hipocikloidc

Kod sLfaaenc i produzene cikloide valja se toaka
Lzvan valne kru:nice. Kod skraaene cikloidc ili trohoicle (s1. 133) opisuje kdvulju ioikr P tkraeena
n a d u t i n u b o d s r e d i l t a , a n a s l 1 3 . 1k o d p f o d u z e n e

7 2

67

prer

Dan
mik
Teh
slik:

133 skraaera ciklojda (h.onojda)

"12P1 2 3L 567I91An12

lozaj 2 ireba povuai pravac ili luk kroz iocKu

valnoj kruZnici i valnu kruinicu iz srcdisia 2'.
ciste je 1.oakaciklilke krivulje.

Ti

1"o

130 Konstrukcija cikloide

? tP

cikloidc toakc P produ;cna na duijnu a_ Od polunjda

valne hruznice r trcba za svaki polozaj
na spojnicu srediita 1'2'
3'.. s lolkana
nu,m"l ^ ci( ocl,
.1... ht-j,
skraaenj"'i
produzenje. Za tangehlu treba eornju i donju toiku na dijameiru pomaknutl za isto skraaenj ili

Isprr
Sidn
dus
Stat

lugo

I
131 Ko.strukcija

cpicikloide

r3,t Produzenacilr.loida

pdje
prije
predr
Red
sluZe
vidn(

i kap
.18

STANDARDI ZA IZRADU TEHNTEKTHCRTEZA

Ti standardi obuhvataju c$e, mjerila, formate i

tehniiko pismo. Prema novim Iso-preporukama
primijerien je za Sidne crta i visine pisma isti
laktor stupnjevanja kao i za formate gotovih uieta, a taj ielrr:1,41.
Brojaani podaci za takav
red crta i visina pisma oznaaeni su kao rcd l. Po
starom izboru veliiina za clte i pismo faktor stupnjevanja nije bio stalan, vliiednosti birale su se
prema iskustvu, a taj stari rcd veliaina oznaaen je
kao rcd 2.
D a n a ss c p n d o k L m c n j r c i j i s v e v r k p l i n j a n j u - e
nikrofotografiranje, pa je zato uveden novi red 1.
Tehniika dokumeniacija na ve6im lormatima pres l i k a v as e n a m a n j e l o r m a r e z b o g l a k s e 8 i u v a n j a ,
a aesto je potrebno na tim umanjenim Iormatima
nito crtati i opisinati. Kad se takav Iormat opet
pove6a, ne smije biti razlike izmedu oriAinalnog
crtanja i provedenih ispravaka. To je mosuae samo
onda ako vrijede isti zakoni za umanjivanje i za
love6avanje za formate, za crte i za pismo, a bas
t o o m o 8 u t u j ei / b o r v e l r i n a p o l c d u 1 . U z m i m o . n a
primjer, cfiez na formaiu A2 crtan Sirinom 0,? i
i opisivan slovima vislne 3,5 mm. Umanjimo ri Ca
na lormat A4, umanjili smo ga za dva stupnja.
Ispravke na formalu 44 Ircba provoditi nazivnom
rfinom c e 0,35 i nazirnom visinom slova 1,8, jer
- su te nazivne visine za dva stupnja maDje od onih
na originalu. Ponovno povetan crtei bit 6e u skladu s ostalim crtama i pismom na crte;u.
Stari crtezi i postojeai pribor za crlanje postoji i
jots6e se duco p mjenjivati dok ne dotraje i dok
s t a n d a r d i z a c i j ep o j e d t n i h d d a v a r e i , d a j u n o v e
standarde u smislu preporuka ISO. Zato 6e se jos
dugo primjeDjivati dvostmki kolosijek u izradi
tlhniake dokumentacije po redu I i rcdu 2, ier
pnjedlog ISO obtrhva6a oba reda s obzirom na to
pnjelazno vdjeme. Pri nabavi dovog pdbom ima
lrednost red 1.
Red 1 smanjuje broj clta6eg pribora, jer ista pera
sluie za ctanje i opisivanje lablonama. Da bi se
vidno razlikovala od pribora reda 2, nose na sebi
oznaku fi (mikronorm). Ta je novost uvedena da
bi se olaklalo biranje pe.a, kako u radu ne bi bilo
zabuna. Svaka nzivna Sidna pera po rcdu 1 oznaina ie standardizirdom
bojom na cjevdici, driku
i kapi (Mars), a isto takvom bojom p.ipaalne Sablo{ !IANICKO CBTANJE

ne za normalno tehnitko pismo. Naravno da su Da

priboru utisnuti i brojlani podaci. Kod dijasnimaka
i crte;a za kiiie u tiska$ke svrhe mogu Be bilati
Sirine crt3 i visine slova da budu neovisne o omjeru poveeanja i umanjenja crtanoe originala, a
tiskane da budu uvijek u istom odnosu za cijelu
knjieu ili iasopis. Time i gralika postaje jednolianija i ljepsa.

3,1 STANDARDIZACIJA

I STANDA.NDI

UvodeDje jedinstvenosti prcizvoda koji sluie istoj

svrsi, a izraduju ih razliaita poduzeaa, pokazalo 6e
potrebnim u toku prvoga svjetskoe mta. Medusobna pomoa naroda brla je otesida jer mnoei
dijlovi strojeva, oruzja i ure.laia nisu pristajaU
uz druge, joi doble dijelove proizvedene u lazlitilim tvomicama. Morali su se dobavljati kompleti,
a to je poveeavalo izdatke i zatezalo hitnom pomo6i. Vea 191?. godine osnovani su plvi uredi za siandardizaciju, pa danas nema industrijske driave bez
takve organizacije. Postoji i medunarodna standardna o.eanizacija (ISO), koja daje preporuke za
rjesavanje sazrelih problma vainih za cijeli svijet,
Prcdmet standardizacije je cjetokupna tehnidka
djelatnost opae naravi. Ona neae obuhvatiti novosti u industdji i specijalne proizvode koje izraduje neko poduzeae u driavi, nego proizvode koji
su vea iskusani, a izraduju i}l razlnita poduzeea,
a]i sruze istoj konaanoj sv$i. To su; uglavnom,
opte upotrebrjavani elehenti i uredaji, kao navoji,
vijci, poluproizvodi, veliaine obuce i odje6e, prehrambeni proizvodi, armature i sliano. Standardizacija ne obuhva6a samo prcizvode; od op6eg su
interesa i delinicije, pojmovi, znakovi i ozDake jer
se njima sluti masa razliaitih ljudi. I u naainima
izvodenja i obratunavanja pojedinih iadova takode! moraju postojati jedinstveni propisi da ne bude
suvisnih natezanja i sporova- Dakle, sve Bto ie u
tehnici opae, zajedniako mnogima, bilo strojevima,
nauci ili potrosnji, predmet je staDdlrdizacije. Ona
se moze usporediti s drtavDim zakonima jer kao
lto zakoni osieuravaju jedDaka prava i duznosti
g.adma, tako i standardi osiguravaju jedinsive-

{9

nosi u tehniikom poslovanjr. Rijca standaid je

cneleskoe podr'jetla, a znaii ustaljcno pravilo.
za p' l-din prorzlod. pojam. rad, si"nd,,d ie propisali ono ito ja Lrdoi.iinoo sluiaju vazno. To mo;a
bj1i, uglavnom, oblik, vclitina, izvcdba i njena tod' 1 o t m : n : m u m k v r l i r - l p . n a r i n i i s p ' l i v E n j ai L z i
manje uzoraka, uljcii dobave, ozn..ivanje, oddavanje, primjena i sliano. Pojedinim standardom
moze se obuhvalili vilc ili manje karakteristika
pojedinos proizvoda; neki proizvod mo;e tretiraii
vise standarda, a moze se propisati samo jedan dio
karakterislika, npr. veliElna, dok se sve ostalo prepusta slobodnom irloru.
Siandardi moraju biti odraz slih zainteresiranih
iinilaca i u smislu privrcdnc politike pojedine dr,.ave. Tu poliliku zastupa standardna organizacija
koja ujedinjujc razliiite interese ostalih faktora i
prcma svome umijeau ruhovodi radom. Zahtjevi
D o ' " o S c i am u L u p f l j i r - o t u i n o s l p r o ' z v o d a i - . a
nauka se opct brine da propisi standarda idu ukorak s tekovinama iehnike. Svi ti sektori: standardizlcija, potrosnj., proizvodnja i naukr inaju elavnu
djea i sporazumno donose prijedloge standarda,
koji moraju biti odraz momentanog slanja i moqu':no. . TJk\r sc p"redlozr .": podvrgavaju kn1 r " : : : r e j - v n o s l ) . U s - n d a r dI n ! k ) r i l e a h o - .
L.r na
mjosiL. a primjenr nrc8ovh prop's"vome
ili prcporuka mora pdvredi donosiii takve koristi
da ona jedva.eka njihovo objavljivanje. Kad se
pfomijene ui,jeli u kojima je standa.d nastao, trcba
da se i on pfomijeni i prilagodi novim moguanostima. Jedni slandardi traze drugc jer svaiko Zeli
: r o \ , i - p u J n d n o s,l! n : r ' i u j e d n " n r ' r p . q l o ! a - a . p l
se iz tosa vidi vcliko znaaenje stand.rdnih organizacija za svaku drzavu.
Velike su prcdnosii slandardizacije u privredi.
Osim jedinstvenosti, iime se smanjuju lroikovi
proizvodnje, invsticija i od.tavanja, oni omoeu' . . u s p e c i j a l i z a . i j u p o d u z e i a .G o l o n o s v i m s r r o j p
! , m a r u r e d u J r m ap o r r F b n ,i u ! r J . r . 3 l e n e p r o i z !odp proizvodcir slroleva j(r oni imaju s,svim
druei ,adalak. Osim toga, njihova je potreba tako
mala da im se ne isplati nabaviti specijalne strojve. Za mnoee - stoiine i tisuae takvih potroiaEa
- mote postojaii jcdna specijalna ivonica koja
proizvodi samo vijkc, a ta ae se s obzirom na velik
\!pa"ir-r koris r sp^.ijalnim ruroralim.; to i.
joj biii glavni zidaiak pa moze svu paznju posretili kvaliteii vijaka. Ti 6e proizvodi biti, uz bolju
kvaliteiu, jeftiniji nego Sto stoje pojedinog potrcsaaa u vlastitoj proizvodnji pdmitivnim sredstvi
ma. Za takve i sliane elemente propisan je niz velilina, siupnjevanih eusae kod sitnijih, a grublje
kod ve6ih, tj. provedena j smisljena redukcija na
|ncionalno potreban broj. Specijalizirane tvornice
i svi potrosaii znat ae koje se veliEine normalno
proizvode, pa ae se moii proizvoditi za skladiSte i
bez narudzaba, a lime se pospjesuje i isporuka.
Zbos manjc vrsia i veliaina u pojedinoj wsti mno8o je lakse i jednostavnije odr:avanje skladiiia,
Dolf b-n j- mrn.r brol al,tra i svp pojeft:njLj.:
pfofaiuni, projekliranje i kodsiruiranje; potrcbno
50

\,rjjenc za njih kao r cjjeio lehniako poslovarje

sigurnije je jer svl znaju ito i kako se nomalno
protzvodi. ProraauDato je da prosjel< ukupnih usieda slandardizacijom iznosi oko 10|/0 od bruto-cijeDa, ali su obiano poirebne prcihodne investicije,
npr. za promjenu alata u smislu sl.andardnih veK"kav je nrprcd3k poJignur srrnor"o,z-crjom,
trpf. kod navoja, pokazuje nam danalnje stanje.
I\o:1oA sroljei" srnalr.ld sd velikl podu/eii za
.ast da na svojin pmizvodima prinjenjuju
svoj
speciialni navoj. Zamislitc kako su se leiko provodile rcparature iakvih strojeva u opaim radioDicama i koliko jc bjlo potrebno invcstiraii u alaie.
D a n a s j e p o p r c p o f u c i I S o o d 1 9 5 9 .g o d . u c i j e l o m
. i tu Jrpd-nr srmo jFdn- !\rr
mcl ik. nrvoJ.
' u rrarnju l96l l"l J. naloj oouh\.LcnI nasjm
Za lptereaenjc navoja matica pokusima je i znanstvcno ul.vrdcno da mjvise nose prvi rlavoji, a dalji
ivr manje. Na lem"lju iosa predluzlno e .nr:en.e
visihe maiica od veliaine jednake promjeru vijka
na 0.8 Lev,:.n.. l,m p-erl1
"a^ o u NJcmrakol,
po.l3cima za proizlodnju matica, ultcdjelo sodiSnje
!is.: milijardi prcdratnih maraka ili godjsnji budzet
prcdratne Jusoslavije. Ve6 iz tih primjera vidrjivo
je da se svakomc poduzeiu isplaii da zrtvuje dovoljno materijatnili srcdstava za slandardizaciju
jer ae se to nakon kratkoe vremcna siosiruko
I'Ii smo kasno poaeli standardizaciju. Razvilak industrijali,acije u SFRJ zahtijevao jc i njezin mzvj!ak- ozbjljnjjc se poaelo izradbom standarda potkraj 19.16.sod. Danas jc izdano vjlc lisuaa siandrfda, najvi;c iz podruaja strojarsl.va, I manje iz
drugih struka. NaSi slandardi nosa oznaku JUS, a
mai.odjal je podijcljcn na erane oznalene slovima,
shupine i podskupinc oznaiene slovima i brojevi
Irlai dok sam broj standarda u podskupini ima id
Za lehniako crtanje u kovinalskoj struci izdan je
niz siandarda oznaaenih sa JUS M.Ao . . . Obuhvaneno je, ugtavnom, prcdoaenje oblika, kotiranje i
l.olerancije, zaiim iohniiko pismo, crte, mjedla,
rormai.i i prcvijanjc crteza. U gradilu za koje posl.oje nasi siandadi navedena je uz naslov njihova
Ako to poduzeiima odgovara; ona se u oblasti strojrrstva i elektrotchnikc na podruajjma za koja ne
postojc nasi standrrdi stuze uelavnom starijim
nicma.kim normama (DIN), a manje aeskin (CS19,
lvica$kim (VSM) i drueima.

3.? CRTE (JUS M.?\0.0!0)

Svi pre.imti na criezjma predoiuju se crtama
frzliiitih ,,rlsla i razliaitih Sirina (prije se govo to
o J ^ L - i ' n . c r 1 . . d i n . , s p o J S O o S : r i n i J .Z x k o v r n a r ske svrhe upotrcbljavrju sc aciid vrsle crte prena
sL 1, od kojih svaka mo;e biti razliaite iirine. Za
l r l e p $ l e : b i r l o - p d x s o : j r i n o m c r r e i s r a k n en j e !
,naiajr najdeblje istaknuto, tanje varno i najtanje

sporednoi pomodno,dakle ukupno tri stupnja !i.

na crta. Takve iri Sirin crta line skupinu crta.
Spomenutoje da postoje dva reda Sirina clta za
izvodenje tehniikih crteia: rcd I stupnjevan fak-

tororj' y'Z i stari led 2 sa sta m v jednostima.

U tim ii nama izvodi se pdbor za tuliranje (craphos, Technos,Mars, Caste1l,Rotring). Svaki od
tih redova sadrzavaove lidne i skupine crta (sl. 2):
zo vidri,e i dtuq. bndor.

Si r i n e

Red 1

c r t o

Red 2

8,,i,"*" I

O o.'-

(r

o.u

o.,u

ljubitoslo

0.,

O
O

o,ts o,'.

0,25

Oo,
O

o.ss t*.

o.3

o.u
0,7

Oo,
naroneosb

tl.

"r"

'

'"t"no

0,18 0.2s

0,5 0,5 0,5 0,25 0.35 4,5 4.2 q 3

o,z ,oo-

0,2

0,3

o.o

Co'

_-_:ijl

O
O

0,13 0.18

0,3s

C
\-./

Pripddne iirine crlo

Redl
I Red 2
be
c
b.e.f

Ebina crle

o,,

0,7

o,8
I

0,8 0,3 4.4

1

4,7

o,r

0.6

1,1 0,7 1,0

2

Odnos ;irina crto :

2 Siline I Ekupine cfta

0,33 05
l:O,375:q6
100vo500/o7001 0.1 0,66
A5:0,7

Stara izvcdba Gfaphos pera bila je po reclu stanVeai izbor nazivne Sirine cfta za izvanredne slu. l a f d n i h b r o j e v a l t , , ( 0 , 1 - 0 , 1 2 - 0 , 1 6 - 0 , 2 - 0 , 2 5 - 0 , 3 - 0 , 4 -iajcvc naveden je na s]. 2.
0 5 0 , 6 - 0 , 8 - 1 - 1 , 2 5u)k u p n o l 2 i i r i n a , a z a z r d n e
Duljine isprehidanih cria lahoder zavisc od nacrtezc irrine crta dalje postLlpnjuju po istom rdu
zivne :idne crte. Kod jspfckidanih crta crlice su
( 1 . 6 - 2 - lil- : - 1 - i l d ) . I u r c d u I r n o g u s e z a z i d n e
dul.iineoko 8d, ako sa d oznaaioo Sirinu crle I
(flezc stupnjcvali daljnje siulc taktofon l/ 2, ij.
slupnja. Razrrrci izmedu crtica su oko 2d (sl.31.
Za crtu: crtx-loaka crta crlice su oko 15 d, a iodka
b i r l l i d a l j n j e S i r i r c 2 - 2 , 84 5 , 6 . . .
i iazmaci opcl oko 2 cL. Kratka criica duljine
clirau je slobodno da izhedu raspoloZivih Sirina
'\o 1J nt
u \. ' r:L . zbog ioga dr sp pfoclabrrr olu kojoln ae vlrat l'i.tljilc bridove. To je
i
,
v
l
u
i
c
n
j
u
n
c
r
,
f
b
u mijenjali nasib olovke, pa zaio
'
.
.
i
.
.
p
n
.
:
;
.
j
.
e
. ' : r . - . ,r r r F
1.r.,
u stfojarsilu j nemamoloak.nu crtu hao vrsi pri
(isrrknulo).Slc dfuse Siflre crta, pa 1d!']ji'ic isrnjcnt,\.n. crlc. lostoji i dtuga ota: crla ioikap.cltjdrDih crta, zavisc od te rrziYnc ii.ine. Zboe
cl1a s kratkim (llicana duljine 5 do 8 d, a raz1(Ar 5( nazrvajr 2rvisne cfl.e.
m a c i i l o a k a p o 1 d . T u c r i u n . r z i v a m oc r i r s k r a i U l c l ) D i a k o mc r l a n j u s v a k a c r t . i m a s v o j . 2 D a c e
i,je, pa sc onc nrofaju mcdusrbno razijkovali i
- \ - a f u r D od ! s c i i u n a c f l a r d u l j ' n e i s p r e k i d a n t h
l L r i n o n r i o b l i k o n r . ' I o j e D a p o s cv a : n o z a s l a b e
otr 're mj.rc. nego uspofrdulu odoka. IzYjczbani
kopijc. Prem.r odabraDoj nazivnoj iidni crlc pocfl.ri t tehniarr pfiliino loaDo prosu.iuje.limenzije
stojc shupine od lri iirinc, a om.iefi u svaloj skupn,ko 20 mn duljiDe. Navcdcne dimenzjje isprekipini uvijck su slalni:
drDjh cria lrjjcde za dugc c{e. U kral.kjm crlama
v . ,. r u f a
vu .n ,' p il . j"r .e a),,r1 .d .,.no
u uSlo oJ I rpo, \In,,. n So nl'Stupanj iirine
I
1I
III
I
II
ITI
lro\a duljha.
Oznoha crte
bacb
C l r v n a p n j c n a c r i a o z n a a e n aj e z a s v a k u u p o Ohjcr ijrina
1
0,?
0,5
r -0,5 --0,33
lrcbljalanu
vrsiu slovohlj a prihjenjuju
se tri
u o/r
100
?0
50
100 -50 -'33.
slupnja Slrina pfeme stalnom omjcru. Neke vrsre
c ' 1 r i z v l a d es c l n o m S i r i n o m :
crlama I stupnja iirine 1;uae se ono ito nlora bi1.i
istaknulo na crt.zu. a to su uglavnom vidl.iivi bd-,1.
d\,1
Lr, p2.,,
(r'd):c:(b+e
oznakc
ll)
L,l(p'.1:,..'
lica za smjcr projiclrlnja, pol.rlani bfoj pozicije)oiD.icrrcda 1
1 : 0,7 : 0,b
Tu i,riDu criaa Lirr, a izbor ovisi o gustoii crta ha
o r n j c r r c d a2 1 :-0,5 :-0,33.
dt.7u i nrjefilu cftanja (nc o \cliaini prc.lmcla ili
Na sI.3. danc su oznake slovima ka,) t dimenzije
I o m ' r - . - i , ' U o b i - . n , . u o \ ' r az i ! . ^ . 1. . i n p
isprekidanih cr]-l.
crtr za vidljive bfidole:
Na sl. 4- Dlvcdene su sl<upine cria za aciiri naja.iac naziuc iifine rcdN 1 i 2 i oznaiene dimenned 1 Uljeii za i2bor nazivne iirine
Red 2
rijc ispreki(hnili crta i djmenzije Sirina prcma
za predmcte lioji s. crt,ju j.ko porcaano
1.2
'... 5\u-i, . ip n,/ !,
t , r ' r n J n a z! (gradevinarslvo i drrodjelstvu)
(zr
,'oj
sirini
crl(
I
st(pnja
vidllive
bfidove),
npr.
0,?
normalno zr crleze plcdrlcla u naraln.j
',. n8 T ,
r J , . o o ; , 1 . , ./ d . p u , . . I v . J n / \ u veliiini koii njsu pregusii
a.nih crleza !o cftaiima u pogledu pravilnosti i
r! rluJf !frt rc i re.a uin.injeDi.
l j c p o l e c r t ! T o l c r a n c j j a i i r i n a c r t a j c 1 1 0 0 / 0o d
zr oi!l!to atr:t. sa:la!r! .Lr.,'.. 7a
c rnje krnulja po kojimr se vrsi proiz(hjerna

0,3

s\,)je Sjrin.l
S ! . k i c f i e z s N i c b i i i Lzvuaen samo cftada jedne
s l , u p i n e , a n c s m i i u s e hijesati Sidne raznih sku-

lclrnikd, geodczija)

0pis crte

Crto

0znoka

Primjeno
vtdt)tvi bridovi

---*-t-

crte kata,

-'1-:-r
lcrlkano
l s D r e k t d o ncor l a l a c A o c r l a
\ lkrolke crljce)
.ctlo toaka crla
3 Oznr\c

..pt1 -_
*z
_--:___
__l :_
(5:8)d
1d
-:-l-.=l=,iJ:
2d
2d
-___-:_
-j:-

.ria i ovisnosl isplekjdaDil)

crl,a o

N'Fr-Nt*/"to
_
___
1d
15d

lar'e

' rta

-e..dtj,. b..da.i
ba . az.oke

0,5-- -.---'-----*-

llfwJ"-

f ty^,--\-,.-^*

t ,fiil4,hb/trl'0,4

L_
nn,rW*

025^^-,,n?q
-*9.^

-- . --

;if:^^i+-r-Y
u,J5-._.!._._._!_._r_._._.*._
n
+F l-iu ,4too

0,18---'--------.--

,r\,41,,[r,"t_Lt"t,
0,2

n?

ol
b

0,18-.

.. -2I
u,/\ ---)

f /i/ _-, _*^.*

0,2

c
_d
e

'vpt1,',r'r,,"p
f lll '--."--,-.-.',-

\irtl"bi4,rb/ 0,1

4 S k u p i n ci i r i D a c r t a r c d a t j 2 I dutrne ist retiidanih cria

3.2r ztraienje pojedirih vrsla crta
7" .j pa |
.o,. ,. err v.znoja da um,'r:rr n1
ota budc odrtan jer svaka vrsia i sirina crte ima
svojc znaicnje. Najjednosravniji crtez, izvuaen crtana jednakc Sirine, ne bi bio jasan ni lijep (s1.5).
Uz ispravne iidne i duljine ne mote doai do zanjene crta ni kod slabijih kopija.
Naj.es.e se prinjenjuju pune crte jer se najlakle
i rajbrze izvlaie. Crtanje isprekidanih crta mnoeo

ie polasanije, zahtijeva veau paznju, pa je zbos

ioga njihova primjena mnogo manja.
Ako se promotd pravokutna prizma (kutija :ibica),
he vide se svi njcni bridovi jer ih pokdvaju prednji dijelovi predmeia. Brldovi koji se vide u smjeru eledanja na predmet ili u presjeku, i plohe koje
se projiciraju kao cfte, izvlaie se punom debelom
crlom I stupnja iidne (oznaka a). Takvi bridovi i
plohe oblikuju obris (oznaka b) prcdmeia koji treba da sc isi.alrne, i zbog tosa se cfia debelo. Sve

53

bridova, mnogo je iasniji. Osim tosa, u presjeku

se goto\.o nikad ne crtka.
Istom !i nom kao nevidljivi bridovi, tj. iirinom u
stupnja, izvlna. se znakovi c'bradbe punom criom
Gl.6).
Sle ostale crlc izllaae se III stupnjem ri|inc, a od
njih je naj,na.ajnija sredisnjica (oznlka b). ona
se ruae za svahi simetriani p.edmet crtom crl.aioaka-crta, dapaie i onda ako je samo i dio predmcta simctriaan, npr. provrl, rebro i sliano.
5 Crle lazliailog znai.nja

jzvlaie se razliiitim

Sirinama

",","' C-D

-t",4-B
:l
]]

ri

t)-

- 1L _6-

6 Valja

crikal,i

ostare crtc imaju hanjc-viie

samo najnurnije

spordnije znaienje

Ako se ha pdzmi :elc istaknuli i oni bddovi lroji

se ne !idc, izllaae sc crikanom crlom II stupnja
: . l n p / ' z n k a, J . U c r r e zr a
n. iz,laip \vr n."e
vidljili bfidori, vea samooni koji ponazu,orrosti,
dakle bitni. Da se izvuku svi ncvidljili bridovi,
cdez bi bio manje jasn, npr- nacil i tlocrt na sl.
6. Crlez sa presjecima, bez oznaicnih nevidljillh

brid.vc

Ieii

pomatr

zorDo!1i Df.dmeta

Irunim tankim criama III stupnja lirine (oznaka b)

prikazuie se najviie podataka jer se lako i buo
izllaae, a dovoljno se razljkuju od oslalih crta.
Tako njima pfikazujemol
zaokrenutc presjeke (s1. ?), poprcaan presjek
predmela ili njeeova dijela, zaokrcnut oko srcd j s n j i c e z a 9 0 ' i u c r t a n u p o s i o j e d up r o j e k c i j u i

Y
I

r
I
? Zaokrcnnli presjeci jzvlaie sc ]]uDoh crlom III siupnja Sirine - 8 Okolni dijeloli izvlaae se punom cltom III
siupnja lifjrc
I Okolni dijeloli koji stoje ispled nacfl.loq predrnetr ,rrlaae se rr(rn crta-toil.i IlI sixlnja

l0 Pohiini dijelovi izvlade se phom crtom III sluprja 3irine - rr Buduai blidovi izvlale se punom c!lom III stupnja Sirine

crie loma i prekidi za sve materijale (s1.10, 13);

lin p o-o,uin:m crLama prikazuje qe naravni
-

o l o r n Fd r j e l o v e{ s l . 8 ) .\ a d . e v " Z r o i s ' . i i p o ! F zanosti crtanog prcdmeta s ostalim dijerovima

ako se ti dijelovi nalaze iza pdkazanog predmeia
ili pokraj njeea; nalaze li se ispred prikazanoe
prcdmeia, crtaju se crtom crta-tolka-crta, ali
k..r\im crl .ama Isl.9)i
nad.ljF st p.n:m crl.,m. III si-pnja Sjfre
izvlaEe krajnji i kamktedstiani poloiaji pomianih dijelova, npr. mlica poluga, stapova, ventila i sliano (s]. 10);
- budu6i bddovi kod razviienih predmeta od tima; prethodno treba izrezati Iim (mrczu) i tankim crtama naznatiti kako ea treba saviti (s1.
11); ako je prijevoj oitar, crta se samo jedna

tanka crta, a pd zakrivlienjima i kod debliih

limova, edje se hladnim savijanjem ne moze
dobiti oStarbdd, c a se prijevoj sa dvije clie:
jedna znaai potetak, a dflrga zav$etak krivine
osi:
(sl. I2J:duljia se raiu-aju na Deul.ralnoj
- navoj i njecov zavrietak predoiuju se shematski
jednako za sve vrste, a pojedini se lavoji mztikuju medusobnopo oznaci ispred broja kote.
Navoj se oznatuje punom tankom crtom {ozn.
b), a u poeledu istom takvom crtom 3/4 ktdnice; zav*etak navoja se oznaaujepunom deb*'
lom c$om (ozn. a) (sl. 13). Ako se sastanumatiini navoj i navoj svomjaka, matiani se uopee
ne crta dok sa prekriva navoj svomjaka, na
primjer zatiini vijak M 20 X 50 (sl 14).
za blage prijelaze ne postoji odredenaeranica kad
se iakvi bddovi crtaju ili izostavljaju,pa se u praksi crtaju razliaito. Neki ih oznaEujunejdnako debelom crtom, koja se euli prma krajevima i ne
izvlaaj dokraja, a dflrgi ih vuku punom tankom
crtom (ozn.b), lto je lakse.Nije zgodnoda se !'uku
normalnom Birinom. Za blagi prijelaz mjerodavna
je veliaina kuta izmedu nagnutih stijenki, velliina
polunjera zaobljenostii velinina samoe predmeta
(s1.15). Takav prijelaz trcba crtati tankom crtom
III stupnja Sidne ako je:
- vanjski kut izmedu 150' i 165', odnosno 195'
i 210';
- polunjer zaobljenostimanji od 10-15 mm, vet
prema velitini Predmeta;
- duljina stijenke prcdmeta ve6a od 5 mm

-t -f'
-1 .:"f

m
'TI

--f--

f4)r
t+,ll

@I
12 Pri ioinon

savijanju
'

valja

oznaiiti poietak i svrsetak zavoja - 13 Kod navoja vu'e

koii je postojao prije rezanja navoja

13

se punom otom

16
t{
15 Granica pledolavanja
u MatiEni se navoj ne cria ako ga plekrlva havoj svornjaka 16 Na blazim prijetazima crte se ne izvlaae

blasib

prijelaza

dio

r\
I

,l

tr

l8

r 7 ( l i j e r o ) i j l a s i p f i J . l a z i n r s l r j e n k i f c d u k t o r a l 8 ( x s r c d i n , L o n d r v c t a izllaai se plostoruanom crlom III

stulnia iifinc
19 (dcslo) rzranrldni do.l!ci zr o b h { l r i r ! ] . ( i r ' s c c f t o m c r l ! l o a l r r c 1 1 aI I I s r u l n j a ! ' r i n c

Alio je kut blizi sp.uienom kutu (180'), ili ako je

polumjer veai, takrv prijclaz uopae se nc crta (sr.
l 6 / A l o . u u .n ' j : * u o \ ' r j z l a n r ! . d . n , n C . a n . . ! .
crta se normalnom debljinom. PrimJer pumj.ne
crieza s blagim prijclazima predoauje shcm,rtski
Dacriano kuei;le rcduklora (s1. 17).
I-omne crtc d.\eia c.taju sc prostofuanom criom
III slupnja iirLne (oznaka t) (sl. tt) kao cik-cak
$tom jer iako drvo puca, a crta loma mora pradslalljali naravni lom predmcta.
Kal.kad s. dodatak za obradbu koji nijc nofmalan
nacrla . om: crta loaka crta III stupnja ;i|ine, a1i
k r a t k i m c f i i c a m a ( o u n a k ad ) . T o m o ; c b i i i n p r . k o d
lodihc! od lijelanog zelj.zi kojc ireba pod\rai
procesu nrra\Dog siarenja da zeljezo kasnijc ne
' f a d j ( i s t o j n e g l b i t o a n o s l V o d i l i c . s c v i S ep u t a
' ' 1 ,a d J u m . d u l r ' m ' 1 r s r L . k o m r ' l
k..t )" zr 2 I |.olrn^po l,,!.o sr/ , Zboe \':p
hfatne obfade trcba osobitovclik d.clatak. koli se
pledoiujo t)fema sl. 19.
l po_n'!e loj I's"d n u ,o\ol u.)/'arn_nnj.
_^ u lj I * | Llj lrrn, kr_ p^
.
l'.o u-

)iadalje sc pundn cflama uI stupnja airine (ozn. b)

izvlaae sporedni i acSai podaci u criezima koji se
ne sn1iju toliko islicaii da se izgubi najbii.nije:
oblik p.cdmcta. Zboe iogn nora biti tolika razlika
u iirini cfta. To slr mjernlc. i pomoanc mjerne crte
kod liotr, iscrtavanje, ajme sc oznaauie presjek
m a t e r i j a l r , d i j a s o n a l er a ! n i h p l o h a n a p r e d m c l i m a
s osnovnim rotacijskim oblikom (sl. 20),i pokazne
cfte radi povezivanja leksta i odnosnos dijela
p r e d m c t a ( s 1 .8 , 2 0 ) .
_4
.\Lo
I . u 1 , e L . or s r . k . r l i L l . j , r . e k j m a . n t a l
clrlo, lo sc radl u presjckl' oznakom godova (90diinji porasl na clcbljini) i pukoiinr, a gledajuti
pun pr.drnci oznNkom Zlh koje sc vide od Sodova
!zduznn! pfesjckom stabla (sl. 2t). l'e su crte pros t o r u i n c i I I I s t u p n j a s i r i n c ( o z n a h ai ) .
Sirolic su crte na crlezu ornaka ncpravilnog po, l l e d a . o z D a k ar r a g o r . a p r e s i e i n i h r a v n i n a i p o t c r trni bro.ipozicjje u saslavnim crtezima.To su re( l o v i t o k r a l k c r i c , a m o f a l u b i t i r L p a d l j i v cd a s e
i s l a k n u i d a s c o z n a a c n ol a k o n a d e p a s u j e d n a k e
i i r i n . k r o l i d l j i ! i b u d o r i ( o z n a k a. ) .
Z a p r a h l i i n u p r i m i e n u u l o k u c r t s n j a n a v e d e nt e
u nasta!hu preElcd namjcne pojedinih vlsia crta,
svrstan prcma st!pnjevlma Sidne.

rl
i1

tr

:,!.1

T I
20 Rauc

plohe lolncijskih

prcdrnela oznaiuju sc dijagonnhma III

.zraiuiu ie Dr.rtofuinom cfton llt

slulnja

iirine

21 Godovi i tile na dNeiu

3 . 2 1N
1 amrchr

crra

01.
02,
03.
04,
05.
06.
0?'
08.
09.
10.
11.
l.
2,
3.
01.
02.
03,
04,
05,
06,
07.
08.
09.
10,
11,
12.
13.
16.
1.
2.
3.

cria-toIka-c!
t.
2.
3.
5.
6.
7.
8.
ProsLoruCna
l
2.

sl 5?, Pog b
sI 104,Pog S
prllo-g
s u e l . . e z a o / n i k L n " ! r r i L n o cs m j e l t a j a p r o j a k c i j ei smj4 prollciranja
sL 52, pog .
kod presjeka
3, !'og. 8.
ccf-vnm
sl.
.
r
I
c
.
T
r
c
p
p
o
.
.
.
.
F
u
d
u
'
n
r
"
c|.,,
Oznaka tmcova Prcsjeilih rawina
vidljivi bridovi u pocledu i presjeku

Krivulja u dijagramima
Okvjr i glrvne .rtc tablica
vodovi, Kbd je polrebno ra2likovati vr"ie vodova prema !a-ElekLriani
--:o"i,
i znaienje sc prctuma'i leeendom na istom
i"ut.e" *
"""liei6
Razdiclne crte 6kupina u tablicama
Riescnja u eeometlijskim adacima
Poscbno istaknute crte
Zajcdniiki znakovi obrade
O s a p s c i s ai o r d i n a t a u d i j a g r a m i m a
Zadano u Ceomehijskrmzadacrma
Mjernice i pomocne mierne crte
Srafua (iscrravanje)

tab- ?, Pog 10
sl. 2?, pog. t.
sl. 3, Pog. 8.

sl. 5.
sl. 6.
sI 13.
s l . 2 2 , D o g .?
zDakovi obrade u projekcijama
6 1 .? .
zaokrenuti presjeci, cftani u projekciji
S L s j c d n i d u " o . i k o l i . l o _ a p o k r a l p l i k a z r r o g p r e d m l a ili iza njega sL 8.

ako treba istaknuii medusobnu zovrsnosi

Kratntr polozaji pomiinih dijelova
Kirak er'6riani poozaji pominih polu8d, rJaica i sI
Buduai bridovi razvijenih tijela
Dillgondl^ r"vn h ploha rol3,ij'{h predm"t:
Pokazne i ostale pomoane crte
Nejziaziti bridoli u blagim prijelazima
spojnicc u elektrotehnici
Razdiob! Dolja tablicf, (u skupini)
IlrcZa (vrijednosti) u dijacxamima
Pomoane crte u seohelrijskim zadacifta

Nevidriivi br;ovi
sr'enais* cn"zi - podnozT ruturraSnjrr krug zupian'Ia
Isiaknuti piimje! u dijacramu

sl. 10.
sl. 10,
s], 11.
s1. 20.
sl. 20.
sl. 1?.
sl. 4, po8. 8,
sl. 05, poc. 2.

sl. 6.
sl. 93, pog. 5.

ta -.
sr'r.o'1 ai o. ko.i -'e spr(d nscrt:nog !r!dmeta ll'aa'ke cdice)
Dod-ci 1a oo bdL jli !od".i obrnde 'klatkr crl-cej
Dovrlen pledrnet ucrtan u siLorini
Dr.bend kru2nica zupaanika
Razdielnc c.ie raz!odne Plone
okv,;i ctekt.janrhs!.ara na razdjclnoj plo(j
(Oznaka navoja po slarom naiinu)

r-f.'l

ctta

olovkom
3221 Crlanje
i tuSiranje

Po' skici

se predmet prema skici, bii 6e crtanje la\se

skica bolja Na osnovi skice i odabranoe
crtanja treba razmisliii o potrebnom forsmjcstaju prcdmeta Najprije trcba izvlaaiti

9,
s1,10. i 32,
s]. 93, pog. 5.
sl. 54, pog. 5

71

Lomne crte za 6ve materijale

Oznaka aodo\a u p esjelJ i 2rb u poalcdu nr dr\o

3.22 Postupak pri cltarju olovkom i tusen

Crta li
ako je
njerila
natu i

sl 160 pog 5'

sI. 18,39.
sl. 21.

sredisnjice, zaiim najbitnije dijelove oblika prcdmeta poievii od sredisnjice prema vani i onda po_
sl.upno ostale dijelove. Tai pryi dio - najbltnije
dijelove prcdmeta - treba nacrtaii u svim projekcijama, a ostale dijelove postupno, dovriavajuai
projekciju po projekciju.
Doblo je da se uz izeradnju oblika kontroliraju
pooaci mlera. npr. da se sv!ka m:cra, potrebna za
zaokruii Tako te se ulvrditi
crlanje oblika u
"kicr,

t-

l.

nedostaje ]i koja mjera ili je suvisna, a pri kotiranju unijet t se samo zaokruzne mjoe. Kote koje
nedostaju lreba dopuniti i u skici.
Kad se crta na prozimom papi.u, izvlaie se cfie
IiI stupnja Sidne olovkama 6H-5II, II slupnja
Sirine olovkama 3H ili 4H, a I stupnja orolkama
2H i]i F; sve treba tanko izvladili, a crte III slupnja
sjrine konaine su crte. Sve crte isiog stupnja
jcdnakim p.iiiskom
ii.ine mo.aju biti izniene
i jcdnoliko crno da se jednoliino prenesu na kopije.
Krdnice i lukovi izvlaae se odmah Siroko jer obiino nema viSe Sestara s olovkama razliaite tvrdo6e.
Kad se crtaiu lukovi, valja uvijek vidrjivo oznaiiti
srediste da kasnije pri tusiranju ne treba traiiti,
probati i napokon pogrijeiiii. Za tvrdi crtati papir
'v.doic su olovaka
zr I do 2 broja ran-p.
Na crlc;ima koji ostaju criani olovkom bit 6e cfi
lukova i kruinica koje se izvlaie Sestarom u;e
od cna koje se rz\lrip rukom i trokulom, jer se
Sestarom ne moze ioiiko pdtisnuti. Da se I r cne
dobro prenesu na kopije, moraju se pri podebtjavanju izvuai tusem, ali ne3to tanje (10 200/0)od
crta istog znaaenja, jer pri istoj si.ini one bi na
kopijj bjlc sj!e. To je zbog toga sto su rubovi
tusem izvuienih crta pomo6u crtaieg pera uvijek
ostriji ncgo rubovi .rta izvuienih olovkom.
K-d je oblik prcdmela lanko nacrtan u svim projekcijama, poiinje se podebliavanje crta I stupnja
sirine. Najpdje se izvlaae iusem i Sestarom lukovi
i kruznice, zatim lablonama olovkom ostali lukovi
i krivulje, a onda krcz sve projekcije svi hoMontalni, pa svi vertikalni bridovi i, na kraju, kosi bddovi. Te su crte konaane.
Sve su ostale clte koje se izvlaae na cftetu olovkom konaane, pa valja odmah pravilnim izborom
ivrdote olovke i ispravnim pritiskom postiai dobru
crtu. Sve prelilkc valja odmah brisati da se kasnije
np zaborivi. ts"s!nja !i okh (rta r,pra\no iz\uaenih olovkom veoha je tesko, ieZe nego onih izvui p n i h I u S e m ,p a t r e b a p a z i l i d a s e n e p o g , i j p f i .
Kad je dov*en oblik, wku se slijepe kote prema
oznaicnim kolamr u skrci,a pritom sc pazi na pra.
vila za kotiranje- Strerice se opet izvlaie tu:em da
na kopiji bude jasno od.eden doseg kote. za svaku
kotu treba unijti odmah obje slrelice supmtnoga
smjera da ne dode do ercSke.
B r o j n v i i t o l F r a a c i j e .k a o n a j \ a z n : j i p o d a c i , u - o , e
se takoder lusem da se dobro prenesu na kopiju.
Prema tome, na c.ietu olovlrom izraduju se tulem
lukovi i kruznice vuaene Sestarom,strelice i brojevi
s tolerancijama, a obiano i opis.
Darje se izvuku potrebne oznake, znakovi obmde,
opis, tablic i ostali pot.ebni podaci. Kad je sve
to gotovo, Sraliraju se presjeci. Pritom se pazi da
Srafura ne kriia brcjeve. Na kraju se ispuni sastavnica i oznaii okvi- po kojrm 6e se rczali kopije.
D " k o p i j c c r 1 e 2 "c r t a n i } o l o v k o m b u d u l i j e p e , p o trebna je izvjesna rutina. Najbolje je da poitnik
svoj prvi crtez odmah kopira, pa 6e sam vidjeti
svoje ereake, koje treba ispraviti. Najte56e je to
nejednaka Sirina i jasnoaa cria istog zna;enja, zbog
razliaitog pritiska pri radu. Prouaavanjem kopija

i ispravljanjem ereiaka svaki 6e $taa za kratko

vri.ieme steCi potrebnu rutiDu.
Za tusiranje mora crtpz olovkom b : polpuno isprrvno dovrien .-asan irko bi crraapri Iusiranju
svu paznju usredotodio na Sto bolje izvlaaenje, a
ne da se eubi u odeonelanju znalenja pojedinih
crta ili u popr"vcimr crtczr Takvi se popravci
redovito zaboravljaju, a tome poma;u neprozilni
priloznik i trokuti, pa se izvuku i srerke. B sanje
tuSiranih eresaka zadaje mnogo vise posla. Naramo
da crle ffleza Lojc se kasnilc izvla,' tusem n"ce
biti izvuaene tako dobro i pazljlvo kao crte;i koji
ostaju crtani olovkom, ali ipak moraju biti vidljile
i jasne razlike u stupnjcvima Sirina.

22 Plostona

predodtba zadanog prcdmeta

Opisani postupak crlanja olovkom i tusem za predmet nacrtan prema st. 22. ima ove faze rada:

12
3
4
5

veliaina i smjeStaj projekcija na papiru prema

ctimenzijama(sl. 23)
slavne ravne i krtne sledisnjice (sr. 24)
bilan oblik predheta, taDko (sl. 25)
oslale ralne i kluZne sredisnjice
sDorednianjelovipredmta u svim plojekcijama,

6?8I 10 11 12 1A 14 15 -

clte loma, pmsiolulno

levidljivi louzni dilelovi, crtkano
r e v d l j v i r a v n i d i j e t o ! | , c r t k a n oG l . 2 6 1
tlagovi prcsjeCnihravnina
pomotne mjeue clte i mjernlce
strelice Gl. 2?)
brojevi kota sa znakovima t tolerabcijama
znaci ob.ade s klasama hrapavostl
opis, prostone.o
sralua Gr. 28)

1? -

unolenje porlataka u sastavnicu.

I
:
:

Poslije tih faza treba prgledati crtez da li je u

olovci potpuno dov*en, pa ako je potrebno, vslja
ispraviti greBke da se tusira bez lazmiSljanja. faze

18 19 -

kluzne i ruaDe srd$nllce

rane sledianjice

0,35
0,35

I
23 v.liiina

I smjcltaj prcjekcija
dincnzijamr

2!l Glavne ravne i kruine

srediinjice

1--

.i..-,.1 :.. :

.. t;.
.i..
l\:r. - '','l'..:
t. i. :'l

'

25 Bitan obljk prcdmcta ta.1ro

2G Ncvidljivi

ravni dijelovi crtkano

5S

.:

29 Vldtjivc

kruinice

i tukoli

!unom

.rtonl

,..t-

-.;L 16 k.n

ti)o 0.5kg

t0- ia1. t21

'il

20

rrdlti\e kru2oice i luko, i punum .riom

2r

vidl
r vn br:oo..in --o.r.,.r',.
Krrnr, ko<, punom crtom
nc\ dtji\e kru2.rce r tukovr, cfikrno
revrottrve rarne crte. cltkJno
crte loma, Drosl,oruino
-r.tni*
i lomocne njefn. .rfe

0,?
| :.

0,?
0.5
0,5
0,5
?l
0.35
0
,5
27
znaci obrrde {sl. 30)
0,5
,
o r " - j . . r . , r 0,35
:!
I " r .c
:J
Rra. n%1 o.,'. opr.i,od".
-.,ar.r.
0,35
J U - o T n r - - \ ' o r J 't - , e o r b a s " i . . n
.
22 2i 24 -

31 32
i J 3-

Smliranie Gl. 3t)

b.jsanl. crteTr r.ekom suhom
-,r,
laBanr- p . .. t" : oo;

0,7
0,35
I eto\".

U oorunin,t r'"raj .ko .j ,^... p!r ,."n.o

p mo:p p.. i,.
-r - -1, .. t
prvom redu, tfeba spajari pojedide lazc rada i,
Cdje sod je moguie, na temetju postoicae sktcc
c4ati odmah tu:em. Kad sc clla obtjk, musu sc
odmah povuai i pomoane nicrne crt., a 10 se onda
60

aiDi jcdnim namjeiianjem pribora i time se lte.ii

ftcba Dastojali da se jednom Sirinom
c r l r n a c r t a l u s v - "p r j p a d n e c r t e n a c r t c z u . T t m c s .
j z b j . g a l a i . s l a j z m j e n a i L L ip e r a . j t o m h o g o
zadr2av! Svaki konstrktor 6e s vrcmenom naai svl]j
kraci poslupak r.rda. pa lo botje u lom uspjjc, bit
ce i cijcna irfadc lebniihc dokumcnra(ijc povoli
I
3.22: Poslupak
u projeklno-kon
sirukcijskim
urediDa
Kril se cfla u projekino konstrlrkcijskim uredima,
g a\.nr pfojett.ant ili skupina pro.tcktanata posiav_
lla prvi p.ojckl objckta nakon dutjes studija, proucuna. rstustva i mnosih shica. Taj se projekl
raz.adi po sklopovima i podsktopoviha pa se po
njina detaljna. \iazro jc da
zirna dadl potrebni podaci,koji omosucutu razra_
du chugoj osobi. hojekiaDr zamistja obtik svakos
d-Airlia, Dacrla ga u sasiavu, a liotira h.resovevanl_

ske mjere i osobito prikliutne mjere, zajedniike

za dva komada. U sastavnim crtezima je najbolji
pregled funkcija i tolerancija. Po takvim sasiavnim crtezima pomoani konstruktor podinje detaljiranje, pd aemu mora izvriiti potrebne proraaune
i osobito voditi brisu o standardnim dijelovima,
o tehnoloikom postupku i ekonomiji- Ne smiju s
prenositi mjere sa sastava, nego trcba sve mjeriti
jer bi se prenosenjem mogle prenijeti i eventualne
pogleske, a njelenjem ae sc te pogreske ispoljiii.
Na iemelju iakve razrade valja korigirati sastav i
izMdlti definitivnu dispoziciju objekta s tehniakom

3.23 Savjcsnost pri izvlaienju c.ta

Svaka crta mora biti puna, jednolidna i oitrih rubova (sl. 32). Duljine lsprekidanih crta, razmaci i
sidne moraju biti jednaki. Za kopiranje mora crta
biti intenzivno cma da se dobro prcnese na kopije.
Razdjedenim vodenim tusem netemo dobiti dobre
k o p : J " . , l u t o v 's v r h c r l a r o r . . . r b i t i o S r r i i p r a v i .
Svi pretidci i nedostaci, koji mogu nastati i kod
Dajvjeiiijeg crtana, moraju se naknadno bdsati,
nedostaci dopuDiti, a iirina tih dopuna mora biti
jednaka Sirini crte koja se dopunjuje. Nijedan od
tih baknadnih ispravaka ne smije biti vidljiv. Csie sfdhe u izvodenju kuiova pdkazane su na
s1.33.

Pri realiziranju ideje cria se na papir opet najbitnije i tako postavlja kostur, koji se onda oblaai i

l-lid.brc

--l
p'e..okil reca

32 Crta mo.a biti pm4

.il

,'baeoll

i kontrola

crte;a

Svaki dovrseni cdez treba najprije konrroliraii

sam izvodilac, a poslije se provodi uredska kontrola ojetog oblekla. Treba kontrolirati mjprc,
ispravnostoblika, znakoveobradei jesu ]i svi ostari
podacinactani dobro i vjerno.
Osim tosa, trcba izvrliti popravke jer sva slova i
crie nisu mogie biti izvu6enekako treba, Te sitnice,
o kojima se eovori u iduaem poglavlju, mnogo podrzuizglpd.rteza. Najmanjedva puLatreba proii
svaku crtu i slovo te struznim perom izvaditi sve
prctiike, a olovkom ili tuiem s kotir-perom izv*iti
dopuneneizvutenih uglova.

34

/aje lt
d@,!e@t I

jednoliana i osirih rubova

razraduje sklop po sklop, zaiim se izraduju radionilki crtdi, a sastavni se crlezi kodgiraju ili se
cfiaju nanovo. Taj je posao priliano dugotrajaD i
zahtijeva rad cijele ekipe projektanata, konstruktora i crtaaa. Postupak u radu je nakon prye postavke jednak onome koji smo opisali u prethodnom Poslavlju.

3 . 2 2 3P o p r a v a k

lt
odo | |

rc,.t
I
ded/ho I

33 Kutovi moraju biri oilli i puni

3.231 Savjesnost
punrn
crra

pri

izvlaaenju

Spajanje ravnih crta s krivinama mora biti savrseno; spoj ne smije biti stanjeD ili podebljan, v6
toano langencijalan, a crta mora biii salivena. Grelke u spoju nasiaju kad se Sira linija u tusu ne
povlaai simetiiino prema tanjoj crti u olovci (sl.
34). Takve sitne grdke, oko r/3 mm, mogu se popraviti ako se na mjestu spoja ostavi I 2 mm
raspor pa se taj naknadno ispuni rukom- Tu opet
nastaje opasnost da spoj bude stanjen ili podebljan,
Sto je takoder Creska (s1. 35).
Kutovi crl.a ne smiju biti zaliveDi (sl. 36). Ako se
{o doeodi zboe pera prepunlenog tusem, valja naknadno savjesno brisati. Najbolje 6e se izbjeti ta
opainosl ako se lakri uglov. ne izvlate prepunjeperom l nova crta ne r.uie dok se
nim.liaaim
prethodna nije osusila. A1!o bi zalivenost nastala
zbog gustote crta, ne vuku se sve crte iz sredi3ta,
vea samo krajnje, a oslale od manjes luka. Pero
za izviaicnje ne smije se prepuniti jer ae u protivnom sluiaju crta na poieiku biti podebljana (sl.

K{=K

35

34 llijexo) Pli luljranju mora se crta vuti simetriano prema iabjoj crti olovkom da spoj bude dobar - 3 5
(desno) Kod malih srcgaka u poklapanju ota ostavi se mali raspor i spojl jdnotiino rukom

0l

-F
36
36 (iijero doljel Oitli kutovi ne smjju biti zaliveni

3z (desno dolje) Frepunjeno pem za izvlaaenje odeblja

poaetak cfte

3?). Bdim izvlaienjem cfia ta se opasnost smanjuje. Raziialta specijalna pera kao craphos, Rotdng, Mars, Technos, Casiell i slinna nemaju te
greske, a i inaie vrro dobro zamjenjuju criaca
Za kotiranje u zakrivljenjima i za toino podudaranje odeovarajuaih toEaka, iesto je potrebno istaknuti ostdnu sto se nini produzetkom lavnih dijetova rankjm pun.m crrama. a z. kot:ranje se
sjeciste oznaauje debelom toakom. Viae takvih primjera predoieno je na sl. 38.
Pdjelazi ravnih ploha u zaobijene, ili kosih u ravne, predoauju se zavijutkom crte. Taj se zavijuiak
izvhni Nkom, a njeeova je duljina oko 1/8 promjera (s1.39). Trcba toino odrediti polo;aj tog
rasplimr6a povlsina. Na ramim pov*inama odredi
se to okomicom na pov$inu, a na zaobljenim okomicom iz srcdiita (sl. 39), tj. odrcdi se diraliite
Crte lrafure moraju biti u jednounnom, a ne u
pregustom razmaku, jednake ii re i naeiba (sl. 40).

3 . 2 3 2S a v j e s n o s t p r i
crtkanih
crta

Pararelnecrtkane crra Ireba :z\laaili da razmaci

ne budu toino jedan ispod drueoga,vee neito pomaknuti (sl. 41).
okomiii i kosi pdkljuici crikanih cria na bilo koje
druee crte treba da se toano prikljutuju sjecistem,
a ne da izmedu njih bude razmak (sL a2).
Na produtecima dijeiova ploha koje nisu vidtjive
ne smije se crtkana crta nastavljati na punu, vec
izmedu njih mora biti razmak (s1.43).Puna je crta
Isto je tako ljepse kad crtkana crta ne krih ili ne
dira punu crtu, vea da puna prolazi razmakom
izmedu crtica (sl. 44).
Crtkana crta u luku ili polukrugu mora poieti i
zavrsiti toano ondje edje poiinje i zavrsava tuk,
dakle od diraligta taneente,a ne da ravna crtkana
crta prolazi diraliiiem (sl. 45).

38

40

39

izvlaienju

ffiffi

\ )
41

38 Ostrina u zaobljenosiima istiae se tankim cltma u Froduzetku - 39 (lijero) Siapanje ploha predoauje se
zavijutkom - 40 (desno sare) Sraiura mora biti jedloriina - 4r (d.esnodolie) Kod paralelnih cftk&ill crta
radaci se ne podudaraju

62

-i*
1l
'-L/

42

ru
45

42 Prikljuici crlkanth crta iaode se bez raanaka - {il Na Foduzeclma pue cne u cltkanu mom izmedu obie
biti radak - 44 Puna crta neka plolazi rahakom izmdu crtkdih crta - 45 Potetak i av$etak
crtkdog
luka odredenj diftlistem

3 . 2 3 3S a v j e s n o s t
sredisnjica

pri

izvlaaenju

SrediSte mora biti odrealeno sjecistem crta da s

zna u koju toiku tteba ubosti Sestarom(sl. 46).
Kod manjih krugova srediinjice se ne prekidaju,
ve6 se izvlaae punom tankom cliom (sl. 4?). Sredisnjia mora uvijek prelaziti puni brid bar za 3
bm, a ako su projekcije blizu, vute se kroz obje
projekciie (sl. 4?). ona ne smiie biti ni u produzetku neke crte drugog znaaenja(s1.48),vea izmedu tih crta mora biti razmak.

3 . 2 3 4S a v j e s n o s t

pri

izvlaaenju

crta

Crte loma moraju uvijek biti slianenamvnom tomu

predmeta i povuaenekoso da se ne zarlijene sa
slabo povuaenimbridom. Lom prcdmeia ne postoji
izlan predmeta,pa se nr c e loma ne vuku izvan
projekcija, tj. one ne prclaze punu crtu (s1.49). I
vitice koje predotavaju c$e loma okruglih predmeta najjednostavnijese izvlaae prostoruano.Kod
veaih prcmjera neki ih izvlaie Sestarom,a to s
vuae preda sl. 50. Polumje vitica su d/2, a Sirina
vitice oko'/0 d. Krajevi se izvlaae rukom.

.l .
46

,a
46 SrediSnjicese moraju sjeai da s!dilte bude o&edno miliml.ara - 43 Srediinjica se ne nastavlja na altugu cltu

a9
47 Sledisnilca prelazi simtrilni dio za nekotiko
49 crta loma ne smije se izvladiti izvan prcdmeta

50 Cia

].J iUERILA

loma leiih

oblih liiela

(JUS t'1.A0.010)

Na iehniakim cric;ima prcdoauju se predmeti razliailih veliaina. Cesto su ti prcdmcli tako veliki da
nc slanu na raspoloziv papk pa ih trcba crtali umanicno i, obrnuio, silne prcdmetc trcba poleaati.
Na radioniikim crle;ima po kojima se predmeti
proizvodc, predoiuju sc obiino u Daravnoj leliaini
r a d i s t v a r n i j e p r e d o d Z b ef a d D i k u p d r a d u .
llcz obzira na to da ]i sc crii u naralnoj \rcliaini,
povetano ili umanjdrc, u olez se uvijek uose
stvafne mjere predmeia (s1.51). Od mjerila crtanja
Tavisi duljina cria na crtezu, n nc lcliaina predmeta
u nr-.(. Mie-,-o pre*! om prcdoi!'jeohier
v e l : r n i r 1 . r r e z up , e * , r ' 1 v l r ' . n ! m a - n a r . v i
Radnik ireba da ima osjetaj mjcra. Sleai ae ea duzom praksom i pdmjenom uvijck sialnih mjerila
c.tanja. Zbog toea su mjedla standardizirana:
l:1

1:2,5 (I:2) r:5

1:10
1:20
t:50
1:100
1:200
1:500 l:1000itd.
za poleaanje

5r1
50rl

2: I
20:1

10:1

Dfuga mj-a.ila ne shiju se upotrebljavaii za tehni

. k e c r i e z e .N e k i p f i h j e n j u j u , r
umanjenjemjerilo
':2
I:2.5. r nel,r
l r I J F r i l .I 2 . ; o p a . d " ! " _ u p . -

st z!

64

"valo

moic sc konst.uirati

Sstarorn

trrbom veaeg unanjenja. Ali drugc st|uke. osim

s l f o t a t s k e i e l e k t r o t h n i a k c ,n c p o z n a j u t o m j e d o
!r jc Tbogloga u nasem standrrdu iznjmno usvojono lrao dopuileno mterilo 1 :2, koje je i u sktadu
s o s t a l i m m i e r i l i m a z a u n a n i c n j e i p o v e a a n j e ,a
p'cporuiuje sc kao i lod drugih naroda mjcrllo
I ::1,5.
P r i c l 1 a h j L ru u m a n j e n o n m j e r i l u t r e b a s t v a m u
.luzinu r.2dij-.lili pr-ama )rjerjlu crtanja i dobi\.no n,hijeli ha .rtez. Lakae jc u glavi nno;iti
' {^ dl." l
7-1'o 11 e rr I dno"l omjp a r'F
m i j c n i a a k o s e o b a a l a u D o m n o z ei s r i m b r c j e m ,
npr. I 15 : 2 i 10. Sn l0 jc lako dijeliti pomakom
dccimalnog zareza za iedno nJeslo ulije|o. Takav
naiin raalrnanja mjera, da sc mnozi prikladnim
brojcm i onda dijeli sa 10, ieslo se primjenjuje u
praksi. Kod mjerila I | 5 bfoj ac se pomnoziti sa
2 i ondn podijeliii sa 10. Kod mjedra 1:2,5 to je
joi pohcbnijc {mnoziti sr 4 i diielili sa 10).
Mjerjlo se oznaiuje u za lo odredcnon polju sa. r . . . n , i e p , e - ' - . . p o - o r . u p . o J l o r ur i - p . j u m J F rrlu . ikr- e. om lI .. -mo Lrol"!im-, npr.mJ.rjlo 1:-, lli t:-, 1r-.
A\u n. ..'om 'rtLZu los Ll, !'i( mlellir. npr. p i
cfranju dctalja, glalno sc o,naaujc veaim i debljim
ztramcnkama, ostala ma'ijim i lanjim brojevima,
a osim ioga ponavljaju sc u odnosnim crlezimar da
sc zna sto je crtano u kojcm rnicrilu. Za dijelove
lloji u crtezu nenaju navedcno mjcriio vrijedi

mjedlo uo"e se lzhj^fc u na rv-oj

\eliair i

64
62

\y,

t'rl

(--

.i '
t

li'

53
52 Oddos s[Idica

lorrota

Eda

A -

53, 54 Zavisnost

3.4 FORMATI (JUS M.A0.010)

3.41 trordati Gteza
Za uredno odlaganjecrtda u arhivima potrebno je
da oni budu jednakih formata. Crteii se auvajr.l
desecimagodina,a krcz to vfijeme skupi se na stotine tisuea crteza koji moraju uvijek biti pristupaani.Kad ne bi bilo odrcdenih formata, ne bi se
u takvim sluaajevimamogao oddavati red u arhF
vima niti naei Zeljeni crtez.
Radi odrzavanjareda za odlaeanie,i u proizvodnji
papirastandardizlranoje viie redova formata. Format reda A upotrebljava se za tehniake i tiskade
crteze,tiskanice i razliait obmsce.!'ormat reda B
je nesto v6i, a sldi za omote, npr. za fascikle,
korice tvrdo uvezanih knjiea i sliino. Sta format
rcda C po veliiini je inedu reda A i B, a sluzi za
Veliaine formata reda A (s1.52) proizlaze iz dvije
osnovnepretpostavke:
L da je odnosstranicax : y jednak odnosustranica
kvadrataprema.vojoj dijagonali.
ilibrojiano po
Pitagorinu pouakur ako je x : 1, bit 6e x : y :

r, lz

2. da je povlsina osnovnogformata 1 mr.

Iz te dvije jednadrbe sa dvije nepoznaniceizraaunate su veliiine siranica osnovnog formata A0
x:84l.mm,y=1189mm.
Ako se raspolovi dijasonala kvadrata koja je jednaka dutjoj stranici formata rcda A, dobiva se
manji kvadrat, kojemu je stranica rrvaaratay y'2,
a dijaeonala x, dakre dulja stranica manjeg lo!rnatajednaka je kratoj stranici veaegfornata. To
proizlazi iz od,osa sLranicar : y'2, a taj je manJr
format opet ilan reda A. Tako se dobivaju rdom
Ilanovi reda A da se prepolovi dulja stranica ili,
obrnuto, da se podvostruai kra6a stranica. Prema
tome, svi su formati rcda A medusobnosliini, a
njihova zavisnostod A 0 do A 6 pdkazana je na
jedan natin na slici 53, a na drugi nadiDna slici 54.
Dosljednoiome osobineformata ieda A jesu:
1. odnosstranica je 1; y'7i svi Iormati su medusobnosliani;
2. iz ve6eg formata prelazi se u manji sustavom
prepolovljavanja;
3. odnospov*ina susjednihformata je 1 :2.

i slianost

Iormala

rcda

Izranunata vliaina stranica za fomat A0 i za sve

manje formate dobivne prcpolovljavanjem
d'.dje
stranice v.ijede za gotove crteie i kopije. Za razlilite tehnike rada - tiskmje na razliiitil'l strojevima, pdavrlaenje na crta6u dasku i sl. - potrcban je neki dodatak (s1. 55). Taj je u prosjeku
15-25 mm i za totiko treba poveeati goiov Iormat
sa svake strane da se c$ez moze izvesti. Po zavrSetku rada taj se dodatak obrcZe. Format s iim dodatkom naziva se >sirovl( format.

55 Formalicrtaaegpribom i okvir crteia

U svim crtezima,bez obzira na polozaj lista, smjeSta se sastararicau donji desni ugao u odredenoj
udaljenosii od kraja (sl. 55). Ta udaljenost zavisi
od veliEine formata. Sasiavnica odreduje polozaj
clteza, a svaki se list moze upotrijebiti uzdurno ili
popreino (leie6i ili uspravno). Odabrani poloraj
papira mora se zadrZaiiza predoiavanje svih clteia na 1om listu. Izvlaai ]i se okvir, on mora dolje
i desnobiti u produzetkusastavnice.Gorc se uzima
ista udatjenost,a s lijeve strane 25 mm od ruba da
se crtez mote p tvrsiiti u mape i upotrebljavati a
da sc nc !adi iz njih (sl. sb). Izvlatenje okvira nije
obvezatnoi veeinom se okvir ne izvlaai.
Papir dolazi u trgovinu u listovima ili svicima.
Listovi formata Ar jesu velnine 900X 660. Od
njih se .etu manji fonati. Nomalni svici visoki
su 1570,900ili 660l]m i dusi 20 m. visina se prilasoduje jedDoj slranici formala. a druga se re:e
iz duzine.
Svi podaci za formate, udaljenosti sastavniceod
klajeva, ko Stenje listova iz svitaka navedeni su
u tablici 2.
Ukljuaivo do Jormaia A3 zadovoljavaju svi listovi
i svici. Za manje lormate su veliaine papira iz svtiaka i lisrova ne: o manje. i zadovoljavajusamo
potrebe crtanja. U tiskarada se ionako ne upotre-

85

bljavaju jer se tiska na ve6im forDatima pa se

onda po potrebi rete. Mali Iormati nisu zgodni za
crtanje, a u se jskoj proizvodnji ireba da je svaki
predmet predoien na svom rndioniakom crtezu. Kao
na-manJi formar za lel-iiko crtan.. prcporuaule
se A4; manji se lormati eube pa ima vjae Steta

56 Mali se fo.mati cftaju na veiem listu, a kopijc.ezu

zboe smetnja nego lio iznosi ulieda na papiru. Da
s^ olakia r ukovaaje cfle2ima,u mnogim posonimd
crta se uvijek na listovima iste l,eliajne koje po
potrebi dijele na polja, opei formata A rcda (sI. 56).
original ostaje u listu, a kopije se retu po crtezima.
Zboe toga mora svaki crteZ imati svoju sastavnicu.

da ne stane na format A1, crt! se na vi:e listova.

Cijeli objekt, nacrtan je na listoviDa istog lormata,
. t . d r Z r \ : rs v a p , p i ' 1 , , i . | e :
Jr-.]o'r i numcfucrjom listova onoguauje se lak presled. Na isiom
lisiu ne smiju se mijelati dijelovi koji pripadaju
radinitim sklopo!rma rii objcktma pa katkad ostaje
koje polje prazno. Taj susiav uopae ne zahrijeva
j i o alh.. L" ."b j'. . .!-i- ob.ekt eu\a sc
kompreian u svojl:,j mapi ili u ladici. Zahtijeva vi(e
papira i precrlavanja i otezava kooperaciju izmedu
poduzeaa. Primjcna jednog od la dva sustava ovisi
r p o d u / e , : . o k : r l I u d , ' j i d - l L J e j e r r r n , J iv c a i
ulfoiak papira i racla ih je jettinije pla6ati nekol j k o n a m j e s t e n j k au a r h i r u .
l)ugaiki i Lrskl pledmeti zahtj.iovaju zbog duzine
vclih lormat, a lirira bi osiala Dejskodltcna. U
i"alivim sluaaje!ima upolrebljava se produ;eni forD u t ( s 1 .; ? ) . ' 1 o j e n i z j e d n a k i h l o f m a t a ; a k o s e
upotfebljavaju u uzduznom polozaju, moze se po
p tnbi p ik-Juiru "u ,dni minlr {o,-rt J.r le
Djcsova du;a slfaDicajednaka kraaoj stranici veacs iormala. Talro se dobivaju crlc;i proizvoljnc
du/lne a za njih je izrczan prozil'ni paph i kopija
Lr jednom komadu.

FORXIA'II I POD.\CI O IiORISTE^_JU PAI,IRA

svitaka

rormata I

sirovog

sotovog

fomara

rormat

nosi sasiahice

!i!ine

nog polovljenjcm iz lisla

I
1 r 8 9 x 8 4 1 1 12 3 0x 8 8 0

l
j

625 X 450

!^450+670

450 x 330

i x ,r:o-r : :<:ls i

210 X 148

240 x 165

1 4 8X 1 0 5

165X 120

4 x 225+ 2 x 33012x 330+ 240

4 x r r 5 + 4 x 1 6 5] 4 x l d 5 ' , r 4 0
2X240+180
I
I x 1 1 2 + ! r x1 6 54 x 1 6 5 + 2 x r 2 0 4 X 1 6 5

29? x 210
1 6 5X 1 1 2

U praksi nasih poduzeta primjenjuju sc dva sustava. Po jednom se crtaju predmeti na potrebnom
formatu i formati odlazu u arhiv po veliaini. Ponovi ri se koji p.edmet, moze se iskorisliti siad
crtei. Po takvom sustavu potreban je vcei broj
osoblja u arhivi i strog nadzor da li su za pojcdini
objekt izvadeni svi crlZi. Drugi sustav jc katkad
pogodniji. crta se uvijek na listovima iste vcliaine,
veainom na A1, a taj sc format po potrebi dijeli
na polja kao na sl. 56. Ponavlja li se koji dio, pre.rta se za cltani objekt, a ako je predoct tako velik

:\4i0

Oznrauju se bfojrni

+bo

upotrijebljenih

osnovnil Jor-

3 . . 1 2P r e v i j a n j c c r l e t a ( J U S M . A 0 . 0 1 1 )
Or 6 .lr
n. pr r I o r p,pi.u ne p'avijaiu. cr
sc na p'ijeloju olteauju, a ti bi se pdjevoji prenijeli na slaku kopiju kao crta. Pfevijaju se samo
k o p i j e n a r e l i a n l L rd o p i s n o gp a p i r a ( A 4 : 2 1 0 x 2 9 ? ) ,
i 10 srmo ako slu:e kao prilog elaboratu, ponudi i
sliino, ako sc odhzu u mape ili rcgislraiore ili ako

5? Ploduzeni fofmat

(
I

6uje buJenje samo na jednom mjestu i ulaganje u

mehaniku mape ili registratora.
Cltezu visem od 297 mm previja se lijevi gornji
ugao iznad te visine (sl. 60), i to prema naprijed
d; se probusi sarno na jednon mjestu posto se
prev:jp po visili. Du:ina je kraia slrani.e previ
jnog trokuta oko 105 mm, a na jako visokim
citeztma i vi:e.
Crteti visi od 29?mm prcvijaju se po visini potevii
od donjeeruba p.ema naprijed(sl. 6l). Prvi prijevoj je u visini 297 mm a daljnji naizmjence po

se Salju poltom. Prcvijanje se mora izv*iii taLo

da sastavnica ostane na aelu previjenog crteUa
kako bi se bez lazvijarja vidjelo o kojem se crtezu
radi i da se on moze razviti a da se ne vadi iz veza.
Ako se odmah i ne stavlja u mehaniku, mora postojatimoeuanostda se to naknadnouaini. Za aesto
prcvijanje korisno je da se upotrebljavaju sablone.
ftte, bito kojeg fornata najprije se previj po
ddini, poievii od desnog ruba, naizmjence na
jednu i na drugu stranu:idnom 185 mm koliko
puta ide, ali tako da pryo polje ostane licem prcma gore a ostatakna lijevoj strani (s1.58. i 59).Na

58, 59 hevtjanje

cdeza po duljini

lijevoj sirani $teza oznaaise udaljenostod 25 mm,

a do nje se prislone lijevi prijevoji po 185 rnm.
Ako osiatak izlazi izvan previjenih polja, utisne se
prcmaunuta i previje da najmanje polje ne bude
ispod50 mm (sl.58). Ne izlazi Ii ostatak izvan previjenih polja, utini se zadnji prijevoj kako izade
Gl. 59).Ukupna je lirina po dutini previjenos crteta 25 + 185:210 mm. Rub od 25 mm omoEu-

200 mm. Ostatak ne smij biti manji od 50 mm;

ako je manji, odslupa se od velidine 200 da ostatak
otpadne.Prijevojem visine prema naprijed po 200
mm ostajevidljiva glava sastavnice,a crte, se razvija jednostavnimpotezanjemprema sore. ve6ina
standarda propisuje previjanje prema natrag u
jednaka polja po 297 mm, ali u tom sluiaju desni
gornri ugao ccle;a, za koji se pote;e pri ruvijtrju,

-t- -TI _T
I I

rI
60

T_

ti

6l

etuv ereEop!.n

62
60 Previjeje

Ujevoe ugra -

61 Previjanje po lisini

62 C.teZ pleklopljen

po duljln!

vlstd

1 potpuo

-=-ff

Sost@

3
63

63 PlevijaDje fomata As (420X 29?) nije tako p stupaaan. Fd previjanju prema naprijed moze biti jedan prijevoj vise.
Na st. 62. prikazane su faze previjanja pmstorno,
a gotov prevjjen c.iez u orloEon"lnoj pro-ekciji.
Previjmje normalnih formata A3, A2 i A1 prika/ano je ra dikama 63-65. Red prijevoja oznaien
je arapskim brojevima, a unesene su i potrebne
ko'e. For.\at A2 ifpb. da norm. aim prcvrianjem
ima 6 prijevoja od kojih bi dva bila vrlo uska. Zbog
toga je dopusteno i uobiiajeno odsiupanje tako da
se umjesto polja od 185 mm uzmu dva jednaka
polja po 192 mm. Time se brcj pdjevoja smanjio
na aetiri, a umanjeni lijevi rub ispod 25 mm jog
ne smeta busenju i uavr56enju u mehaniku.
Pri iestom razvijanju, napose ve6ih formata, moze
se ozlijediti papir oko rupa za mehaniku. Zato je
potrebno da se taj dio papira pojaba platnenim
naljepnicama ili da se sa straZnje sirane pdlijepi
karton. Nije uobidajeno da se previja veti lormat
odA1.
Preporuiuje se da poduze6a koja upotrebljavaju
prczirne papire tiskane s neprornjenljivim dijelom
sastavnice i s vanjskim okvimm crteza tiskaju i
podatke za previjanje s k.atkim crlicama na
bo!'ma papi.a. Trre orpada mjerenje _ prjmjena

v't

64 Preujanje Iomata A2 (594x 420)

Za radioniike svrhe i za slanje poiiom standard
dopusia previjanje na pola po du;ini i visini do
formata A4. Sastamica mora biti eore da bi bila
vidrjiva. Kopije tako previjenih crteta ne mogu se
odlagati u regisiraiodma s mehanikom.

3.43 Raspored projekcija na formatu

Za iotmat crleza treba oalabrati siandardlzirani
red A prcma veliaini predmeta i mjerilu $ianja.
Nikad se ne
c'ra i do rubr fo.mald;
i-a"mi-e
"
jeva mora ostati slobodno polje najmanje 10
mrn,
a s lijevos kraja, radi ulaganja kopija u lascikle,
25 mm. Crtezl se moraju iitati da se ne vade iz
Predmet sa svim svojim projekcijama mora biti
smjeiien simeldtno na slobodnom polju formata
ili neiio urijevo. Pri tom se ne raaunaju potrebni
rubovi (lijevo 25, s ostalih strana 10) i visina sasiavnice; za le iznose treba smanjiti goiov format
Razmaci od krajnjih cria crteza do rubova slobodnoe lormata lijevo i desno, gore i dolje moraju biti
pdbrizno jednolitni (s1. 66). Sve op6e pdmjedbe
koje se odnose na cijeli crteZ piJu se na desnoj
strani crteza, pode-vli odozeo. Zbog toga se crtezi

,1,-,.,1,I

"1,/i I i
,'

I
|
--il-51-J--J"l-*-l

s 5t :,1 .sl

65

fomrara A 1 (841X 594)

"revijanje

jako ispunjenin formata mogu smjestiti nelto ulijevo. Ne bi bilo lijepo da se sve prcjekcij zbiju u
jedan kut, a ostali dio formata da ostanprazan.
Razmaci izmedu projekciia moraju biti ve6i neco
izmedu kota, no najvise 30 do 40 mm, uratunavii
u projekciju i pripaclnekote. Razmaci su izmedlu
kota 6-10 rnm, pa hinimalnt razmak izmealupmjekcija neka bude oko 12 nm.

G8 crteti sa svim kotma morsru biti na lonatu

smjestenisimetrjaro
Kad se odreiluie potrebna pov*ina projekcija,
mora se ra[unati ne samo s veUbinom pledmeta
negoi s potrebnimprostorcm za smjestaj kota, sastavnicei podataka. Ako su projekcije preblizu
smje3tene,moraju se kote zbijati, a to nagrduje
izgled i jasnocir crtera. Jednolilnost gustoce crtda
i simetriaan smjdtai daje mjbolju sliku.
Cestoje ekonomianijecrtati uvijk na jednakim
fomatima, npr. A1, a za manje predmete treba
dijeliti taj lormat u polja reda A pravokuhxog
oblika (sI. 6?); za ve6e predmete t.eba uzti vige
listova, i na svakom predoliti neke projekcije ili
prcsjekisiog prcdmeta. Kopije se !e;u ne oznaaeneformate, koji moraju imati svoju sastavnicu
s potrebnirnpodacimakao samostalancrlZ
Ako se crtaju originali uwijek istoe formata, ne
smiju se na isti list stavljati predmeti koji pdpadaju razliiitim sklopovima ili Easiavima.

3.5 TEHNICKO PISMO (JUS M.AO,OSOJ

3.51 Optt podact
U tehniikim crtezima pdmjenjuje s koso tehniako
pismo. Zbog naeiba hanje greSkenisu tako uoaliive kao kod uspraynog pisma, pa je koso pismo
lakie za opisivanjerukom. Na proizvodima,a testo
i u tablicama pisanirn SablonamapisDo je uspravno i istog znatenja; lazlika je samo u Dagibu. Postoji usko, normalno i Siroko pismo. Usko se pise
tanjim dtama, a normalno i liroko nesto debljim
cltama. Kad 6e se koje pismo upotrijebiti, zavisi
od raspolotivog piostora i aalenja tekta. Uglavnom se primjenjuje normalno pismo, a ketkad i
Tehnitko pismo Je potpuno odrelleno svoJomnazivnom visinom. Po novom prtjedrogu ISO postoje
i ovdje dva reda standardnih visina: novi led I i
srari red 2. Nosi rcd I je stupnjevan raktorom lrt
a stad je po redu Rn10(2. . . 20).
Po starcm redu 2 iznosilaje iirina clta za rorhalno
pismo l/7 od visine, pa su slova bila priltlno debela, a pli mikrofotografbanju su clte bile tako
brizu da su se slijeval i pismo je bilo netitko. Zboe
toga se zB Sirine crta po novom redu 1 odstupilo
od te Sirine i podataka u sedminama,!'a je odabrma Silina za normalno pismo 1/10, a za usko
U14 od nazii'ne visine pisma. I svi ostali podaci
dani su u desetinama, odnosno aetmaestinama.
Prednosti su takvih lirina crta da je pismol
- tanje i otvorenije, pa aitko i pri ve6eErumanjenju;
- p povtavanju I umaDjivanju omogu6enoje
izvrsenje ispravaka u istim visinama i lirinama
kao oltalo na crtetui
- za crtanje i opislvalje Sablonamaprimjenjuju
se ista naliv-pera.
Podatkeo standaldnimvisinamepisma i pripadnim
girinama crta daje tablica 3:
VISINE

210i21o

1<-

PISMA

12o

I SIRINE

CRTA

Sirlne c!ta
normalno i Sboko pismo

r/r0H

".arl-azlr/?s
R

67 Oliginali se uvijek tuvaju na llstovima istog forhata. Po potrebi dilere se na polja, a kopije Ee lezu
D a p d i e .c r r p i i o d l j c v a k a k o j i s e o b i d n o k o p i r a l u
u vise primjeraka moraju se zbog lakseg kopiranja
bl<oaler crtati odvojeno za svaki objekt na pGsebnim listovima, a ne mijeiati ih s dijelovima koji
se izraduju iz poluprcizvoda. MoZe se dogoditi da
pojFdini listov' ne budu iskoriSteni. pa da na njima
bude nacrtan samo Jomat I A 4. Ustede zbog
jedrostavnije manipulacije u arhi\,'u obiano pre@Suju izdatke zbog ve6e potroinje prozimog
papira.

-2,5

;
;

2
2,5
3
4
5
6
I
10
\2
=
20

0,18
0,25

rf

0,?
1,0
'J

2,0

0,18
0,25
0,25
0,35
0,5

'I

0,1,
0,25
0,35
0,4
0,5
0,5
0,7
0,8
I

0,?
1,0

t,2

1,6
2

,"*
2,0

V14H

0,18

"f
0,35
.-:

r{

't

I Piso vlsiDe 1,8 tesko se plie Sablonaru. Preporuluje se da se za opislvanje Sablonama baa najmaDja
visina 2,6 i da se onda tekst totografsklm putd

69

63 DLhenzije tehruIkoA pismr

TEI]NI.KOG

DIMENZIJD

PISMA

Nazi@a visina pisfta

vt"r". r.Ltkth
"

''-'

"1"".

blole\a

t b..J*

H-7hH

u lazromku

Prcduzetak core i dolje

B-6hH

Bl -'h

2,5 |
,,!

1,40 130- '25

2,80
1,12

,$

,"*

0,56 0,?l

0,9

0 , 2 8 0,35

0,45

0,?l

1 , 4 0 !,8n

2,25

3,55

0,85 1,06

r3O

2,t2

E-"

,3'
1,?0

2,12 i 2,65

0,28

0,35 0,45 0 , 5 6 0,?r 0 , 9 0

0,85 1p6

fll
I

Razmak iancdu dieei

130

2,24

a"8,

0,?1

0,c0 1,12

9,65

2,65

1,1:

3J5

?,1
0,90

0,67
3

1,12

!t-

0,90 1 , 1 2
1,40 1 , 8 0
5

:.6
6,3

Pero prikladno za pisanje

rukom za normalno pjsmo

0,90

1"lo i 1 , 8 0

1,80
8

{
16
!1,2

20
2Q
I4

6,?

8,5
20

5,6

?,t

11,2

tt

s'l

6,7

8,5

10,6

13,2

t7

1,40

1,80

J,. ]t

2,X5

2,80
8,50

12

8,t I 10,6 13,2

17
1 r , 2 1 1 4 18
22,4
2,30 355 ] 45
5,6
?,1
t , l 2 t"40 1"80 2.:15 2,80

2 , 6 5 3 , 3 6 4,25

0,28 0,3sI o,!r5

3,2

1 , 3 ? 1,?0 2 , L 2 2 , 6 5

1,06 1,30

0,56

?,1

3 , 5 5 4rb ] si
6,1

r,35 O,r5

2,5
Razmak izmedu slova

2,12

2 , 1 2 2 , 6 5 3,36

0,85

l2

8,5

rJo

0 , 4 2 0,53

10

3.36 4,2sI 5,3

72
8110

1,40 1.80 2,25

ijr

l2

5,6
2 8 0 | 3 , 5 ! 4,5
r
,
8
0
1 , 1 2| 1 , 1 0
2,35 2,80
5,6 1 ?,r
I
1t,2
l4

1,40 1,80
2,80
1,06 r,30 1,?0

LT

Nali\-per!

5
_::--

l0

3,36

4,25
8,5

5,3

ro l ^u

20

I,t2

1,40 1 , 8 0

2,80

2,40

3 , 5 5 4,5

'?,r

5e
t2

1'/i 1v! I 1v, l2't' | 2"1^

(trIars. Xi'if!pg.'l-echpos)

0,25 0,3 I 0,1 | 0,5

Za novi rcd l izrezi su u iablonama i cjevaice nalir p"r" .trnd,rdr-.r"nr. Tolerancija cjeriica ja
0,03 za sve nazivne Sirine crta, a tolerancjje
I 0,25
.
. t- 0,07
'zreza mLleniaJ'r se oo + 0,03 za nalmanje oo
0,05
70

za najveae iablone. I pera i iablone izradene po

redu 1 u siandardnim veliainana nose oznaku E,
lto je znak da se pero za crtanje sigumo i lako
pomiae po izrczima u Sablonama.

xoso no.mdlno alovo

a
st?

usko i ilrako kosa slow

69

IelniikLpis
69 Uzorak tehDiikog plsma -

- --

Tebniiko4is,nd

?0 Nalin izvodenja telniakog pisma

PoaI nazivnom visinom pisma razumijeva se vrsma

velikih slova i brojeva. Ostali su podaci prema sl.
68- navedeni u tablici 4 za svaku nazivnu visinu
od 2 do 20 za red 2 Sirinom crta 1/7 H, a u drugoj
tablici 5 za red 1 za Sirine crta 1/10 i 1/14H. Slikama 69. i 71. dani su uzorci slova. Konsirukciia
slova je zbog veae preelednosti ostavljena za 1/? H
i navedena na sl. ?3. do ?9.
Slova i brojevi u tehniakom pismu moraju bili
jcdnosta\,ai, lako izvodivi i liiki. Upotrebljavaju
se modificirana goiska slova. Izmedu staroe reda 2
i novoe reda I postoji takoder razlika u zakdvljenosii. Po stamm je slovo O i njemu sliina slova
bilo elipiitnog oblika, tj. s boinim zaobljenostima,
dok nova slova imaju bokove ravne.
osim kosog standaldizirano je i uspravno normarno
i usko tehniiko pismo po istim naaelima kao koso,
a razrika je samo u nagibu. Svi ostali podaci vrijede jednako za koso i za uspravno pismo.

3.52 Konstrukcija slova

Tehniako pismo moze se izvesti na vise naaina:
- mre:om od sedmina, desetina ili tetmaestina
(sl. ,0), primjenjuje se za veta slova uz potrebnu
osobitu ioinost;
okvirom za svako slovo u poirebnoj si ni (sl.
70), primjenjuje se u ve6em pismu i za naslove
koji treba da se smjeste u srcdinu;
- paralelama (s1. ?0) izmedu kojih se piie tekst,
pdnjenjuje se za nanje nazivne visin,
' na crLrrql 70) za tekst male visjne,primje|juje
ga ur-jezbani opisivai.
Poietnici mosu izradiii mrcZu tusem na tvrdom
papiru, a vjezbe u opisivanju mogu provoditi ra
prozirnom papiru, podmetnuvii mre;u. Mreza te
se lzvesti s razmacima 1/? 1/10 1/14, prema tome
kakvo se pismo primjenjuje. Drusi je naain da se
prlmijeni eotov karirani papir, a vislna kvadrala
da za red 2 bude 1/7. U takvu te mre;u ucrtati
slovo i upisati sve potrebne podaike, a u nastavku
ae u dva reda izvr;iti vje;be u opisivanju olovkom
i tGem. Takva mre;a za sta.a slova na bazi kariranog papira za lkolske svrhe predoiena je na sl.
?1. Lijevo ae nasiavnik daii kofftrukciju
slova,
razmake i smjer poteza. U eornji i u donji red za

3 kvadrata izraiunat 6e potrebnu Sidnu za pojedino slovo i povuai okvir. U gomjem redu treba
pisati priliano iupom mekanom olovkom slovo za
slovom, pri aemu trcba svako slovo pmmotriii,
uoaiti svaku greSku i nasiojaii da se ta ereika kod
idu6eg slova ispra\'l. Dobro je za konirolu nagiba
povuai u ostalom dijelu nekoliko cria pod ?5'u
nejednolikim razmacima. Treba paziii da visine zavriavaju toino na crti, a ne da jedno slovo bude
nite, a drugo viie. Debljine slova olovkom ne6e
biii normalne, no valja nastojati da iidna i konsirukcija budu pravilne. U donji red treba pisati
^a:.1i n-i 1 1r:Fm i upo ri-.bili odgovarajJie
redis-pero i1i naliv-perc ispravne lidne (vidi tab.
1). Konsirukcija se predoduje kruinicama, klu;nim
lukovima i ravnim crtama, a po starom (red 2)
l.Fba da sJ 1o Fl'p... U lim \j":ba-a visine'"
lakoder odstupati od standardnih jer su upotdjebljene visine kvadratnog papira.
Osim rastumatene konstrukcije s dimenzijama u
vezi sa s]. 71. nacrtan je okvir za svako slovo za
nazivnu visinu od 3 kvadrata, unutar kojega trcba
smjestiii slovo. Za drugu nazivnu visinu bit ae
drusaiija Sidna okvira i lidna oia (vidi tab. ,l i
si. ?2).
Poaetnici treba da budu osobito oprezni i da na
sioje pisali pravitno jer se greike kasnije tesko
ispravljaju. Zbog toga valja vjetbati poraeano i
sustar-no, a za domaai rad pisaii isia slova druge
nazivne visine, kasnijc i rijeai od poznaii}l slova i,
'rpokon. rek.i u razl.iiim \isina^a. o5rovro j"
uhvaliti nasib pa io ireba najbolje uvjerbaii. U
jednoj meiodskoj jedinici treba uzeti samo nekoliko
elemenata i srodna slova kako je grupirano u slikama 73 79.
U mrezi za visinu 20 debelo je spojeno svako slovo,
-F ..srum.ipna
njp8o\- konsr.ukcrjr. Usnjea.ne
lehje cda koje se ne izvlatc navedeno je crtkano.
Unutar slova zadan je smjer poteza. Razdioba na
sedmine po redu 2 dana je na eomjoj i na donjoj strani, a crticama je isiaknuta ukupna lirina
pojedinoe slova i znaka. Pd razdiobi na desetine
za red 1 postupa se analogno.
U pNoj meiodskoj jedinici (s1. ?3) zadana su slova
i znakovi koji se sastoje od ravnih, kosih i hodz o l r a l n i h c r r a . S l o v o I j " o s n o v az a \ j e ; b r n j p n . giba. Hodzontalne su crte u slovima F, E i H u
srcdini. Zarez ie za 1/7 ni7i od donjeg reda, a

7 r M r e z az a u v j e : b a v a n Jue o p i j v a n j u r p h n : i k o gp i s m a

72

Koso normoLnopismo d= l/toH

'f

U s k o u s p r q v n o p t s m o d = 1 / 1 4N

iE

?2 Koso normalno Disrto d = 1"10 I1 i trslio lspfal'no

ukupne visine 2/? od nazivne visine pisma Pri(.adn- r'jc^i .r r'. ;ba.a j. u p'a iu rek 1":
ILI, TETI, IILE, ELIT, LItr'T.
Druga metodska jedinica (s1. ?4) sadrzav. osiala
velika slova i neke znakove koji se sasiavljaju od

pisnro d -

1114H

ravnih crta pod razliiitnn naeibom Yrh slova A je

ioino u polovici Sidnc, dok je V obrnuto A. W se
sasloji od rrriblizno dva slova V koja su za 0,5/? uza
od nofma;ih. Zhakovl za e. e, S i Z su 1,5h visine
tako da je izmedu slova i znaka razmak od 0,5/7.

I7 t| |trtiTt
--t r
J

i
'L

Ir

" lf- '- '-

ll

]1I lE'tr

?3 KohsrDkciia

lelikih

slola i znrkora

s kosim i horizoriainih

l, : ,l

| '

t ,l

i, : ,l

ffiv

crtaha

llllltl'/ L E

ffiA

t,t

'K Et,i

11

311

KffiE
|

l,"l

f - lfw
rv
-\\U'1 |-I
J
\2/,L
J

l?

,JiI '_1
fii2 l M

r rT-r-T -1
lt l + lI; t , 4 . . )ll' \ I

7l Konstrulicjja leljkjh slola i znakor, s !.zliiiiim

Plikladne rijeii za pisanjc ieksia: X'IU,AN, KINA,
ZE\IiA. \\'ATT- \'llLHELM, \'IL.\, I(INX\IATIKA,
ZLATAN.
Na s]. ?5. prcdoaenn su mah slova i brojcvi sastavijcni od ra \ih cria. Njihova je lislna s neliim
izuzecima 5/7. Slolr j i :' imaju produzak dolje. lr
l, i i k gore. Taj iznosi 2/7. Bfojevi su visinc ?/7H
Slovo l se u tckstu pise s ravnim svrsetkom. a kad
stoji samoslrlno s blagim j pfarilDjm zarijutlrom
da sc ne za'nijeni s velikim slovom I. Rijctko dolazi samoslalno. Slr)\'o v sastoji sc od dla slora v.
Lijeli krak slola v jcdnak je istom kraku slova v.
U brojevim.r 7 i '1 saho ie kratak krak pod kuiom
o d ? 5 " .D e s n i k r a k b f o j a ? j c p o d o i t d j i m k u t o m ,
a zavrietak lijevog kfatkog kraka i poietak desnog
dugos kraka le;e na istoj crli pod ?5'. P.oddetak

1 11 1 1

ltl

ramim crfama

krdtkog kraka broja 4 podudara se s poietkom

dugog lijcvog kraka. Razlomhova crta je Si.ine
3/? H. Prikladne rijeii za tekst: Lik, Zitki, kvit, Nit,
kW, titl. 11,/r-r,/r- x l-y.
Ceh'rtom meiodskoh jedinicoin (sl ?6) obuh\.aiena
su slova i znakovi kojima je dio zaobljcn, a dio
Svuda jc za zaobljenje oznaieno sredistc i
crtkana puna kruznica. Iz slika je vidljlvo u kojim
su udaljcnostima sfedisla od krajcva. Dio slova D
pilc se kao L, pa se oDdr dopuni ireeim potezom.
Isi. ae iako slovo ispasl.i pravilnije ako se srednje
horizontalnc crte u P, R i B vuku prije zaobljenja.
Krak slova R smicra u gornji lijevi ugao. Znak za
promjer pisan jc u eomjem dijclu broja. Rijeai:
.IAJE, fifli. DIP, DEBAR, PARIZ, REBAlt, DRZAVA, DERDAP.

lrt

trl

l';,1

ll

l, t ,l

,l:''l

trfFIfrilffitffinMR

#tWfltffixffitrffiE
'I

6"

't

l,ttl

TgMgffig

H11+
[

MMA

ffiM

I1s 1 ts/

'"11

YWNffiE

l1s 1

l,:",1

ffifl ffit

ffin

ffiil

ffin ffin ffiE ffiu

75 Konstiukcija marih slova i b.ojeva s ravnim c aha

'1.';,:sl

Dffif,ffiDffiE

u ffin {W
MnU fll1fl
!ffie
H

w lJ {fl1}i t
t

'

""

l*A"l

l, :

fficmpffimffiim
L\t Fffi D Mfi) n
Hffi#

ffiE
t1

1t

MJ

,l

@B ffig Mw
I

ls

l rjt

tG Konstrukcija djelomtano zaobue h srova i znakova

l.tl,",lt,'"t1"'"t

7? Konstn&ciia maLn sbva na bazi slova o

It

Kx

U petoj oetodskoj jedinici (sL ?7) obuhvateno je

slovo o i ostala slova koja se pisu u vetem dijelu
poput slova o. Uz I, kojim se uvjezbava nagib, najvaznije je slovo o jer je sadrzano u najvetem broju
slova. To je po redu 2 pravilna elipsa koJa je za
k o n s l r u k c i J u n a d o k n a d e n as a d v i j e p o l u k r u i n i c e ,
a tako se izvlaai i po redu 1. Srcdista su 2/7 udal j " n a o d k r a J e v a .T k o n e u s p i j a p r i r z v l a . c n j u s a
dva poteza dobiti pravilnu i simetridnu elipsu,
moze pokusali u plvo vrijeme sa neti.i poteza, kako
je oznaaeno s vanjske strane. Slovo c je odrezmo
slovo o, i 10 crtom od srediiia do sjecista prve
sedmine od kraja slova. Slovo g ima za veliki luk
srediste udaljeno za 3,5/7 od donjeg i desnog kraja.
Pri izvlaaeDju treba paziti da se u a, b, d, p i g
poklapaju k.ivina i rami dio u iirini I/? i da unutrasnjl dio bude pravilna elipsa. Rijeti za tekst:
Voda, pad, peEal, boiica, aaealj, gledaoci, sodovi
i Zile, gla8ol.

Sesta metodska jedinica (sL ?8) obuhvaea osiala

velika i mala slova, koja se ugranom sastoje od
velikog ili malog slova o. Slovo C i eo.nji dio
slova G odrezano je slovo O s cfiom, koja ide od
sredisia do prve sedminc od kmjeva. Sliino je
odrezano i slovo r; n je dvostruki o. Veliko i malo
S upisano je u stovo O, a inaae je to najteze slovo
za pisanje rukom. MaIa promjena u du;ini krakova
Si s'metrienost i jednoliihost nagiba. Popreinl
dio velikog S spaja trcau scdminu odozgo s lijeve
i odozdo s desne strane, a kod malog,s( iste druge
s!dmrn^. Zna\ & n"veden le zbogae;ic p.imjene u
nazivu poduzeia. Rijeli: Oz.en, Caaak, Gladiika,
slasine, muha, UKV, b.odi6, Sibenik, CGS, sustav,
Svi brojevi, izuzev 1, Sirine su 4/7 a visine ?/?H
(sl. 79).Unutrasnji dio bloja 9,6 i 5 malo je slovo
o, a vanjski veai luk na 9 i 6 veliko je slovo oBroj B pise se sa dvije jednakc kru;nice, a ako je

isffimc

5-llstl

11

E
,(J

TFTTTR

Lr

rll

trMMg
8ffiflffi]
flMEMfr

*ffi/ c/

rffiF
t

It

78 t<onstrukcija velikih i malih slova na bazi srova O i o

tr

E
g
g

g
g

n ffif,

t"tl

A ME

79 Kon*rur.cija zaobljenih bloleva

fl

80

8l

80 Pisanje decimalnih brojeva i razlohaka

81 PovrijDe izmedu slova moraju biti pribliino jealnake

koja ve6a, to mora bili donja. Broj 3 je odrezdi

Lroj 8. Cornji dio broja 2 isti je kao za 8, a kosi
ploduzetak je tangenta na gomju kru;nicu. Za
vjeibu pdkradno pisanjer 2 306,89 5 968 523,?4128
r02h l/n:
\4r 43^ : 4,?5 20. 02. 19?0. 08. 06. 69.
je
Upuino
da poietnici, kojima tehniEko pismo ide
ieze, piSu teksi najprije olovkom. Pritom za sva
s l o v ak o j a s e p r s u n a b a z i s l o v a o i l i O n a p G u n a j prije o-O, a onda upilu potrebno slovo. Tako ae
lehniako pr.mo brti pravilnije i lJepse, npr. za rijei
'Ceste( napisati u prvoj fazi ,Ooooo(.

3.53 Smjerdc za primjenu

Slova se pisu kotir-perom, obinnim perom, redis-pedma ili specljalnim naliv-pe ma i razliiiiim
3ablonama. Svak crtaa i tehniaar treba da zna
opisivati rukom jer ne postoje ppmagata za sve
slulajeve. Zav*eci slova plsani}l rukom ili pomagalima bit 6e obli kako se to postizava perom, a
zavrleci slova konstluiranih od pojadinih dijerova
bit 6e oitri.
Slova po veliainama reda 1 sa lirinom crta 1/10 iste
su konstrukcije, samo tanja. Prcdnost reda 1 je i u
l o m e S t o i s l o p e . o s l u i i z a . , r a n j e i o p i s i v a n j e .a
za normalno pismo je izbor iirine crta olakian istom
bojom peE i Sablone.
Velika slova imaju manje krivina i lakSe se mogu
n a u t i i Ln e g o - 1 a l a s l o v a . Z b o C t o s a j e u o p i s i v a n j u
crteZa dopusteno upotrebljavati samo velika slova;
poaeino slovo u reaenici vete je za 2/?, odnosno 3/10
od ostalih slova. Tekst se lpak lakge Eita ako je
pisan veliklm i matim slovima.
Decimalni brojevi pisu se jednako visoki kao i cijeli
brcjevi. Dijeli ih decimalDi zarcz, a umjesto ostalih
z n a k o v az a r ' s l i c , m i l i j u n e i l d . p r i m j e n j u j e s e v e n i
mzmak poslije svake skupine od tli znamenke (sr.
80). Razlomci se pilu obiino s kosom crtom razlomka, a brojnik i nazivnik su visine 5/?, odn. ?/10,
dakle kao malo slovo, ali smjeiteni tako da zajedno
jspunjavaju punu visinu H (sl. 80).
Primijeni li se izmedu okvira za pojedino slovo
uvijek jednaki razmak, tekst neae biti jednoliian
ni lijep. Zboe oblina i razliaitih nagiba susjednih

slova ainit ae se kao da razmak nije jednoliaan.

Pismo mora biti uredno i ueodno za oko. To se neae
posiiai jednolikim razmakom okvira, nego jdholikim povriinama izmealu slova (sl. 71). Prema tome,
razmaci izmedu paralelnih cria bit 6e veti nego
iznedu zaobljcnih ili razlniio nagnutih. Razmaci
s e u s p o r e d u j uo d o k a .
Pisanje Sablonama ispod nazivne visine 2,5 teako
ispada lijepo.

3.G IZBADA CNTEZA ZA KIJSEJE

U knjizi ili iasopisu momju svi crtezi biti izFdeni
na isti naain, tj. crte jstog znaaaiamoraju biti iste
lrrine. a sva slovaisle ramjeneiste visine.Tu zakonitosi ote;ava izrada c$eza u raznim omjerima
pove6anja,a dosadnije postojaoni pdbor za c$anje i opisivanje koji bi udovoljavao tim razniD
omjerima. Za crte;e za kliieje ne vrijede standardna mje.jla za crlanje, a uvijek se crta povetano
da bi krisej isp:io ljepse. Ti omjeri crtanja idu od
I :1 do 3:1, a gdj se trati poveaana
toanost,i do
4:1. Tako male grSkena crieZu postaju u klileju
polpuno nevidljiveIzbor iirine crle ovisi o znaaaju$teZa i o njegovoj
gu$oei crta. Treba se ra1'nati prema ve6ini crteta
u knjizi, pa odabirati za gotov klisej:

Red1 Red2
za euste sitne slike za
sirinu crta
za srednje komplicirane slike

{sitno)

0,35

0,3

(srednje)

0,5

0,5

staine slike

(nolmalno) 0,?

0,8

S obzircm na razne omjere pove6anjai na danasnji

novi pribor za crtanje preporuauje se da se Dormalno bilaju samo odredeni omjed crtanja 2 | I ili
3:1, a za te omjerc dani su podaci u tablici 5. za
sve elemente crteza kako bi klileji bili Sto iednc.
lianiji i ljepli. To se moze primijeniti kod s'i'ih

77

lzbor 6irino crto reda 1 i

M.]EF]LO

^ i c m ^ ' . e -?*^
.
rlY ,l

iar^Att

iq 3l

0,3s 0,5 a,'1 4 , 7 1

0,35 0 , 5

0,5

0,1I

t|/.t b)!
,-^ry1gl ,1"2
_-?I4i

,,"/4,7 z,s/ 3t/,'.

tulo

/z.u
7

3,5
.,,2

5
3,5

10

t0
t0
3,5

4,7

'/r.u to/o '/r,uia/a

10

2,4

a,7

,/,

5
J,5 5
5
1,8

M4l

I
a,7 1

<.

TEHNLCKOG
VLSINA
P SMA(]i]O
P o v e l o n o : l r c a o v 'p r e s F a n h r o v n n d
l s l o k n u t o n o s l o v ,p o z c ' l o
5it.o
: i n C e k s ,t o L e . o nr.e

0,1
0,5
./,

Toblco5

a^

M21

1.4l:l

STUPANJSIRINECRTA

.rtat^

,7

t0

l0

2A

20

DUZNE SPREKDANH CRTA

4,7
28
5

t0

R d z m d kz m e d ! d i o n o j n o n F l e d n d k ! f i i

2
I
15

l0

2,8
21

nojilfe crte pd

2
a
t5

2,8
l6
3A

21

.d roih

2,8
t1
1
21 3 0

loinosil.

Criezi zd kLisejcrioni po qornjim podocimd doju ove kLiseje:

N l:1

pe.a: 6.aphas
!u, :Pelikon

t4 21

F.t.

Pertl6-|e.tN.t

l, t1

petd llots stacdttel

rlors 3roco'/re.
lli

1--r

.!q

M 1 : 7p e r o c r t o t e

M 1:1 pero i tui

lo.Ratring

1,121 pero:Ratting

M 2.1pero t tut
*'*"" -'
70

1441 pero.fechnas
tus Pelikan

t'131

M3l peroi tuA

Technos

o
nlcnz vno5t bolo kl<cjo

10
82 Plihjeri

?8

plimjene

sledstava za iusiranje,

(k tirano bcz ret!6o )

1l
c ani poveCano i manjeni

za kliiej

IZBOR SIRINA CRTA REDA 2 I PISMA ZA IZRADU CRTEZA ZA KLISEJE

M1:1

M2:1

M 4:1

M3:1

I
STUPANJ SIRINE
CRTA
a - vidljivi bndovi

0,3
0,2
0,1

0,5
0,3
0,2

l,L

0,8
0,5
0,3

0,6
0,4
0,2

0,6
VISINA TEHNIEKOG
PISMA (r,'r)
Normalno: tckst, Lote
Poveeuo: tragovi p.e-

1,6
1,0
0,6

1,6
1

0,6
0,3

I
D

5
2

12,5
5

10

10

0,8
10

--i

10

t2

16

72

16

10

t2

12

16

20

18

20

1,8

1,6

24

5
20
38

10
18

4
16
30

Istalouto: naslov, poSiitro: indeksi toleDUZINE ISPREKIDAMH CRTA

(2 d)
Razmak, beka
C.tkana $ta
i8 d)
sredi3njica
{15d)

t,2
0,8

I
0,6

1,2

1,0
0,6
0,4

0,6
4,5

12

4,8
9

Iz sI. 82. vidljivo je da se za cfianje .fieta za kliS e j en o z e p r i m ' j e n i i i s \ a k i d a n ! " r a s p o l o : i ! i p r i bor. jpr ',rp)i avedeni u loj qljcr i umanleni na
\el;l:nu c.re;a /a k iiej .nan rozn:m priborom i
Po standardima ISO omjer iirina crta I :0,7 :0,5
n e d a _ pr a k n r " z l i < u u z n a a a J uc r L a k a o : i d n e
odabrane po redu 2 (0,8 :0,4 : 0,2). Crteti u knjizi
(kliieji) ljepli su s veaom razlikom Sirina rta. Zato

2
8

12,5
24

2
8

su u tablici 6. navedeni podaci za crte reda 2 analogno tablici 5.

Popravak crteza za kliieje znatno je olakgan prema
popravcima cdeza za tehniaku dokumentaciju. Ne
trcba bdsati da se pogreska uopae ne vidi. Dostaje
da se pogrelne crte prek ju cinkovim bjelilom ili
bijelom tempera-bojom, a preko te boje moze se i
criati kad se ona osu;i. Razlike u bjelini izmedu
o^je i pap'ra ne sn, 'aju za jz'adu kliseja jer se
prcnosi samo ono sto je cr:rio.

79

PRIWJENJENA NACRTNA GEOIIIETRIJA

4.1 PRO.TICIRANJE

nicu ihedu sjene i osvijeujenoe dijela na ravnini

crranja zovu se srcdi;nja (centfalna) projekcija ili
pcrspcktivna slika predmeta, jer sve zrakc izlaze jz
jcdnog srediiia. Takvo srcdisnje projiciranje ima

4.r1 Pojnovi projiciranja

Projekcija je slilia predmeta na jednu ravninu i
njone se predoiuje oblik prcdmeta. Naaini proji
ciranja razliiiii su prcma iome kaho eledamo na
predm-r ' k.kva pravrll a,"lap gpo-eir'je p imjenjujeno u crtanju. Za tehniku bit ae prikladne
oDe projekcije koje daju dovoljno podatarra za
proizrodnju, a tome zahljevu ne udovoljavaju svi
Zamishmo neki izvor svjetlosti {svijeiu, ;arulju),
naS pogled, zatin prcdmet koji treba projiciraii j
ravninu na koju se projicira, tzv. ravninu crtanja.
Iz srediita svjcilosii Sire se zrake na sve strane pa
obasjavaju rrvninu, a one zrake koje zapnu o Fred*rt (rJ
I i c t \ r r o k u L l n e 1 . d o p . re t i d o r a v n r '
"l
i tamo 6e ostati sjena prcdmeta. SjeDa toike A bit
ac upravo na zraci koja prolazi iz izvora sljeilosti
c i toakom A na predmeru (ietverokut), a na onom
mjestu ralnine crtanja edje zraka CA probada
ravninu. Isto vrijedi i za svc ostaie toike predmeta.
l)roboJirrtrzr .k. koje di.aju p pd-er i iine grtr-

1. srediile (ccniar), izvor zraka (C)

2. prcdmel lioji se proiicira: ioaka, duiina, lik,
1.ije1o
3 ravDjnu crianja na koju se projicira
4. zralrc pfoiiciranja, vidne zrake
i . s l j d u p . o j j c | ! . o g p r F d m F t a .L z v . q r e d : i r i u p . o jckciju u probodislu zraka projicimnja na ravn i n i c 1 1 a n j ai , o z L a ' a L 1 p . i s t . i n el o i k e D ' c d
Sr, drfnJr projekcjl" lii a jp p 'dm.iu u nsra!'.
a njena vetiaina zavjsi od medusobnih udaljenosti
sredista. predmta i ravnine; ulijek je veia od
prcdmcta u naravi- Nlijenja li jedan od elemenaia
syoj polo;aj, mijcnja se i veliiina pfojekcije. za
dutinu su znaiajne dvije ioake, pa ircba odrediii
Cr- Cr
njihovc projckcijc. Za polozaj sredisia Cr
(sL 2) projekcija duzine mijenja se po veliiini. Isto
bi bilo da pomiicmo ravninu ili predmet. Zbog na!.Lenp p 'r jn'ji!osli ni-e s..d:.jL pfojjcrranjr

1 Sredlsnja (centralna) projckcjja

80

2 zavisnost veliaiDe sredisnie projekcije od udatenosli 3rdBta

pogodno za pfedoaavanje i dimenzioniranje predUdaljuje 1i se srediSte u sledisnjem projiciranju,
uz jste udaljenosti predmcla i ravnine projiciranja
(sl. 2), bit ae slika predmeta sve manja i !nja.
Udalji li se do neiznjernosti, postat 6e zrake projiciranja ne.lusobno paralelne.
Prcjiciranjc pri kojem su zrake pmjiciranja nedus o b n op a r a l e l n c/ o ! e s e p 3 r " l e l n o p . o , r r : r a n - e .B r j dovi predmela paralelni ili okomiti mcdusobno u
prosioru bit 6e paralelni ili okomiti i u projekciji.
Plohe predmeta parahrne s ra1'ninom crtanja bit
6e po veliaini jednake u naravi i u projckciji, tj.
predoiit 6e sc u na.avnoj veliaini, a plohe okomitc
na ravninu predoiit 6e se kao crte.
Prena polozaju zraka projiciranja i ra!'nine cfianta mogu poslojdli dva na"ina pafalelnog pfoji.ts

3 Koso pfojicilalje

(sl.3),u kojem
koso ili klinogonalno
zrake pfojiciranja zatvaraju s ravninom cfianja
kut.i. Tuj kut oslaje nepmmijenjen za vrijenc
projicjranja isiog predmeta. To paralelno projiciranje zboe proizvoljnog kuta gotovo se ne
prinjenjuje.
pravokutno,
ortogonalno
ili normalno
r s l .a ) . u k o j e m s u z r a k e p r o j i c : r a n j a
okomite na ravninu crtanja.

Elemenli paralelnoe projici.anja jesu:

- materijalna toaka (I4), odnosno pravac, lik,
-

ravnina projiciranja (ri)

zraka projiciranja
projekcija toake, pravca, lika, predrneta na ravninu projiciranja, a u probodistu zraka s rav-

4 Pravokutno projiciraDje

8l

To je projictranje najprav niJe i najlednostavnije,

veoma pogodno za predotavanje i dimenzioniranj,
pa se gotovo iskljuiivo upoirebljavr u tehnici.

4.12 Pravokutna ili ortogomlna p.ojekcija

(JUS M.40.050)
Pravokutna ili odogonalna projekcija zadovoljava
najbolje zahl.jeve prakse jer bridovi i plohe u projekciji imaju jednake odnose kao i pledmen u n.rravi. Zadovoljcn jc ne samo zahljcv o paraielnosti
i iednakosti bridova u prostoru i projekciji ve6 su
i kutovi u prostoru i u projekci.ji jc.inaki. Pravo
kutna paralelna projekcija poeodn:r je za dimen7 i o n . r c n . c .p a s r z b o g s v o j . h p r e d n o j t r I | . m j F r j u e
za proizvodnju u posonima.
Pravokul.na je projekcija iednostavna. Da se odrcdi
projekcija toake, du;ine, lika ili lijcla na b o koju
ravninu, ireba postupaii uvijck po istom naielul
kroz karaktcristiane toikc puStali okomiio na ravninu cfianja zrakc projicifanja (vidne zrake), pa
edje one probadaju ravninu, tamo jc projekcija.
Te zrakc moeu sc zorno predoiili .lcktriinom baierijom s ostro usnjerenom svjcilolau u tamoj
sobi. osvijelljeno mjesto na zidu je probodisle
ziake s ravninom.

polozaj knjige. Zaitm promijenite polozaj duZine

(olovke) prema ravnini pa ponovno projicirajte
krajDje toake. Vidjel aeie da se veriiina projekcije
nijenja i da onu ovisi o polozaju du;ine prema
favnini. Iz razliaitih polo;aja olovke mozere izvesii
zakonitosti pfavoliuine pfojekclje:
1 Ako je duzina paralclna s ravninom $ianja,
L r L c e n . e n a p r u J , 1 , ^ r .p" r . a l , L
prosioru i jednaho vcliiine. Projicira se u pravoj veriaini.
2. Ako je du:ina kosa prema ravnini crtanja, bil
ae njena projekcija i.o manja Sto je kul izmcdu
duzine i ravninc bLize pravomc kutu, ali ae projekcija biti uvijek manja od duzine u prosioru.
Pfojicira se skrateno.
3. Ako je d*ina okomita na lavnjnu crt.nja, pokiapaju se duzina i zrake projiciranja za obje
l ' - r a k r e r . " . .n, n 1 o r! ' p , o b d o d j u r J l n i n u u
jednoj toaki. Proj.kcija duzine okomile na ravVidimo da se vclitina projckcije duzine nijonja od
pfavc v.liaine preko skfaaene duzine do ioake, a
i,gled projekcijc ovisi samo o polozaju duzjne u
pfoitoru preDa r.vnini na koju se cfta.
osnovna pralila pravokurne projck.ije Gt. 6) jesu:
/ r r k r p , u j i c j . a n ., u k u m i - u
predmei. se nalazi izheilu
-

5 P r a ! o k u l D r p . o j e k c i i ad u t i n e
Neka olovka predstavlja ddjnu, a knjiga ili klupa
ravninu crlanja. Povucite kroz zrak zrake okomilo
na tu ravninu pa odredite probodista za obje krajnje toake i spojite ih. To je projckcija 1.eduzine
na zad.nu rrvninu ql 5. U,.n.te to ..ro z- drLgr

--

crlanja i

u projekciji cria sc onaj dio p.edDeia koji se

vidi u smjeru gledanja.
Na osnovi tih pravila vdjede isti odnosi na predmetu u prostoru i u projekciji. Kad se odredi probodisie zrake projiciranja za jednu toaku predmeta,
treba imuti na umu prostornc odnose tijela, a prema tim odnosima spajati ioake i iako posiepeno
graditi predmet u projekciji. Gornji dsni brid
pr.dmeta na sI. 6. okomit je na ravninu cr'lanja i
njcgova projekcija je tonka. Odrcdimo i.o probod - 1 4 p o \ o j i . D - l l t r p r o l o d ' S r an , m o i . - u v i i n
odrcdivati po rolji. Uznimo gornji hofizontalni
bfid paialelan s ralninom $tanja. Njgo!u liievu

I Projiclranje na lednu rawilu

82

ravnine

(sL 8). Nesio drugo ne moze biii. Ako je durina

okomita na lavninu c.tanja, poklapat 6e se sa zrakom projiciranja jer je i ona okomita na ravninu
i prcjekcija takvc duzine bit ae toaka. Na durini
paralelnoj s ravninom crtanja bit 6e svaka toaka
du;ine jednako udaljena od mvnine, pa te dolljedno tome, prcjekcija takve duZine biti paralelne i
jednaka duzini u prostoru, a duzin zraka projicirmja izmedu odeovarajuaih toaaka u prostoru i
proiekcija jednake. Kaie se da se projicira u naftvnoj veliaini. Ta dva poloZaja s ravninom crtanja: okomiti i paralelni, osobito si1 vatni za tehniiko citarje jer se poloZaji ploha predmeta i !avnina crtanja svode upravo na takve da olakiavaju

toaku odledimo u sjeciitu zrake projici.anja kroz

tu toiku i ho zontate iz p je odabianog probodi5ta, jer on mora i u projekciji biti horizontalan.
Svako drugo probodiste bila bi projkcija na neku
drugu paralelnu ravninu, a mi cdamo na jednu te
isiu ravninu. Tako postupmo za sve karakteristiIne tolke predmeta vodeai brigu o prosiornim odnosima na prcdmetu.
Spomenuto ie da je projekcija slika predmeta na
jednu Evninu. No ravnina ima samo dvije dimenzije, a tijelo koje treba predoiiti ima tn dimFnzire.
Zbog toga jedna pravokutna projekcija re6e biti
dovoljna da se tijelo potpuo predoli, nego trela
prdmet gledati po istom principu kao u sl. 6. s

m"R'm.

I,o<l

t\i\
mt
*.\

lr-J

Au'i

lr

r---_>__-r

l^,"71

l(
ln

n
Ir

1..

7 hoiekcija t ake na tednu

razliiitih strana u razliiitim smjerovima, i projicirati na odeovaraiuaeravnine da se vide svi njegovi dijelovi.Pritom tijelo ne mijenia svoj polotaj.
za svaki smjer gledanja treba izraditi odeovaraiu6u projekciju na ravninu cftanja, okomito na
smjer eredmja, pa 6e sve pmjekcije zajedno dati
potpunu sliku predmta.
Prematome,pri pravokutnom projiciranju na bilo
koju mvninu uvijk se radi o istomr lreba odreditt
probodistezraka s ravDinom crtanja za karakteristiane todke, bridove i plohe predmeta imaju6i
na umu pravilo o pravokutnom projiciranju i o
pmstomim odnosima elemenata predmeta4 . 1 2 1P r o j i c i r a n i e

na jednu

ravDinu

Svako tijelo omdenoje plohama, one se medlusobno sijeku u bridoviEa, a bridori u toikama.
ToIke, duZhe i plohe osnovne su gometnjske tvorevine, pa treba lazmotriti njihove projekcije na
iednuEninu za razliairepolozajeprema favnini
crtanja,ddeai se deskriptivnih pravila pravokutne
projekcije.Pritom 6e se predoaiti svaki polozaj
prostomoi nomalno.
Kad se lolka M projicira iz prostora na ravninu
crtanja z (sl. ?), treba kmz nju pustiti zraku
projicimnja okomito na raI'ninu crtanja; gdje ta
zraka probadaravninu, tamo je projekcija tolke,
oznaienas Mr. Za oslale geometdjske lvorevine,
pa i za predmeie,radi se uvijFk isto jer su oni omedeni loikarba: trate se probodistazraka proJiciranja s ravninom crtanja za karakteristiine toake
Duiina mot prma ravnini imati mzlilite polozajel
noze biti okomita,paralel-a iJi kosa prema ravnini

posao,odnosnoda projekcija bude u pravoj veliaini

jer je samotakva prcjekcija pogodnaza dimenziooirmje. Ako je dutina kosa prema ravnjni crtanja,
bit ae i Djra projekcija kraaa od nje jer dutine
nije sa svoiom projekcijon paralelna.
Sliini su odnosi i za plohe, npr. za trckut (sl, 9) i
krutnicu (sl. l0). Ako j ploha u okomitom polo;aju prema ravnini cftanja, svaka tonka p.ojekcije
predstavlja niz toiaka plohe je! zraka i ploha irnsju isti poloiaj prema ravnini, tj. zraka klizi plohom (sl. 9). Ako je ploha u parallnom poloiaju s
ravninom c anja, bit 6e projekcija i ploha u prostoru potpuno jednake - suLladne, a granitne duzine koje omduju plohu bit 6e u prcstoru i u
projekciji paralelne;predodulu se, dakle, u nalavnoj vellaini. Projekcija kose plohe prcma mvnini
bit te opet manja od plohe u naravi. Vainost okomilog ili paralelnoBpolozaja ploba prerna ravEini
c.tanja vidi se kod kruznice (sl. 10). RotaciFka
tijela ome.lena su djeroEice krurdcama, a za kosi
polozaj krutnice prema ravnini c anja projekcija
je elipsa.Crtati elipset3koje i dugotrajno,pa kad
bi se to moralo raditi za sveko rotacijsko ttlelo,
bilo bi otanje mnogo teze. Pravilni poloiaji (okomiti i paralelni) ne prcdstavljaju nikakvih teiko6s
jer se $taju kao dutine koje su jednake vditini
promjera ili kao kruinice u naravnoj veliEini.
Prcmatrajuii projekciie samo na jednu ravninu
ovako. kako su nacrtane, vidimo da se iz te same
prcjekcije ne moi sa sieurno!6uzakljuiiti polotaj
predmeta,odnosnonjeeovih b dova i ploha u prostoru. Jedino se mote zakijutiti da je polozaj okomit ato je projekcija brida toEka ili plohe durba,
Za odredivanje Fostornih polozaja paralelnih i
kosil bridova i ploha prema ravnini otznja nije
dovoljaa iedna projekcija.

83

r-:

3-l A

D91\ODO
orr

AJ.7(

r"Tl
t/_J

I "'' I
t(
I

l7r

9 Projekcija Uka na iednu ravninu 4 . 1 2 2P r o j i c i r a n j e

ot)7r

na

dvije

ravnine

Pri projiciranju na dvije ravnine mora se siedaii

n a s v a k u l o i k u p r e d a e r a u d v a s m J e r a .n a l p . l e
u j e d n o " n ,a z l L r m u d r u s u m o k o m i r on a . a ! n i n u
crtanja. Zrake projiciranja kroz promaNranu toiku
probadat ae svaku od ravrina cfianja, a ta su pro'
bodista projekcije toake. Da se dobije normalna
pravokutna projekcija, mora se zaokrenuti jedna

l;:<-l
l-i
){
g___)

10

10 Projekcija kruznice

ravnine '4 iita s u donjoj projekciji od projekcijd

do presjeanice (ArAx), a udaljenost toake u prostoru
od donje ravnine 11, aita se od eonje projekcije
do presjeaoice (AA.). Tako se za svaku toiku pred_.d1..l}\nire
m e r a i i l a n j e n p o s r o r n rp o l o 2 a jo d
crtanja, p.ema udaijenosti projekcije na drugin
ravninama c$anja od presjeinice.

Zakretanje ravnina moze se lako predoiili knjlgom

( s l . r l ) . R a v " - a , - o s l a J Fn a m , r u , a . a ! n i n a , r
zaokrene se za 90' prema dolje da padne u jednu
Iavninu s ft2- Kroz toaku A u prostoru prolazc zrake
projiciranja AA, okomito na r, i AAr okomito na
ul do probodista s tim ravninama. Pri odrcdivanju
p r o J e k c i , a .d k o s e j e d l o p r o b o d r s l "
p.o.z
edi
v o l j n o .o d r J e n oj e i d c r 8 o J n r s p o j n"i d. erA
ArA A
u prostoru zatvaraju pravokutnik. Taj pravokutnik
treba da se nacrta i u proslornoj slici, edje zboe
ukosenja postaje paraleloeram.
udarjenosr je loik.
p r o s r o ru o d - a ! n i n e
Lu

Na sI. 12. predoaene su duzine, na sl. 13. Iikovi, a

na sl. 14. kru;nice u karakterlstianim polozajima
prema !a\,aini clianja, i to gore prostorno, a ispod
'e s-'ke normalro Doshje zakreia-J" av 'ne r,.
U p . o s t o r n o m( . t r n r . : . r s t o a k o , e r a \ m n a i
postavi lijevo ili desno prema,:.
U iehDibkom
cdanju najiesai su i najvazniji polotajl bridova i
ploha: okomito kad se b d projicira u toaku, a
pioha u duzinu, i paralelno, kad se brid i pioha
p r o - . . i r a j uu n a r " ! n o - v p i r . n i . e r u o u ; i n e p . o jekcijskih zraka do ravnine jednake, a bddovi u
prostoru i projekciji paralelni. Oblik projekclje
proizlazi iz pravila pravokutne prcjekcije, a svatko
m o i e a ? l ' F i ' e p o l o T " t ep c e d o i i ' r i F d n o s l a . r ' n p o
magclrma i pm!.lnim glpdanj.ma u oba ,mJe,anJ

jer su to paralelne stranice pravokutnika, odnosno

p a r a l e l o s c r m a .Z ! k r - l a - t e - 1 r a \ n : n a p a d ! j u p r o
jekcije projekcionih zraka A1ArA, u pravac, a ta
s p o j n r . r ' b j u D . o J . L ^ i - ao k o m ' ) e n a p r e j - e c n - c u
ravnina xl i -:. Udaljenosi toake u prostoru od

Iz navedenih primjera mo;e se zakrjuaiti da pd

projiciranju na dvije ravnine treba gledati na predmet u dva smiera, od kojih je svaki okomii na ravninu crtanja. Doblt 6e se dvije projekcije, koje se
m,d..obno podudar.ju ler p.edm
n mrra--a
polotaj za vrijeme crianja. Na sl. 15. predoaen je

44':44'
"..
11....AA1 : ArAi

tl

84

Z-kre'.nre

.e }rredonil' knjiCom

isti pledmet kao i na sl. 6, samo na dvije ravnine.

PlostoDe ravnine moraju se zaokrenuti dok obie
ne padnu u jednu ravninu, a to se radi s donjom
ra\a1inom
nr (s1.11).Podudaranjese oaituje u tome
Ito odgovarajuaetoake i plohe predmeta moraju
biti na okomica]D.
4 . 1 2 3P r o j i c i r a n j e

na tri

ravnine

Projiciranje na tri nvnine moie se predoaiti prostorDiD kutom (sl. 16), opr. kutom sobe, a moze
s tai kut sloZitii od knjiga. Sve tri ravnine sijeku
sell b{ki, a dvije i dvrje u presjelnici.Ravninesu
medusobno
okomite,pa 6e biti medusobnookomite
i niillove presjeEdce iijim smjerom se podudara
smie! zEka projiciranja. Te presjetnicex-y-z
prcdstavljajutli glavne dimenzije predmeta: duZinu - Sidnu - visinu. Prostomi kut tEba zamisliti rzrezan po plsieanicama, a pd zakretanju

zaohenut ee se zr prema dolie, a zr nad$no dok

ne padnu zaiedno s mvninom 4.
Prolicirajmo sad totku A u prostoru na tri ravnine
(s1.1?),U smjeru presjeanica,odnosnoosi, pultaju
se zrake proJroranja do probodista s ravnirama.
Prijasnji pravokutnik pri projiciranju na dvije ravnine ponovit ae se tri puta, a svi zajednote s presjeEnicama,kad se ispral'no crta, zatvarati pravokutnu pdzmu. Kad se jedno probodtlte odledi
p.oizvolino, druga su dva odredna prizmom od
zraka pmiiciranja i presjeanica.Udaljenosti toake
A u prostoru od lavnina crtanja jesu:
od rr.,, AAr : A1A, : A-4, : A"0
oa zr...ear:
agA,: A"A,: A,0
=
od 13... AA Ael, : ArA" : A,0.
zakreianjem lavnina bit 6e spojoica {6
okomita
na presjetnicu x, spojnica && okomtta na presjeanicu z, a udaljnost oAy prenese se Sestalod iz

r2 (gore) !'fojetcte
dulana Da dvll. Evltlc
13 (iiiao)
hojekcije
lika na dvtie ra@ile 14 (d6no) Piojekcije krutnlce !a dvije rsmine -

rlt,!r(.

mHm
ffi1

l-ff-l ffft

iJJ]L-A]
L?J
ll

85

t6

r,

l"

^l
7t,
15 Plojckcjje

predn.ta

na dvije ravnine

16 Prostor i krt

0 jer se kod zaokrcnutlh ravnina presjeanica y polavliuje dva pul,. Projek.ije -a rovninu ir i rJ
mogu se povezati i bez lesiara istokrainim trckutima prema a) ili simetralom kuta prena b) (sl. 1?).
Udaljenost toake u prostoru od ravnine cftanja ir
itta se u udaljenosiima dr'rgih dviju projekcija od
86

i zakrct.njc

ravnina

- 1? Projiciranje

ioake Da

si'ojih prcsjetnica (ArA" - &A"l a isto vrijedi za

udalj.no.li od d'ugrh dvrju ravnina (od ., ArA,:

e,e,, oa

EA, : arA'). Prematome,p

pro-

jiciranju na "r
tri ravnine vide se udaljenosti od promatrane ravnine crtanja u polozaju ostarihprcjek.r_aprpmap.n"jn.ni.amas promalranomr2\ ninon

td smjera na predmet, a svaki smjer je okomii na

j"dnu od rawina crranja. U svakom smjeru - podobiva se odeovarajuea projekcija na
sledu dotianu ravninu crtanja, u kojoJ 6e se ispoljiti dvije
o,'F1'rje p'edar'o koji za vrijene proji.iranja
miruje. Tako se postupa za svaku karakteristianu
loaku predmeta. Projiciranjem na sve tri ravnine
odreduja se svaka pojedina ploha u sve iri projekcije i konaano se dobije slika predmta u td projekclje. Zakretanjem raimina rr i ir do polozaja
ravnlne n: dobiva se Dormalna pravokutna projekcija, p.i aemu se podudaiaju pojedine totke, tj.
nalare se medusobno na okomicama, odnosDo ho -

Isto iako vide se ostali odnosi, npr. paralelnost,

okomiiost i drugo prema promatranoj ravnini crianja iz ostalih projekcija.
Na sl. 18. predoiene su opet duzine, na s]. 19. lik,
a na sl. 20. kruZnica u karakrefistianim polo;ajima
s ravninom cftanja, gore prostorno, a ispod toga
normatno nakon zakletanja ravnina. ParalelDe plobe i bridovi jmat ac jednako dusaake zralrc prcjiciranja do probodGta s ravDinom c anja s kojima
su paralelne, a pa.alelne duzine u prostoru imst
te paralelne i iste projekcije.
Po optim razlozenim pdncipima pravokuine pro"k ij" rled" se D-: proir.:rsnju na fl ravn:ne u

t7r2i tr,rr

t3 P.ojarc'ja du)inc u nTl i'liT

lro.o-"jima pr,.ma ran.n"mJ

.-tanja

l9

n72,r&t t'

20
rg feore) Prcjekcjja

lika

u razliiitim poloiajima prema ravninama cdanja - 20 {dolje) Plojekcija

ztiaihm porozaj'ma prema lavninama crlanja

zontalama. Na sl. 21. po tim naietima predoien je

isl.i predmel iz slike 6.

poglda
4.124 Smjcf
Projekc'ja

i nazivi

Dosad su prihazane projekcije na jednu, dvijc i 1d

ravnine. No na predmete se moze gledaii i s drugih
strana, okomiio na druge ravnine, pa se dobivrju
novi pogledi. nove pralokutne projckciie. Trcba
zamislili npr. neki predmei usred pravilne sobc ili
pfavilnc vclike prizme (sl. 22), pa ga projiciraii na
s v e z i d o v e , o d n o s n os h a n i c e p d z m e , t j . p r o m a l f r t i
ga po ve6 poznaiim naaclima pravokutne projekc i j e s p r i j e d a , o d o z e o ,s l i j c v a , z d e s n a ,o d o z d oi s | I a ga, a da prilom predmct ne mjjehja svoj poloraj.
88

kruznice u ra-

Na svaku ravnjnu sobe ili prizme r' do i6 dobit

ic se po jedna projekcija u smjeru navedenih poglcda na prcdmet, a iakve mealusobno okomiie
favnine crianja zovu se glavne ravnine crtanla.
Daljc treba zamisliti sobu ili pdzmu razrezanu po
prcsjeinicama zidova. odnosno stranice i zaokfcnuti sve zldolc ili straniccprema slici dok ne padnu u jednu ravninu sa r:r. Na sl. 22. predoien je
E o r e p o i - l - k r r ' v r i ! r j - r d v n ' n d .L . r . d n i r a z ! i j e n e
'
. , a d o l l e P U L P u n o" a z v i jeDe sve ravnine u polo;aj lavnine itr. llako nastaje
slika predmela u pralokutnoj projekciji. Ta srika
rrora se smjcli.ili na lormat papira pravokulnog
oblika, a takvim se slikama predoauje prcdmei u
ovdjc je predmet predoien sa aest projekcija na
a c s i r a v h i n a c r i a h i a . ; t o n i j e u v i j c h p o t r e b n o .Z n a -

21 ?mjicileje

mo da za proizvodnju imamo predoien

najaeaaes manjim bmjem plojekcija.

prdmeta na tri $vnjn

prcdmt

Za tehdtko crtanje nisu vazne udaljenosti predmeta od ravnine crtanja; za poloiaj predmeia odabiru se takvi polozaji da njegove plohe i sredignjice
budu na neke ravnine crtanja okomite, a s druCima
pamletne. Prema tome, proiekcije okomitih ploha
za odabrane polda:e bit te crte paralelne s prcsjednicama ravnina. Kal<o ae za pravilne poloial'e
rauina biti prsjeinice horizontalne i vertikalne,
bit ae i projekcije ploha okomitih na ravnine crtanja ho zontalne i vertikalne. Buduci da udaljenosti dsu vazne, a okomitost ploha moZe se zakljuiiti
prcma njenom horizontalnom ili vertikalnom polo-

,aju projekcija bridova, potpuno s izostavljaju

presieinice ravnina. Time se pojdnostavnjuje slika
jer se crta samo predmet. Na sl.23. Dacrtana je
prizma u dimetriinoj i pravokutnoj projekciii na
svjh aest elavnih lavnina crtanja, kako je uobiiajeno u iehnlakom crtanju (bez presjednica ravnina).
Kutovi su oznaleni brojevima, a smjer pogleda
prema dosadasnjim indeksima ravnina n rimskim
brojevima. U svakoj od projekcija upisan je Djezin
naziv i oznaka. Zakretanje ravnina treba zamisliti
kao na sl. 22Svakom snjeru pogleda i svakoj projekciji odeovara jedna ravnina crtanja na koju se prednet
projicira pravokutno. Glavnih Sestpogleda na predmet (s1. 23) daju ove projekcijel

89

i\.

il---1

tl

l.-1

22 Preldapanle glal'rlrh Evnina crtania

3. pogled s ltjevog boka

4, pogled 3 desnog boka

90

u
u
u
u
u
u

smjeru
smielu
smieru
snielu
snjeru
smlelu

I
U
III
Iv
v
VI

{osi z) daje tlocrt

(osi Y) daje nacrt
(osi x) daje desni bokocri
(osi r) daje lijevi bokocrt I
(osi z) daje gonji ttocrt 1
(osi y) daje sfrznji nac r

T
B
Bi
T!
Nr

ita?t

l//l
| *''*
|
I sr,.L.co I

.,r1 -- ---.-

t*"

tl

sy--;4;716
trl

J"*t,
23 Smje! sledanja, nazjvi i oznake plojekcija

Na primje ma sl. 22. | 23. trcba uotti pravila o

podudaranju projekcija I dimenzije vidljive u pojedinin prcjekcijama.
Podudaranje se sastoji u tom ilo spojnica projekcija iste toake u naotima i bokocrtima mora biti
na hodzontali koja je okomita na presjeinice izmedu ravnina 2 3 4-6, a spojnica iste toike u nac$u i tlocrtu mora biti na vertikari koja je okomiia
na presjeanice izmedu ravnina 1 2-5. Isto vdje
di za bridove i plohe: jedna projekcija prema drugoj ne noze pasti izvan ho zontala, odnosno ver,
iikala krajnjih toaaka dotianos brida iii ptohe, ij.
jedna projekcija prema drueoj ne moze biti pom a k n u l a .j e r l ' J F l o z a v r i l e m F p r o . r . i . a n j a m l r L l F .
S koje god strane eredamo na tijelo po pravilima
pravokutne p.ojekcije, njeeove totke, bddovi i
prohe moraju se projicirati tako da se podudaraju.
U svakojod p ojek"i-a v'o li'F su dvite dimenzrjF,
jer je projekcija slika predmeia na ravninu koja
ima dvije dimenzije. Te dimenziie vide se u viie
lrojekcija, svaka u tetiri od Sest nacrtanih projekduzina u nacrtima i Uocrtima
Sidna u tlocfiima i bokocrtima
visina u naotima i bokocfiima.
ti svakoj od pojedinih prcjekcija mora - s obzi,
rcm na podudaranje - dimenzija koja se vidi u
vise prcjekciia biti po veliaini jednaka u svim proj , k c i j a n a a p o s - a S ' a j ui " h - l l u r o r i z o * r r l a i v . .
tikala, odnosno Sidna izmedu tlocrta i bokocrta
prenesenalukom kako je jasno vidljivo kod razvijenih mvnina na si. 22. Nelednaka Sirina u tlocrtu
i bokootu je najteiia greika poieinika.
Sto vrijedi za cijeli predmei, vdjedi i za svaki dio
predmeta, npr. za njegove provrte, rebra, izdanke
i sl- Projekcije pojedinih dijelova predmra moraju se takoder podudarati i iz nacrtanih projekcija moraju biii jedan ili vile puta vidljive dimen,
zije dijelova.
Osim na Sestelavnih ravnina oianja prema st. 22.
i 23. mo;e se, po potrebi, gtedaii na prcdmet u
kojem drugom smjeru i projici.ati videni oblik na
pomocnu ravn'nu cr.tanja posiavljenu okomto na

smjer poereda, a paralelno s plohama kosog d.ijeta

da se dobije prava veliiina toe dijela. TaKve p!moane ravnine projiciranja zovu se stranocrri. Dosljedno lome, neograniaen je brcj ravnina crtanja,
a time i projekcija.
C l " . n F p , o . p k " ' _ er a p o r e o u l us e n a , r l e z u u s m , slu obrazrozenorl zakreianja ravnina tako da se
podudaraju (sl- 24). Pogled straea na predmet moze
se jednako smjestiti nadesno ili natijevo (cdkano),
, postupa se prema raspolo;ivu prostirruKad se predoduju predmeti u vi3e projekcija De
crtaju se spojnice odgovaraju6ih toiaka (sl.2b-1),
dok se sredisnjice iesio f.ovlate krcz obje projekcije (sl. 25-2), aii to nijo kruto pravilo. To se iini
ierte kod manjih predmer r kad su projekcije smje-

4.125 Analiza

projekcija

Projiciranjem na razlilite ravnine crtanja predoiuju se lste plohe predmeta u :szlititim projekcij " m " . K a k o a e s c p r e d o e i l i D o l e d i n ap l o h a , z a v , s i
sdmo od njenos pol^'aja p.ema dotienoj ravnini
crtanja. Prcdmet prema sl.26, predoaen u dimet anoj projekciji, ima oznaiene kutove i vidljive
p ohe. U isloj je qlr.i p.ikazano krko se pro-icira
pojedina ploha, bdd i kut u nacrlu, tlocrtu i boPlo\a A rl-2-3-{-5-6, p,ralelna je s ravninom r.
i projicirat ae se u nacrt u pravoj velininj 1ok je
na ,i i rB okomita i projicira se u tlocrtu i bokocrru
kao duzina. Ploha B (3-4-10-9) paralelna je s tlocltom i predoiuje se u pravoj veliiini, a na nacrtnu
boko,-hL ra\ninu jc okomia. pa sp predoauje
tao crta. Plohe C i n paralelne su ., bokocrtom pa
ae se tamo vidjeti u pravoj veliaini, a Lr ostale
ravnine crtanja su okomite i predobuju se kao
duzine- Ploha D je kosa prema ar i ftr, pa ae se
p o'.ri.airkao ploh. ali 'e u pra!oj \elii -r, vei
skraaenoi na ', je okomita, pa 6e njena projekcija .
\ra tloc nu ravninu okomiti su b dovi 6-1, 4-b,
3 2, 9-8, 10-11, 12-? pa te hjihova ilocltna projekcija biii toika. Isio tako su na r, okomiti bddovi

9I

:--'

4
t--t,t*t

L_
T

24 Raspofed projckciia

25 Podudar.nje

pxojekcija ne istiae se spojnicamr

26 Analdza eleherata

92

odeovarrjui'h

u pmvokutnoj projekciji

toaalra, izuzev srcdi

2? Anauza ploha pred;eh

c,

u pravokutnoj projekciji

g
V
q

4"'z
28 Predmet za aaalizu

1-7,2-8, 3-9,4-10,5-11,6-12pa ae l njihova naclina

projekcija takoder biti totka. Kao toEka projicirat
6ese u bokocrt bridovi l-2, 4-3, 70-9,7-A.
Bridovikoji su paralelnis.aninama crranjapredotit 6e se u pravoj veriiini. To su u tlocrtu 1-2,

4-3, 10-9,?-8 (durine), 1-7, 6-12,5-11,4-10,3-9, 2-8

(sirine); u nacrtu l-2, 4-3, 10-9,7-8 (duzine), 1-6,
2-3, 5-4, 7-12, 11-10,8-9 (visine); u bokocrtu 1-?,
2-8, 6-72,3-11,4-70,3-9 (tirine), 1-6, 1-72, 24, A-9,
5-4. 11-10 (vis:ne).Kosi bddovi prema ravninama

93

!9 Predmet za analizu

30 (qore) Projekcije

g4

se moraju podudalali

3t (do,je) posresan smicgtaj projekcija

predmeta

i nejedbake isre djmenzije

cdarja predotit te se skraaeno. To su bridovi 6-5

i 12-11 u ilocrtu i u bokocrtu.
Na sI.27. prikzan je kohpliciraniji
predmct u
izometdinoj i pravckutnoj projekciji s oznaienim
plohama koje su vidljive u prostornom crtezu. Za
vjdbu shvaaanja potrebno je pokazati plohe, bridove i toake pojedine projekcije na prostornom
criezu i obmuto. Isio tako treba uiiniti za prcdmete
na sl. 28. i 29.
eeste su greike poietnika u nepravilnom smjeataju
projekcija i nepodudaranju istih povriina i bridova
u razliaitim prcjekcijama. Iz prethodnog izlaeanja
proizlazi, na osnovi preklapanja ravnina, da ista
toaka predmeta u tloc$ima i nacrtu mom biii u
okomici, a u nacrtu i bokocrtima u ho zontali
(sl. 30).
Tokoder. islp orrenzije pfedmp ., vidljive u vise
projekcija, moraju u Bvim projekcijama biti iste
(sl. 3U. Isto j tako poereino ctanje bokocrta uz
uoc* (sl. 32) ili drugi smjeitaj projekcija (sl. 33).
Sve projekcije predmeta moraju biti na istom listu,
a poaetnici katkad u nedostaiku mjesta okrenu lisi
biljeUnice ili papira i na drugoj strani crtaju pojedine projekcije. To je posresno jer nema prcsteda
o podudaranju i oteZava se predodrba predmeta.
U takvom sluaaju treba na istoj strani naslaviti
list i na tom nastavku nacrtati potrebnu projekciju
da se podudara s ostalima.
4.126Dimenzi j e i
predmeta

srediSnjice

Da ne bude zabuna, treba utvrditi 3to je na predm e t u d u ; i n a . : r o i i r i - a . a i t o v i s : n a .T e d i m e r z ' j e ,

koje ima svaki predmet ili dio predmeta, odnose
se na polozaj predmeta u kojem se on crta. Polozaj predmeta osraje za vrijeme crtanja nepromiipnian

iFr

hf6.lmar

hir!,iA

Dutina je horizontalna udaljenost krajnjih toaaka

u sm'ecu rijevo-decno.odaosnou smjeru osi x

32 Bokodt

se ne sdrjesta u

tloo.t -

(sl. 22). ozna.uJ se stovom 1. Sirina Je horlzonlalna udaljenost krajnjih ioEaka u smjeru naplijed-nairag, odnosno u sDjeru osi y. Oznaiuje se
Visina je vertikatna udaljenost krajnjih toaaka
p , e d ^ e r a u s m J o r - e o e - d o l J e .j - u . m j a r u o s i z .
O,naiuje se srovom h.
Kako tijelo za vdjeme projiciranja diruje, a za taj
polotaj crtanja odredene su njesove dimenzije, u
pojedinim ae se projekcijama vidjeti:
u naotima duZine i visine, a projicira se u smjeru
Sirine ili osi y;
u llocrr'aa ouzine i sirine, a projicira se u smjeru
visine ili osi zj
u b o k o c i m a S i r i n ei v j . - n e . a p r o j , . i . a s e u s m j e r u
duzine ili osi x.
Mnogi strojni dijerovi su simetriini, tj. moeu se
ravninama podijeliti na dva poipuno jednaka dijela.
Simetdanosi se prikazuje simetralom ili sredianjicom. To je zap.a\o prFs:eini.a Blavne 'avn:ne
c*anja s ravninom koja dijeli predmet na dva
jednaka dijela.
simetdinost se utvduje u smjeru dimenzija predmeta: ravnina simeirije postavlja se okomito na
duuinu (u smjeru ravnine 3 - yz, sl. 16), okomiio
na sidnu (u smjeru ravnine 2 : xz) ili okomito na
visinu (u smjeru ravnine 1: xy). Prema tome,
predmei moze biti najvi3e trostruko simetritan jer
ima samo tri dimenzije.
Simetdinost po duzini (okomito na duzinu) predoaena je veftilalnom simeiralom u Dacrtima i tlocrtima jer sredisnjica mora biti okomita na duiinu
u svim projekcijama gdje se duzina vidi. Simetritnost po lirini prcdoaena je sredisnjicom okomiio
na Si nu, a to znaii hcdzontalnom u tlocftima, a
ve{ikalnom u bokocriima. Konaano, simeirianost
po visini predoiena je horizontalnom sredignjicom
u nacriima i bokocrtima jer je taj poloraj okomit

33 Smjestaj projekcija ne odgovaE ispravnom sEjeru CledaDja

3?

34 Osovina je tfostruko slmetrllna

Osovina prema sl. 31. moze se podrjeliti u dvije

jednakc polovicci po dutini u smjeru ravnine crianja 3, koja je okomita na duZinu, na lijevu i desnu
porovicu (2), po ;irini u smjcN ravnine cri.ahja 2,
koja je okomiia na iirinu, na prednju i siraznju
polovicu (nije nacrtana), i po visini u sDjeru ravnine otanja I na eornju i donju polovicu (:l). Prema tome je prikazana osovina irostruko simetriana.
PIi crtanju u ortogonalnoj projekciji valja nacrtali
l v e t r i s r e d i s n j i c e :z a s i m e t r i i n o s i p o d u z i n i s r e disnjicu 2-2, za simetrianost po visini srcdisnjicu
3-3 i za simclfiinost po iirini sredi;niicu 1-1, tJ.
uvijek okomilo na dimenziju po kojoj je predmei
obiiaj je da se crta sredilnjica i za dijelovc p.edheta koji su simeiriani, npr. za provrte, rcbra i sl.
Kod predolene n ovjne imF riini su ) i,povi, p
ae se i z:' njih nacrtaii sredisnjica za simeiriinosi
o o d . 7 i n i 2 - 2 . r z - s i m e r ' i i _ o s lp o \ , i n i i ! ' s i n :
vrijede sredilnjice nacrtane za cijeli predmei.
P r e d m . ' p r F m r s l . 3 5 . s i m e l r i a a . Ij e s " m o p o i i r ' r
- a v n i n 'h ' i p u d J l i n i r - \ n i n o r " . d o } p o t r i n i
nije simetriaan. To je dvosimeiriaan prcdmet, pa
se u pravokuinoj projekciji za simetrianost po si
rtni mora nacrtati sredisnjica 1-1, a za simetrianosi
po duZjni srcoisnjic" 2-2 Ko.o od,era-a p-jzri.
prema sl. 36. simetriana je jednostruko, samo oko-

@"

mito na iirinu, pa L1pralokuinoj pfojekciji dobiva

lcdnu srcdilnjicu 1-1.
Svc kruznice (provti) imaju dvije 'nedusobno okomiie sredisnjice, koje preraze simctdaan dio rcdovjlo za 2 do 3 mm. Za manje k.uznice i provrte
crta se sredignjica punom crtom b.z normalnog
prekidanja u ota ioaka dta. Tc okomice vuku sc
picha obliku predheta: kod rota.ijskih prdmeia
bil. ac s.ediiniice kiuzDe j radijalne, a kod ietvrlnstih horizonialnei !eri'kalne (sl.3?).
P r i c r t a n j u s r e d G n j i c ai m a o d s l u p a n j a u p r a v o k o d
a c s t i h c l c m e n a i a :k o c k e , p r i z m e i v a l j k a . S v c s u 1 o
lfosiruho simetriini predmeti, pa je bas zbog nji
L .' v . - - c s l a l o s ' i o b . - . d d : e n e . r t r s r e d r s n J r ap o
visini, tj. ho zonialna sredilnjica u nacrtima i bokocftima (sl- 38), vet samo sredisnjica za simirianost po du;ini i Sirini.

1.127 Vjeibe

u shva6aDju

nj
gc

N(

projckcija

Shv.raanjc projekcija osnovno je znanje u tchni

ikom crtanju i u iom mora svaki i.ehniaar r cria.
biii siguran. Najjednosiavnije je ptu\'odiu vjezbe
s kutijama Sibica na kockastom papiru. Dimenzijc
su olp.ilike 5:3:1, a plohe mozerno z,mirljali

U
ik
tel

Mz
pu

Na
35

36
35 Dvosimetriian

96

preddet

3{i JednostrukosimetrjiaD

Dredmel

dr,

pol

s/|\

A-IE
37 Sredilnjjce

se olaju

prema obliku

lredmeta:

38 Kod iesdn lredheta

kod okruglih krutne

ne vuku se

obojene: crveno prednju plohu s eiiketom i straznju, njoj paralelnu plohu sivo, lijevu i desnu plohu
gdje se iibica pali, a modro Cornju i donju plohu
n a k o _. : e k r l j J a o r \ a r a . A k o s e p l o h . p r o j ' c i r a L
naravnoj veliiini, treba je Sralirati odgovaraju6om
bojom, a projicira li se kao duiina, valja povuai
tu duzinu odgovaraju6om bojom plohe. Zattm treba razliaito sloZiti dvije i tri kutije iibica, nacrtati
s1o;eno olovkama u boji. Drugi poletntk ili sm
crtai koji vjeiba neka sutradan posto je izradio
crtet opet slo;i kutije iibica. Te vjezbe lako provodi svaki poiEtnik dok mu projiciranje ne posiane
Nesto slozeniji naaini za vjezbu i kontrolu znanja,
odabrani u ovoj knjizi, jesu svakom pdstupaani
naaini pomoau sedam eremenata i ;ice. Postoje i
- a z : i : l r o r u g i n . r ' - r a ' a z v ' j a n F s h ! a i a n j ap r o jekcija, npr. pomo6u oblikovanja pledmeta od plasielina, izrezivanjem predmeta iz kartona na bazi
U zadacima iz tehniakog crtanja, izdanim u posebnoj mapi, navedeni su mnogl naaini kako da se
razvija shva6anje i provjeravanje znanja iz tehnilkos crianja, pa 6e uz tumaienja u knjizi vrlo
dobro posluZlti svima onima koji se zele baviii
iehnikom, jer svi od moraju biti sigurni u shvaa a n j uj e h n i i k i h c r t e ; a .
Mapa sadr;ava iz ovoe poelavlja ove skupin zadaiaka: analiza projekcija, pravokutna projekcija
iz prcstorne predodzbe, nepotpune projekcije, dopunske prcjekcije, iztezi j, o&ezi rotacijskih tijela,
savijanje tice, rezovi profila, ispEvak crtda i crNa sl. 39. predoaeno je sedam jednostavnih elemenata koje moze svatko sam izraditi od kartona,
d r v p r ai l b : l o l F g a . T o s u k o c k a . k v a d r a l n a p r i z m a
v i s i n p2 : 3
p u t a k d o k o c k a .p r a v o k u l n a p r i z m a
polovice kocke i vislne 1 i 2 puta kao kocka, dija? TEITNICr{O CRTANJE

F
ffi

i ftdijalne,

kod ictvttastih

horizootalne

e srediSnjice po visini

eoDalni presjek kocke i varjak, dimenzija kao

kocka. Za modele uaenika neka stranica kocke
bude 25-40 mm, dok za Skorske modele 'heba da
je sio veaa (do 150 mm). Na s].39. modeli su obilezeni rednim bmjevima i nacrtani u izometicnoj
projekciji, a pokraj te prostorne slike u pmvokutOd tih sedam elemenata mogu se slagati razliiiti
predmeti, upotrebom svih ili samo nekih elemenata. Tako slozeni predmet treba nacrtati u pravokulnoj projekciji, a kasnije iz crtza u pravokutnoj projekciji opet sloziti prcdmet. Kad imamo
predmet u prostoru i njeeovu oftogonalru projekciju, treba izvraiti analizu toaaka, bridova i ploha
izmedu prostora i svih triju projekcija, pokazujuai
svaki deialj u svim projekcijama i prostoru, i
obrazloziti zasto se projicira u pravoj veliiini, kao
duzina ili toaka, ili skraaeno. Vazno je da se ponovi, pa makar i sto puia, da se neki detalj p.ed
meta projlcira u pravoj veliiini ako je paraleran
s ravninom crtarja, a kao tonka ili duzina ako je
okomil na ra\ninu crlarja. Plohase nikad ne roze
projiciraii kao toikal Kad se sastavljaju predmeti
od tih elemenata, ne diaju se sljubnic elemenata;
predmet istih dimenzija, sastavljen od viie elemenaia, predoiuje se samo svojom konturom, kao da
je od jednoe komada.
Predmet u pmstoru treba sastavljati prema zadanjm pro-ekc:jamr na ovsj na.in lsl.40): najprjje
treba ustanoviti glavne dimenzije, tj. koliko jedi
n ' c a \ : l r a n i c a k o c k e ) i z n o q i d u z r n 2 .s ' r i n a i ! i s i n a .
Prcma iim mjerama i obliku u prcjekcijama trcba
birati elemente, i za svaki provjeravati obrik u sva
tri smjera gledanja: tlootu, nacrtu i bokootu. Uvijek treba voditi bdeu o svim prcjekcijama. U kojem smjeru heba sledati na pojedinu prcjekciju
da se iz nje izvede druea projekcija, predo.eno je
na sl.40. p.o.torno:s ra,viienj- rawinama. a
to isto naznaaeno je u p mjeru sloienog predmeta.
9?

trtr -,".-EE
Ntr
n1 ,sttr

$m

uslf sE

EE EFt
Hn
ET
r)
H"
L-lL-i
tr
1
2-

kockt:
rttztu:

drr|tu.
d.larnd | llrlna

56.
| -

'h. ttsrd
1, si'i4
1
orlzmr: drZIM r. 3rnm t!. o|slm 2
ptcshtend
atjosonttro
koiat:
pramlerd o1s1ne I
taatk

1. a|a|^a 2

39 Umenti za vjZbu rhvaeanja

t'

a
T

|-_+

F+

1)T

40 Postupak pri gastsvlranlu pEdmeta prema dtezu t alrallza prorekclla

Preporuiuje se da se predmet gradi u jednom

smjeru, u visini ili hodzontalno.
U primjeru sl. 40- predmet je graden u visinu. Buduai da je dolje tloclt i dacrt pravokutnik dimeDzije 3, a bokocrt kvadrat, bit 6e prvi element
kvadratitna prizma visine 3 (vidi Iazu 1). Treba
provjeriti oblik u sve tri projekcije i upamtiti koji
je dio uzei od nacrtane projekcije. Prclazi se na
susjednr clement - faza 2): kvadratiana prizma
do ukupne visine 2. Njen se smjestaj najborje vidi
u nacrtu. Treba kontrolirah obltk i smjStaj ispravniln gledanjem u sve tri prcjekcije. S elementima
3- kocka i elementom 4 - valjak postupa se jednako. Time je izgraden dio predmeta u visinu. Sad
se zapotinje sasiavljanje prednjes dijela oslanjaju6i element 5 na dosad sastavljeni dio pledmeta.
Iz tlocrta i bokocrta vidi se da to mora biti pravokutna prizma duzine 2, Sidne 1,/2.Trba je smjestiti
prema tlocrtu i opet kontrolimti
u svim pmjekcijama. Na nJu se naslanjapravokutna prima, vi
sine 1 - faza 6, a na ovu dijagonalni presjek kocke
- faza ?. Polo;aj dijaeonalnoe prcsjeka kocke najjasniji je iz bokoc a.
svaku plohu
Na kraiu t.eba redom kontrolirati
p!dmeta pr@a tlocrtu, nacrtu i bokocrtu da se
provjei podudaranje izmedu predmeta u prostoru
i pmiekcije. Kad se pokazuje svaka ploha u pojedinoj projekciji, nije dovoljno zbog mnogih c$a
pokazati samo pNtom na plohu, ve6 je treba kontinuirano obiei po njenoj kontud dok se ne vrati
na polaznu toiku, a ako s projicira kao du;ina,
treba toano pokazati odakle i dokle sete.
U zav*noj fui (?) prikazan je cijeti predDet, izrallen prema zadanim projekcijama. Za analizu su
odabrane neke toike (oznaaene velikim slovom),
bridovi (rnalo slovo) i plohe (veliko slovo). Ne trcba
zaboraviii ispravan smjer eledanja za pojedinu
projekciiu. Toaki D u prostoru odgovaraju toike
Dr,e,N u projekcijama. Brid ar je u tlootu toIka,
i zbog toea mora biti okomit na tloclt. To je tle6i

od lijvoea kraja. U nacrtu i bokocrtu vidi se u

pravojveliaini jer je paralelans nacltnom i boko'$tnom ravninomcrtanja.Brid b.:je u nacltu toEka,
dakle okomit na nacrtnu raninu crtanja. U prostolu ,e prema nacrlu u visini 2, a od Iijevog kiaja
udaljen za 1 U tloc u i bokoqtu u pravoj je veliahi ier ie pa$lelan s obje ra\DiDe. Slitno vdjdi
i ze brid ca.ProhaE u prostoruprojicilat te se kao
hajnja lijeva ploha,i to u tlocrtu u pravoj veliiini
\ le! ie s njim paraielna,a u nacltu i bokocrtu kao
ddina jer je okomita na te ravnine. Duzina te
plohe vidi se u nacdu i ocrtu (l/2), a Sirina u o; crtu i bokocrtu (1). Ploha F vidi se u pravoi veliairi u nacrtu jer je paralelna s nacrtnom fa\afnom
crtahja.U tlocrtu je crta duzine 2, a u bokocrtu
takodercrla vrsine2 jer je okomita na te ravnine.
PlohaG paralelnaje s bokoc om, pa 6e se tamo
plojicirati u pravoj veliaini, dok te u tlocrtu i u
, nacrtu biti duzha jer je okomita na te mnina
Ploha H ie kosa prema tlocrtnoj

i nadtnoj

mvnini

' crtanja,pa ae njene projekcije biti ploh u skatenoj velibini. Prema bokoc

u je okomita i proji-

cirat ae se kao crta. Dimenzije te plohe treba gledaii u dvije projekcije: u bokocrtu vidi se duzina
kosine, a u nacrh.l i tlocrtu Birine,
Kad su ochedeni toeka, brid ili ploha u jeddoi od
projekcija, lako se konbobaju na o$ovi podudamnja druge proiekciie: kminje toake nac*a i
bokocrta moraju biti u horizontali, a nacrta i tlocrta u ve$ikali.
Na sl. 41. i 42, zadaI] ie niz pdmjela; svuda je
predmet pledoaen sa td plojekcije, pa trcba iz
elemenata prema sl. 39. sastavitl p.edmet, kontrcli.ati ispral'Dost i analizhati pojedi.ne totke, blidove i plohe ka.ko je nstumateno sl*om 40. Trcba
postiai da svatko iz projekcije stvori prosto.nu
predodzbu pledmeia i da utvrsti dosad rastumaaene pojmove o projekcijama. Crtanje takvih prn
mjera bir ce lakle na kockastompapiru.
za daljnji naain vjezbania u shvaeanju projekcija
uzeta ie Iazliaito savijena Aca duga oko 400 mrL
Tu je za jedinicu uzeta duzina od 50 Em, a plema
tome Zica ima 8 jedinica. Prijevoji i lukovi uzeti
su u poaetku i na kraju plve, druge ili treae jedinice, pa treba paziti da savijena Zica u prostoru
bude razmielna crtezu.
Savijanje treba podeti od iednog kraja. Pritom tre.
ba dobro paziti na podudaranje projekciia i svaki
prrjevoj provjeriti u wim projekcijama, uz ispravan smjer Cledanja.Uvijek je pos jedi istoi okomiti brid prcjicirat 6e se na jednu od Iavnina kao
toaka,a s druge dvije lainine mora onda biti paraIelan i prcjicirati se u naravnoj veliIid. Kosi bdd
na raninu projicirat ae se skra6eno.MoZebiti kos
na sve td ravnine crtanja, ili je s jednom lavninom
paralelan, a kos na ostale dvije. Za to rjesavanje
t.eba ponoviti projkcije duzina na tri mvnire (sI.
18) jer se Zica ughnnom (izuzevlulove) sastoli otl
kombinacija takvih duiina. Za poaetak je dobro
nacltati kombinacije od dvije kocke i valjka, pa
zicu savijatr po bridovima. Takve zadaae Zicom
naraze primjenu pd instalaciji pamih cijevi, cenlralnos Brijanja. elektriinih vodova i druedje.
U si.43. zadana je tica sa td projekcije. Kako ie
tlocd paralelan s presjeinicom x jr j hodzo!talan, a bokocrt B presjetnicon z je! je vertikela{,
mora cijela ,ica biti paralelna s nacrtnom ravninom crtDja u koiu se projicira u naravnoj veliaini.
Lijewi kraj ;ice je ravan u durini 3, a buduti da su
nacrtDa i tlocrtna pmiekciia paralhe, mo.a ta
dutna biti okomita na bokocrt gdje se projicira
kao toaka. Dalji p jevoj u durini 2 okomit je na
tloclt gdje se projicira kao toaka, dok se u bokocrtu kao i u nacrtu proiicira u pravoj veliiini. Nastavak u duZini 2 je, kao i lijevi kraj, u Favoj ve.
liaini u nacltu i tlocrtu, a u bokocrtu ie projekcija
totka. Posljednji dio duzine I opet ie okohit na
Uocrt. a u nacrtu i bokocrtu projicira se u pravoj
veliaini. Savijena iica u prostolu gledana sp jeda
mora dati nacrt, gtedana odozgo tlocrt, a Cledane
sl'jeva bokocrt nacrtanih duzina. U darjnjim projekcijama nete se prcjekcija okomitih dijelova Ace
oznaaivati toCkom.
Na sl. 44. odabranje slo;niji sluasj sdje su p!ij*.
voji u viie ravnina. P.ema nacrtu, polevsi odozgo,
99

r\n
ntLl

HH

HH
H

r|-l

J\

riil
Hl

HH

ilrI fu Rh
cffi

TTTN

Ff,'fl

H'
..n[x AH
/t tHtT--11
t+

&h
Effi

Ft\
fl-n l|fTn

qr
Rr+
ul |.--ln

fr.

fur
L_ts

fT-lE

FT-l rl1,t

F tr-.'.

|ft I trit
v-f ll llnln r,xTllrrrltl
.{il
--{il
'-\,{r

[rH

ftr..
41 Pnimjeri

zica je u prvom dijelu okomita na bokocd, a paralelna s nacrtnom i ilocrtnom lavninom crtanja. U
drugom dijelu okomiia je na tlocrt, a paralelna s
nacrtom i bokocrtom. Zica se savija prema tim
zakrjutcima. Promotd li se treai dio, iaj je kao i
prvi. eetvrti dio je opei kao i drugi, a peti kao
100

fr#=
M
--tl

t__J

rnil
------Ei.lf

r1-r I

12
zd vjctbu

prvi i ireai. Zica je doue paralelna s nacrtnom

ravnihom crtarja, Sto se vidi iz tlodta i bokocrta.
U lesiom dijelu ona je okomita ra na.ft jer je
ilocrt vedikaian, a bokocrt ho zontalan Sedmi
dio paralelan je s na$tom jer ie tlocrt hodzontar-n, - boko.- verr'kalan. : u rac ru se pcoj'cira u

p
j.
tl

H HH
h 6ttu

ffif,hn

[rTF
E

ffiK

ffi

nn

/E cfr dk
[TirJ
-c
ffi

F2'-Lfr

E
tf

frh

f7

A
r-r1|

w EH
ffiruA
-r-1

t9

42 Primleli

lravoj veliaini, dok se iaj dio u tlocrtu i bokocrtu

javlja skraaeno. Posljednji, osmi dio okomit je na
uocrt jer su nacrt i bokocrt paratelni. Treba kontmliraii jo: jedanput savijenu Zicu za sve tli projekcije, tj. za nacrt, tloc{ i za bokocrt.

l8

Atr

k EE

ffi
Elv
AF
mTl l[ Trn

'--b

tu +

"g
"til

+F

za vjezbu

Sr. 45. predoaujeZicu savijenu u sva iri smjera, a

s jednim lukom. Moie se poaeti od najgornje tolke
nacrta.U vezi s poznatimpravilima o podudaranju
projekcija vidi se u bokocrlu horizontalna,a u
tlocrtu veftikalna duzina,pa taj dio mora biti ok+.
t0l

-LI

ti t:r&,,,J
lI
l-'tLAt,t,Ur
"=-":L, t,Ht
l1r
lfd=rt

t!

F!

n1

l-2

r{l
[5

"---

rl--

je

t-[
,

T--

lLl

l
2

t:
L

p
jr
1

J=
fr

lr

\l

J -IJI
D
i_I_

t--l

rT

lu

l_,
_lt\
VO
\l
--L__l
l-l_
a

i:
i

l
I

F--

43 do 45 srvijalje

mit na nacd. Druei dio jc u nacrtu i bokocrtu

!'ertikalan i med!sobno pafrlclan pa le, prcma
Lomc, okomit na llooi. Tfcai je dio horizontalan
L r' . ' . l u p " o n d ' m o b : l i u I o " l u i u b o k o ck". a"r!r-r '. Io
. ,u ' jr ;- rire v.,p oj kc, .
102

ticc. Plimjeri

lr
tl
dr

,s

za vjczbu

lpei kao i pr!i. u tlocrtu lertikalan, u bokodtu

h o r i z o n l a l a n .p a j e o n d a o k o m i t n a n a c r t . I 7 b o k o _
f r l a s e v i d i c l a s e d a l i e n a s t a v l j a l u k P a r a l c l a ns
irokocrtom j.f su i.locrt i naclt veltil<alni, a predoauju se kr. shraaena jcdinica S-"sti je dio poput

tre6ega paralelan s tlocrtom i hacrtoD, a okomit

na bokocrt. Sdmi je dio, kao i p.vi, okomit na
nast jr je tlocrt veltikalan, a bokocrt horizontalu. Posljednji dio je kos, kako se vidi iz bokocrta, i paralelan s bokocrtom, jer se u lacrtu pro. iicta skraeeDo u vertikali, a isto mom biti u
- uocltu, ali to se ne vidi jer se pokrapa s gornjim
diielovima Zice. KontrcIa savijene zice u sva tri
snje.a projictranja nora dati nacrtaDe p.ojekcije;
ne daje Ii, needje je ereska, pa treba poieti sve
iznova uz ve6u painju i usporedivanje dijelova
jednakog polozaja.
Pd savijanju Zice tleba se drzati ovih uputa:
L paziti na dobro odabrani poaetak;
2. polozaj slijedeae dionice Zice treba promatrati
od projekcije u kojoj se izvrlena dionia proji
cirala kao toaka;
3. ne mijedjati polozaj savijenih dionica prema
m\Dinar'na c.tanja, tj. ne okretati ;icu ili, ako
se zbog savijanja okrene, vratiti je natlae u
isii polozaj;
{. pmmatrati sve projekcije, a ne samo jednu.

4 . 1 2 8I v r o p s k i
i ameriaki
projiciranja

naiin

Opisaninaain prcjiciGnja i pravila pravokutne

. !rcjekcije u smislu nacrtne geometrije p.imjenjuju se gotovo u cijelom svijetu, izuzev AherikuTamoje u tehniakomcrtanju uveden Destorazliait
naainproiiciranja,a i druga su pravila pravokutne
Fojkciie. Po evrcpskom naEinu p.edmet je izmeduravnine i crtala, a po amerifkom ravnina ja
izrdedurtana i predmeta (sl. 46). Ako se zamisli
da je mvnina prozirna, pogled na predmet kroz
staklodat 6e na staklu prcjekciju po amriakom
naainu.Predoiuje se, dakle, onai dio predmeta
koji je blili ranini crtanja.
Kad se projicifa na slavne ravnine crtanja (s1.47),
dobitaeseu svakomsmjeru cledanja odgovaraju6a

,16 Naielo aheiikog

projekcija, a razvijanjem lavriDa cltanja dok 3v

ne padnu zajedno u lavninu cdanja 2, dobit ae se
nego po vropskom
drukaiji smjestat Fojkcija
naainu. Tlocrt se nalazi povrh naota, a bokoc$ je
pogled na desnu stranu predmta, a ne na lijevu.
Razlika rasporeda projekcija izmedu ewopskog i
amedakog naaiDa projiciranja predoaena je sh6Kao znak primijenjenog naaina ploiiciranja uvdena je jednostavna prcjekcija krnjeg stosca (sl.
48). Bokocrt stosca bit 6e razliiiio smjesien po
evropskom i po amenikom naijnu projiciranja.
Takaw znak stavlja se katkad u samu sastai'nicu
ili pokraj nje.
Usporedujucl oba nalina projiciranja, vidimo da
ame.iaki nalin ima viie logike, a ima i predDost
kod duljih prcdmeta. LogiiDost j u tome lto je
pogled zdesna pdkazan desno, a poeled s lijeva
Irjcvo. Prednost je ameriakoe naaina projiciranja
kod vrlo dugaEkih predmeta jer se u pojedinoj projekciji predoeuje ona strana predmeta koja je blita
ravaini crtanja. Kako j malo dugaakih predmeta,
navika i podudaranje s pravili]na nacrtne geometrije govore u prilog evlopskog naaina.
Na ameriiki naiin projiciranja valjalo je upozoriti
da se tehniaar snaale kad mu takav crtet dode pod
ruku i da Ba zna ailali. Cim ulvrdi natin proiicF
ranja neie mu irtanle zadati ni-kakve teskoae.

4.2 PROSTORNO PREDOCAVANJD

(JUS M.40.150)
Nestruinjaci koji ne ?naju aitati tehDiake c*Ze
dobit 6e predod;bu o predmetu po njegovoj prcslonoj slici. Kaikad se p.osto.no ili perspektivi
slidno predotavanje upotrebljava za razjasnjavanje zamrsenih detalja. U SAD osobito iesto pri-

naaina projiciFnja

103

r-a/A!-..-l \z

4a
47 Zakretanjc

ravnina i smjcstaj uoj.kcija

!o ameriakom nrninu - 48 F a \ p o i e d ! L . j e k . ' j a
amcriikom naainu lrojioiranja

mjenjuju prostomo predoaavanje. Iz prostome predodzbe vide se sve tri elavne dimenzije tijela
pfedoaene u jednoj ravnini sa dvije dimenzije. Takav naiin predonavanja ne sluzi za prcizvodnju,
neeo za razjasnjenje kompliciranih oblika, da se
l a k F ps r v a ' i o r l o e o n " a p r , j e i c l a . S o b z i r o r n .
praktianu namjenu dopustamo sebi pri aksonometdji sitna odsiqpanja od toanosti da bismo rad
C l a v n e s u d . m p n z i j er ' j e i a rd u z i n a ,i i r i n a r ! : s i n a ,
u prosioru mdusobno okomite. Smjer tih okomica
zovemo osi, a obiano ih obiljezavamo s x - y - z.
Da trodimenzionalni prcstor prcdoiimo u dvodimenzionarnoj ravnini, moramo najmanje iednu od
dimenzija koja je u prostoru okomita na osiale
dvije predoaiti pod nekim kutom. Prema smje;iaju
glavnih osi i skraaenju u snjeru pojedinin osi ima
vise naiina prostornos predodivanja. Na dalinjim
slikama predoien jc predmet isiih dimenzija u

po evropskom i !o

Za dimenzioniranje u prostornom cdeiu bit 6

poeodniji onaj naiin na kojem ae medusobno paralelni bridovi u prostoru bili medusobno paralelni
i u prostomom dtezu i na kojem ae bddovi jednake duzine u prosl.oru biti jcdnake duzine i u crtezu.
Predoiavanie rotacijskih tijela prostomom slikom
svodi se uglavnom na crtanje elipsa s istim polo;ajima kao sto su kru;nice na prednjoj (E , sorhjoj (E1) i boinoj (E3) prohi kocke (s1.5s). za pojedinc naiine predoiavanja vazan ie omjer velitina
slranica i kui pod kojim se predoiuje pojedina os.
T r p o d a c ii p ' o a c : o c . l a l j u c l j p . a h a \ e d e n is u u
svim naiinima prcdoaavanja koji se plimjenjuju za

4.21 Perspe}tivna slika

\ : ' j e n i .- . I l : - p , d ^ p a p r e m , n r r a v r d a j " p e r spcktivna slika. Kad se promatraju duge ravne
''"i^.e. i,r:
d- ,. o . pribl'tuju i da .e ko-

nadno sastaju u jednom srediltu, iako 6e zna da je

mdusobna udaljnost tratlica uvijek jednaka. Sliallo se vidi kad se iz jednoe ugla promatraju dvije
ravne ulice. Cini se da se u naravi paralelni b!idovi kuaa sastaju u oba smjera u dva centra.
Slika predmeta crtana iz dva srediita (sl. 49), daje
pe$peklivnu sl'ku. a ona Je najvje.nija raravi.
Medutim, bridovi koji su u prostoru paralelni i
jednaki nisu paralelni i jednaki u pe$pekiivnoj
shcr.U lenii.kon crlanju osim oblika \a2no je j
o d , e d i v a a j ev e l i c i n e p r e d m e l a p a t a k a v n a i i n p r e doaavanja, kod kojeg se jed.aki i paralelni bridovi
razliaito predoauju, nije pogodan za tehniike svrne.

tano uz pojedinu projekciju, a taj smjer treba

utvrditi tzv. planom dimenzija.
Toani kutovi pri dimetriji jesu 1"I0' i 47'25' i., dosljedno tome, 131"25',ali ih zbog jednostavnosti
zaokruzujemota 7' i 42'. Da se dimenzije predmeta toeno prenesu u aksonometriju, treba stva.nu
-

za izometdju mnoziti u smjeru

sa 0,82
za dimetriju u smjeru osi x i z sa 0,94, a u
smjeru osi y sa 0,47
za kosu projekciju u smjeru osi x i z sa 1, a u
smjeru osi y dijeliii s prikratom.

Aksonometrijske projekcije jesu predodibe dobi

vene projiciranjem u smjeru odabmnih osi. ortosonarna projekcija je takoder u iirem smislu
ak,onomel,i;ka p-ojekci.a. jp- su zrake projiciranja u srnjeru osi, ali su ove tako odabne da se
ne dobiva trodimenzionalna slika u ravnini s dvije

S tim razmjelima nacrtana je i kotirana kocka

dimenzija siranica 100 mm (na sl. 51).
Zbog jed-o"lavnoqji odnupamo od toini}l razmjera
u aksonometdjskim projekcijama, to vile Sto nam
je zadatak tih projekcija samo pdbliina pmstoma
Dredodzba
zornosl., pa u smjeru osi nanosimo
stvame dimenzije predmeta prema prikrati, aime
nam je predmet u prcstomoj predodzbi stvamo

Prema odabranom naeibu osi i odabranoj prikrati

u smjeru pojedine osi postoje u strojarskoj praksi
ovi naaini aksonometrijskih projekcija (sl. 50):

Osi za izometriju posiavljaju se lako trokutima,

jer su kutovi 30' od holizontale, a visina je vertikalna. Ta 5e projek.ija naj.erte primjenjuje jer je

4.22 Akonometriia

't

50 Aksonometrijske projekcije
L izometdja s jednako smjeitenio osima pod kutom od 120'i bez p kraie za sve osij
2. dimet ja kod koje su dvije osi pod praktiino
istim kutom i s istom p kratom, a treaa pod
drueim kutom i p.ikratom 1/2;
3 trimetdja kod koje svaka os ima drugi nagib i
drugu prikratu (praktidno se ne prihjenjuje);
a. kosa prcjekcija, zapravo kosokutna dimetdja,
kod koje su dvije osi pod kutom od 90'kao
prednja ravnina u ortogonalnoj pmjekciji i bez
prikrate, a treaa os pod jednim od kutova 30' 45'- 60" I s proizvoljnompnkralom u smjeru
P r . s r ' i m a k s o n o m e l r i j q k : mp r o j c k c i j m a d L ) i n , x
m o z eb ' l i s m j e i t . n a l i j e v o ' l i o e s n o ,k a k o j e p r i c r -

najlakaa za c.tanje, elipse su dovoljDo liroke i vuku

q e k r u z n i m l u k o v i m a . a p o g o d n aj e z a d , m e n z i o n i
mnje je. nema prikrata.
osi za dimetdju konstruiraju se najlakse pomo6u
iablica trieonometdjskih funkcija. Tanens kuta
je omjer protulezeae i pritere6e stranice, a u tablicama nalazimo lg 7'= 0,123 i rg 42":0,900. Nanesemo li od ishodisla kao p leieau stranicu p!avokuinoe trokuta 100 rm, a kao protuleteau 100 X
X 0,123 : 12,3 mm, dobijemo hipotduzu todno pod
ku'orn ?'. Islo uiinjmo na dru8oj srrani za Sirine
s mjerama 100 i 90 mm (s1. 52). Postoje i aablone
za crtanje osi ie projekcije. Dimetlija daje najljepse slike, ali su elipse uske i teza je za cdanje
od izometrije. Primjenjuje se za rotacijske pred-

105

kosa projekctjo

5l Kocka 100 mm u aksono)nctrjjskin

lrojckcijama

lih koji lczi u ravnini 1, a zadan je koordinatama

lioo'dinria

52 KonstNkcijr kutovr rromoaniangensaza dimelfiju

P.i kosoj projekciji osi se lako dtaju trokutima.
u k o o ' o . o . e k c , . .r 7 8 l e
R o t a c . j\ r p , d m l h 1 . . '
d a j u k a o d a s u k o s o o d r e z a n i .j e f j e l e l i k a o s e l i p s e
\ o " a Z d o : " ' . , p r , r ,k , , h F p m F - j . t c z r r o l d
.'- lp p,Fdm r,
p."dm r"
ra\nim
"
p l o h a m a . O b r a n or c k u t l 5 ' j p d k r a t a 1 " 2 .
Na sl. 53 -6 prcdoaeni su geomeiriiski clementi
z a d a n io ! l o A o n a l D o mp l o i c k c i j o m u p o i e d i n i m a k s o nometrijskim projckcijama prenosenjem udarjenosii od ishodiila Lrsmicru pojedjnih osi. Na si.53.
?adana je loika P s udalicnostima od lshodista u
smjeru osi x15, u shieru osi y25 i u smieru osi
z 30 mm, tzv. koordlnate P (15, 25, 30). U aksonometdjskim projclrcijama trcba nanijcii iste ili pdkraaene udaljenosti posrupno u snjeru svih osi.
Duzina jc odfcdcna s dvijc ioake, pa za crtanje u
.ksonomelfiji l.r.b! isio ponoviti d\,a puta (s1.54),
a za trokui lr'i pula (sl.55). Na sl. i6. predoien je
arlaganalno

projekcro

32
10
10
6640402A22
000000

20

24

30

Nr st.5?- prcdoieno je isio uerato iijelo u svlm

alisonomei,rijskim prcjekcijama. Prakl.iino je da se
n-.p j., ',r" p,.d t. d., ..la rli dio kojr se ne
skr.rauje, a onda se nastavlja crtanje u treioj dts
vcaina predmeta je rotacijska i za aksonometrijske
pfoj.kcije !azno je kako se predoauju elipse u
eornjoj horizoDlalnoj ravnini 1, plednjoj vellikaln o j I ' l . f n o j ! " . r i l , a l n o . . a \ . ' 1 . ' 1 .T o l c u i i n j e r o
n a s l . 5 8 . K r u z n r c i p r o m j e r a d s a s r e d i s t e mS p o \ u a c D e s u s r e d i s n j i c ek o j e o b l i k u j u o k o m j t e p r o mjcre AB i CD. Ti promjed postaju u aksonomel]jji konjueirani dijametri, a kruznica se predoauje
Itao cl!psa. Odledimo polo;aj sredisra, povucimo
u p 1 r l , \ - d r - l p r e m as l j c i , o p . l ' n o
J . r .r n l " A B . c D . P r o m j F r d . k o j r s c u z i m a s
o Ldn.ra 'l' o- oBonalnFpro'ekcr'e. mjcr- se u
'mlcrL ^ . V.-rl,! - h J- os.]ip e je druaoe smje.a i drugc vcliaine, kako je navedeno kod odnosa.
Itocka s uc(uim
kruZnicaoa u uobiaajenoj hori
zonlrlnoj. prednjoj i boanoj verl.ikalnoj ravninr
p r e d o a u t es e u a k s o n o m e i r i j a m a p r e m a s 1 . 5 9 , a

tzomelria

r(,

53 Toaka u razliaitim iksonomclfijshim

projekcijama

-fu

54 Aksonomelrije

dutine

55 Aksonometdje irokuta

56 AksoDometlije lika

|1H
IT-rt

57 Uslato tijelo u aksonometrijskia

pmjekcijama

ortagonolna prajekcijo

izonetria

.l

t,-

kasa projekcija
tl

zl ..

'\x

vr

),

58 Aksonometrija krurnice u somjoj, prednjoj

lzometrija
t,22 d,
0,? d

Dipetlija
1,06 d
0,35 i 0,94 d

49qpmjekcija
1,06d
1/3did

l0:9i3:1

?'30' od horizontale
45'
od horizontale
7'30' od veltihale
1:1i3:1

u tri1
u E2
u E3
1,t:1
108

59 Kocka s uotanim

Elipse se u izometriji nadomjes6uju kN;nim lukovima i ctaju pribliznim postupkom, Prerna polozaju '1 kojoj se ravnini nalazi kruZnica nacrtaju
se osi i na njih se prenesedijamtar prema dimenziji predmeta.1e time utvrde konjugrani prornjeri.
Da se odredesredi;ta lukova, pustaju se s krajeva
jednogdijametra okomicena drugi konjueirani dtjametar, a onda obratno - s krajeva drusos na
plvi (sl. 60).
Te okomicesijeku se u sredistu lukova polumjera
R r r. a sranice lukova su konjugirani promjeri.
Spojimo li s.edilta lukova, vidimo da su za holi-

60 odfealivadje sledista.lukova

krugovima u izomettuskot,
kosoj projekciji

dirnetrijskoj

zontalni porozajna horizontali i vertikali, a za polozaje u prednjoj i boanoj ravnini pod kutovima
60' i 30'. osim toga vidimo da su sredista veaeg
polumjera R u udaljenostipolovicep.omjera kruznice od srediJta,a sredista malog polumjera r na
horizontali, odnosnopod kutom 60" u sjecistu s.edista veaeeruka i daljeg kraja konjugiranog promjera. Prema tome, znamo polozaj srcdiStalukova
pa se time koristimo za crtanje eliFa skraeenim
postupkom,jer bismo se pri odrcdivanju sredilta
opisanimpostupkomi tako izgubili u mnoitvu crta.
Skraieni poslupakcrtanja clipsau izomatrijipredoauje sl- 61-

za c anje ellpse

6l Skraaeni postupak crlanja elipsa u izometriji

Povuku se sve lri osi, od kojih su dvije konjugirani

promjeri, a na treaoj, povuienoj djelomiino su sred r s r av e l i { i r p o . m j . . - . \ , . \
o i i p r e _ a s rs e . . d
polovice dijametra zadan kruznake I'eliiine
n.F SrFd.:la malih polumjera cu :,F Fdu m-n.eC
kuia sio ga zatva.aju konjugiraDi promjeri, i to
za horizonlalni pototaj na horizontali, za ostale
porozaje pod huiom 60' prcma horizontati. Spojnica
sredista veaeg polumjera s daljim krajen konjugi
ranog promjera siieie navedenu crtu u srediii!

t'.
,

62 Elilsa

u prcdnjoj

ravnini

l"

dimetrijslre projekcije

Za dimetdjsku prcjekciju se elipsa u prednjoj ravnini E2 crta po toinom postupku prema sl. 62. Tanko crtanoj kruZni.i sa sredistem S povuie se promjer AB u shjeru osi x" i ve4ikalni promjer CDOs y u polovistu kuta ASC ie smjer mare osi eripse veliaine 0,94d, a okomito na nju jc velika os
elipse veliaine 1,06d. Iz krajeva A i B povuku se
okomice na promjer CD, a iz krajeva C i D okomice na dijameiar AB. Te okomice sijeku malu
os elipse u toikama 1 i 2, a velitu os u ioikama 3
i 4 , o d n o s n oi o i k e 1 i 2 s p o j i m o s a D i C , p a d o b i I ' m o d . u g n i o i k e 3 i i . P o l u m j e r o m, A 2 o p i i m o
luk iz 2 izmealu A i C, a isto lako iz 1 luk izmealu
B i D. Iz ioike 3 povuiemo polunjerom Ci luk iz

postupkom na3I istl luk iz 4. Tako je pdbl;nin

crlana e]lpsa, kojoj je onjer osi t0 :9. U praksi
sc ia mala razlika zanemaruje i crta normalna
7 a p o l o t a j k r . r t n i ' e u h o f l / o I a l n o j d i b o E n o jr a v nini u dimetdinoj projekciji priblizan je posiupak
crlanja elipse predoaen na sl. 63. Kroz srediite S
zadane k Znice povuku se smjerovi oS, x j, z. za
hodzontalan polozaj su osi elipse u horizontalnom
' \p-.,r" -om snje u, a za bor-i po o;aj u 'mjeru osl x i okomiio na taj smjer, tj. ?" od vertikale.
D. sF ^o pde \radisra rLkova, lrnba ra osi z, odnosno x od sjecisia s kruznicom nanijeti jo! jednom porumje. r', pa srijede toake M i N. U sje-.
ci;iu kru;nice s osi x, odDosno z, jesu ioake A i B
kroz koje prolaze lukovi R iz sredista M i N do
kruznice. Srediste malog luka je na velikoj osi
elipse u sjeciStu spojnice ioike N i sjeciita nacrianog luka iz ionke N s kruZnicom, a to su totke 1 i 2.
Duljina velike osi je 1,06d, a mate osi 0,35d.
I ta se konstrukcija elipse zamjenjuje pribruDom
prema sl. 64. od sjecista osi nanese se promjer d
(ioaka 1). Mala os je velialne 1/3d, a velika je
veliiine d. Time su poznate krajnje toake na osi
ma elipse. Jedna ieivrtina male osi je veliilna polumjera malog llLka r, koji se nanese od krajeva
promjera (toika 2).
Na s]. 65. predoaena je kocka s tankim stijenkama
'
r-dna\' n cnnl,:ino :mj' 5lpnim p.o! flima u snje
fu svih osi. Konjueirane promjere treba nanositi
na vanjskoj i na unutralnjoj siijenki kocke i konCrtalje u lzometriji zadaje poietnicima telko6a
jer se izsube u mnogo crta i ne uvazavaju dosrjed.o p "n dime zrja.Zboso8ajeup-lnodasF-vJ":bavaju ieiai elemenli osjm kruZnih ptoha u razliaitim polozajima, prema sl.66- Osi oznaaujemo,
y z l l i d r u s i m o z n a k a m az a
kaoifanije,sx
d-2 , :i
u- \,..n., d-k]. l-b-h
rli d-S-..

?A-a.,ssd

c3 E t r u l"'i-o'al

u- | bo:no

"..n'

la'

.ska pro."L ij"

64 P.ibliZa! postupak crtanja eiipse u dimetriji

a) Sesterostmna matica u raznim polo;ajima.

Za
crtanje u izometriji vaian je promjer matici
opisane kruzDice, otvor kljuta i paralelnost
ploha matica s dimenzijama prcdmeta. U smjeru jedne dimenzije su vrhovi bridova koji se
Dalaze na elipsi koja predstavlja matici opisanu
kruznicu. U smjeru druse dimenzije je otvor
kljula, a bridovi matice paralelni su s prvom
dimenzijom, tj. spojnicom vrhova. Iz konjugi
ranih promjera matici opisane kruZnice konstruira se elipsa, odrede vrhovi Sesierokuta,
unese na drugu dimenziju otvor kljuna i odredi Sesterokut. Zatim se odredi debljina matice u srnjeru tre6e dimenzije i paralelno nac!taju plohe. Skoieja matice uc.taju se priblizno. Sliano se crta i osmerostrana matica.
b) C e t v r t a s L pi r o d u s c i i p r o v r t i v i d j e t i e . e u i z o metriji obmuto od pravokuine projekcije; ako
se u pravokutnoj projekciii vide dvije plohe
ietverostrana, u izomet ji se vidi samo jedna
i obrnuro.To proiTlaz:iz pravilnog p.omairanja dimenzija i ispravne primjene plara dimenzija, kako se widi na slici.
d Utoli i provrti bit ae u izometnji sDjesteni
prema polo;aju osi, a to nete biti u istim polozajima prividno kao u pravokutnoJ projek.iji.
Treba dobro uoiiti koje su dimenzije iakvih dijelova vidljive i s kojim dimenzijama su para-

lelne pa ih u stvarnim udaljenostima i veliainlma nanositi prema plalu dimenzija u izod) Navoj se na zornijoj p.edodtbi u izomet ji crta
po pdbliznom postupku. Svaki Davoj predoauje
se elipsom, a razmak elipsa jednak ie usPoDu
navoja. Sve te elipse imaju jednake polumierc,
pa treba u sva tri sredista za lukove elipse povuai paralele, nanijeti lazmake i redom vu.i
Teskoae u izometnji l:ne poiozaji izvan smjera oqi.
To su kosi poloiaji na predmetima i provrti na pdrubama. U naravi osi zatvaraju pravi kut, a u rzometriji je to jednom kut 120', a drugi puta 60".
U takvim sluaajevima se porozaj dijela izvan os
pribtizno odredr drjelov-ma pravoga kuta, a u jzometriji se uzima isti dio od 120'ili od 60'. Na
primjer kosi ventil imat ae osi prema shemi na sl.
67. Kosi dio je u 1/2 pravoga kuta, a u izometdji
1/2 od. 120', dok elipse za takve nepravilne polozaje crtamo odoka.
Priruba sa Sest provrta ilu ieti.i provrta izvd
smjera osi. Podijelimo Favi kut Da tre6ine i u
istim omjerima kutove od 120'i 60'u izometdji
(sl. 68)- U svakom drueom dijelu je provrt, a ostala dva u smjeru duzine (osi x). Svi provrti su u
horizontalnoj lavnini pa imaju isti polozaj konju-

65 Kocka s prohtima u tanklm stjjenkama u jzome!.iii

H@,i
q

ffi

4.

4,

U
pl

lc
:

c
d

P(

tt2

""'

t"'n'1

"'"i

''
n-' ;
Sestefosfrahe malicc, b) actvftasiih
u i o r a L p l o v r l a" , d ) n a r o i a n a ! i i l i u i D a t j c i

Droduzaka i provrta

a.bi.6

deblj 10

Of,i),
67 za kose dijelove u iemetriji
dijelovl tuia

prcnose se

(Flo

68 Plirubnica sa Sest prov.ia

4.3 DESNRIPTIVNIPOJMOVI
4.31 obilitsvanje somehijskih elemcnata
U nacfinoj Ceometriji vrijede medunarodnapravila za obiljeiavaDje gometrijskih elemenata, a
Posebnose oznaauiu prcjekcije, prave veliaine, prcIozenipolozaji i zadani podaci geometdjskih eleU
-

toika velikim slovom, npr. M, P

pravac (d'rzina) malim slovom, npr. a, p
ravnina velikim grlkim slovom, npr. A, P, :.
oriogonalnimprojekcijama obiljeruju se:
toika i pravac istim slovom s indeksomravnine
Glavn rawnine crtanja 1-6), npr. Ml, a' (tlocrt
ili prva projekcija toake M, nac ili druga p!ojekcija pravca a)
- lragoviravnjnaptipadnimmairm slovoms indeksom g)avne mvnine, npr. ar, 11,r, (pryi trae
ravnine A, prvi i drugi trag lavnine P).
Uvedenje i druei nalin oznaaavanja:crticom prema ravdni projiciranja, npr. M', M", M"' Grojekcija Da prvu, drueu, trc6u ravninu cdanja).
- Plave veliaine toaaka i pravaca (ddina) obiljez'rje se indeksomo npr. Mo, p'
- Prelozeni poloZaji geometrijskih elemenata
stavljaju se u zacrade,npr. (M), (p),(4)
- Probodilte plavca s ra\,ainom je toaka pa se
oaaauje velikim slovom, a aesto se u zagladi
oznaiuju elemenri iz kojih slijedi prcbodiste,
npr. P-{px:)
(probod:ste
prav(a p i ranine J).
- Presjelnicadviju ravnina je pravac, pa se ana(p!esje6losno probodi,itu oznaiuje p = (Px)
nicaravnhaPit.
Podacikojima le zadan gometrijski element obiUezujuse oznakomtog elementa,a u zagradi zadani podaci, npr. M (MD, p (p1,pe), P (r1, r'), .' (a, b)
{toaka M zadana pFom projekcijom, pravac p zadan tlocrtom i nacrtom, rawina P zadaha prvim
i drugimtragom,ravnina J zadanapravcima a i b).
8 lmucxo

cRTAnrE

4.32 Kvadranti i koodinate

Prostor se moze sa dvije okomite ra.vaine I i 2
podijeliti u [etiri medluprostora,zvana kvadranti.
Ako na presjeanicitih lavnina x odabererDoneKo
ishodiite O, mo;emo polozaj svake toake u prostoru odrediti udaljenostimaod ishodiStai mvana sa
oA' : apscisa(duzina) : x
A\A1 : ordinata (iirina : y
A"Ae : aplikata (visina) : z.
Mjerni brojevi toake zovu se koordinate i njima se
odreduje polozaj projekcija i toake u prcstoru. Iz
slike 69. vidljiv je pozitivan i negauvansmjer osi
od ishodilta, a te osi mogu se prikazati i izometrijom {prostorno). Prcma pledznacima apscise x,
odinate y i aplikate z obzimm na ra\,.nine 1 i 2
ili s obzirom na osi u aksonometriji mozemopredznake za pojedine kvadrante pokazati tabelarno.

Tako 6e p.ema sl. ?0. nakon zakretanja ravnine 1

do polozaja rarafne 2 koordinate iamo predoaenih
toaaka biti ove:

113

r' |l ic '

69 Kvadranti i kooldinaie

z (-y

'

jo,
I

t:

o,

).

i/' 1

iC:

kvadrc : n

I
D,iD:
N

70 Koordinate toaaka u o osonalnoj plojekciji

I
I ralnina se mote odrediti koordinaiama - udaljenostima od jshodiSta O. PIvi broj znaai sjeciste
r-vnrne I r 2 s opiom raw'rom, jer se Iri rawjne
sijeku u ioiki. Drugi broj znaii ordinatu toake na
prvom tragu ravnine, a treai aplikaiu toike na
drugom traeu ravnine, npr. sl. ?1. : (-3,3,2).
U "rroja-"lvu qc koordrrare loiaka danas prjmjenjuju kod instalacijskin planova cjevovoda, elekI r i i n r h v o d o v i i s l . . i l o u a k s o n o m e t r i j ij ,e r j e
proslorna slika jednostavnija. Pdtom se obiano
sluzc diferencijom koordinata, raauajuti
uvijek
krajnji polotaj dionice kao ishodilte. Za svaku koordrnaiu ireba uzcti razliku na svakoj osi izmedu
mjcrnjh brojcla l.azene i preihodne toike. Slika je
loS zornija ako otklone u vertikalnoj ravnini srafi
.amo okomitim crtama, a u horizontalnoj ravnni
vodoravnim crtama, sl. t3. Inano npr. cjcvovod
zadan od pet dionica s koordinatama prema tablici.
Tamo su izraiunate i djlercncijc koordinara. 51.
?2. predoiuje taj cjevovod u ortogonalnoi projekciji, koja je vrlo teska za izvodenje, iako su na
njoj oznaiene ravnine i poziiivan smjer koordinata. Aksonometrijska stika ?3. istog cjevovoda na
bazi diferencija koordinata daje mnogo jasniju sriku. Cjevovodi obiino zaobilaze stupove, a inaae

idu u snjeru osi (t1. ?4). Koliraju se pojedine dionicc u smjou dimenzija. U cjevovod se simbolima
ucrta armalura i daju podaci pojedinih dionica
Dio-

v
2
B

c
D
E
F

4
1
-2
-2

0
3
5
3
5

0
1
3
5
4

Av
2
2
0
3

AB
B-C
c-D

D-n

-3

DF

ii

I
.I
I

3.y-z

I
Fj

OA:

i
/0
D1

7l

71
71 Koordinaie ravnine,f (-3.3,

2) -t2

cjevovod u oriogonarnoj projekciji

7I

74 Pojednosiavnjena
shemacjevovoda
1.33 Prdoaavadje rorrina
Dvije ravnine sijeku se u pravcu zvanom tlag ili
presjeanica.
Tracove glavnih ravnina, koje su ne.lusobnookomite, smjestamouvijek u smjeru dimenzija predmeta i ob jezujemo ih sa x-y-z,
a
katkad sa l-b
h (duzina-:irina-visina).
Nekapomotna iavnina moie imati razlidite polo;aje prema elavnim ravninama, a taj poloraj vidi
sepo poloZajimatragova prema presjeaniciglavnih
Pomoanaranina A ili B (sl. 75) paralelna je
s jednom od gla\,'nih rar.niDa, pa ae imati Bamo
jedan trag paralelan s osi x. Ako je paralelna s
ravninom1, imat 6e drugi trag (a2),a ako j paralelna s ra\ninom 2, imat e samo prvi trag (bt.
jc s osi x, jer je i
Traspomotneramine paraleLan
pomotnaranina psralelnas glarnom ravninom.
Pomoanaravnina I okomita na obje elavne ravnire (s1.76) bil. ie poput rreae glavne ravnine, a
ujena oba tlaea gr i g: bit 6e okomita na os x.
Posebno su vaine pomo6ne lavnine okomite na

o2

f5 Pomotna ramina pararelna s glavnom rahinom

16 ?omo6na ravnina okomita na obje glawe lavnine

8.

jealnu lavnu ravninu, a kose prema drugid !avninama. To su ravnine prcmetalice. Ravnina /
okomita je na glavnu ravninu 1, a ra.lDina E na
ravninu 2 (sI. 77). Okomitost na ravmnu 1 vidi se
po drugom traeu, koji je okomit na os x i obratno,
okomita ravnina na Iavninu 2 ima prvi trag okomit na os x. Svaki element - tolka, pravac, du,ina, lik - koji leii u lavnini plomeialici / ili E
- projicira se u trag ravnine dl, odnosnoer. Takve
Iavnine veoma testo postavljmo pravcjma i bridovima u rjelavDju deskiiptivnih zadataka bai
zbos pojrciranja u tras ravnDe na koju je promeialica okomita. Prometalica okomita na glavnu
ravninu I zove se prometalica plve skupine, ili
kratko 1. prometalica, a analogno tome prometalica druge skupine je 2. prometalica.
Op6i polozaj pomo6nelarnine O ima oba traga
kosa prema osi x, jer je kosa na obj slavne ravnine rsl. ?8).
4.34 Sutlatnice
Zelimo li utvrditi ala li neka toika lei u nekoj
ravnini, ajnimo to pomocu pravaca u toj ravnini,
tzv. sutraZnica.Pravac povuten kroz neku totku
ravnine P paralelnos tragom paralelan je i s glavnom mvninom, pa ae njesovu druea projekcija
bil' paralelna q prrsjeanicom glavnih ravnina sa osi x (sl. ?9), je! su udaljenosti od te slavne
.a\nine jednake. Prva projekcija j kosa prema
osi x, ali paralelna s tragom ravnine P.
Sutrainice paralelne s pNim tragom rawine (sl.
79) jesu sutraZniceprve skupine (kratko: 1. sutraZ-

78

4
?? Ramine

prohetalice

oliomiie na jednu Clavnu ravninu

79 Sulraznica prye skupine -

78 RavDjna Losa na obje elavne ranine

80 Slriraznica druee skuline

/81
81 Sulraznice iste sLupine medusobDosu laratetne -

82 Odredivanjc druce projekclje ioake koia lezi u ravnini

nice), a one paralelne s drugim tragom ravnine

jesu sutraznice druge skupine (odnosno 2. sutratnice, sl.80). Sve sutrainice iste skupine za istu
r a v n i n u m e d u s o b n os u p a r a l e r n e ( s l . 8 1 ) .
Suuaznice se primjenjuju kad se Zeli odredlti druCa projekcija toake koja re;i u zadanoj ravnini,
npr. zadan je nacrt todke A? koja lezi u ravnini
P (r1, rt, pa trcba odrediii ilocrt te toake. Za rjerenje primijenjena je 2. suira;nica, a mogla se pri
mijeniti i 1. sutra;nica, Sto ie na istoj slici ioakano.

83 Priklonica

116

p$e

skupine -

!1.35 Priklonice i prihloni kutoli

Pravac okomii na trag ravnine zove se priklonica
Njeeova projekcija bit ae okomila na trag ravnlne,
pa ako je okomiia na prvi trae, onda jc to pdklonica prve skupine i, kratko, 1. pdkronica (sl.
8) Ako ie p -\-c oko*i. la d u8i lras rivnine
onda je to prilrlonica druge skrrpine ili 2. priklonica (sr.81).
S.e pr l,lo cp - o .kup,nF-T is'u ia!ninu n e
dusobno su pararelne (s1.85).

84 Pdklonica

druge sLupine

85 Priklonice tste skupine mealusobno Eu paralelre

Prikloni kut ra\4rine je kut Sto ga ei]ri pmvac u

pmstoru koji lezi u toj nvnini sa svojom projekcijom. To ie onda i kut Sto ga priklonica iini sa
svojomprojkcijom, jer su i priklonica i pdpadne
projekcija okomite na trag ravnille, Da se odredi
pdkloni kut ra\Dine u kojoj leri pdklonica u pravoj velitini, treba prcvaliti pravokutni trokut Sto
ga aini p klonica i njena projekcija oko te prcjekcije u ravninu 1 ili 2 (sl. 86). To se aini prenoienjem udaljenosti P,Pr' na okomicu tlocdne projekcije u P?r, odnosno udalienosti P,P1'na okornicu p, u Pr". Tako je pdkloni kut m\mine , E
ra\4lhom 1(,10, a kut te ravnine s ravninom 2 (,e0,

EZ Ptesjeanica dviju lavnina -

86 Priklonl

kutovi ral'aine

Ako su op6e ravni[e lavnine prometalice raaih

skupina, bit 6e projekiie presjecnica njihovi tragovi ramina (sl. 88). Kod p.ometalice iste skupine presjeinica je okomita na glavnu ravninu i
projici.a se kao toaka, a druga projekcija je paraIelna imgovima tih lavnina (sl. 89).
4.37 Probodiita
Pravac i ra1,.ninasu neomealeni,pa ako nisu meilusobno pa.alelni, mora pravac probadati glavne rav-

88 tuesjeanice ravnina prometalicajesu tragovi tih ravnlna

4.36 Prsjeinice ravnina

Dvije ravnine sijpku se u pravcu kojr nzivamo
presjeiDica. Da se odrcdi taj pravac, dovoljDo je
odrcditi njegove dvije totke, a to su toake gdje se
sijeku tragovi tih mvnina (sl. 8?), odnosno gdje
presjeanica probada glavDe ravhine r i 2. Totka
Pr leZi u ravnini 1, ravnini , i ravnini P, a jdnako loika Pr u ralnini 2 i u obje opie.avnine.
To su i probod.gra presjeamce s glavrim ravninama. Projekcije tih toEaka bit 6e u tragu iavnine
x. Da se odrcdi projekcija presjetnice, trcba spojiti istoimene projekcije.

nine. Ta toaka zove se probodiste.Odredujse ravniDama prometalicama.PNom plojekcijom pravca p postavi se prva prometalica, pa gdje okoDiti
trag sijeie dmgu projekciju, tamo je probodiite s
ravninom 2, a u osi x projekcija tog probodi:ta
(s1.90). Isto vdjedi i za prvo prcbodiste: prodetalica drugom projekcijom pmvca, njen okomiti
trag odrcduje na prvoj projekciji pravca prvo probodiste P1, a u osi x projekciju probodiSta Pl1
Ako je probodilte s jednom od ravnina iza ili ispod druse ravnine, tj. u drugim kvadrantima, past
6e oba probodiStana istu straru osi x (sl. 91. i 92).
Ako je pravac u prostoru paralel& s jdnom grav-

90
prometatjca lstoga leda -

89
"lesjeanica

90 Probodisia pravca s glavnim ravninama

117

---.--1
5

9l

5,

L-----:-:--

!r Probodlste lrrv.a

l)2 Probodistc prarca iza ravnile 2

ispod

nom ravninom, nc probada iu ravninu, pa ima sa'

n o jpdno probod e s dru8om Eldlnom ravninom
(s1.93).
Da odredimo probodiite s nekom plohom, npr. trokutom zadanim s obje projckcije (s1. 9,1),postavimo jednom projekcijom pravca ravninu promctal : . u \ o l . s r . r ' " eq u J n . c c l r o L - 1 d . T e l o c l e p r o J r c r raho u drlrsu projekciju, a spojnica na projekciji
pravca odrcduje probodiste. U ordinati na drugoj
projekciji pravca je drueo probodiste.

pfllca jer se sve sio je u ralnini prometalici projrcira u tras ravnine. Drusa projckcija probodista
jc u ordinaii (sl. s?).
4-38 Prav. vcliaina
Kad izradujemo mreZu ili postavljamo neko tijelo
u prosloru, treba uvijek prenositi prave veliaine

94

93
paralclan s jednom glavlom

ravbinom

ima simo jcdno probodiStc -

Pmbodiitc pravca s opnom ravninom {esava se

pomoau ravnine promeialice i prcsjednice te ravninc sa zadanom opaorn ravninom (s1.95. i 96).
Probodisle je u sjecistu prcsjeanice s drugom projekcijom pravca. Ako se u prostoru vidi isti strana
ravnine {s1.9s), bit 6e vidljivi dio pravca iznad
op6e ravninc s isie slfane. Vidi ]i se u ilocrlu jedna. a u nacriu dtuea strana ravnine (sL 96), bii ae
vidrjivi dio pravca isprcd ravDin. sa suprolnih
Probodiilc pravca p (pr, pr) s ravninom prometalF
com u sjcciitu ie kosos lraga ravnine i prcjekcije

94 Prcbodiste pravca s bokulom

bridova ili izvodnica. Tc prave veliiine dadu se

l-\^ jz!e.(i iz orlogonaln. p'o'ek.i c nr v.;e nJaina: prelaeanjem, razlikom udaljenosti i zakretanjcm u ravninu crtanja.

Kralajp roik- du:ine p u p osloru zaivaraju s1

svojim projckcijama ravokuinike (sl. e8). Udaljenosti toike u prostoru od projekcije jednake su
udaljenoslima projekcije od osi, odnosno traga

97

95

118

l,rcbodiiie pfavca s rarninom - 97 Probodjltc rrralca s ravnirom promelalicom

_-\
\\

\>

98 Plava

veliiina

plelaganje
udaljenosti

- 99 Plava veliEiDa lazlikom

od laEine
2

98t
ralnine. Ako ietverokut
AATBTB preloZimo oko
p i h i e l v p ' o < u t A 4 ' B , B o k o p r , 1 j . r a o l . o m i c eu
projekcijama to6alra prenesemo udaljenosti do toake u prostoru, dobit aemo duiinu A{B0 u pravoj
velidini jer smo preloZili udaljenosti do prostornog
lolo;aja. Na okomice u krajnjim toikama ps treba
nanijeti udaljenosti od dutine u prostolu do ravnine 2. Zboe pravokutnika
su te udaljenosti jedlake udalienosri..]a ocrtne projekcije do osi x.
Time se koristimo kad imamo samo ortogonalnu
projekciju. pa pri prelaeanju oko p, prenosimo
o z n a i F n eu d a l . e n o s i i o d o s i x d o p r o j e k c i j e . T o
irto vrijedi za prelaeanje oko tloc$ne projekcije
pr, edje prcnosimo udsljenosti od osi do naqtne
projekcije.
2. Razlikon ud.aljenosti
Da se ne prenose udaljenosti od obiju ioaaka dutine, mo:e se prenijeii samo nji}lova razlika. Jednom toakom duzine u prcstoru povuti aemo ponoanu paralelu jednoj projekciji pravca, a ta je u
drugoj projekciji pamlelna s osi x. Od ostatka udaljenosti dalje toake pravca u prostom i plojekcije
opet se oblikuje pravokutnik, a tu razliku udaljenosii ireba prenijeti na okomicu projekcije duzine
da se odredi njena prava velinina.
Na sl. 99. uzet je pomoani pravac paraielan naotnoj
p , o i e k c r x d u z - n e .1 : . u d a l . e ' o . i o d r a v n m e 2 . p a
je n.jegovlocrl p!raleran s osi x' Iamo se ispoIjuje ratlika udaljenosti od m\,nine 2. Ta se prenesena okomicu u nacrtu i odrcdi prava velitina
duzine po.

100P.ava veliCina lazlikom udaljenostl od lamile

Na s]. 100. izvedeno je to isto za udaljenosti od

ravnine 1. Pomotni pravac polozen je paralelno
prvoj prcjekciji i njegova projekcija u nacrtu paralelna je s osi x. Razlika udaljenGti vidi se u
nacftu i treba je prenijeti na okomicu tlocrtne projekcije, aime se odredi prava vlitina dutine p.
6, zaKreranJe u faDntnu cfla,nSa
Du:ina je u ravnini cfianja kad je paralelna s
ravninom. U taj poloraj mo;emo je zaknuti oko
jidne njeie roike. pa ie duzina u prostoru i prcjekcita biti paralelne. Ta paralelnost oaituje se u
tome iio je druca projekcija paralelna s osi x. zak"eneno l: jednu od projekcija do poloiaja paralelnoe s osi x i projiciramo Ii tu toEku na produZeiak druge projekcije, dobijemo pravu veirainu.
To je najjednostavniji naEin odredivanja prave veIiaine. Na sl. 101. zaokrenuta je dutina do paralel-

10r zakrctanje duane paralelno ravnihi crtanja 1

nog poloZaja s mwinom 1, pa je nacrtna projekcija paralelna s osi x, a projiciranjem krajnje ioake na produietak prve plojekcij odredi se prava
veliaina. Sl. 102. predobuje isto. Dutina je zaokrenuta u polozaj paraleian s ravninom 2, tloc*na
p r o j e k c j j a 1 e z a o k r e n u l e d u : i n e p a r a l F r n aj e s o s i
x i pmji.iranjem krajnje toike na produtetak druse projekcije je prava veliiina duzine p0.
Ako tueba da odrcdimo pravu velidinu stranica
nekoga Iika, moramo postupak ponoviti za svaku
stranicu, npr. za trokut (sl. 103). Pmva veliiint
slran'ce AB odredena je zakretanjem u ralainu
cfianja, stranice BC prelaeanjem i stranice AC
razlikom udaljenosti. Desno je nacrtan trckut u
pravoj vetnini.

x.

c2

A L-----:

t1

c1

-rc"

103

102

102 Zakretanje duzine paraletno ravnini .riahja 2 Naravno da se moze primijeniti

za sve tri slranice.

103 Fmva

jedna od metoda

4.39 KombiniraDi zadaci

1. Predoiile u aksonomet ji cjelovod zadan koordinatana (sl. 10,1):
105 Pohoau karlona predoaite racltane rarmne

Ay

c
D
E
F
G

2
4
4
2
2
2
2

0
0
0
0
4
4
6

1
1
4
4
4
2

A_B
BC
c-D
DE
EF
TG

2
-2
0
0
0

0
0
0
0
4
0
2

t
3
-2

Rje:cnje je mosuae odredivanjem odsjeaaka

na osama : y-z za s\-aku toaku ili, pogodn ' . e . u - , : " n , , m s l ' F " .F \ i m " , n ' l n o i e _ j ' m
razlika koordinata za svaku dionicu. Razlika
noo.d."-." s'jeor 'z r.- ik. -.^frh b o"e\a
za svaku pojcdinu os.
2 . J . r e a r e o v e ( a r r o a p r i m a . a . n i n r - - r "? " d . nim na s]. 105. te pomotu knjiee i hartona
pokazite pribliine polotaje naotanih opaih

i,. D.uga r-vn:n" promeial ca P zatva.a s ravni

nom 2 p kloni kut od 75'. U ravnini prometalici zadana je po volji duiina ArCr. Od ie
duzine Lreba konsiruiratl istostraniian trokut
i odrediii objc ortoeonalne projekcije (sl. 106).
Odrcdimo drugi trag ravnine pod kutom 15'
prema x iti ?5' prema vertikali. Zadajmo ilocrt
du:ine AiCr, nacrt je u iragu I?, pa odrcdimo
pravu veriiinu A{Co. Istom stranicom konstruirajmo irokui. Projicirajmo na trag r:) vrh B0,
a u okomici na udaljenosti Borj): BrB0 od osi
x je pmjckcija toake Bj. Spajanjem stranica
odredimo tlocdnu projekciju irokuia.

10d Zadana je druga prcmetalica pod kutom ?5' i u

njoj p.ojckcija stranice ArCr istostraDianogfrokuta.

104 Predotenje

:
',
--

cjevovoda prema zadrnjh

lama u aksonometriji

kooldjna-

o d r . d r ' p p r o b o d i : l 'p r a \ f a a ( r r , s . a r 1 j - o n
/ (didt sl. 107.
Zadatak se rjelava ra\,ainom promeialicom.
Presjeinica tih ravnina odreduje na a2, probodiste P: i u ordinaii je probodisie Pr.

120
-

110 Odlediie
107 Od.edite probodiste

a (ar, at,

s mvninoh

tragove mvnine P zadane uklStnim

pravcima a (a! a, i b (b!, bt

ll

Zadana je ravnina @ (frft i pravac p (p,) koji

leZi u toj ravnini. Tleba odrediii nacfinu projekciju pr (sl. 108). Rjeienie je moeue 1. ravnr1om prom-jalicom polo)enom projekL:jom
p i o d r e d i v a - j e - p r e s j e a n i c ei / m e d u . a v n i n a
@ i 1. prcmeialice. Druea projekcija pravca
p3 je u presjeanici izmedu tih ravnina.
DIuCi je nanin da na projekciji pravca ft odabercmo dvije povorjne toike i sutraznicama
odredimo niihove druge projekcije, a time i
drueu projekcijLl pravca p.

probodilia odreduju tragove ravnire r1 i re.

Pri toanom radu bit ae sjeci*te baeova R na
8. Zadan je naoi trokuta ABC, koji leti u ravnini
P (r1, &). Odredite tlocrt i pravu veliainu trokuia (s1. 111).
Tlocrtnu projekciju odredimo pomo6u 2. sutraznice. Prava veliaina poiedinih straDica
moie se odredili bjlo kojom melodom i onda konstruirati trokut. Drugi nabin: prelaga-

108 odredite nacrinu projekciju pravca p {p1) koji leii

u ravhihi .I (1r,fr)

zadana je ravnina P (r1rt i pravac p (p), koji

leii Ll ravnini. Treba odrediti pr sl. 109. Naotnon projekcijom pravca posiavimo 2. prom F l a l : c u ,o d . e d i m o p r o b o d i s t a p r a v c a p k o j a
le;e na tragovima ravnine P. Spajanjem trocrtnih toiaka prcbodista odredena je ilootna
projekcija p1 pravca p.

(8")
lu

100 zadana ravnila

P(r1.r,
i plavac p(pt.
rlocrr p1

Odrediie

7. Odredite iragove ravnine P zadaneukrstenim

pravcirna a (a1ar)i b (b1br)- (sl. 110).odredlmo p.obodii'aprava.aa i b s glavnim'avninama crtanja. Spojniceistoimenih projekcija

zadan je nacrt trokuta ABc koji lezi u ravnini

P (h,rr, Odredite Uocrt i pravu veliainu tlokuta,

niem oko traea 11 odredivanjem sredista i

polumjera rotacije za toaku C i produzivanjpm tloL.lnih stranica do lraga r., spajanjem tih toiaka s (c), pa su u okomicama
na 11 prelozene toake trokuta (A) (B) (c) u
pravoj veliaini.
9. Zadana je ravnina P (2, 2, 3). Konstruiiajte njne priklone kutove s glamim ravninama c anja (sl. 112).
Na osi r odredimo ishodiste i prema koordinatama odredimo A. i toike kloz koje prolaze
traeovi 11 i 12. Povucimo po volji piklonicu

121

ll2

--- J'\
'i':I"-)ri

lionslNjrajlc

lriklone kutove,r'i
ravnine P {2, 2, 3)

1 1 5 P . c s j c . ! i c a r . v h i n a p ( r r _r : ) i : G 1 . s r )
trasoli ne siieku na papi4

or'

nom.J paralelnom s ralninom 1. Ta ravniDa

sijeae obje zadane ravnine u sutra;nicama prve
skupinc i one se sijeku u toiki A. Ta toaka
pripada lrazenoj presjeinici. Da bismo odredjli smjer pfcsjeanice, povucimo pomo6nu ravnjnu J' paralelno ravnini :, taho da se trasovi sjjeku, pa odredimo presjeinicu p', a
kroz loihu A paralelnu prcsjeanicu p, odnosno njezine projekcije pr i p?.

zadane

pj ohomito na trag rr, odredjmo projckciju

pr i pfevrlimo tu prikloDicu, pa dobijemo prF
kloDi kut ,)r'. Islo uainimo 2. prjklonicom q
i dobijemo prikloni kul. r,jo.

ll3

aiji se

Prcsjcanicaravnina koje su irasovi u jednoj

lckciji paralelni

10. Odrcdite presjeinicu dviiu rauina ako su im

nacrlni tragovi paraleinl (s1. 113).
Prcsjcanica triju ravnjna prolazi zajedniakom
loakom tih ravdina ili su medusobno paralelDc. Trago,,'i sj i r,r su paralelni, pa mora i prcsjeanica p_. biti paralcrna s njima 1e plelazi
u 2. sutraznicu odredenu sjeciiiem uocrtnih
lrnqova ravnina.

1 1 t r)rcrj.anicr frlnina pi.j,!)

i .:Gr,
Df,rrlelna s ralninom I

ll0

( - \ r .r - j J i D f a v c e D lp ( p r . p e ) l o l o z i l e
l.ilartr)
riuinu P okomjlu na phvac p

13. Zadana jc ioaka A(ai,ar) i pravac p(pr,p:).

Treba poloiiii ravnjnu P okomito Da pravac p
(sl. 116).
Iragovl ravnine moraiu bili okomili na zadani pravac p, pa te rr biti okomito na pr, a
rr na pi. Toakom A polozlmo sutra;nicu druEc s\upine okomilo na I>, a I'o"rr Ie sJtra;nicc mora biti paralelan s osi x i prolaziti
ioikom Ar. ProbodiStem te sutraznice N1 prolrzi lrag ravnine okomito na pr i od.eduje na
osi r ioiku P'. Drugi trae r: prolazi tonkon
P' i okomit je na p:.

ako jc J

1 1 . Odfcdile presjeinicu ra\uine P (ri, rt i ) (dr,

aIo je fn\,nina i paralelna s ra!'ninom 1.

(sl. 1l l).
R,r|nina ) sijeie ravninu P u sutraznici prve
sk'pjn. i. jc r!\'-.ra : p,r.lnlna rarni1 : . odrcditc prcsjeinicu ravnina P (rl,+) i )'(sr,s,
aiji hasovi se ne sijcku na papiru (sl. 115).
Z-dj n r..v inp f.e"itec-mo povoljnon ravni-

u7 udllj.Dosf toakc x{(Mr,M, od ravnine A(ar,r!)

l 4 _ Odredite udaljenost toake M CM1,Mr) od ravnine A (al at - (s1. 117).

Tonkom M treba poloziti okomicu b na ravninu
A, pa 6 biii b1 okomito na a1 i b, okomito na
ae. Sada ireba potraZiti pmbodiste pravca b
s ravninom A, lto je uiinjeno prvom prometalicom. Udarjenosi MP je najkraaa udaljenost. Prevaljivanjem ddine MrP, dobijemo
pravu velninu
udaljenosti toike M od rav-

diste pravca, a s pomoanom ravnbom ,t. To

je toaka Pr na ar, a u ordinali na a1 bit ae
Pr. MP je najkrata udaljenost parallnih pravaca a i b. Prcostaje da se odredi pIava veliiina te udaljenosti.

120 Srcdiste, polumjer lotacije i preloieni trag

Evnine P (r1,rt s toakoh N (Nt

113 Udaljehost toaLe M(Mr,Mt

od pravca a{a1,at

15. odredite najkra6u udaljenost toike M (M1,1&)

od pfavca a (a1,at - (sl. 118).
Tonl<om M polo;imo pomo6u sutra;nice druge
skupine ravninu J okomito na pravac a, sliino zadatku 13. Pomoau prve prometalice odredimo probodi;te P pravca, a s n\,ainom -t,
a spojnica MP je najkraaa udaljenost za koju
metodom prcvaljivanja odredimo pravu veli-

ainu.

u. Odrediie sredigtemtacije, polumje! rotacije i

prelozite drugi trag ravnine P (rr, re) sa toikom N (Nt - (s1.120).
Drugu projekciju toake N odredimo 1. sutraznicomn. r&. Kroz to[ku N po\ucimo 1. priklonicu pr okomito rr. Toaka Pr : pl X q je
srediste rotacije za toaku N, a polumjer rotacije je P1N. Treba odrediti pravu veliainu
polurnjera rotacije. To tinimo prelasanjem,pa
dobijemo pravu veriainu polumjera rotacije
P1N0.Rotiramo li todku N s polumjrom PrN0
oko srediita P1 do priklonice (p), dobijemo
prcIozenu toaku (N) kroz koju prolazi prelozena sutrainica (m) palalelno rr. Drugi trag
D prelozimo u mvninu r ni, ito je isto, iz lvlsr
pustimo okomicu na ! do sjeciita sa (m) u
(Mr). Prelozeni tras (rr) je spojnica todaka R"
sa {l\[).

us Udaljcnosi lravaca a (al, at i b (b1,b:)

16 Odredite najkfa6u udaljenost paralelnih pra-

vaca a (a1,a, i b (bl, bt - (sl. 119).

Na projekciji b, odaberemopovoljnu tonku Ml?
i odred:mo na b- njenu projekcjju M.. Kroz
iotku l& povucimo 2. sutra;nicu n okomito
na ar, dok je tlocrt te sutraznice paraleran s
osi x. ProbodiStemte sutra;nice A1 proiazi
plvi irae ravnine sr okomito na ar i odrcduje
na x toaku S. Od te ioike ide drugi trae st
opet okomito na ar. Sada projekcijom ar polo;imo prvu prometalicu i odrdimo prcbo-

121 Konslrukcija kvadrata iz zadanog tlocrta ArBlCrDl

kojj lezi u raEini
:G1, st

nini ,I (s1,sr). Treba konstruirati kvadrat koji

lezi u ravnini -t (s1.121).
723

P . r a l l n , p - \ ' . ' n " t u p a r " o l n c p r o . e k c r i eD. a

ee obje projckciie kvadrai.a ABCD biti paralelogrami. Dva vrha kvadrala su poznaia pa
je dovoljno poirazili projekciju trcecg uha
kvadrair. Pomoau sutraznicc odredimo nacrte
Ar 'Br a zatim 1 pdklonicom pfclozimo lfh
A. procluzimo stfanicu AB do trrga sL-lu ioaku
spojino sa (A) i u okomici iz Br odfc.timo na
spojnici prelozenu toaku (B). Nad siramcom
(A)(B) konsrruirajmo ietverokul (A)(B)(cXD),
pioduzimo siranicu (B)(c) do lrasa sr, spoji
mo sjccilie sa 81, a iz (C) pustimo okomicu na
s'. Lik nadopunimo na paralelogram i timc
smo odredili ltocrt projekcije kvadrata. Prod . 7 n " m s r r d ^ r . a' c , D r d o q ' I I , ^ o u t r i j m
stranica CLDr konlroliramo loanosL rada. Pomoiu sulfnznica odredimo nacft kvadrata.

na. Ako jc liui izmcdu poboiaka i baza pravi (S0'),

prjzma je uspravna,inaic je kosa.
Kao baza moze slLrtil.i svahi pravilan ili n.pravilan
\.:'l.'
f" s. pri/mJ r nrzr\- p.Fm) b, .u slr".
r r c a b a z e : t r o s t r a n a j p r a v i l n a S e s t e r o s t r a n ai s l .
1'o su opac pdzmc.
Pod prizmom u uzen smislu razumijeva se tijelo
s bazom oblika pravilnos pravokutnika ili kvadra1a. Uspravna pravilna ictvcrostrana pllzna (sl. 123)
123

123 Usr,ralna ic1lcroslf.na prizma

722 P r o "

L. ,. : r.rrokJla

'

_-d.a

/1ddn

I fojet^

'F

1 9 , O d r p d ,. l l o ' r l n u p r o j e \ ' r u n . p f a s i l n o g i e tverokuta. ako je zadana nacrtna projekcija

1:2r3j1j (sl. 122).
Tri toake mozemo odrcdili po votji, jer ae to
uvijck bi1"i ravnina. Za aetvriu loiku moramo
osjgurati ravnosl te ravninc plohe tctverokuta.
To iinimo povlaienjem dijagonala kao ukrstenih pravaca aeiverokuia, a jcdnu djiagonaru
mozeho poluai u tlocrtu. Na Djtr projiciramo
Lm, I, odrada- I ,lr .ga djj"go
"."c.!1" S. i
nala u tlocrtu i u okomici ach fli vrh actrero-

- 121 Korka

t c s l l i j c l o o m e d e D os . l c s l p r a v o k u l n i k ! , o d k o j i h
s u s t r p f o t n i m e d u s o b n os u k l a d i j . a s v i m c d u s o b n o
okomiti. Zamijene li sc pfavokutnicl kladraiima,
bri 6c sve plohe mcdusoboo jednakc, a iakvo tijero
zove se kocka (sl. I2,1).
llridovi pravilne aclvcrostrane pdzmc i kocke mec l u s o b n os u o l l o i n i 1 - iI.m a i h u k u p n o 1 2 . K o d k o c k e
su svi medusobno jcdnaki, a kod prizme su po aeti.i u smjcru dimenzija jcdDaki.Ima osam uglova.
l)ri,ma je odrcdcna sr 1ri podatka: du;inom,3i
n o m i V i s i n o r ! ( s l . 1 2 : l ) .u z a k o c k u d o s t a j c j d a n
podatak (sl 12.1)
duzina bdda.

125 Kosr iclvcroslrana ldzma

4,4 ANALIZA

GtrOIIETRIJSKTII'I'IJI'LA

Geomet jska lijela dijelimo u dvijc shupinel

' uelrr- | r.l ' um l- a .r!nitr plul.lmIiockt,
prizma, pifrmida- krnja piramida)
- r o l a c : t " \ a n j e l ! n - . t a h ! o ' r L t ' m d u 2 r n e( ! - ljak, sio;ac, krnji stozac) ili dijclova kruznice
kueta, torus).
Svako tijclo je oncdeni dio prosiofa i rma rr,

4.41 Prizm. i kocka

4.411 Poslrnak

4.412 Projclrcijc
Za prcdoicnjc prizme u oftogonalnoj projkciji
porrcbra \u dv" lo8l.d r dUde 'ri drmcn-Ue
"
e
Jedan je na$t, a drugi bokocri ili uocrt.
4.{13 Presjcci

i karakierisiiLu

Prizma j. i.ijclo ome.lcno sa dvije paralclne baze

oblika visekuta i stranicama oboaja, lzv. poboika't24

Z.rnrijeni li se p.avokuinik poboake parat1oerar n o m D a s t a i e k o s a p r i z m a ( s l . 1 2 5 ) .O i p l d a j u k a rikleristike o prrvoltulnosti ili okomitosti stranica

i brjdova. dok ostalc karakte.istike !rijcde. Uz
prija;nja iri podalkr trba i aetv.li: du:ina kose
sl..rnice ili kut nagib..

i mreZe

Rarnina ko.om..j Imo

Lsp,avru p,:zmu nozp

prcma !ome, imamo razne presjekc:

or,.

tl

crtom prizme. Da bismo odredili pm!'u veliainu

presjeka, prcvalimo ravninu B u ravninu 2 oko
traSa tr. Prenogenjemtlocrtnih udaljenosti od baze
do osi x na okomiceu ABCD dobijemopraru veli-

127
126 Popreani presjeci prizre prae

121 UzduZDi p..esject

Za mreZu razvijemo oplosje i prenoBimo dutine

stranica iz tloota, je. se tamo projiciraju u nalavnim velitinama. Vertikalni bridovi paralelni su s
.avninom crtaDja 2 pa su predoieni u naravnoj
veliaini i trcba ih prcnijeti na okomice.Razvijnom
pla:tu dodajemo obje baze i tako konstruiramo
mrezu.Toakepresjekaprenesuse od bilo koje baze
na odeovamjute bridove. Ddina stranica presjeka
na mreii odeovaraduZinamau pravoj veliEini.
Presjck uspravnc letverostrarc prizm op6om kosornravniaom P (rr,rt (sl. 129)odrdi se presjetnicama pobonakaprizme s presjednomravninom P.
Presjekse u tlocrtu podudaras projekcijom prizme.
Nacrt odredimo tako da poboakom 12 postavimo

128 Prcsjek i mrZa uspravnc piizme

L ako je ravnina A paralelna s bazom, plesjek je
visekut jednak bazi (s1. 126)i
2. ako je ravnina B kosa prcma bazi le sijele
oboije, prcsjek je opet vGekut s istim brojem
s l r a n : c ak a o b a z n , a h i z d u z e n i ( s l . r 2 6 ) ,
3. ako je ravnina J paralelna s brrdovima prizme
ili ako je ravnina E kosaprema bndovima prizne, ali sijeae obje baze, presjek je pravokutnik
(sI. 12?).
Presjek prizme s lalarinom odreduje sel
1. pomoau probodilta bddova s presjeanom rav2. pomo6u presjeanica poboaaka s presjeinom ravninom, a katkad i pomo6u suiraZnica.
Za mrezu trcba nanositi prave veliaine b dova ili
prave vellaine udaljenosti sijeaenih bridova od
N a s l . 1 2 8 .j e u s p r a v D a a e t v e r o E t r a o sp r i m a s j 6 aoa ravdnom B, okomitom tra ravninu crtania 2.
To je druea prcmelalica. pa 6e se prcsjek prizme
u nac{u pmiici.ati
u trag mvnine br. Probodista
ABCD bit 6e na tragu, a tloc* se podudara s tlo-

129 Piesjek

uspravne

prihe

kosom

lavniDom

C.
130 Presjck i mr.:d

los.

prizme

pryu promctaljcu zJ i Dadcmo presjeinicu izmedu

te ravn.n^ - pre\JFinc .avriae P. Ta prc"jai-ica po
s i j e a eb r i d o v e 1 i 2 u t o t k a m a p f e s j a k a A i B . I s t o
uainimo s poboakom 34, pa prcsjcnnica ravnina E
iPodredujetoikeCiD.
Toinosi rada mozemo kontroliraii pfvid sutraznicama, pomoau kojih moramo doai do istih toiaka
ABCD u nac u.
MrcZa bj se izradila isiim postupkom kao na s1. 128,
jer su stranice ietverokuta baze u pravoj veliaini u
uocrtu, a vertjkalni bddovi u pravoj veliiini u
Kosa trostrana p zma s bazom u ravnini 1 prcsjeicna jc ravninom A okomitom na ravhinu 2 i
n a h r i d o v ( p r i z r n c u b a f f l u ( " 1 . 1 1 0 / .T o i k F p r e s j ' k a A B C u i r " A u s L rr a v n L n ^a n - b f l d o v i m a p ' z - p .
Na istoimenim bridovima u tloolu su tlocrtne
toike prcsjeka. Prava veliijna presjeka odredi se
prevaljivanjcm ravnine A oko lraga a! u ravniDu2,
pa dobijemo AoBdCo.
K.d r-zvjjc-o oDlosje poda prcsiel, u prava.. jpc
l F p r . s j i n r ] r \ n i n a o l t o m i r an a b , i d o \ r . Z r m r e : u
nanosimo na pravac prave veliaine slranica trokuta
u presjeku, tj. AiBo, BoCl, Cofu i u tim toikama
povuipmo okomi e b.'dove. Iz n-.rla prcno.'mo
prave veiiaine od presjeka do obiju baza, jer stl to
bddovi parrlclni s ra\,alinom 2, pa dobijemo oplosje.
Pricrtavanjcm obiju baza ddinama iz tlocrta nacfiali smo mlezu prizme, a dutina stranica 12-23-31
rora q^ podudarali s loc-,om, jer se tamo :spoljuje prava veliiina baze.
4.414 Probo diS t a
Pravac mo:a probadati prizmu da ulazi i izlazi na
oboaju ili da ulazi na bazi, a izlazi na obonju (s1.
131), te da je ulaz i izlaz na bazama. Projekcijom
pravca koja sijeEe baa postavi se ravnina prome-

I
I
I

....

!.'- i

.1,

t\

I._nZ"'
r3r PDbodiite

rt

privca

s prizmoh

l,rlica, a probodiiia bit ae u sjecGtu prcjekcije

pravca i stranica baze prizmc, jo je to trae ravninc promctalice. Projiciranjem tih ioaaka na pravac u nacrtu odrede se probodilta u naotu.
Na sl. 131. pravac a probada prizmu u obotju, a
plavac b u bazi i oboaju. Toaka ulaza i izlaza pravca a odredena je llocrtom, toika uiaza pravca b
nacflom, a izlaza uocrtom. Druge projekcije probodista jesu na drueim projekcijama pravaca.
4.42 Piramida i krnja pirrmida
4.421 Postanak

karakteristike

Piramida je tijelo kojem je baza bilo kakavviiekut,

a ima zajedniiki vrh (sl. 132). Poboike ili stfamce
pi.amidc su irokuti. Ako visina, spustena s vrha
na bazu, pada u srediste viaekuta, piramida je
uspravna (sr. 132), a pada li izvan toga sredista,
pilamida je kosa (s1. I33).

132 Usplavna i kmja piramida

134 tuojekcije piramida

Krnja piramida (s1.132)je piramida odrezanapaObje su baze medusobnosliine, a pobodkesu trapezi.

U stroja$tvu je najaeica uspravna Eetverostrana
(kvadmtna ili pravokutna)piramida,apliprijelazu
na manje dinenzije jos je leta takva kmja piramida.

133 Kosa pireida

4 . 4 2 2P r o j e k c i j e
Jedna od projekcija piramide mora biti uvijek
nacrt, i u njoj se vide dvije dimenzije (sl. 134).
Drugon projekcilom odredena je tre6a dimenzija,
ali za piramidu u nacrtanom polozaju to ne more
biti bilo koja projekcija, ve6 samo tlocrt. Iz bokocfia ne bi bila vidrjiva baza, a kod usprawe kvadratne piramide bio bi bokocrt jednak nacrtnoj
projekciji, pa je zato nepotreban.

135 Ple$jeci

4.423 Presjeci

i mrete

Presjeci piramide ovise o ppldaju presjeine ravnine prcma tijelu (s1.135), a to moZe bitil
1. trokut, ako ravnina -f prolazi vrhom a sijeae
baztri
2. visekut s jednakim brojem stranica kao baza,
ako ravnina O sijeie oboaje; ako je ravaina pamlelna s bazom, viiekut je Elitan bazi, a takvo
tijelo je kmja piramida (sl. 132);
3. visekut ako presjeina ravnina / sijeie dio oboaja i bazu.
Presjeke piramide odredujemo kao kod svih uglatih tijela pomo6u probodilia bddova E presjeinom
ravninom ili pomo6u presjeEnica izmedu poboiaka
i presjeEne ravnine.
Za mrdu moramo nanositi prave velnine stranica
baze i bddova. Tijelo obiano lezi u jednoj od ravnina crtanja, pa tamo imamo prave velitine stranica baze. Bridove heba rotirati u poloZaj paralelan s ravninom c$anja da se u toj ravnini oaita
I i p r a ! n a i e r v e ' o s r r a D ap i r a D i d a ( s ] . 1 3 6 ) s i j e a e n a
ie raurtuom pmmetalicom P (r1,re). Nacrt prcsieka
j " u i r a g u 1 e r a v n i n e r r . a t l o c a s e i z v e d ep r o j i c i .
ranjen na odeovarajue bridove. ToEnost rada moZemo kontrolirati proddenjem stranica baze i stra-

piramida

136 Plesjek uspravne ietvelostraie

nica presjeka iz tloota, jer se te stranice sijeku na
iragu 11. Ka;emo da su baza i presjek medusobno
kolineami, a os kolineacije je trae rj, jer je to
zaj"dlicki p avac |rvn:n. l, u Lojoj 'e2r b.,a p .
ramide i ravnini P, u kojoj leti presjek pjramide.
Da se odredi mre;a, trcba odrediii pra\ru veliiinu
bridova. To se moze uainiii rotiranjcm bridova do
polo;aja paralelnoe s ravninom 2. Na sr. 136. to je
uiinjeno posebno na desnoj strani. Okomito na visinu koja je u pravoj velnini nansemo na horizontalu veliaine tlocfine projekcije brida piramide
(kod kvadraine u pravilnom polozaju sva su aeii
jednaka). To je isto kao da smo bdd rotirali. Spojnica s vlhom je prava vetnina b da pimmidc.
Prava vetnina bddova do presjeka odrcdi se projichanjem tonaka ABCD iz nacta na pravu velininu brida. Rr, Rts, Rc, RD su te prave velidine od
uha. Vetitina baze dana je uoctom piramide.
Preiaeanjem oko traea r, u ravninu 2 odredi se
prava veliiina presjeka A0B0C0Do.
Sada imamo sve elemente u naravnoj veliaini i moZ.mo na.rlEIi -"a:u. D, se ooredrpresjek u mrp;i.

li?

1,28

Preslel. pircmide preko vrha

npr. nad stranicom AD, prcnese se lukom iz D

stranica D0C0 i dijagonala A0C{. U sjecistu lukova
je tock'rC IrrF-e. Anrlosno sp od..di lukovin, u
pravoj veliiini totka Bo.
Z- zom,l)i r
p o d i g n Fv r s i n d i
odredi piramida. U bazu se ucrta Uocrt ietverokuta
presjeka i u ordinalama do b dova dobije presjek
u prosiomoj predodzbi.
Jednosiavan je presiek piranide ravninom prel(o
v r h a / s l . 1 3 7 ) .T o j e r a v - r : p . o m F 1 , l l . . a .a n j e n
tlocfini irag na bazi odreduje toakc presjcka baze.
Prcsjek je trokut koji se poipuno vidi u bokocriu
iu l-oc*u. dol
poji' a! l-"spePresjek uspra\ne (rokuto. prizbe s op6om ravninoh P (r1, r, - (sl. 138) djcsit temo pomoiu probodir1a izmedu bdda piramide V 3 i zadane presjeane
ravninc P. Bridom V-3 postavimo promeialicu
r (p(, p:) i nademo presjeinicu izmedu ravnina c i
P. Presjeinica odreduje na b du 3 toaku presjeka
q, koju projiciramo na isti bdd u tlocd.
Trag rr je os kolineacije, jer je zajedninki ravnini
I i P. Prod .:enlem s r"_'.a b"ze do l aga rr i "-dkom kroz poznaiu toiku presjeka odredimo ostale
toake presjeka zrakama iz sjecista na 11. Iz ilocfia
projiciramo toike presjeka na odgovarajuae bridove u nacrt i koniroliramo sutra;nicama.
Za mrezu treba odrediti pmve vetiiine bridova
piramide. Kroz Y u tlocrtu povuiemo horizonialni
pravac i sve bddove roiiramo iz sredisia V do horizonialnoe pravca (polozaji 1'2'2') - paralelnog porozaja s ravninom 2. Prave veliaine crtamo u nac u
od vrha do projekcije zarotiranoe brida na bazi
102030.Isio ialro rotiramo stranice presjeka oko
jedne toike, npr. stranicu A1B1 oko Bl, a toaku A'
projiciramo na produtetak nacrtne projekcije ArB).
-a
T ' d r - j " n o . 1A . B
p.ava \,l:i:na. J.dnako !iinimo
za stranice prcsjeka BC i AC ili izvedemo prave

I
I
I

r38 Prcsjek i mreza uspravne lrokutne piramide opaom lavninom

velitine prelaeanjemoko traga rr u ravninu 2, ako

nam to zahtijeva polozaj na slici (ostri kutovi i
reroinosl).lz svii poznalih elemnalau pravoj
veliiini izradimo mreiu odrezapiramjde.

Iaka presjeka na bddove u tlocrtu odrcdimo tlocrt

prsjekaABCD. Taj presjek sijete projekciju pravca pi u ulaznom i u izlaznom probodistu P i R, a
projiciraju na pravac u
iz tlo$ta se ta probodi.tsta

4 . 4 2 4P r o b o d i S t a

Na sl. 140. odredleno je probodiste trcstEne piramide s vertikalnim pravcem. Proiekcita plavca u
tlocrtu je toike, a ta toika je i tlocrtna prcjekcija
probodi5ta.Poslavimo li vrhom i prcbodiltem !avninu Pr, ona sijete bazu u toiki 4, a nacrtna projekcija te tolke opet je Ila bazi. Spoifca vrhom je
presjeinica koja sijeae projekciju pEvca u prcbodiitu Pr.

Pravac probada piramidu tako da je ulaz i izlaz

na obolju, ali je jedno na oboeju,a drugo na bazi.
Posiavimoli pravcem p ravninu prometalicu,ona
.e sjeai piramidu, a u sjciitu presjeka i pravca je
ulaznoi izlazno probodistepiramide (sl. 139).
Pmjekciiompr postavimoprcmetalicu,pa je u njezinom tragu presjek piramide. Projiciranjem to-

u0
139 Probodisla piramide i pravca I rEHNrcKo cRrANr!

140 Probodiiie tloslrane uspravne pimmide veatikalntm pravcem

129

4.433 PresJeci

i m.eze

Plesjek uspravnog valjka moie biti:

1 pravokutDik, ako je presjeena ravnina A paraleina sa srcdisnjicom ili izvoddcama valjka (sI.
143); najveci moeuti presjek je preko sredisnjice, kad .le sidna pravokuinika jednaka pro141 Postanak valjka
4.43 Yaljak
4.431 Postanak

karakteristike

Aku pravokurnik AB\4\ rsl. 14l) rol:ra oko svoje

slranice MN, opisuje tijelo koje se zove valjak.
Stranice NA i MB opisuju sukladne krugove tzv.
osnovke ili baze valjka, a stranica AB valjkastu
plohu, koja se zove plail valjka. Pravac MN je os
valjka. Ako je os valjka okomita na osnovku, valjak je uspravan i stranica MN je visina valjkaAlo je MN koso prcma bazama, valjak je kos.
StraDica p.avokutDika u svakom poloiaju rotacije
lZi Da ptastu valjka i uvijek je usporedna i jednaka s osi MN. To su izvodnice valjka, mcdusobno
usporcdne i jednake po veliaini.

n
I

lrl

1]}
\r/
r42 Projekcije valjka
4.432 Projekcije
valjak je odreden promjerom
i nagibom- Nacrtna pmjekcija
pravokutnik, a tloc.ina krug
dei6i oblik strcjnih dijelova,
jeftino izraditi.

baze i visinom, a kos

uspranog vaijka je
(sl. 1a2). To je najjer se dade lako i

2. krug, ako je presjeina ravnina B okomita na

sredisnjicu (s1. r43) odnosno paralelna s bazom;
3. elipsa, ako je presjeana ravnina / kosa prema
sredisnjici (sl. r43), pa sijeae sve izvodnice plasta. Sijeae li ravnina samo dio pla3|a, presjek
je dio elipse.
Da se odrcdi presjek valjka s ravninom, treba na6i
presjek plasta (pojedinin karaktedsunnih izvodnica) s tom ravntnom. osi elipse kosoe presjeka odrede se priklonrcom i sutraznicom na zadanu ravnmu.
Za mrezu treba razviti plast valjka, pa treba lekriir. raLrkruznrcu da se odredr opseg(duz,-a raz!F
jcnog plaita). To se airi diobom kruzne baze, io
toanije sto je vise dijetova, a na duZinu se prenose
ti dijclovi. Izvodnice valjka najicste su paralelne
s ravninom otanja 2, pa se projiciraju u naravnoj
vcliiini i jednostavno prenose ili projiciraju na
paratelne izvodnice.
Sl. 144. prcdoau.je presjek valjka ravdnom paraIclnoh sa sredi:njicom. Presjek je pravokutnik iija
Sinna se vidi u tlocrtu, a nacran je i bokoct. Tanko je nacrtan neodrezmi valjak. Za mrezu se podijeli bza na osam dijelova, ti se dijerovi prenesu
na plavacj a visina se plenese iz nacrta. Razvijeni
plast je opet pravokuinik. Mreza se dov$i pricdavanjem baza kojc se odrezu prema tlootu i ucrtat a n J . m o d r e z a , p r d v o k u r n r k a )u r a z ! i j a n r p l a s r
Presjck uspravnog valjka s op6om ravniDom p (r1,
r, je elipsa (s1. 145). Trocrt ie elipse podudara se
s uocrtom valjka, a time i slediste M. Polo;imo
srcdiitem Ml prvu pdkronjcu p i prvu sutratnicu
m. Priklonica pr okomita na trag .r sijeae kruznicu
u toakama A,B, a suiraznica mr paralelia s tragom
r u tockamac I D. To sr osi chp".. Prcsjcenicom
i z m L d Jp r i k - o n ( e i r " v n i n e P o d . . d i m o n a c , r p klonice p:, na koji projiciramo toake A i B iz uocrla. Toake C i D nalaze s na sutraZnici mr. Tako
smo odredili konjugirane dijametre elipse u nacrtu.
V , d l l . v i d i o e l p \ ^ o d r p d , m od r u g o m s u t r a 2 n . c o m
n:, jer na tim krajnjim izvodnicama su krajnje
loikc vidljivog dijcla eripse.

z
(i
p)

ai

(C
Zl
JU

pr
pc
pi
pr
pr

!44

u4 Plesjek valjka ravninom paralelno sEdilnjici

Za praru veliainu lipse treba preloziti nvninu P

oko tmga rl u mvninu 1 i na6i prelozenetoik
(A),(B),(c) i (D),te (M). Sredisteroiacije je sjeciste
pri&Ionicepr i traga rl, a polumie na pravoj veli'aini priklonice po.
Iz velike osi (A)- {B) i male osi
(CHD) konshuiramo elipsu.
Zd izometriju narta se valjak pa Ee u odgovaralu6im rolkama na izvodniceprenesu vjsine iz naU Faksi je Idti presjek vrlika lavdnom prometdicom (s1.146).Presjekje elipsa,koja se u nacrtu
Fojicira kao duzinau trag ravnine, a u tlocltu se
! krutnom projkcijom valjka. U trc.oj
projekciji je presjek elipsa, koja s konstluira iz
prvih dviju pmjekcija.Za sluiaj ako je trag ravnine
45',prelazi elipsabokocrtau krutnicu. '
bismo odredili veliku os. DoloZimo u Uocrtu
icu Ar-Br, a za malu os sutra-hicu Cr-Dr.

r45 Prcsik valjka opdom ravninom

I-elika os podudara se s ddinom presjeka iz rac a,

a mala os jednaka je promjeru varjka. Plava veliaina odredi se preleganjm oko traga lavnine re
u ravninu 2 i prcnoSenjem tlocrtdih udaljenosti od
traga rr.
Za plast podijli se baza na jedDakedijelove pa se
ti dijelovi prenesu na pravac, Tanko je nacrtan
neodrczanivaljak. za lez prenose se u pojedinim
toakama visine Lvodnice od baze do presjeka jr
su te u pravoj velilini. Nastda kdl'ulja reza na
plastu je sinusoida,Uz plast treba pricltati donju
kruiru bazu i eomju elipsu u pravoj velitini, pa
se dobije mreia.
Izometlija se dobiie prenolenjem visina iz nacrta
na izvodniceu pojedinim totkama.
Presjek i mreza kosog valjka 3 bazom u ravnini 1
i osi paralelnoj ravdni 2 plecloleni su na sl. 147.
Kosi valjak je presjeaen ilrugom prometalicom oko131

i
l

F
T

lt7

I4{i Prcsjek uspravnos laljka ruvninom plorrcl,alicom j I n f c / r

mito na izvoclnice valjka, pa je taj presjek u razvij.nom sla Ju duz.na P.esjck valjka jc e.ip"a.
koja je u nacrtu dutina, a u tlocrtu elipsa. Srdilie
elipse odrcdeno je sjecigtem sledisnjice valjka i
t.aga ravnine; velika os je jednaka pronjeru valjka A1B1, a mala os duzini normalnog p.esjeka iz
nacl|a CrDr, koja se u tlocrr projici.a na odgovaraDa se odredi prava veliiina, plevali se ravnina /
oko traea dr u ravDinu 2, prenesu se udaljenosti
iz tlocrta i iz osi konstruira elipsa. Todke elips u
presjeku i u pravoj veliaini mogu se odrediti po-

rri

Prcsjck kosog vlljk!

okoniloh

ravhinom

moau diobe bazc na dijelove i ulvrdivanjem toaaka

na pojedinim izvodnicama, jer je priiom greska
Za plalt treba razviti normalni presjek, tj. rcktificirali dijelovc p.are veliiine etipse C0B0D0Ao.To
se moze uainiti umetanjcm posebnih izvodnica, a
dijelovi izmedu ietvrtina elipsa nisu jednaki. DuZine izvodnica u pravoj veliiini su u nacxtu od
normatnoe prcsieka do obiju baza, ili kad smo
uilrdili toike jedne baze, mo;emo od njih nanositi
duzine jednakih izvodDica kosog varjka od baze do
baze. Pddtavanj.m
tih baza dovrsimo mretu kosos valjka.

I
- - +I
I
I

t49
148 Probodisia vatjka i pravca -

4.434 ProbodiSta
P f N a c m o z ep r o b a d a | l v a ] j a k u p t a ; i u . u p t a s r u ied.ol baTi :li u obja baze Tamo sd.e pmjekcija
lravca sijeie bazu je ulazno i iztazno probodiate,
a druga projekcija utvrdi se prdinatom na drugoj
D r o j e k ( - j io r a v c . r l k o d , s p " a v n o sv a , j k a i z v o d n j _
cama.^onstrukciia se \,idj na sl. 148
4.435Primjena

piesjeka

valjka

149 Vatjkasra proaa s o.treziha

Na d. 15O. predoten je obosrrani odrez okruete

mo ke obl*a vrljka s pri.etaznim zrobjJenJcn o
polumjeru
Rav' i dio le oo gornle baze do po_
_r.
.^'ka zaobljen,a I kao presjek pa!atatno sredj_
njicom, i od zavrsetka zaobljenja 2 do plasra kao
preslek okomtto na srcdisnjicu_ Samo zaobtjenje
jp p,odor u,jka
vrtjkom u opsegu t/4 kruznrcF.
v r s r n at o a " k al . ?" i 3 o d r F d e n a . en a c o m , a S i r . n e
tio:*:m:
Il tlocrta i nacra izvede se bokocrt, a
zaobljenje izmedu 1 i 2 nacrra odoka, jer ronaRo

C e s t iJ u i a j e u u s h o j a r s r \ u k o d s t r o j n i h d i j p t o v a
lallkaslog oblika kombinacrjasu .aznih presjeda
kolr sc oslvarujL obradom. U nastavkL o,edoteDi
iu neki elpmenl: u p,imjeni valjaka . ;rezima i
N a s l . 1 4 9 . p r c d o n e n al F v a t l k a s r a p t o i a s p a - a l e t odozgo: odozdo do oko 3,4 v-sine
ptoae.Ploia s odrezima predoiena je prostomo i
u o r i o g o - a l n o jp r o j e k c i j i . T o s u p . e s j e c i p a r a l e l n i
rp.avot-1nic4 I okomiro na sred.injicu (krdni). Ravne plohe oznaiene su dijagon a ] o m .a z b o s l a k s e o r i j e n r a c i - eo z n a i e n e s u r k a _
raltenstiane toake odreza

ryffi
\L,/
751 Izrez i odrezi uspravnog.valjka
ispada obradom - zaobljenjem polumjerom r bez
obzira na to kako mi to nacrtali. clavno je da se
dade pdblitan pdkaz, a podaci su alani korrranim

150 Odrezi i zaobljeDjevaljkasre motke

Cest oblik vilice iz temetjnog vatjkastos oblika

u.ezom i odrezima predoaen ie na sI. tJ1
V a l j a k , e o d r e z a ns a i a r i r i v a r l i k a t n e r a v n i n e , p d .
"alFlno srdisn-ici simctricno u dvi,e !r.rre i'dla_
l o m i i n o s d v i j e r a \ n i n e o k o m r r o n a s . e c t . s n . r c uu
l i s i n i i z r c z d i o d r c z a .O d v e r l i k a t n l h r a , " n i r a p r e _
sjeci su pravokutnici, a od horizontalnih ravnDa
k r u Z n i c e .D u i i n e i S i r i n e v r d F s e u . l o c r t u , a l s r n e
u nacrtu. za bolje obja:njenie oznaaene slr karak_
teristiine totke u svim projekcijama.

133

A
r}

(g
,z_--F\

\7

152

152 Postanak stoica (konusa)

4.44 Sto;ac i knji

4.411 Postanak

stozac (konut
i

karakteristike

Sto;ac nastaje ako pravokutni trokut A\'M rotira

oko s'oje kaiete VM (sl. I52). Kateta MA opisuje
osnovku i1i bazu, a hipotenuza tlokuta AV opisuie
plast stolca. Kateta VM je os stosca i ujedno njegova visina h. Toika V je vrh stoica. Na plaltu
mogu se polo:iii duzine, koje spajaju vrh s bilo
kojom toakom oboda baze. To su izvodnice slosca
s, medusobno po duiini iednake i pod istim kutom
Stotac kojemu su izvodnice jednake duzine kao
promjer baze zove se isloslrani. Ako trokut koji
.otira nije pravokutan, visina nije u srcdiStu baze,
a stozac je kos. Njesove izlodnice nisu medusobno

15:l Projkcije stoica

d a l k a : p r o m j e r o m b a z e i v i s i n o m , a k r n j i s t o z a cs a
lri podaUrar prohjerima obje bazc i visinom ili sa
dvijc visine i jednim promjmom.
,l.l,lJ Presjeci

i mre;e

O d . v i h r o r . j " k . h r r l a l " / " p r e s l e k eJ e n r t z a - i n

lJiviji slozac, jer presjeci mogu biti kdvulje clrugoga reda. pa odaue i ime i.im krivuljama aunjosjctnice (po stadjem nazivu aunj za stozac).Prema
polozaju presjeane ravnine presjck usprauog slosca moze bili (sl. 154):
I lrokul., ako presjeana ravnina A prolazi vrhom,
:. kru:nica, ako je presjeina ravnina okomita na
os. odnosno paralelna je s bazom; polumjer
kfuZnice iita sc od srediinjjce do plasta u ravelipsa, ako je presjeina ravnina ]- kosa prema
s.edisnjici. pa sijeie sve izvodnicc stolca;
. 1 . p a m b o l a , a k o j e p r e s j e a n au v n i n a . l p a r a l e l n a
s a m o s j e d n o m i z v o d n i c o ms t o i c a i
t. hipe.bola, ako je presjeina ravnina E paralelna
sa dvij izvodnice sl.osca.
Nraclo po komc se odreduje prcsjek jest polasanje
horizonlalnih ravnina koje sijeklr sto;ac u kruzni
c a m a i l i p o l a g a n j e r a v n i n a p r o m e l . a l i c ai z v o d n i

:l
a.a42 Projekcije

( s 1 .1 s 3 )

Nacrt je u obiiajenu polo:aju stoica istokraaan

trokul, a tlout kruinica. Bokocrt daje istu sliku
liao nacri pa je ncpoircba.. Kod kosog stoica naot
j n u p ! l - o k u l . a l ' r a z n o r i r J n r ' - a n ,' o ' r i o \ i . o
skolenju sredisnjice. NrGi kf.jee stosca je lrapez,
. l l u r ' 1 5 u d v ' J Fk , u z n " " v c l i i r n ep , o . j " . a C o _ n"
i donje baze. Uspravni stozac odreden je s dva po-

Pol.zeti od nacrta za uobiiajeDi polozaj stosca (sl.

l- \ !.Jeipmo u pr.! t r'ozd. I'orizonralnrmr!\ninama koje sa sijeku u kruznicama. Polumjer tih

A/\

lhA
A\

{+v
154 Fresjeci stoica -

r55 Odredivanje

toarkr presjeka holizontalnim

presjecima

r55

I
i
I

kruinica iiiamo u nacrtu od Eredisnjice do krajDje

izvodDice, povuaemo kruzniu u tlocrtu i na dju
projiciramo pojedine totke prcsjeka.
Polaze6iod tloclta (s1.136), sluzimo se izvodnicama
preko kojih polazemo ravnine prometalice- Projiciranjem toiaka izvodnica s baze iz tlocrta u nacrt
odredimo izvodnicu u nacriu i na nju prcjiciramo
toake presjeka iz tlocrta.

156 odred'valle
Loiaka presjeka izvo.bi.ama
Prava velieina izvodnica

15?

Prave veliaine (sl. r5?) odredujemo zalsetanjm

tlocrlnrh izlodnrca do polozaja paralelnog s ravnihom crtanja 2 i projiciraniem u nacrl, i1i projiciranjem toaaka iz nacta na krajnie izvodnice, koje
su jdine u pravoj velitini.
Razvijanje plaita (s1. 158) izvodi se diobom baze
na jdnake dijelove i prenoseniem tih dijerova na
rzvodnice
Iuk opisaD iz wha pravom veliiinom
(polumjerom R). Polotaj toak izvan diobe na bazi
odledi se pdjenosom udaljenostt od jedne totke
d j o b e ,j e r s e n a b a z i d i j e l o v i p r e d o l u j u u p r a v o j
velitini, npr. toaka A. Za neku totku B na plautu
treba povuai izvodnicu, odrcditi njenu nacrtnu projekciju i projiciranjem na k.ajdju izvodnicu odrditi njenu pravu veliainu, na slici luk s polumjerom
r. Iz tlocfta od.edi se poloiaj izvodnice na bai,
Fenese se odgovarajuai dio, pa je u sjecistu te
izvodnice i luka o pravoj veliiini polumjera r polozaj toike B na plastu.

158 Razvijanje plasia i iocaka na plaslu

Presick sroica ravninom A preko v.ha (s1.159)

Tlagom ravnine ae postavimoprometalicu,a vertikalni tloc ni trag sijeae bazu u dvije toike. Spoj
s vlholn je presjek stolca, a to je t.okut, kako se
vidi i iz bokocrta.
Za plast powte se luk pravom veliainom izvodnice i na nj proesu dijelovi baze.Ovdje presieana
ravnina prolazi dijelovima 3 i 5, pa kod mrete
otpada dio bze 3 -4-5, a na plaitu je to ravna
ploha sa stranicom okomitom na visinu.

159PresjekstoscamvninompEko Eha
Presjk Bpravnog stotsc! opo|[ raniDom -a koia
sijeae sve izvodnice je elipsa (sl. 160).
Ravnina -fGl,gr) je kosa prema osi. Preko vrha
Vr polozino priklonicu / okomito Da gr, jer je to
ravnina siDetnje sioscai pr$jetne elipse.Presjeanica ravnina zl i l- odreduje na izvodnicamaI i I1
toake pmbodista A i B, a to je u nacrtu konjugirani promjer elipse. Raspolovimoli ga, dobijemo
srcdiste elipse M. Kroz IvIr postavimohorizontalnu
ravninu, koja sijeae stoZacu kruznici. Nacdajmo
tu kruznicu u tlocrtu i sredislemMr povucimo sutraznicu m,. U sjeciStu sutraznice i kruznice ie
druga os elips CD, koju pomotu izvodnica prcjiciramo u nacrt ']i [e totke iednostavnoprcjiciramo
na sutrarnicu. U tlocrtu imamo na p lloDici i na
sutraznici osi elipse, a u Dacrtu koDjueirare promjere. KoDture elipse na klajnjim izvodnicama
utvrdimo d.ueom suiraznlcom ne. Prvi trag te sutraznice p.olazi vrhom Btoica Vr.
Pravu veliiinu elipse odredimo prelaganjem priklonice oko prvog traga gr u ravninu 1. To je ve6
poznati postupak.
Tangenta na elipsu u bilo kojoj toCki postavi se
putem izvodnjce sloIca u toj toaki, a na osnovi
kolineacije kojoj je srediste sjeciStelangente na
krurnicu u toaki T na tragu gi. Iz tog sjeciita ide
i tangnta na elipsu u tlocrtu (Tl) i u prelotenom
polozaju CI), a projiciranjem toake T pomo6u izvodnice i sjei:ta na tragu g1 od.edi se tangenta u
Za mretu tleba jos odrediti pravu veliiinu izvodnica od vrha do presleaneeliFe. To motemo u!i135

D)

tc) tT)

l6l

160 Prcsjek stoica oltom

rauirom

161 Eliltiaki

niti tako da kroz dijerove 1 8 u llocrtu odfedimo

odFd:-o nl':z\oonice, p ojic..r-o
hova sjeciita s elipsom Projiciranjem tih to'aka
na krajnje izvodnice dobijemo Pr.rve velliine rz
svih 1ih poznatih elemenaia u pravoj veliainj konIzometrija se odreaii pomoiu koodinata kataktdslianih loaalia prenoienjem iz orlogonalne projekcije.

presjek stoSca okohiiom

aciai je presjek uspravnos stoica s ravninoh piomelalicom, okomitom na ravninu dtanja 2 (s] 16r)
navnua E sijeie sve izvodnice, pa je prcsjek ellpsa. Naclt elipse je dutina AB, udalienost medu
rje'
\eri aoiaiPe'L
z odn'.3nI.:tj'.
nom polovillu srcdiste clipse M Tloot te osi lezi
p spp.oj cin a n v r , ^ t . ] r ' m ' z u d n r ' " m' o
srediSicm
ArBr'
Nacrtanim
toake
ranjcm odrcde
M prolazi mala os elipse CD Kfoz Mr povli_"mo iz-

136

!]!--:,-==:,,

. '-

fuvnitom

,-

r+

vodnicu, odredimo toike na bazi i povuaemo tlocltne izvodnice, na kojima su toake C1 i D1. Na
isti naain moeu se odrediti meilutotke elipse, npr'
ioike n i r'. Odredivanje tih karakterisiianih toaaka i medutoaaka naftano je lijevo na posebnoj
slici.
Pravu vetidinu elipse odredimo prelaeanjem oko
l,dga e, poznatim naernom.Za pla:r crlamo 'aipdje neodsjeaeni siozac. Razdijerimo bazu na jednake dijelove, te toike projiciramo u nacrt i povuiemo izvodnice. Sjecista izvodnica s presjekom
projiciramo na krajnju izvodnicu da dobijemo prave veliaine lukova Rr,r. . . R. Sada iz vlha na plaiiu
povlalimo lulrove i u sjecistu s odeovarajuiim izvodnicama su toake presjeka. Pricrtavanjen obiju
baza odredili smo mrezu presjeienog stosca.
U izomet ji naoia se sto;ac, prenese na os x duhne iz tlocrta, podignu ordinale i na njih prcnsu
visine iz nacria. Kroz srednje to[ke povuku se
p a r E l e l po s i y i n a n j ' 1 p , F n e " u u d a l - . n o i t i p r e Prcsiek usplavnos stoica ravninom o paralelno
jednoj izvodnici je parabota (s1. 162).
Tras ravnine l: paralelan je s krainjom izvodni
com, a karaktedstiane su krajnje toake: vrh, edje
r a u n . n as : t e r e i z v o d n i c J ( A / i t o : l , e g d . - - 2 ' n i n "
c i , e a eb a z u { 8 . C j . j o r d o 1 - d a j " b a / a L r u t ' a . 3
dalje ide parabola. Meduioake dobivamo sjeienien
stoScahorizontalnim laininama. Presjeci su kruznice koje projiciramo u ilocft. Iz nacrtne projekciie
presjeka (duzina) projiciraju se medutotke u tlocri na odeovarajuee kruZnice- Na slici su uzete 1ri
horizontalne ra\,nine u jednakim udaljenostima od
baze,a io je zboe razjainjenja nacrtano na posebnoj slici.

Konstruiranim totkama mor s odrediti paraboia

u tlo.rlu. P8raboluu pravoj veliiinl odredimo prF
lagdjem oko ,rags i u ravr.nu 2, Slo ie uiinjeno
vea vise puta, a vidljivo je i iz slike.
Za p ail pod jel'^ o bazu aa jednakedijelove i pre.
nesemo ih na ruk s porumjerom veliiine izvodnice
R. Da bismo odredili iodke parabole na plaSiu, povucimo u tlocrtu izvodnice kroz poznate toake
Bj-I-II
4. Na bazi su prave veliiine, pa ih prenesimo na luk plasta od toaaka diobe. U nacrtu
projiciramo ie ioake na krajnju izvodnicu, Eime
smo odredili p.avu veriainu I pripadne polumjere.
Sada tim porumjerima i izvodnicama odredimo
iste toike na plaitu.
Dio baze je krutnog oblika do udatjenosti p od
sredisnjice. Otuda prenesemo prema podacima y
i z pravu veliiinu parabole, koja s bazom i plastoD daje mre;u presjeinoe stoica.
Za izometdju nacfta se sto;ac, a totke presjeka
C I ll A B oo-ede pomocu -dalje osli xryr p i visina iz ortogonalne projkxr-xr-yr
Najtei6i je hipelboliiki presjek stoica s ravninom
paralelnom sa dvije izvodnice (s1. 163).
ovdje je uzei kmji stozac odrezan vertikalnom
' a v n i n o r J - d a l . n o s ' p o d s r e d r < n i i ( e .a 1 a j e
ravnina paralelna s izvodnicama koje leze u verPoljkalnoj ravnini koja prolazi vrhom (2-V-6).
stupak je jednak kao i pd odrcdivanju parabolianog presjeka prema sl. 162. Nacft i tlocrt hiperbole
je duzina, a bokoot se izvede iz tih dviju projek. i.a K.-aklp isr'arp roiqp su prFj_ek.a.nme s
krajnjom izvodnicom A koja daje wh hiperbole i
toike presjeka ravnine i baze (C i D) od kuda po-

162 Pareboiiaki presjek stosca ravninom paralelno izvodnici

13?

1 6 3 H . t p _ b o l i - L rp r a . _ r k n o i . a

dv)in n !.f.lFl

iinje hiperbola. Mcdutoike hiperbole u tlocrtu odredene su diobom visine presjeka na td jednaka
dijera, pripadnim krutnicama u ilo.riu i jzvodnica,
-z
rl'cna p pna.u a ir'np rd pomoenu hodzontalhu ravninu u bokoot. To ie i
p r ! \ . / e - : r i r \ p b o e j - - j e p - " s j e . n a. r r n : n a
paralelna s bokocrtnom ravninom 3.
Projiciranjem tonaka hiperbole u nacftu ill u bokoc.tu na krajnje izlodnice odrdi se prava veliaina
l z v o d n i c a i p r i p a d n i p o l u m j e r i R 1 3. . .
Za plait se nahesu na luk jednaki diielovi baze,
a od tih dijelova prcncsu se prave veliiine za 1.oake
odrcdene jzlodnicama u tlocd.u. U sjeci;tu iih iz-

164 P.obodiite

138

bt;=

.r

s dvj"

i/vooni.a

jesu toike presjeka

vodnica s polumjerima Ri,i.
na plastu. Dio baze je krdnica s mjerom p od
. , d i i n - . p . . d a J e l F h r p e r b o l a .k o j u p r e - e s F r o ' z
bokocfta, gdje je u pravoj veliiini.
Izomeirija se nacrta pomo6u udarjenosti a1-ar p
i visine iz ortoeonalne projekcije.

4.444 ProbodiSta
Probodiste pravca s pla;lem konusa (sr. 164) odredi se pomo6nom ravninom polozenom vrhom i
bilo kojom ioikom na pravcu. Probodiiie A pravca
p i probodilte spojnice vrha s odabranom ioakom

konusa pravcem

N s lallinoD
r (B) odleduju trag ravnine koja
sijeae stozac u trokutu. SjecGta izvodnica toe p.e
sjeka s pravcem jesu probodista.
Odredimo probodigte A1 pravca p s ravninom 1.
Na pr odaberemo tolku N, i spojimo je s vrhom
u pomo6ni pravac. Tlocft ioike NL je u ordinali
na projekciji pr. P.obodiste pomotnog pravca d
(N,V) je u tlocrtu Br, jer taj pomotd pravac u
tlocrlu mom prolaziti istim toakama V i N. Spojnica probodiita Ar i Br je tlocrtni trag ravnrne
koja sijeE sio;ac u trokutu u izvodnicama 1 i 2.
Sjecilte izvodnica i projekcije pravca pr odreduju
probodista P i R, koja se iz uocfia projiciraju u
nrcri na p.ojekcjju pravca pi. Kontrolu mozemo
izvrsiti odrcdivanjem nacrtnih projekcija izvodnica 1 i 2.

167 Izrez valjkasto-stozasiogtijela

ffi

Izrcz kohusa i valjka predoien je na sl. 16?.

U visini izrcza potinj suzenje valjka u bokocrtu
prema si.inama iz tlocrta, a datje do gorDje baze
je presjek hiperbola.
Prcdoaeni elemenli aesti su u razliaitim kombinacijama kod sirojnih dijelova.

6r\
\/

Y-

t65 Odrez valjkaslo-slozastog

4 . 4 4 5P r i m j e n a

presjeka

strojni dio. Visine od.eza vide s u nacrtu, odakl se prcjiciraju u bokoote. Duzina se takodr
odvodi iz nacrta u tlocrt, a polumjer tijvog odreza aita se u visini odreza iz nacrta. Desno je
predoaen bokocrt kao hiperbota izveden iz tlocr.ta
i nacrta, a iijevo hiperbola u koniinoh i pravokuinik u valjkastom dijelu.

lijela

4.45 Kugla

konusa

C i n d r i i n o p o v ' ! r n e u p r a k s r s e o b r e n oz a v r s a v a j u
krnjim konusom ili se pak primjenjuju za prijelaz
od jednog promjera na druei. Sijeie li se takav
strojni dio, koji se sastoji od valjka i krnjeg konus4 ramhom paralelnom sa sredisnjicom (sl. 165),
presjek valjka je pravokutnik, a presjek krnjeg
stolca je hiperbola. Da se vidi kako lreba crtati
tu hiperbolu, zacrtan je tanko potpuni konus s
hilerbolom. Inate se taj presjek nacrta odoka jer
ionako ispadne blanjanjem strojnog dijela.
Na sl. 166. pdkazan je lijevo odrez aistog korusa,
a desno odrez valjka i konusa, dakle nesimetriian

4.451 Postanak

i karakteristike

K r g l a n a s a j e r o t a c i i o F p o L u k r u z m c eo k o s ! o J e
osi. Sve toike njenog oploija jednako su udaljene
od srcdlita. Svaki presjek kuele je kruinica, a veiiainu promjera odreduje duZina presjeka. Presjek
prcko sredista jc najveai moguci presjek, a takva
kruznica je slavna kruZnica. Od moguaih polozaja
glavnrh kruznrca vazni su oni u smjeru dimenzija
kuele: horizontalni ili ekvato$ki i vertikalni ili

n", -t*tY

\j/H

\i/

168 Projekcije kugle

a.452 Pro j ekc i je

166 Djelomiini

odrezi valjkasto-stoiastoc

tijela

Da se vide tri dimenzije iijela, dovoljna je uz

nacrt bilo koja projekcija; obitno dajemo nacrt i
tlocrt, ill samo nacrt uz znak i rijen kugla (sl. 168).
139

4.453 Presjeci

i mrera

Plesjek kugle mote biti:

1 glavna kruznica ako presjeana ravnina prolazi
sredistem kuglei
2. sporcdna k.u:nica s manjim promjerom, ako
prcsjeana ravnina ne protazi srediStem.
P.i tra;enju presjeka ireba odrediti presjek oboija
kusle s presjeinom ravnlnom. Za mrczu lreba rastaviti oplosje na elemente i iz tih elemenata s di" e 4 - : r m " u p ' a I o . \ 6 1 . : i n ii a . v r ' . F a l f i C m n ; J .

169 Presjek kugle rrvninom

paralelno srediinjici

Presjek kugle s ravninom A paralelnom glavnoj

lavniDi crianja 2 (s1. 169). Presjek je sporedna
kruznica koja se vidi u pravoj veliiini u nacriu a
promjer se iila u tlocrtu od sjeci;ta projekcije s
lragom ravnine a1.
I z o m - | . ' J a D r e r p k " k u e e a . c r l a . p p o m o c up - o mjera i udaljenosti p vidljive iz tlocrta.
Za pribliznu konstrukciju elcmenia plaita (s1. 1?0)
podijelimo kruznicu na 12 jednakih dijetova a :
-

: si "re-o
e ho..zon
"
12
preko iih diielova. Prcjiciranjem

r.\ain"h"

1ih dijelova u

tlocrt dobijemo kmznice i u isjeiku prave velliine

duzina lukova ?,i,1 u dijelovina pfesjeka. xrement se sastoji od pola kru;nice, dakle 6a:

t
a u rekiificiranom luku duiine a treba nanijeti
Sirine dijelova a,2, 1. Time se odrede iirine elemenaia u dijelovima opsesa. Dvanaest iakvih clem p n a r a: i n p ^ p z u ' D - o : . " k J s l , . A l < oj F i L s . a
odrezana, kao na sl. 169, ircba odrezaii za odgo
.a.a.:u dro
Ip.icrrar'" ut
:po
Presjek kusle ravDinom prometalicom B (s1. 1?1).
Presjek je kru;nica koja se u nacrtu prolicira !
lrag tavnine. a u Uocrru ie elipsa. Mala os elipse
\B d..dPla
i projekcijc kugle, u tlocrtu su pak ie ioike na
proielrciji glavne kruznice iz nacrta, tj. na hofizonlali. Raspolovnica AB daje srediiie elipse M. Kroz
lo srediSie postavimo hodzontalnu favninu, koja
.j. : \ug
u \ u"ni-. i od.pd.-o n.n !oorlj
u ilocriu. Projiciranjem srediSta dobijemo na krutnici veliku os elipse CD. Prijelaz od vidljivos na
, . i d . i v d o l o . o o . " J - - i a u n a c r ' uL s j F , s '
traga ravnine i elavn ekvalorskc kruinice 1,2.
_lo,
ih I, n j
n r p r o . e t <,r. k r 8 t e .
Presjek kuslc op6om ravninom :1 (dr,d, (sL 1?2).
Pfesiel< su knznice koie se u projekcijama predo
auju kao eripse. Treba odrediti osi elipse.
sred:r' m 1..C. \4 p o .mo pAu .o1- nu p ometalicu i odredimo presieinicu p s ravninom J.
Na ioj prcsjebnici su toike C i D, a da ih odredimo,
D ^*a , ic- ' p 'k onicoa p
r kruznim presjekom u ravninu 1. Prelaljcna kru;
. . " - a . . F , r . i ," . 1M 0 " j - e . F s 3 p r e v . t i . . n , m p .
klonicom p! u loakama cr i D0, koie nahag projiciramo u llocrt i odavde u nacrt. Raspolovnica
daje srediste osi elipse S Drugu os AB odredino

'I

I
p
I
k

p
sj

171

171 Presjek kugle mvninom promtalicoh

172 Pfesleh kugie opaom lavnjnom

pomoanomhorizontalnom ravninom k.oz srediste

S! koja sijeaekuglu u kruznici. Tloc$ te kruznice
sijeie prvu sutra;nicu kroz sred*ta u toikama osi
elipseArBr, a u nacfiu na sutraZnicisu toike A!B:r.
Tlocrii AB i CD su osi elipse,a njihovi nacdi konjueirani promje . Toake prelaza elipse edje ona
dira projekciju kugle odredimo sutratnicama kroz
sredistekugle M. To su toike 1, 2 i 3,4.

4 . { 5 4P r o b o d i ; t a
Da se odredi probodistepravca s s kuelom, treba
pretozitipravac i presjek kugle pravcem a. To je
uainjenou ilocftu ravnine 1 oko projekcije pravca
a1(sl. 1?3).
Da bismo plelo;ili pravac, uzmemona njemu bilo
koje dvije todke i na okomiceu llocrtu prenesemo
udaljenostido nacrta. Srediste prsjeine kruznice
odredimop jenosomudarjenostisredistaiz nac$a,
a pronjer kruZniceiz sjecistapravca a1 i tlocrtne
prcjekcije kugle. Prelozeni pravac sijeae taj pftsjek u ulaznoj i u izlaznoj tolki probodistaP i R,
odaklese one projiciraju natrag u tlocrt i u nact.

r?3 Plobodllta kugle pravcem

4.5 CDSCI OBLICI STNOJNIH DTJEI,OVA

Strojni dijclovi su kombinacrja raznih gcometrils k i h t i j e l a . T o s u n a j a e i a cv a l j c i , s i o s c i .k u g L e ,a n u loidi (folacijska tijela nastala piijelazinra jednog
tijela u drugo zaobljenjdr) i pdzme. fak\,e kom
binrcljc obiino se sjjcltr ravDinama na pohebnu
U p.,rl'o,ln^h pJsl,vl.- r.7 ot.eni 5u pF."
poledinih seometrijskih tljela, a kod strojnih di
j e l o v " , l " a e o k o m b r n r c ,r 1 " k \ ' h ' . , 1 , . p o e dnoslavnjen'm presjccima, odnosDo obiadom paral e l n o r o k o n r L' n a s r - d i s n tc J . T o r n o r " u a 7 ' \ a a t e
presjcla r prodora predmer jc nacrtne gcomelrije.
pdU ichniikom ctanju obiino se prinjenjuju
blizne bfze mctode. Za pfcsjck se ulvrde karaktcristianc ioake, a san pfcsjck nacrta se ocloka. ne
kotira se, .l sluii samo zr boljc razjasn.lenjc oblika,
j e r i c i o n u k o i s p a s i i u o ! i s n o s t i o d o s n o \n o g o b l i k a
iijeta i drneDzija na kolu sc sijeie. bez obzira na
io kako tc presjek nr crl.Zu hacrtan.

prehese u drugu projekciju, pa se na kruznici k

d l i r t u o i ( e 4 | , . A l , u . e l e L u i k r p , o J i c i , a j un a trag na trag ravninc A-B, dobit ae se toike presjeka 6 i 7.
t u( "iate l,r,\ultc u rac- u rFzullrr su sjeier-J
r!crlanog rotacijskog predmela paraleLno sredisr.l'. r'a od 'o ru
,1n-.r od.'dutu se sjeip jpm
i prcvaljivanjern ravnina okomitih na sredianjicu
pa sc dobivaju jednostavni kruzni presjeci. Ta jednostavna metoda p.imjenjuj se u tehniikom crranju na trazenje p..sjcka i prodofa.
I2nrcdu tlocrta i n.crta, bokocrta i nacrta mogu se
odrcdnali toake dircktnim projicDanjen. Izmedu
ll,)crla L bokocrla pfenose se Sirrne m, a dimenzjja 'nora bili u obje projekcije ista.
. li.-1"m p,.r rmr n't\,d . su ie;a. rotnl
ditelovi nastali sj.aenjen rotacijskih oblika.
Cil,ndfiana motka s pfonjerom d prelazi u kugli
at\1u si!!u promjcfa Il Pdjelaz iz motke u glavu
c anuloid s polumjerom r. Grava jc odrczana rav'r.'n a I I ' II lI (r l7i) I/.od' .e lo\"rerjem

tI

l---'

17,1l.stupak za |lazcnje presje

kr r pro.lo1r

\ a j r p : , u ' J . l a r o r d . r lk a . p a j p s v a k ' p , e s j e k
okomito na srcdisnjicu kruznica (s1. 1?4). Ravnina
A-B sijeae rotacijski prcdm.,i u kruinici, a polunj.
'r' krJzni.e oiir-v. ^ oo srpoi:njir. do
obdsa O, pa je, prem.i lome, veliiina 1og polumjera 51. Kruznica k prevali se ili zaokrcne u
ravninu crtanja, tj. u projekciju, u kojoj se crta
i gdje se mora odrediti prcsjck ili prcdor. Iz bokoo d r e z " n_ 1 ! n i c a je vrdlt.\od- te l-_ prdm
nama I-I,
a da bi se vidjclo koji dio obradom
otpada, na$tan je i u bokocrtu iemeljni oblik rotacijskog iijela koji jc .icdnak obliku u naotu.
P . e s j e k o m s r a v n i n o m A B o d r e d e n aj c u b o k o , r r u r ^ . k i , 2 .D , ' . o L . d , p o l o T a -r o i k ( : u p r e {aljenon kruznom presjeku, prevali sc lukon1 pora
iirine, da bude 02: (]3, zatim se ta udaljenost
142

pd jc rijelo rotacijsko, a osnovni oblik jedlak u

nNcrtu i bokocrtu. Presjek ravnlnama l-I i II-II
prcdoauje se u nacrtu hrivuljom iije ioike ircba
odr.diti. Prcma polozaju ravnina I-I i II II mogu bi1.i iri sluaaja:
1 presjek je kru7hi.a ako ravnina ne ulazr u
p." 1,/ni anulorJ . p.lumjerom j vec jijeie
2. presiek je izduzcn ako ravnine I-I i II-II sijeku anuloidi
3 pr.sjck prclazi u siljak ako je udalienost mvnina I I i II II jednaka promjeru motke d.
Kfajnje ioike presj.ka A B c odfede se iz bokoota i gomjg llocria. Daljnje toake dobiju se
lrr^.l kom prurz\oltD. r2\'n,np I L Ona sijeae
kusliaastu glavu u hruznici k:, koja se zaokrene u

t7

fs i

175 Glava cilindriane motke

eresle*
t/t-t/t

\a-

----------'''

116(IijeDo sore) Glava rektilikacijske hotke -

1?? (desno sorc) Uporiste motke -

r18 (d.olje) elava ovojnice

143

ravninu crl.anja. Sredlate je te kruznlce na sredisnjici (S), a prcnjer je odreden konturom hacria
(polumjer SMr. lz bokocrta prenesc se ocrrezahr
dio OE:r: olrr : s/2 na kruznicu k2 u toiku cr,
-1. p" .. ooo,-roj" se p.o.i"ra u .i-g r-\.in.
loaka presjeka Hr. Ako je glava odrezana na promjer motke, toaka B: odredena je okomicom na
srcdisnjicu u bokoc{u iz srcdisia umetnuro8 aruloida s porumjerom r. Do toakc D, lroja ae se odrediti spojnicom sredista, presjek je u naotu N
kruznica, a dalje ae sc toake odrediii proizvotjnim
ravnnama 1 1,2 2,...
Na sliian naiin odreduje se presjek erave rekt!
fikacijske motke (s1. 176). Pomoana ravnina 1 1
odreduje na konlud glav-" toiku A. Iz sredjita S
opiie se kru;nica polumjcra SA1 - SBI : oBr, a
ova odr.duje u nacriu toaku Cr- Kruznica s poluhj,.o^ D C: , S' ^dr6dL-aroike p F.-Fia E
i Ir u ravnini 1 1. ll'rcba li brze nati vise toaaka
odrezane kugtiiasie glave, posiupa se ovako: udaljenost ODi, tj. polovica Sirine odrezane moihc,
prenese se iz nacrta u llocrt da bude OD, : SDi.
Vodoravna crta loikom Dj odreduje na kruinici k
loiku Gr, a ljme i udaljcnostDlct:
SCr: SEr
: SFr, 1j. toake kdvulje presjcka.
U D o f l : l dn o r { , , . l l l . 1 . o . . e u g o . n \ m J j J e
lu od kLlgliiaste 81ave i od sioica, a odrezano

je s vanjske strahe ravnlnama I-I, dok je s unutrasnjih prorezano ravntnama II-II.

Presjek kusle je kruznica, a presjek stosca hiperbola. Po' d r n - ' o ' k p o d . e d e. e k r u I p , i . e p u l u A a n . e m
pomoinih ravnina koje sljeku rotacijskj predmct u
kruznicama. To uporii|e je zanin jivo za kotiranje. Kad se rde ravrinima I i II, gotovo iiiezava
i.emeljni oblik koji lreba kotirati radi iokarenja.
U islom plimjeru (sl. 1?7) navedene su potrebne
Zaivorena glava ojnice (s1. 1?8) je roiacijsko tijelo
kombinirano od kuglianog odsjeeka, valjka i dva
I Uro.d
p o l u m j ei m . . i R . o d , e z a n r - - r a v dinama I i II. Temeljni obrik ojnice kao miacijskoe iijela jednak je u tlocrlu i nacrtu, a taj je u
tlocrtu c{kan da se vidi koji dijelovi otpadaju
obradbom, odnosno kako treba kovati da ne bude
toliki otpad. Presjek ravninoh III daie uocrt. Presjeci okomil,im ravninama su kruinicc. Ravnina
I -1 odreduje lijevi bokocri, ravnina 2-2 desni
bokocrt, a dalje ravnine 3 I 5 totke presjeka,
.Jdrcdene vet poznatim naiinom. Vertikalni brid u
nacriu odreden je ravninom 4-4.
(llava motke prema sl. 1?9. takoder je roiacijsko
tljero odrezano ravninama, pa se presjek odreduje
na isti naiin kao u dosada:njim primjedma. U tlocrtu mora se nacrtati temeijni roiacijski oblik; pro-

@
P'c
I

p:

p:
Is
I,

!t- - -t"
1:
TT-

n.

719 (lij.bo

gore) clava hotke

180 V iiasta Atlvn ovojrice

sj

duzeno oko za tep ne smije, naime, iai izvan kuere

jr bi se inaae otokarilo (\'. crno deialj ,a()
Viliaasta glava oinice (sl. 180) otokarena je prema
crtkanoj kontu , a zalim odrezana ravninama I i
II na Sirinu 60 i 30. Izmedu tih suzenja umetnut
je anuloid s polunjerom !40, I<oji prelazi u ravnine
T II i III_III.
Za odredivarje presjeka nacltan je detalj glave
poveaano. Pomoana mvnina 1-1 sijeie ojnicu u
kru;nici k kojoj je polurnier 01 : Sl. Prense ]i
se udaljenost 02 iz nacrta u ilocrt, dobivaju se na
krutnici k iolke 4 i 5, koje projicirane u trae
iavnine 1-1 daju toike prsjeka ravnine I s rotacijskom povrlinom. Prenese li se udaljenosi 58
iz tlocrta u nacrt, dobivaju se na krurnici k tdke
9 i 10, koje p.oiicirane u trae ravnine I-1 daju
loite presjeka ra!nine III s rolacijskom povrsi.
nom. Pomakne li se ravnina 1 udesno, dobit te se
ioake presjka rotacijske povriine anuloida s pol u m J " r o m r i l i r a v n ' n e I I s r o M c r j s k o mp o v r s i r o m .

181 Prijelaz kflznoca

Prijelaz iz kflrznog tijela u p zmatiino pomou
umetnutog anuioida i stoica (s1. 181) iesto se vidr
kod sirojnih dljelova. Kontura roiacijskog umetka
sasioji se od kruznoa luka i pravca, a po njoj se
p r e d m e i i l o k a r i . T o r o t a c i j s k o t i j e l o o d r e z a n oj e
ravninama I i lavninama II, koje obrikuju stranice
Pmvokul.ne pdzme.
ktra:i li se plesjek rctacijskog tijeta s ravntnom
Ir najvisa je toaka kravulje presjeka A! odredena
toikom Ar u bokocftu. NajniZa toaka Br dobije se
,zakretanjem totke Br do Bo i p.ojiclranjem te
totke u nacrt na obris do toake B, a odavde do
ranine ll u B:. Dalje bnke odred" se pomoiu povoljne ravnine 1 1. Prsjek je kruznica kr, a
njen polunjer odreden je ioakom na obrisu rctacijskoe tijla u nacrtu. Presjek te kruznice s ravninom I jest Cr, a pmjiciran u ravninu 1-l daje
toaku kdvulje presjeka Cr. Bokocrt te kdvulje presjeka pada u boinu stranu prizme.
IO TEHM'KO

CRTANJI

za presjek loiacijskos tijela s ravninom II najvisa je toika Dr, odredena toakom D2 u nacrtu.
Najn;a toika Br le;i u istoj visini kao toaka B?.
Daljnje loike o&ede se pomoiu povoljne ranine
2-2. Presjeci rotacijskog tijela bit 6e krurnice k ,
a polumjer se oaitava iz nacrta do obrisa tijela. Ta
krdnica odreduje ioaku Xl u ravnini IL Udaljenost
'n( prenesena u bokocrt odreduje u ravnini 2-2
loaku kdvulje presjeka E:r.
Prijelaz iz kruznog presjeka u pEvokutni pomo6u
koniane plohe, odrezane kosim ravninama (sl. 182),
manje se upotrebljava jer je obrada ieia, a nije
mnogo ljepsa od pdjelaza prema sl- 181. Tijelo se
otoka.i po obrisu ABC, a u konimom dijelu odre.
zano je ravninama I i lI. Tim rezanjem pojavljuju
se k vulje presjeka pr i p:r, ovdje hiperbole.
Toaka c zadana je pravolrutnim presjekom tijera.
R"v. 1a l-1 s:.i"ip konus u najv.roj kru;nici, a
luk kroz C0 prolazi totkom Cr p.avokutnog pre-

presjekau pizmaliaDi
sjeka. To su ujedno najnite toike k.ivulj presjeka p1 i pr. Najvise su toake D i E, gdje se ravnine I i II odvajaju od obrisa.
Ravnina 2-2 sijeae konus u kruznici k1, a polumje! se oi ava u nacrtu od sredisnjicedo obdsa.
Presjek te ravnine s mvninom I odrcduie toike
presjeka F kri!.ulje pr, a ova projicirana u T
na kruznicu kr, daje ioaku Fr. Prenolenjem udaljenosti m u B dobit 6e se tolka F3 krivulje pr.
Ravnina 3-3 sijeaekonus u kruZnici k, i odreduj
loaku H, u bokocftu. PrenoseDjemudalienosti n
iz bokocrta u tlo$t na kruZnicu ks, a odavle u N
na raminlr 3-3, dobit 6e se toake Hr i Hr krivulje presjeka p?.
Ravnina 2-2 odreduje i totku G krivulje plesjeka
pr, a ravnina 3-3 toaku J kdvulje presjeka pr.
Zaokrenuti je presjek ravninom 2 2 i ravninom
3-3 zbog razjasnjenja nacrtan kao gornji ocIL
Kruzni je dio izmedu toaaka F i G, odnosnoJ i E.
145

182 Prijelaz iz knznoga u pdmatinni prcsjek pomoau koniane plohe

4.6 PRODOIiI
Ako jedno tijelo ulazi u drueo lako da je dio prostora zajedniiki, kaze se da jedno prodirc u drugo.
Poligon ili krivulja koja je zaiedniika za oba tijela
zove se prodor. Pd potpunom pmdoru, kad jdno
tijelo ulazi u drueo na jedDoj strani, a na drueoj
izlazi, postoje dvije kdvulje prodora (s1. 183). Ako
posioji samo jedna k vulja prodora, onda jedno
r i J F l ou l a z i u o r u g o s a m o d j e l o m i . e , a I o s e n a z i v a
zador (s1. 184).
Za prodor treba najpdje odrediti karakteristiane
toike, obiano u td prcjekcije. Totke pmdora odreduju se lako da se odrede probodiiia bddova ili
u/odnica jrdrog Iijela s plo\amr d.ueos 1i. l-.
"
onda probodiita bridova ili izvodnica drugog tijela
s plohama prvoe (sl. 185). Toake treba spajati redom prema obliku tijela. Vidljivi dijelovl prodora
su oni koji pripadaju vidljivim dijelovima projekProdori uglaiih tijela su prosiorni visekutni, prodo.' uglatrh tijela s rolaciiskim su k.:vulje drL-

183 Prodor 146

184 Zador

eoga reda (sl. 188), a pmdori mtacijskih tijela op6enito prostone kdvulje aetvrtoga reda odredene
sjeciStima odgovarajuaih izvodnica.
Na sl. 185. predoien je zador trostranih prizma, od
kojih je jedna s bazom u ravnini 1, a drusa je kosa
prcma obje ravnine crtanja I i 2. Plizma I s bdje uspravna, pa su bridovi u tlodovima a-b-c
crtu toike. Bdd a te pdzme probada plohe prizme
II- Da bismo odredili probodilta, posiavimo plvu
promeialicu kroz projekciju brida a1 paralho s
bridovlma. Ta ravnina sijeie pdzmu II u pravokutniku, koji se u uocrtu projicira u trag prcmclalice i odreduje na bazama ieiid ioake presjeka.
Te toike projiciramo u nacrt na odsovarajute slranice baza, pa dobijemo nacrtnu projekciju prsjaanoe pravokutnika i na bridu a? probodiita tog
brida sa siranicama druge pdzme 1 i 2.
Bridovi druge prizme e1 i d1 probadaju siranice
pIve pdzme, a projekcije iih probodi;ta lidljive
su u tlocriu u sjeciitima bddova i prcjekcija siranica. U ordinali na odgovarajuaim bridovima su
5 6. Spadruee projekcije tih prcbodiita 3-1
janjem probodista u vezi slranica prizma 1-3
52 6 4 1 dobijemo u nacrtu poligon zadora.
Vidljivi dijelovi su izmedu bridova a: i dr i a: i
er, jer su ti bddovi prizma I i II vidtjivi u nacrtu.
Prostoma predod;ba izvedena je u dimetdji. Naoiani su ilocrti obiju plizama, a na ordinale toaaka zadora prenesene visine iz nacrta.
S1. 186. predoduje prodor ietverostranih piramida,
Krnja piramida I je uspravna s bazom u ravnini 1,
p i ' a m i d a T I i m a b r ' d o l e " - g p a - a l e l n es _ a \ . i "
nom 2, a bridove e i h paralelne s ravninom 1.
To se vidi po tome Sto ie f1 i gi horizontalno u
uocfiu,aerih,unacdu.

p
k
p
I

s:
j(

10

letvelostEnih

Da se odrcdeprobodisiabridova e i h piramide II
s plohamahnje piramide I, poloiimo projekcijom
bidova erhe ravninu koja sijeae krnju piramidu I
u aetvelokutu. Tlocrt tog ietve$kuta izvedmo
p.ojiciranjem sjecista bidova e?-h?s blidovima
piramide I aebrcrd, iz nac$a u Uocrt. Taj
lresjek u tlmrtu sijeie se s bridortr el u tofkama
1i 2, a s bddom hr u totkama 3 i 4, dok su u
Dacrtu ta prcbodiSta na bridu erhr. B dovi a i c
lmje piramide I p.obadaju plohe piramide II u
nacrtnih bridova a2 i cr s gs i 12,pa dobilotke 5-6-7-8,
kore se projiciraiu Da brid
u tlocrtu. Spajanjemrijevib probodilta l-5-3-O i desnih probodiata 4-?-2-8
obiju pimdobivamoulazni i izlazni prostorni aetvero-

pi!a-

kut, oahosno dva p&dora. Vidliivi dijelovi u Dacltu su 3--5 i 3-6 na ulazu te tl.-? i 4-8 na izlazu, jer p padaju vidljivim dijelovima obiju piraEida. U tlocrtu su to bddovi prodora 5-3 i 5-l
na ulazu i 7-4 i 7-2 na izla?').
Za dimetriju nacrta se krnja piramida, a zatim visina i b.idovi e i h piramide II i pomocuudaljenosti
iz oltogonalne projekcije odrcdimo baru piramide
II. Ravnina poloiena bridovima e i h sijcae piramidu I u slianom aetverokutu, a u sjecistu s blidovima su toake prodora. Druge totke prodora su
mjesta ostalih blidovaU strojarstvu su riietki medu.sobniFodori uglatih
iijela, a 6e!6e se poievliuiu prodori uglatih tijela
s rotacijskim.
141

187 Prodor atlerostrane

Tako na s1. 181. imamo prcdoien prodor ;etverostrano prizDe s uspravnim valiLom, Koso smjeitena aetverostrana pri?ma ima bridove paralelne
s ravninom 2, jcr su ilocrtni bddovi hodzontalni.
Brid aj probada eornju bazu valjka u toiki &,
a na bddu a! bit 6e ioika Ar. Brid br probada plait
u krajnjoj izvodnici valjka u toaki 81 i u tlocrru
na istoj izvodnici je toaka Br. Brid cr probada prati
valjka u toaki Ci, pa ae Ci biii na toj izvodnici
v a l j k a r r ) b ) r d u c . T a p r o b o d j s r ao i i l a : u s e - z Da sc odredi koja izvodnica eornje baze probada
poboiku pdzmc, polozi se Cornjom bazom l,atjka

p.i,nc

i usDrarDos valjka

ravnina d paralelno s ravninom I Ta ravnina sijeae brad cr, a tlocrl toga sjecj3ta jc na c,. Spoj
nica te todke brida s Ar je prcsjeinica poboake
prizme s ravninom r, a timc smo dobili na baza
valjha probodiiie D, l{oje pfojiciramo na bazu
Ihduloike prud!'r od,cd.JFmo pomoclm r!\n'nama polozenimparalelno ravnini 2. Svaka iakva
rrv-.-. "'tc:" b! .up'lzm
d\.1 , 1 p koj" p-o
j j c i . a m on - b " z u p f . . . m u r a . r ' \ ' o z l j j l v L i - n '
-s1r
parrlele br)do\im" p'rzme.
r.vn na r'l.in \al j a k u i z v o d n i c i p a u n a c r t u u s j e c i s t up r a v o k u t n i h
presjeka prjzme i 1'aljka (izvodnice) odredimo me
duioike, npr. Dr, r'1.

E-\

188 Prodor aesterostraneprizhe i konusa 148

mati.a

Za izometriju naclta se valjak i pomo6u tlocrta

pdzma, odrede udaljenosti karaktedstianih toaaka
prenesu u izomet ju. Visinama iz ortogoI-M
nalne plojekcije odlede se polozaji toEaka u prostomoj prdodrbi.
Normalna !$ter$traDa matica s konin.im skoienjm s vrhom konllsa od 120'je prodor Sesterostrane prizms i ulpravrog kolusa sl. 188. Poboake
priznie sijeku stoZac u hipelbo1aina. NajniZe totke
A iestrokuia,
u istoj visini, odrede
se u sjeciatu izvodnica stoi.a i bridova prizme.
Najvise totke B, koje su takoder u istoj visini, od.edit 6emo postavljanjem pmmetalice d okomito na
pobodke p zme. Ta ravnina sijeie stdac u trokutu,
a na projekciji poboike u tlocrtu ie toaka Br. Odredimo nacrt izvodnice i na njoj je najvisa toika Br,
a zatim odredimo bokocrt.
Za izometriju nacrta s prizma i stoiac, i na bridove prenesu iz oltogonalne prcjekcije visine za
najnite totke A. Pomoau :irine m odredi se isto
za najviSe tolke B.

arrTr

r9r Naielo metodkuglom

Ako se sredtSnjicerolacijskih tijela sijeku, za odredivanje prodora prikladna je metoda kuglom- Kugla se predoiuje krutnicom, a njeni presjecr i
prcsjeci rotacijskogtijera su kruznice koje s predotuju kao duzine (sl. 191).Biraniem kugala raznih
promiera koje sijeku izvodnice rotacijskih tijela i
postavljanjem okomica u sjecistima na sredisnjice
dobivaju se toEkeprodo.a. Za takve sluaajeve,gdje
se sredisnjiceroiacijskin tijela sijeku u istoj toIki,
Na sl. 192.je metodomkugle odredenprodor dvrju
valjaka razliiirih promjera, a sredisnjiceim se sijeku. Najveaa kugla prolazi sjecistima izvodnica
obaju valjaka i sijedemanji valjak u kruznici ,a.,
a ve6i valjak u kruinici ,b(. Kugla upisana u veii
valjak sijeaemanji valjak u krurnici ,c{, pa okomica na srdisnjicu iz sjecista kugle i izvodnice
manjec valjka odreduje najDiru totku prodora.
Time su odredene karakteristiane toake prodora.
Svakamedukuslasrjeieobavaljka,a u okomicama
na sredisnjiceiz tih sjeciita jesu toike prodora.

lEg Nomalna sestercstranamatica

Takvo skolenje ima svaks normalna matica (sl.
189),
a lesto se izvodi povilenjemalicana gornloj
strani s dijelom kmjee stosca(sl. 190).
Najlesti su prodori rotacijskih tijela. Odrcduju 3e
kao i presjeci pomotnim ravninama, paralelnim
i okomitim na sredisnjicu. Ravnin paralelne 3a
sredisnjicomsijeku rotacijska tijela u likovima
(valjaku pravokutniku, stozacu trokutu), a ravnine okomite na sredisnjicu u kruznicama (valjak,
stozac,
kugla).U sjecistimatakvih presjekas toike

frm
){o.

,/AN
tV/

iH{Fr+Hi
r90 Povlsena Sesierosl.anamatica

l9? Prodor dvaju okomitih valjaka razliditih plomjera

Prodori valiaka mogu se odrediti i drueom metodom - sjteDjem ravninama okomito na srdisniicu manjes valjka. Najieiti.su mealusobnookomiti valjci (sl. 193),koji mogu biti:
1. jednakoepromjera, a sredi:njice im 6e sijeku
2 razliiitog promjera, a srediSnjiceim se sijku
3. razlitiiog prcmjera s mimosmjernim sredisnjiU pfvom sludaju krivulje pmdora su dvije poluelipse, koje se projiciraju u nacrt kao duiine, u
tlolrt se prodor podudaras obrisom okomitog valjka, a u bokocdu se projekcija prodora podudara s
gornjom polovicom obrisa vodoravnog valjka.
149

193 Plodo!

U drueom sruaaju od.edi se najnita toaka A i

nalvrsa loik. B iz bokocrta. Pro.zvolJnr ravninl
1-l sijeie veai valjak u pravokutniku Si ne 2n,
a nanjl vatjak u kru;nici. Prenosenjem udaljeno, 1 i n u l l . c , l o d r . d ( n j e p r a v o k u r n r Lk, ^ t i i e r a
projekciji prodora utvrditi toiku C1. Tu toaku treba
projicirati u nacrl na ravninu 1-1, pa se dobije
toaka cr. Taj prodor se u praksi nadomjesta lukom
kojemu je srediste na s.cdiinjici vaijka, a prolazi
karakteristianim loikama A i B.
U ireaem sluaaju, kod mimosmjernih sredilnjica,
odredene su bokocrlom toike A i B, koje se proji
c i r a j u n a s r e d i s n j i c uu n a c r t . T o i k a C j o d r e d u j e u
nacrtu krajnju toiku Cr. Dalje totlre dobit ae se
p o m ' i u p r o j z t o l _ar . t r v ' : n . 2
2 , k ^ j , " i . e d ov r ' :
valjak u pravokutniku. Toike p.odora u na$tu
dobiju se p.enolcnjem udaljenosii m iz bokocrta
u tlocri, a odavle se projiciraju u nacrt. I ovdje se
u praksi odrede karakteristidnc toike, a krivutja
se nadomjesti lukovima.
I'rodo! uspiavnog stoica s hodzontaldm valjkom
i t<osimsto;cem rijeien je melodom hueula (sl. 194).
Svc tri sredisnjice sijcku se u jednoj toaki O, pa je
zoio pfimjenljiva mctoda kuslom.
Iirajnje loike prodora A i B su u sjeciitima krajn J , h r z l o d n " a . : ' , l a j n i 2 .l u i k " c o d r p d e r u p l s r n o m
kuslom u uspravni slozac iz srediita O, a poiumjer

dvrju

valjaka

se odredi postavljaDjem okomice iz O na krajnju

izvodnicu uspravnog stoica. Ta kugla sijeie izlodnicu valjka i kosog stosca u kruznicama koje se
prcdoauju kao duzinc, a na njima moraju biti najnize toake c. oDe su u okomici na sredisnjicu
u s p r a v n o r s t o : c a : z d i r 1 1 , ; t a u p i s a n ek r u ; n i c e .
Mcdukugla sijeae izvodnicu valjka i kosog stosca
u toaki 1, a izvodnicu uspravnog stosca u toaki 2.
Okomice na sredilnjicu iz iih ioaaka sijeku se u
toaki prodora D i E. Na jsti naain odredi se povoProdor uspravnos stosca i horizontalnos valjka s
mcdusobno okomilim srcdisnjicama kojc se sijeku
predoien je na sl. 105. Iz lanko p crtanog boko$ta
vidljivo je da su krraktcdstiane toike A-B od
c D t I od jrcd,:n.i.e
Jr(J:nj .a .. oic!
Svaka horizonialna ravnina sijeie valjak u pralokutniku, a stozac u kruznici aiji se polumjer aita
od srcdiinjice do krajnje izvoddice slolca. U rlocrru
.u ple.ecr 5loicr k ut,'jco. Iz bokoc'1r p,eno"imo
prNvokutnc presjetrc valjka u uocrl i u sjecistima
s hruznim presjecina stosca su toake prodora,
odakle se projiciraju u nacft.
Trko je na sl- 195.uainjeno za krajnje izvodnjce
Y a l j k a i z b o k o c r t a k r o z t o d k e c i D r a v n i n a m as 1
- s-, z..tim za .zloLlnic' kroz ioile E i F rrvninom
sr. Na odsovarajuaim jz!'odnicama valjka u tlocrtu
su llocrtne projekcije prodora, a na islim rzvodDF
cama Lr nacrtll n.rcfine projekcije. Medutoike
G-H.J-K
odredene su ravninama sr, sr, iz bokocrta kotama ,m( odrcdcn je pravokutni p.esjeku
l l o c f l u i u s j e c i s t u s k t u Z n i c a m ao d s r i s r s u l o a k e
prodofa, odakle se nu jste izvodnice valjka, odnosno
lr.ljo!,c rarnina sr i s:] projiciraju u naot. Toake
A i D su u uocrtu Da srediinjici stoaca, a odredene
r".l.J\o kao r p ir"i-j. loike
Spnianjem toiaka u tlocrtu odrcdi se hfivulja prodofr. Vidrjivi dio odfedcn je krajnim izvodnicama
Pomoau dimenzija I,h i prcmjera nacrtamo bazu
vallkd r krn.r sto:!c u ,zomptriji. Prenoi.njFm
duZina za karal,leristiine toike odrdi se kivulja

krnjeg

sloSca horizort.lniD

N3 .l lJ6. prel .:cn jc prodor eksccntrilnosmjdtcnos osplavnos valjha i kusle od koje je nacnana

a
I

195 Plodor usplalarog knleg sroSca I ho!tzoiiahog valjka

ietvltina. Tlocr1 prodora podudara se s oc nom

projekcijom valjka_ Karakieristiane toike A-B_
-C-D
vidljive su iz tlocrta. Tim roikama polatu
se raviine okonilF na ravni6u t. koie siieku va_
Ijak u pravokulni.,*a a kugtu u krurniruna aiji
se polumjeri iitaju od sredisnjice do konture ku-

ele. U sjecistukrutnica u nacltu i izvodnicavalika

su roakeprodora.Najn'zai najvisatoakaE j r. je
u presjeku prometaliceP pod 45' prema horizontali, predotena tragom 11. Kroz torke na vatjku
polaiu se opt pomotne ravnine sa i si i na isti
naiin odrcde roakpp'odora u nac u. Spajdjem

t'

-<\

--

;l

iot

196 Prodor kugre i usplamog v.ljka

161

1T

19? Pennovr glau

toiaka odredi sc prodor, a lidlji!e djjdovc prodora

odreduju izvodnice valjl<a. Za izomelriju nacrla
."1/
<uA .l-u*o J d'-- 7rjr I r hU./. !"J
ka. Na izvodnice kroz oznaiene bikc prenesu se
visine i odredi krivulja prodora.
j
p-odo.d p ..,\ltute .
Kohb. rr(i. ' prcrl!Lr
ieslih strojnim dijelovima 'Iako itnrmo na Penoloj slari ojnicc ove prodorc i presjckc (sl. l9?):
1. presjek pr cijelc elale s rarninom I
2. prodor pj kuslc i stosca s valjkom
3. p.odor prrnuloida s radijusomr i valjka
4 prodo. pr izmcdu dvaju valjaka.
lresjek pi odfodi sej kako smo vca pfotumaiili
pfethodnim stikamr, pomoe! ra!ninc l'--1. koja
sijeie rotacijsku glaiu u kruzni.i. a na tu kruznrcu
pfenese se pola debljinc ela(e. tj. udrljenost od
srcdlinjice do ralnine I. pa se dobi\cnc toakepro
jiciraiu u trag ravnine 1-1. Ostaletoikc prcsjeka
odrede se ir bokocrta i tlooia analogno sl. 194.
P odo. p i p ' drcd' r poroiu pov inih rln . a
2 3i3
3 k o i c s i j e k u r o t a c i o n ip r c d m c l u l ( u z n i c i
k i k:r, a valjkrsi. ;upljine u kNznicama kr i kr.
N j i h o v j e p o l u m j c f o d s f e d i S n j j c cd o o b f l s a t i j e l a ,
o d n o s n oS u p l j i n c . Z a k r c t a n j e m t i h k r u / n i c a u r a v
ninu crtanja dobiju se u sjeci;tu toike A i B, koje,
projiciranenalrrgu ravninu 2 2i3
3.dajutoike
Pmdor pr odredon jc povoljnom ravninom 1-.,1.
Ta sjjeie lupliinu u kruznici kr u koju sc zakrcne
toaka prodora u nacrtui prenese u llocri i lukom
s isiim polumjcfom n vrati natrag do favnine 4 4.
U praksi se pfodo.i pr i pr iroslavtjajlr i prcdmet
zboq J-dnosrJ!n.Jli crla kao n- p,^l^rd uopia
-^ra. Kark,d sc izo Jllt1 | pr.lor tr in- zJ
obradbu nije polrebno da se kotira.
152

ojnicc

Prodor izmeilu oka i ruaicc poluse je prodor !aljka

i rDuloida s polumjerom r (!1. 198). Presjek povoljnom ravninom 1-1 sijcic valjak u kru;nici k, koja
na obrisu ruaice odredujc toiku A:. Pfojicifanjcm
l e i o i k e u r a v h i n u 1 - l d o b i j e s e t o a k a p r o d o r o, \ , .
Kralnta ro(r.a B proctorr lp:i na okom.ci prem.
5rcdiinjici povuaenoj jz srediSi.aluka r,, a odfcclena
je spojnicom sredista lukova u nacrtnoj projckciji
N.i si. 199. predotcn jc lranj pipca. To je pfodof
L"n 11. plohc
valjiJs om plo-^tr
rr\Dr.oi
P,i,d'a.,. qe ro:l,, prodofrod.di Ipom,.u po( j. .'jpip r ..J u \ru:n"'.
"1."- rr\nin- | l,
Prodor ac se odredili lalro da se zaokrcne taj kfuzni
prosjck (kruznlca li) i iz n:rcfia prenese u bokocrt
u c l r t l j . n o s tn n a k r u z n i c u k , p a s e o d a v l c d o b i v c n a
toaka projicira u ravninu 1-1. Prcsjek.alninom
,\ Ii daje u ilocrtu u punom dijelu kruznicu s pol u m j " r u m k o u s - ' , l u J r n ! - r n i l O C ) .U f r o r " z u r F
polumjef luka jcdnak rdunjeru konusana donjem
.ljjelu otvora (toika E). a;irina prorczavidtjiva je
Ilod kutista pip.a (s1.200) postoji prodor stozasiog
lijcln s valjkaslim lijclom i ravninom. Iz bokocria
, r o',rj. od od'
f ' l'..r ... t P'o.z\olnr ratnina I 1. 2 2 sijeac slozacu kruznicama kr, kr.
kojc inraju poiumjer ocl sfectisnjicc do obrisa stoica.
Udnlj.uost m. !idl.iira ll bokodtu, prenescse u
D r c r t , p a j c t a k o o d f e . l e n r l o a k a p r o d o r a .T o a k a m a
x'I i N odredeni su p,numjed lukova za krivulju
prodora u tlocrtu, a lirln.t je odredcna najveaoh
Iirinom otvora 1z boko.fta (t). U praksi se laj ptul^r n,duk
luko\In. ' prr'".-. a pra!rc je
"d-Jobiano paralelan nagibu stoica. Polumieri lukova
zi llocrt prenose se pfemr toakama M i N.
Koli.nr.r,' \rrrilo pr 'mi sl '4 o.,rnii^no jc s1
tri cilinddane plohe sr sfcdislirnaO Or-Or. po-

-1
198

lunjerima r-rr-r,
i sa dvije koniane prohe s izvodnicama i1 i i:? u vrhovima S -Sr, a ramena
v,drila odrezana
L P o s t o J eo v i p r e sjeci i prodorii
1 p.esjek p cilindriaDc plohe r s ravninom I, odre2 . p r e s j e c ip r r p j c i l i n d r i i n i h p l o h a r , i r r s r a v n i
nom I, odrealeni loikama B i Ci
3 prodor pi cilindriane plohe r s koniinom plohom 51; pomoana ravnina 1-1 sijeie konus u
krtnici k s polumjFrom o D: ta krtr:nrca sijeae na obdsu valjka ramena toiku E3 koja
projicirana u ravnini 1-1 u nacriu odreduje
toaku prodo.a E:;
4 prodor pr cilindriane plohe r s konidnom plohom S, odrcdi se jednako kao i prodor pr;

199
198 (ltj!ro) Glava potuse -

199 (desnol vranl pipca

.B

---E

153

?0r Koljenasio natllo

5. hiperboliini presjek p5 koniine plohe Sr s ravn.nom T: poroi.. rovirna 2 2 odreduje \ uZcu k

p o l u m . - . ' m O r F . . ' o a k aC 1 u r a \ n r n r
I projicirana iz bokoota u nacrt daje u traeu
ravnine 2 2 toaku G, prodora; toika H prodora
na srediinjici O odredi se tako da se iz or kroz
toaku H, u ravnini I opiie ruk koji na sredianjici
odreduje toaku Lr; projiciranjem te toike u
nacrt na izvodnicu stoica dobije se tonka I-r, a
u okomici na 01 toika prodora H:;
6. hiperboliani presjek p6 koniane plohe S' s ravninom I odreduje se jednako kao i presjek pr.
Rame natianos kljuaa prelazi iz pravokutnoe presjeka u koniani drzak pomoau umetnuiog anutoida
s potumjerom r i konusa s izvodnicom p pod kutom
o d 3 0 ' ( s t . 2 0 2 ) . U p r i j e r a z u j e r a m e o d r e z a n os a
dvije vatjiasie plohc s polumjerima 11 i rr. Valjkasta ploha s polumjerom r, doiiie koniane plohe
dtika, a ona sa rr izlazi iz Slrc ranine laDenaPomoana ravnlha 1-1 sijeie anuloid u kru;nici k.
Polumjer je te krdnice od sredisnjice do obrisa
koji j' od..dp1 po r* e-um . i trc\.Fm p. Za prod o r . , n F d . \ J j k a s . p l o L e " I o " s k a p r e n Fe q e j z
tlocrta udaljenosti OlAr koja na kru;nici k u nacrtu
odreduje dvije toike, pa se one projiciraju u ravninu 1-1 i tako se dobiju ioike prodora Ap i Br.
Za lrodor izmealu valjkasie plohc r, i drlka treba
prenijeti iz nacrta udaljenosti o:c, u T na kru;nicu
lr. Dobivene totke pmjicirai 6e se u ravninu 1-1
i lako te se dobiti toike prodora Cl i D1. Krajnja
i.otka prodora odrcdcna je to6kom edje anuloid s
poluhjerom r dotiie koniinu plohu, a poaelne iolke
u diraliltu odredene su pravcem p pod kutom od
30" i Iukom r. Prodor pa je presjek valjkaste plohe
12 s ravninama I I. Lijevo od nacfia predoden je

zaokrcnuti presjek ravninom 1 1, a uz c eZ je

shematski nacrtan cijeli natiari kljut.
Na oku specijalnos, nesiandardiziranog preklopnos
vijka (sl. 203) treba isiraiiti presjek pr koniane
plohe p s ravninom I, isto takav presjek pr s ravni
nom II, i prodor sa valjkastom plohom s polumje'o- r Kolqtfuk rt. o je /"d!. promjer . sirina
oka, kao i tangencijalna ravnina na vanjsku valjkastu plohu oka, i visina h. Ravninu I treba odabrati kao tangencijalnu ravninu na prcmjer oka,
a da prolazi kroz toiku C:. Tako je odredena koniina ploha po kojoj ie se predmet zamisrjeno
tokariii. Iz toake D, u dirali:lu izmedu ravnine I
i oka preklopnog vijka pustit ae se okomica na
jednu i na drugu sredianjicu, a na vertikalu prenijeii polovica debljine s/2. Kroz dobivenu toaku I'
opisat ae se iz sjeciSta druge sredisnjice i honzontale luk koji ae sjeai horizontaiu u toiki G. Izvodnicu koniine prohe p koja prelazi kroz toike Cr i
G treba koiirati za tokarenje.
Krivulja presjeka pr vidi se u bokocrtu, a u nacrtu
je du;iDa. Pomoana ravnina 1 1 sijeie konianu
plohu p u kruznici kr, s polumjerom od iredisnjic
do obrisa, a sijeae i ravninu I u toaki Ar. Okomica
kfoz Ar sijeie se kruznicom kr, pa ako se ta udaljenosi m prcnese u B, dobit 6e se u ravnini 1-1
toika kdvurje presieka Aj.
Pomoana ravnina 2-2 sijeie koniinu plohu p u
kruznicl kr, a valjkastu plohu u toiki Bs. Kru;nica
k? i okomica kroz Br odreduju udaljenost n koja
se prenese u N i dobije tonka krivulje pmdora Br.
Najviia ioika C presjeka pl odrcdena je toikom Ca
u nac u, a najniza toaka D: u diraliStu ravnine I
i kru;ne plohe oka. Najvisa je toika E? krinlje p,
^d Fdenj .oikom t. u bokocrru. dok .e najn/a
toika te kdvulje vea poznata toika De.

202 Natjani kljua

203 OLo specijalnoepreklopnog vijka

204 Utoreha poluga

aesi je profil poluse u obliku slova I (sl. 20.1).Poruea jc poiokarena na prohier d, a ravnlnama
I I odrezana na Sirinu b. Po sredini je izslodana
8rod"rm
' D . o a j , . a D . P . o l ' l S l ,d , ' . .
T o r k a n) \ B u b o t o . r t u . 8 0 . F/ c o o l J 'n j - p r .
"u plavac, odredcne su krainje loike prodora u
nacrtu. Te loike odeovaraju krainjem porozaju erodala koji je oznaaen u 1.locriu. Ako se za loaku B

prenesc iz bokocrta udaljenost m u T, odredii r:e

sc kruznica kr sa sredi;icm u ioakl O. Ta ae kNZnica sjeai polugu u toaki Bi. Projiclranjem te toik.,
u nacrt dobit te se toika B:. Toika Aj odredena je
toakom Ar koja odgovara krajnjeh polotaju elodala. Pololina ravnina 1 1 siieie profil u B u
' :L c. fo r. C od., d. ^. -a sjpl : em k.uzr p
k iz srediila O i rLdaljenosti n koja 6e se lrehijeti
j z b o h o c r t a .P r o j i c i , a n j e m t e t o i k e u n a c r t d o r a v nine I I ciobii ac se toika p.odora Cr.

PREDOEAVANJE OBLIKA

5.1 cftTEz
Svaki crtd predoauje Deki predDet. On mola biti
Eraden tako da svr oni koji budu radrli po njemu
dobiju istu predodzbu o tom predmetu. Isto tako
razliaite radlonic ireba da po isiom crteiu izvedu
praktiino jednake predmeie. Dosljedno tome, moramo se u naiinu pledoiavanja driati nekih op6ih
pravila i niih moraju nauiiii svi koji rade s crte,ima. Ta su pravila uzlok zbog kojeg se razlikuju
slobodno i tehniako crtanje. U slobodnom crtdju
slikar predoauje predmet pomo6u maste i svoje
,anisli, koja je speciliina pojedincu. Slike istog
predmelakojF su .rlali raz ri'li slikari bil ae veoma razliaite. Pravila ichniakog crtanja skuaavaju
slobodu poglcda. Isi.i predmet koji crtaju razliditi
crlaai mora biti prcdoaen jednakim crtezom. Pravila crianja pojedinih naroda me.lusobno se tako
malo razrikuju da crte'e mozemo smatfati metlunarodnim jezikom tehniaara. Svaki crtat koji svlada pravila bilo kojeg naroda moze iitati crtoze svih
Pravila tehniikog crtanja pretpostavljaju stanovito
znanje i svojstva. Crtai mora biti vjest u rukovanju tebniikim pdborom za crtanje i mora poznavati geometrijsko crtanje (pouake i konsirukcije o
toiki, pravcima, likovima, tijehma i o njihovim
medusobnim odnosima). Nadalje, mora pozDavati
osnove deskriptivne eeometdje (naalne predoaav a n . a .p r o j F k c i J r m au 1 3 r n r n i r k o n s r r u k l i v n o r j F iavanje zadaiaka). I jedno i drugo je gradivo ove
knjig.. NJ. /a7-'ii jc prrrodnr ddr. li. crlai -ora
imati sposobnosi zapatanja i pmstornog predoiavanja predmeta koji je nacrtan u ravninama.
Opti zahtjevj koji sc stavliaju u vezj s crtezom
jesu: ispravnost, jasnoaa, potpunost, preglednost,
toinost i ljepota. Svaki crtez mora sadrzavati podatke prema svojoj nanjeni, npr. radioniaki crte;
mora sadrzavali sv podatke potrebne da se iz.adi
l r e d m e i k o . . p f e d o a u t ec r r a z . T i \ u p o d r c . z a r djoniaki otei: obljk, veliiina s tolerancijama, obrada, materijal, upute i drugo.
Crte; je baza za cjelokupan tehniakl rad pa ako
je on bez ikakva nedostatka, bit ae i rad u cijeloj
tvornici sawleniji i laksi. Zbog toga treba izradi
c(eza posvetiti osobiiu pa;nju, dobro upoznati sva
p r a v i l al n h n r . k o gr r l r n t . : D - i d r t " u . l l r h s p p a , .
i crlezi biti blizu savrlcnsiv!1.

5.2 OSNOVNA PB,AVILA ZA PREDOCAVANJD

OBLI(A
5.2r Poloi.aj prdmeta za c alje
U p o z n d ! - n j e o s n o v a p r a v o k - t n o e p r o l r c r ! a n J al o S
nijc dovoljno za potrcbe iehniikog oianja. Praksa
i posao zahtijev:ju da se 3io viie otakia posao crtaaa i da se predmel predoai sto jednoslavnije i
jasnije. odluaujual utjecaj na jedDostavnost i praktiinost cte;a ima polozaj u kojem se p.edmet crta
(sl. 1). Pritom treba vod i brieu o vise uvjeta:
l. Predmet se postavlja tako da njegove plohe
i sredisnjice budu paralelne i okomite na glavne ravnine cdanja.
Prednost iakva polozaja pokazuje s]. 1. Pov$ine
paralelne s ravninom crtanja predoiit 6e se u naravnoj veliaini, a one okomite na ravninu kao duzinc. Na taj je naain kod aestih rotacijskih tijela
izbjegnuio tesko c$anje elipsa. Kos polozaj daje
vrlo nejasnu sliku, $tanje je teze, a zahtjevi praksc nisu zadovoljeni.
2. Predmet za cdanje stavlja se u onaj poloZaj
u kojem stoji u naravi, ali da bude zadovoljeno
zahljevu pod 1.
Ako bi u naravi slajao koso, odstupa se od toga
zahtjeva i stavlja se tako da mu plohe budu pa.alelne i okomite s ravninama c anja. U tehtuakom
c.taDju va;nija je pravilnost i jednostavnost predoaavanja nego naravan porozaj predmeta. Normalni oini lezaj predoait ae se prema sl. 2. s provr'wn
n " z a n j f g o r e , a s d o s j e d n o mp t o h o m - n a
kojoj" "stoil
dolje. Vagonski le;aj (sl. 3) pri.v*6uje se na postolje s donje strane, pa bi bilo nepravilno da se prcdodi kao ostari rezajevi. U takvom
polozaj'r ulJe bi istJecalo rz lezaja, ne
bj dolazilo izmedu ploha aepa i lezaja pa tako ne
bi sprcnavalo trenje.
O predmetima koji sc ne vide sasiavrjeni i za koje
sc ne zna naravan polozaj moZe se sudil.i po provrlimr ' uloflma z rJz-nje k.ko sioje u naravi,
npr. pojedinaini predmct prema sl.4. Provrt za
nazanje odluiuje o polozaju.
3. Predmeti koji u naravi mogu od sluiaja do
sludaja zau,imatl razliaite polozaje, kao svornjaci, vijci, podlolke, ruaice, poluge i stiino,
s*jrsratu se obrino - polo;aj u kojem se p.oizvocie ili uspravno.

157

tutrN
w p\vq

ffi

rzeled projekcijc zavisi od polozaja Fredmeta prema ravnrni Granja - 2 predhet za cltanje stavlja se u polozaj prema haravi
3 Naravarl polozaj lagu."kne lezajJ drurirrr je od n;r;ahih
leZai;

Tako ie se vijak crtati obiino uspravno s Clavom

dolje, a plodica s uvltom u polozaju prema si. 5,
pa makar u naravi stoji okomito i1i kako dtuktije
jer se uvrt na busitici ne v$a drukaije ne8o s

5. Ima li predmet, osim paralelnih i okomiiih

povrsina na ravnine crtanja, takoder i kose
povrsine, projiciral ae se te kose povriine na
pomoine ravnine, posiavljene paraletno s kosim

4. od vise mogu6ih pravilnih poloraja (lijevi,

desni i stitno) odabire se onaj u kojem 6e se
vidjeti ito viie ploha i bridova u smjeru gldanja da se izbjesne crtkanje nevidljivih b dova.
Svomjak s utorom (s1.6) predoait te se, prema
tome, po gornjoj slici, a ne po donjoj sdje se u
smjeru sledanja za bokocrt vidi samo slava.

Toano projiciranje ne bi dalo jasnu slikr! niti bi

c F a k o . r p o \ L : l d m o s l " d r m e n z i o n i r a jrpi r : e p , i
toinom projiciranju na elavne ravnlne javlja skraaeno. Zalo se pomotna ravnina posia!4ja paraletno kosoj pov*ini da se dobije njena naravna
veliaina. U pravokutnoj prcjekciji oaituje se io u
paralclnosii kosih bridova s odgovarajueim bridov ^ a o olelci . na pomoinu rav-inu. Srjer posleda i ravnine cftanja zaniilja se prema sl- 7.
Kad se razvija ravnina prema umanjenoj srici s

4@
(

D
za hazanje
protzvodnji

158

ukazuj
na pravilan polotai lredmeia za c.tanje
5 Polozaj treba da odgo6 Bolji je polozaj u kojcm se vidi ito viie ploha u smjeru projiciranja

7 Kose pov!5be projicilaju se na pomocne raEme, postsvljerc paraletno kooj

povrsini - 8 Prava
dimenzija kose poraine vidi se na pomoenoj projekciji 9 Vidljive dimenzije
u pojedinoj projekciji

ucrianom samo kosom povriinom, vidljivo ie da

toian tlocrt i bokocrL ,e daju prikladnu sliku, a
pravilni odnosi vidljivi su samo iz projekcije na
pomoa.' ,"\ "..U1n
o p.a.o\.rnoj p o
LL,r.
jp epoiplLt. i..,r"n
;.to-p.
Isto tako koso odrezani predmet prcma sl. L predoiuje se s nacrtanim projekctiaha, od kojin je
jedna slranocrl, tj. pomoena na ravninu paralelnu
s kosom povrsinom predmela. Sirine se podudaraju s tlocrrom, a duzinc s kosom povrsmom u

Ako se gleda na predmet sprijeda pa se clta na

ravninu koja se nikuda ne zaokreae, lakva se projekcija smalra k.)o slavna, iako su sve jednako
va:ne. Za tu elavnu projekciju mora se odabrati
poozai ' pd^p
lo..n,.zn*rjni.. Alto.",a
nc'ki predmct dovoljna jedna projekcija, neka to
bude nacrt. Trebaju li dvijc projekcije, jedna od
ri '
. . . a b ' i n o c r r u r a k u p o o z a J u . o - rn . - \ r J 6
liarakiedzira predmel, a druga mo;c biti ilocrt ili
jedan.d oba bokocrta. Kad ima !'ise projekcija,
jedna mora biti nacrt, a ostaie prema obliku pred-

5.22 aroj i izbor projekcija

U . ! \ u t p . o J F k . : . r. : d d\i_. o:m.n/jte j"r

".
ravnina ima dvije dimenzije. Da se predoii lijero
koje ima tri dihenziie, mora sc crtati s razliiitih
sirana, ij. u vile projckcija da se lspolje sve dim-"nzije. Prftom ie se neke dimenzijc ponoviti (vidl sl.
4 22) Ako sc oznaae dimenzije prizme (s1. 9), visina predmeta bil ie lidljiva u nacrtu i u bokocriu,
dltina u nacriu i tlocrtu. a debliina (iirina) u 1locrtu i bokocrtu. Isle dimenzijc moraju biii jedDahc
u svim projekcij!ma.
Da se prcdoai prizma (s1. 9), nisu bilc poirebne iri
projekcije jer iz bilo koje dvije vidljive su sve tri
diDcnzije i oblik predmela. Sve cftane projekcijc
moraju potpuno predoiiti oblik predmeta pa ih
ireba crtali u tolikom broju da bude udovoljeno
tom zahtjcvu. Zbog toga se ne more kazati da su
za predoaenje nekos predmcta poirebne dvije ili
tri projekcije. Njihov broj mora biii lolilr da oblik
| ,,dm a b op i pu-^ oo ad-n., .a"oj p ., .
ciji mora se vidjeti nc:to novo, sio na ostalim proj e k c i j a m a j o i n i j e p . e d o a e n o .K a d s e u j e d n o m o d
pogleda ne vidi ni:ta novo, ta je projekcija suvisna.
X{o:e 1i se odabral.i povoljan i pravilar polo;aj
predmeLa, odabrat ee se takav da se u nacdanoj
projekciji vidi najliie od predmeta. Nacfi u sl. 10.
li..\o np p edii)\l ! 1."! . . i.r'-.n to oraj p.edmeta, jer se po njcmu ne hoze predmei prepoznaii
pa takav polozaj ne mo;e biti odabran za nacrl..

10 za nacrt treba birati karakteristiaah lolozaj prdheu, !o kojem! s. rr.dmcl mo:e lreloznatj

u Urczi uljeluju veai broj projekcija

za iednosiavne predmete dovoljne su dviie projckcije, ali ima pr-"dheta kod kojih nedoslaju svih
iesi. slalnih projehcija. pa se moraju bifari projekciic na pomoine ravnine. Katkad se zboe kakvog
u1ofa, piovlla. urcza i sliano mora qtali nova proichcija. koja ne bi bila porrebna da tog ulora nema,
npr. kod pfizme s ur.zima (sl. 11).
': oj p oj-I, it. -bl|p.m.n,aner..e
ni omoAuiavali vise razliaitih rjSenja. Predmet na
sl. 12. nijc dovoljno odreden samo nacrtnom pmjekcijom jer omosuaujc razriiiie oblike uz isiu na-

5.2i] Zamiiljeno rastavljanje predmela

Oblici predmcia moraju biti takvi da sc dadu ato
1!ksc oblikovali i obradii.i. Tome ee biti udovoljeno
ako za lemelinc oblike odaberemo pravac i krug.
Temeljni oblik po pravcu obradivat ee se pravocrtnim giban.jem alaia ili predmeta, a Lemelini oblik
po krugu obradival ie se rotacijom. Svaki dngi
' n-l
, L - 1 . , , d m r " . r p r p o 0 1 a b o l i. l : h . p " . .
,.\o.L | .rlj.
u,sh D.tu pr 'toonju.
Ako se cll.ai pridr;ava navedenog naaela, bit ae
predmcti sastavljeni u cjelinu od pojedinih temeljnih tijela. Slozene predmie valja u mislima rastaviti na temeljna tijelai kocku, p zmu, pifamiduj
l,r'jJ p .n'du \o.,.m".-o. ov"Dc.r..r\,l
ak.
s l o r a c - t r r n i i s t o z a c ,k u g l u , k o i i m a j e o s n o v ak f u g .
Coiovo svi predheli u tehnici imaju zaista navedene tem,AljDe oblihe, Dedusobno razliaiio pove
zane, pa ih pri crranju treba raialaniti tako da se
Prjmied zamistjenog rastavljanja na lemelina tliela i oslale elcnicnte prikazuni su na slikama
13 15. Po s]. 13. lfeba zamisllti oblik siru!x,c I
oblik dijelova koji se izre,ujLr iz sirovine, da se
dobiie obtik zadanoe predmcia. Kad se crta u pra-

&&
12 Broj projekcija mora biti tolik da potpuno odredi oblik predmeta

13 Zalnt6ueni oblicl iz!ueitt

11 TEENTCKO CRTANJT

dijelow

t{ zamisUdo

rastavljanje tijela ni clem.nte

vokutnoj projckciji, treba nacfiati svaki izrczani

dio u svakom smjeru sledanja.
Na sl. 1,1.i 15- lijclo je rasiavljeno na svoje etemente, a dijclovi koji se moraju izrezati nacrtani
su toikasro. U o ogonalnoj projekciji vidi se slika
svakog pojcdinog elementa kao da je tijelo sastavljeno od tih elemcnata. Pri tome sastavi dijelova
(fuge) istih dimenzija nisu nactani ako su plohe
u istoj ravnini.

5.21 Povezivanje proltorDe predod;be i

pravokutn projekcij
Za vjczbu predoaavanja predmeta u ofiogonalnoj
projckciji ireba nacrtati prcstorno predoaene predmctc (sI. 16 36) u toj projekciji za razliiiti smjer
gledanja za nacrt, npr. za s]. 1?. nacrtana je ortosonalna pmjekcija za oba zadana smjera sledanja
fsl. 37). U m"!i zada)ak. za lelr.iko crlrnjc po
slrvlic. jc niz takvih zadataka.

, 5 z a m l < l j e n or . d a v l j a n j e r i l e t a n a e l e h e n l e

{5
16 do 25 Raztititi predmeti u izonetrijskoj projekciji

,\\tt\\t9)D)

n--ttttt--t-

-t--*N\

\t);
30

26 do 31 Razlid:ti pledneti u tzorneirijskoj projekciji

=l

ryip,,ll\:K
\=-/

N\\11:::'D
?,,,utN

32 do 36 Razuiiti pledmeti u izometrijskoj projekcljt

37 odogonalna pmjekclja plostolno prdoaenog preilmeta ,a odablanl lrnjer gledania

der olovkom i palcem, ali ispruienom lukom i

zmireei na jedno oko {sl. 38).

5,25 Skiciranje
5.251 Skice

i njihova

namjena

Skica je svaka vrsta cdeza izradena prosto ano,

bez jkakva pomonrog pribora (t.okuta, ravnala i
slianor.Ne r?rodule sa u mJerilu. vci rdrmjFrno
prema vcliaini p.edmeta. odoka. Dopusta sc da se
ve6e i koncentriane kruznice izvlaie Sestarom. Za
skiciranje potreban je papir, najbolje iisti, ispod
kojega je podmetnut karirani, dvitc olovke: me
kaDa (2B lli B) za cfie I stupnja Sirine, srcdnje
' r r .i n p . r u r . " .
r \ - o o c . L F r7 r c r l l l I I L p n j
Olo!La ima \!rrinu ostf:.u I'ao i ?J fisanjp.
Skiciranje jc najaeati naiin otanja u tchnici- Konstr.klor 83 p ,rjenjujP (ad :'i!lJ" nd p)p , pr!u
ideju, pogonsl<i tchniia. kad snima stanje istrosen o e L s o m l j c n ^ gp r e d m F l l r , l d r ' ( p l r J r u F . i " v u
ki siruinjxk kad iumaii bilo kakvu izvedbu ili pojedinu lazu rada. Ncma djeii koje bi moele nadoknaditi crtez, a skica je najjednostavniji oblik crleza. Kad nijc p.i ruci olovka i papi! pa se objaSDjava bilo hakvim predmetom na llu ili na limu,
tada se zapravo skicira. Crtczi sc jzraduju u konstrukcjjskim urcdima. a u pogonu treba poznavati
p.avila crtanja i ispramo aitali te crtc;c. Skiciran i e p r i m j e n j u j us r i l e h - ' i a , r , p a s r o s - s \ i m o r a j u
nauiiti i taj naain $ianja.

._ -.-.

-ranJu

Da se izradi lijepa skica, trcba mogo vjeZbati. U

prvom redu treba nauaiti da se povuae crta kroz
dvije zrdane toeke. Ruku treba usmjeriii u zadaDom smjeru tako da nekoliko puta dime totke)
a olovhu valja povlaaiti iznad papira po zlaku
(s1. 39). Kad je siAurno da jc smjer dobar, povuae
se crla tvrdom olovkom tanko, pa se ona napohon
proma poirebi podeblja mekanijom olovkom. Crla
u j.daom po'o/u b"z Pcelida ivrl. : n l J n a r . d s . a l d k r i c r . 1 a p o d l a l l r L am o r " j u
lczati na podlozi. Olovka se drzi lako medu prstF
rna, a pritisak na papir mora biti umjeren, da se
cftx ne lidi sa straznjc sirane. To trcba ie:ae kontfolifati. Pri izvlanenju ruka ne smije biti ukoicna. a miic
Kad se ruka drukiije
d.zi, ieic ae se posiiai da crte budu ravne.
Brzina pd izvlaienju crlc nc treba da bude suvise
'a
m r n ' s o k L n d uz a p r v e c r l c . a
m'1"
do
10 30 mm na sekundu za podebrjavanje. Pd iz! l r r . n J , ' p ' \ e , r r o 1 f - b d g l P d a t :p r e m a k o n a i n o J
loaki, a p.i podebljavanju u vei izvuaenu crtu. Ho"izunr.lnp sp crr' vulu kao normrlno sl.jeva nrdesno, a veriikalne oclo,go prema dolje (s1.40).

39
38 U"roredb! d:TAn/::3 udJlj-nh

predhpt!

Za skiciranje vdjede ista pravila kao i za normalno crtanje, sano ;l.o se pd skiciranju sve izvlaai
pmstoruano i ne cria ioino u nekom mjerilu. Mjedlo je oko. Neki bfid koji je u prostoru kra6i od
d r u g o g a .a d ! a p r i a v e a r o d 1 , r a c s d .m o r a ' L
skici bili u pfiblizno istom odDosu. Najbolje je da
s na pfedmctLl odabere neka jcdinica, neka vaznija ojcfa pledmeta, i da sc osiale mjrc usporeduju s tom odabranon jedinicom. Na silnijim predmer.ma ko'r se n-l"z n!pocr-dno prnd n"mr r/vodi sc 10 mjerenje pomotu olovkc i palca ili
metrom, a na lrrupnijim grubjm mjcrcnjeri. Ako
je predmet udaljeniji, usporduju sc mjere tako-

3 9 P o 5 r' p " k

pr: izvlJ/rnju

crt-

rukom

Itosc clie treba vuti kako je sirclicama naznaleno

na sl.40. Preporuiujc sc da papir stoji uvijek u
jcdDakon polo;aju jo lesto trcba vu6i rukom crie
n " \ c l k o j d a q l o j a s . n e m o z eo \ r . l a l i .
Nijiclac su potrebne horizontalne i vertikalne crte
z. lidljne bridove lijela, kote i pomoane linije,
k.' , ko- pod +' u lednom I dfugom smleru zJ
lfaft'fu. Trcba vjezbati izvlrienje takvih crta (sL
4r), Lr poietku kraae - 30 do 60 mm, a kasnije sve
du1.ie ote. cric ncka budu u jednakom razmaku
i jlclnrlie duzine. To sc mo:c vjetbali u slobodnom
vrcmenu, u dru;tvu, na bilo kakvom papiru, a crte
st mogu vuai i jedne preho drugih. Cilj jc tome

.t0

4l
40 \mler

pnt-/d -

4l

vjet

u rzvl{.enJL r"

.il,h crra

da se stekD sigurnost u radu. Kasnije treba raditi

jste vjeibe s razliaiio isprekidanim crlama, npr.
crtkanom crtom i cria-toaka-crta.
5.25: Iz!laarrje

kruznica

Osim ravnih crla lcoma iesto po1(bne su kru;

.,." po:"nrt.,. *..JF k.u.nj-. n,p a\j.rjp i7vestiu 4 faze (sl. 42):
L povuei sredianiicc
2 odred,lipolunjef h.r sva aciifi kfaja srediinjice
3 povuii lukove oko srediSnjica u duzini oko 1.;
4 spojiti lukolc u punu kruznicu.
Urjezban crtai povuai te takvu kruznicu u dva
poieza kao obh slova, tj. l.rcau i aclvriu fazu u sl.
42.spojii ie u icdnu.
Kruznjce letih tromj.ra mogu sc izvuai praktiano
.1a:e na s..diinjicu nanesc polumjcf, koji se
zatim prenosi od siedi:ia pomoau vryce papir a ( p r e s a v j i c n io d r e z a k n o v i n a ) , o d r - " d u j u t i p o voljad broj loarka kfuznicc (st. 13)i
2 d, s- u7 |..t,'r.povuk, i,j p.-,"n, "i_
m r'a F : pulumJ'.pr- -. n, < ih o.s - ki .
kor,a kratkim crlicama okomitim na krak. Te
. . t i c c b i t i e i a l g e n i e t r a z e n c k r u Z n i c e ,k o j a 6 c
s. zaiim lako jzflrai (s1..1.1)

najprikladniji i najekonomianiji, tako se i criaa

mora pddlzavali stanovitoe reda da mu posao bolj
i ljcpse uspije.
opisat aemo taj fcd (s1. 45).
r Treba ul\r'diti polozaj predmeia za crtanje,
broj potfcbnili projekcija j simeldanost predmela, odluaiii hoae li se crtati presjek i kuda
ie se voditi presjeane ravninc; te podatke treba unijeli u pran. Radi daljcs crtanja treba
utvrditi i vanjske mjere prcdmel.a.
2. Treba ulvrditi veliainu u kojoj ae se predmet
crtati da svc projekcije stanu na jsti Iist papira ili na zadani formar nadi toga treba odabrati neku najvazniju mjeru kao jedinicu ili
odredili v.liiinu za 10 mm i odrediti elavnc
d . m ,n / i . - p r . d . . r " u s \ , \ o t p . o j e k L r j i \ u dcai brigu o dimenzijama koje se vide u poied .m p. J.l,c..m". .rpb" 'ni"l I I ra snjestaj kola lc crtati projekcijc u dololjnoj uda

5 . 2 5 4P o s t u p a k

pri

skiciranju

Konstruklor koji j., duijom \-jctbom slekao potrcban osjeaai silam pfedodzbu predm.la u glavi i
!u id.ju stallla nr papir. Poielnik joa nema po
t f c b n o g o s j c a a j a :o n s k L c i r ar a z l i a i l c m o d e l . R a d , "rar. cr : d b.ra pojan o
nj\ k
. o,i
p f o i c k"c' i j a h n , u ( : l p f a v i l a t e h n i i k o g c f t a n j a i s k i o f r p o m o d c l i m r . T c h D i a a r ,u z n a v c d e n o ,n a b a z i
.,r' .u u i v .l: .. zradu
,r':
j
e
,
.lcnju.azliiiiih cfic;n. Slima
drlilc, zajedniako
s k i c i f a n j c p o m o d ! l L L .T r e b a u h r d i l i l o s i u p a k r a
(h. 1j. tok p(i kl,j.d ir.ba posiupxli da se lzradj
l o . l , o r ' r n , | . . : K . o , o " r , , . 1. , f L p r o , z
'''t.:. u p
r, .. .. , i. u.,..1 1 ,"d koJi .

,-T \
/t\

1r:

3. Povuai slr!,re srediSnjice nxjlvrdom olovkom u svjn projekcijaha u kojima jc prcdmet

4. Poaeii izgfNdDju oblika predmeta poaevSi
^ d . , d r : . . r , , D r , m a ! a n . z - m i : l j a j u a -g r r - stavljcna na lomelju lijeta. uzimajuti plohu
po o hd I t. r'"bu odr",. f, do.r', u sv.m
projehcijamr. Tc crte jzvlaac se lanko srednjc
tvrdom olovkom lako da budu duze od kritanja za I do 2 mm. Izvjczbani crtaa ncae
predoaavali pojedine plohe u svim projekci
jama, ncso ae zavlsiii najprije cijeli nacrt, a
onda rcdom pojedine projekcije; pritom te
cftati u svakoj projekciji najpdje najbitniji
dio prcdmela - kostur, a onda ostale detalje,
opet od sr.disnjice prema van.
Poane ]i n'crtati od iednog kraja predmcta,
sieumo jc .lr skica neee bili razmjerna predmelu u Drfavi i cla neae valiali.
, ( " d , . . , h r ' . t r e t m . , a . , n v r s p au i v i n p o _
trebnim pfol.hciiama tankim crtama, vidljivi
brido!i sc podebljalaju mckanom olovkom
oiama I s!L'pDja iilinc. ali sada toano od
ugla do ush Najprije se ruku kruznice i za-

t-+

-T ..-

.,1/^
-,.K---1

,'t'l

4{
pri

izvhaenjr

lrruinir!
rolion
kraznicr hote

-43Na

16?

t-i

I
+
+
i

* _r.

_Tr

,]
f

!
l
I

3
t-@::i6lEE4u
t2oH7 l'gu1 |

a
sLa
A;
Zgb.12lt 1964.

j(

1j
p

e
45 Poslupak pri sk-ci trnju. pr"doior

obljenja, a onda ostale crte, potvsi odozco,

redom sve hodzontalne kroz sve projekcijg
zatim, poaevsi s lijeve strane, sve vertikalne,
opet kroz sve projekcije, a na kraju kose c!ie.
P.iiom se ispravljaju manje ereike s obzirom
na podudaranje i medusobnu paratelnosi. Pr+

168

fazama rada

tidci na uglovima koji su powaeni tankim crtama ne briiu se.

bridovi,
6. Poslije toga crtkaju se nevidljivi
ako ih ima, zatim crte loma olovkom srednje
tvrdoae crtama III stupnja iidne, i dovr:e se ostali detalji za oblik pledmeta i nu;na

a
d
d
p

di

j
tl

obiljeravanja da se postigtle potrebna razlika

u znaaenju pojedinih crta, tj. da se isPolie tli
stupnja iidne crta.
Prema pravilima za kotiranje unose se sli
jepe kot, tj. koie bez brojeva, oDim redom
kako ih radnik treba u prcizvodnji u svakoj
fazi rada.Pomoire mjerne crjF i rhie-nice'zvlaie se olovkom srcdnje tvrdoae crtama III
stupnja Sirine, a strelice mekanom olovkom.
Kad su sve slijepe kote nmesene i pravilno
rasporedene, pristupit 6e s mjercnju na prcdmeiu i na unosenju brojeva kota Rijetko se
unose decimale; ve6inom se brojevi zaokru2 r . u n " c r j e L e .p a ' n r . n a 5 . r r n " 0 N , k . a j u
treba izv*iti kontrclu kota.
L Daljnji je posao unosenje podataka lolerancije,
z n a k o v ao b r a d e , o z n a . i \a n j e i o b l . e ; a v . n j "
presjennih la\,nina i presjeka, unoaenie potrebnih uputa I svih ostalih podataka. Nakon
toga isc$aju se presjeaene pov$inei a prrtom
ircba paziti da se ne precrtaju broievi i bi
ljeske.
t0. N a k , a J J t r e b a j s p u n i l i s a s l a n i ' L r l ' u _ ' jeti potrebne podatke. Najposlije mora biti naveden naziv prcdmeta, materijal, datum zav*etka, ime osobe koja je skicifala, a ako 3u
to dijelovi nekog sklopa, i brcj poziciie prema
sastavnom crtezu.
Taj posiupak skiciranja rastumaaen je pojedinim
fazama na sl. 45. za predmet nacrtan u prvom
polju. Postupak mora i6i redom prema uputir 1)
Polozaj predmeta je najpodesniji kako je nacrtano. Za predoaenje obrika poirebne su dviie projekcije: nacrt i tloclt, od toea nadt u presjeku preko
prowta, a predmet je dvostruko simetriaan; 2) Za
jedinicu .mjere treba odabrati: 10r1m:40]]m
Prema dimenziiama predmeta 80 X 50 X 30 treba
nanijeti za ddinu 32, Sidnu 20 a visinu 12 mm
3 )T r e b ap o \ u i i g l a v n e s r e d N n j i . e p o d u ; ' r u . d a k l e
u nac{u i ttocrtu. ,1) Postepeno se mora nac ati
o b l : kp r e d n e r a u : p o r e d n ou s v i m p r o j e k c i ' a m a 5 )
Valja podebljati krdnice i zakrivljenja, zalih sve
hodzonialne i sve vertikalne crte. 6) Treba oznat i f l r r a 8 o v e p p s J e . n i hr a v n i n a . 7 l M o r a . q e u i jeti slijpe kote prema postupku proizvodnje. 8)
Valja unijeti brojeve kota.9) Treba unijeti tolerancije, podatke obrade, tabiice za tolerancije, obil j e z j l rp r p " j a i n n . a v n r n e i p r e s " e k r r s , r l a r i p r P s a iene plohe. 10) Treba unijeii potrebne podatke o
Fdmetu i o cfiaau.
5 . 2 5 5S k i c i r a n j e

prostornih

crteZa

eesb se oblik predmeta najlakie razjasni pmstordm crtezom. Tako se moeu raziainjavati i zakuaasti detalji i avorovi. U nas se taj veoma prikladan na.in razjainjavanja sotovo ne upotrebljava,
dok je npr. u USA veoma iest. U svim naiinima
lrosionog predoaavanja koji se izvode iz Gteza u
otogonalnoj projekciji trcba najpdie poslaviti plan
dincDzija, tj. smjer elavnih osi: duzinu, lirinu i
visinu. Pdnjenjuje li se kosa i1i dimelrijska projFk(i,a.najpr'je se crra dio lilela u ravr:ni \1,
tj. plohe koje se ne skraauju, a io je prednji dio

predmeta. Sirine (y) izvlate s najednom za sve

uglove i onda se rHnosi prikrata. Ako je predmet
razliaito simetdano stupnjevan, nacrta se s.edisnjica, a koncentriini poldaji dijelova predmeta
odrcde se dijagonalama, koje s sijeku u sredisnjici.
jer su mnogi
Najiei6e se primjenjuje tomeidja
predmeti ili bar njihovi dijelovi iotacijski. Valja
dobro promotdti svaku plohu, utvrditi njene dimenzije, pa ih onda ucrtavati prema planu dimenzija.
Tok rada pd skiciranju opet je vezan za stanovit
red, a zavisl od oblika predmeta. Jedan je red za
' o l . a c i j s k ep . p d - p r e k o j i s e i , r a d u . L t o k a r e n j e m , a
drugi za predmeie koji se izraduju od poluproizvoda, odljevka ili otkovka drueim postupcima rada.
Navesi aemo faze rada pri skiciranju za rotacijske
predmete na sl. 46.
1 Trcba povu6i glavne srcdi:niice predmeta, odrediti udaljenosti i poguti krajnje konjueilane
dijametre prema planu dimenzija. Zatim treba
odrediti veliiine konjueiranih dijametara hajnjih plola prema slvarnjm dtmenzijamaj xnjedlu crtanja. Za skicu u izometriji ne treba se
p r i d r Z a \a 1 i s l a n d a r d n i h m j e r i l a .
2. Krajnje elipse valja konstruirati tankim c!tama; pritom ne trcba vu6i sve crte potrebne za
prcma sl. 4-60, nego se sluiimo
konstrukciju
skra6enom konstrukcijom, imajuii na umu da
su sredisla lukova za elipse u Corrjoj raminr
E, na horizontali i vertikali, a za bonne etipse
na c i pod 30' ulijevo ili udesno od ve.tikale.
3. ostale konjugirane dijametre treba povu6i u ispravnim udaljenostima prema mjedlu crtanja
i izvuti tanko koncentrinne i ostale elips.
4. Treba potpuno dov*iti oblik predmeta tanktn
crtama (spajati elipse, nacrtati utore, pro!.rte,
zaobljenja, rcbra, matice, navoje, odrediti odoka prodore i sve ostale sitnice). eesto treba crtanjem utvrdiii koji je dio predmeta vidljiv.
5. Trcba podebljati vidljive dijelove predmeta.
Ako je dovoljna razlika u Birini crta, tanke
crte ne smetaju zomosti prostome predodzbe
pa ih ne treba ni b sati.
Ako je poirebno predoiiti unutrasnjost, sijeae se
r/a predmeta po duzini (x) i Iirini (y), ili porovica
predmeta po dutini (x) (s1. 4?). Ako kruUne plohe
nisr u snj',u drmen,iJaprcdmeta. odrede se njihove sredisnjice i polo;aj ploha odoka prema dijelu kuta u stvarnosti dijeljenjem odsovarajuees
kuia u izometdji u istom omjeru.
Prcdmeti koji nisu rotacijski (sI. a8) skici$ju se
1. nacrta se osnovni nezaobljeni oblik predmeta
(sirovine) tankim crtama;
2. ucftaju se konjugirani dijametri prcvrta i zaobrle ja pre-" rjvamim d:aen/ijama:
3. konstruiraju se elipse ili samo potrebni dijelovi
elipsa;
4. poipuo se dov*i obrik predmeta tankim crtama uc avanjem sporednijih dijelova (izreza,
ureza, navoja, rebra, koncentrianih elipsa vidljivih zbog debljine stijene i sl.);
5. podeblja se vidljivo.

169

---..,2

1.e
_,$

n4

d(

Pr
46 Postupak pd

skiciranju

roiacijskih

predheta

u izomeiliji

t2 presjek

47 Crtanje aetvrtinskih polovianil i djelomianih presjeka u Eometriji

5.3 PRESJECT (JUS M. A0. 051/052)

5.3r Crtanje presjeka
Mnogi strojni dijelovi su iuplji. Njihova unutrasnjost moze se predoaiti oikanjem nevidljivih b
dova ili zamisljenim presjekom (sl. 49). Kako je iz
b o k o c f l "v d j i \ o , . r l k " r . e n i j e p r i k r a d " o j e r . e
crie djeluju nemirno,crtez nije jasan, posiupak
.r1aij" je 1e;i i
ji, , ko'ia-te ie oiesi,no'
"po
nejasno. zboe tosa se cfikanje za p kazivanje
unutra;njosii ;upljih tijela smije pdmijeniti samo
u n a j - p d n o s , a v -j i r
Pre.jek prura
"]uialF.im".
mnogo jasniju predod;bu unutralnjosti Supljih ti
j e i a .p a s e p - i m j e n j u ' e u r i l e k k a d 1 e < u p l l r n e n i s u
ravne ili kad ih ima viie.
Presjek moZe biti u smjeru duzine predmeta rdL:o,. 'l' ooprijeko na pledn' r pop,eidr.
Nadalje mo;e biti:

pun, ako se cijeli predmet sijete na dvije polovice (sl. 50);

poloviaan, ako se sijede 1/. prcdmeta, pola se
prcjekcije crta kao pogled, a druga polovica
kao presjek (s1. 50);
- djelomidan, ako se sijeae manji dio predmeta
(sl.50);
zaokrenut, ako se siieae popreano i taj presjek
zaokrene za 90' (vidi gla\,u 5.36).
Sjeaenje predmeta zamislja se ravninama (s1. 51).
Presjeina se ravnina vodi preko sredi;njice, a nakon dovrienog sjeaenja zaniilja se da je odbaten
p.Fdn.i dio. pa i o.tr(rl c!.q normalDopo prav!
rima pmvokutne prcjekcije. Pdtom se vidi unutras-ro\t trie-au onol p.ojek.ijr q kojom je presjeina
ravnina paElelna. Za crtanje istog predmeta u
drueoj projekciji uzima se opet cijeri predmet, a
ne presjeieni. Ako je potrebno, moze se sjeai zamisrjenom drugom mvninom ili se crla kao poeled.

1?1

48 Posiupak pd skiciGnju predmeta u izometliji koji nilu lotacijski

A:B
'-- -.,i
t_---+--*''

,i ,---,

49 Unutragnjost pledmeta moze

predoaiti clikanjem ili plesjekom

Kad s presjek ne bi zamarjao, neso sl ra.no sjekao, morale bi se njeeove stijene piliti. ire se stijene koje bi bile plepiljene isotavaju (srafiraju)
u pmjekciji, pa se po tome zna da je predmet crtan
u presjeku. Preko Supljina matedjal nij rezan,
pa se Supljine De smiju Srafirati.
iavnine kojima se sijene predmet mogu bitil

vise paralelnih ravnina (sl. 52)

lornljena ravnina (sl. 53).
Presjeine ravnine vode se preko onih dijelova predmeta koji se zele p kazati u prcjekciji. obicno je
io prcko sredilnjica, plovlta i uvrta, rebara (sl.
52). Prijelaz s jedne presjeane ravnine na drusu,

173

51 Postupak za oianje presjeka

AL

55

ko
pl

pa
51 Presjek s lise paratetnih ravniha

174

5{ Presjek se vodr prcko tanleg dijela predmeta

larnina preko taDjeg diiela da se ne dobije kriva

predodzba o predmetu. Na to s mora paziti kod
maiica (s1.54) i siieai po otvoru kljuia, a ne preko

53 Prcjek lomljenom nvniDom zaokrenut u ravninu

cltanja pledmeta

Po potrebr moZe se predmet sjeti s vEe ravnina,

a ti presjeci bit ae vidljivi u vis projekcija. Na
sl. 55. prikazana je T-spojnica s td projekcije, od
kojih dvije u presjeku. Presjedna ravnina A-B
paralelna je s nacrtnom ravninom crtanja i taj ae
se presjek vidjeti u nacrtu. Ravnina C-D paralelna je s bokocrtnorn ravninom c anja i taj 6e se
presjek predoaiti u bokocrtu. Na sl. 56. pdkazana
je vilica koja se sjekla presjeinom ravninom paralelnom s tlocrtom, pa je zbog toga prcsjk u tloc u. U nac u su krakovi sjeaeni djelomic da se
vidi provrt i kosila ulora lijevog kraka.

5.32 Ozn.iivenie

JB

trasova prcsjelnih

ravnitrs

P r e s j e c n i c ai z m F d u d v i j u r a v n i n a j e p r a v a c , k o j i
s e n a z ' v a l r a g . l z a e d u p r e s j e d n er a v n ' n e i r a v n i n e
crtanja postoji takoder talrav trag, i to u onim
glavnim ravninama .rl.anja koje presjeena ramina

D
55 Predmet se moZe sje6i s vGe presjeaDih ranina

koji je u iznesenomsluaaju okomit na nacrtnu

ravninu, ne prdoduje se crtom jer se Gdi o zanisljenoj, a ne stvarnoi ravnini. Nastali brid u
prcsjeaenompredmetu zapravo ne postoji. Cesto
se dijelovi presjka, nasiali lomljenjem prcsjeanih
ravnina,zaokreauu ravninu crtanja, tj. u polotaj
paralelans jednom od ravnina projiciranja (sl. 53).
Ako je predmet .aztiaite debrjtue,vodi s presieana

56 Pun i djclomiian

presjek oa isloh predmel-

@
BLl C
@
Dt lE
{B
rL
sijeie. Ravnina prcsjeka je veeinom okomita na
a e l i r .B l r \ n F r a v n i n " ' , l " n t a , d a k l e . m a i F t i f l r r a sa, a ozna.it te se u jcdnoj ili dvije projekcije, od
spomenutih aei.i.i koje postoje.
Trac presjeane ravnine ne oznabuje se u svojoj
punoj duljini (sl. 59), nego samo na krajevma uvan projekcije i u lomovima unular projekciie samo crticama. Crte su kratke, duljine oko 5 x nazivna debljina crte d. r". 5?). Kako rc crte moraJu
biti upadljive, izvlaae se kao puni bridovi ili deblje
od punih bddova. Neki oznaiuju krajeve tragova
presjeene ravnine za crta-toika-cfta.
smjesta li se presjek u ispravnon smieru, s obzirom na pravila plojicilanja nisu reophodni da.ljnji znakovi za smjer projiciranja. Ako je smjesteD
neprav no (sl. 58), ili se zaokreae u ralninu crtanja {sl. 59), pa iako je mnoso presjeka na prcdmetu, stavlja se na krajevima oznaaenih tragova streh c a I s l u p n j a S r r i n ez a n a c r l a n i s m J e ! p r o r . r r a n j a .
Po JUS-u stavlJaluse srreri'e ra hagove presjeane ravnin kod svakoe presjeka.
U najjednostavnijlm sluaajevima, kad ne moze biti
dvoibe kuda je voden presjek, neki izosiavliaju
uop6e oznaku traeova (sr.60). No pojam jednosta\Dosti je relativan, pa je bolje da se tragovi
U slozenijim sluaajevima, kad ima vile lomljenih presjeanih ravnina, nije dovoljna samo oznaka

+1A

n quA-B

-)

Ja

5a

57 Oznaaavanjetragova plesjenne lavnlne - 58 za

nepravilno mjesien presjek stavuaju se strelice Da
kraicvima tragova

tragova. Da ne dode do zabune, treba te tmeove

na krajevima i u svakom lomu obiljetiti. U 10movima se presjeinc ravnine obiljeiulu zbog toga
da se toino zna kud je voden prcsjek. To se aini
rcdom velikim slovima abecede, a ako slova abeccde nisu dovoljna, nastavlja se nova s indeksom,
npr. ArBL. To se obiljezavanie kombinira obiano
s oznakama za nepravilan smjestaj projekcija, ali
se isto slovo nc smije upotrijebiti dva puta. Za
obiljezavanje detalja koji se na crtezu zaokruzuju
r p o k r a l l o g a c r t a j u p o l e a a n o k . o d j e l o m i a n ap r o jekcija p njenjuju se obiano mala slova pod nalodnim znacima, npr. sl. 113, 114.
Traeovi presjeinih ravnina obiljezuju se velikiil
slovima da bi odgovarali oznaci. Veliaina je obiino dvostruka od brojeva koia- Bez obzira na nagib
traga ralnine, stova se p15u uvijek za horizontalni
polozaj, nagnuta ?5" plema ho$zontali, u produZeiku traga, odnosno s varjske strane koljena.
Kad nema dovoljno mjesta, odstupa se od toga
smje;taja. Neka poduzeaa, pa i strani siandardi,
ne oznarujLr tragove redom slovima abccede, nego
jsljm slovom na oba kraja. npr. B-B. U jednostavnim sluaajevima ncae doai do zabune, ali kod
nepravilnih lomova presjeine rauine, napose al<o
ih ima vise i ako se oznaauju u istoj projekciji,
mora se studiraii kuda je vodeD presjek. Mrogo je
jasnije i sigurnije da se oznaci svaki lom, pa ee

(
I
I

t
3

60
se Tragovi se prcsjcane ravnine oznaauju ha krajevima i u lomu oznaka tragova
1?6

60 U jednosiavnim sluiajevima izosiavlja se

62

npr. kod prcsjeka H-K slalto polfaziti gdje jc

ornaacno I i J i odmah vidjeii preko lrojih dijelova
l/ d .... k'i
L p.e. u .,,vl.a I nar,v pn
ma o^a.1!anju. ali sano s kfrjnjln slovima, dok
s r s l o v a k o j j m a s u o 2 n r a - A D lat o l j e n , i z o s l a v l j a j u
(si 5r-).Pise se npf
Presjek A F.
samo u jednosiavnim sluiajevLma moze se rzo
stavli Ijea.,prcsjok( i projekcija obiljeu,li samo
s l o v n n a ,h o j r s e o n d a p o l c r t a j u , n p r . A C ( s l . 6 i l )
T a s e \ 1 o l a p i i u j e { : l n a k o! - p l i k o k r o i s l o ! a n a

t.il:l oznaiivnnjc trcsjekr

i mrtoijlh

5 . 3 3 1S r a l u r o n l
Maie.ijrl s u prcsjeku oznaauje iralurom, tankim puDim cftama III shpnja Sirine Crte .iraJurc
nc smiju biii parrlclne s brid,)vima. pa je nagib
nofm.lno .li prenr! osnolnom bridu predmel.a ili
s.disn.iici. a nc prcma horlzontali (sl 61 clipsa).
Ako n' \tijenc pr'dmela nagnute pod kuiom 4t"
jl' blizu tosr klria, primicnjuje se jzuzetnonagib
J 0 ' i l i 0 0 ( s L 6 2 J .C r t c S r a t u r c t f e b a d a s u S t o k r a ic. a o lom.dluiuje sm]tr nagiba: lijevi ili desni
(sl 63).
R a z m a ki z m - . d uo i a S r a l u r e o d a b i ! e s e p r e m a r e
l i a i n i p l o h e k o t a s c L s c r t a v a( s l . 6 1 ) . O p a e n i t o i r e ba da jc vcti: na matim plohamr 1 il, a na vecrm
3-i m'n Gusto iratiranie ,ad.je slrise posia, a
n a j m a n i as r e i k a j c u o i l j i v a . N a d a l j e , i r a i u r a m o _ - d n .( ^ L . a g i L ,
. . . b r r r r " d .o . r ,n "
L\ ij {
,".._

haka, a crLc jednake sirihe. Malc nejcdnoliinosli

1 n o z c m ou b l a z i i i i a l i r a j u a i m e k o m o l o v k o m .
Kad se ctla na prozirnu plpiru, preporunujd se
iralirrnj-" sa slrrzojc slrane radi ovehiualnih pop.xyrk<r nr cftezu Ti popralci izlode se nDogo
-\.
.; ,, r,.l\o..,
od,,rFr', Srrru-a
sa st'aznjc shanc p.orirnog papifr kopirat ie se
bohc na kr)pije ror je zu dcbljinu papj.a bli:a keinijs|i prefari.r,l{)j povfiinr .liazokop-papi.a. Zbog
Ioga lrebr da cfl! i..Iufe budu Slo tanje. a da se
lahvf lanlic c ( lio lik;c izvuku. upoircbljava se
k.rl.had raTrijedcni iu!
'-d.
_
or'1
.. o 4a sr.Pr rraje
lure, bez obzira na 10 da li
sjeien u jcdnoj ili
u !is. projtkcija (sl.6t. i 66). Na sastavnim crtetima, edje se srdaia viie ploha, moraju se I sralltfonr .azlrkoyali jednr od druge Zato se suslcdne plohe iscrtalaju pod razliiitih nasibom: jedna
pod lijevrn a dfuea pod dcsnim nieibom od 4s'
(sl. 6l)
,\ho se sldaraiu tri plohe, nije dovoljan razliait
ragib za njihovo mcdusobno .azlikolanje. Takve
ploh. mogr se irllirali na lri naiina (sl 6;):
razliiinnn gusloaom crta Sralurc
fuljirlim nagiboh. lj. jerlnim od 4;" 30' 60"
- mcilusobnim pi)nakom crta Sralurc.
Isli delalii u sastrlnom crtZu ne moraju biti Stahrani jednako kro u rrdioniakom .rte;u. 14edus o b n i p o r n a k c r t a i r a f u f e z g o d n oj . p d m i j e n i i i z a
pfcsj.k. koji prolaze razliiit,m ravninama, a dlani slt u isloj pNiekciii. Nagib ie isti, a pomakom
se upozoruj. i u pfcsjoku d su 1o zap.rvo dYije
ravnin. (sl. 68). Ako sc susicdni djjelovi crlaju u
presj.ku. poi.ebno je dr se trj presjek f.zlikujc i
irrir'rcni od prikrzanog prcdheta Zbog ioga se

01 Smir'f iraiure j. normrLno pod kutom ..1 li'

tr..ma i,!no\r,,.r b1:du lr.dneta

63

ry

6 2 i z u z c l n o ,F k l ) s u s l i j c n k c p r e d m c l a p o d 4 5 " . ! r a l i ) ! s e p o d k ! 1 , , n 3 0 i l i 60" - 63 C) naAibu crtr lrafure odlua u j oo b l i l r p . c d m . l a ( f t e m o ' r j l r b i t i i t o k r a i e

li1 llazmrk izmdr lrlr sralu.e zalisi od lcuainc plohe
65
Istr predmet mora rili +arrnn j.rlnrlr. u !\iD)
12 rxrNrcKo

cnr-{NJr

711

l-J

'tE Nw

66

66 shjcr Sraiure mora biti za isij predmei jednak u svim lrojclcijama - 07 Tri susjedne plohe razlikuju se u
tsmIui jednim od predoienjh naaina

u dvijc

razliiite mvnine dobfo jc if.firali

pomrkom
69 ()kolni dijel.r'i u prsjeku iraiiraju
nro uz koDlLr.u
70 Uskc povriine boljc sc oznrirjtr pocDrjivrnlcm

presjek susjednoe dijela Srafira samo uz konturu,

a ne po cijeloj presjcinoj plohi (s1. 6s). Na uskirn
pov.:inam- .'afu,a ne bi bili dovo'jno jr.na.
Zbog toga se one pocrnjuju tuiem ili olovkom, npr.
kompozicija blazinice (sl. ?0). Sudara Ii se vile povrsinai mora izmedu njih ostati uzak raspor, da se
mcdusobno razlikuju (sl. ?1). Najaeade se takvo
pocnjivanje pdmjenjuje kod limova i profila.
I?8

se sn-

Nekad se matc.ijal u prcsjcku oznaaavao arafurom u razliiitim kombinacijama punih i isprekidsnih cfia, a svaki od iih naiina predstavljao je odredeni matedjal. Na p mjcr, za ielik mo;e blii
samo jedna oznaka, a aelika ima nckoliko tisuea
v$ta. Zapravo, lakvo irafiranje prema malerijalu
nije bito dovoljno ni jasno, pa su pogoni od toga
odustali i sve materijale Srafiraju u presjeku jed-

VNWNNNNPN|VM

71
71 lrncdu

pocrnjcnih povriiDa nrora ostati rrspor

72 ZernL a i l)cton jraiiMju

noliino. bcz obzira na lrstu. Jedino sc odriala

o z n a k az a , e n l j u i b e t o n ( s l . ? 2 ) . D c i a l j n i j a o z n a ka maleritala nego Sio se moze clati Sraf!'fom nav o d i s e o z n a k a m ai kraticrma !r saslav.ici.
s . 3 3 2O z n a i i v a n

je

bo jom

Osim razliaiiih naaiha irafure za pojedhe mrtefijale postojei boje koje oznaauju ustu ma1c.i
-o '
k " k l d ' r n j j z u z e l n on u , ' l ' 2 r m . z s
l1l"
i k o l s k es v r h e , z a f i n u m c h a n i k u i o p l i k u i n a l r l o
'-6.lr .F
u " ( m p o rr : i n i n - . k . j a b e - . , " F t o
noraju bitl rijcike, lodene, da nc pokrivaju nacrra..od
.sru' I r--;-nte
Po!'.:in!r
v i s e l r o j a d o v o d i d o o p a s n o s t li r l o z e n j a i n r l j r s t o
polozcnih plohr Bojit! sc mogu samo crtezi na
lvrdom.rlaim papiru; prozirni papir ne podnosi
b o t r t l a c - . 2 , . ' I F L a ) ' . k o p r' , | ' 7 . . n . 8
papilr, mora se oboiiti svaka kopija. Da bi se boja
bolje p.imila za priliano masnu po!rsinu diazokop-papira, treba plohe koje sc bojc pfcbrisaii
C e S am
i a t - " d j a l t o z n a a l r j us e o v i m b o i a m a :
kollasti lir' (tehpe.)

kositrf, olovo, cjnk, bijela koljna

aluminij i lake sliiinc

cijcvnirn vodovima oznaauje se k!1bojcnjem sto kojim vodon pfoijeie.

t2.

s. drukaije od ostalih maiedjala

Slu:i li isto sredslvo za raziiaitc svrhe i ako proljcte hroz viie vodova, npr. zrak pod razliaitim
'l,kom,
.e r ',rc7u -lznJauje tamn'j'n ili
svjeuijLm roDom boje, ali sc uz otcz navodi tun r a a . Z a d e i a l j n i j e r a z L i k o r a n j ei s i e s k u p i n e s r c d stava umeiu se fazliiitc boje.
5 jl33 Oznraivanje

rijeaima

SjAun!, pouzdana i jcdnosiavna oznaka materij.la jedino je oznaka djeaima u sastauici. Ta

o,naka ne snijc nikad jzostati ma kako se ozDaaujc mrtoijal u presjcku.
l)n sc islakne S1o vi;c vaznjh podataha zr matefijal. uvedenc su kao oznake za skupine maiefiiala krrlicc s nckim tchniakim podacima. Kod nas
su uvcdcne no!e oznake maiefijala, po kojima
srako slovo i b.oj ima svoje znaienje, pa se po
r m o . r ' .L o - 1 m o b u : u d i r | - \ o . : t ! ! m d l 4 r i . a l J .
T . , - \ u . .1 ! z : , . . . a i ' . a - J c u B - J ' i . i h i p L k a s g a rnntiranim kemijskim sastavom i legiranih aelika
i bez njih b.\.edcn je !t najkraiirn criama u tabli
ci 1 oznaka je sl.,!-o C i aetiri znamenke. Tako.l.f je travedcno kako se odreduje utjccajnost e]ehcnata , znaienjc znamenak:r za slanje malerijala.
M n o s a s c p o d u z e a ai s t r u a n j r c i s l u z e j o s o z n a k a m a
po DIN-u, pa su u tablici 3. ra aelike domaae proizv,dnje poredanc po oznaci.IUS-I raznc uspo.cdn. oznlkc: slara interna oznaka ha;ih poduzeaa,
o z ' r a k a p o D I N 1 ? 0 0 0 .b r o j m a i e [ j a l a i z v . w e r k stoilnunimer po DIN 1?007.Nadaljc je u isloj
i a b l i c i f a d i b o l j c . d j c n t a c i j c n a v e d e n ae l a v n a n a mjena aelika pre'na bfojevima u tablici 2. I broj
slrndarda z.t svc ielike po JUS-u i DIN-u. Te
''l
" r , r r p d n . s u p r , m d i r o d a c , m aK o m ' s j e z d
opau lehniiku kontrolu UdruZenjr jugosravenskih
z.lje?afa 1961 god., a izmjcne i dopune izvrsene
s u 1 9 ? 1 .g o d . I z d a l o i h j e p o d u z e t c M e l a l b i r o , Z a g'.b
J u g o s l a v c n s k ia c l i k . O s i m i i h o z n a k an a v c dcne su u labln,i ,l oznale kvalitela! aelika z.r
lijire, zrkovice i slare oznakc za kvalitetne tanke

e.

ozNAE,vANlEdEUKA

tr

Iealiaet

^v

."Lc. bez 3a'rnfrooc

k.mrl.ko- s-r-ra

L t|
|

.cllci s earanhranbn
kemls\'m **avob

0-trgovaaka kvaliteta 10 x maksimalan sad

do 33 kp/mm:
1234-36
3?- 39
3C zaoknten na desetine
4
40- 49
50-59
5660-6S
??0 i viSe
9 sadrzaj c 0,90/0i visel
0 - s aer,bezEEr,actod

15-30 aet. sa car. aisro6od

0
20
30
40
t0
60
?0

90

SKUPIND

CELIKA

1!
29
39
49
59
69
?9

iel,
ael.
-

ulj@ajnoc

elehenla;

za jdnslrulo
lelike:

lesirane

koji bisu za termitku obradu

za cdeniiranje
za poboljsavanje
nisko legirani, alatni
visoko legilani, alatni
s posebnim iizikalnim sloj6ivima
kemijski postojani. vat.ostalDi

PREMA

GLA'I'IIOJ

NAMJENI

N:m jena
KONSTRUKTIVNI
CILICI
aelici
opai konst.uktihi
ugljiini telici s garantiranim
niskolgljiani

JUS C.

kemijskim

sastavom

ielici za iaDke limove i trake

80.500
82.020
K6.020
84.016
80.506
85.020to22
K5.020
80.505
89.020

ielici za magnetske limole

aelici za ccmentiranje
ielici za poboljSavahje

89.02t
80.551

aelici za hladno i loplo valjane trake za opruge

ugljjani aolici za koUovske limove
aelici za kohljajuae lezaje
ielici za ventile Dofora
Eelici olpo.ni na habanje
ielici za povisene tcmperalure (do 550'C)
vatrootporni ielici (temperalure iznad 550'C)
ne.dajuai i kemijski postojani delici
ALATNI

30
31
32
33
34
35

Simbol drugog po redu

99 osiati aelici

Ercj. I

0t
02
03
04
05
06
01
0a
09
t0
tl
t2
l3
l4
15
16
\7
1a
19
20
2l
22

slhbol 1. nalutlecajnljes

Utjecrj.ost clemcnta =
- sred. sadrzaj u o/o x
iakto. za elemen! iznad

84.014

CDLICI

lesirani aldtni telici za rrd u hladnoh statrju

leairani ahtbi aetjci za rad u lladrom i vntem
legirani alatni aelici za rad u Ie6em stanju
ner.lajuii alatri ielici
CELICI S POSEBNIM I'IZIR,ALNIM

sianju

SVOJSTVIMA

.t0
ieiici za elcktrotehniku

i nuklea.nu

42
. Prue dlll

180

tehrlku

n3. i lI4.011
znanenke

u b.ojrsnoj

oznacl.

PRDGLED CELIIIA

DOTIACE PROIZVODNJD

Oznake

pO OZNA(AX{A

acliha
DIN 1?000

c.0000

c.0000
c.0010

{sr 33 1)
sr 00

c.0002
c 0002v
c.00r0
c.014s
c 0116
c,0147
C.or43
c.0200

JUS-a

JUS

(r.0oiJ3)
10030
0.0003)

s! 33
st 10
ust 12
(srv ivI 23)

r.0033
1.0022.5

ust 13(sr vn)

RSt 13
RRSi 1.1(St X)

c.80.500
c.85.020
c.K6.020
c.K6.02C
08

DIN
l?t00
l6JS

rrl,t5

c.84.016

1626
I623

1.0330.5

c,84.016

1{t!3

10333.5
1.03ilN.e
1 0333.6
1 0003

c.B.r.016

10:3

c.84.016
c.K6.020

1623
10,15
1015

03

c.0200
v
C.024a

03

c K6.020
c.80.500

c.0245
V

0l

c.B0.b00

a 0t60 ili 02?0,

c . 0 2 6 1i l i 0 2 ? 1 .

c,0246
C,0247
c.0248
c.0260
c.0261
C.o2?o
c.02?1
c.0300
c.0345

(ust 36-2)
RSt 36,2
vQSr 36-2

(1.0203)
(1.020b)
1.0204

05,0e
06
06

c.B0,506
c.B0.506
c.80.506

17110
1?110
1?110

c 0 2 t 0 , 0 ! , 1 t RSt 34-1
c.0245V
RS! 34-2
c.0215
ust 34-1

1.0150
1.0108
1.0100

0l
01
0l

c.B0.500
c.80.500
c.80.500

t?100
1?100
l?100

ust 34-2

1.0102

0t

c.80.500

1 ? t0 0

c.0245V
e 0300

c.Bo 500
c.B0.500

"r11

c.0345
V
c.0350
c.0360
c.0361
c.0362
c.0363
c.03?0
c.03?1
c.0400

01

r{uK 7

(uQst 36-2)

c.0345
c.0345V

c.034s
c.03,15
V

RSt 37-l

05,06
01,06

RSt 3?-2
si3?3
(sr 3?-3)

1.0114
1.0116
o.0116)

01,06

C0462
4.0163

c.80,500

us! 3?-1

t.0ll0

c.80,500

l?tl0
17110

c.80.500
c.80.500
c.80.500

1?110
l?100

0l

c.B0.i00
c.80.500

1t100
l?l00

0l

c.B0.500

OI

l0ll2

C.04,15
c.0445
V
c.0446
C.o1l?
c.0148
c.0.r60
C.or61

c.0360iti o3?0.
c.036r iti 0??1.

o.0204)
1.0111

usr 3?-!

c.0360i1i 0310

t?tm

c.0460ili 04?0.

c.B0.500

c 0,1,15
c.01.15
V

(usr 38 1)
(ust 38 2)

o 0216)
(1021?)

nst 42-1
nsr ,12-:
st .123
(st 12-3)

r 0131

c,80.500

05, 06

c.Bo 506

17r11

c.B0.506

l?111

0t

c.80.500

1t100

0l

c.80.5110
c.80.500
c.80.500

17100
r?r00
I ?10!

I0134
1.0136

o.0r36)

c.0460iii 04?0.

01

c.0,I61ili 04?1.

181

B.oj
Oznake

aelika

DIN 1?006

a.o4?o
c.04?1
c.048r
c.0182
c.0483
d.obo1
c.0501
v
C.0545
c.0560

c.0445
c.044iv

ust 42 I
ust 42-2
RSl 46-2
st 46-3
(sl 46 3)

c 05;

c.0s61

sl 50-2

DIN T?()(l?

1,0130
1.0132
1.04t?

0t
0l
0t

c.80.500
c.80.500
c.B0.500

1?100
1?100
1?100

1.0483
o.0483)
I 0.132

01
03

c 80.500
c.80.500
c K6.020

1?100
1?100
1045

03
0l
0l

c . K 60 2 0
c.Bo 500
c 80.501

10!15
17100

c.80.500
c.80.501
c 80.500
c.80.50r
c B0 500

1?100

c 80.500

1?100

c.B0 500

1?100
1?405
1?405

1.0432
1 0532

{st 52-3)

(1.084r)

st 52-3

1.0841

(si 52 3)

o.0841)

c.0562
c.0563
c.0601

c.0562

c.064s
c.0660

c.0645

st 60-2

1.0542

c,0?45
c.1060
c.106r
c.1000
c.1100

c.0745

st ?0-2
(RFe 100)
(RFe 120)

1.0632
o.1013)

n
"1

9S20

(r.r0r2)
1.0?11

c.ll01

c.1102 3 5 1 3K
(c.1r03)
(c.1104)

s t 3 5 . 1 3K

e.1r2o
c.1121
c.1190
c,11!r
c.r200
c.1201
c.t202
c.r203
c.1204
c.120a
c.r206
c.120?

c10
ck 10
(10 s 20)

AS;

1.0315

1.0301
1.1121
(1,0?21)

""1

0l

00
00
c.B2.020
c 82.020

0?
.12
42

c.ll3.0rl
c.H3.011

1613

t0

c.89.020
c 89.020
c.B0.505

t0
t6
16

c.B4.014
c.84.014

I1

17100

1651

10
02
02

ll

1?100

1?210
11210
1651

1,0345
1.0346
1.0425

10
l6
16

c.B,1.014 1?155
c B 4 . 0 1 4 17135
17155
c.]l4.014

ASt 41, (H rI A)
H III
AS1 45. (H III A)
(H Il/ A)

1.0426
1.0435
I 0136

16
l6
l6

c.8.1.014
c,Bt 014
c.84.014

t6
02
0l

c.84.014
c.B2020
c 82.020

c.l2l0

c.1214
c.1215
c.1216

0l

c.0561.

I{I
ASI 35, II I A
fiII

c.1203
C.r20o
c.1l1r
c.t2t2
4.1213

.o*"
IrumJsa

st 35.4
st 45.4

1.0309
1.0418

02
08
08

c.ts!020
c 85.021
c.B5.021

st 35.8
st 45,8

1.0305
1.0405

08
08

c.B5.022
c.85.A22
c,B,1.030

1?135
17155
17135

162S
1629
1?1?5
l'.I715

ozrake

telika
DIN 1?006

DIN 17007

c.121?
c,1220
c,12,r

1.0401
1.11,11

c.1290
C.13oo
c.1301

1.0?23

c.1302
c.1330
c 1331
c.1332
c.1333
c.1400

1.0402
l 1151

ck 25
ck 20

1.1158

l0
02
02

c.B0.505
c.82_020
c.82.020

1651

02
l3
l3

c.B2.020
c.89.021
c.B9.021

17200
1?200

03
13
13,20

c.85.021
c.89.02r
c.89.021

1629
17200
17200

10

c.80.505

1651

02
02
08

c.B2.020
c 82.020
c.85.021

10503
r.1191
(1.1?30)

t3
1 3 ,2 0
30

c.89.021
c.89,021

17200
1t200

,15 S 20

1.0721

10
02
o2

c.80.505
c.82,020
c.82.020

1651

c53
ck 53

1.0505
1.1210

13,15
1 3 ,1 5

c60

1.0601

02
02
13,15

c.82.020
c.82.020
c.B9.021

t?200

ck 60

r.1221

1 3 ,l 5

c.B9.02r

1?200

c6t

1 0603

15

t1222

t1222

1.0509
1.0501
1.1131

t?200

13

C.r49o

3is20

1.0?26

C.15oo
c.1501
c,1502

C.r630
c.1631
C.1632

17210
17210

c.82,020

c.1415
c,1436

c.1500
c.1600
c.t60l

c.B0.020
c.89.020

13
l3
02

c.1402
c,1430
c.1431

c 1530
c.1531
c.1540

t1

oc;

""7

ck 4b
(ck 45 w 3)

P 5;

c.t?00
C.r?01
CrT3o
C.1?31
c1132
c.1?33

P6M
c6?

c.1134
c.1?35
c,1?40

ck 6?
oc ?0

ck 6t

1.1231
1.1520

15
30

c.174t
c.1832
c.1834

ocP 65
c75
M?5

cr_0W,
c?5
M?5

1.1620
1.060t
1.0614

30
15
15

L1222
17222

c,1835
c.1836
L:r837

M85
P3M
ck ?5,
Mk ?5

M85

1.0616

15

17222

Mk ?5

1.1248

15

11222

183

Broj
oznake
JUS

ielika
DIN

Interna

c.1840
c.t84l
c-1842
c.1930
c.1940

oc 80
I<osE

oc r00,

Nlk 101
ct00w1

c.1941

oc 100

100v1

c.1912
c.1013
c.r944

oc 100
oc r20
oc 120

r00v1
(c 110w 1)
(c rr0 w 1)

c.1946
c.194?
c.r948

ocP 1r0
ocP 125
ocP r35

cl10w2
c125W2
c135W2

L1663
1.10?3

30

c,2130
c.2131
c.2132

38Si6
46Si7
51 Si?

1,0900
1.0902
1.0903

14,15
14,15
r'{,15

c.80.551
c.80.55r
c.80.551

1722I
1,122r

c.2\3?
c,2134
c.2135

55Si?
66Si?

1,1,15
14,15
l5

c,Bo55r
c.80.551

?rsi7

1.0904
1.5024
1.5029

1722I
L122r
)-7222

1rI 3,0)
(IIr 2.3)
(rlr 2,0)

o.08?o
(1.0873)
(1.0875)

OC 80 NIn
Mk 101

c85W1
c80ws
(c85W1)

r.1530
1.1822

o.1530)
l lr74
1.1540

1.2833

o.1550)

30

r.1653

280
?OO
210
zOO

(c.2163)
(c.2164)
(c.2165)
(c.2166)

MD
t\4T
MT
MT

1?O
145
135
I25

ov 1,?)

(lV r,45)
(M,35)
(1Vr,3)

(108?7)
(r.08?8)
O.088'l)
(1.0882)

(c.216?)
(c.2r68)

MT TTO
MT 1|).)

{M.r)
(rv 1,0)

(c.2169)
c.2330
c.2331

MT 93
KrIs ulje
2Si

(rv 0,9)
(60SiMn 5l

c.2332
c.3100
(c.3101)

65Si?

17221

c.K5.020

46400

cJ(5.020
c.K5.020

46400
46400

0{)
09

c,K5.020
c.K5.020
c.K5,020
c.K5.020

46400
46400
46400
!16400

(1.0385)
(1.0886)

09

c,K5.020
c.K5.020

46400
46400

(1.0890)
(r.0908)
o 0906)

c.K5.020
09
c.80.551
14,15
I ! t ,1 5 , 1 8 c B 0 , 5 5 1

46400
17221
i1221

14,15
08
42

1122\
1629

65Si7
st 52.4

1.0832

19Ma5

r.0845

09
09

c.ll5.021
c.I{4,011

EPP 2

c.3103

ARGON

C.3ro5

19MD5

c.3106
c.3107
c.3r08

c.35 M ?
Sina UIC
KJZ

C.3n0
c.3130
c.3131

BI
vM
vM

184

30

(r.r550)

NID
MD
MD
MD

c.3102

15
30

1.2833

(c.2160)
(c.2161)
(c.2162)

(65 Si ?)

30
30

100
125

1?155

t3
l3

c.89.021
c,Bg_021

1?200
1?200

aroj
Oznake

aelika

DIN T?006

c.3132
c.3133
C.3r34
c,3135

1?M44
2Mn

C.3136
C.3r3?

KBM
KBL

c.3138
c.3160
c.3161

vJz

c,3190
c.3230
c,3240
c.3830
c.3840
c.3990
C.4rzo
c,4130
c.413r
C.4r32

1?Mn4
(50 Mn ?)

r.0844
(1.0913)

X 1 2 0M n 1 2

r3802

vMs 135
TV4
\,aMv 1?5

37 MnSi 5
'14MnSiV 4

t.5t22
t.2421

*Yo

42 MnI/ ?
90 MnV 8
I SMn 23

r.5223
L2442
1.0?13

EC 60
vc 130
vc 140

15Cr3
34C.4
41Cr4

12 Mn
VENA-

JUS

DIN 17(]l)?

19

c.B0.505
c.89,021

1?200

13
3l
10

c.B9.021

r7200

c.80.505

1.7015
1.7033
1.?035

rt
13

c_8c.020
c.89,021
c.89.021

165r
172\0
17200
1?200

1 0 5C r 2
115 C.V 3

1,3501
1.2210

1?,31
31

C.4r40
c,4141
c.4142
c.4143
c.4l,l4

ocR
ocB 2
ocR 3
ocR 4

1 0 5C r 4
r40 Cr 3
{r00Cr 6)

1,3503
1.2008
(r.206?)

3!
3l

c.4145

ocB 4

100 Cr 6

1_206?

31

c.4146
c.414?

ocR 4

1 0 0C r 6

1.3505

t1

c.4148
c,{149

oL2
ocB 3

r40 Ct 2

1.2005

3L
3t

c.4r50

ocR 12

x 210cr 12

r.2080

19,31

X ?qr14
x 15cr 13
x 20 ci 13

1.4001
r.4024
r.4021

22
22
22,34

(x 40 cr 13)
X 8Cr1?

{r.!r034)
1.4016

22,34
22
14,15
1 4 ,1 5

oLl

c.41?0
c.4i?t
C.4112
c.4r?3
C.41?4
c,4230

XBCr17
| PER I

c.4210
(C.43oo)
c.4320 E C 8 0
c.4321
c,4340
c.4380

EC 100
ocR 5

17155

l6
19

t0

OCR I

DIN

3t

6? SiC! 5
(X 45 CrSi I 3)

1.?103
o.4718)

18

16 MnCr 5

1.7131

t1

20 MnCr 5
100 ClMn 6

t.1\41
1,3520

11
t7

17440

l?440
1722L
17222
t1225
c.H3.011
c.89.020

11210

c_B9.020

1?210

M.D3.100

Broj
Oznake
JUS

ielika

DrN 1?006

DIN 1?O|]I

JUS

DIN

c.4530
e.4560
1.4860

,10

114'10

NiCr 60 15
NiCr 80 20

1_486?
1.4469

40

1?4?0
17410

X 22 CrNi 1?

1.405?

22

1?440

1.4300

22

1?440

1.4541

22

17440

(r,45?r)

22

17440

1.45?1

22

1?440

1,273r

13

1.4021

10

1.4828

2l

1.4841

2l

1.436,1

2I

e.4561

Nicl

e,4562
c.4563
c.4570
c.45?1

30 20

X 12 C.Ni 18 8
x r0 CrNiTi 18
I
(X 10 CrNiMoTi
18 10)

c.45?2
c.45?3

X 10
18
X 50
13
X 20

c.45?4
c.45?5
c.45?6

crNiMoTi
10
NjCTWV
13
CrNiSi

AS

c.45?9

X 15 CrNiSi
20 t2
X 15 CrNiSi
25 20
X 12 NiCrSi
36 16

C.4580

X5CrNi189

1.4301

22

11-440

c.4581
c.4582

X 80 CrNiSl 20
X 10 CrNiNb
189

1.1741
1.4550

18
22

1?440

1.4580

22

1?!110

1.4551

2I

8556

18/3/6

X t0 CrNiMoNb
18 10
X 5 CrNiNb
199
x 15 CrNiMn
188

1.43?0

2l

8556

tls

X 12 CrNiS
188

14305

10,22

c.4650

ocR 12

X 2 1 0C r W t 2

1.2436

3t

c.4?20
c.4l2r

ECMo 80
ECMo 100

15 CrMo 5
20 crMo 5

L,1262
1.7264

11

c.B9.020
c.89.020

c.4?30
C.4?31
e.4132

VCMo 125
VCMo 135
VCMo 140

34 CrMo 4
42 crNlo 4

1.?218
1.7220
1.1224

13
13
l3

c.B9.02r
c.B9.021
c,89.021

17200
17200
t7200

e.4133
c.4?34
C.4?35

50 crMo 4
VCMo 230
VCMo 125 (25 crMo 4)

1,1224
1.??0?
(1.?218)

13
13
l3

c.89.021
c.89.021

r7200
t1200
1?200

c.4517
c.45?8

ltB

c.4583
11 Mo

C.4584
e.4585

8566

C.4bB6
c,4581
C.49?r
c.4590

1?440

Oznake

aetika

JL-S

c.4736
a.r?38
c.4i31)
c..1?10
C.4?.u
c.4?50

DtN r?006
VCMo 230

(r.??07)

1 a50?-

]:]

35 CrMo 7

1.2304

l3

ocR t2

X 165 CrMoV 1:

1.2601

x 38 crl'Iov 5l

I 2313
r.2606
l.:3,14

X ,10CrX{oV 51

cRv
(x 55 CrXIo r,r)

(1.41r0)

X e0 CrIlolI 1tt
t2 crMo 19 5

t,r1t:
1.7362

x l: C.MoS1?

1.110.1

10,22

c.l83t)

1.3tie

r 3 .t t l 5

c.B1l0!l
c u0.551

c.4331

1.3161

i 1,15

c.I]0.551

22.34

f1
c..1ii!
c.lit3
C.4tBo

ocR 6
IJTP 1
I,KJ

c4?90

c.4332
1.8162

c.183.1

1.i561

05

C.4835
c.484t)

1.2203
1.2063

t3

1.2061

:l]

l.lli Cf 6

oHv 3

c.1960
c.1961
C.49?o

C.,1s?l

1i!2t
li222
17221
17222

14,15

C48ill

a.d84i

i DiN
t?2!0

\cA I
olrv ,1

i:.rrt1
c..1ii2
4.175t
c.475,1
C..1??il
c..17?1

.rus

(cf.\l 20 5)
(cfll 20 5)

x 8 cf1.i
t?

x lt cfTi

li

(r.tl6?)
(t.l?6?)
1 ri62

11200
I65.1

1i,1?0
l?.1?0

:]

1..1510

l;lt0

tIj

C 19?s
c.t120
e.5130
c.5131

:l

T]N 15
:,1 Ni 8

1.5622
24NrE

15633

c.5160

13912

c5101
(c.54oo)
c.5420 E C N r 5 0
C t4!r
C.5122
C5.12,

ECN 200
LCNnIo 20
ECN !5

Nj il

Iit5
'll

t5 cfNi

t 5919

ll, CfNi

1 5C20
rl.nc20)
t.5?:!

( 1rl Cf\_i

8)

lJ NiCr

t0

1?15
1?210
c.B3 010

li2t0
1i2r0

1A'7

Broj
Oznake

ielika

DtN r?006

JUS

| orr,t rroor

JUS

DIN

C.5426
c.542?
C.5ir30

ECN 35
ECN 45
VCNMo
100

t4 NiCr 1,1
14 NiCr 18
36 crNiMo 4

r.5752
1,5860
1,6511

11
13

c.89.021

1?200

C.5431

34 CrNiM. 6

1.6532

13

c,B9.021

17200

30 C.NiMo 8

1.6580

13

c.89.021

17200

C.5433

VCNMo
150
VCNMo
200
VCN 15 w

C.5!!34
c,5435
c.5436

vcN 15h
VCN 25 w
vcN 25 h

36 NiCr 6

1.5?10

36 NiC! 10

1.5?36

13
13
13

4.b43?
c,5438
c.5139

VCN 35 !'

(22 NiCr 14)

3r NiCr t4
35 NiCr 18

o.5?55)
1.5755
1_5864

13
13
t3

c.5?31

28 NiCrMo
74
28 NiCrMo

28 NiCrMo ?4

r.6589

28 NiCrMo 44

1.6?61

c 5?40

(56 NiCrMoV 7)

(L.21I1)

33

c 5?41

55 NiCrMoV 6

1.2713

33

4.5112

56 NiC.MoV t

t.2114

33

26 NiC.MoV 5

1.2126

33

28 NiMo 1?

t.2141

c.5432

c 5?J2

vcN 35 h
vcN 45

c.5?43

TMCN 2

c.5?44

TMCN 3

c.5?50
c.5760

TMCN I

13

C.6r'10
c.6441
.c.6442
c.e.143
c.6444
c.6445

oslrtRo l

{110WCrV 5)

oslK&o 2
OSIKRO 4
OSIKRO

C.6450
c.6451
e.6a43

X30WCrV41
X30WCiV93

1.2419

31

(1.2519)
1 2541

31
32

1,2542
1.2550
1.2552

32
32
32

1,2564
1,2581

33
33

e,6451.
c.6840
C.6841
e.68.t2

ow2

(120lXV 4)

1.2516
o.2516)
1.2515

31
3t,12
31

(c.6345)
c.6850
c.6880
c.6881

ow5
BRW

( 1 4 2W V 1 3 )
s 130-1
s 12 1-4

o.2562)
1.3355
1.3302

42
31
35
35

c 6882

BRW 2

s 1 2 - 12
X 30 WCTCoV
93

1.3318

35

1.2662

33

c.6950

c,1i3.011

T:

kr
stl

sl(

Broj
Oznake

aelika
DIN 17006

c 6980
c 6981
c.6982

BRC
BRC 1
llRc 1

c,?100
a.?400
t.i.lo1
C.?r2o
c.?431
a.?432

22 CrMo 4
4
24 CrMoV
55

s r8-1-2-5
s 12-l-25
s 12-1-2-3

1.3255
1.3251
1.3211

35
35
35

1sMo3
r:, CrMo 4 4
10 CrMo I r0

1.5415
1.?335
l.?380

0 8 ,2 0
08,20
08,20

20
22 CrMo 4 .1

t.?321
1.?350

05,20

2 1 cfx'Iov

1.i?33

05,20

1?325

t0

5 5

25 X'IoCr.1

c.7433
(c.?500)
c.7550

DIN 1?|]l]?

c.u5 022
c.B5 022
c It5 022

1?1?5
1?1?5
1?t?5

ri2t0

c lI3.0r1

c.?630
c.?880
c8?80

BRM 2
BRNI 1
]JR}'I

s
s
s

{i-5-2
2-9-1
3,3-2

t.33,13
r 33{6
r.3333

3i
35

c,9681
c.9682
c.s683

Bnc 3
EITU

sr!1-45
s tlJ-1-2-10
s 10-,1-3-10

r.3202
1.3265
1.3207

35

l ll!3

35

c si80

6-5-!-5

rzdohlc aod 1060,'$2

OZNAKD CELIKA

ZA VIJKD, ZAKOVICE

r 'sio

I KVALITETNE

],IXIOVD

VIJCI
ObiiDi CV, Ms, A1 i dr
bcz drugih podalaka

KVALITETNI

p r c m Nl o s i u p k u d o b i v a n j a :
NI
Siemebs-Martin

?! -:4,,
l0

36

54
48
36

T2
14
t8

6,1

t2

]L
50

czr
cz ls
115 tz2
cz 2s

31
34

25
25
33
30

30
30
24
a1

0,04
0,04
0 , 0 6 IV
0,0,1 0,04 Y -

luhanje zruka
luhanje kisika

OzDaka uz slanje povrsjae

limlvl
80

n{ehanlakc vrijcd!ostr
izra2.ne u ktrmh:

90
108

L1MOVI

r20

Tablicom 5. raslumaieno je na sliaan naain kao

i u tablici 1. nlielo oznaaivanja aluminijskih i bakrenih slitinr s podacima za osnovni kemijski sasrar.stanjr m:I-r'jalpovrFi^a Tko nemi pfl
ruci standard, naai ae ovdje znaaenje pojcdinog
slova ili broja za oznaku materijala. U tablici 5.
navedene su slil.ine za gnjcacnje: broncc, aluminijske slitinc i mjedi s osnovnom nahjcnom. U

DIN

v2 lv3

v4 v5

lablici ?. su na isii naain dani matefijali za lijevanje i aistc kovine, a u tablici 8. valjani i vuieni poluproizvodii nosaai, profili, Sipke, trake,
zice, cijcri i limo\'i s oznakama opscga veliaine
proizvodnje, s o?nakom nascg i njemaikog stan
d ) r d a . s p o L J . *' r - a o z n r , l j v " r l Fu j a s r r v n i r a m a
i uobiaajenin nateriialom.
189

ozNActvANiEsLrTtNA
osro!.i
^r
tchnaLoska
nrmjcnr (ab.7 )
osnovnl kenrlskr sasiav

o?n!k.

cn
-

*!njr

sashv:

s b,o.tranon ozna*.h s.drzaja u? zn!

treT rrfojnane ozn.te za ostale slrnc

naledjrra:

c,rev, 1z cui nredi

stanjr povrlin!:

ozn.ke

I
meka

DoDusteno (bcz napona)

' pr!odno,

kmijskl

be? ozrrke sadrzajs

(mod.a

pocinc.)

unlelno

cjjv'

*.rrono I hradno .av.snuro

rnins

kaljcno ' prjrodno, uhjetno

dozrcio

(ozn.ka 6vr*o6c uz C r broj z3 iL)

(i""ft:?3i,f;,i,-j.",
sLtTtNEzA GNIEEENIE
)
sritine

e!
_:
E

,:;Ei;
:snBz.

*".
:;:, j""J:sj..J";;.
|
,
e
h
.
""
op,us. doj..
|
nanon.

cijeri. op.uBe

arublnijg

.,i;r,,,
tri

I At cu 3 rr4

190

fi;;:i

.!.:

kcmijski

posiolano

IIIATERUALIZA LUEVAN]EI T,ISTE KOVINE

'rcDPer !j.v

nr.L 3i

! frL40

ae rranj
Drrd op'.1'.enjc,
!{i

rjjer
c r a v .n a m j ,

r.oprere.onL dijclovi
srntrar., poljopr., rn,nzore

'i,r11:""t

o p r c ' . ( e n l . p o n o L r a ,v . z ) r 3 , l e a c h 3 b : n j f
ni dijeLovr rrlokorr

rtrLr.nL

kod hrLrnl!
rlo!r ' habnnje

'idrjclno o{n'cn

.lporan !r

{retornacije

- cs -5i r

(spec posruF,
-!:!)

!knrfr rrulr.lska

svljn'a

7.1 c.

odrreli

mosr bili:

k061
habanje
.rrmove. f.rlc'

srrtinr
d e L o d r i , ! c L . r r i t . ,r r c n l .
jako opt.r. brrz., arnrt.

33

rruniriJa

c ^r s' u (cu)

reer opr , tanko, mprop

GAr s' riMs(cr)jrrro

orr. rarrrr v'brac

: c-^LBze

: :; r.-{rszr{5

5 rqr0 cz Rqr0 jdr , upt .rrmir koLa

:t

i
gi

P.cusDszr?P6

5Jho krr.l . rem

otporrn

p.i.rbe, rrrdo rcmrrenjc

brrz:n seored di.lelov3

E .-snPbBz 10
-:iSnPbuz'j

- cD Ar sn(cu)D.rior

, konrprc obLjk

crtr!n.' nrhjcnr

191

vALlANt I VUcENt POLUPROTZVODI

rl.a
r -dutjina
(svo 'rl..c u nm)

;l
"i

LL

i"'i:}.lflr'"

ls
I I
l-l

L b. b. s i, rus, h.t., sln.lc

ii,':*1
iri

|l ?s II
-"_
"

L.. b.s. L rus, mrr, sunrc

.=i eF-

I 'g
L

I
L

EEg I:E :

.k'

D3:n

,j,::

mjed d. rus. mal.. sr

PE:

?;:
-*!

l,i

:i E
A= :
..

::

vaUdn, slrokl
lrakestt (ob..)

!i

;i;tE

,r! &

t-,1
:i i /I
c"ri
i
e;- | :'z E I

;E | ;: ; I
;-

tl

| iE e I

:i
d;

;5 lF I

dx tY

-: ld
g:'

3"
i;
scst mjcd. s Jus, ,.!r.

,dd.'*

ii

*.

l;EE

ls:

;.
3

l:

::eL0kzi

Es

d..,us.,",,,

;:i

::ii

rE"q-:
_i

.t.l

H
l$*l
<
ld;l
:

l;Hl

E
I
' ls,r
16
|
ll
:_;

lsgl : I
l<e-l!

smm

:?!

E.iiii 5:l

",,.,i;3qlf
3
"d;l',-,- (-,
ianki

d;i tsN l

(nnt

dub. vuaenle

c m m , d oE E t E E I
!xsv,
usv,

i:l ti:

;tii;;mar.s,anre

r92

t;:;
|
? ?l_

_l
G0.

4<

laL)

64t qd | . *,:.,.'"
I g: t &

IsiH;r,1
:: l;51

5.34 Poloviani presici

5.35 Djelohiani pr$jeci

Cesto je polrebno predoci[ pogled na vanJski dio

predmela . na hulrasljosl
u presjeku. zaro bi_
smo ueDa! ctvije p'oJekcije. AKo je predmel si_
meirrcan. bi, ae mu obje potov:ce jednake, pa se
posred na precrmer j presjeh moze spojirr
L isloj
a ' i m F c e s e u s r e d j e r ij e d m ; . o F k c i j a .
fr o
o rFck\ cr ri lj i .
p e i j p k j e o p e r z a m i s l J e n ip f e s j e k t o o
kolega re sijeae r/i prcdmera, pa se pola projek_
r"9 posled, a pota kao presjek (st. ?J,
:!e :d'.
oui. rir]d od presjeka po srediiljrci zapravo ne
p o s L o Jpr .a s e n e s m i j a p r e d o a i t i p u n o m c r t o m ( s l .
/+i.,z0og toga je sredjinjica granica izmedl po_
greda i presjeka (s1.t3).
Kod polov,anihpresjeka sijeie se obrno des^a
prdrla aei!rlina prednela. no ro nrje
kruto pra_
vilo, Njlad se unurralnji bridovi ne;rrkaju u po_
greduna predmel i obrnuto (sL.74): u presjekl
smije .,jkarj. a crlkanje nevidtji_
lri} br;dova u pogleoimr samo oleiava predodrbu.
Ltp su prirjer komb,rac:je d\, poiovitna p!e_
slei<aRucrsla pipca (s1. ?5).
P o . J U S - u n r j F o b v e z a r n oo z n a a 2 l a l i t r a g o r e p r e _
sjeini} ra,n,na kod potovi.nih presjek; (sl. ?4.

74
13 rrlntlcr{o

Drlomitnim presjec,marazjasnjuje se obitno ma_

nJr olo predmela _ i"fezak _ koji u pocledu na
preorder mje dovoljno jasan. npr. neslandardizi_
Gnr.navoj Gt. 76).crla se u samoj projekcjji,a
srah.ra rzrnFdupoeteda i presje,(a moze biti crta
toma (st. 76) ili precranakSrafure (st. ?7). Brid ne
moTe nlkad biri granica izmedu djetomiEnogpre_
i era i posleda na predmFrjer bi se iinilo [a;
da
su to dva prcdmeta (sl. ?8).
Lonna crta ne \,'uie se paraletno s bridom pred_
meta jer bi se mogla pddiniti kao tole povuEeni
bdd predmeia (sl. ?9), pa bi netko moeao zamr_
jeniti njeno znaaenje.
Ako je predmet sihet ian, nije uobitajeno crtari
popreeni djelomidni presjek kad se oblik
moze
bolje prikazali potovitnim presjekom (st. S0).
Kod nsimetddnih predmeta prikazuje se djelo_
mitnim presjecima i ve6i dio predmeta; oni za_
mjenjuju poloviani presjek, koji se ne moie pdmijeniti jer predmet Diie simetdEan. cranica iz_
medu pogledai presjekamora biti crra loma (st. S1).

73 /sorer <oo polovicnog

eka slertisnjrca Je gradca
_TF.ru pocleda preslekap.es
_ ?a rrij@o) iod _pot;vi6noe
.i
presJFkanp oraju
se nevid,jjvi bridovi ni u p"dr"o, ,i i
presjeku

cRTAxrE

193

aa.)ckA- B

75 Ku6i5le pipca zgoalnosc lredoauje polovianim presjecima- 76 Djelomiian presjek razjainjuie obtik nica izmedu pogleila i presjeka mote biti lrestanak iralurc

77 Gra-

79

EI
?8 Brid ne moze biti granica djelomilnog plesleLa - zt Lomba ctia mora biti kosa da se ne zamijeni bridoh 80 Kod simetrianih prcdmeta nije uobitajen popreini djelohiaan prcsjek - 31 Kod nesimetritnih predheia stjeae
se za djelomiian presjek veai dio prcdheta
194

5.36 zaokrcnuii pr.sje.i

Zaokrcnuli presjcli je poprcaan presjek prcdmeta,
zaokfenut zr 90' nofmalno oko sredi:nj(e, nacrim
u posroreau projekciju ili pokraj nje. Predoiuje
samo konluru predmeta u ravnnri presjeka.
1 , ,a. .u da
,/ pi dn
, r.,r;, n.rzmler-,ca,
..o ,.k" pJ . . s - z .v \ , e r , z a ! n ' u a v n i n u
ol nja i na.fla u projekciji (sl.82).
]1o7c re ucrlrti u samu projekciju. a u lom se slu
ra" tu. . rA \ n cr'dr.. Ill sl .pnj, :,io',
r i r e ( s l . 8 i l , B ? , E u ) ,i l i s e c r t a p o h r a j p f o j e k c i j c u
bliziDi presicka, ali onda normalnon debljinom
(l slupnja ;j,inc) (st 8a).Sralura je u oba slu.aja

ko kontulc zaokfcDutog presjeka i na pogrsan nasilr zaokrcnuiog prcsjeka koji ne smjje biti u smjeru oagibr predni.ta. Zaokrenulim pfesjecima eeslo se bolje prikxzujc oblik nego osialim projek(iiana pr.dmeia (sl. 8li), pa se crt.njem zaokrenutih prcsjeka moze li.cljeii na broju projekcija.
Kod Dacrtrne kuke obr tanko nacrtana bokocrta
De razjalDjuju oblik kao raokrenuti presjeci. Zaokrcnuti sc prcsjeci vcoma icsio p mjenjuju kod
r.bara (sl. tig.i 9:), ramena (sl.88), poluga (sl.9i),
o$^,ina s ulorimr i kod sliinih shojnih dijerova,
nat)ose hod kovanih predmeta koji kontinuirano
nrj.njaju sloj pfcsjek (kuka, s].88).
za crtanjc presjeka

5.iJ7 Pralila
Prjmjcnom zrokrenutih

presjeka ulteduje

se na
Plcsjck sc crta kad botje razjasnjuje oblik predmcta od posieda. No ako je pokriven drugim dijelon prcdmci.a ili drugim predmetom, ne snije se
crLlii presjek. On ne smije biti niiim pokriven.
t,,:J . v.lL. 1", .Jr koJrq- uv,tek crlaju u poprei
non presjcku ne smiju crtali u prcsjeku (sl.90),
jef ih u llocrtu djelomiino pokriva gornji dio ]e-

Zaokfenut i normalrn presjek razriiiio predoauju

lfed'nct. Zaokrenuli predoauje srmo kontuN predmeta toja jc Lr prcsjeinoj ravnini, a normalni to
isto. no povfh tosu i ostalc dijelove predmeia koji
se lide u smjcD Alcdanja (sl. 85). Prema tome,
nomrlni prcsjek s drzava u sebi i zaokrenuti presjek a to jc Sralirani dio presjeka.
Zaolfenuii presjek zaokrcae se normalno u !avninu crtanja oko sredisnjice. Od ioga sc odsiupa
ako su bddovi slabo nagnuti, pd bi se cria koja
p r c d o a u j e , a o k r e n u l . ip r e s j e k p o k i a p a l a s c r t o m
oblilQ predmia zlrog njene debljine (s1.86). U lom
se sluiaju zrokreic oko brida.
Ncki cftaai prcko z.rokrenutog presjcira ne izllaae
pune crte vidljivih bridova predmcta, ncgo ih prckidaju (sl.87), dok drugi lo n. rade i ne vode
bdgu o zaokfenul.om pres.jcku, hpr. na sl. 88. Bolje jc da sc b.idoli prekidaju i dr zaokrenuiipfesjek bude potpuno jasan, a ako sc neae prekidati,
ncka sc u likvim sluaajcvina cfta izv.n projckcije. Kod nacriane poluge (s1. 8?) upozoreno jc na
Clije icia-" areskei i,vlaienie punih bridova pf-

\ - v d . J i \ r o r . d o ! i n e L r l a j u s c ' r p r e s j e k uj e r o n
prcdoiuje pogled na prcsjek pr.dmeta prem.r odabranjm prcsjeanim ravninma, a ne ono Si.ote iza
tih ravnina. Dahle, u presjeku se nisia ne crtka.
Togr pravila, da se u presjeku nisia ne crtka, ne
drTf se svi narodi. r.rancuzi veoma iesto crtaju
obljk prcdmela l(oj1 se nalazl ispod presjeinc ravniD., a k.ho se hj nc vidi dirckino, mora se c k a l i i u p r c s j e k u . T o n i j c z g o d n o ,j e r s u t a k v t c e Zi prihino nejasnr i otezavaju prcdodzbu prcdmetaP o n . s r m p , . . : . i m , ' o l . i a . r m a\ o d i s e p r e s j p a n a
.rlnjna p,cko onih dijeiova pfedmela za koje se
:cli prcdoaiii unul.rasnjosl, a onda se u toj projek/p -. ku)
. ' r's a d uso. Trebr li pr.
doiiti dijclove koii sc nalaze ispod presjeine rav-

,?

inf

32

,g

lgl

84

c-D

E-F

G-H

s w

giedi se na broju projekcija

3 9 fqor.l Posllnak zrokrcnnloe prcsjeka - 83 (lijeoo) Trokrerntim
!f.sjelima
8l 'lrsno) Zaokr.nuti presjcci izvan lrojekcije izvlaae se lorDilnoh

8?

86 (desno so'e) Kod slabin nagiba zaokrete

a5 (lijeDa sorc) Razlika izdedu normalnog i zaokrenuros frcsjekA
se oko brida hjesto oko srdisnjice- 87 (dolje) Bolje je da sc kod zaokrcnutoc presjeka prckidaju vidljivi bridovi

nine, bolje je da se cl1a nova projekcija u posledu

ili presjeku. Posao je veti, ali je oblik predmeta
jasntji.
Trcba siedjeii na broju projekcija sdje sod je to
moguae i crtati sto maDje projekcija da se skraii
posao i Stedi
ali to se ne smije provoditi na raiun jasnoae pojedinih projekcija. To
slanovistc jc napose va;no za poduze6a koja imaju srabije kvalificirane radnike i kojima pravilno aitanje i jednoslavnijih crteza iini teikoae.

Poaeinici desto srijele ;to kod poeleda i presjeka

ne izvlane crte onih krdnih ploha koje su okomitc na ravninu otaDjr i koje se projiciraju kao
du;ina dok ih ne pokrijc prednji dio predmeta.
Takvi neizvuieni bridovi predoiavaju predmt sasvim drusog oblika, iako istoe presjeka Gl. 91). S
izvuaenim crtama predmet je rotacijski, a bez njih
je predmer koji se proteze u duzinu.
Mnoga lijela se nikada ne sijeku uzduZno jer ne
bi pruzala zornu ili pravilnu sliku predmela, ve6

88 zaokienuii presjeci aeslo bolje razjalnjuju oblik od

p-ojc[.i_a
8 9 O b l : L r " b f a a . . . t os . l ' r : L d . , j z c o krenutim presjckom

F88

ril

89

196

9t

c0

C0 Presi{tr ne str)ije bili riaim pokriven * 91 Bri.lovi kruinih

ploha mofrju bili izruieni. Izralicno predsliltja
rohcijski Drednnt a neizvuaeho produieni rrf.dmet

se siiekLr snmo popfeino. To su rcbra, proliti, limovj. svi lmelnuti predm.lj, kao i dueaaki i vitki
predmeli. Od naledenih predmeia umelnuti dijelovi olrj!
se obvezatn.r u popreanom presjeku,
a osiali samo ako je to potf.bno. Ako je kod iakvih
prcdmei! potfeban uzduzni presjck, to moze biti
Kod rebrf.. ram.nl, zrLbaca,uaica i stiinih izboi i n a i d i r r l o l a h o j , D i s u n . c i j e l { r ! o b o d L rd o b i l a

bi sc potpuno kriva predodzba o prcdmetu kad

b i s e p f e C o a i l iu p r e s j e k u . C i n i l o b i s e k a o d a j e
predmct tako masivan na svom cijelom obodu (sl.
-r'r
9 2 ) .T r e b i z . m
l..o da s" p ' sj'L-r rr,ni-a
pr'lrbronlni
i l . s . i a j l o n n a o / a , i u r p .P r E
. t p i n - a n : , . ^ o " i . J . s F n u r n a l n u r r a A o . i m au van projekci.ic dbelon crtom i strelicom kao na
sl 55 i df I kod zupi:rrika cfta se uvijck prcsjek
' 'ko LZ.b.:"
" T.k"r p-.slein. .a . na pro-

tPgskkA-B

ft

\\

',/f\
rtl

\\t

\\v

il

'r3 Presjek se re crti prek. /upca i .amcna

lazila prko zuba, a rame se crta kao pogled (sr.

93)- Da je rane ctmo u presjeku, ainilo bi se da
zup(anik rmd punu ploiu umjcslo rtrmena
Profili (sr. 94), limovi (s1. 95), ploae j sliino takoder se ne cdaju u uduznom presjcl<u, vee samo
u popreanom, ier inaie plona ili Ilm ne bi dali
jasnu predodzbu. Taj poprcaan presjek mo;e biti
uzduz ploae ili lima kao na s1. 95 i popreko Kod
duljih p]ola i limova ieiai je kraai popreaan presj, k. dko orLs' ral o/' nr r-1-',jevr.u druki'ie vodenje pfesjeane ravnine.
Dugxaka i liika iijela, kao osovine i vrat a (sl. 96),
polugc (sl. 97), ojnice (sr. 98), stapaiice i sliano ne

il

sijeku se uzdltzno, vea samo popreano. Al<o je

uzduzni presjek zbog bilo kojih razloga poheban,
crta !e samo kao djelomiaan presjek.
U m ' I n u , d i l o \ i r v , J , . .z ! k o v ' , . . k l i n o v i . z a i i ! i .
Irscjcpke i sliino) nikad se ne criaju u uzduznom
prcsjeku, pa makar prcsjcana ravnina prolazila
toino preko njih- Sva se la 1ijela obvezatno crtaju
u popreinom presjeku, a lragovi tih presjeinih ravnin.r nc oznaiuju se poscbno zbog tih umetnuiih
dijclova. Tako se lijak ota uvijek kao da je sjeaen ispod matice, a maiica se kod pogleda odozgo
nc crta (s1. 99). Jedino se cria pogled na glavu
vijka (sr. 100). Zakovica se ola u popreinom pre-

95

96

9C A k o k o d d u e a a t i h t i j e l a
95 Limoli i ploae sijcku sc samo lopreano
94 Pfolili sc sijeku samo poprcino
C7 Duglake poluCc nc
ircba uzduili !rcsj.k, taj ftorc biti samo djclomiarn

198

90

q
q

+
@

sjeku prema promjeru supljiD u limovima, ti. o

najnanjem promjeru zakovane zakovice (sl- 101).
Rscjepka je poluprcsjeaena zica, pa taj oblik mora biti vidljiv iz njenogpopretnoepresjeka(sl. 102).

5,4 PNEDOCIVANJEOBLIKA S ODSTUPAI{JEM

OD DESKRIPTII].IE GEOMETRIJE
5 . 4 0 1N e p r a v i l a n
projekcije

t00

sm jeStaj

Projekcijese uviiek smjeitaju stalnim redom:

T1
BrNB
T
tako da se iste to6ke, bddovi i plohe predmeta
podudanju u svim projekcijama. To se oiituje izmedu nacrta i bokocrta da su odgovaraju6e tolke
u horizontali, a izmealu nacrta i oba tlocrta da su

98 Dugaiki prcdmeti ne sijeku $ uzdurno - 99 Vltak

se obvezatnosijeae popreano i crta bez matice - 100
Pogled na glalu vijka predoauje se nomalno - l0l
umetnuti dijelovi ne sijeku se uzduzno, v6 popleano
- 102 Rascjepku treba uvijek predoaiti u poptet4oh
prcsJcku

u ve ikali. Svaki drugi polozaj prcjekcij lrepravilan je.

Katkad moze biti potrebno da se koja projekcija
smjesti nepravilno, npr. ako se na-knadno ustanovi
da na jednoj plohi treba izraditi uvlte koji prethodno nisu b i predvideni, pa zbog toga trba crtati novu projekciju (31. I03). Ako za pravilan smje-.
51aj ie nove projekcije Dema mjesta, a da se ne
odbaci vee nacriani crtez, smjestit a se desDi bokocrt gdje ima mjesta, i ta nepravildost oznaaiti.
Svaki nepravilm smjestaj prcjekcije oznaeuje se
debelom strelicom I. stupnja 5iline. Za nepravilno
smjeltenu pmjekciju strelica se povlali u pravilnom smjeru sledanja. Iznad nepravilno smjestene
projekcije treba obiljeziti da je to pogled u ozna6enom smjeru. Strelica se obiljeti veliklm slovom
ili rimskim brcjem, a liroka je da bude upadljiva.
NajlF<ae se takvi nepravilni smjestaji primjenjuju
kod kosih ploha koje se c aju na pomoenu ravninu paralelno s tim kosim plohama. Zakletanjem
t kose pomotne ravnine ispada prav an smjeftaj
prcjekcije koso prcma ostalim plojekcilama, a za

199

103 Nepravilan smjeltaj plojekcije

to nema uvijek mjesta. Zbog toga se takva projekcija smjelta rano kao i ostale, a na neplavilnost
smjestaja upozoruje se strelicom i natpisom (sl.
r04), ili se smjesta edje ima mjesta (s1. 105)_
spajaj'r li se u jednoj projekciji posledi na predmct u dva srr.-rr. lreba oba smjera gledanja rastunaaiti. pa makar je jedan od njih pravitan. Inate
c!lc; ne bi bio jasan. To jc utinjeno kod poktopca
(sl. 106), sdje je pola projekcije crtano u pogtedu
odozso, dakle pravilno (smjer A), a dluga polovica
u smjeru odozdo (smjer B). Tihe je ustedena jedna projekcija, a io je moguae kod simetriinih tijela.
P o i e r n i c i n e s r og r i j e l o r i m c S t o n e s m j e s t a j u p r o -

104 Pri predoaivxnju kosih ploha iesto se primjenjuje

nepravjlan

smjcalaj pfojckcija

D_
3 prcvrto

D-E
106

106
prpdol:\ah'u kosjh ploba testo se primjen'uj. ncpr.r. an sn r-r' i rojct,crja _
I
Na spol6lrm prolekcuanr lraba oznaaitipravilah i neprav:d smjcr qtrdinJa

200

t06

F*'4;WW1

F*Trylr#'l

ww+m#N
r07 Shema poeezivanja posleda i prcsjeka predheia

jekcije pravjlno ili ne prosude veliainu pa jednu

od projekcija smjettaju na drugoj strani papira. To
l e p o s r e : n oi z a t a k v e s e s l u i B j e v e n u s m i j e u p o .
trbljavati oznaka nepravilnos smjeaiaja prcjekclje.
Neke tvomice crtaju uvijek na listovima istih Jormara, koje dijele u polja i ispunjuju prcma potre-bi. Za velike i slozenije predmete neae biti dovoI j a n j e d a n1 i " 1 .n ! e o r e p o : e d i n ep , o J e k c i j e ' p . , sjeci istoe predmeta crtaju na viie posebnih listova. Osin upozorenja na svakom iisilr o iome koji
brojevi crteza, odnosno koji listovi plipadaju tom
p r e d m e l ud o b r o J e i s v a k i p r a v i a n p o g l e d i p , e sjek, koji nije na istom listu, oznaaiti i pokmj
oznakenapisati na kojem je crteru, odnosno listu
nacrtan, a na dotiinoj slici na kojem je crtetu, odn o s n ol i : , u o z n a r ( n N r i " l o I a k v r o z n a i r v a n j r z a
predmt nacrtan na 5 listova vidtjivo je na shemi

sr.10?.

olanog

na vise listova

5.402 Djeromiane

projekciie

Djelonline projekcije prikazuju manji dio predmeta koji predoienim projekcijama Dije joi dovoljDo razjasnjen. Da se zbos toea ne crta cijela
projekcija, pdkaZe se samo taj nejasni dio- Komora jednog tipa Klingerova ventila (sl. 108) ima
kos izrez, koji nije dovoijno razjasnjen nacrtom i
ilocfiom, dok je sve ostalo jasno (ovdje je nacrtan
samo iaj izrez). Zbog toga se bokocrt izreza crta
kao djelohlnna projekcija. Isto bi tako nastavak
na cijevnom koljenu (sl 109) mogao biti drukaijee obrika, pa sc mora nacfiati djelomiana projekcija, a oblik ostalog jasaD je predoaenim nacrtom.
DjalomiEne projekcije prinjenjuju
s iesto i kod
predmeta s kosim povrsinma ili kosim dijlovima;
taj kosi dio projicira se na pomotnu ravninu kao
djelomiina projekcija. rako je tloc.t poluee (sl.
II0) pdkazan sa dvije djelomiEne plojekcije. Dje-

zol

r08

lttg

tl

1 0 8D F l n m l i r : T o o a k . i l m . J / : d . n J r l c . l o - n , l . . , i o i o p r e d _
nc'
l09Ir: lo- ir n, j , . i.{.... n- .rloi na b;o u
..
r,.oi;\.ij ,
\.h
.-doaulu rc d-..omi(n m
pfo.ck(jirhr

ll

A-B

5.

[T-Tn
A c-D
Jl
l.z | ll--I{r
| lrl r,ltl

Pr

pr
T]

-B

A_

llr

7t2

\o
llt
lll

Predmeti

'et*lastog

obrrka najbolie *dlredoauju

lomiana pfojekcija mozc bili kao poated na predmci ili kao presjek. Djclon1ianin projckotama u
p.csleku mogii sc vrlo lijepo prjkazari udatjcnosri
pfo\'!ia od stijena kod prcdmela ietutastog obl!
k a ( s l . 1 1 1 .i j 1 ? ) D j e l o h i a n i p f e s j e c i C - D b o t j e
r-l ,ir -Ju obl , n^eo -, m,lr. pogl.dr ili prc
s l e c r z i r o k r n u 1u
i ravninu c anja.
D.ieloniana projckcija razlikuje se od djelomianoe
pfcsleka po tome sto se ona cda posebno, a dje_
lomiini presjek je ucrlnn u ncku pl.ojekciju.
Dnrrl | \oj -" q. obiiru u vci.n ,,er:lu .izja:
njujc nejasni dio projckcije tahoiler su nena vrsra

.rictgminom

prcjekcijom

rr2 oblik

pr
diet.Jnianc prcjekciic. Na sl. 113.razjaSDjen je isiek
u n u l f a s D j e s n ^ r c j a , a n a s l . 1 1 4 .u r e z o s o v r o e ,p o lfcbrn zbog ijste obrade ravnog dijeta. U norma]a u ' ' i - n o j p r o j p k . i - r n i j p s c r a l o b l i k m o g a op r e '' 'i'li r'l^ detaljno. Dro prcdmeta koJ. sp oblai_
Djuje,uokruzi se punom tankom crtom rII stupnja
ii.jnc i obiljezi obiano malim stovom pod navodnim
'zn-d pov" lne
1): imi. np, !
si.kp n.p;e se:
clclal.i 'a< i mjerilo. Mala srova poeodnira 5u za
oznaiivanje detalja jer su velika vea upotrijebrjena
za objljeiavanje nepravilnih smjeslaja projekcija

113

113 Prcdoailrn.e

202

detrlja u prcsjetru

je doblo lrjkazan

Ir,l prrrt.iivanjc

dclatj.

u poat..tn

u5

116

117

ll5 zaokrenufaprojekciia nadoknaatujenormalnu - uG sami p.ovrti predo(ulu se skraaeno - 117 Po potrebr

moze se zaokrehuu i u

5 1 0 3Z a o k r e n u t e

proiekcije

zaokrenutap.ojekcija dio je normalne projekcije

predmeta,
ali p rtane uz drugu postojeeuprojekciju i zbog toea zaokrenute za 90" na suprctnu
straruod normalne.Zakretanje treba zamisliti kao
zakrelanje
ravninecrtanjado polo;ajaone ravnine
u kojem se crta zaokrenutaprojekcija. Na sl. 115.
pdkazanaie cijev s ovarnom prirubom u nacrtu.
TlocrtIc prirube zaokrenutje u nacrlnu ravninu
crtanjai pola ttocrta pdcrtano uz nacrt.

U8 Oblik prohta

pril<aao

kao zaokleiuii

prcsjek

Zaokrenule prolckcije najiesce se primjenjuju za

predotavanje oblika priruba i njenih plovlta. Ako
je oblik pdrube jasan iz zadane pmjekcije, izoslavlja se u zaokrenuioj projkciji, pa se c.ta samo
srediinja kruznica s provrtima (s1. 116) da se vidi
njihov razrnjrtaj. eesb se naclta samo jedan prcvrt, a oslaii se oznaae sredignjicama i navede se
njihov ukupan broj. Obiano se c a pola projekcije,
a druga polovica mora biti ista, oalnosno- drugim
rijeaina - zaokrenura projekcija moze se p mijeniti samo kod simetridnih predmeta.

Zaokrenuta projekcija pric*ava se direktno na

posiojecu projekciju bez razmaka (sl. 116), ili s
dalim razmakom od 1-2 mm (s1. 115). Kad se
predotava razmjestaj provlta, moze se okretati i
ucrtati preko d.uge projekcije (sl. 11?). Crte se
izvlaae normalnom Sirirom.
Katkad se crta zaokrenuta projekcija, koja ima
znanenj zaokrenutog prsjeka, npr. utor u prowtu
elavine (sl. 118). U tom sluaaju crta se cijeta, a ne
po]a, tankim punim crtama III stupnja Sirine. Isto
tako kod motke (sl. 119) pricrtan je oblik oka uz
postojeau prcjekciju, a da bi se obje projekcije
lazlikovale, crtan je tankim punim rtama.
Zaokrenutim projekcijama svakako se usteduje na
broju projekcija, jer ima manje posta, i predodzba
pledmeta zauzima rnanje mjesta nego sto bi t.ebalo na potpuno crtanoj drugoj projekciji.
5.404 Zaokretanje

u ravninu

crtania

Predmet se moie dimenzionirati ako se predoauje

u pravoj vetiiini. To 6e biti ako se prcjicira na
ravninu paralelnu s povdinom predmeta. Ta palalelDost izmealu nacrtnih i tlocrtnih ravnina oiituje
se u horizontalnom polo;aju, a izmedu nacrtnih i
bokocrtnih u vertikalnom polozaju.
Poluga s kosim krakom kao na st. 110. mogla bi se
prcdoiiti zakretanjem kosog kraka dok ne padne
u ravninu cfianja (sl. 120), tj. do potozaja paralelnos s ilocr'-o-1 ravnrnom cltania, a onda projici
rati u tlocrt. U tom se sluiaju uocrt i nacrt ne pe.
dudaraju, pa ouljinc Ireba koli-ali u na.rtu, a u

121

.-l{'-

i \

9-1-9
\1,/

\_o.
Y

rtq

E.tr

us Crta li se jedna projekcija preko dtuse, jedna od njjh oluna je tanko - r20 Kosi
dijelovi mogu sc predoaiti zaketanjem u ravninu crtanja - t2r Provrti se De smiesraju u varir.Jlnu !avninu

203

r.)
E

$Ye

t22

124

t22 Proul,i sc lrojiciraju

zaohrcnlli u ravninu crtanja - r23 Pror.rli u priNbi crtaju se kao da se nalaze u rav.in crlFrir
1 2 4 l , o r n c n i t r l s i o c i z a o k . e c u s c u nrninu crian.ia i orda prc. iciraiu u drugu proickc'ju

Drugi sluaaj ,akretanja jesu provrti u prirubama,

rcbra, ulicc. ,zdanci i sl. MaDji broj prov.ta, do
u k l j u a r v o l : 1 .n c s i a v l j a s e n i k a d u v c f t i k a l n u r a y n i n u ( 1 . l l L ) . C i . 6 ! r s l o j 6 o b . i n o u " r z i , l o . e ,r n j i hova monlaza bila bi teska kad bi ti provrti bili
odmah u?r zid. Mnogo su pristupaaniji aho su oi\]Jn r,i od 7 o.. J od \cfl'k:' - r0\r -..
Toano rrojicirahje prolrta pri takvom smjeitaju
n e n a s m i s l r . i l o j e r i d l j i v o n a s l . 1 2 2 .O s i m t o g a ,
to jc pogrclno i zbos tosa jef sc crtka u presjeku.
Kod provrta se t.-aba vidjeti nJihov razmjcsiaj i
u d a l . j e n o s l io d k r a j a s i i j c n a , a s m j e s t a j m a t i c e . a
io je vidlJivo pfi pogledu u smjeru osi provrta.
\.d,1 , ., r',ha,'d,
Ik.k\..',
rup. po.i.rnr
jin.r li proDriena i radi li se o provrtu ili o uvrtu.
To sc vidi u presjeku preko rupa (sl. 124).Da bi se
io hoglo dimenzionirati. i.eba taj presjek prcko
'uoT /j ,lir.nrr' u r.!aiDu lrrajF j ondaproj:-irali u drugu projekciju. Takav kosi pfcsjek preko
provrta potreban je obiano samo kod prirube, dok
za ostali leai dio predmeta i.{rba obiano presjek

clrugom presjeanom ravninom (s1. i23). Oba takva

pfesjeka crtaju sc kao da su sjeaena istom prcsjeenom ravnlnomi ij. ,amialja se da se samo priruba
zaokrcnc doL provrli nc padnu u ravninu crtanja.
To je veoma icst sluaa.i,pa se io zakrctanjc prirube
L,opac ne oznaiuje. Uvijk, kad sc crtr presjek,
c aju se prowti u prirubama kao da su u ravnini
c.iaDja a njihov sc pravilan razmjeStaj vidi iz
p o s l e d an a p r j f u b u ( s l . 1 2 3 ) .
I t a n i j e s p o n e n u l o z a k r c l a n j e p r e s j e k a ( 5 . 3 1 )u r a v ninu cfianja pro(odi s. po rastumaienom naaclu
r l l 2 t ' T o J . . , r , t . r ^ k d d . . n F p a r a nb r o j u ! r ( "
( s l . 1 2 5 ) ,r c b r a . r a n c n a ( s i . 1 2 6 )i s l i i n o , a l i u p r e s.teku se crta kao da jc njihov broj paran, lj. zrohrcnu sc Ll rarninu cfl,rnja i tako projiciraiu. Prcs j e k j e o n d a s i m e l . r ' i i n d ,p a t o d a j e u g o d n i j u i
slvamiju sliku predmeia iako nije toino po desk,,piirnoj econc|Iiji. Toaan razmjcstaj i broj tak v i h d i j e l o v a v i d i s e i z p o g t e d an a p r e d m c t .
B.oj provrta. ramena, kuglica i sliano upisujc se
rijcaima. ako ih je viac od iest, jer bi se njihovim

ak
vi:

126
125 USi.. sc zaokreau u r l r n i n ' r

244

otrnja

126 Plcsj.k J. rrfikazujc sinehrino

crtanja

130
127 (sore riieva) \tijak, rebro i zakovica ne mogu biti u istoj
Fvnjni kako se clia u nacdu. smiestaj se vidi iz Uocia 128 {! sredrnu Dutjjla luka pri p jevoju - 129 (dolje) Dij+
lovi od lima crtaju se i Ezvijeno s ucrtanim prijevojim
- 130 (desro) Na dijerovima koji se obtikuju od poluploiz!od6 ileba navcsli dLljihu sirovioe

brojanjem radnik mogao zabuniti. To je dovolino

su smjeiioi pravilno. Alro je smjeltaj nepmvilan (sl. 127), valja upozoriti i djeaima na tu
nepravilnosi da to radniku re izbjegne.
Na sl. l2?. kod cijevnog grla, pojaeanoe sa ietir'
rebra, izlazi iz nacrla da su zakovice t vijci u isloj

tlocrta, ali treba joi i rijeiima upozoriti na tu nepravilnost da to model-stolar uoii i ne izvede kao
obiino.

5.405 Razvij

eni

pogledi

s rebrom, Sto je nemoeueejer bi medusobno smetali jedni diugima. Pravilan Gzmjeitaj

vidi se iz pogleda na predmet, a rcbro i zakovica
3u za nacrt zaokrenuti u ravninu cltanja. Kod na-

c anogcijevnogerla rebra su pomaknutada bude

mjesta ra slave vrjaka. To je, doduxe, vidljivo iz

Razliaiie dijelove koji se izraduju od limova i poluproizvoda (plosnoe teljeza, cijevi, kutnika i st.)
treba iztezati u pru;enom stanju lima, odnosno
odlezati poluproizvod da duljina bude ispra\ala nakon savijanja. To se u posonima naziva krcjenje.

205

O s i m o b t i k a s a ! i j e n o g p r e d m e t at , c b a n a c r t a t i r a z v i j e n i p o s l e d a k o s e u r a z \ j j e n o D rs t a n l u l r s e D e k e
operacije osn rezanja. U r.aj pogtcd lrcba uoLar.i
j. ne.
pnla\o- pun m rnlrm rr:-r rll
"
L
.
p
n
j

^ko su prjjevoji oslri i limovi tanki, dovotjna je

jedna crta za buduii bdd tijela (sl. 3-11), ati ako
su tukovi blazi i limovi deblji, nora se nacrtati
poieixk i za!rsctak pfljcvoja, drkre dvjje raDke
. , e ( . ; - l l , . . l . , . a i . \ " a . h . , p o l u m . p r? d .
krlvljenja za savijanjc Da hladno zavisi od marerF
jala. Za dobar mekani mar.erijal u,inr se da je
nesto vcai od debljine linr, a za cijev da je jednak
trostrukom promjeru.
Duljina takvih savijenih predncra raauDa se po
' e u ] ' - l n o . o s i . r J .p o s . e L r J . i l i m - o o n o s n o c i j . ! i .
No kutovi savijanja iesto nisu pravi, pa je u rakvu
sluiaju tezi proraiuD duljine. Za prahsu posloji
priblizna lormula za duljinu luka mjercxou ra
vanjskoj strani predmcta za bilo koji kut (sl. t28):
I : 0 , 0 1 74 3 a ' ( 0 , , 1 s- l r )
sdje je: I

duljina luka mjerena s vanjske strane

a" kut zakrivljenja u stupnjevima

s dcbljina lima u mm
I unutralnji
porumje. zakrivtjenosti

Tim lukovima ireba pribrojiti ravne dijetove da se

dobije ukupna duljina. Tc ravne dijetove treba
.esto raaunati jer se kod savijenjh predDeta kotira
vanjska ddina, od koje lrcba odbiti dcbtjine limova i veliaine polumjera.
Na sl. 129. predoaena je izlozenim naaiDom obiana
orrujmlca za cije!. od 1". U razvijenom posledu kot'ranr su pr'je\.oji i udaljcnost p.ovrta koji se
moraju izradili prijc savijanja.
aesto sc uz ispravno naotan obtik pfealmeta pricfta tankom punom crtom III stupnja !irjne ispruzena sifovina i kotira puna dutjina poirebna za
i ? . a d b u n a c r l t t n o go b l i k a , n p r . k u k i c a ( s t . t S 0 ) .

131 Dugaaki prdmeli jednoliinog

206

Katkad jc do\-oljno samo rijeiima navesti kolika

jc razvijeDr duljina. Taj podatak ne smije nikad
Ddosiajali na drjclovima koji nisu ravni, a oblikuju se od polupfoizrodr i za koje treba poluproiz
vod rczair jz iipke il' ploae.

4.406 Prckidi

i zavrScci

( J U SM . A 0 . 0 5 2 )

Ila se uslecli na pfostorui cli.aju se dugaaki predmel, Jed ul :ro8 !. Jrk..lrek ' rr^.l cba zansliii da se l"akav predmct prekida pri krajevima,
sredina odbaci- a zblizeni se krajevi nacrtaju u
o.iogonaltloi projckciji (sl. 131). Bez prekida takvi
bi s. dijeloli molali crtati umanjeni zbog svoje
duhrne. a sad. kad se crtaju samo kfajevi, mogu
se crlati veai i jasriji. Kotirr se stvarna mjera koju
ima ncprekrnuti predmel, a broj kole ne potcrtava
. oh pred" i' tu r.,-- nrka\.u rFp-"\rlnosrrL
mcra pokazuje da je on prekinut i crtan skraaeno.
. o 5 ^ . z i v r p .r k i d .
Prekid se mo;c pfimijeniti nc samo na predmetima
iedDolianog presjcha neeo i na predmctima jednolitno promjehljivih presjcka, npr. na konusu (s1.
l 1 - . u " " n i m p o l u q a * r I q l . P o s r u p as e o p e r- c d . a
ko, srcclinr se odbaci, a krajevi se ctaju zblizeni.
Njelo moraju ocigovarali sturnim mjemna u narav', pa kod prehida crte konusa ne mogu biti u
'stom smjeru, vct samo paralelne. Tu se aesto grijesi i o1a pfekid, ali sc krajevi ne zbtize, pa rime
'
\ r1., D. kjdr, .l je
o b , r ' o mn a
. r vs s- I.
"
kolu grublja grcika.
Prcdmet sc mo;e prckidati visc puta, a1i uvijek
sahio u onin dijelovrna gdjc nema promjena. Dijelovi u kojina ima promjena moraju se cftati.
r " a s l 1 3 3 .p f j k a z a n o j e p l o s n o Z c l j e z os p f o l r t i m a ,
a uicdno jc nav-ad(]Dohaho se lakvi prekidi koiiCijcli sc prcdmet ne predoauje kad oslali dijclovi
nNu vazhij nego s. i.dnostavno prckine i time za
t a j s L l t a a sl ! r i i ( s l . 1 3 2 ) T i , s e z o v e s v r : e t a k .

D..sjekr

crtrju

s r)relrinuto

-l + ++

lrr',-t-

t-rft

132 (desno) Prekid se primjenjuje i Da jednoliano

prcmjenljivim prcsjecifra - 133 (sore) hedmet se
mozeprekinuti i vlse puta, ali samo u djjelovma
bezplomjena - 134 Crta loma ie za sve male.ijale
IIt stupDja debljine - 135 Kod okruglirr je rote.ilala qta loma vitica; kod prekida obmutog smjela
- 136 Svrsetak cijevi predoauje se vtircom ili kosom c om loma

-F+

trl
4-t i

t32

F|lt
EH

135

l34EEffi5:DeEEi-$6
Prekidi i svdeci, kao i glanic izmedu pogleda i
presjeka kod djelomianih presjeka, oznaiuju se
crtom loma, tj. c om koja imitira lom prcdmeta
ksko on stvarno puca. To je za sve mate jale proltoruina puna crta III stupnja Sirine. Za sve oblike,
izuzev kruAd, oznaiuje se prckid kosom cltom (st,
134),a za kNtni oblik viticom (sl. 135).zatvorena
krivulja vitice trafira se.
Prematome, po crti loma moZe se suditi oblik samo
kod okruglih prealmeta. Kod prekida c a se odebljanje vitice suprctnog smjera (3L 135).Prekid ilt
zavlsebk Supljih cilind anih tijela oznaauie se
dvojako(sl. 136):

viticolq koju je tesko vu6i paralelno je! se

izvladi rukom
- kosomcrtom loma i crtkanom crtom za unutra!nji provfi (taj j naain zeodniji za veeepromjele
i za dblj Btijene).
Pdkradnim zavrSecimaaesto se postizava veoma
dobra zolnost predmeia, npr. kod stianog zakovianos spoja s dvije stitnice (sl. 13?).Bez crta loma
poeled na spoj nije dovoljno iasan.
Zavrsecii prekidi moeu se pogodnoupotrebljaveti
u kombinaciji s djdomitnim presjecima kao kod
cilindridne opruge (sl. 138).Na $tezu svake opruge

?+
6-+:
137 Cllama loma posiizava se bolja zornost kod pogleda na predmet

I
t

t
138 Pr.kid i svrlelak mosu sc kombinirati s djelomianim prsjckom - 139 Oznaicne ra@e ptohe
.esto nadomjeltaju pr.jckcjju Dredmeta
treba navesti fijeiima broj zavoja i dutjinu nestla-

5.407 Oznaiivanje

ravnih

ploha

Ravne plohe predoiuju se samo na Dreomeuma

kojima je osnovni oblik rotacijski, iako takvi predmeti nisu aesti, np.. icsteroshanc i osmerostrane
maucc. o,raiuju
se dijaeonalama punim iankim
clama III stupnja riine, a srlaznje nelidljive
r q v n p p l o h e I n o r d k \ i m , r t k " n r m d r j J s o n "a m . .
rom sn ozn.\um ra\na ploha bolje is'akne tst l30)
(rsto jp r eporrebno .rtalr drusu p ojekcr.u jer
d l d g o nr l . t a k o d e . o . e d r r a v t t du j e q o l o d . . i . a
L i l c d - n . o , o j u D . o j . i c j r . p L c d m e r ik o i m d
Jc
v c : i n i f . u h r c \ n " n a d o b , v a r ur u o z n a l , u
Na vijku s cilindrianim produ.ikom mora postojari
m o a u c n ^ . tp r i ' ] 6 ? 1 n j raJ t ! l r N a j i e d l o . r " ! i j e j c

da se ciljndriani p.oduZak spljolii na Sidnu orlora

kljuia. Bcz o,nake dijagonala n zna se lro preostallia nadiani pravokutnik, pa se mora criali
prcsjek preko toea dijelr. S oznaienom ravlurr
plohom uocrt nije viic potrcban.
oznaiivanje ravnih ploha aesro se pdmjenjuje kod
raziiaii.ih vijaka sa spccijalnjm elavama (sl. 140),
gdje zbog znakova i skraacnog koriranja druea projckcija iesto bjje ni potrebna. I kod vretena s aelvcrostraDim pmduskom, kao i kod eetwtasrih jupljina redovito se oznaiuju dijagonate ravnih
p l o h a ( s 1 .1 4 1 ) .
Kod valjkasiih povrsina sa lesterostranim iti osme_
rostranim zav$eikom s vanjske strane to nije
uobiaajeno zbog uaestalosti oznanivari plohe, ali
kocl istih takvih iuplitna ro se redovito radi (sL
112).

&&ss

141

ffi

#
@

(
j
!

I
I

r42

lrr0 (gorc) Dijagonate ravhjh Dtoha testo se p r . m j o n j L j u I L t I - i r | ! a , . i , n h

rr.,k-_
t{t rljr"ro)Kod
aclvcroslhna i ietvrtastih prov{a oznriuju s o o r l z g o h J r e - r r ' : t d p , . K d . : - n .er to.., "
r!r rn juptj:nq oznaiJJU se
dijagonalc ravnih ploha

208

l
i

144

lrgl

143Oznakommvnih ploha nije potrebna druga projekcija - r44 oblik upolista dovoljno je jasan oznakomlavlih
lioha - r45 Dijelovi koji se nalaze ispred crtanog prealmeta vuku se criom cia-toaka-crta UI stupnla silin

Dalji prinjeri oznaaivanja ravnih ploha Fedoieni su na sl. 143 za cilindriani zatik za centriranje,koj; je dovoljno predoien jednornprcjekcijom,
i za upofisteu nekoj vilici (sl. 144).
5 . 4 0 8P r e d o i i v a r j e
okolnih
pomianih dijelova

Katkad je potrebno istaknuti vezu crtanog predneia i prcdmeta s kojim 6e onaj prvi zajedno raditi u sklopu, osobito ako neBto nije normalno.
Crianjem tih susjednih dijelova radnik se upozorava da nacrtana abnormalnostnije greika, nego
je takva izvedba potrebna zbog drueoe dijla. I
kod normalnih izvedbi katkad se i na radioniakom
crtezuistiae luhkcija crtanog predmeta crtanjem
susjednihdijelova.
Iz crteza je vidljivo da li se susjedni dio nalazi
pokrat prikazanog prcdmeta ili iza njega, ali se ne
vidi ako je ispred predmeta. Zato se okolrd dijelovi
c aju punom tankom crtom III stupnja Sirine kad
se nalazepokraj crtanoe dijela ili iza njea (sl.
3 8). a crtom: crta-toika-cta takoiler III stupnja
Sidne i kratkim crticama (ne c.ikano) ako se na-

t46

lMe ispred c*anog prcdmeta (sl. 3-S, 145).Al<o

se susjedni dio crta u piesjeku, sralira se samo uz
koniuru rBL69).
Kod pomiEnih dijelova mote na jednoj slici samo
iedan poroZaj biti crtan normahom sirinom. Zel
ti se prilazali na isloj slici i ostali polozaji npr.
podlzaj ventila, crtaju Be tankom punom cltom III
stupnja iirine. Tako se katkad crtaju krajnji polozaji npr. stapa (sl. 146),ili polozaji ruEicaza pokretanje stroja naprijed u vise buina i natrag (sl. 14?,
3-10). Pritom se nikad ne crta polozaj izmedu
dviju brzina, nego polotaj u prvoj, drueoi brzinl
itd., dakle u karakteristianim polo;ajima. Obje slike nacrtane su shematski.
5 . 4 0 9P o j e d r o s t a v n

j en j a (JUs M.A0.053)

U proizvodnji se ne trazi od crteza da bude tolno

nacrtan po pravilima deskripivne eeometrije, nego
da bude jednosl.avan
i jasan za radnika da po Djemu
moie proizvoditi. Grubih odstupanja od prayda
deskriptivne geomet je, namvno, ne smije biti, ali
se zato te3to zanemaruju sitni prodori, pdjelazi,
dvoshuki bddovi, elipse kosih kruZnica i s)iino,

147

146KEjnji poloZaji pomilnih dijelova c$aju se talkom cftom UI stupnja Sirin - 147 KarsktertstttEl pototaJt
pomiinih poluga otaju se tankom crtom EI stupnja 3blne, a samo jedan normainom Sirinom
14 TTENTCKO CRIANJI

209

koji su beznaaajni,a da su toino nacfiani, bio bi

crtd nepreeledniji. Osim toea, iehnitko crtanje
bilo bi nesto tZe.
eesto se pojavljuju b dovi, uvjetovani sarlom
izradom,ati se ne smiju kotirati. To su bddovi koji
predotuju presjeke i prodore razliiitih ploha i ti
jela od kojih se sastoje strojni elementi. Neki od
tih prodom vatni su za konstrukciju i za predodrbu
strojnos dijela, osobiio za model-stolarc,pa trba
odrediti nekoliko toiaka i spojiti ih rukom ili lukom (npr. ojnica, sl. 66).

1 4 8Stratnjj brid predmela i prodorj utora ne predoCuju se iako

bridovi hr i hr, kao da prodora uopte nema. Na

osovinama s uto.om za ktin ili pero (s1.l5I) trebalo
bi crtati postojeti brid koji odgovara rubu utora,
a clta se bid koji odgovara oznaaenoj totki na
sredisnjici, tj. kao da utora uopae nema. Slidno je
kod glavina (sl. 152), gdje se crta izrezat1i brid koji
odgovara toikr b, a ne rspravno bfld a. PolaianJe
remenice na vijencu i Ctavini u obliku malog prstena crta se u bokocrtu pdblizno bez ikakva isiraiivanja tolaka.
Lijevani p.edmeti imaju skosenje da bi se njihovi
modeli mogli lakse vaditi iz pijeska, a da se p.itom
ne porusi pjesiani kalup. Taj nagib u smjeru izvlaaenja modela iz kalupa iesio se i ne kotira, pa i
n e c r l a , a k o s k o s e n l en r j e ! e l : k o . T o . n o b r s e m e
ralo crtati dvostrukim bridovima kao kod Doge
nekog shoja (sl. 153), ali to se ispusta i crta se prcma gornjim, manjim dimenzijama. I na remenici
na s1. 152. skolena je glavina i vijenac, ali kod
posleda na remenicu izostavljaju se pojaaania i
crta se samo po jedDa kruznica, koja odgovara
vanjskoj debljini glavine, oclnosno vijena, tj. manjoj kruznici. Normalni valjani nosaii U-, I-, i tuu8i imaju takoder sko:ene krakove (sl. 154), ali se
ipak cltaiu s jednostrukim bridom, koji odgovara
gomjoj todki ,a( ili tes6e srednjoj toaki ,b(.
Nevaljali posledi teslo bolje razjasnjuju oblik predmeta nego totno crtanje. Crta li se kod cijevnog

H
ffiHilH
XH
@@
v
149 Mali se prodori s valjkastim tijelima crtaju nctoano i jednoslavnije

Drugi prodod nemaju znaienja Di za konstrukciju

ni za sriku tijela jer 6e nastati obradom bez obzira
na to kako se predoae, a crtaju se da se radniku
olakta predodZba. Izvlate se pdblizno crtama i
lukovima, npr. prodor vatjaka (s1.55).
Del3lji koji bi bez potrebe oresaavalistvaranje
predodraba izostavljaju se ili s c.taju pojednosiavnjeno. a ne loino po desk!iprivnoj geometriJi.
Utor je upusrenog i leaastog vijka ispod raziD
dijelova koje spaja, pa bi se toano morao crtati
brid h, koji predoauje razinu predmeia (sL 148).
No on se izostavlja jer je ovako crte: jasniji. TIocri same giave upu:tenog vijka molao bi imati u
utoru joi dvije ctice kao granice dna utora, a
glava bi morala biti crtana s p.ekidom, sio se taProdo , nastali zboe manjih provrta ili nastavaka
kruznog i tetvrtastog oblika (sl. 149), takoder s
izostavljaju i ne c aju tonno jer je tako jednostavnije. I na provrtu za mazanje ne crtaju se prodod
p r i p . I I o b i b r l o t o t n o ( s l . 1 5 0 ) ,v e t s e ! ' u k u r a n i

2r0

150 Utori za nrazabje cdaju

se kao da prodora uopde

koljena (sl. lab) bokocrt, nete se kruini nastavak

predoiiti ispravno elipsama,nego kruZnicama,kao
da je zaokrenutu ravninu crtanja. Isto iako toano
crtano rebro (sl. 156)ne daje tako zomu predodzbu
kao rebro zaokrenulou nvninu crtanja. Sitni provfii na kosim pov*inama predotuju se u d.usoj
projekciji samo srcdisnjicama, a lil<ad elipsom
(st. 157).

I
I

n>^

152

158

nfln
| \-------------J I

m
ilil
i
,157

152 (lijero) osovine i slavine s utoliha crtaju se kao da

utora uolee nema
153 (d4noJ Dvostruki bljdovi se izonavl-.jL - 154 Valjani se prohli predocu_( kod pogteda s
j p d n o ( l r u k : mb r i d o h - r 5 5 N a s t a v a L j e t a s n r j p p r p d o e c n
krotn,ana - 156 Febio se crra zaokrenLto u raminu crtMja - 157 Siini piovrti i uvlti predoauju se na kosih
povrsinama samo sredisnjicama - 153 Dijelovi koji se ponavljaju crtaju se samo jedanFut

158
2tl

Dijelovi koli se ponavljaju crtaju se samo jedanput

da se uiledi na v'emenu. Molka s eliptrlkom pritubom {s1. 158) pdavlscena je s dva vijka, a crtaD
,e samo jedan: d.Lgi se ozn:ir samo sredii-jicom.
U l,locriu se ne smije crtaii samo jedan, ali zato
se c.ta jednosiavnije. Ruano kolo s punom ploaom
(sr- 159) prcdoauje se u naqtu samo s dvije kuglice, a osiale se izostave, no napiie se njihov uku-

159 U naqtu

se pledoie

Nevidljivt navoj prikzuje se crtkanim tanJim crtama (il stupnja iirine); te crte su jednake iirine
za vrh i korijen ,upca navoja iza s!/Setak navoja
(sl. 161).
Granica upotrebljivog dijela navoja bez izlaza, Ij.
dijelr u kojem je navoj potpuno cilindriaan i do
kuda se vijak dade zavijtati, crta se punom debe1om crtom (sl. 160, 162), odnosno tanjom cfikanom
crtom ako je eranica nevidrjiva (sr- 161).
Koniini izlaz navoja, koji se izvodi pod kutom
22,5', 15" ili 30', crta se ako je io potrebno zbog
kotiranja korisne duzine navoja ili ako se Zeli ozna6iti iz drueih razloga (s1. 160, 162). Taj izlaz crta se
kratak. Uvrt mora biti dublji od vijka za oko 0,8 d
(sl. 160) da se vijak moze sieurno zavijdati u svojoj
cijeloj duljini.
Ueravnom postoje dvije vrste navoja: navoj svornjaka ili vanjski navoj, izraden na svomjaku sa
zupcima s vanjske strane, i matiini ili unutrainji
navoj, urezan u iupljini sa zupcimd s unutmsnje

samo dvije kuslice, a ostale

pan b.oj. Kuslice se ne sijeku jer su smjestene na

obodu s prekidima.
Uobiiajeno predoiavanje navoja takoder znadi znatno pojednostavnjenje. Toino crtanje bilo bi besmisleno jer je to najtezi dio deskdptivne geometrije, a navoji su vrlo iesti dio strojnih elemenata.
Svi navoji bez razlike na wstu cftaju se jednako:
tankom punom cftom III stupnja Sidne, a sv$etak
punom debelom criom (sl. 160). Tanka ota predoiava kodjen zuba navoja, a crta se u pribliznoj
udaljenosii dubiDc reza. U uzduinom pogledu navoj se prikazuje kruznlcom, izvuaenom punom debelom crtom, a ova oznaauje vrhove navoja; konceniriani luk opsesa 3/4 k r;nice izvuien tankom
cdom predoiuje kodjen navoja. Sralira se uvijek
do pune debere oie (sl. 160, 162).

160 crianje i kotiranje vijaanos spoja

strane. Prema tome je kod navoja svornjaka korijen zupca, a time i crta, s unuimsnje strane pune
crte, dok je kod unutralnjeg navoja obrnuto, s
vanjske strale pune crte {sl. 160). Poietnici se pri
tom obinno zbune, pa stoga neka se drze ovog pravila: punom crtom vuae se onaj dio navoja svor-

Ii
l+'

161 Crtanie nevidljivos navoja -

212

162 cfianje unuirasnjes navoja

t65

t6?

168

rt-l

161

164 (lij.!ol Toano crtanje matica i ghva prema Dodacima slandarda r65 (desz. ! srednr, Pfiblitan rostup a k c f t a n j a m a t i c ai C l a v ab c z u l o t r e b e i a b l i c a- 1 6 6
Xtaticc i slave abnormalnih \isina crtajlr se tukolnna
za normalnu visinu - 167 Pojednonarnjeno crtanjc
mrti.a i Alar. za sporedne svrbe
163 (krajnjo d.
sno) Prikaz vijka za d.!o

\/

d a r d u . r p r e d o i e n j e n a s ' . 1 6 4 .M a L p r o m j p r r
odrcdi se prcsjekom vanjskog bdda natice i]i glave
i velikog luka s promjercm 3/4 e, a visina prema
standardu, ili p
abnormalnim visinama prema
izmjerj.
Z a p r t b l i z a n p o s r u p a <n ' s u p o r r e b n e l a b l ' . e , - p g o
se uzima normalna visina matice : 0,8 d, glave :
- 0,7 d, a Sirina 2 d, tj. prenese se na svaku stranu
po d/2, povuku se dijasonale krajnjih p.avokulnika
i ploduze do sjecista sa sredisnjicom (s1. 165). Sjeciste djjagoDala sa sredlinjicom srediste je velikog
luka s polutnjercm n : 1,6 d, a sjeciJte dijasonala
u pravokuinicima srediite je malog ]uka s polumjerom r : 0,4 d. U bokootu je Sirina oatice jednaka otvoru kljuia (s=l,?sd),
a srediste polumjera rr odredi se u sjeciatu iukova opisanih dijagonalom iz suprotnih vrhova pravokutnika. clave
i matice abnormalnih visina criaju se istim polu
mjerima koji odgovaraju normatnoj visini (sl. 166).
Kroz mdlicuse nrkadn. crta por-!cni dio
"vornjaka, ni matiani navoj, je. bi takav crtez bio
njasan (sl. 160 i 161).
Mat'ce i Clave malih izmjera, sve matice i alave
na sastrvnim cricz'ma q veiim um.njenl.m I manjc vaznim crtezima, otaju se jos jednosiavnije:
bez krutnih lukova (s1. 16?). Moze se izostaviti i
svrsetak svoDjaka i nacrtati ravno. vijci za drvo
predoauju se najiei6e prema sl. 168.

vrti, uvrli, upusti, skolenja, navoji, vijaani i zakoviaDi spojevi i slidno kotiraju valjanim kotama. U
tak!'im sluaajevima izostavljaju se mjemice i pomoane m].rne crte i hjesto toga stavlja se pokazna
upr"uje poheban podatak. Ako je
o f - k r r r r \ v i h s r r o j n , h C F m e n a r ap r e s i t a n i , p r e m d
tome, nejasan, lzostavlja se, a osiaje samo sredisnjic,. Pokazna crta vute se od te srcdisnjice do
podatka o elementu i o mjeri.
Ako su predmeti si1ni, postoji, prema tome, jog
v c i c r o ' r d - o . " v . j e i j e r e s a ? o u o b l k J n e g o- u
kotiranju. Pokazne crtc vuku se s one strane s koje
jc snjesten element; ako je s donje, ncvidljive
strane, izvlaii se pokazna crta crtkano i osim toga
rijeiima upozori da je io odozdo.
Pfimlcri manjce i vcaee pojednostavnjenja za dijelovc u presjeku i posledu predoaeni su na sl. 169.
Po.iedini su .lcmcnii siandadizirani, pa za njlhovo
toino odrede .e rcba navesli o/naku j broj standa.da s nazivnim veliainama po kojima se takvi
dijclovi nosu naruiiti. Daljnji su naiini pojednoslavnjenja prikazi aestih strojnih elemeDara koji
s. nazivaju Lrborr. a crlF;i koji ih primjenjuju
shcme ili shematski c ezi. To je predmet posebnog
poglavlja.

Kad su unanjenja veaa i crtdi pojednostavnjeni,

obiano nema mjesta da se sitni elemenli, kao pro-

U interesu je b*ec odvijanja posla i manjih izdalaka da se predmet predoai sa Sto lranjc cfanja,

2t4

5,110 US1ed. na broiu

(JUS X{.A0.053)

projekcija

J
p
D
iI

POJEDNOSrAVNJEiJ}
rovrti

JUSEA16A1

u vrti

J1r5nB2

169

ati !I,o jasn:je, kako ne bi bilo dvojbe o njegovu

o o i r k u I. , n r o m s e n e s m i j e S t e d j e r is b r o j e m p r o _
te{crla na stetu Jasnoae.a nc smije se crrali samo
polovicarli segment simetdanih predmeta.
u o s a ds m o p r o l u m a l i l i r a z l i n j l e n a E i n e k o i i n a s e
j p a k m o z e u s l e d J e r in a b r o l u p r o j e k c i j a .
i da ne
strada isp-avna predodzba o obliku predmera. To
-

cltkanje nevidljivih b dova

djelomiane projekcije i plesjeci

- poloviani presjeci i pogledi

- zaokrcnutipresjeci
- zaokrenuteproiekcije
- oznaiivanj ravnih ploha rotacijskitr prcdmera
- oznaka lomnih crta oklugtih prcdmeta
- znakovi za kotiranje
- upute i podaci djetima
- skraaenokotiranje
- kombinacije od vise gomjih nadina (naj.sre).
215

O veaini tlh naaina bilo je ili 6e biti dovolino Cov o r a . a p o k a z a n oj e i k a k o s e S l e d i n a b r o j u p r o jekcija. Da bismo upotpunili i zakljuilli prikazi
vanje oblika predmeia, potrebno je objasniti

joS neke naaine, dok 6e pdmjena znakova za koti.anje i sk.aaeno kotiranje biii razjasnjna u poglavlju o koliranju.
5.411 Crlkanje

ffi

1?0 Cllkanjcm ncvidljivih bddova mote se

na broju projckcija - 1?1 Podaci djeaima o
uileduju jednu projekciju

nevidrjivih

bridova

P r r j e 1 32 1 ) j F q p o - e n u r o d a s e - e . r l k d j u s v r n " vidljivi bridovi, vee samo oni koji poma;u predodzbi tijeia. osim ioga, i predmel se stavlja u
takav polo;aj da se vidi ;to viie bddova, a bolje
je crtati jos jednu projekciju ill presjek nego suUie crtkati.
Na mnogim predmetima ipak se moze crlkanjem
nevidljivih bridova pdkazati pojedinl jednostavniji
detalj i time u:tedjeti otanje cijele projekcije. Taj
naain ustede moze se primijeniti ako crtez nije
prcpunjcn drusim $tama. Le;aji obitno nis'r obraclcnl na cijeloj dosjednoj povrsini, neeo s donje
stran. imaju udubljenje. crtkanje tos udubljenja
u llocflu neae prepuiti crtez niti ae ga uiiniti nejasnim, a nadomjesiit ie novu projekciju
pogled
na leznj odozdo (s1. u0). Obtik udubljedja vidi se
u llocriu, a visina u presjeku u nacftu. U lakvim
sluaajevima kotira se izuzetno i kod nevidljlvjh
bridova, jer taj detalj nemaho na.rtan na drugom

l?3

174

r72 (lriero sare) Podaci lijeajma uz o s t a l o m o g u n a d o k . n d i l i p o j c d i n u p r o j e k c ' j u - 1 7 3 ( d e s D o! o r 4 U z n e p r a vjlan j Dcuobiaujenismjeilaj dijelova De mote sc njaim nadomicsliti druga projekcija - 174 fdoljc) U, znrkole
za kotiranje, zaokrenute presjekc i todatke rijcaima acsio je dovoljna jedna projckcjja
216

5412 Upute

i podaci

rijeaima

Pdmjenom struanih podataka na crtdu moze se

takoder uiiedjeti cijela prcjekcija Na predmetu
iednoliine debrjine, npr. na sponi (st. 1?r), otpada
druga projekcija ako se dbljina navede rijcaima
u postojeaoi projekciji.
Najaeite ireba oznaiili ukupan bmj provrta' re: .l'j o d.l "e Iadnik ne z 'b rr" .' r
lesio svi nisu niti nacrtani. Ako su takvi dijclovi
lredmela smjesieni pravilno, npr. rebra radijarno,
kako je uobiiajeno, i ako je u jednoi projekcjii

oznaiena izmjera, druga nije ni potlebna Na sl.

r?2. predoaen je poklopac, pojaaan rebrima. Navede
ri se broj rebara i broj provria djeiima, troot nije
rr porri b,n .pr le -!P ostalo vrdljrvo I nuzc se
kotirali u nacfiu. Rebra su svakako radijalna, a
razmaci provrta jednaki. Postoji li kakva nepravilnosi i1i je odabran neuobiaaieni smieiiaj dijelova,
npr. rebara na dvosirukom vcntilu (s1. 1?3), ne
moic sc izoslaviti tlocrt jcr se, unatoa rlavedenim
podacima. ne bi mosao zakrjuaiii taj oblik iz nacrta.
Najie;aa ie kombinacija pri uitedama na broju
pfojekcija istodobna primjena znakova za kotiranje,
zaokrcnuUh p.,"sjeka i podataka rijeiima (sr. u4).

KOTIRANJE
(JUS lr. A0.080)

6.1 OPEE UPUTE

Uz oblik prcdmcta u tehnitkom je crtaDju najvazn i j e : n a j t e i e u n o i i n . e ' z - 1 l e r a .D r J , l o v is p i z . a duju u radionicama pojedinaano pa ako su pogresno dimenzionirani i uz to slabo kontrolirei,
grcska ae sc pokazali tek pll montazi, kad je ve6
kasno. Zbog loga nastaju maledjalne iiete i velike
nepriiike, pogotovu ako je poduzeae vezano za rok
isporuke. Pri serijskoj su proizvodnji takve nep like i Cubici jo3 i mnogo veai. Stoga projekianii i
konstrukto.i moraju kotiranju posvciili xalvecu
paznju jer su oni odgovorni za siete koje bi nasiale
zbog pogresnih i,mjera.
Sve izmjere moraju bti unesene tako da se upotpunjuju s nacrtanjh oblikom i da se u pogonu lako
Inzumi:., da jskl-uio svarrudvolbu, zlbunu' roguanosl grelaka u proizvodnji. Posljedice loSee
kotiranja eubjlak
i novaca, a sivaraju
i razmiricc medu osobljem.
Izmjere se unosc u c!le; pomoau koi.a. Kotama se
odreduje vcliainr proizvoda. Elemcnii kota (sl- 1)
jes'r: mjernica, ponotne mjerne crte, strclice i bloj
s eventualnim ozDakama, znakolima i tolerancijama. Debljinc i veliiinc srih elemcnata kote zavise od nazivnp ri '-e , rl; rd/ kojrm ' su izvuaeni
vidljivi bddovi predmeta (s1.2). Mjcrnica i pono6ne mjerne cric izvlaie se punom tankom crlom III
stupnja Sirine. Strelice, brojevi i znakovi ob.ade,
znakovi za kotiranje i srova tolerancije vjsoki su
oko 4 5 d. Del.aljni podaci navedeni su u tablici.
Pfi kotiranju trcba postivaii ncka glana
koja ieho ovdje navcsti.

pravila,

Izmjerc navedenc u $tezu odnose se na potpuno dovr;cn prcdmet kako ea prikazuje crtez.
Pr.doiuje ]i se crtczom pojedina faza rada, treba
nanijeti konaane izmjere za dotiinu fazu. To je
katkad sluaaj u msovnoj proizvodnji.
U kovina$koj struci unose se sve izmjere potrebne za proi,vodnju u mm, za naravnu veli
ainu predmeta, bez obzira na mjedlo crteza i
eventualne prekidc i zavrsetke. Dakle, unose
se slvarnc Djre golova predmeta. Buduti da
su sve dimenzijc u mm, ne piSe se jedinica
m j ' . c . A k o j e k o L x u d . u g ' m J F d j nc a m d m J e ' a . r p r u s t u p n J u v* r r k a o k u t o ! i l r c n 8 1 e skim colima (za obiane cijevi i whitworlhov
navoj), potrebno je iza broja oznaaiti jedrnrcu
mjera. To pravilo v jedi za proizvodnju u kovinarstvu, dok se u gradevinarstvu mjele unose u m, a debljine zidova i manjih otvora u
cm. Navodp lr sc u r.as,avrrm crtc2ima vrsr-ske kote iem1ja i bctonskih podloga, unose
se na poseban naain (sl. 33) i u m, bez oznake
Po pravilu se svaka kota unosi s.mo jedanput,
i to u onoj projekciji ili presjeku u kojem je
dotiani dio prcdmela najjasnije predoaen. Na
iakvo mjeslo najprije ee pasti pogled radnika
kad prcmatra oblik pojcdinih dijelova predmeta, pa tu mora n{ai l koiu. Ponavljanje sano
glavnih kota u r.zliaitim projekcijama opravdano je na lelikim predmeiima ako crtez iime
postaje jasniji. To ponavljanje bitnih i karakteristianih dimenTija potrebno je ako sc isti
predmFt./bos J\olp lFlrirnc, predoiujp na vtie

-;;--t-,.
r'_rl'"-1

:l
-lf*
I'I Elemenli kotc -

218

2 Veliiina

yt40 -4

elementa kote zavisi od nazivne Sirinc ole

ZAVISNOST DIJEI.OVA fi-'N'TNATA

t

TOTA OD NAZIVIYE DEBIJTNE CRTA

4

Sirina

10

1l

Znakwi i

BroJke

c.te III
ttride

-!r

-3--4d

!2d

0,35
0,5
I

-2d

5d

0,18
0,25
0,35
0,5

0,?

2-a
3 ---4

I
I,4
2.

Kote moraju biti razmjeitene po svim projekciiama jer se u svakoj projekciji mora vidjeii
nesto novo, a io novo varja i kotirati. Zbog
toga De Bmije nijedna projekcija biti bez kota.
Ako crtez nije prcpunjen c ama, kotira se
izmealu bddova predmta. Inaae se kote izvbne
pomoanim mjernim
crtsma, izvan crta koje
predoiuju oblik p.edmta. NajCeste se radi i
jedno i druso (sl. 3). Na dusaakim lotacijskim
tijelima bilo bi i nezeodno izvlaaiti srednje
kote izvan predoaenog oblika.
5. Vezane kote, koje radnik u proizvodnji treba
istodobno, moraju biti zajedno, a ne smiju biti
razbacane u vGe plojekcija, npr. promjer i duljina ulrta, nazivna vliaina i duljina navoja
i sliano.
6. Po mogutnosti treba kot nanositi samo izmeihr
vidljivih bridova predmeta. Ako je pojedini dio
predmeta prikazan samo crtkanim crtama. uopuiteno je kotilanje izmedu nevidljivih b dova- To dolazi veoma rijetko. Nadalje, kote
treba unositi samo kod olih dijelova predmeta
koji se projiciraju u pravoj veliaini, a ne sba-

'1. Kote koje pripadaju vaniskom obliku prcdmeta

smjestaju se na jednu stranu, a kote za unu-

3 svaka

izmjem

unosi se samo jedanput

H
- 4-5d

1,8
2-2,4
3--3,5

_td

-4d

-3d

!4d

- u2al

2
3
4

0,18
0,25
0,35
0,5

2
3
4

2,1
3

trasDji ol,lik n6 drugu straru (sl. 12) ili u sredinu predmeta.Isprepietanje kota za vanjski i
unutlasnji oblik nije prcgledno pa lako dolazi
8 . Pri danoj ukupnoj mjeri ne smiju se navesti

sve pojedine mjere konture predmeta jer ih

radnik u proizvodnji ne mozeizvesti toaDokako
je kotirano. Treba ircstaviti mieru koia je Danjc vatna i pri kojoj netoanostne6esmetati, ili
takvu mjeru lreba siaviti u zagradu kao orijntacijsku, koja se ne smije kontrcliraii. (Poblite
o tom problemu proizvodnje vidi na sl. 60.)

crteti standardnih diilova koji se ne izraduju

u radionici, nego se gotovi uimaju iz skladiSta,
nc kotiraju se, nego se navedu samo glavDe
rnjere pot.ebne za narud;bu, tzv. nazi1alevelitine. Te karakteristitne mjere moraju se navesti
i u sastavnicicrteia uz broj odnosnogstandarda.
10.U sastavnimcrtctima objekata i sklopovatreba
uDijeti Crame kote, koje karaktriziraju objekt.
*

To su:
prikljuane mierc koje su zajedniake ladiaitim
dijelovima, npr. udaljenosti sredisnjica, promjeri i slitno;

u onu projekciju

gdje je pojdini dio .ajjasniji

219

4 Pomoana mj.rna cria okomita je na brjd ili plohu

5 l<od slabo nagnuiih bridova wku se pomotne mjeme
crte pod kutom od 60"
6 Pomoanc mjerne crte vuku se lod kutom od 60" ako j lakva k;ta jasnjja'_
7
Bridovj sredilnjice mosu posluziii kao pomoene njerne c e

pomiEne tljere koje se ne vide iz detalja, npr.

podizaj stota;
- vaniske hiere dijelova pripadnoe Llzee cxteia,
ako se po sasiavu provodi razrada, onda vanjske
mjere svakog detalja;
vanjsk mjerc nac anog sastava.
Svaki sastavni crie, mora biti tako koiiran da
se po njemu moze pmvoditi kontrola crteza
pripadnih dijelova ili sklopova.
11. Kote treba unositi prema postupku pri mdu, tj.
prema tehnoloskom postupku pmizvodnje. Ako
taj postupak konstruktoru nije poznat, neka
unosi najpdje bitne kote, koje su vatne za funkciju nacrjanog prpdmera,i Io redom u smjeru
dimenzija prcdmeta (duiine, visine, :irine bilo
kojim redom), a nakon tosa sporednije kote takoiler isiim rcdom (st. 59).

6.2 ELEMENTI KOTA

6,21 Pomoane mjelne fite
Pomo6nim mjemh crtama iznosi se izmjera predmeta izvan crteza oblika. Zbog toea mjemica ili
sirelica ne smije prelaziti pomoenu mjemu cftu,
dok po-oiaa mjerna crtc ob!ezrtno prelazi mjernicu za I do 3 mm (s1.4).
Pomoine mjerne cfte okomiie su na brid ili plohu
predmeta na koju se odnose (sL 4), ili su kod za-

kdvrjenih ploha paralelne sa srcdisnjicama (sl. 8).

Izuzetno se te crte mogu vuti pod kutom od 60'
ako se poklapaju s osialim crtama na crtezu. To 6
biti kod slabo nagnutih bridova (sl. 5) i]i vel r r
zaobljenja (s1. 6). odabrani smjer pomo6nih mjernih ota pod kutom mora ostati jednak za i6ti
prcdmet. Na sl. 5. taj je kut istaknut kotom koja
nije potrebna za mjere predmeta.
Pomoana mjema crta moze se zamijeniti bridom
predmeta kad se kota unosi unutar crteza Gl. 3)
iii sredi;njicama (s1. ?). Prema tome, svaka kota
ne mora imati pomoanu mjemu c.tu. Te crte mogu
k-'iaLi sve ostale crre na crleiu. a kr:zanje.
mjernicama vaija izbjesavati.

Mjelnica pokazuje kako tleba p mjeleDju zahvrtiti dotiini dio predmeta mjemim alatom, tj. pokazuje snjer mjerenja. Treba Ii mjeriti duiinu
luka, mora i mjernica biti luk opisan iz istog sredista, a pri mjereDju najkraae udaljenosti (tetive)
bit 6e i mjernica u istom smieru (sl. 8). Mjernica
l < u r al e t r l o d e . l u k o p r . a ni z v r h a ( " 1 . 9 ) .
za smjeitaj broja kote mjernica se moze prekidati,
a aesaese izvuae puna i broj upise iznad mjenice
(sl. 10). Prekida se obiano kod crteza izvuaenih
tu6en ako je skuien prostor, npr. u knjieama, a
prcte;no sc iz\-lade punom crtom i bmj pile iznad
njemice, osobito kod crteia za proizvodnju. Pri

'.P.lJ

i
I
1
I

1
I

t
i

/t\

"N/t\/
'l\l/ll\

6.22 Mjernice

5-,

I
t
t
i

Lz
ll

4
n

ilril

f - 1

3 Mjenica pokazuje snje! mjelenja - I Mjenica kuta ie luk olisdn iz vrha prekidati ili izruei punom c om

10 Mjc.njce

se mogu

Jf- -*;";;Tr,, -fF

14
tB Itod vealh simeU Prekidanje njemica - 12 PaFlehe mjernice treba smjesiili u jednolikim lazmacima
tritnih predmeta moeu se upoidjebiti skra6ene kote - 14 Dijelove predmeia koji se obraduju zajedno E drusih
predhetima valja kotirati skraeenom kotom

upisivanju bloja kota valja se ddati odredenih

pravila jer dok se mjernica izvladi ne zna se mjesto
gdje se nora prekinuti za unoserje broja. zbog
toga se u praksi mjemice ne prekidaju ako se crteri
izraduju orovkom, a to je u praksi Ee36e.Ne valja
mijeiati oba natina. Isti list, pa i svi crteti istog
objekta, dapate i cijeli konstrukcijski ured moraju
dosljedno provoditi jedan naain: sve crte;e izvlaiiti
tuiem i sve mjemice prekidati, ili crteze izvoditi
olovkom, neke tusem, a mjemice ne prekidati. Na
crieiima izraalenim tusem prekidaju se samo duge
mjernice (sl. 11). Kra6e mjernice, kod kojlh se
strelice unose s vanjske sirane, uopae se ne izvlaie
izmedu strclica, nego samo s vanjskih strana (sr.
11). Kad se strelica zamijeni toikom, treba iz\,'ufi
kratki dio mjemice da se toaka smjesti u vidljivo
sjeciste mjemice i pomo6ne mjerne crte (s1. 11). I
l r i d o s l j e d n o mp r e k r d a n j u n e i e s e p r e k : d a l i m j e r nice onih uskih kola kod kojih se broj upisuje
gore desno ili unosi pokaznom crtom (sl. 11), tj.
nema razioga za prekid kad broj nije izmedu stlMjemice ne valja smjestiti suviSe blizu bddovima,
a kad ima vitse paraleliih mjernica, razmak mora
biii jednolik i dovoljan da se mosu unijeti brojke
ioslali podaci {sl. l2-r4). Kad se prekidaju mjernice, bit 6e taj mzmak manji (oko 6 mm), a kod
pllni}l mjernica ve6i (oko 10 mm).
Skratena kota ima sano jednu strelicu i dio mjernice. Time se razlikuje od normahe kote i zboe
'raj se dio njemice ne
losa qe zove skrai"na.
i z v l a i i d o s r e d i l l a i l i s r e d l s n j j c ed a 3 e n e z a m i j e n i
s polumjerom, ve6 treba da prelazi sredi3njicu ili
da je ne dosete (sl. 12-14). Skracene kole primjenjuju se kod simetriinih
velikih i slozenih predmeta, da se n izvlaae tolike kote prcko cijelog

cfieza (sl. 13),zatim kod polovinnogpresjeka,edje

druei blid unutrainje konture nije ni nacrtan (sl.
12),kod predmeia koji se obraduju zajedno s drueim dijelom, a svaki se dio crta posebno(sl. 14),
pd potrebi kotiranja od vidtjivoe do nvidrjivog
bdda i uopaekod simetdEnihpredmeta gdje nema
Kruanje m:c.rica s drugim mjernicamai pomo6
nim mjemim crtama treba izbjegavati nanosenjem
uzih kota blize, a Sirih dalje od crteta oblika (sl.
12*14), i nanosenjemkota za vanjsku konturu na
jednu, a za unutrasnju na drugu stranu projekcije
(sl. 12). K ranje se ne mote uvijek izbjeei, nprpli kotiranju pmmjera i visina u istoj projekciji
(sl. 30). Kr,:an.e mjernica s mjernicama moze se
izbje6i tako da se neke kote iznoseizvan projekci
je (s1.1s). Ne srneta krizanje mjernica sa sledisP kotiranju neodredenihpdjelaza, zbog zaobljenja i kosih b dova, ako nije sisurno edje treba
mjeriti predmet, produzuje se ravni dio brida do
sjecistas pomocDommjernom crtom (s1.16),sredisnjicom (sl. 1?), i druCim bddom (sl. t8), pa se
od toga sjeci:ta vuae pomo6namjerna crta. Ti su
prcduzecipomoanelinije, a vuku se iankom punom
crtom III stupnja Sirine. Sjecilte proddetaka s
ostalim crtama od kojih se vuae pomo6namjema
cfta oznaaujese puom toakom, izuzev sjcista s
vldljivim bridom (s1.18).
MjerDicu ne moze zamijeniti nikakva drusa crta.
Bilo bi pogresnokad bismo srediSnjicuupptrijebili
kao mjernicu (sl. 19). ova se ne smjesta u sDjer
Sralure (sl. 20) jer se dovoljno ne isti6e,nso treba
da sijene smfuru pod kutom koji je bliti pravom.
Na to valja paziti i kod kota polumjera (sl. 21).
Isto se tako mjernica ne stavlja u brid prcdmeta,

z2l

i
l

t5

l0
l5 Medusotrno klj;anje

mjcrnica

t7
izbjegalrl,i

t8
16, 17, r3 Koiiranje neodrcdenihprijclazr

,,$41@"fu.

i
(
t

T
21

F
S

p
t,
R

f
E

22

l-

l.

1
23

(!

2,

26

21

19 Mje.ni.u ne moze zamijeniti nilrakva drusa crta

20 Mj.fnica se ne stavlja u smjer Erafue - 2r Mje.nica
kole !.rtijusa lreba da jasno krizn ifafuru - 22 Brid i djemica ne smiju pasti u isti pravac - 23 Kole se De
unose u Dolja izmedu 90'-120"i 2?0'-:100" 24 Djmenzije slrclj.!
25 smjcr poteza za strclice - 26 LoSestrelice

nego odmaknuta od njcga za normalni razmak paralehih mjernica (sl. 22).

Kote olklonjene ulijevo od vertikale nezgodne su
za aitanje. Zbog ioga se po moguinosli micrnice
ne stalljaju u Srafiranopolje jzmcdu 90' i 120'i
2 ? 0 ' i 3 0 0 "( s r - 2 3 ) .
6.23 Strclice
St!li.e odreiluju odlkle dokle setc kota. Doseg
kote mora biii jasan i na slabo kopiranoj kopiji,
222

pa se zbog toga izvlaae stfelice tu-sem i u crtdiEa

izr.dcDim olovkom. Strelice su za svaku koiu sup r u r n ^ B s m . ' , r p . n e q m i t u D - e l a - . 1 .l o m o ; . u
mjernu crtu ili brid. Prostor izmedu krakova po.r' I j.. a t. \. pr-\'iino posl'zavd irvlai.njpT
stfclica odgovarajuiim perom. Manje se strelice
iz!lrac kotir pcrom, a vea. redis-perom ili iui-perima. Na svakom kotiranom crteiu ima mnogo
s i r e l i c a , p a j e v a z n o d a b u d u l i j e p o i z v u a e n e .D i
menzije strelica zavise od nazivne Sirine crte; za
: r . r c r t , b i l i e i . r r c l r " e v e a e .a z a u i n c r r e m a n j e

3t

(sl.2). Poveiana strerica s izmjera.na predotna

j na sl. 24. Smjer poteza pri izvlaienju strelica
jedan je od predoienih na s1. 25- Na sl. 26. prikazani su p mjeri iestih nevaljalih strelica kakve
se ne smiju izvraaiti za potrebe u kovina$tvu.
Normalno ireba strelice smjestiti unutar mjemice
(sl. 2?). To se aini i na nizu landanih kota, ako ima
dovoljno mjesta (s1.28). Kod uskih koia, edje izmedu st.elica nema dovoljno mjesta da se upise
broj s oslarim podacima, dopuiteno je stavljati
strelic s vanjske strane (sl. 29). S vanjske strane
stavljaju se strelice i kod vlikil kota u sluiajevima kad bi se strelica k rala s bridovima (sl. 31)
ili kad bi se morala smjestiti u Srafirano polje

{sr.20).
Ako na nizu nema uskih kota u jednom pravcu,
tzv. lanaanih kota, mjesta ni za strelice, moeu se
unulralnje strelice zamijeniri punom toikom u sjecistu mjernica i pomoanih mjemih crta (s1. 30).
Vanjske strelice ne mogu se zamijeniti toikom jer
jednom se mora doai do slobodnog prostora za
smjestajstrelice.
Strelicu ne smije krizati puni vidljivi bdd predneta jer bi bila nejasna.Ako se ne moze snjestiti
na drugom mjestu (kao u sl. 3l), valia prekinuti
puni b.id da ne bude dvojbe o doseukote (sl. 32).
Sve su druge c e tanje i mogu krizati strelicu bez
opasnostiza jasnoau dosega.Isto se tako sirelica,
po mogu6nosti,ne stavlja u Srafiranoporje ako se
to moze izbjeai (sl. 20).
Kod visinskih kota za betonsketemelje upotrebljava se umjesto strelica istostrani;an trokut, visok
oko 8d, s pochjenom desnom polovicom, i romljena pokazna crta. na koju se upise visina 'i m
(sl.33).

ru4

6.24 Brojke
Brojkc korr odreituju vliainu izmien, a pisu se
tchniakim pismom pod kutom od 75'prema mjc.nici, Velri ia broj(' zrvi"i od n8zrvneaiflne cne:
iznosi 4-5 d, ali najmanje 2,5 mm. Za crteze po
kojima rade varioci minimalna visina mora biti
vcaa jer ti ladnici obiano nemaju normalan vid.
B r o l , \ i k o l a . k l o i s r . e l i c e ,i s p ' s u j u s e i u i e m i n a
cf.ezima koji se izraduju otovkom, da kopije budu
nitke. Sve brojke kota u jednom crtezu moraju
biti jednake visine.
Sve kote na crteZu moraju se dati iitati odozdo i
zdesna, a ne da se crte; mora okretati na sve
strane. Za kose koie je veflikala Sranica za smjer
r.rpisivanja: na mjernicama derno od vertikale pisu
se brojke s desne sirane mjernice, a lijevo od verl.ikale s lijeve strane (s1.34). Srafirano polje od 30'
nezcodno je za upisivanje i aitanje brcjki, pa valja
izbjegavati smjestaj kota u polje izmedu 90" i 120"
i polje izmedu 270" i 300". Neki strani standardi
propisuju da se u tom polju unosi kota kao da je
v c f l k a n a , n o p r e n ! n a l e m s , a n d a r d u u p r s u j Ps e .
prema sl. 34, toino po granici vertikale. Prema
tome ae brojke s obje strane vertikale biti pisane
suprotno. Ako je predmet takvog oblika da se ne
da jzbjeai kotiranje u nezeodnom polju 30' od veriikale, kotira se po granici vertiksle (s1. 35). Kod
kola kutova horizontala je ermica za smjer upisivanja brojki (sl. 36). Brojke kota iznad horizontale
upisuju se u smjeru k sredistu, a ispod horizontale
od sredilta; npr. koia 90", unesena iznad ho zontale ili ispod nje, bit 6e suprotnog smjera.
Ako nema mjesta da se broj upise izmedu strelica,
pi3e se gore udesno (s1.37). Naeib od ?5'ostaje isti

7ffi

ru,ruv4
t-_

__i_r-

"T
!nr

2e
F-

L
30

,rm
-Tr-ff*
27 (liieno) zB (Iiieoo dolje) Normalno se strerice siavljaju unutar mjemLce - U loore u sredlni) Kod uskih se
kota stavrjaju strelice s vanjske sirane mjemice - 30 (desho)Ako nema mjesta za strelic, mogu se lnulrasnje
zamijeniti loikom - 31, 32 Brid ne smije sjeai streljcu - 33 Kotiranje visina betonskih tebeua

223

Tr
-{,*t---l

36

34 Desno od vertikale piiu s. brojevi zdesna, a lijcvo s lij.vc slr.lc

35 Za kote pod 30. trLij.ro od vertik.le
ova je g.anica za smle. uprsivanla brojaka - 36 Brojke kotc kuta jznad horizoniale smjeraju sfediltu, a ispod
h o r i z o D t a l eo d s r e d i s l a

kao za broj izmedu stieltca. Mora li se odsiupiti

od tos pravila za smjcstaj broja, upisuje se edje
ima sloboalnogproslora, ali se broj veze s mjernicom pomoau pokazne crte (sI. 11). Pripadnost broja
mjemici isiiae se punom toakom, koja se takoder
uaini tusem (sl. 39).
Kod skraaenih koia trcba broj upisati sto blize
sirelici da ne bude dvojbe o pripadnosti, i da skra.enje dode do izrazaja (sl. l3).
Kod !.:e p-rdlelnih kota brojk" se unose naizmjence lijevo i desno od srediSnjice, a ne potpisuju
se jedna ispod druee (s1.38). Tako se jasnije istakne
pdpadnost brcja mjernici i teze dolazi do zabuna,
osobilo kad se mjernice ne prekidaju.
Izraduju ]i se po istom crte;Lr razlidite velitine
nekog proizvoda, korira se slovima, a vrijednosti
za pojedinu veliiinu navedu se u tablici istog crlF," I L :9). Z. rakvo kol'rrnje upolrcbl rvrju
"e
mala latinska slova, a velika samo za one veliaine
koje se uvijek oznaauju velikim slovom, i1i kad
r . s u d o ! o ' j n " s l o v a m a l e r b e c . d c . P - p p o - u a u j es .
da se i kuiovi oznaiuju latinskim slovima uz matemaiiaku kraticu za kut je! mnogi radnici ne
poznaju grika slova.
Izlodi li se neki predmet u dvije veliiine, dopu!ieno je brojcve druse izvedbe staviti u zag.ade
pokraj osnovnos broja ili povrh njesa (sl. 40). Veliiinc koje nemaju broja u zasradi jednake su za

Brojke kota ne smiju biti krizane nikakvom, pa ni

najtanjom crtom, a kod viseznamenkastih brojki
nc smiju znamenke biti odijeljene sredlsnjicom ili
bilo kak!'om crtom jer bi blojka mogla postaii nejasna. U takvim sruaajevima prekidaju se sve cfie
koje bi k Zale broj (sl. a1) ili lasl,avljale znmenke
(sl. 42). To vrijedi i za svaki drugi znak i iekst koji
se ispisuje na crtezu.
Brojke kora aija izmjera izuzetno ne odgovaia nacllanoj duljini potcrtavaju se 3irokom crtom da se
radnik upozori na tu nepravilnosl (sl. 13). U!'ijek
je njcrodavna kota. Takvi sluiajevi nastaju pd
naknadnim izmjenama u toku rada kad c d nije
jos kopiran. Na prekidu dugaikih predmeta brojka
lakoder ne odeovara onone Sto je nacriano, ali se
r,r brojka ne polcrtava jer prekid vea upozorava
da nacriano i koia ne odsovaraju. Izmjene kota na
vca kontroliranim clte;ima, kad su kopije vea odaslane u Fogone, ne smiju se provodiii brisanjem
prijasnje brojke i upisivanjcm nove. Prijainja brojka prekri;i se tako da oslane vidljiva, a pokraj nje
sc upiie nova brojka i u k.u;i6u iznad nje stavi se
rodni broj izmjene b.ojkom ili slovom (sl. 44). Pod
tim isiim rcdnim brojem kralko sc opiSe izmjena
u za to odredeno polje sastavnicc, uz datum i potpis osobe koja je dala nalog za izmjenu. Ako u sastavnici nema vise mjcsta, pisc se iznad nje. Takvi
slu''ajN' nas.ju k.d se polk'adp Fre:ka i ona "e
naknadno opazl. Da se sve ne crta nanovo, provede

Jr

pr

Nt

!o:

sil
K(
37

38
37 u nedoslatku mjesta upisuje se broj eore dsno -

224

38 Elojke

se unose desno i lijevo od srediinjice

Izz

69

TC

50
5'

t250

4l)
39 Razriiite veUaine po istom clte4u koti.aju

se stoviD

40 Kod dvije izvedbe korila se dnga b.oje\ama u

42

I l--------1"=1r------l
44

,.+J

,/\

t-l

{r Brojke ne smiju bfti krizane sikakvom crrom - 4 Viaeznamenkastab.ojka ne mije biti cdijljena _ 43
Al<onacilana i kolirua velidina ne odgolara, putcrtava sc brol kote - 44 timjene koti kontroliF;ih crteza _
4 5 M l c c e k o J es c m o r . j u l o r o o d r 2 a i : s l i c u s e o k v i r o m

se ispnval< da opisani naain, a vrijedi crteZ s nor.ijim datumom ispravka. Potpis je potreban zato da
onaj koji nareduje izmjenu snosi i odgovomostjer
neovlastenaosoba ne smije mijenjati kote prema
svomenahodenju. Svaka takva izmjena mora se
plovesti na origiDalu, svima treba odaslati nove
kopije,a stare ponistiti.
Neki okvirom istiau one kote koje se moraju toano
odrzatiili koje mora bezuvjetno kontrolirati tehnidkakontrola. Za kontrolu je mjerodavna kota s
tolerancijom,a takvo oznativanje ima vile smisla
pri toanijim netoldranim mjerDa za razliiite
hontaze, npr. za udaljenosti traanica kod prenosila (sl. 45).
Kota u zagradi (sl. 60) samo je orijentacijska i ne
kontmlila se.
Iza brojeva koji obrnuto nitani daju drusu vrijednosi treba staviti toiku da kota bude odredte[a. To
subrojevi: 6, 9, 66, 68, 86,89, 98,99 itd. Iza brojeva
69i 96 ne treba toike, jer ne mozedoi do zabune.
$ TE1iNICKO

CRTANJE

Pri unoSenju m.iera ne beba pretjerivati u tolnosti.

Rijetko se unosedecima.Ie.Brojke se kota zaokruzuju na pame brcjeve, na 0 ili 5, a za ve6e predmet na 0, npr. 120,80. Molaju Ii se unijeti decihale, cijeti i desetinski brojevi pisu se jednako
visoki, a odjeljuju se decimalnimzarezom,npr. 12,5,

6.3 ZNAKOVI ZA KOTIEANJE

Po JUS-u se znakovi za promjer, poluir i kvadrat, kao i slova za oznalu vEte ravoja, stavljaju
ispEd broja, a svi ostali znakovi {tolerancije,
maks. min i sliano) iza broja kote.
Sva slova uz broj kote jedmlie su nazivne visine
hao i visina broja kote (sl. 46). prema rcme ce
veliko slovo, broi i kosa crtica znatra za ploEter
biti iste visine, a mala slova ?/t0 od te viside. KruZnica kod znaka za prohjer i znak za kvadrat obi225

nu l-

-n'o*

-l

l- **'

l-

F2r/,',idj

1t-.'-'-l

t0

/a\
{ .' I
rG Prirjesci kota nnosc sc ispred broja
lt Kut od 180" gr!!j.a jc za kolin.jc
Dromjera i polumjcr! - 18 zDrk
r! slrr\a se kad sc kotira promj.r pfojicnrn kao crla
49 ZDak O stallir se u kru:nicu lod skuaene kotc
- 50 Istiae li se klad.atni oblik j.dnorr koiom, strllja se znrL fl

ano jc visine kao malo slovo. Znak za polumjer

R bit ie isie visine kao broj, a znak r samo 710 te
visine. Ako se uz broj kote pilu neki podaci u dva
reda. )rpr. kod brojaanih tolerancija, on.la su ti
podrci nesto manji od visine broja kotc, pribrizno
visnrc lnalih slova.
Zaobljcne su plohe veainom tuinc ili kruznc, pa
l " k \ " i r . b a 1 ' o t r . r r :p r o m . . r o m i l r p J u * , e r o r
Granica je za kotiranje promjera i polumjcra kut
od rB0". Neka mjera kotifat ee se kao pfomjer kad
Jo. 1 moze mj.ri" drjare.ar. a ro ji ako joj jF
sredisDji kut leai od 180'. Porumjer sc kotira do
ukljuaivo 180' (sl. 4?)- Ako je tijelo kuglastoe oblika, a predoiuje sc jednom proiekcijom, trcba isprFd b.oia ro'r n.pisi , uz zrak I pr.* e. i .j e a ) k u s l a " ( s 1 .a 7 ) , a k o j c v e i a o d p o l u k u s t e .K o d
manjih l.tas1ih oblika koiira se samo poluhjer

(sl. s3).

U kotiranju uvedeni su znakovi za promjo

!,
kvadrat Ll i poiumjer r.
Znak za pronjer je mala kru;nica, presjeaena criom pod kulom od 75" prema mjarnici, a aita se
,li( prcma sliinom erikom slovu. Slavlja se kod
svake kote krdne plohc kad se ona projicrra kao
ota, a i koiira se u takvoj projckciji, iako u drugoj projekciji Doze bili vidljiv kruzni oblik- Znak
za promjcr ne stavlja se za one kruznc plohe koje
se kotiraju u projekciji sdje se pojavljuju kao

h t u z n i c e ( s 1 .4 8 ) . l z u z c t n o s e s l a v l j a i u k . u z n i c u
rho se promjer kollra skraaenom kolom (s1.19).
Zr.,kzd k! 'or, l u.p,alrr xlror''r lFzpoprp:n'
crlc. Stavrja sc kod onih kladrilnih
ploha kod
ko.jih se jednom kotom zeli istaknuti klrdratri
oblik predmcia (sl 50). Kotira li sc istj oblik sr
d!ije hoie, ne s1rlijr se znlk za ltv.rdrat(s1.51).
Ka.t se kvadrainr ploha projicira s.t dvijc ralne
plohe (s1. 52), nozc se kol.irati pokaznom crtom, ili
b o l j e u d . L r s o j p f o j c h c i j i . a k o j c t i n n c f t a n a -T o
j c a e s t os l u a a ] k , x l v r e r e n a i r u i n i h k o l a .
'.Z),k /a p.-r-.Ise
Z n - L ' p o l u r n .I, l , . ' .
nc siavlja alo ne posl.oji mosuinosi. nesporazuma
ili krd jc sr-"dillc irolirano.
t < o i . tp o l u m j e f a i m ! s a m o j e d n u s i r c l i c u , s m j e l r e n u
p.
.!.p .7i\ . tio.ro,J .L.lLtl"!n-, '- s.]nf
skc slrane lulia. mje.nicu. koja mofa p.olazili srediilc'n, i broj sa znakom r. Drugu s|Iclicu nado'l a sr-d:
( r ;l) O o ro o/n !(ut. t. .z:.m
.
rho j-" sanostahlo, r kratkom pomodnom okomitom
cfticom ako jc na sf.dilnjici (sl. bJ). Ako se nalazi
u sjccisiu sredi;njica (s1.s1), ne lfcba nlkakve daljs i l n i p o l u m j r i n r c f l c t u k o j i b i b i l i n e j a s n ii g d j e
ncna mjesra da sc oznaai srcdi;tc. njernica i srreli!a. kotiraju se s!,ro brojeh i znaltom uz zaobijefjf (sl. 5a). Taj broj sa znakom piie se ncposredno
52

l.

ao

L<

r:

'

lji

:
J

t1 Znak se nc stavlja kad sc kvadratn. ploha kotira s d\ij.

plohe
kote
52 t<Dso lrcdoa.n.
kudralne
mogu se kotirati pokazrom crtom ako nema druge lrojekcije
53 Eleherlii holc poluhjera i oznaaivanje srediita

226

li

58
64
55
56
5?
5,t Sitni polumjeli kotiiaju se sMo brojem i aakom - 55 Srediste se ne ozDaEujekod malih polumjera na crlezu - 56 Sledisle se ne odaauje kod velikib polumjra - 5? Lomljenom kotom upozorava se da le srediste na
sredisnjici - 58 ALo je s.diste izvan srcd'Snjice,kDtira se i njegova udaljenost

polotaj
uz zakrivljenje i uvijek za hodzontfii
c eia. Kod n*to vetih lukova, ali kod kojih nema
mjestaza upisivanjebroja, ne oaaiava se srediite,
ve6samostrelica i mjernica, koja se prcduzi, pa se
na tom prcduietku upise bmj sa znakom (si. 55).
Za veliainu kote polumjera mjerodavnaje njegova
veliainana crtezu i upotrijebljeno mje lo crtanja,
a ne vrijednosi broja. Nomalno kotiranje, s oznaaenimsredistem,mjernicom i strelicom, izvodi se
ako je veliiina na crteill iznad 3 mm.
Sredilte se ne oznaaujeni kod velikih polumjera
kad pada izvan c eUa,pa ni onda ako bismo morali vuti mjernicu dalko (sl. 56), odnosnopreko
mnogih ostalih crta. Kod takve kote dio mjemice
uz strclicu mora smjerati k srcdistu, pa kad se
produti i nanesevrijednost kote u mjerilu crteza,
nora se do6i toano u stvamo srealtte. Ako se u
tak!.u slutaju Zeti istaknuti da sredi:te le;i na sre".
diSnjici,lomi se miemica prema sl. 5?, ari dio uz
strcIicu mora opet smjrati k stvarnoD sredistu.
Ako srediste luka ne lezi na sredianjici, a pada
izvan c*e;a, opet se kotira lornjenom kotom i
navedese udaljenostsredistaod srcdiinjice (sl. 58).
Prostomi crtezi kotiraju se da mjemice budu paralelnes dimenzijamapredmeta,a ove su najne:6e
laralelne s bddovima i srediSnjicamaprcdmeta
(poglavlje5, sl. 26. do 30).
Koiiranje treba izvrliti odredenim rcdom. Ako
konsiruktorunije poznat tehnololki posiupak proizvodnje,treba se drzati ovih uputal
Najprije 6e se unijeti gla\4re mjere predmeta u
snieru dutine, Sirine i visine (sl. 59-1).Kad su te

mjere koje karakteriziraiu predmt unesene, kotiraju se ostali sitniji detalji koji nisu toliko bitni
(sl. 59-2).Taj red kotilanja Dije vidljiv iz dovrsenog crte;a (s1.59-3), a1i tim rdom valja unositi
U konstrukcijskim uredima aestose kotira prev$e
i kotama istiiu na jednaki naain lunkclonalne i
qpprednemjere. Railnici i kontrolori na radnom
mjestu u poduzeaune znaju koja kota je danje
vazna, pa ako je navedena u crtezu, nastoje je
i odrzaii.
To aesiodovodi do tesko6au proizvodnji je! radnik
ne moie oddati sve kote prema crtezu, pa razbija
sebi gtavu i gubi vrijeme kako da udovolji crtezu.
Pritom iesto gdjeii i kvai cijeli pledmet. Razjasnimo to primjerom na sl. 60.
Trba kotirati nosaazupaanikaprema sl. 60. Tol.adcija lirine apaaika Davedenaje na crtezu. Zanemalimo za ovo razmatranje promjere, a p.omatrajmo samo duzine u vezi s funkcijom i jasno6od
za obradu.Slobodnemjere smiju imati gleEku p!opisanu standardom,uzmiDo t 0,1 rnm.
Cesto lanaano kotiranje prema sl. 60.b ne6e biti
dobro je! oddi li ladnik sve mjere u dopustenom
maksimumu,izlazi 10,1+ 5,1+ 15,1+ 8,1 :38,4, a
ukupra mjera smije biti 38,1.Tokar mora razlldsljati o mjerama da bi sve uskladio.
Koiiranje prema sl. 60.c za tokara je bolje jr kote
nisu lanlane, ali takvo kotiranje ne zadovoljava s
gledista tolerancija. Nedostaje lunkcionalno najvaZDija kota 15. Ona mo;e biti izvedena sa 22,9
(min) - 8,1 (max) : 14,8,a zupaanikima minimal-

59 NajpriJe se unose 8la!4r, a onda sporedne kote

:,.,,::

E
t

15 iti

55
1<
5
< 1100 >

15_q-

145

ts

',1;
-

3a

38
60 Treba razmisliii kako kotirati da budc udovoljeno zahlj.vima

nu mjeru

u,B, pa se u tom sluaaju ne moze

Kote prcma sl. 60.d kombinacija su kota prema

b i c. S sledista lolerancija takvo koiiranje ne zadovorjava. Ne samo da kora 38 ne mora biti jednaka zbroju pojcdinaanih koia ncgo io isto vrijedi i
za kotu 23 (15 8) i ponavlja se sruiaj pod bDakle, prema dosad navedenim sluaajevima, b, c i
d ne ,adovolja!aju jer otezavaju ptoizrodnju. rek
je kotiraDje pfcma c ,spravno s obzirom na pravila
kotiranja, jcr
f u n k c i o n a t n ek o t e ,
a posljednji nckol.ifani dio preuzima na sebe sve
moguenosii izvedbe srobodnih duzinskih mjera tc
nc moze doai do proiuslovlja, a ni bilo kakva mog u o ' / v ' J ' n i h o u : n . 1 e s - . r a f u n k c i . ,. o . . i " .
No i tom naiinu kotirania ima prigovora. Na nekoiiranom dijclil i.eba izvesti navoj, pa tokar i
koDs'.ruklor mora.lu zDati duzinu s kojom u ovom
sluiaju moraju raiunaii. S druge shane, radnik ne
smije nilla raaunaii. nego samo oailavaii.
Z a t a k v c s L t r a a j e v ep r e d l a z u n a j n o ! i j i a v i c a r s k i
standardi pomo6Du, odjentacijsku i ncoblezatnu
mjeru prema sl. 60. f, navodeii je u zagradi. Takve
koic (11zagradi) ne mogu biti obvczrine ni za proizvodnju ni ze liontrolu, Le pruzaju samo;eljenu
inlormacjju dr raiunanje ne bude potrebno. Od

proizvodnje

laklih kota ne zahiijcva se nikakva toanost, pa,

r r z u m i j e s e , n i t o a n o s ts l o b o d n j hm j e r a .
Taj jcdnostalan slutaj dokazuje da razliaito koti...-tc mo/p r'!i r,1. n
f o L r r b n ep f o b l P m "u p r o i z vodnji i da ispravno kotifanjc nije iako jedno. r\no kal.o lu n'r Drvr p Fl Lli"slo jzSlFd:t.
Krko da se ta naicla p.ovedu u praksi?
U p . r n o j , L l i . e r z o 5 r : , \ .l . o . - z , o - u m i c ' u n a
pfcdmelu koja je najnrnje vatna 1u kojoj radnik
nrote poerijeiiti na I ili -, k.rko bi bcz lelkoaa
o J . r - o d , u g e ! a z r r l . m J . r e . \ ' l r r . n L 1 1 k ! r hd j j e
l o \ a i s p a d a j u p o s t u p k o m o b r a d e ,n p r . u s l . 6 1 . d u ,inc svornjakaobfadivanihs jednc i s drugeslrane
na ispravan promjef i du;inu od sirovinc odrezane
na toanu ukupnu mjcru. U ion slLlaaju j koia ,x.
suvilna. Kod vilice na s1. 62. vatna je unuiralnja
' l - l r n - . m e d u l ' " a < o v 1 ,o " r r l e s u k o r e - . n j c v a ; n e ,
dok su suvisnc kotc,x(, koje 6c ispasti obradom
d u : i n . r . T e k o t e , x ( b i l o b i p o e r e s n ok o t i r a l . i j e r
bi im radDik dro slrliie veliku vatnosl, pa bi noAao pogri.jesiti kod vaznije koie- Kod ploae axbxc
' 1 " 1 .L . 6 3 n - . r i : , r . J ' . r k o ' j p._lrnlcsu
p
f
o
v
r
t
a
va;nc udaljenosli
od klajel'a lima,dr( i
'dr(, dok bi uz navod kote ,x( radnik mogao dr;ati
loino njere ,dr( i ,x(, a pog jeiiti na ralun nji
hove loinosti kod .aivaznije koie,e(. Bolje je da
sc Lola ,x( ne navedc, pa 6c toinije odrzati kotu
62

I
-t

)x .\
x/v

61

61 63 U rlic;nm

228

lrcra

izosiavljlli

helunkcionalne

mj.rc

da bi radrik

odfiao

one koje !u

\Jtnije

!e(, a kontrcla ne moze pratiti toanost kote,x.

po p.opisima slobodnihmjera ako na cltdu uopte
Izostavljanjemnefunkcionahfh kota,x( uklanjaju
se mnogi sporovi zboe nerazumijevanja funkcije
predmelau proizvodnji i u kont.oli, a konstruktore
sile da ne nabacuju kote, vet da razmisle o vatnijin i manje vazrim mjerama te da ostavemoguanost grcsaka u proizvodnji kod onih mjera cdje
takve greske nete sprelavati lunkciju i katkada
wrokovati Ska$ predmeta.
P.ema vaznostitreba kote razvfstati:
1 - u funkcionalne
2-usporeddel
3 - u poFotne i orijentacijske,
a svaku dalje opet po vaznosti u sklopu na daljnje
stupnjeveu pojedinot skupini. Naiva;nije tuDkcionahe kote imaju za dosjed tolerarciju navedenu
simbolom,katkad odmjelama ili navedenim dmF
m'Dom, odnosno maksimumom. Ostale funkcionalne kote podlijeZu tolerancijamaslobodnih mjerd. i 10 su funkcionalnekore drugogareda.
Sporednekote odrcduju oblik, veliainu i polo;aj
prFdmetai n-eEovihd,jelova,te nisu vaine za
funkciju predmeta,ve6 npr. za tvrsto6u. I tu ima
koia razliaitih vaznosti, pa i}l prema tome treba
svrstati u skupine prvog, drueoe, treteg reda. Sve
to olaksat 6e ispravno kotiranje i pomoti kvaliteti
crteza.I t mjere podlije;u tolerancijma slobodnih

.J

Pomoenemjere sluze za inlormaciju i instrukciju,

raaunaDjetih mjera nije potrcbno,a pomazubrzem
snalazenjuu proizvodnji. Stavljaju se u zagrade,
pa ne podlijetu nikakvim toanostimaili kontroli.
Ako se detaljiranje izvodi u sastavnomcrtezu,vuku
se kote za svaki predmet zasebDo,tj. medusobno
odvojeno,za svaki predmet na svoju stranu (sI. 64),
.pr. za jdan ispod sredisnjice, a za drugi iznad
nje. Isto se tako odvojeno kotiraju unutrasnjost i
vanjski dijelovi predmeta (sl. 12).
U pojedinim sluaajevima nisu dovoljni za kote
samo brojevi. Kod tlaine opruge treba navesti na
kakvo se stanje kota odnosi: destlaaeno,ili stlaaenosa. . . kp, a u to treba navesti broi punih zavoja (sl. 65).Ako neka mjera ne smije prkoraaiti
naznaaenuv.ijednost, napiSese iza broia ,maks.,
a ako ne smije biti manja, 'mir..
Kod nestandardiziranihvijaka treba uvijek kotr
rati mjerc prcma sl.66, tj. posebdovisinu svornjaka i elave, a posebnoukupnu duzinu, du;inu
navoja i zavrsetak.Zljebovi se uraaunavaju u duZinu navoja jer se matica mozeuvijlatl pleko Zljebova, a visina, promjer i polumjer tlijebe kotiraju
se opet zasebno.Koniani ili kuelasti zavrletak uratunava se u ddinu navoja.
Utori za pero u osovini i elavini kotirsju se s tolerancijama (prma DIN 6 885),a s obzircm na razliaite naaine njihove izradbe treba uz duljinu kottrati sve kote prema sl. 6?.
+625-

F-r--'+

i;)

64Punih *@Jo

i
I
_l

66

64 Kote pojcdjnlh pledmeta unose se odvojeno

65 Kotiranje opruge - 66 Kotileje specijalnog vijka s konranim svlsctkoh
67 Kotilanje utora za pe.o u vratilu i Ctaviai

229

10

68

69
68, 60, 70

Prema odabranoj osno\i

6.4 OPEE SIIJI'RNICE

6.41 osDova za kotiranie
Unoscnje mjra mora se opaenito provoditi sa stajalista:
- tunkcije kojoj kotirani predmet lleba da sluzi,
a 1() se slediilc ispoljuje lunkcionalniD, ugradbenim ili prikljuanim kotamaj
projzvodnjc, da se na bazi crteZa tchnolo;kjm
posiupkom prema ploizvodnim kolama izradi
predmet jednostavnim oijlalanjem Djcrl];
- konirole. da se moze provjeriti loinosl izvcdbe,
a za to sluzc kontrolnc kote.
Prcma tomc, u naaeiu postoje iri vrsic kota: funkcioDalDe jli ugradbene, proizvodnc i kontrclne.
Prcna funkciji predneta koju on ima u sklopu i
pfema naiinu primijcnjcne proizvodnje, posloje
uvijck neke povrsine, vaznijc od dfugih, a kojc su
oslonac za taj predmet. Takav oslonac postoji obi
ano u snjefu drije od tri dimeDzije predmota:
duzine- Sirine i !isine.
Zbog l.oga ireba za svaki predmcl. odab.aii 1.aj
oslonacj osnovu ili ishodisie za koli.anj, pa sve
kote unositi tr zalisnosti od odabraDc osnole. Kao
osnova mozc se odabrati:

srcdiinjica

ili srediste, napose za izmjenljive

pov*inc l<oje se na predmctu prve obraduj'.l

ili koje su najbolle obraalene; to mogu bili radne, ieonc, sudarne Lli dosjedne
l-' l-z"ir od 1, o nore. Iunsiru\ror pravr p"oraiur.
r radionicr obradujc predmct. Pri zac avanju
p r , L J _ - r 1 1 r ' p n F n ' r - r L t c k o n ) n a . j p r i l es e o z n a i c
!c osnove, r zatim p.ma njima ostali podaci za
ob'adu. Zgodno je da sc na crtetu odabrano ishodiSlc oznaii kraikom debelom crticom (s1. ?1) i
1 i ) n cr a d n i k u p o z o r i D a n a j v a z n i j i d i o p r e d m e i a .
C. /l i o j. k^r r.n. pre-a odrbrrnoj o.novrprikrzano za isii predmet na slikama 68-70. Na sl.
68. odabranc
srediihjice provrla A,
na st. 69. soDja povrSina B i boana C, pa su sva
udrljenja kolirana od odabrane osnove. Na sl. ?0.
niic odabrana nikakva osnova, pa sc od predmeta
Silnetrii.i diiclovi prcdmcia imaju svoju vlastitu
s f c d i s n j i c u . n p . . p r o v r l i . u l o r i . i z r e s c i , n a s l a v c ii
s l i a n o .N j i h o v p o l o Z r j k o t i r a s o u v i j e k s u d a l j e n o slima tih $cdiiniica ocl odabranc osnove za kotirrnje, a ko1.enjihova oblika opcl se vetu za njihove
sredisnjicc (sl. ?1). Takvi dijelovi tvore u neku
r u k u p o d s k u p i n ek o i a .

-rT

71
7 l S i m e t r i a r i d i j c l o \ i ra Dredmetu l<olif.ju

230

s e u d a l j c n o s l i n : . rs \ o j j h ! r c d l a n j i c r zamijeniti sDdrcdnima

72 Glavnc mjeie nc sDriju se

t.

Glavne mjere predmeta ne smiju se zamijeniti

nanje va;nima jer su u tom sludaju zavisne od
.nedumjera. Netoanosti pojedinih mjera zbrajaju
se, pa zbrcj svih ercsaka moze biti veai od dopuStenog odsiupanja. Zbog toga ireba kotirati uvijek
o d o d " b r a n e o s i o v e . k o i a z a v : s i o d f u n k c i J ep r e d meta (s1.r2).
Duiinske kote moeu biti po svone smjestaju: lanaane, paralelne i kombinirane.
Lantane kote (s1. 73) p.edstavljaju niz povezanih
koia u pravcu, a primjenjuju se kod samostalnih i
nedusobno nevezanih diielova predmeta. Kod vezanih dijelova predmeia koji se u iadu oslanjaju
na druge prcdmete i kad se mora mjeriti od neke
osnovne povriine (sL ra), ne snije se pdmijeniti
l a n . : a n in " i ; 1 k o r ' r a r - a P r i s v a k o m m j e r e n j u n a -

6.42 Kotiranje za razliaite naair obradbe

Da se izradi Dki predmet, postoje raziiaite moguenosti postupaka.PoZeljnoje da se odaberenajekonomianija moeu6nost,a za to je potrebno veliko
iskustvo. U pojedinaanoji u maloserijskoj proizvodnii postupci su opeenito zbijeniji i izvode se
.r,o.e\ima ' alalima koji imaju op6u namjenu i
mnogostruku primjenu. U masovnoj proizvodnji
upotrcbljavaju se umjesto opaih strojeva stroeo
specijarni(automati),umjesio nomalnog alata specijalni, a umjesto Bablonanaprave. Sve te moguenosti utjeau na izbo! naiina kotiranja, pa prema
njima konstruktor razraduje planove.Za svaki naiin treba uoiiti bit postupka te kote unositi onim
rcdom kako ih radnik treba u proizvodnji. Svaku

73

74

9 f-i1

l;i!

77

?3 lanaano koiiranje - 74 Laniano kotjranje odgovam kohtroli, a nije dobro za proizvodnju - ?5 Paralelno ko_
tiEnje odsovara pioizvodnji, a nedostaju podaci za kontrolu - 76 K@tinuirani prijelazi dobrc se kotiraju pa!alelnim kotama - 77 Kombinjrano kolirdnje najbolje zadovoljava zahtjeve pmkse

siaje neka ereska, a pd lanianom kotiranju te se

creike uvijek zbrajaju pa na kraju ne odsovara
ukupna mjera. Inate takvo koiiranje odgovara konParalelne kote (s1.75) sastoje se od viie pojedinaanih kota, mjerenih od jedne ili viie liksnih povrSlna ili toaaka. Prikladne su za mjerenje u proizvodnji jer te komad blti toaniji, buduti da moze
nastati greska samo jednoe mjerenja- Nisu dovoljni
podaci za kontrolu proizvoda, osobito ako je odabrano samo jedno ishodilte, kao u sl. ?6. Takav
nadin koti.anja prikladan je za predmete koji kontinuirano mijenjaju svoj oblikj inaae je kotiranje
do mjernica izuzetan sluiaj i normalno se tako ne
U prak"i * po.tr\l'aju n'r Lrtez i zahtjeli projzvodnje i zahtjevi kontrole proizvoda, pa se kotira
k o . r b i n i r a n o . l J d j e l o m r c al a n i a n o . a d . e l o m : ( Fp a mlelno (s1. ??). Lanaano se kotiraju one duzinske
mjere koje ne uijedLl na lunkciju prcdmeta, a paralelno mjere, po kojima treba mjedti jzradak u
proizvodnji.

fazu rada trcba prcdvidjeti i za svaku unijeti poZa razliiite postupke postoje razliaite kamktedstike na kojima se temerji nanin kotiranja i izbor
osnove za kotiranje.

6 . . 1 2 1K o t i r a n j e
skidanjem

pri obradi
strugotine

Tim najaesdim postupkom obrade daje se oblik

predmetu skidanjem suvisnoe matedjala u obliku
strueoiina. Suvisak matedjala mora biti Sto manji
jer 6e onda i vdjeme lada biti manje, a proizvodnja jeftinija; no ne smije biii premalen da pojedini dijelovi povrsine ne bi ostali neobradeni.
Gibanje alata ili predmeta pri ob.adi skidanjem
sirugotine moze biti pravocrtno lli kruzno. Uz pravocrtno eibanje izvode se postupci piljenja' turpijmja, blanjanja, dubenja i stnno, a uz kruzno
gibanje postupci uzddnog i popteinog tokarenja,
v.ranja, izrade upucta. ruvrlavan'a. Ia2onirenja,
zaobljivanja, urezivanja tljebova i navoja, centri-

231

78

_,
78 Izbor

80

7S Za jcdnosirvne roLacijske oblike (!aljak, uv ) dovoljosnotice ovisi o sLmetrianosti predmeta

80 Uz sredilnjicu osnovi,n za kotifanjc jest povrSina koja se lrva dovrli
ne su dvjj. koie

liiitih valjaka trcba odredili prema posiupku proizvoclhic sv.hi valjak s dvije kole (sl. B0), npr.
za unutrasnic promjere vrta se najmanji provrt
kfoz cijeli predmci (kota,a(), zaiim pfovrt sredrjcs promjera u koriranoj durjini (b), a na kraj'.r
se jzradi otvor s najve6im promjerom prema ko-

ranja, rovaienja i drugi. Zavisno od posiupka rada ifeba unosiii kote i one moraju propisivati najjefiiniji naiin obrade.
U pravocrtnoj obradi posloje td skupine predme'a. a za svaku skupinu bi,a - dr.ta oc-ov:.a zJ
/ a n . s i m e l , r l n cp r ' d r e ' e b ' l ' . o s n o \ i c ap \ F
dvije obradene povrsine u smjeru duzine (x)
i visine (z) (sl. ?8); obiano su medusobno okomitej sve koic unose se od tih osnolic!,
2. za jednostruko simei.iale predmete bit 6e osnovica srediinjica i jedna od povrsina koja je okomita na sredisnjicu (s1. 78);
3. dvoslrrko srmelflian prcdmet ima za os ovicu
kotiranje obje sredianjice; kdianje srediinjica
je o-totka (sl. 78).
U kruznoj obradi prdmei je svakako simetriaan
u smjeru obradivanja pa je ta smdisnjica jedna
osnovica. Druga je osnovica jedna od povriina, kot a j c o k o m ' r 1n r s r c d : s n j : c uA. k o j p p , o m : c r j e d nolilln .r cijeloJ duljini, svL.pdno Jn koJa ie se
okomita povrlina odabrati za osnovicu (s1.79), a
ako jc stupnjevan, onda je izbor osnovicc zavisan
od prikladnog reda tokarenja (s1.80).
Za jednostavne oblike koji se proizvode uzduznim
i popreinim tokarcnjcm odreduje se oblik sa dvije
koie (sl. ?9), np!. kod osovina, svornjaka, provrta,
uv'la ' slirro Z! I'Jclo koJn
s J s l o J io d v i l e r a z ".
I

Koniaan upust mo:c se kolirati na dva naaina: kutom i pronjeron rli dubjnom upusta (sl. 81). U finoj mchanici upotrebljala se koniaan upusl s cilindrianim zavfsetkon; uz kut trcba kotirati dubinu
koniinog upusta te promjer i i'isinu ciliDdrianog
upusta (sl. 82) Cilinddaan upust trba, kao i svaki
laljak, drijc kote: promjer i dubnru upusia (s1.
83). Upusli su standardizirani po JUS M.81.
0 0 9 / 0 1 0a, p r o n j r i p r o v r i a p o J U S l u - 8 1 . 0 0 4 .
S\u,na.i i v.j . uob. o,n swh,.ror'.'\imni
vojcn, lnaju obiano kugliaast zavrsctak. Visina
lrupc jc ncsieurna mjera i iokar ne moze mjeriti
' J n j F n , z a v , s - r \ a a r o d J . k u . p n s c n r J p r Lc
luj zavlsclah izradi cilinddino, a visim kupe dodrje sc na sve duzinske mjere. Na kraju se jstokari kupa s poluDjerom oko t d. Za osnovicu koliranja bira sc zalr;eiak cihnd inog dijela. KoDiani zavrsetak lijaka, kakav imaju redoviti vjjci
s mctriikim nalojem, ne smeta toinom mjarenju,
pa ja osnovica za kotiranje krajnja poprcina ploha
(s1.66).

'.1

81
8l Kotirnnje

232

konianog upusla -

82 Kotiranje

82
koniEnog ulilslr

s cilirdriiniln

,alrscikom

83 Koijranle

cilin-

kriiona

kaso k.iion6

,^ffit''''rffi
"u

lts

86

84 CentliFni uvrt kolira se sklaaeno E navod tipa i nazivnog promjera - 85 Pd rovagenju se kotim .azmak
- 36 za fazonilanje ireba navesti broi alata

centrirni uvrti prinjenjuju se pri upinjanju teskih predmeta izmedu Siljaka tokarskog stroja. Prema tezini komada i namjeni upoirebljava se uvrt
bez zastitnog skoienja (tip A), s konianim (tip B)
ili cilind anim zastitnim skosenjem (tip C). Standardizirani su prema JUS M. A5.210/211, a postoje i gotova svrdla za te uvrte. Zbog toga ih ne
trcba ioano criati i kotirati, nego je dovoljno navesii, uz skraeenu oznaku za centralni uvrt (C. u.),
tip i nazivni proDjer malog provria (sl. 8a) i brcj
Dijerovi koji se pdteiu masnim rukama, npr. maNice, ruiicq drici alata i sliano, obiino se narovase. Kotama se daje razmak rezova, a pri kosom
rovase ju i kur nae.ba(sl.8J). Podarie za izmlere
pli rovasenju daje JUS M. A1. 151.
U nasovnoj proizvodnji isplati se izraditi specijalni
alat za lazoniranje tokarenih sirojnih dijelova ili
p-inijpni'i kop rnu lokar:licr. ALo sa primjFnjuje
fazonski noz, dovoljno je navesii njesov bmj (sl.
86\: iniie rreba un'jFt- mnogo koia, koje se s!e
nalaze na crtetu za alat.
Za veae se odljevke i oikovke octa oblik pdje
obradivanja. Takav je posiupak osobito u pojedi:
r,froj p.o.zvodnji. a r qer-jskoj sF iasto zaajeijL'je napravama ako predmet nije pretezak. Uclrdni oblik slu:i kao baza za obradu. a mje,enje se
izvodi mjerilima prema crtctu od osnove za koii
ranje. KotiraDje mola biti takvo da ocrtavat nigta
ne raiuna, vea da prenosi mjerc s crteza.
Prilikom obrade skldanjem stNeotina pojedinim
teholoSkim postuppima treba u vezi s kotiranjem
svratiii pozomost na specifidnosti ili obiaaje za
svaki od tih postupaka. Posljedica slaboe oblikovanja i koti.aDja mo;e biti Skart, lomovi i troienje alata, oidava se p.oizvodnja, osobito sedjska,
kod koje su granice vrcmenskih normi uie. esto
pomaze promjena laze rada. sitna preinaka ili izbor drueog postupka. Mnoei konstruktivni detalji
o a k s " v , l u p o j e d i n en a i i n e o b r a d e a k o s e i s p r a v n o

@-+#rTA

87 I

87 Poluhjer
nom ureza

F-{-

ltr

88

Tolrarcnje. Podatak o polumjeru na ctetu za prijelaz od bernih povrsina na cilindriane (sI. 8?) omoeuauje da se noz odmah ispravno izbrusi. Nedosl"je i na c,1ezJ po'u1jer. brr ie zaobljenje opteg noza premalo ili preveliko, a moie se dogoditi
da protukomad pdsiaje na kdvinu. Op6eniio je
veliiina polumjera r : 0,1 do 0,2 d, a protukomad
Prilikom tokarcnja u uskim granicama tolerancija
primjenjuju se vete brzine i noi s ploaicom od
L o r d o g m e l a l a i l i r o ; s d i J a m a n r n o mo s r r i . o r r ! a
takvi nozevi imaju relativno velik polumjer Siljka.
Da se omogu6i 6ista obrada, ueba predvidjeti urez
s kotama b X t X r (s1. 8B). obrada takvih ureza
vrlo je fina sa zaobljenjem, da se sprijeai stetno
djelovanje ureza na trajnu awstotu. odnos ii ne
- d u b r n F L . . z a j e r a 1 , 5b .
za tokarenje medu :iljcima mora nazivni promjer
centrimog uvrta biti manji od 1/2 prcmjera obradenog izratka, a dutina tokarenja manja od 5d.
Za.matedjale ve6e avrstoae duljina mde biti ve6a.
Neispravan polumjer nota moze pri tanjim i durjim izracima prouzroiiti lom. Kos polozaj noza
uzrokuje postrane sile koje progibaju izradak, pa
on ispadne ovalan.
Bu;enje. Duboke rupe izvode se tesko. Svdlo se
o t k l c n J ao d g p o m p l i j s k e o " r . e e s l os e l o m i , a s l r u gotina osteauje obradenu povrsinu. Zbog toga se
dubtje rupe buse ispratnjavanjem (izlazom i ponovnim ulazom svrdla u rupu).
I uvrti tine teikoau u proizvodnji. Zahtijevaju odstranjenje srrugotine- Moraju li se lazvrtavati ili
brusiti, treba na kraju predvidjeti urez da bi alat
Navoji. Nijedan navoj ne da se izladiti do kmja
svomjaka (sl. 89) ako ovaj nije providen urezom. Dubina navoja oeraniaena je dimenzijom alata
'e je veai rrmak od glave pril.kom rezanja nego
prilikom valjanja navoja. Razmak raste s dimen-

89

90

zaobtjenosii treba uvijek kotilaii

88 eis|a ob.ada ciljndlitnih izdanaka mote biri samo prinje89 Navoj se he da izvesti do krala svordjaka - $0 Uvrri s navojem veajh provrra moraju ima ure

233

zijom vrjka, pa kod M 1 iznosi oko 1/2,a kod M 20

Dubina uvrta mora takoder biti veaa od duzine
navoja, kod malih lijaka za 1,5d, kod Ml0 bar
'z'
I d. M"lc)rjal ml-16 i\.slu(c nPr' a uiin J
.
p
oI
e
r
n
l
Z
a
r
r
i
e
u
l
r
,
J
u
rnm,
prdtfeba
promiefa
Uvrie
veeih
siojc slandardi.
lidjeli Luczom, napose kod kmtih navoja (sI 90)
Poaciak i zavrsetak navoja ireba da zavrsi povrn.vo.d Kosr zr\rrrnom oLom. um
seci uzrokuju postrane sile na narezno svrdlo, koje
koal sitnih alata mogu prouzroaiti i lomove. Uzrok
postranim silama ie optereccnle rezanjem samo na
Glodrnje. Unutrainji oblici ne mogu se grodanjem
, r . p , . b c ? 7 ' o b l - F _ i " ,- l o , s o b r ' r o m n a i v r s _
toalL i prikladnijc (sl 91) Trcba Predvidjeti prikladno glodalo.
Bru;cDjc. Za iislu doradu bruienjem ireba predvidieli dijelove s urezom (sl 8B), samo sire ncgo
za druse svfhc. Treba li brusjli aelne i cilindriine
a c o n o jl ^ \ ' s i n i
p o r r .r n e . p r e u ! ' d Urezi mofaju biti fino obra.lcni jer o tome ovrsr

6.422 Kotiranjc
i kovanju

Pri

savijanju

Taj najstariji naiin obrikovanja ima znaiaine prednosti .jf nema gubitaka na strugolini, a materijal
se kovanjcm oavriauie. Postupak ne dopusta velikc
U hladnom stanju jzsodi se uglavnom samo saqlanjp. ,"\r:,,'i. , Jbr.b r,\"njp. r u -a manjF D e
s j e k e . P f i r a d u z a h v a a as e p r c d m c t i z h u l r a , p a r r e
ba uz lanjsl<c mjere savijenog pledmcta nalesti
unulralnjr udaljenja pojdinjh prijcvoja i unutrasn j c p o l u n j c r c z a o b l j e n o s r .(i s l . 9 2 ) . I s p N i e n e d F
ljine navode se rijeiima ili sc prioia i lrotira du_
linia ispru;ene sirovine. Gruba kontrora dutjine
razlijcnc sirovinc izvodi sc prema duljini neutralne osi t dvostNka debljina matcrijala. Isto vrijedi
i za savijanjc na toplo.
Nera!nomjcrno ulacanje sirovine u alat za savrjan j p . z " l | m d e Ll a r | o o . a , n a l ( i 1 . . . l a o i ' 3 2 liaito mazrnjc uzrokuju aesto smeiDjc u stlarniD
mjerana izladaka. Zaio treba predvidjeti v..e 10Ierancije slobodnih mjera.
D " b : r c j - o ! ' r a ^ o B l a s d \ i r i .l . r a ( u p ' j ! - . 4 m " ra bili dovoljno clullaiak, najmanjc dvosiruka deb2 s (s1.93). Ako izradak ne smije imali
ljina timrr
takav kr:rk, mora se njime savijali i kasnijc odOstri prijcloji moguai su samo kod taDjih limova
i kod mekanih halerijala. MinjmrlDi polumie sa. r . 1 1 1 -r J r ' , r l . i : 1 . m a ' r J n l . p r u p r s u j us F u v e T i
s tvrdonom da se spfjeii pucanje na vlaanoj strant.
-rrpo, p. , Iru r.blj-r" z"
Ru.no holA-JF -,r'rlkc Ioji mo aju b'ri Iaki,. poJ\.An-rj L \e6im optcreaenjima. Mjerenja u toku lada ne mogu
b . L -t o ( 1 r z l o g ! r L i i . e , . e s c m j , ' j o ; ' m i e njaju ohladivanjeh. Oblik sirovinese p.icrta- a na
ogorinu sc prosjcano raauna 100! (sl 94). Kod slo234

Zenijih oblika. kad je potrcbno visekratno grijanje,

iun- se r \r;e. Totnr.e .e kovanj" u ukovnju, a
u veeoj sedjskoj proizvodnji i jertinije. Volumen
sirovine uvijek je veii od volumcna oiko\*a, pa
jc zbog toga potreban srh izmealu matricc i pahicc.
O b l i c i u k o l n j a m o g u b i t i p r i l l a n o s l o z e n i ,p a j c
zndatak konstruklofa da ih a1.obolje predoie.
6.423 Kotiranje

pri

lijcvanju

Pfi lijevanju ireba najprije izradiii model (drvo,

masai kovina), zatim pomoau modela izraditi kalup i onda lijelati rastaljenu kolinu. \,Iodci sc
saslavlja od pojedinjh dijclova, pa trcba zamisliti
predmet rastavljen na jedinicc i kotiral.i sviku jc.l'nj u. To s r -sl!\nonr os-ovnr e.on. r.j k1 r'
ol. Sup "-.
.zgr.ma od prjr.l.r.
l ' o L L . ' : 2 a ' e z r r n n m - k c d o b p r e r , t v n i n av j ! . d . jclnih modcla ne oznaiuju se na o ginalnom crtezu, vce to iini tchnolog za modele na kopijana
crteza po kojima sc modeli izraduju. Isto tako sc
crtczom ne odreduje dodatak na obradu jer ovaj
zalisi od mnogo iinilaca. Opaeniio mora biti Sto
manji da se skine ivrda kora s odljeva. Uz veljainu goiova izratka morr na crtezu biii uz,,accr
malcdjal da modlar uzmc u obzir stezanie kojc
J o z a r a z b o y f s n em r l c r i i n l e f a z l i a j t o . K a l u p i v e a i h
simetdinih odljcvaka jzladuju se Sablonama u podu ljevaonice. Radioniiki crlct mora imati sve
mjerc koje su poirebnc za i,radbu takvih aablona.
j e y a z n o i s p f a v n o p r e d o a e n j eo b l i k a
\r.dlj.vku
s obzifom na naain izfadc. Plohe koje se obraduju
lr.ba po moguinosl.i smjcsiiti u donjem dijelu kal u p a j c r j e d o l j e l i j e v r n o t c l j e , o n a j g u r a e .o s t r e
uLlo!^.L Jo\. jpr:.,lt.z..Iovih pov-!ne valja
izbresrv!1ijer se ionako nc mosu u pjjesku postiaj.
NrinaDti su polunjed 5 mh. I pd tome trba bjti
o p f e z r n d a o d l i c v a k n o p l r k n - az b o g u n u i r a l n j i h
napr.zahjr icr se malcriinl stczcokohiio na povfSinu. Veaa zaobljenja kojc lrcba koiirati bit ae po\oljni I ': I o.', N"s.e pro* ene debljine valja ra\.l.I . - e d ! a r . 1 . n F n r . . a n u u n u t r a ! n j es L p ljine zbog nejednakog ohladivahja. Nagib modcla
u snjeru vadenja iz pjjeska iznosi 1:20 do l:30,
a u o!.Zu ga ne treba koiirali ni predoaiti dvost U masovnoj proizvodnji lijeva se ubdzganim jli
llainih ljjevom. Tlak je 20-ij0 ai. Mjere su ioin!
j c ( d o : I 0 , 0 2 m m ) , a p o v f S i n c C t a d ep a j e i d o d a t a k
'' ob ldu *._tr /0.3 I n^). Obr'.. :u pc' r.o
I . 7 e n r S . r p , o ! r r . : J p l j i n e i v ' r n j s l e s l i - e n es u s
blaslr! nagibom (0.150i0)da se odljev mo;e izbiti
iz kalupa. Debljine sti.jena moraju biti sio jednolianijc, a mosuai su i manji promjed zaobljenja.
T r l r D r 1 r - b a o L r z " r s p u n i l r\ s l u p . D " r , v - l r n
smjesiaj i veliaina uljeva.
0.424 Kotiranje
(itancanju)

pri isijecanju
i vuienju

Ti postupci dolaze u obzjr u masovnoj prcizvodnji.

Toi-o" r.da j. do I I00 rm l rijena n."kd. Trcba koiirati goiov izfadak, a kod kompliciranijih
savijcnih oblika tesko je unapdjed odftditi dimen-

9t

96

ffi'--------

7--t__F-

95
9l zaobljenje slodanih izrezaka je pnkladnije - 92 Pd savijanju treba koiirari uDutrasnjemjere - 93 Da se kmj
pri savjjanju moie upeti, mora biti dugaaak vise od 2 s - 94 Oblik sirovine se pricrta i kotila - 95 Veea zaobljenja odljevka spreaavajupucanje jer je nalrezanje okomilo na povrsinu - 96 Dimenzije i udaljenosti prilikom

zije sirovine bilo kakvim formulama. Cesio su potrebni praktit.i pokusi. Sliini su odnosi pri vuaenju i dubokom vuaenj'r. Broj operaciia i naain
mda s kojim je vezanosvako vuaenjemora biti takav da sprijeii pucanje i bordje materijala.
Prilikom isijecanja mora biti za najieiee materijale, do 3 mm debljine, udarjmost od ruba i izmedu izrezaka veCaod debljine Iima (e> s), velitina polumjera r > s/2, a najmanji pronjeri d > s
{sl. 96).Za vrlo mekanemate jale, kao Sto su aluninij, njed i dr., mogu se te eranice neBtoprekoraaiti.
6 . 4 2 5K o t i r a n i

pri

spojevima

Dijeiovi pojedinogspojamoraju medusolnopdstati

bez primjene sile. Svaki dio treba ispravno dimenzioniratida pri montazi ne bude teskoa1 na-

knadnoc doradivanja, koje otezava i poskupljuje

proizvodnju.
Naielo je kotiranja da se sve mogu6egreskeu proizvodnji p.emjeste na sporedne dijelove, gdje neae
smetati, ili da se te seske ne zbmjaju (sl. 97), pa
da se za dijelove u spoiu, osobito za prcvrte, odabere jednaka osnovicaza kotiranje. Ipak, prvenstvo
imaju funkcionalnekote, pa kod diielova u medusobnom zahvatu, npr. zupdanika,valja uvijek kotirati udaljnosti sredisnjica(sl. 98).
Krajnje povrSineodljevaka, ako su i obradene,nisu pdkladne kod spojeva za osnovicu kotiranja.
Pd lanaanom kotiranju provrta treba biti uvijek
vrlo oprezanikontrol:rali ispravnosr
spojana viEe
nalina (sl. 99). Kad treba sprijeaiti zamjenu poloZaja dijIova koji se aesie sklapaju, dobro je prcvrte smjestiti nesinetdino (sl. 100).

ilm rr-rnfr]*

+p;
I
Et
itJNf'
/rl lli-r'lr-;lllllll
97
97 Kotieti

L-

"'

-l'

9E

heba tako da se izbjecne zbmja.je eresaka u pfoizvodnji - 98 Kod dijelova u menusobbomzahvatu

rreba kotilati njthove udatjenosii

235

100
99 K.ai.jc

povrsine odljeraka

nisu prilrladne za oeovicu

.ava zamletru

Prilikom sastavljanja iesio aine tdkoae dugaaki

vijci koji oemaju nikakva povoda (s1. 101) jer se
tesko namjeste u nevidljivi matiani navoj. Poklopac (s1. 102) s porubom daje botje rjeienje, a veorr clej4ur \rjak .. mozaprou/roiiii sr._,anie
i progib poklopca.
Ako je ploda u kojoj j. navoj tanka, treba za navoj predvidjeti vete koniano ili cilindriano skolenje (s1. 103) da bi blo sigurniji povod vijku p
Netoine udaljenosti provfta oietavaju sasiavljanje
dijelova. ZboC toga se promjeri provda za prclaz
steznih vijaka izvode veaih dimenzija. StaDdardi
prcdvidaju iakoder pei redova provrta, prema moguaoj neioanosti izvedbe. Tako su prowti za cijev'
spoj \
i p...Lbe (rcd 1) \ei: neAo za opie
(red
3).
stroja$1vo

ljiv u presjeku, pocmjuje, a u poslcdu se predoiuje simbolom (vidi poglavrje 10.5). Kod ve6ih naprezanja i limova razliaitih dcbljina stanjuje se
debtji lim prema tanjem, a kod manjih opiereaenja
ostaju limovi razliaiie debljine (s1. 101). Kod kuinih spojeva ne ireba da duljina Sava bude veaa
od 40a gdje jc,a(
visina upisanog isiokrainog
irol<uta. Kod veaih duljina pdmjenjuju se razlL
aiio isprekidaDi iavovi.
Tma i o ed-er hoJi
E r i r n o e o d i j a o v a ,v a ) d n
jc red varenja. Zbog tosa se taj rcd katkad pred o i u i a D o . L or i m r . ' . : o m . T - k v i p ' r . o . r " a v a - ' .
vanja izvode sc na razliiite naaine, prema obiaajina pojdine tvorhice.

Jeftinoaa i kvaliteia zavamoe spoja poliskuje zakivanjc, spajanje vijcima, a iesro l tijevanje. rvdo
lemljenje kaihad zamjcnjuje varcni spoj ako se reli
postiti aist vanjski izgled i spijeiiti
unutrasnja
n - p r P z r n . d b o g t . . o k i h l p m p p! l u r . . O b a s p o j a
kotiraju se jednako; za zava vanje posioje stand : d . . : f , n i / n B r , o v ' d, o ( , a l F ^ j e n - F r r k , i j o . - ' su siandardizirani.
Predodzba je zavarnog Sava jednaka pri zavariv1'ju pl.1om
lukom. Zav-r s", v,d-

2
i

Pdmjcr postupnoe kotiranja prema tehnololkom

procesu pmizvodnje jest kotiranje za koordinatne
sirojeve. Stroj se pomiie u iri smjera: lijevo-desno)
nap.ijed-natrag, gore-dolje, a za svaki pomak je
na stroju zacrtano mjedlo sa svojim poieikom. Ta
mjedla mogu se usporediti s koodinatama. Poieci
mjedla na stroju, a lime i osi koordinata sijeku se
u tzv. 0 ioakl ili lshod tu. Prcdmet za obradu treba smjeslil.i iako da se podudara s ishodistem, a
sve kote na crtezu smjestati od tos ishodisia ili
linije u smjeru pomaka stroja (sl. 105). Podudaraju

t02

1F

ll

Wt

'u'

**F*

z'<<-

-S,".

101 Ako vljak nema povod, teiko se zavije

102 Druga izl'edba poklolca daje botjc
.Sehje
103 Kratke Davoje u tankim llodabu treba skositi da se vijak 1ak3e zavijc
104 PdpEmr
raziialto debelih lihova zavjsi od

236

d.; KOORDI]\ATNtr KOTE

A4rA r^l:
i lemljenju

101

I
t

'i>

:i
/'
lz
Y-'!

\f

r06
r05 KooldinatDi stroj -

106 KotiraDje za koordinatni stroj

li se mjerila na stroiu i kote na crttu, treba jednostavnooiitavati kote i prema njima podeiavati
stroj, npr. za tako kotimn komad prcma sl. 106.
Kod dvostruko simet Enih pledoeta bit 6e ishodi3t sjcilte siedisnjica, a koordinate se Iatunaiu
pomoau elektronitkih .atunaia. Koordinate p!ovrta i ostalih dimenzija od ishodiatas dopugtenim
odstupaDjima unose se u tablicu pokraj qte;s.
Za kontrolu kvalitete obradenih povrlina postoje
automatskistrojevi, pa je time prcvjemvanje kvaIitete olaklano.

6.6 ZAJITJEVI ZA SMJtrSTAJ KOTA

Kotiranjemoia biti pregledno,
kote moraju
biti razmjeltene po 6vim plojekcijama, ali tako da
svaka kota bude u natelu uneseDasemo jedanput

u onoj projekciji gdie je dotiani dio predmeta najjasnije prikazan.Vazne mjere, kao udaljenosti s!edilnjica, plikljuane mjere, ukupne mjele i slttno,
treba da se po mogutnosti odmah vide pa ih treba
tako i unijeti, npr. krajnjim smjeltaiem, posebnia
smjeltajem izmedu pmjekcija bez drugrh kota na
tom mjestu, ili vetim razmakom.Od viie jednakih
i simet.iano smjeStenih dijelova nekog predmeh,
npr. provrta, kotira se samo jedan (sl. 10?).Kad
ima rnnogokruznica u jdnoj projekciji, kotira se
samonajnanja, najve6ai diobenakruZnica,na kojoj su poredani provrti, a katkad i promjer prov$a. Svi ostali provrti jasniji su u drueoj projekciji.
Na crtetu moraju biti unesene sve kote potGbne u
proi^odnji za sve taze rada, za kontrolu i ugmdnju, tj. kotilanje mora biti potpuno.
Radnik
ne smije ni-{la ratunari jer time gubi 'vTijeme,a
moie i pogrijesiti. Osim toga, trcbao bi da raluna

t07 Pregtedno kotireje

237

\9

l
i
l

/A

t-

I
I

s
i
I

r08 ciiez uktjuauje kote za sve raze lada

svaki put kad se ponavlja proizvodnja po istom

crtezu, a criai raauna samo jednom pri izradi ori_
sinala. JoS se rnanje smije mjedti na crteru jer
.e se grijesiti zbog dcbljine oia i zboe eventuarnih
pogrciaka kad criaa unosi mjere. creske bi na_
stale i zbog toga Sto su sposobnosrimjerenja i oli_
tava jJ indil.du,lno svojJvo poreojnop.aoni\a.
C rez mora bjti lako izradend" se p611.s6no
1o,"
238

Nedostaje ]i koja kota. trcba radnik preko svog

pogonskog rukovodioca irazlli dopunu od konstrukcijskoe ureda, a sam ne smije nisra mijenjati iti
dopunjavati. Itonstrukior ae ispraviti original da
se eleika pri ponovljenoj proj?vodnji ne ponou re
dopuniii kopije iii izraditi nove.
Poaeinici najpdjc skiciraju predmet, zarim u ssr,
cu unce mjere, a poslije prema skici crtaju crtez.
P tom mogu sami sebe kontmlirati rako da u skici

oaaae (zaokruie ili s1.) svaku kotu koju su trebali

pri izradi oblika u radioninkom crtdu. U cltei treba unijeti samo oznaiene kote. eeslo 6e biti sluiaj
da skica nije dovoljno kotirana i da se ne moze
nasiaviti cdanjem oblika. Takve skice trcba dopuniti. Na iaj naiin ae se poieNnici usavrsavati i najbrze nauaiti dobro kotirati.
Kotiranje 6c biti jo: bolje i potpuno ako se kotira
postupno
p r c m a t e h n o l o s k o mp r c c e s up r o i z v o d nje. Konstruktor treba da u mislima srijedi postupak rada i da unosi mjere onim redom kako ih radnik treba kad izraduje predmet u radionici. Svaku
fazu rada treba prcdvidjeti i za svaku unijeti potrcbne mjrc. U tome i jest ieZina posla jer se od
konsiruktora trazi da znaju razliaiie tehnoloske posiupke kako bi mogli povezati kotiranje s operacijama u radu. U eotovu crtezu treba oiitovati koie za svaku fazu obrade. Na sl. 108. naveden je
prinjer jednoe predmeta sa svim fazama rada, uz
kraiak opis svakc faze.
Koiiranje ie valjano
kad susve kote nanesene
bez pogresaka i onako kako ih radnik mjed u radu.
Valjanost kola pmmjera ispituje se pri crtanju
sastava. Mjere se ne smiju prenositi Sestarom makar se saslav crta u istom mjerilu kao detalj, vea
ih treba nanosiii mjerenjem, aitajuai koie na detaljima. Ako postoji ereSka, pojavit te se pri crtanju
sastava. Duzinske kote kontroliraju se zbrajanjen
kota pojedinih dijelova, a zbioj s mora podudarat- . :zme.,no- dk-pnom duZ' on.
Provrii, osieurania, navoji, obrada i s1., kad prolaze lrroz vi;e dijelova, katkad se izraduju pri
moniaii, odnosno nakon sastavljanja u konst rktivnu jedinicu. Inaie se ne bi podudarali. To je
tesi sluiaj kod prov$a za mazanje u utisnutim
puskicama, pri osiguranju uvftnim vijkom izmedu
koia i vreiena, kod viiedijelnih predmeta, sasiavIlenih od profi " i limova ilo. T"k\i radovi oznai a v a l ' s . s e d o a d . . p o z o r p n j p m :0 l z v e s l ip r i m o F ldz-". r
5 e p r e d l 2 z ez n a k u m j e 5 i o d L g o g : ( F "ad
siog opisivanja. Kao znak predlozen je pun trokut
. s . 0 9 1 .T a k \ . s a d i j e l o v i d e l a l l n o k o t i r a j u u s a -

siavu. U sluiaju ako se dijelovi moraju p lagodivati pd montazi i naknadno doradivati poireban
dodaiak za doradivaDje oznabuje se na detaljnom
crtezu krizanom irafurom, uz navodenje potrebnlh kota (sl. 110).
Provrti tli navoji koji se izraduju pd sastavljanju
kroz viie dijelova kotiraju se na svakom pojedinom dijelu samo onda ako je njihov smjeltaj veAko re kote nL"u lunkcionalne, nacrtat ae se u
radioniakom crtezu dijelova samo srcdisnjice s koiom za promjer ili navoj zbos potreba odjela za
pripremu rada, a izostavit ae se kote za smjestaj.
Pr.T" rol p, ako
a- p.ovrra jli navoja n,je
"mje:
kotiran, io znaii da se ovaj izraduje pri sastavljanju preko drueoe dijela. U tom sluiaju ne daje se
znak za dovrienje pri montaii (puni trokui), vea
se navede s kojim pozicijama se vdaju prowti ili
navoii. Detaljno se kotlra samo onaj dio koji sldi
kao Sablona, npr. nvorni lim kod neke aelidne konstrukcije ili se koie navedu u sasta\,.u.
0.61 Greske poletnika
Poaetnici iesio kollraju lo;e. Za svaki provrt koji
se wia treba najpdje oznaniii srediste, a onda
vriati rupu. Prema tome, trcba kotirati sredisie,
a ne udaljenosti od krajeva (sl. 111). Debljine sti
jenki rotacijskih predmeia ispadaju kad se obrade
kru:ne plohei u proizvodnji se mjere promjeri, a
ne debljine stijenki (sl. 112).
Predmet se nikad ne koiira u projekciji. edje se
javlja skra6eno. Ddak kose ruane matice (prema
sl- 113) ne smije se kotiraii u tlocftu, veo u nactu.
Isio se tako ne kotiraju udaljenosti pominnih dijelova, npr. udaljenosl matice od kraja vijka (sr. 114),
jFr
pnlezanjem ma' cF ra 'rdaljFnostn-jenja.
"F
Nikad se ne smiju koiirati mjere koje se ne moeu
mierili, npr. od nekog uutrainjee
do vanjskog
b da ili plohe predmeta (sl. 115). Takoder se ne
kothaju prohe i zakrivljenja koja nastaju obradbom, npr. kod ojnice.

tI0

109 Dijelovi koji se dov*avaju p montazj, oznaiuju se u

radioniakom crietu pudm trokutom - U0 (desno dolje)
Dodatak za prilagodivanje pri montazi

ll2

lll

t
111

:e

t)

')

t15

odrcdcrc i dcbljinc sl.jjcna - U3 N

llt Kod lrovrl!
trcba kotirati srediatc - 112 X{jerc se Drornj.rj liojnna
11!r Ne Lotiraju sc ud,Lljcnosti pomianjh dij.lova
kolira se t I)|ojclicjjj, sdjc se predDrcLi javljaju sLraieno
X{jcrc kojc se ne moetr mjcrilj ne kotjraju sc

6.7 SKRACENO KOTIEAi\JE

6.?1 Sko;enjr
Prijelazi u obliku krnjeg stoica, krnje piramide
i obiina skorcnja uslova moraju sc kotirati sa dvije koie. Radi u:icrlc i jednostavnosti kotiraju se
zajedniikom kotom u obliku razlomka u kojem
brojnik oznaaujc visinu kmjee stoscr, odnosno skosenja, a nazilhik kut koji zatvara skosena ploha
sa sredisnjicom (s1. 1101.lieki kotiraju umnoskom
mjesto razlomkom, na pokaznnoi crti u produzenju
sko:ene plohe (sl. 1r8,66). Takvo skraccno kotiranje prirnjcnjuje se kod normalnih kul.ova od 30',
45' i 60'. Za dugc kutove valja kolirau detaljnije
sa dvije kote (sl. 11?).

6.72 Kotiranje nenacltaDe dimeDzijc

Dijclovi jednakc debljjne koji sc izraduju od li
mova ili plosnog ielicza iesto se ne crtaju u dru-

l16

soj pmjekciji, a umjcsto projekciie navode se debljina rjjeiina,

i 10 skra6eno, npr. deb. 5 ili
,
5 ! s t . t t t r . T a j p o d r t a k p r e d s r a y l j "d i m e l z r l u
okomiiu na nacrlano.
I('d j.onos avr '. pr"viln.h oblika. npr prizrma
j valjaka, mosu sc u jednoj projekciji koiirati dvijc dinenzije, a 1-reaasc nc vidi, ali je okomita na
nrcl1ano. Da se zbog losa ne c$a druga pfojekcija,
duljina se koiifa sa dvije brcjke, od kojih p|va
u ! i j e k z n a i i d i m e n z i j u n a c r t a n u h o . i z o n t a l n o ,a
druga dimenziju koja jc ohomita na nac.lano (s1.
l19) Treia dimenzjja (visjna)vidljira je na crtezu
i moze se kotirali.
Joi se veae skraacnjc primjenjuje kod samostalnih
prizmatiakih i valjl<asiih obrika koji se koliraju
bez kota. Navodc se sve tri dimenzije kao umDozrh; prvl broj o,naauje dimcnziju crtan'r horizontalno (duljinu), drugi dimenziju crtanu lerti
kllno (visinu), a tfcai dimenziju okomitu na nac.r J n u ( r r _ ' u . o e ' l l r n u , d u b i n u J .- o - o r . s c j r l e aima navesti shraaeno na koju se dimnziju odn o s i . N a s l . 1 2 0 .k o l i r a n j e i s i i p r e d m e t u d v a p o -

I
t
t

S
I

113

lld Prijelazi i skorehja kotjraju sc skraCeno ako je kut 30", 45'jlt 60" - ll? Za ncnolmalne kutove koliraju se
prijelazi i shoiehja sa dvije koie - u8 skoienja se m,)gr kolirati unnolkoh
r Droduzelku tose plohe

240

It

\,

Tq
120

119

122
tlg Kod kote s dvije blojke p$a znati horircntalno Daotano, a druCa mjeru okom u na nacrtano - 120 Fvi
brcj oznaauje duzinu, dlusi visinu, a treei mjeru okomltu na nac ano - 121 shematski plikazane aetianekonstmkcije kotiraju s saho brojkama - 122 Red podataka za ozhaku nosata

lotaja, pa je redostijed brojaka drukiiji u oba

sluiaja. Kod uvrla obuhva6ena je duzina i visina
rhiLnm

rr

nr^hipr

Kod nestandardiziranih dugatkil predmeta, npr.

traveua, Sipakai dr., crta se i kotira samopopreani presjek, a duUinase p pixe.ijedima.
0.73 Kotireje

teliiDih koNtlukciia

Shematskipdkazane aelitne konstrukcije kotlaju

se bez mjernica i pomoau mjemih crla, izranim
upisivanjemduljine iznad Stapa (sl. 121).
Nosaaii prcfili u avorovima i cijevi odreduiu se
karakte.istitDim podaciea ovim redoin (sl. 122):
- simbol profila
- nazivna velitina
- duljina u mm odijeljena od prethodnih podataka kratkom mticom.

Teiisnjice prolila c aju se kao sredisnjice. za savijene diielove kotira se na tetGniici kao lleutlalnoj osi. Kote su ve6inom lanEane.Osnoviceza kotiranje jesu krakovi prolila pod pravie kutom, a
za profile kojima krakovi ne zatvaraju plavi kut
osnovicsu ravnine vanjskih krakova. Pd kotiranju valia voditi bdgu o korijeDskim mjelama za
udaljenosti prowta (DIN 998/?).
Debtjinai!ornih l:mova.tzv. stitnice,kotiraju se
kratkom clticoln pred brojem. Crtica se rDosi
umjesto lijeai,deb( (sl. 123).Primjer sklaaenog
kotirdog 6vora ielidne konstrukcije predoaen je
na s]. 123.
Jednaki razmaci prov a ili drugih detalja ne koriraju se pojedinaano,nego zajednilkom kotom (sl.
124).Prvi broj znaii broj provrta, a clrugi veliiiDu
razmaka.Bmj prov.ta uvijek je za I ve6i od hoja
razmaka. Kod dugaakih predmeta p mjenjuje se

123 Skieno kotiralde tvola

16 r'EnrcKo

CRIANJE

Srj nck.tironi

pfttl ri 62 3

t25

t2a

124 Jcdnaki razmaci koiiraju se zajcdbiakom kotom * r2{i Vanjski konus - 127 ltotiranje

125 Jcdnaki prouii kolitriu se zajedniakom nrt)o'ncnom

128 l(otiranje suZenja
uDrh.njcg konusa

prckid u jednoliinom dijelu (sl. r25), a kotiraju se

samo razmnci od krajeva- Jednaki promjeri pmvrta
r " k o J e - s e n . \ o o e s a m o r i l e i r m s ." n e k o t i t a j J s e
pojedinaino (sl. 124. i 125), ili se kotiraju samo
krajnji proviti.

Iskazuje se omjmom brojeva 1:k; a da se svede

na taj oblik, mora sc cijeli izraz (D - d) razdijeliti
s l. Taj odnos znaai da sc na duljinu k pronjer umanji za 1mm, a na duljinL, I umanjil ae
mm. Koiira se dusc za razliku pmmjera D-d
ljina, jedan promjer i poloviaan kut konusa d/2
da radnik zna namjeslili supof, odnosno pomaknuti konji6, a podalal< konusa s odnosom 1 : k unos i s e p a r a l e l n o s a s r c d i s n j i c o m( s l . l 2 ? ) . R i j e a , k o Dusa ne smiie se izostaviti. Poloviaan kut konusa
radi se iz tablica ili se izraiuna na osnovi tangcnsa l.oino na minulc i sekunde. Suzenje je koti.
rano za nko vrctcno (sl. 128). Konus, odnosno
suzenje, mora se koljrati kad se radi o medusobDom nalijesanju dvaju predmeta s obradenim povliinama. Inaie sc i kod koniinih dijelova obiano

6.8 KONUS I NAGIB

oblik dusaikog kfnjeg stolca naziva se >konus(,
a oblik dusc krnje piramide ,suzcnje(. Blago skolcna ploha samo s iedne srranc naziva se ,nagib(.
Konus (djclonice i naeib) primjcnjuje se uelavI om z'r medu, Ino ilsl dosjcd d'jeiova koJi rno
raju biti rastavni.
Pod konusom i suzenjen razLrmijeva se odnos
{ s 1 .1 2 6 ) l
D-d
1
i]i (D d) :i-1ik.

Naeib (sl. 129) iskazan je odnosom:

D/2

dJ2

ru

ili {D

d):2i:lrn.

130

T
ea\

129
129 Nasib -

242

130 Nagib krakova I- i U-nosala dajc sc u postotku -

t
tsl Kotfanje Dagiba

131

STANDARDNI

KONUSI

IftDur
1:k

I NAGIBI

Nagib

otz

p!iml en e

34'23"

1:50

Primleri

KoniEni zattcl i nagib uzduzrdh klhova,

koniEni ciJevnr

I :30
l:10,180
1 : 19,002
1 : 19,254
r.19,922
7 | 20,020
I : 20,04?
I i lg,2l2
! i20

61't7.
fn3{
1'30',267'29'151'26',16"
1"25'50"
\.25'44"
r29'27195',56-

I :40

1:16

1 47',24-

1t32

1 :15
1t 12

1.54',332'23'S'

1:30
r '.24

1:10

2.51'54"

7 t20

1 :8,333

x'2a'7'

3 :50

Koniart havoji za ventile plinskih boca u tebnid zavs-

1:6

4"45',49.

1.12

v.ani slavina, svonjak kdae lokomollvske grave, glodala za ukowie (nastb prcduska prlnba za awni spoj

1:5

5"42'38"

l:10

Prsteni odriwih letaja, tame spojke, lako rastavujvi

strojni dijelovi pri opie!tenju popletno na sredisnrlcu
i na iorziju, pliav$eenja brusnih plola, plikljuani dijelovi
cijevi za alat na komprimiraDi zral<, k6ust za vent[ u

7'1',30'

1:8

8'1?',50-

4,5| 24

Aratni strolevi, p.irube vretena, koniani Davoj u telt.r{cl

dubokog bulenja i u ludastvu
Prov gloalala,odiosno glal,llog retena glodalica I tokarskih krupa (ameriaki konus)
Stapajica I krizna glava brodskih st.ojeva, prikljuar{ dijelovi cije arata na komp.imtuei aak
Koniani uDusteni vijci za totkove, grave aavriia za potkovice, skosenje vanjskog dijela cijevnih manca

1 :3,429
( 3 , 5: 1 2 )
1:3

hovrti

natlhil

Mofse-koDus 4
Mone-konus 3
Mo$e-konus 2

1:6

I : 1,866

15.

| | 1,207

22'3V

1:3
r:2,414

r : 0,866

3r

| | 1,732

r r0,652
I :0,t00

37.30',

I i L,204
1:1

1 10,7
I :0,578

rdlTtala

i upuStaaa

Konilnl izdanci na alatima i pribvatni

konidni uvrti, odnosno provrti na vreterima alatdl strojeva

Vretena alata i koniana vretena shojeva {llacib glavina

dzlieitjh kola), koniani metdeki fini navoj sprava za lehljenje. Meirlaki konus
Prikrjuici spojnica s Wbitworthovim ciJevnim navoler&
koniini metriiki i cijevni navoj
Stapajice lokoEotiva, glavine brcdskih propelda
Lotrljajuei lezaj! konus! za bulenle motke lekiea za
busenje
Svomjaci spojki, sahoudesive brazhlc reiaja, dllelovi
strcjeva opteFaeni popreanoi uduzno na savijanj I na
touiju kao kEjevi koniaDih covina, spojke na tuuak,
aetvercstran kod ruanih kola, koltak clevi iz SL i d!.
(lacib skosenja dosjedlih proCa, dosleddh pEtena oaDib

Upuilene i leaaste zakovice O 28-43, skolenje matica,

clava i kraleva svomjaka, utod konoprnca
'I-aki cijevni spojevi. V-utori, cotrilDt
uvrti ! jak to!kara, upuateni vijci O 22-52, upugtenei ledastezaLovic
0 re-25, skorFlje krajeva vijaka i rljcbova Davoja
Upuitene I le{aste zakovice O 10-16
Konus ventila, prsto stapajica, iiljak tockala, upugteni
vijci do O 20, Iedasti vi.ici, vijci za drvo, upustene zakovice. T-vijci t upuSleni vijci s ae[vemstranim produEkor4
pmduSci tlacnih vijaka, glave tavuea za Stitrile i skoseja Stitnlka za obueu I okove
Upusteni vijcl za dwo
zastitno skosenje centrimth uvfia, upulieni lajci s aetverostranlm produskon! skosdja provrta matrca.

Naeib je polovica konusa, 1j. dvostiuko manji od

konusa. fatkad se jskazuje u postocima, npr. kod
-100.
I- i U-nosaia (sl. 130);nagib u o/o :
zboc r^zhaitog nagiba.I- i U-nosaia potrebne su
dvije vlste kGih podlozaka.

Kod nagiba kotira se duljina, visina ,e&e stranic .

i nagib s odnosomr In pisanim paralelnos nagntrtom plohom. U slutaju tv$tog dosjedakotira se i
'
kut niji nagib mote s katkadl izostaviti i napisati samo odnos brojkama. Za p mjer kotiran je
na s]. 131 ulozni uzddni klin
Konusi su standardizirani, a u tablici je naveden
omjer 1:k, poloviian kut konusa d/2, nagib l:n
i glavna namiena.

OBRADA

?.1 POI'ESINSXE

NEEAVNINE

I GBESKE

Na oteiima
se prcdotuju potpuno m.t,11e, geometrijski idealne povr;ine strojnih dijelova. Razlititim
posl.upcima obrade nastaju na obradiva.im povrsinama razne nepravilnosii, koje odstupaju od idealnil

dpnmo+rrisL,}|

^l.liL'.

1. zbog oblika i nepravilnosti po\,.r{ina alata

2. zbog raznih rcZima rada: bzina, posmika, vibracija i dr.
3. zbog osoblna materijala
alata i obradivanog
strojnog dijela.
Te nepravilnosrr mogu se promatrati c obzirom na
dinenzije cijelog predmeta i u tom sluEaju nazivaju s makrogeometrijske nepravilnosti, ili s obzimali isjeaak od cijele povr3ine, koje
se nazivaju mikroseometrijske
npravilnosti (s1. 1, duiine L i l). Nasiale nepmvilDosti vide se prostim
okom i opipom ili pod povedanjem.
Povrsinske nravnine imaju oblit tljebova ili brazda od alata. Raspored Ajebova - medusobni poto-

zaj i smje! - odreduje tipove neravnina, a oblik

profila tljebova vlste neravnina. Obrada skidanjerr
strueotine ima 10 mogu6ih tipova i 8 mogueih vista
neravnina,koje su priblizno konstantnei pokazuju
neku zakonitost.Za svaki tip i vrstu postoji oznaka, koja se unosi u crtei i ostalu tehniaku dokumentaciju, ako je to potrebno. Sl. 2. predoiuje tipove, a sl. 3. vrste powsinskih nera\,nina.
u povriinske nemvnine ne ubrajaju se odstupanja
od geometrijskog oblikd koja nastaju u toku ili
posrije oblikovanja njesa, sluiajno, s drueih uzroka.
Takva odstupanja nazivaju se povrsinske greske'
a moeu to biti greskeeeometrijepo!.*ine ili greske
izgleda por:|iine. G.eske geometrije povrsine mogu
biti prouzrciene:
l. mehaniikim o3te6enjima(oznaka}D; npr_ izboieni rub (Ht, zasjek tI&), oerebotina(I&), udubljenje (Ha)
2. alatima ili kemijskim sastavom i strukturcm
p lijevanju i plasti[nom oblikovanju (oaaka
L), npr. uleenu6e(L1),ispupaenje(I4), zadebljanje (Lt, naboranost (La), izboaina (LJ, jamica
(L0), ijuska (Lt, pora (I4), kwga (Lr)

f-ttavni

F---1

I s

U////4,.-:\\\\IktuZnikon.

xontur on l(\l(9])Jl
t\ls:z,l

" ""r.,;,,

[fffffffirovnrrno fffi]

[ffi

ffirovni
,<?7W
'., jbn^bDrc|itno
'
trakul.io'

p,o',tno.

fficr

er t
" o ow no

Wiii;:,"*Wi:"#'

""
'"^17,*/)
Irakulna

oblo

ptoritna : a.U^Jz-

ptovttoa

otueogo

"

ka2nr@ravne

zsmr'ero
[ffieer/;'e

prc,htno
ablo

z 2b4fo/
"W

*oni,.,.u
ll\!9)rrl'0"""

vot\)vtt t)

Fffilr#"
ffin"o.onun,
,,r22:i::::i:.,uw,.i7,J,iiJ,"
/v
sP
I Mikrcgeometrijske i maklogeomet.ijske nepravitDosti povrsine - 2 Tipovi povriinskih neravnina u vezi
laspoledom Zljebova - 3 v$ie povrsinskth neravnina uvjetovane oblikom alata raaih plofila

3. postupkom obrade ili sastavom materijala p

toplinskom ili plasiitnom oblikovanju (oznaka
r), npr. pleerijanje (rr, izcorjelo njesio (Tt,
okujina (Ts), uvaljana troska {Ta), ijuskavost
(Ti), uvaljanost {T0), prskotina (rt.
Greske izsleda povrsine (oznaka N) jesu Itlrlje (Nr),
korodirano mjesto (N.r)i izluiine (Nr).
Valovitost, neravnine karakterizirane Zljebovima i
povrsinske greSke ubrajaju se u makrogeometrijske nepravilnosti. Na criezima mora se prcpisaii
stanje pov*ine gotovog izratlra, ij. siupanj hrapavosr' koju povr:ina molc im"ri s obzi.om na svoju
funkciju i trajnost, a koja se moze mjedti. Hrapavosi je skup neravnina koje iine reljef povrilne
nastao nekom obradom, no ovamo ne ulaze makrceeomeirijske nepravilnosii. S obzirom na moguano.l mjF-elja p"or ai"a e s"mo jedar 'l vise malih isjeiaka povriine i onda se prosuduje stanje

7.2 OBJASNJENJE POJMOVA

Poslije obrade sirovine nastaje stvarna povriina
predmeta. Ona je predoiena na crtezu kao ravDa
gcometrijska po'raina, koja ne uzima u obzir ni
kakve greske oblika i hrapavosii nastale postupkom
bilo kal\" obr"dF (ql. 4). Slika st\ame rov.sinn
nas . - posl'je ob'Jdp nziva se efeklivua po\riiba.
P , e 6 k p o \ r : ' n e c p o v o l j n o o d a b r a n o mp ' e s j e i o m
ravninom q jest clta koja se naziva profil, Presjean:"! eeom.lri.ske povr:1e i presjerne ravnine e
.- seomelrijsti protil. a presjek elekti\ne pov sine
s iom ravninom je elektivui prcIil.

5 Pojmovi hrapavosti u sistemu M

Predoii li se poveaano elektivni prcfrl obmttene

povriine (sI. 5), potrebno je za klasifikaciju hrapavosti po usvojenom sustavu M razlikovati ov
Referentna duzina I na sl. 1. i 5. je du;ina odsjeika
prolila na kojoj je iskljuaen utjecaj drueih tipova
nepravilnosii osim hrapavosti.
Korak neravnina k je srdnji razmak izmedu dva
najizrazitija susjedna vrha efektivnog prcfila u
Cranicama promairane referentne dutine.
srednja crta profila m je crta koja sijeie elekiivni
profil p u referenlnoj ddini I tako da bude sredina
svih izboiina i udubina ili, matematilki, da suma
kvadrata udaljenosti y1, t:, . . .yn svih ioaaka prolila bude minimalna (sr. 5).

p r o f i r aR ,
6 srcdnieodstupanje

protn p
4 Siika stvalne pov$ine loslije onrade

Stupanj hrapavosii pov*ine moie se utvrditi raznim veliiinama, tzv. parametrima. Najpouzdanije
mjedlo hrapavosii je srednje odstupanie prolila
R, od srednje crte prcfila m. To je srednja aiitmetiika vrijednost udaljenosti svih totaka efektivnog
pmfita od srednje crte, bez obzira na prcdznak +
i - (s1. 6). IzraZeno matemaiiaki imamo:
t.

Za odredivanje i za mjerenje hrapavosii trcba doeovo.no od.pdi i polaznu crlu pomoiu koje .e se
ocjen-jrati eteknvnr protil To moze biu h"iil) u
Ceometrijskoj povlsini koja dodiruje ne.avnine
(sustav E) ili srednja rinija efekiivnog prolila (sustav M). U nasim standardima usvojena je srcdnja
cfta prolila. Neravnine neke pov*inc predstavljaju
izboilne i udubljenja stvame povrsine. Pod hrapavos6u razmijeva se skup neravnina koje obrazuju
reljef povriine, a pronatraju se na isjeiku povrSine u takvoj ddini da se iskljuie grelke oblika
i valovitosti.
2.16

v
R":-ll
,.1 ' d-- i
raj je parametar mjerodavan jedino u sluiaju sudskos.po.a. za izfadu !?oraka i J., jer je najpouzdaniji.
Druei upotrebljiv parametar za mjerenje hrapavosii jest srednja visira neravnina R. (s1. ?). To je
razlilra izmedu srednje adtmetinke vrijednosii visina pet najyfiih i posebno za pet najnDih todaka
u granicama referenhe duzine. visine se mjere od
povoljno odabranoe pravca paralelnog srednjoj crti

7 srednia vlsina nelavnina R4 -

E Duzina nosenjaL i posiotak nosenja prolila pn

pmfila m, a da taj pravac ne siieae saE profil

Izraieno matematiaki,imamo:

{ ... + Rr).
_ : 5( R ,+ R r+ . . . + R r ) - G 4+ R . +
Osim ta dva parametra, za ocjenu hlapavosti postoje dopunski parametri, pomotu kojih se hrapavost ocjenjuje priblitno. Prvi od dopuNkih panmetra je lajveaa visiua neravnina R.d-razmak
izmedunajvaeizbodinei Dajve6eudubine mjren
pamlelno srednjoj crti profila u granicama !eferentne duzine (s1.6). To je najvisa i najniza toaka
p&Iila i odgovara starim znakovima obrade.R"iznosina temelju iskustva = 1,6R',
Drugi dopunskiparmetar je posto{akoosenjaprofila pi (sl. 8). Ako povutemo pmvac paralelno srdnjoj c$i pmIila, koji je udaljen od najvise toake
prolila za odabranu udaljenost c, taj 6e pravac
presjecati efektivni plofil. Zbog tih odsje6akau
pozitivnim dijelovima profila uutar refe.entne duiine je dutira noletria Ll
l i : L 1 + l ! 2+ . . . + 1 J " .
Odnosdu;ile nolenja l" prema referentnoj duzini r
irraten u postoeimajest:

- : !r. roool,.

Pil

U oznaci postotka nosenja profila mora se dodati

vnjednost c u rm, jer za drucu udaljeDost.ie drusa duzina nosenja.npr. po 0.6 - 400/0oznaiava postotak nosenja prolila na dubini 0,6 pm ispod
najvise toake efektivnog profila.

7.3 VBIJEDNOSTI PANAMETANA KLASA

HRAPAVOSTI I NJIIIOVO MJDR,ENJE
Kvaliteia obradeneke povl:ine ocjenjuje se prema
stupnju hrapavosii izrazenom brojaanom vlijdno!6u odabranogparametra u odnosuprema srednjoj crti pmfila.
Kao osnovni parametar biraju se slednje odstupanje prolila R,, ili srednja visina neravnina R, za
odabraDurefercntnu duiinu l, a kao dopunski pammtri najveaa visina nerarnina R-- i postotak
nosenjaprcfila p". Za Bve te parametre navedeDe
su u tablicama njihove vdjednosti.
Pov*ine proizvoda razv$tane su s obzilom na po!.rsinsku hrapavost u lrl klasa. Kao osnovrca za
razv$lavanje usqojenoje srednje odstupanjepro-

fih n" s laLtorom stupnjevanja 2, oalnosnos vrijednostima standaldnog reda brojeva R10/3 s prvim alanom 0,012tm. Za finije stupnjevanje kvalilele pov*jnske obrade utvrdeb je proBireni niz,
kojem je Jaktor stupnjevanja poaehxih Clanova r,25
{red R 10), pa su ponetnevrijednosti 0,010i 0,008
rlm kao granrenegornJevrijednosti prolirenog hiza.
Kvaliteta pov$ine plovjereva se mjelenjem vrF
jealnosti piamtra R. iti usporedivanjem s odgovarajuiim uzorkom. Rezultat mjerenja ne smije
prekoraaiti vdjednosti klase navedeneu tablici.
Ako nema mogufnosti da se klasa povdinske hrepavosti provierava mjercnjem ili usporealivanjm
parametra R., mote se kvaliteta povrline deJintratr
vrijednosau parametra R,. V jednosti toga parametra navedenesu za normalan niz s prvim alanom
0,5, a za prosireni niz s prvim ehnovima 0,04 I
0,063r,m.
Dopunskeparametre R-- i p! treba primjenjivati
samo iznimno, i to kao dopunu uz plopjsanu klasu
hrapavosti. Pdblizno vrijedi odnos Re.,-1,6&,
pa 6e pfti alan imati v'rijednost 0,05 1,6: 0,08.
Daljni tlanovi su kao kod svih parametaras faktorom stupnjevanja 2, tj. dvostruki. Nije potrcbno
izvoditi vrijednosti toga parametra u proEilenom
nizu, jer pri finijem stupnjevanju kvaliteta obrade
ne dolazi u obzil dopunski parametar. Taj par&
metar korisii se ako u poduze6une postoji moguenost mjerenja parametamR" ili R". U sluaaju spora
mjerodavnoje mjrcnje parametra n", ako ugovorom ili crte;om niie drukaije predvideno.
Tablicom 1. dane su vrijednosti navedenih parametara za pojedine klase hrapavosti. Obitno otisnute vrijednosti predoaujupro:ireni niz i dopunski
parametarR.*., a masnootisnute vrijednosti treba
normalno primijeniii.
Zavisnood vrste i finoie obradei primijenjene metode rnjelenja odredene su vdidnosti referentnlh
ddina po redu R 5/2 (0,00i.25). U tabltci 2. navedene su prcpprulljiv ieferentne duiine za pojedine
Po.rotak noEenjaprolila p. odreduje se nezavisno
od predvidene klase kvalitete, a dobivena vdjednost smatra se donjom granianod vrilednox6u.Za
povriine mtala preporuauie se da vrijednost p"
ne prckoraai 400/0,a veee vrijednosti uzidaju se
izuzel.no.Vrijednosti poslolke nolenla moraju Ee
vezati uz vrijednost dubine c ispod Dajvise toake
profila. Vrijednosti c preporuauiu se prema n-a,
kako je aavdeno u tablici 3.

OZNAKA ITLASE
I

10

0,008 0 , 0 1 6 0,032 0,063 0 , 1 2 5 0,25 0 , 5 0 I

Ra

lh

0,010 0 , 0 2

0,08

0,012 0,025 0,05

0,1

Proiireni
,m

13

x2

I4

16

63

10

20

6,3

12,5

25

50

100

40

80

160

320

50

100

200

400

prolirenog

Normarri

R-

12

0,8

0,2

0,08 0,16 0 , 3 2 0,63

N.ofralni

0,2

0,05 0 l

Prc!irei

0,4

0 , 0 6 3 0,125 0,25 0,5

- riied-

REFERENTNE

0 , 3 2 0,63

6,3

t2,5

20

16

32

63

r25

250

b00

2,5

10

20

40

80

160

320

630

dutitre I hm

Prepotualjive ref erentne

duzine za obradu

2- Usporcdivanjem obradenih povriina s pov*inama u2oraka prostim okom ili komparativnin

mihroskopom (po\.etanje 12,5 100, polje vida
2,5-7 mm). Izrada uzoraka jc siandardizirana.
Pd mjerenju treba da je uzorak Sto brize mje3. Ocjenom slupnia povrsinske hrapavosti prcma
sje6anju na izgled povriine odredenog stupnja
hrapavosti (tzv. lskusivena ili vizulna metoda).

2,5

Toharmje, razwtaereckanje,polirabje

10

1,6

DUZINE

0,8

0,3

0,08 0 , 1 6 0,32 0 , 6 3 t , 2 5

Rei.lentne

1,6

80

Svakako da pouzdanost mjerenja navedenin metodama opada, a za finije obradene povrsine treba
pouzd!-ta 1"oda Opi. sm'Frr"" /a pr.m:enu
metoda mjerehja daie iablica 4.

0,3
0,25 0 , 8

Euienle i tokarcnje
!je, lepanje, superfi!iS

0 , 2 5 0,8
METODA

MJERENJA

HRAPAVOSTI

vrii ednost p"o/o

1 0 1 5 2 0 1 2 5 3 0 1 4 0 5 0 60 ?0 80 90 s5
\-2,5
0,25

2,s-4

4 16

0,6

Propisivanje klasa hrapavosti ima smisla samo onda

ako se ta hrapevost moZe mjedti. Postoje 1d meiode za ta mje.enja.
1. Mjerenie parametara primjenom mjeriih instrumenad koji rade na temelju opipa rL opii_
nki, a omogutuju izravno oiitavan;e rezultata'
To su prolilometri i pro{iloerafi, a za mjerenje
R, i R,,,,\ dvojDi mikroskop.
248

Inst mentima s izravnim oaitavanjem mjere se

svi parameiri Ri ' R,, R..' i p' Pri tim mjerenjina
uzimaiu se relerenine duzine I prema napdied
preporunenim vrijednostima i prema preporuci
prouvoalad, instrumenta. Alro ne postoje upute
proizloila.a za Ieferen|nu duzinu i duzinu opipa,
trcba ih uzeti prema klasi hrapavosii i maksimalnom koraku neravnina po tablici 5.

tl

Podaci za mjerenle
Rdtm
R'tm

Maksinalne
vtjednosf
parametara

k llm

Maksimalo
kolak neBv-

I t:D

ieferutrB

25

0,025

0,08

0,25

0,8

0,25

DuZiDa opipa
(put) igre

?.4 KORELACIJA
HRAPAVOSTI

50

100

0,8

l0

IZMEDU POVR,SINSXT
TOLEBANCIJA
I VEIJCINA

7,5 PRIMJENA

mora kvaliZa pojedine kvalitte lso-tolerancija

leta obradene povrsine biti u skladu s tolerMcijom
i ne smije plekoraaiti iskustvenc v jednosti. U zavisnosii o kvalitetama tolerancija navedene su u
iablici 6. gomje granice hrapavosti. Ima sluiajeva
d a s e - a p o g r a j n u c l a v l j a . j uv c a i z . h r l e v i . n e z a v i s n o
o d r o l e r a n c i j a ,n p r . b o l j a n o s i v o s l , s m a n j e n j e t r e nja, trajna avlstota i dr. U takvim sluaajevima
more obrada biti finija nego :to zaltijeva odabrana
kvaliteta tolerancije.
U tablici 6. navedeDa je klasa obmde i iznos
aine & za nzna podruaja nazivnih njera, a
rancije su obuhva6cne za op6e stmjarstvo s
do IT 16. Osim toga, navedena je vrijednost

velitoleIT 5
p :

ruu"o. ra temelju koie se mogu izvFFti

liz a k l j u a c i o p o v e 6 a n j u z r a t n o s l i j l i p o v e 6 a n j up r e klopa u dosjedima za slulaj kad se smanji hrapa-

KLASA

HRAPAVOSTI

Usporeda li se propisi novih standarda o kvaliteti

povrsina sa starim znakovirna obrade navedenima
!r tabti.i ?. I 9., vidljivo je da je novim pmpisima
dano mnoso fiaije stupnjevanje kvalitete povrsin
i da je povrsinska hrapavost izradaka detinirana
mnoeo deialjnije. Prijalnji znakovi s jednim do
tetiri lrokuta nisu ni zadovoljavali potrebe prakse,
pa su mnogi davali uz znak brojtane podatke hmpavosti (sI. 9) udaljenos6u iaredu najviSe izbobine
i najniie udubine pov*ine, a to odgovara danas.
njcm dopunskom pa.ametru Ros. P.ijasnji ,nakovi
odnosili su se samo na obradu pov*ine postupcima
skidanja strugotine, a za druge postupke obmde
navodili su se podaci fijetima, dime stanje povrsire
nije bilo potpuno defini.ano. Novi medunarodni
propisi s klasama hrapavosti unaprijdili su kvaliKada treba odrditi klalu hrapavosti neke povdine
strojrog dijla, trcba birati nejvetu mogutu hrapavost jer je time proizvodnja jeftinija. Ne prelazi se

KLASA KVALITETE OBRADE I PRIPADNE VRIJEDNOSTI u R., rm, v.ijednorti

IT u r.m i Eijednosti odnosa p u .h za klase kvalitete Iso-totelanctja i podrucja
nazivnih mjra u lrm

IT5
IT6
IT?

5
6
6

0,2

5
I
0,4 1,2

6
6
7

IT8
IT9
IT 10

7
7
8

0,8 18
0,8 30
1 , 6 48

8
8
9

IT 11
yt t2
IT 13

I
I
10

15
120
6,3 180

5 , 31 7
1,3|
0,1

1
I

5,!

r.4 | l0
9 lt0

5,r I lr

?,t I l2
9,3 | 12

?,8
9,8
6,2

5,8
IT 15
IT 16

6,2

STAII.I ZNAKOVI OBRADE

nlnt
Don.rD! rior$dDe
rJjo :.'idlrji\i
i ?dje s nc raii.5&06:
' 'oil
r.o,Liil

!ii .,rj] ri ?., c.oNr! r!, : i,. (r b\.r bj!

f.o.,j( r::Lr r(k! , r!io!irL! r1 ,,rmiroj
drrd,u!,r.,r..
r 5ra rij{lrih ^.!nDrka
,irqi dk,rliu
dson
,j

$nj5k

/., F\ribE

rrrqIj!

\q):n

r.,:iro

::n1alr

\.irno+, \ui|i.

n\.,i.e.

tr:r..:r

d,ri..,Li,.rd
Fqr:jrr !)oF
LojD r. r.1 I, Ln,i /.1

r!\

'.itrili

dqt4rrri

rri

d
rrr
o 6 ! n c L ! u! s r i ! . n s t o j i r o !L( 4frx drr I Dor irroLjrr,
f.0.!rai.
L r il i D i o n I h ! 4 r r D r l L -

.br .a PcuA r nmjcrrnxr ip'.

i i{rrjcD r,fid,!fr. u$litoltnr,

r.!r., i j (D rrui: tr Dln,i

(! r.i iijcn!
Doi..ii< rrh,

bez razlosa na skuplju finiju obradu. odredlenu

kvalitetu povr;inske h.apavosti uvjetuju ovi iF
1. r'unkcija povrline. To je najvazniji ainilac odredivanja povrsinske hrapal'osti. Grubi podaci o
korel,c)Jr k.se hripavosli i funkcije povrSine
d"ni su - rrblici 8 pod 2. U nFkim slutajcvima
daje se finija obrada neeo sio to zahtijeva funk!50

, nLpijlar'.
rpqrnneql

hilt dio \do rino o!,?dn"trjc ski,

i-D!s
snn riv nor rP! vb.no
i.r!ije,
rlPrlr
LoDo?rr j 5l

cija povrsine, npr. pri steznim spojevima zbog

snanjenja trenja, poboljsanje trajne ivlstoce,
snanjenje nezeoda i sl.
2. Tolerancija toleriranih mjera, da se uskladi iolerancija i klasa hlapavosti. Podaci potrebne
kla"p povrSinr prema kvalil' ri IolFrancijeza
razna pod.uaja mjera navedeni su u tablici 6.
i u drugom obliku u tabllci L pod 3, Cdje je

3.',

KLASE HRAPAVOSTI
Kloso hropovosii
!4ry3:l!!gte
ir9!19_i

srecnjo visinq nefdvnino R

Nol.
vrm reonm
Rmd^lrml

Pfimleno !losd hroFovosii

pfeho T!.ri.Ll po!r!ine

P o s t u p c io b r o d e :

I tS!9!ra1!!llqr

Po,'one TSem'

:j

! kor ,cenlrrucdho

: tilevonje 9:!!114&.,r

a!!!l!!

E l!!! qlsrre _
GLteIE,;ii i*
; E!l!@n
SEEJ*ie;ro'

Kloso hroDovost

f,liiir'n.flicdm",a
g t a \n a p o d r r a j a m j a r a
navedena potrebna klasa hrapavosti prema posiavljenoj toteranciji.
Tehnoloiki postupak obrade kojim se moBu
pos'ai pojed r- klase hrapa\os.: navedF. je u
tablici L tabelarno za obradu skidanjem strugoiine i za posiupke lijevanja, plasritnoe obt!
kovanja i iis6enja povrsina, a jo! detaijmJe u
iablici 9. za poslupke obrade skidanjem strusotine. Proizvodai ae birati tehnoloski postupak
obrade kojim moie postiei rratenu klasu hrapa-

v o " 1 i .K o d I i n , j j h k t a - a b i r a c e
posrupke
i ' o L e s a o d r a z . r j u c i e n p - o i z" k\ oudpdt ..eS m j e r n i c e
za klase hrapavosti u vezi s posiupkom obrade
navedeni su u iabtici 8. pod 4 i u tabtici 9.
Jos ae se dugo primjenjivati srari crleii sa sranm
- n r . i " r o b r . d e . p a s u i s t o m a b t . c o m8 . n r . I i

a b r : c oem. p o v . z ; n i
r,.,
"".i

"ri".^"i",..","

U prak.
p."^ a IUnkcjji povrsjn. odabere\
"
""a
hrapavGti, a onda sc kontrotira prema tote.anciji
i zeljenom postupku obrade.

251

USPAREDBASTARIHI NOVIHZNAKOVAOBRADE
postupctma skidanlem strugottne

7.

p(
ot
,p(

p(

50 25A

o:

sn

Z.
tv
6.:

72

ti
!

'a

a
no-

1 sl z s
zn

10

'-_

go1

9.!

q63
05

o-4

tl

aj2
_f

1i6 aa

_L_

t L__l

's

;E!
F:fl

Br

iar
izu
suj

16
ic
i

0,6

ee
ili
To

9 Podaiak lcljiine

242

hrapalosti

uz shri

znak obrade

Ur

7.6 STANDANDM
HRAPAVOSTI

ZNAXOVI

KLASA

Oznaka klasa kvalitete povr:ine odnosi se na stanje

powlEe bez obzira na lo kojim su poslupcrma
obrade la stanja postignuta. Isto stanje moze se
postiai raznim postupcima obrade, a za pojedina
shnja treba prethodno viSe postupaka, pa se znaci
obrade ne mogu odnositi na postupke. Standardnim
znakovima razlikuju se dvije skupine tehnoloBkih
!$tupakar skidanje strugotine i svi ostali postupci.
Oznala za kvalitetu povrsine sastoji s od osnovnos aaka, tzv. kukice, i bmja klase kvalitete povr;iDe. Katkad se broj klas zamjenjuje brojianom
vrijdno56u nekog parameha ili se navodi oboje.
Za postupk obrade skidanjem strugotine kukica
je otvoreDa (sl. 10), a za ostale nacine obFde zaivorena (sl. 1l), Za navode ostalil podataka, alo ih
ima, proddi se desni krak kukice u nastavak (sl.
12), a ako desno nema prostora, moze se izuzetno
nastavak p pojiii lijevom kraku kukice (sr. 13).

\L

\---

--V,b

l0
1l
12
13
10 Otvorenakukica za obradu skidanjemstflgotine
- u zatvorenakukica za obradebez skidanjastrugotine- 1r Nastavakse siavlja uz desntlrnk kukice
- 13 Izuzetnose stavljanasiavakna Ujevikrakkukice
.Broj klNe povrginskehrapavostiod r do 14 upisuje
seizmeilu kmkova otvorene kukice (sl. 14) ili iznad
lodzontahe crtice zatvorcDe kukice (sI. r4). Broj/Iaae v jednosti parametarahrapavosii upjsuju se
izuzetno,i to iznad crte nastavka.Najp je se upisuje oznaka parametra R.-R,-R,h.r-p",
a zatim
brojEanevrijednosti (sl. 15).Katkad trcba navesti i
reJerentnu ddinu, pa se ona upisuje iznad crte
nastavka iza b.ojlane vrijednosti parametra (sl16).Parametli R"-R.-R-.,
oznaauju gornje gratriane vrijednosti, a pammetar p! donju granianu
wijednost.Ako za R, iI R. treba propisati gornju
i donju granianu vrijednost, tupisujll se te vrijednosti odvojene kosom crtom razlomka, npr. R'
0,63/0.50.
Cesioje potrebno da se propise postupak obnde
ili plastiane delormacije ili drugi podaci koji se
odnosena obFdu (polo;aj pmvca lezanja i dr.).
To se ispisuje ispod c e nastavka (sl. 1?). Podaci

v10/

14

\7F,uaeno
14 Broj klase unosi se iheilu
krakova kukice - 15
Podaciparametla unose se iznad crte nastavka - 16
Ubo<enjepodstka parameira i .efelcnlne du2ine 1? Podaci obrade pisu se ispod crte nastavka

se izrazavaju glagolskim pridjevima, a ne nekim

drugim oblikom glagola,jr se odnosena dov!3enu
obradenupovIiinu.
Veliiina znakova klasa pov*inske hrapavosti ili,
kratko, znakova obrade standardiziranaje. Simlrala kul<ice okomita je na povrsiru koja se obraduje, a kralovi zatvaraju kut od 60' (sl. 18). Znakovi obrade crtaju se prema Sidni c.ta na crteiu
u dvije veliiine (tablica 10. i sl. 18): za pojedine
19

l8

60"

"F4+4
A R'nl O b@.o u !^@\t)

18 Izgledi dihenzije znakovaobrade- l9 U pomanjkanju miestaunosese podacibrojevimai rasiumaaese

povrsiDe prdmta unutsr crteza velittne 1 ili 2, a

za zajedniake znakove koji se stavliaiu izvan proickcije vetiiine 3 ili 4. Duzina Dastvkaie prma
potrebi teksta; ako nema mjesta za sav tekst, stavi
se broi u kruZi6u, a na p kladnom mjestu cltUa
rastumati se znaaenjebrojeva (sl. 19),

\.ELICINA

ZNAKOVA

OBRADE

Krak h!

L
2
3

6.3
l0

6,3

10
16

IU

II

7.7 PRA'!'ILA ZA UNOSENJE ZNAXOVA

U CRTEZ
Oznaka kvalitete povrSine i aak sa strane s koje
dolazi alat za obradu stavljaju se Sto blize koti 3a
:itjkom na povrEini koja se obraduje.Kod uskih povrsina, kod kojih nemamjesta za kukicu, produri se
ploha pomotnom cltom, a kulica se stavi na tai
pmduzetak. Shodnoodrdbamao kotiranju i znak
obrade stavlja se za predmt predoaenu viSe prcjekcija samo jednom, i to ondje sdje je ta ploha
kotim]ra.
Kada treba staviti Deka upozorenia o parametrima
ili o postupcima obrade, treba uz osnovni znak crtati rustavak. Ovaj se povlaii uvijek ho zontalno,
tj. uvijek paralelnoGnovnom polozajulista (sl. 20).
Bmjevi klasa uphuju se za ve ikalne pov*ln
253

lswilt,X,
'l--N'
''i+
2l
20 Nastavci kulrica povlaie se horizontatDo -

tako da se ditaju zdesna, za horizontalne da se aitaju odozdo, a za kose kao brojke kota kutova
(s1.21).
Na predmetu s raztnito obrailenim pov$inama, na
kojem ostaju jedna ili vise povriina sirove, stavljaju se znakovi obrade na svaku obradenu povrsinu (sl. 22).
Za sitne predmete, na kojima nena mjesia za znak
obrade, iznosi se znak pomoau pokazne crte izvan
crtera (sl. 23).
Nc rolacij"kim pred.1elrma dovojar je znak na
jednoj crti plaSta (s1.24). Na sastavnim crte;lma
koji slute i za izradu detalja na kojen je predoaeno vise dijelova zajedniikim otezom unose se
znakovi za povrsine, ako su medusobno u nekom
dosjedu, za svaku povrsiru posebno (s1.25).
c a li se predmei u vise projekcija, unose se znact
obrade za svaku povlsinu samo jedanput, i io u onu
projekciju ili presjek u kojoj je ta povrsina dobro
uoilj'va r koLr.r a. a z-ak nec. sn,'a" j"yocl
slike (sl.26). Prema tome, za unoSenje znakova

2l Brojevi

klasa pisu se Lao kote kutova

obrade vrijadi isto p.avilo kao i za kotiranje; unose

se samo jedanput, i to u onu projekciju sdje je
dotitna povrlina najjasnije prcdoaena. Radnik ireba da uoni znak obrade iitaju6i koiu, pa zbog toga
valja znak smjestiti sto brize koti.
Zajedniaki znakovi obrade moeu se unosiii izvan
crte;a ako na predmetu nema nijedne sirove povrSine. U tom sluiaju otpada unoienje znakova na
svakoj pov$ini predmeta pa se znak unosi u gorhiAh

dpcnnm

jidln

efta;.

Ako se sve pov*ine predmeia obraduju jednako,

siavlja se u eoDji desni ueao crteza odgovarajuai
zajedniaki znak veliaine 3 ili 4. (s1.2?).
P ' v revrino. obrad'.k.d su obrade-e .ve povrsile
predmcta, stavlja se u gornjem desnom uglu crtta
elavni znak kojim je obradena ve6ina povrsina,
a ostali znakovi stavljaju se pokraj glavnog znaka
izmedu crta razlomka. Svi Biljci trokuta moraju
biti u istoj visini. Znakovi izmedu crta zagrade
ponavljaju se na odnosnim pov*inama predmeta
jer inaie ne bismo znali do kakvog,stanja heba
obraditi pojedinu povrsinu. Povrline koje nenaju

22

22 Qiiero) znakoei obrade unose se za svaku obm(lenu povrllnu, a u nedostaiku hjesla na llezjn produzctak23 (d,esno)Za sitne poEsine iznci se znak izvaa crtela riokazhoh crtom - 2,1Na rotacijskim rovrsinama dovoljatr je jedan dak ha plastu
25 U sastavnim c eiima D6i se aak za pov.Sineu meatusobnom
dosjeduza svatu
povBinu posebno
254

26

\//V,'Y/

29
26 zDakovi olrrade uhose se uz kotu samo jedaDput - 27 zajednidki znak oblade moze se plimijeniti ako djedna
povrsina nc ostane sirova - 28 za zajedniaku visevlsnuobladu ponavljaju se znakovi kod odnosnih ptoha, a glavni znak vdjedi za neozhaaenepovrsine
29 Oblada zuba zupianika oznaieha je znakom na diobenoj kluznici

nikakva znaka obraduju se prema glavnom naku

izvan crieza (sL 29).
Podaci obrade mogu se nanijeti i za one dijelove
prcdmeta koji nisu prikazani na $te;u, npr. za
zube kod shematski predoEenog zupaanika. Znak
se unosi na karakiedstianu crtu dotiinog dijela
(diobenu kruznicu) iz.avno ili pokaznom crtom,
prema tome da ]i je crtan presjek ili pogled. Na
sl. 28.,!dkazana su oba naaina, a ako je ctan presjek,i poeted zupnanika, unosi se u plesjek, u pogled pak samo ako ie zuptanik predoaen jednom
prcjekcijom u poeledu.
obraduje li se samo jedan dio iste povrSine, ili ista
pov*ina do razliiiiog stanja, to se oznaiuje kotom
vezanom znakom obrade (sl. 30). Na metarnim p.edmei'n a obrada se obiino oe'e ai vrlo plitkim ure-

zom ako nema opasnosti da se umanji

trajna

Z'1ak obrade ne slavlja se na onim irrailenim povrsinama koje se ne mogu proizvesti drukaije nego
nekom obradom, rp!. prov$i u aeliku (vrtanjem
ili prob.janje-j. uvrrj. ulori. ure-i. skosenja. navoji.
Stancane boine pov*ine i sl. (s1. 31). Ne zadovoljava li stanje povrlina tako izvedenih normalnim
poslupcima, stavlja se odgovaraju6i znak za doradivanje, npr. zs finu obradu kod provrta koji treba
poslije vrtanja razv$ati na mjeru s propisanom
Ple1azi li jedna povrsina u drugu tako da se ne
mogu ograniaiti, po\,aie se paralelno s konturom
jo! jedna toaka-crta linija iste SiriDe kao vidljivi
brid i na nju se stavi oznaka kvalitete pov*ine
(s1.32).

30 Dio obladene povrline oznaiuje se kotom uz znak

obrade - 31 Znak obmde ne siavlja se Da obladenjm
povriinama koje se drukdije ne mosu izvesti - 32 Kod
neodretlenih plijelaza stav\a se znak na pomoanu crtu

255

7.8 OBLIKOVANJIJ STROJNIII DIJELOVA

PfttrIIA TTTINOLOSKOM POSTUPKU
Pri izboru oblitra prilikom konstruiranja trcba vod t b r i B u o m o a u ( n is , . r a i r v e d o ep o . e d i n , n p o
slupcima obrade i o iloskovima proizvodnje. Pritom ima ui.jccuja holiiina potrebnih predmeta. Za
velikc kolnine jsplali se izradili skup alat i naprave koje ae smanjjti tro;kove proizvodnje po
jednom pdnjerku, jer ae se pomoinim priborom
proizvodatr mno! ' LIJr/ li. Posroje n!rhr prora.uDa kojima se ulvlduje kod kojee broja proizvoda
se isplati primijcniti pojedina pomoena napfava s
obzrromna njezinu cijcnu kostanja.
N o t o j e z a d a l a k d r u g i h p r e d m e t a ,a o v d j e r a z m o i.rimo na ilo treba uglavnom svratiii pozornost za
pojedine postupke obrade, da proizvod bude ito
jeitiniji i da zado!olji opaim zahtjevima.
Najaeiaa jc obrlda skidanjm sroje\-a maicrijala
ili obrada skidanjcm strugotjne. Oblici sirojnih d!

jeloya mo.aju bi1.i iakvi da se lako izraduju jednostavnim strojevima. To ae biii oblici po pravcu,
kao kod prizme, kocke, piramide i krnje pi.amide
koji se obradujLr blanjanjem, dubljenjem, valjanjcn, vuinjem, stancanjem, rezanjcm i sliinim
postupcima, l-. oblici po krueu kao kod v jka,
sioica i krnjcg sioica. kugle i torusa, koji se obraduju toharenjem, clodanjem, bulenjen, bruicnjcm
isl. Drugi spccijalni oblici: elipiiani, paubotiini,
hipetboliini, nepravilni i shnni zahtijelaju spcijalne strojeve i ne primjenjuju sc zbos skupoce
bez osobito vaznjh razloga, pa su vrlo rijetki.
Obrada skidanjcm materitala moze biii rua,,a (Lurpijanjc, sjeienje, rezanje,tusiranjc i st) i srrojna
rhldnjrnle tok,renra slodanje. bu.Fnj. h usrn.p
i dr.) Ruina obrada je spora. neioina, skupa i teska, pa lc ireba izbjegavati Cdje god je to moguae.
Na i.om polju moguae su mnoge ustde_
Pfcdmel.i p.cma sl. 33, 35. i 3?. ne mosu se zbog
'zbora predoienog oblika obraditi bez djcromiane

33

35

33 31, 35, 30, 3?, 38 tromjenom oLlika strojnog dijela trcba

nnu obradu zamljeniii sltujnom

37

256

polumjerom r, i !r iz sredilta 2 i 3 kao u sl. 39.

imali samo jedan rez za jedan okret vratila, pa bi
vdjeme obrade bilo dvostruko duze.
Strojne dijelove koji se ne moeu pdawstiti za
strojnu obradu treba makar privremeno predvidjetl takvom mogu6no!6u da se omoguei jeftina
strojna obrada. Klapka ili leptir prema sl. 41. dobiva prije obrade nastavke za pdivr!6enje izmedu
Siljaka, otokad se na promjer D, a onda se ti nastavci n odsijeku. Na crtezu ih treba nacrtati tanjim crtama i djeaima upozoriti da se uklone posrije obrade.
39 Obladivati plohe da bude sto manje podesavanja

rine obmde. Povrline koj treba obraditi ruino

oznaaene su s ,a{. Da je odabmn negto drukaiji
oblik prema sl. 34, 36. i 38, omogutila bi se jeltinija
strojna obrada uz istu lunkciju predmeta. Pritom
treba nastojati da vrijeme obrade bude Sto kra6e
i da obmda ne zahtljeva visekratno upinjanje predmeia i podeiavante koje je pritom potrebno.
Kod cijevnog ogranka sl. 33. i 34. izbjegla se ruana
obrada umetanjem veae elave pdstupaine za obradu sa svih sirana. Kod podnorja je tokarenje po
sl. 35. zamijenjeno blanjanjem po sl. 36., ali ireba
p r p d v i d - ei - l o . z a i z l a z n o ; a p r : o b r a d ' d n a i v e r iikalnih stijena. Kod vilice ie se (sl. 3?) uz ravno
odrezano oko plohe m tokadti, a plohe n blanjaii.

Obradivati

CETANJE

Obraduje li se samo dio povrsine odljeva, takve

povriine moraju biti poviiene za 3-10 mm da noz
ne bi dirao neobradenu povriinu ili da ima izlaz

plohe da vrijeme obratuvanja bu,le kraae

Koljenasto vratilo (sL 39) upinje se pri obradi dva

puia: u centar 1i 2, a pri tom upinjanju obradi se
iep i nme polumjemm r. Tokalenje ramena na
promjer D bilo bi besmisleno jer bi zahiijevalo
trc.e upinjanje u centar 3, a zaobljenje polumjerom
b / 2 n e m o e u c ej e i / v e s l : o b r i n r m s l ' o j c \ i m : osim tokarenja potrebno je blanjanje ramena.
Koljenasto vraiilo dmgog oblika prema sl.40 treba
pd obradi tokarenjem upeti tri puta u sredista
1 2-3. Iz srcdista 1 obradit 6e se srednji iep i
srednja ramena na promje! D, a krajnja na polumjer D/2. Iz srediSta 2 i 3 obradit 6e se tepovi i
d r u s a v a l j k a s t e p L o h ek r a j n j i i r a m e n a p o l u m j e r o m
r. Obradom iz srcdiiia 1 imamo dva reza za jedan
okret vraiila, dok bismo pri obmdi tog rameEa s
1? TET'NICRO

4r PrivremeDim nalicima za upinjanje ohoguaeDa je

strojna obrada

(s1.42). Takva poviienja ne dolaze u obzir kod

olkovaka jer ih je teiko izvesti.
obradena dna.aznih udubljenja moraju takoder
biti povisena,ali noz mora imati mjesta za istek
(sl.43). ostaje li dno neobradeno,a obraduj se
samo plast, mora pri dnu Ztijeb biti o nelto veeem
promjeru, da se alatom mo;e zawliti obrada cilindriane pov*ine (s1.43).

42 Obradeni ilijelovi ploha odijeva momju biti povi;eni

257

46

4:l D., 'r\r'a '

' ' L,.r'tro:
a, 1ln::
i d . ' ilijfbom
da bi alll nnao istck
1
.15 Olrlik predmcfu Drofr onoeraili
lovrinrc irnaju oLra.lcnc rulrove, a leic !o lfi lelvicc - 46 Veliiinu sircjnib dijelovr bn!1i da bude mogui iransport

44 Mahje dosjednc

Obrada veaih dosjednih ploha odljeva je dugotrajna i alal sc tupi rezanjem tvrde kofc odljeva. Za
narijega'rje predmeia dostaju jednako, pa i borje
u ke ' b adpnel,t\..n :.r inF 15-20 mm. Ob:ia. Je
d" s k rd ma-j"' dosjr.ln,h povr:ina zbos j ,s ed"
obradc na svim rubovima (s1. 44), a kod leaih po!.fina obradc se samo tri letvice. Takve letvice
noeu sc smjesl i uzduz ili popdjeko dosjedne
polrsinc. odabrat ie sc polotaj pri kojemu je
manja povrsina za obradu, ij. 3bj X I ili 3l X br. U
svakom slu.aju je obojc manje od povrlinc b X l.
Kod L^\ -\ , s- ob.ad .j" .r..la povriina. Pr i projekiifanju oblika strojnih dijelova treba misliti na
to da monraza i demontaza budu moguae bez teikoea. Razmak izmedu prjruba Gl.45) mora ornoeuarli slavljanje natianog vijka u provrt norDarno
odozdo, jer jc matica obiaFo sore. Razmak izmedu
priruba mola biti veai od durjine vjjka. Ako to
n j p m o c L c o . i . e b a p . L d v d e i i m o g J c n o s ls t r ! l J a nja vijka odozgo ili zatiani vijak, da bi montaza
tckla bez smetnji.
V p r i . n ) p o j ' d m i h o r j p l o v a n i s m . J pb i l i s u v i s e
velika, jer su veliki dijclovi i teski pa zahrijevaju
za obradu spccijarne velil<e alatne strojeve, a za
montaiu dizalice za vcac terete. Zato se veliki dijeo v ' r , : ' r u L o d v i s e k o m . d a ' s a " ' a v l j a j up . . * o r r 1 : r . V u l . r n . d t F l " v d u I ' d ' 1 o mk o m a d u 0 8 , a n r ' " 1
na
je moguanosau transporta zbog proiila tunela i

_ec-:
\.r\, ir dim^1zi_. zd rrJn\Dorl prem- sl. 46.
- iirinr ll 150 hm za osovinske razmake kola do

47 osjcujivi dir.lovi iuvaju sc od vanjskih uijecaja

Trlvorcnom izvedbom

za vcae razmake iirina se umanjuje za 80 mm;

sirina iovara pred osima smanjujc se za 380 ]rm
za sve osovinske razmake
vjslna 3 450 mm, a kod kola sa spustenom tovarnom prohom 3 750 mm
258

du;ina 22 m (za vc6e duzine potreban je prislanak :etjczniake uprave)

tczina 15 Mp za normalna kola, a za spcijalna
kola maksimalno 80 Mp.
Nije saoo veliiina i tczina uzrok za vi-sedijelnlL
./! dbu "l-oJn,h d'le'o\'r llaogr sirn)d lelov. izvode se dvodijclno zboe toga je. su dNgi dijelovi
jzlcdcni jednodijclno, npr. kugliani lezaji, kolutne
spojke, koljcnasl.a vratila i sl.
-o. .n
Dr
I r n . . m r f u r . p a l . p b n o r r t s u r a l iz a m j e n |
ljivost takvlh potrosnih dijelova (umeci, kosuljice,
vodilice i s1.),. drugim sredstvima nastojaii da se
snanji trenje i habanje. Uzrok habanju uglavnom
t. vanjski uljecrji, kao vlazan zrak (kolozija),
\oda. rrzn. i.kuci,,F kujr ndledaju. pra:ina.
plinovi, pij-"sak i dr.
?. tfenje izmcdu iarnih ploha.

dijelove razni
uJ !,hi...h utrccald sr-rA
"rrojne
namazi i metalne prcvlake, matedjal otporan proliv asresivnih sredslava ili sprciavanje pristupa
lakvim s.edsivima, npr- na navoj vijka (s1. a?)

zatvorena i b$vena matica, za lezaje transmisija

kod tvornica cemenia npropustan limni oklop'
u koji se tlaii zrak pod neznatnim pretlakom.
Trcnje izmedu tarnih povrsina mote se smanjiti:
1. smanjenjem specifiinog pritiska, ti- pove6anjem
dodirnih povrsina boljim prilijeeanjm i glat2. izborom prikladnog natina mazanja (dinamiiko
plivanje) i wste maziva
3. izborom prikladnijih materijala koji su otporniji na habanje.
Oblici stlojnih dijelova izvode 3e uglavnom lijevanjem ili kovanjem i niima srodnim postuFima, a
takva izraalevina se zove odljevak, otkovak fi polupmizvod.Izradevinase najleste dotjeruje rczanjem
- skidanjem eornjih srojeva materijala da se dobije izradak po mjed. Svaki takav tebnotoski postupakzahtijeva posebannatin konstruiranja oblika pa to treba imati na umu. Mora se postiti
ispravnafunkcija sirojnog dijela najekonomianijim
rjeienjem, pri Eemus za svaki pojedini postupak
moramo pridrzavati osnol'nil pravila.
Pd liievaDiu treba izbjegavati:
1. nagomilavanje materijala na jednom mjestu i
nagle promjene debljine
2. oStre pdjelaze i uglove, tanke stijenke
3. vlak i savijanje odljevaka, odnosno svesti ih
na najmanju moguau mjeru
4. neprikladne oblike, a oblik presjeka birati
hr.n!

ohr.ro;pnin

5. samotne izbotine i mrtve kutove

6. iavne stijenke u smjeru izvlaenja modela iz
pijeska
?. iezgre, a ako se ne mogu tzbje6i, tleba ih
dobro utEstiti.
Prva izvedba neke stope stroja je najlosija, jer je
znatnarazlika u debljini materijala. Odljev se brte
hladi u tanjem dijelu, a zbog neravnomjerlog Nadenja nastaju unutralnia naprezanja u debljem
dijlu, pa ovalnije sposobanda primi ve6evanjsko
optereeenje. Kada takvu stopu stegnemo maticom,
note unutrasnje + vanjsko optereaenje prckonEiti
granicu lomne avrsto6e materijala i prouaoEiti

lom stope.Ostaledvije Supljeizvedbene oslabljuju

stopu, a zbog jednake debljhe nema znatnijih unutrainiih naprzanja.Najbolji je na.Iitak,ier se lako
obrailuje, a mjestimiano odebljanje ne uzrckuje
znatna rDutraSnja naprezanja.
Unutrainja naplezanjaod ohladivanja odlieva djeluju okomito na povlsinu, a na ovoj se materijal
hladi bde nego u srcdini odtjeva.Kod ogtdh p jelaza je, prema tome, stezanje u dva smjera, pa
postoji opasnostpucanja ili napuklina u odljevu.
Djeluje li vanjsko optercaenjeu smjeru unutrasnjih naprczanja, opasnost pucanja je ve6a, osobito
ako su odljevi razhtite debljine. Zbog toga se pdjelazi od debljeg prema tanjem dijelu izvode poslepeno, npr. konianom izvedbom od viJenca i
elavine (sl. 49) od prirube na cijev (sr.50),a ogranci
s izvode vetim zaobljenjem uz istu debljinu Btijenke (sl. 50).Kola s dueim glavinama imaju u Bredini
udubljenje da se izjednaadebljine, jer za uIvrsaenje klinom dostaje duljina dotika s vratilom
1,5X d. Najaesaeimaju kola na vijencu i u glavini
prsten, koji ublazuje pritelaz u lamena.
Pokropci posuda pod tlakom nose znatna optele6nja - na svaki cm! ukupno opterctenje u posudi
poditelieno s povdinom poklopca. Taj tlak je aesto
i promjeDrjiv. Izvedba poklopca s oEtrim plijelazima uzrokuje pucanje, a ravna dna poklopaca
rnalo nose, jer su podvrgnuta naponu savijanja
(s1.51). Pdjelaze tleba ublaziti jakim zakrivljenjima, a dna bombiraii da optercienje djeluje na
izboiiDu. Takav poklopac moze podnijeti mnogo
veae opterc6enje jer se naprezanie savijanja obrikom mijenja u naprezanje tlaka, koii lijevano Ze-.
ljezo najbolje podnosi.
Mntimalne debljine stijena normalno su I mm, kod
manjih odljeva 5 mm, a iznimno s posebnimgatiranjem ljevine B losfofom 3 mm (radijatori, alanci
kotlova za centralno grijanje, kada od lijevahog
ieljeza i sl.). Kod tanjih odljeva s normalnom ljevinom ona skrutne prije nego sto jspuni kalup.
Cstapojava kod odljeva jesu Supljine u unutraSnjosti, koje se mnogo puta pojave istom pri obndi.
Ljevina ima tmperaturu oko 1 300"C i ohladivanjem se stze.Prvo skrutde kola uz stijene kalupa,

MMMM
:r
18 Unulrasnja naprezanja smanjiti jednolikom debrjinom stijenki odljevala - 49 Prijelaze od debljee prema taniem
dijelu izvodiii postepeno- 50 Veltikalne oganle izvoditi velikom zaobrjenostijer napredja djeluju okomito
na povdinu - 5l Poklopce tlainih posuda bombirati da izboaina prima optereienje

1?.

250

ot

o.

--F\

52

t3

,zr\.d&

/a)g

//y>_l

\\i-l,.ti"'
\\_--'z

\\Jrl
-.-L,'q

lr.j
ll olI

ds

/oie

52 Nagla lDdebllantr .zfoL slr auphinama u odli.vku

53 Sn njeDj.trr kraka hlanjiti
savijanjc odljcvaka
l))omt.nonr oblikr t{.1\'orrri savojno r ltaino napreanje
5lj veliko llaino rlurczanjc odljclrlta sprijciiii
n)lenom poDreinos presj.lrr

a sre,anjc debljih odljevaka nastavlja se u unuuasnjosri i posljedica su supljine (sl. 52). Najaeiai
uzfoci supljina j.su:
- naelijc hladcnje korc kod nejcdnakih debljina
karup nije dovoljno porozani pa piinovi koji se
, ! z \ . . r . r Jr l . J e v a n J e m
v r J a el j c v i n e u . r z m j P r n o
hladaD kalup nemaju jzlaza
- pfehladna ljevina
- ljevlna sadtava suvise sumpora, koji uzrokuie
gustoau ljcvine i oLezava izlaz plinovjma.
P o m o a u t a k v i m s l u a a j e v i m aj e s r :
- ispravan oblik jednoliine debljine i time svuda
.jednomjerno hladenje
ulijevanje vruac ljevine
' i - p \ . - J . p " l i , \ . n r n a r a k u r m o p a s n i mm j . stiha da se sprijeti skruaivanje i pomrze izlaz
Lijevano :cljezo nc podnosi savijanje, a vlak vrlo
slabo. Trko na sl. 14. imamo lomnu avmtoeu
dr .= 1 400 hp cmr, a smijc se opieretiti na vlak s
drira:235 kp/cmr, dok na tlak podnosi dtdo,:
' ?00 lp, m:. olklc lroslluko. Znano da je lrjevano zeljczo krhko, a pri savijdju se donji slojevi
ustzu, a gornji komprimiraju, ij. donji su podvrrru i .lnp,e/!r .L n" v13k. a sornjr naprezrn,r
Da t1air. Optereaenja strojnih dijelova obinno djcluju na nekom kraku pa se pojavljuje momcnt
M - I )< a. Uz isto oplercienjc F bit ae moment
io manji lto je krak manji.

Kod odlj.\'aka t|cba birali takve oblike da se izbjcgne salijanjc ili \-]ak ili da se ovi svedu na sto
rnanju njcru. Prciako stczanje lijevane obujmice
zboe nasialog savojnos haprezanja {sl. 53) prouzroail ae lom ako jc kfak lelik. Uz kraai krak mo;e
se stesnlrti jaae- Noga stroja bcz podupore (s1.51)
opiercaena je na saviianjc, a s njom na 1lak. Kod
konzole (sl. tt) bil ne naprezanja ve6a u slojevima
koji su drlje od nutralne osi. Ta os prolazi tezi!icm. Djelovanjem sila gomji su slojevi iznad neu|Ialhe osi podvrgnuti naprezanju vlaka, a donji
ispod neutratne osi naprezanju 1laka. Treba odabrlli takav oblik konzole da krak na strani vlaka
-ro
L.dn
m , n t r . o l p r i r k e l / - p u r a .: ' o j o u o m e , u
dopullenih naprczanja. To se moze izvesti pojaaal e m p . i : . k a u v l . i o m d r . e l u .! : r m es c m i j e n j l
polo;aj l.ezilla i smanjuje krak opasne zona.
Isla razmalranja o viainoj i o llaiDoj zoni od teiista, odnosno neutralne osi mjerodavna su za izbor
pfesjeka kod odljcvaka (sl. 56). Za optereaenje u
jcdDon snjeru mora prcsjek biti pojaaan prema
s|Iani na koju djcluje sila, jer se time teziste pri
miac zahval.u silc i smanjuje krak opasne zone.
DJelu- i prom..rnl- .o opl'.eien-e u dva srjnr:r,
1lorlJu r pota-"n r pre.jckc bi r u la dva "m.er3'
a ne bi imalo smisla pojaaaii presjek u sredini.
v l " k r o , J n ' 4 , n , p o j , , : a n D r a s i e l <Z a p r o r j e n l.jiva optcretcnjr u raznim smjerovima najprikladniji su kruzni suplji ni puni ili njima sliaDi presjcci. Na sl. 56. poredanl su svl protili po tdini
ickuieg metra, a cijena sc odreduje po teiini. I to

promjenljivo u 2 smjero

t nl {il
T
tI[ @
ttt t

u vtse snlerovo

56 Oblik

260

popreinog lresjeka

5l
pro-

tt
birati

,o.F:..q
Dr.ma sn!.ru

djeloranja

sila

57

59
57 Izbjcgavati nrive kutove kod odljevaka - 5E Nalitak izvcstl tako da se moze obmdii! sa svih strana Birati obtike kod kojih n treba jezgra pri lijevanju

more biti va;aD pokazatelj pd odabiranju plikladnog oblika p.ofila. zadovoljavaju Ii dva oblika
profila jednako, treba birati laksi.
Mjestimitna pojaianja i izdanl<e na odtjevcima treba smiestati tako da se izbjegnu nepiistupaana
mjesta koja se ne mogu ohaditi i u kojima se skuplla nenist. Spajati ih valja s najblizim stijenama.
Nastavci i nalici kod stopa strojeva (sl. 5?) molaju
imati povrsinu koju zahtijeva matica, a to je kruZna por'rsina ovisna o promjeru matici opisane
kruinice. Provrt treba da je lto bliie stijenki bez
mrtvoea kuta, tj. nastavak do stijenke, a nagib skoSenja 1 :3, odnosno pod kutom 60"-?0". Tankostijeni odljevci \nogu se priavrstiti samo odlivenim
nastavcima (s1. 58), jer za druso p Evr:tenje je
s r i l e n k ap r c t a n k a . K o d n a 5 i " ! k a u t i m s l u i a j e v i m a
izbje6i mrlve kutove i oStie prijelaze, da bude
moguta i obrada boinih stijenki.
Sanduaasii oblici s nastavcima izvode se bez unutrasnjih stopa (s1.5e), jer onda jezera nije poirebna,
Nastavak do stijenke mora biti bez mrtvog kuta.
Zaobljenja moraju biti ito veaa. Yertikalne stljenke

59

koje se izvlaie iz pjes6anog kalupa moraju imati

nagib od 1/40 do 1/20, ovisno od opasnosti ulusenja
kalupa. Katkad imaju i we6i nagib. Najmanji polumjer odlievaka u pijesku je r:5
mm. od toga se
moze odstupiti kod vanjskih bridova ako to zahtijeva dizajr Za neobradeni izmdirk ne treba kotirati manji polumjer.
Oblici odljevaka moraju biti takvi da se dadu izmdili Slo jednostavnije i jeftinije, a najjaae optere6ene plohe mo.aju biti u kalupu dolje, jer je ta
ljevina najjaia. Ti zahtjevi dovode do viSedijelDih
modeia, a osnova za diobu je horizontala. Poluga
po sl. 60. lijevo zahiijeva jednodijelni model s gornjom ramom osnovon {nastavci se izdubu alatorn)
i skolenjem donjih dubljih stijenki. Poluga desno
treba dvodijelni model s osnovom u polovici, gdje
su I dimcn2i:e najv-fF i olkuda jdc skolenje. Polovica se nabija pijeskon u eornjem, a druga polovica u donjem okviru, pa se onda okvili spoje.
Modeli Supljih strojnih dijelova izraduju ie punt,
a u kalup ula;u jezgre i na taj se natin ostvalt
suplji odljevak. Jezerc su uvijek nezcodne, pa ih

ilir'-----t

il-f,-=__r I
60 Osnoya za diobu modela je horizonlala, a model mora lmati nasib u shjeru izvraeenja iz pijeska

261

6l Jezgre Supliih odljevaka treba alrsto uloZili da sc nc pomaknu pri ]ijevanju - 62 Ne

dajlr li sc izvestj dvoshuko uloiene jezgre,
l,rcba ih bar medusobno poduprti - 63 Katkad se prohjenom oblika dade izbje6i jezgra
64 KovaDje smanjiti izborom lrikladne
silovine

treba po moeu6nosti izbjesavati (sl. 59). Ne daju ri

se izbje6i, ireba ih smjestiti Sto sieumije i jednos l a v n i j e o a i h l j . ! i n a v e l i k F s p e c - I r n n et e z , n e n a
pomakne i ne pokvad odljevak. Model mora bitl
-ezgrenrm
p'o\ iden
m a r k a m a - l e t j S l j m az a j e / s . e
u kalupu. Jezgre pak moraju biti ito jednostavnijeg oblika: rarae i okrugte, a ne zakdvljene. Mali
pomak jednostrano ulozene jezgre po sI. 61. p!ouzroiit ae sianjenje stijenke poduporc. Duzina jednostrano ulotene jezgre smije biti najvise i : 2d.
I ' 1 a i e j e b o l J a o b o s l r a n ou l o z e n at e z c r a ,j e r j e i v ' s 6e ulozena. KOd stalka (s1. 62), edje nije mosu6e
obostrano ulaganje jezgre, bolje je da se jedna
odupre o drueu, tj. da se obje jezere spoje. Ako
ni to nije mogu6e, txeba izraditi prikladne podupiraae (u kruznom obliku 1ri do Sest),pa 6e u odljevkll ostaii rupe. Kroz ove se poslije rijevanja vadi
matedjar jezere, a onda se one zatvore, obilno
tepovima s navojem, koji tijesno pristaju u rupu.
Treba paziti da se dobro oaisti sav materijal jezere.
Brtvenje rupa u kasnijem pogonu je iesko pa su
akve je,e e s poduprra..manajn"zeodnijF
eesto se jezera dade izbjeai promjenom oblika. za
poklopac s okruglim d*kom (sl. 63) potrebna je
jezgrs- Izradi r1 se usica koja mo;e jednako posluziti kao i okrugli ddak, jezera otpada. Ako j
komid r';. p ovidi se u!flom i navojpm za oa-j
vijak i transpofi dizalom.
Kovanje je opienito ieiko i skupo, ali se postupkom
k o v a q j a m a l o r i j a L ( o n p r i m i r ! . a r m Fp o s r a j ei ! r s c i .

65 Pri Lovanju izbjesavati ostrc prijetaze i

zaobljenosti 66 Kutni olkovci izvode se jeftinlje u dva dijeta

Treba biraii oblike koji te dati :to manje kovaikog

posla, a to ae biti:
f. izborom prikladne sircvine da se kovaaki poslovi svedu na minimum
2. odao'ra.jem oblika kojr se la\o 'zraduju '
ravni a ne zakrivlieni
3. kovanjem u ukovnju pd masovnoj prcizvodnji,
da trosak za izladu skupih kalupa po otkovku
bude neznatan.
Kovanje se najaes.e primjenjuje kod predmeta
koji moraju biii avrsti, a teSko se izraduju drugim
postupcima. To su najae36e predmeti s koniinuiranom prcmjenom presjeka, npr. kuke, sidra i sl.
Ostri prijelazi nisu p kladni pri kovanju. Zahtijevaju dulje vrijeme kovanja i bde hladenje na
unutrasnjem dijelu p jelaza, pa se redovito kuje
p.phladno.:Lo urrcku,e pu\oline. U oilr;m prijerazima nije matedjal homogen zbog zbijanja iznutra, a rastezanja izvana, pa maierijal na takvim
mjestima lakse puca.
Izabere li se za obujmicu (sl. 64) prikladno plosno
zeljezo, moraju zaobljenosti pri savijmju biti s
dostatnim polumjerom. Kovanje zaobljene poluge
po sl. 65. dugo je i skupo, a ravni oblik jednako
zadovotjava. Iskivanje krakova kod dugih komada vrlo je lesko i skupo. Mnoso je jeftinija dvodijelna izvedba dvokrake poluse (s1.66). Isto je
tako skupa vilica od jednoe komada prema sl. 6?,
a jednako sluzi svrsi zakovana ili zavarcna izvedba,
lroja zahtrje\a r1mo ra\rjrnje priklad.e sirovine.

69

r-r -1 r-r
r-i--l-r
--r--T
)
r
t___l

6? Isklvsnje k.akova tesko je i skupo - 68

zbijanje otkovaka zamijeniti druktijom izvedbom - 69 Koliaiha otkovaka odreduje
prikladniji obrik - 70 eeono zavaleni spojevi
su avrstl i jettinlli od p.eklopdh i slidnl

zbijarje j najteii i najskuplji kovaaki posao, pa

se mzna pojaaania na \/ratilima izvode ieftinije i
jednako dobrc s navuaenim prstenom u steznom
spoju ili zavarenomspoju (sl. 68).
eesti temitjni vijci izvode se na razne naEine (sl.
69). Dolie moraju biti pojaaani za sigurnost da se
ne izvuku iz uvrta ako zataji pdonljivost betona
i ;eljeza. Stari oblik piramide je dobai, ali skup.
Za manii bmj vijaka dobro sluzi raskovani i raspeaeni ili navareni kraj, jednostavno podvinuti
kraj, a kod velikih koriaina koje se izraduju kovanjmu ul<ovnjumozese dati i sloteniji oblik.
zavarivarje je danas vrlo iest naain spaJanjau
ffiastavnu cjelinu. Dijelovi se p.ipreme obianood
poluproizvoda,ovisno prema svojoj debljini, a spajanje se izvodi autosenometodoD talenja plinom
ili elektrianim lukom, kod sedjske pak proizvodnje
aestometodon otpora.Kod metodetaljenja krajevi
se dijelova koje treba spojiti rastal i time vezu u
cjelinu. za ispunjenje relka i dopunu mate jata
zbog skotenja pripremljenih dijelova sluti pridonjesna kov:na i elektroda. Priprema za zavarivanje izvodi se prema debljini spajanih dijelova:
za aernespojevese do debljine 5 mm krajevi samo
.maknu, deblji skose u oblik V, a debeli skose
u oblik X ili U. U crtetima se oznaiuje debljina
spajanih limova, simbol oblika zavara i duljina
zavara. Cesto ima zavarivanje elektrilnim lukom
prednostpred zavarivanjem plinom zbog manjeg
,agdjavenja i time manje promjene strukture.
Osimaelnih spojevaaestisu ugaonii kutni spojevi.
Simbolomse daje obLik zavara a brojkom visina

r-

mffimm
m[ um
M
05c,

unr,
0,76,

Qge,

upisanog trokuta; uz smbol se oznaai po!'riina Sava

u korijenu i u vrhu zavam. Podaci o simbolima i
o potrebnim dimenzijamapojedinih zavara dani su
detaljno u poglavlju 10. (sl. 29).
Zavari treba da budu izvedeni tako:
r. da avrstoia zavara bude ;to blite Cvrsto6i n-'
zavarenogmJes[a;
2. da tok zavarivanja bude takav, da oksidl (itjaka) dodu na povdinu;
3. da se ne zavaruje suviie, a zavar treba pro.
raaunati;
4. da se prikladnim smjestajem dijelova umanje
naprezanja od zavarivanj a;
5. da debljine, odnosno presjeci u mjestu spoja
budu kod oba komada jednaki.
Preklopnim i stiEnim spojevimalimova pri zavarivanju (s1. ?0) umanjute se avlsto6a, a mnogo matedjala trosi se na preklapanje. Bolji j i jednostavniji telni spoj. Ako su limovi IoSe p premljeni, a postupak zavarivanja slab, bit 6e ivrsto6a
zavara oko polovicu avrstoae naravnog miesta,
dobrom pak plipremom i dobro izvedenim Savom
oko 3/4, Izvede li se dulji kosi Sav,bit ae av$to6a
Savaoko 8/10 av$tofe pun ploae.
Jednostrani kutni spoj (sl. 71) uziokuie zbog stezanja nagib stijenki. Kompnzacija s nagibom u
suprotnomsmjeru prije vara teika je i nesiguma.
Bolji je obostuani 3av, osobito ako se vertikalna
stiienka skosi kao za V-spoi, ili ako se pdmijene
specijalnovaljani profili za takve svlhe.
TaLva priprma se izvodi kod odgovornijih spoJeva
za veta promjenljiva opteletenta.

263

r*{&t

'sKr
bra

/oSe

7l

u
n
nojbolle

nojbote
12

,?l

n
ai

L, ._

',.

TL

7l Kutne spojeve lreba zavrrili oboshano - 72 Ugroni spoj )nora biti s objc slranc za\arcr1 - 73 P.irubc za
ueaonim spojem. a pojaaali ih rebrima - 71. t'lali.izdanci shanjuju obradivanje pov*ina uz istu luk
vlfifati
c L l u s i f o J n o g d L .e l a

Ugaoni spoj (sl. ?2) mora takodr biti zavaren s

obje sl.ane jp. se iori, .m,n.ulF ivr.'oii n" nrjosjctljivijcm mjestu. Bolja je odnaknuta i obosirastijcna. Ako rub smeta, bo)ji je oboshani Sav u uglu sa spojem u cijelom prcsjeku.
Spoi prirubnice i cijevi (sr. 7;l) ili spojeve istih
karaktera ne valja izvoditi preklopno prolilnim
kutnicima, nego ugaono od limova. Ako postoji
opasnost savijanja prirube, dobro ju je pojaaati s
colovo svaku izradevinu ireba konaano oblikovati
na zadanu mjeru skidanjem sornjih slojeva malerijala na naielu rezanja, trv. mehaniikom obradom.
Ta se pla6a po salu rada, pa zato treba:
l obr]d \3nje osr"niii r na nrlpo'rebnije:
2. odabiraii prikladne jednostavne oblike a ne
nepristupaane ili kose;
3 . d o s l e d eo d r e d r v a t i j e d n o z n a a n ou i s l o m s m j e r u :
4. obradivati dijelove koji me.lusobno pristaju
ondje sdje jc obrada laksa.
Obradene powaine izwsit ae jednako dobro, pa i
bolje svoju lunkciju ako su manje, ali .e za obradu
manjih povrsina irebati manie vremena. Zato treba
veae povrsine providjeti izdancima i samo Djih
obraditi (s1.?4).
Poklopac (sl. ?5) jzveden bez skorenja tijela neee
dobro zatvar:rti. Za centriranje rctacijskih pov.sina
75

t?
6

?5 Rotacijskc dijelovc centrjrali uskim rubom, a dobro na

!jcganje osigurati skolenjcm --- 76 Clvrtastim oblicina
liksrra se polozaj dijagonalno sorjeSienim zalicima

284

ni.e porrebr.a velrka plohd, dost:ije uak rub, i

ircba misllli i na izlaz noza. Kod ietvrtastih poklopaca ili dvodijelnih kuailla (sl. 76) bilo bi vrlo
lciko jzradiii takav rub i izdanke za centriranje,
a lakva izvedba bila bi i jako skupa. Dobro i
jeliino rjcsenje ic cenldranje s dva koniina ili
clasliina z.rlika smjeitena dijasonalno.
Do!,'.ne koj.:L ob,-duju roraju bir ograniene
da obradom zavrsava i plolia i da zavrietak obrade
bLrdciist. Zboe toga treba plohe smjestene uz druee
dijetove predmeta uzvtslti ili udubiti {sl. ?i), da se
kraj mozc obraditi. Pri vrl.anju ireba paziii da
plohc na ulazu i na izlazu svrdla budu okomite na
svfdlo (sl. ?8). Inaie tanja svrdla pucaju, a zbog
elastiinosli svrdla nije moguia toanost, jer se zbog
kosine svrdlo otklanja od zamilljene sredisnjice.
N)l.rm,
ob. srane lro\-. nr ko"o povrs'ni
"
izfade sc plohe okomiie na provrt.

IaEe

., loae

82

83
78 Svdlo mola
77 Izmeilu obradene i neobradene povrgi.e treba izvesti pijeraz poviienjed ili udubljenjem bili na ulazu i na izlazu plovrta okomito na stiienu - 79 obraalene plohe homju biti prislupaane cijerom svojom
povrsinom
80 Izdanke smjeStati na istoj strani izradevine da s izbjegne viiekratno upinjanje - 81 Izdanci
trcba da budu u istoj visini - 32 Izbjegavati obradu kosih pov*ina - 33 Alat kojim se obratluje hoia imati izlaz
da krajevi pov*ine budu iislo obradeni

Smjesiaj obradenih ploha mora biti takav da ob!ada bude moguaa na cijelom obodu i da se iz\TBi
jednim upinjanjem prcdmeta. okruela priruba (sl.
79) obraduje se s iela i s bodnih strana, pa zato
mora biti povi:ena da se moie obraditi. Kuaiste se
spaja s dosjednom plohorn obiano rebrima, ali ona
moraju biti pdkljute.a Da tijelo, a ne na p rubnicu sdje bi smetala strojnoj obradi. Izdanci se
obraduju s iela, a stavljaju se da se smanji obradivanje i obrada iisto zavrii. Na njih se oslanjaju
izdanci drugih dijelova, pa su to sudarne povrline.
Ako na jednom strojnom dijelu (sl.80) ima vGe
izdanaka, valja nastojati da se smjeste s iste stmne

kako ne bi trebalo predmet upinjati dva puta. Oblik

prikljuaenih dijelova, obiano cijevi, 1ak5se pr agodi tome zahtjevu.Ima Ii vi:e izdanakana jednom
tijelu, oni moraju biti ne samo s iste strane, nego
i u istoj visini (s1.81),da se zajednoobradejednim
Obrade kosih pov*ina skupe su i nesigurne za
morra;u.L \Fiini sluiajevaobtik se mozizmijeniti (s1.82) da se obrada svedena normalne vefikalne i hodzontalnepowsine. Ploha koja se obradujp mora biii man:aod hoda alata jer ovaj mora
imatl istek da se obrade krajevi (s1.83). Razrika
dutina ovisi o dimenziji alata.
265

loae
84
36

9l

sfuz^
II

87

loae

zAf,Mz

_..1 L._
bat)e

.,,8-1

|I s\\ussirs
a.bal;e

89

M
nj

sl
je
t0l

ja

pr
d:

o)

b)

84 Meilusobni dosjedi dijerova he shiju biii odredeni s vise uvjeia u istom smjeru
85 stezanje klinom mosuee
je ako je uvrt dulji od aepa
86 Teiko je posliei naUjeganje u dvije rctacijske povriine - sz oblik dijelova
u spoju birati tako da se obmda lakle izvede - 38 Frcvfti za mazalice mogu se izvoditi raznim hatirima - 89
Duboku unuirasnju obradu zamijeniti obmdoh s obje strane norhalnim alatom
90 Razne izvedbe urora
isplavno kotirati

h(
d:

,.;

t2

9l Izvedbe utora na hajevima blazinica i tamih ploha - 92 Iaedbe

zaobljenostiskosenjasvornjaka,vratila, pro\,Tta, nastavaka, plota i
odrjeva

7//.

svothjoci. osovinice,zovieci vioko sw novojen

'7,
7'ffi,
d p.av.ti

f) hostovci prawto

Medusoban poldaj diielova ne smije biti uvjtovan s vise uvieta u istom smislu ier je telko postiei
njihovo istowemenopristajanje, Obianojednom od
uvjeta nije udovoljeno ili je takva obmda vrlo
skupa.Dostaj medusobanpolozaj odrediti samo
jednoznatno.Sjedaloventila (s1.84) mora dosjedati
nepropusno,inaie zatvoreni ventil propGta. Pristajanje oba dijela moze biti u horizontahirn povriinama (1), veltikalnim (2) i u zaobljenjiea (3). U
prvom ledu mora tijelo na rubu biti skoteno (3),
da na tom mjestu sjedalo ne sjedne pdje ho zoniahe plohe, jer se plohe sedla s unutrasltje strane
ne mogu izvesti pod pravim kutom. Nadalje, ne
mozese dobro izvesti dosied u dvije vertikalne (2)
i dvije horizontaln (1) ravnine, niti je to ze frDkciju potrebno. Uz skolenje dostaje iedan dosled u
horizontalnomsmjeru (1) i jedan u ve tkatnom (2),
dakle po jedan u svakom smjeru. tj. jednoznaino.
Kod spojeva s motkama mora uvlt biti duti od

g) ptaie

adtjevi s nostdvcitu

duljine motte (sl. 85), ier bi inaae pritezanie poprcinim klinom bilo nemogu6e.Dobro je da zaworeni prosior ima odugak.Pri spolu stapajicei stapa
ne smije biti dosjed u cilinddanot i u konianoj
plohi (dvozDatan)jer bi jedna ploha mogla do6i u
dosjedplije od druge (sl. 86), a pristajanje bi bilo
u dvije ho.izontalne, odnosno rotaciiske plohe (1).
Obradivanjevalja pmvoditi kod onih dijelova prcdmeta u sklopu gdje ie to lakie i jeftinije. Tako ie
u sl. 8?. Iakse da izdsnak bud kod rctacijske motke, a Lrvrtu glomaznon telkom tijelu nego obralno.
CesU provrtl za pri&Ts6eEje mazalice moeu se
izvesti na raznenaline (s1.88).Nejtosiji je neovisan
provrl kroz tijeio i blazinicu, jer pomakne ti se
Jedno,mazivo ne doljeie medu tarne plohe. Bolji
je umetak kojim se fiksira polozaj provrra, a nalbolji umetak s osloncem koji se ne moze spustiti
prenisko da osteti vratilo, a isti navoj sluzi za
267

Duboka unurrainja obrada na razne plomjerc telka

je i skupa. Jeftinije te providjeti pristup alata s
dvije sirane, a na tijelu izraditi poklopac (s1. 89),
pa se obraduje preelednije s alatom rormalne durjine.
Za iistu obradu pojedinih povrlina i dobro pristajdje dijelova najaesae treba izvcsti podesne utore,
u.eze, zaobljenja sa standardnim polumjerina. Tablica 11. i sl. S0. daju pdmjere ureza za taz e

do

3A

3q-p0
preko 124
Ptrmle.

mogu6e sluiajeve s podacima koje treba na crtezu

navesii da se urez izvede s vanjske ili s unutrallje
Izvedba utora za blazinice lezajeva i sliine potrebe
navedene su u ovisnosii o promjeru vratila i dane
su poirebne dimenzije (tablica 12, sr. 92).
Prirnjeri zaobljenja i skosenja za dosjed dvaju dijelova, zavlieci i k.ajevi svorDjaka, vratita, provrta
i sliinih dijelova navedcni su za razne sluaajeve
u sl. 92.
Polumjeri su standardizirani, pa posioje gotovi
alal' za sla-dardnc veliiine. Normalno se primjenjuje red po standardnim brojevima Rx 10, a izninno se moze primjenjivaii gu36i rcd, & 20- Vri
jednosti su naveden u tablici 13.

2292:0.8
3 "0,3 x 1,2
1,4.4'1.6

2
3

Svc navedene elemenie obrade za elavne tehnololke postupke ireba imati u vidu kad se bim oblik
predmeta ili kad se provodi kontrola crte;a, kad se
uspoleduju razne izvedbe i donosi odtuka o nabavci
novih sirojeva i uredaja.

az.oke no crteit

urez 3 xQ3x1,2
lznjeru h uvAek katirdti.

t
j
!

10:18

l6

2
3

lera 46: 68

Teka 18+ 28
, , e k o2 8 :

Teko 68: too

5
ve*ol0a- 150 6
veto150:204
8
Tekan0+250 10

0.2

4,6

4.6

5
6
I

5
7

1.

10

11

12
1L

1l

2.5 2,5
1,6
a2 4.5 12
a 3 Q6 1.2 2.5
a.8 163

L1632
10
6nL0
t
8
10
5
612

2
3

i
i
I
I

3
5
6
I

5
6

25
22
25
2A

50
32
36

l5

63
80
63

140

125

25 184
100 1LA 200
160

STANDARDM BROJEVI

8.1 IZBOR BROJEYA ZA IZMJEBE

Pojdinalna{e3enja nkjh tehritkih zadatakazahtijevaju velike napore, a pri rjesavanju ne mogu
se uoditi svi problemi i posti6i najbolja rjetsenja,
jer za to nedostajevremena.Sto je vige truda uloieno u rjelalanje, iro ie vrse sati u'roseno za rjesenje,io Ceono biti skuplje, a cijena konatnoe izratka ve6a. CijeDa pojedinih proizvoda bit 6e takvim postupkomrada previsoka,pa se nee plasirati na trtistu.
Cijenaprcizvoda potrcbnil u poslovanjui u Zivotu
ljudi mora biti Sto nta. To 6e pak biti mogute
ako se proizvodi velik broj nekog tratka, pa 6e se
fiksni troikovi za izradu ploizvodne dokmentacije
i naprava podijeliti na vlik bmj komada. Samoj
izradi dokumeDtacije moze se u tom sluiaju posvetiti vise patnje i vremena;moze se svestranijerazgledalr.da pnzvod sto bolj posluri svrsi uz najnanje trolkove pmizvodnje- Zawisnostcijene kcttanja o broju izvedenih komada pdblizno je predoaena hiperbolom na s]. 1
.E

I
I
-

braj kohodo

I Odnos cijene i broja koDada pmizvoda

Pozljno je da broj prcizvoda bude Sto veai, a mG

gu6nosLiza to poveaanjei ti.Ee za snizenje ciiene
l. viseklatna upotreba istog strojnog dijela ili sklopa za razne strcjeve ili uredaje
2, pdmjena ugradbenoe sustava (Baukasten-sy3tem) gradnje strojeva od tipnih sklopova-jedinki
3. ograniaenje izbora tipizacijom i standardizacijom
4. izbor priktadnih tipnih nizova.

Pojedidi dijelovi imaju kod mznih strojeva istu

nar\jenu, a iesto mogu biti i istih oblika i dimenzija. Primjenom takvih elemenata povisuje 6e broj
potlebnih komada za proizvodnju, a cijena 6e biti
povoljnija. To dovodi do specijaliziranih tvornica,
koje zbog oeromnih koliaina moeu nabaviti specijalne strojeve pa kvalitetnije i jeltirij proizvoditi
cijeli niz jednoe ili vile takvih elemenata, npr.
vijaka, opruga, armatura, tezaja i dr.
U novije vlijeme se i srodni strojevi sastavljaju
od pojedinih jedinki - sklopova. Tal<ve jedir*e su
sastavni dijetovi mnogih strojva, automata, pa
je potrebna veta koliiina til jecliDli s istom Junkcijom, a time je i cijena strojeva mnogo ni,a. Premjestanjem i skrapaniem iedinki za odredeni p!c'
izvodni p.og.am smDjuje se i brcj strcjeva, a proizvod.nja pojeltinjuje.
Prouaavanjem tdista dokazmo je da se otprilike
jeclnom aetvrtinom veliaina nekoe niza proizvoala
pokriva oko 800/0 poheba. Vi.ie od tri aetv ine
vliaina istog proizvoda nije s obzirom na broj
potrebDih komada zaninnjivo, njilova proizvodnja
nije rentabilna, a stvarna cijena ko$taDja je zbog
m a t e k o l i t i n e p r e v i s o k a .Z b o g ' e v i s o k e c i j e n e i n vestitor te odustati od teljenih veliiina i potrarit
6e rjelenje s veliiinama koje su mu jefiinije.
Prema lome, probleb je u izhoru veliiira ploizvoda koje nalaze iiroku potlolnju. Te veliaine moraju biti uskladene za niz proizvoda-eLmenata
koji se medlusobno sklapaju u cjelinu i koji imaju
neku medusobnu zavisnost. To mora biti plan i
bitna osnova standardizacije za svu tehnilku djelatnost, jer je mnogo toga medusobno laniaro popoluploizvod

vijak

matica

ili dizalo-ute--kuka-lanac----oEni

podloiak-prov*vijak.

Dimenzije sl/ih tih demenata moraju biti uskladene i tako odabrane da ostvare optimalno rjelenje
svih elmenata. Izmjena dimenzije jdnog elementa uzrokuje lanianu reakciju kod niza srodnih ele'
Vrijedno je, dakle, posvetiti patnju najpriuadnr
jem izboru velitina, izbolu blojeva kojima 6e se
odretlivati velidine ploizvoda da zadovolje potre.
be prakse. Osnovu za takav izbor pruzaju stan-

289

mjera, npr. za rcmenice redom promjera i airina.

Taj izabrani rcd moze biti:
- stihijski, poipuno slobodan, bez ikakvih pravila
arilmetiaki sa stalnim porastom (sl. 2)
- eeometrijski sa siatnim faktorom stupnjevanja
(sl.3).

3s

f'

S6

Potrebno je utvrditi odnos susjednih ilanova rcda:

porasl.u bro.[!noJ urijednoslj i poslolak. fakio!
si.upnjevanja !, i njihove zakonllosti. Grafiiki ae
se to postiai tako da se na os apscisu nanesu nlanovi radom, a na os ordinatu vrijednosti veliaina
pojedinih alanova.
Stinijski red nema nikakle zakonitosti i za iehniku
ne dolazi u obzir, npr.

I
3
2

1231.567891A
+
ilonavt redon'

20-25-50-60-80-r00

2 Aritmcriiki rcd

o/oporasia
q

dardni brojevi, koji su uivrdeni po dlugim naaelima negoli pdrodni brojevi.

Stupnjevanje veliaina, odnosno asofiiman nekog
proizvoda izraten je redom karaktelistianih iz-

I -

red

I
100
2

100
25
1,25
2

20
7,2

33,3 25
1,33 1,25.

Ariimcliaki red (s1. 2) je adicijsko-suptrakcijski,

j! stalan porast trcba p.ibrcjiti prethodnom tl3nu da se dobije slijcdeti ilu, npr-

10
3 - 4 - 5 - 6 - ? - 8 - I
1111111r
20
16
14
1,2,5 71,
50
33
25
1,5 1,33 1,25 1,2 1,16 1,14 1,12 1,11.

2 -

9
8
;:
F-"7

t*16

i+: 5

b-

Si
i:

/.

l
l

Porast u 0/o i faki.or stupnjevanja promjenljivi su,

opadaju od nlana do alana reda, a zakonitost je u
brojaanoj vrijednosti porasta. Za tchniik potrebe
taj .ed ne odeovara, jer tehnika tra;i finij stupnjevanje kod malih dimenzija, a Srublje kod veaih
(elcktmmorod) - upravo obratno od vdjednosti
aritmetiakog reda.

rcd
porast
porast u o/o
faktor q
270

ccomeirijski red (sl. 3) je multiplikacijsko-divizijski, jer prethodni alan treba pomnoiiti laktorom
da se dobije slijcdeai a]an, odnosno
stupnjevanja
vi;i iran lreba" podijcliti iim faktorom da se dobije
prethodni alan, npr-

2,5 - 3,L5 - 4 - 5 - 6,3 - I - 10

1-1,25-1,6-2r,7 2
1,3
0,85 1
0,35
0,4 0,5
0,65
0,25
25
25
25
25
25
25
25
25
25
25
1,25
I,25 1,25 1.25 1.25 1.25.
7,25
1,25
1,25 1,25

Porastje od alanado alanave6i, ali postotni porast

i faktor stupDjevanja9 je konstantan,a iehnika
trazi upravo tu zakonitost.Vetinom su pojedine
izmie.e proizvoda medusobnoprcporcionalne ili
obmuto proporcionalne. Tako su stupnjevani ilakovi, brojevi okreta, promjeri i Sirine remenica,
polumjeri zaobljenosti,dazivne sttuj, tolerancije,
ktase kvalitete povrlina i goto!o svi pojmoei i
proizvodi u thnici. Talav !ed, pledolen na logaritanskom papiru s osi ordinata u loga tamskoj
razdiobi, bit 6e pravac, jr su zbog konstantnog
faktora dijelovi Ezdiobe jednaki.

stotnog porasta,dok bi sve ostalo bilo proizvoljno,

dakle opet stihijski. To nije u inter$u standardizacije,pa je za tehniku izbor geomeirijskih radova
prema zaltjvima prakse suzen na tzv. standardne
ili norrnn brojve.
Standardni brojevi tine pojednostavnjenigeometrijski red koji se od op6ih matematiakih geometrijskih redova razlikuju u ovome:
- sadrzava znamenke 1-10-100-1000---0,01...
tj. 10 s poziti\arim ili s negativnim cijeliE eks- zDamenkese pojedinog 6lana ponavljaju bez
obzira na decimalni zarez, pa postoji tablica za
jednu dekadu a znamenkese lako pamte:

Stupnjevanje po op6im Ceometdjskim redovima

daje sar.o zakonitosl.
taktora stupnjevanjaipo0,1110-

0,1251 , 2 512,5 -

t o o o- t r t o
-

0,161,616 -

-1600

U rcdu s vile ilanova

n,2220-

-2000

sadliani

0,252,525 *

-2500

0,315
3 , 1 531,5 -

-3150

0,4440-

-4000

0,5550-

-5000

0,836,363 -

-6300

0,8
I
80

-8000.

su aladovi rcda

red sa q : 1,25: 1 - 1,25- 7,6- 2 - 2,5- 3,15- { - 5 - 6,3- 8

red sa 9 : 1,6 :1
1,6 2,5
4-6,3
Matematiako-geometrijskomredu i standarclxim
bmjevima zajedniakoje da je fattor stupnjevanja
i postotni porast susjednih ilanova leddak, Dpr.
:

l-2-4-8
2/1
1 .2:2
2r.2:2

:412:8/4
2 ,2:4
21.2:4

8.2 STANDA"BDNI BBOJEVI

Slandardni brojevi su zaokruzene vrijednosti ilanova geomel jskog reda s faktorom stupnjevanja
a nazivaju se ctalni ili
lrr0 /n
/n
l.it
osnovni.U dekadi sadrzavaju 5 10 20 40
llanova, kako to pokazuie ekspoDent Lorijna
baze r0.
Jdnosiavnijese glar.ni rcdovi tumaae iz ve6 spomenutogrcda sa 10 alanovau dekadi. Umtn li se
izmedualanovatog reda, naravno, opet po geomet jskoi progresiji, joi po jedan alD, bit 6e u dekadi 20 tlmova; ponovi li se to, bit 6e 40 alanova,a
ispustili se u redu s 10 alanovaBvaki drugi, dobit
ee se red s 5 tlanova izmedlllbrojeva 1 i 10, tj. u
jednoj dekadl.
Toanim radiciranjem baze 10 dobivaju se teoretske
vdjednosti koje su incionalni

brojevi od ( /O',

4 2: I
2'.2 = I

-32.......,..
16
: 32t76: 2 ni
16/8
8.2:16
76.2:32.,.
2 3 . 2: 1 6 2 . . 2 : 3 2 . . .

( l/ 10)", . . . Cdj" je n poziiivan ili nesaiivan cijeli

broj i1i 0. Takvi teoretski brojevi izrareni s korekturcm na 4 decimale (5 znamenaka) pledstavljaju
izraaunate vlijealnosti, a navedene su u stupcu 8
prilo:ene tablce. Crlka zbog korekture iznosi
manje od 1/20000.
Standaldni ili nollnni brolevi su opet zaokruzen
vrijednosli izraEunatinbrojeva, a navedeni su za
p.vu dekadu u stupcu 3-4-5--6
pdlotene tablice.
Uslijed daljnjeg zaokruiivanja nastaje ve6agreBka,
a ona se kre6e od + 1,260/0
do - 1,010^,Za tehniike
proraaune to ie dopusieno jer se npr. sigurnost
bira od 3 do 6, tj. u granicama od 1000/0.
I Iazni
ostali k@licijenl.i uzimaju se u Sirokim granicama
i s njima pravimo proracune,pa je prema bjima
grelka standardnih brojeva od oko * 1ol0 zaista
Razni moguti ledovi standarilnih brcjeva oznaiuju
se slovom R kao uryomena na francus&og pulovnika Rnarda tRenarl, kojt ih ie p&.i postavio i
p.imijenio u vojne svlhe krajem prollog stoljeca.

Uz srovo dolazi i broj alanova koje sadrrava red

u jednoj dekadi, pa imamo oznaku za glavre redove:
R5

R4O,

R2O

RIO

Sa 10 alanova u dekadi zadovoijeno je najlinijem

stupnjevanju za potrbe prakse. Navedeni glavni
ledovi nograniieni su u oba smjera - navitse i
nanize, a dosljedno tome imamo uzlazne (+) i si
Za tehniake potrebe imamo uvijek porazhu i zavrinu veliainu, pa je potrebno u oznaci navesii
ponetnu i zavrSnu vdjednost reda, tj. ograniaiti ga

u oba smjera. Katkad beba ograniiiti samo poaetnu

vdiednosj. rjede kon.rnu vrjjednos' Zbog loga se
p o k r a j o p t e ; z a a k e t e d a o b v e z a l a on a v o d ep o z n a l s
oeranidenja, odnosno doseg tog reda, npt.
R 5 ( 1 . . . 1 0 0 )R 1 0 ( 2 . . . ) R 2 0 ( . . . 1 0 0 0 )i z a s i l a z n i
red R40 (...50. . .).
Pdmjenom samo gla\Dih redova postojale bi za
stupnjevanje raznih veliiina u tehnici samo 'eiiri
mogutnosti, a takvo ograni;enje i sputavanje slobode stupnjevanja ne bi zadovoljavalo potrcbe tehniake prakce.Z,lo sp po\raj glavnii prjnjenJul.l
izvedeni redovi, kod kojih se uzima svaki dmgi'

DK 389.1?1
STANDARDNI

JUS M.A0.001

BROJEVI

znevnjgullll

Gl avn e v!ijednosli
R5
R40

R20

.000

.025
.050
,0?5
.100

t0

1?5
200
.225
250

1l

,275

!2
13

7
I

1,00
1,06

1,00

7,12

t,tz

r]!

1,25

1.32
1,40
1,50

1,40

1,60

1,60

r,70
1,80

,300
,325
,J50

2,00

2,00

15

375
.400

2,36
2,50

t?
18

425

2,6t

,450

2,80
3,00

2,80

3,15

3,15

24
25
26
27
2A
29
30
31

_475
,500
.525
,550
.575
.600
.625
,650
.61'
?00
125
t50
715

33

825

20
21

22
23

2,t2
2,24

8?5
,900
.925

38
39
40

.050
.9?5

1,000

1,00

1,00

R40
I

1,0593

1,05

t.r220

1,1

1.1885

6,?0
7,10

7,50
8,00
8,50
9,00
9,50
10,00

r,4125
1,4962

1,60

1,5849
1,6?43

1,60

1,??83
1,8836
1,9953

2,00

2,1
2,2

2.15
2,2

N
pr

2.3

2,50

3,36
3,75
4,00
4,25
4,50
4,75
5,00
5,30
5,60
6,00

1,258I

7,25

2,24

4,00

2,50

2,50

2,6

2,511C
2,660?

2,'.l

2,8r84
3

3,15
4,00

4,00

3,?

3.4
3.6
3,4

4.2

4.3

5,00

3,1584
3,9811
4,466I

4.?315
5,0119

.5,00

5,60

5,9566

6,30

6,30
7,

7,L0
8,00

6.4
6,4
1,2

7,6

8,00

6.5

:'

6,6834

7.4989

8,9125

10,00

D
j
a

8,4140

9,00
10,00

____Lt!2L
3,543t

4,50

6,30
35
36

R5

R20

1,18

1.80
1,90

l9

R10
5

R1O

10,00

9,4406
10,0000

TABI,ICA
Izvedeni

REDOVA
Priblizni laktor

redovi

n5

Ito,=q

300

I to' - z,z

150

lrw=z

100
60

l/ro = r,o
-r,t

40

ln -\w

25

froi - t,1B

18

ly'ra-\P

t2

/'
El0

E20

I ra' -

1,09

E,40

Vto - rtoo

iR 0o;*

/ro = r,os

Ceseese upotrebrjavaJu rnasno tiskaDi redoyi.

heei, aetvrti, n-ti nlan bilo kojeg glavnog reda.

Nd raj oa.in postaje izbor raklora stupnjevanja
lraktiino neogranilen, moie se uzimati po volji i
zadovoljiti svaka potreba.
Oznaka takvog izvedenog rcda sastojat 6e se od
broja itanova glavrog rcda (g) i b&ja koji pokazuje za koliko se pod'upnjuje u odabranom rdu (f),

dakle op6enitoRg/f (. .. A,.. .).Uzmemoli !pr. svak rrei alanu reduR 10,bii ce aktor srupljevanja
y l0'. a oznakaR 10/3.Time sam red jos nije potpuno odrc.len, je. postoje moeu6nosti redova s mznrm znamenxama,npr.

-4
- 8
1 6 * 3 1 , 5 - 6 3- 1 2 5- 2 5 0- 5 0 0- . . .
7 -2'
- 80-160-315-630....
-10 -20-40
1,25-2,5 -5
-6,3
12,3- 25 50 - 100 200-400 - 800....
1,6-_-3,15
Da red bude potpuno odreden, treba navesti bar
jedanilan toga reda ilt, obitno, poaetni i konaani
dlan,u ovom slutaju R 10/3(1...500);R 10/3(1,25
...630); R 10/3 (1,6. . . 800).sl. 4. prikazuje glavne
i neke teste izvedene redove. Strniji su grubiji
rcdovi s veaim faktorom stupnjevanja.
Brojanje alanova gla\alos reda da se uzme svaki
n-ti tlan kao 61an teljenoe izvednoe rda ne bi
bilo rehniiki ispravno. Zal.osu u reou s najvise
danova (R40) dani redni brojevi tih alanova koji

iodreduju porozaj svakoe ilana u Dizu. Ti redni

brojevi zovu se nazivni ili polozajni, a navdeni su
R 1 0 / 3( 1 . . . ) l

-2
1
Ozt
72

+ 12,/ + t2
18 TIENICKO

CRTANE

u prvom stupcu tablice. Svaki led s rnanje alanova

dade se normalnim raEunskimoperacijamasvesti
na red R 40. ?, koji lriiede nazivni brojevi, pa se
pomoau njih jednostavnim zbrajanjem ili oduzimanjem nazivnih brojeva lakse i struinije odreduju dlanovi rcda. Uzmimo opet red R 10/3 (1 , . .),
tj. svaki t.e6i alan u redu R r0 podev od 1. Mjesto
10
l o g am o z e mpoi s a l iR - :

410
R -:R12

40

(1...),

pa uzFli svali 12. tlaa u redu R40 pomotu naziv-

-16
4 - 8
24 v 36 v 48:40+8
+ t2,/ + 12,/ + 72

31,5
60:40+20
+12

-63
72:40+32
+12

4 Prikaz raznih fe.loli

?1

';

stnndtr.dnih brojeva

,5

i 2,21
Broj 10 u nazivnom broju upuauje na pdjelaz u
dfueu dekadu. Za prvu dekadu su nazivni brojevi
0 10, dlueu 40-80, za prvi decimarni odsjeaak
( 10) do 0, d.ugi ( 80) do ( 10) iid. Pri prijelazu
rz dekade u d.kadu pomiae se decimalni zarez,
tj. nijenja sc broj cijclih mjcsta, a nazivnl broj
prchzi gfanicu .10. To sc mo;e zorno predoliil
brojnom cftom (s1. t).
rrrinotrimo li vrijedllosii nckih ilanova rcda R 40
vidimo da su katkad nczgodne j za praksu neprakliane zbog decimala, npr. znamenke u prvoi dckadi:

*'"
i t,t

i 1,2s
1

24

6810

t,06-7,72-1,25-2,t2-2,24-236

2,65-3,t5-3,36

3,55 3,?5-'.1,25 1,?5-5,3-,,6-6,3

?,1.

Ccsrose te decimalezaokruzuju na okrusre vdjedili

i^i

ici.1r

nnni;a

2,75-2,25-2,4 -2,7 -3,2 -3,4 -3,6 -3,8 -4,3 -4,B 6,4-7,2

-3,3
-1,2
-2,1
-22
-2,3
-2,6
-3,5
-3,?
-4,2
3
1,05*1,1
5,2-5,5*6 -7.
Takvim zaokruzivanjem pove6avaju sc greske u
rriunrma, no one su Jos uv)Jck m"le i /ar "m"rj\"
prema Siroko bireim koclicijentima- ZaokrtZir^njc jc dopuiteno do te sranice da se ne poremeli
geometrijski niz, jer dva susjedna alana ne mogu
imati is1.uvrijednost; u iom stuiaju bi fakior siuphjevanja q bio jednak 1. Zato je mogune vece zaok.uzonje kod erubljih redova s veaim fakiorom
slupnjcvanja. Posledajmo to na primjeru: R4(r
ima medu osialima tlanove . ..2,8-3
3,15-3,35J 55
Z r o k r u t e a j e i l a _ a 3 . 1' n u 3 ' r ' e - o g u i .
jer prethodni ilan ima tu vrijednost. Redu R20

s a l a n o v i m a. . . 2 , 8 - 3 , 1 5 - 3 , 5 5 . . . n e s m e i a z a o k r u zcn.je na 3, jer prelhodni alan ima dngu vrij.dZ a o k . u / p 1 p\ r i i e d o , l i s t ) n d " r d n . h b r o j p v an a r i vamo pribliznc ili pocl.icnc, a na to ireba upozorili vei u oznaci reda ako je prlmijenjen samo
j.drn ilan sa zaokruicnom vliiednoiau. U opau
oznaku reda R daje se indchs ,a< (aproksinaciia)
l'ako ac oznaka rcda bcz prjbliznih vrjiednosti

- 4 , 5- 6 , 3- S
R 2 0 / 3( 1 , 6 . . . 1 8 ) 1 , 6 2 , 2 {- 3 , 1 5
a s pribliznim l-rijednoslima
R a 2 0 / 3( 1 , 6 . . 1 8 ) 1 , 6 - 2 , 2 - 3
U prilo;cnoj tablici navdena su zaokruzenja navisc i nanize, posebno za red It40 (slupac ?a i 7b), a
sa sva tri siupca (ta-?b-?c)
za sve ostale redove.
Analogno prjbliznim vrijednoslima 1,Iebazaokru;iii

a,aal-4,4095

t4al.lg
2 de.inot.i adsjei.k
2 nute
A,A1:A,A95

-4,5

6 -9-12

-1B.

icsle brojeve u matcmatici na najblite siandardne

bfojeve i iime ukrjuaiti ih u zakonilosti i prednosli
kojc standardni brojevi oslvaruju. To nazivamo bli
zim vriiednoslima, a zaokru;enja i greSke su ove:

8a

L4a) 0 La
1 de..adsj l dekoda
1 nutd 1 ciela
A,1:A,951.9,5

5 Siandardni brcicvi

r2.5-18

predoicni brojianoh

1AA-950
crlom

broj:
n
n/4
2n
toana vrijealnostr 3,146
0,7854
6,2632
bliza vrijednostr
3,r5
0,8
6,3
-4,21
-r,$
-0,27
grskau %:

9,8696
t0
-1,3

Najvise alanovareda ima R40 s faktorom stupnje-

R 8 0 . . . 5-

Y2

7-

7,4142
7,4
+1,01

2,54
2,5
+0,98

9,8061
l0
-1,94.

je izuzetanred s faktoron stupnievalja q- /rO :

: 1,03,odnosno30h.za taj izuzetanred ne postoje
nazivni brcjevi ni zakonitosti standardnih brcjeva
u punoj mjed. vrijednosti reda R80 utvduju se
kao aritmeiiaka sredina susjednih ilanova rcda
R 40, rpr.

varja /10:1,06 ili 60/0.veoma rijetko je potrebno finije stupnjevanje.Moglo bi doai u obzt pri
potpunoj pdmjeni standardnih brojeva za razliku
mjera sirovine i gotovog izlatka, tj. za veliiinu
dodatkaza obradu.Za takve i sliine svrhe uivraln
R40...5

v,

7,259g
1,25
+ 0,08

5,6 6...
5,3 \\\
: 5 , 1 5- 5 , 3- 5 , 4 5
- 5,6-5,8- 6...

8.3 OGRANIEENJE I IZBON REDOVA

izme.lu navedenih laktola ekonomski najpovoljniii.

Iz toga se moze zakljuiiti da fe proizvodi sa skupim
materijalom biti stupnjevani finije od onih s jelti-

Tipni niz nekogproizvodamola zadovoljiti razliaite

vrjjednosli,
npr. snagekoju praksaIra:i. Najmanta
snagaobiioo je odredenaekonomsl<:razumnomcijenom kostanja, jer bi isti proizvod manjlh snaga
bio preskup. Potroiaii kojima je potebna mania
snagabirat ae radije proizvod najmanje snagekoji
.e raspolozv, tj. prvr iz prorzvodrog lipnog niza.
Najveti tlan u 1om tipnom nizu ograniaenje obiino
potrebam praksei polrebnekoliainF,npr. najveitm
normalnimoplereaenjem,
a karkad ipovremenim
preoptere6enjem.To polje potrebnih velitina od
najmanjih do najveaft zapravo je odredeDofunkcijom svakog proizvoda i pokriva stanovit opseg
i niz mjera. Takav niz mora biti po standardnim
brojevima s nekoliko ilaDova - krabk - ili s
mnogoalarova - dug - npr.
Sirina valjka pha6eg stroja izvodi se u 3 iirine
210-630 ]rm, a duzine klinastog remena premr
standarduu St reliaina 200-18 000 mm.
U jednor tipnom nizu moraju se susjedni aleovi
nizamedlusobno
razlikovaii, pa tako dolazi do stupnjevanja proizvoda izvedenih pod jednakrm uvjetima. Treba odlutiti kako je najekonomitnije stupnjevati, odlnosno kakav asortiman odabrati. Pri
grubljernstupnjevanju bit 6e proizvodnja u veim
serijama,a tinte rnanji izdaci za alat i za obrtna
sredsiva,ali potrolak matedjata bit 6e veti. Ispravno stupnjevanje bit ae ono pd kojem su izdaci

Pd stupnjevmju alanovaA-B-C-D,..
u nekom
nizu moze red biti (sl. 6):
1. neprekidan, kad proizvodno podrunje izratka
zatvala r,tz bez plekida u veli6inama;
2. prekidan, kad proizvodno podruaje ne pokriva
3. prcklopan, kad se podruaja proizvodnje pojedinih anovaprekrivaju.
Neprekidanred je za praksu najpdkladniji, jer svi
proizvodi pokrivaju sve ve)iline. No sve traiene
veftire treba pokriti sa Sto manje proizvoda, tj.
red ae biti to ekonomianiji Sto manje Ilanova saddava. Doma6instvotreba da, na primjer, sa Sto
nanje lonacaod 0,5 do l0 litara pokrije sve svoje
potrcbe. To dovodi do vazne spoznaje da erublji
redovi s manjim brojem alanova imaju ekonomsku
prednostpred linijim redovima s vise tlanova, jer
6e se time proizvodnja pojedinih veli[ina izvoditi
u veaim serijama.
Nije potrebno da neki tipni ntz ima za sve vliiine
konstantan porast. Faktor stupnjevanja motemo u
nizu mijenjati prema ekonomskim Esudivanjima,
pa su mogueerazne kombinacije (s1.?).
Naiin A s konstantnlh faktolom stupnjevanjapdkladan je za duge nizove,np!. za dutine, presjeke,

C
C

o
D

'-:fu-r*

3- preklapon
6 Plikaz

ledova

tipnog

niza

23

56

4123456

4123t56

123t

7 Naaini stupnjevanja flpnoe niza

bro-eve okrera. kval.lcie roteranc.j" i dr. VrIo je
aFs' nriin B s vpi.m
"kto.o-r slupn evrnja u do_
L a k o ^ F m a n . e v e l j c i n e r j e o e t a 2 e .a n i l e v e l i i a
o s k o v L .a p , o i r \ o d , j e r z _
"a-l.ka u obrad, i
medu su..ednjh il"nova. npr. promje.i rc- e_

b l : - s F . i " s . , j a s i ( a p o q r : c ib o t j i e k o r o - 1 . x r L i r _
n c l . U \ r , . i . c p o r r e b ro d a s e n i z p r e d o a Lg , a , c k r ,
J(r drJe mnogo jrsr-ju st-tr prednosli primjene
s r a r o a r d n r h b r o . a v a n e e o s u l - e b r o j k c , o s o b i r oo n i _
ma koji jos ne poznaju srandardne brojeve.

2. ako cijena veaih proizvoda u gornjem dijelu

nlza nagro rasie zbog velikog skoka u potrosnji
m J ' e r i . a l a . n p r . p r o m i e r : p t e k r . o o . D o r n e, i c e :
^
,r. ako sp radi o uvedFnim vcrjii"rama koje se
prcizvod- u pri iino vet_k.- sa..jma npr. pre.
porxrr.rve vr!ednosti m, riikoe n.\o-a jSO s
prijelaznim vdjednostima.
\"c.
C D-'Uaoar je ako kod veirh lipova nrle
varK pora.l lroiko\a. a njz pot<rjva vetiko po_

8.4 RAEUNANJtr
BROJEVIMA

StandardDi brojevi pripadaju multiptikacijsko_divi_

alsKo: sustavu, pa su pogodni za rehnidke prora_
aune. Produkr i kvocijenr bilo koja dva dlana .eda
o p a i j e a l d n r , t o 8 a r e o a . a j F d , a h o p o r e n c i . E n j ei
rro.. anJe at.nova rFda s eksponentina Ioji su
c ' l e l b r o r e v r d a j e d o - - s r o g ar e o a , n p . . u r e d u R l 0 :
'y
2.1- I
5 : 2 , 5: 2
3 , 1 5 ,: 1 0
n: ,,U.
Ako se takve operacije prcvode izmedu alanova
razliaitog reda, bit ee rezuttat itan finijeg rcda,
jer su redovi s manje aranova sadr;ani
u redu s

Naiin D s finijim stupnjevanjem u sredini dolazi

u o b / i r p r i ! e l i k i m k o t i a j n a m a .p a s e c : j e , . a
rrrurz_
\ocb Lnalol r'.r:jem 5rrpnjevanrL ftno8o ne mr_
Nacin E s grubljim Jupnje\ar--m u s.edini u
p'a(si dolazi vrlo rijarko. npr. z"
"irine r,. ,sna
R a 1 0 / : r 1 0 . .1 ? ) - L R a l 0 1 2 0 . . . 6 0r ) R 2 0 ( 7 0 . . . 5 0 0 ) .
Iz. predodibi redova po siandardnid broleuma
o d m a h j e 1 - d r j i r o s r u p n j e v a n j ea. u m e l ! n t e m i t i
o d u z . r a - j F m a l a n o v a i z p . o e r a m a p r o : z v o d n j ed o _

M a . r j s a d - u g o s a l a n au , . i

' l //1' o0 /

Mantisa
trc.es.ranau *a"
Stupac daje aritmetidki
0,025.

M:a0 loe10:
2

,
ffrf

red manrisa s porastom

P r e m - r o m e .z r s r l d a r o n e b r o j F ! . v . , j e d . p r a l a
r o g d1 t n . r a n j a . P r : m " . n o m s L a n d a , d n i h b r o j e v a
skraaene su loearitamske tablice na 40 iroznamen_
kaslih man,i.a. pa je ra rabtica /apravo izraatak
Bdggsovjh loeadtama.
Za reunske opor.c,je mnoz.n a. di'eljen.a. poren_
cr.a
I radic:ran'a mogu po istim prav,i.ma toga_
'1la
Irrm.an.d mtFslomaniisa srurrli i nazivni brojevi.
2',t6

Siandardni brojevi su antitogadimi aritmetitkoe

rcda mantisa s porastom 2b, a te mantise navedene
suustupcu2tabtice.
t1

Mantisa prvoc atana u redu

/10

SA STANDANDNIM

M:

ll

f,'

2 ; - I o Ct 0 : 2 .
+u
1r
M:3
;log10:3.
1v

1:0,02s.
:.
t : 0_050.
40
40

1:0,0?i.

Oni su po svojoj vdjednosri jednaki loga tmima

cranova geomeirijskog reda s fakiorom srupnjeva_
nja.pl/n, a baza Bdegsovih Iogarirama le ru.
Taj red saddava ilanove:
,t-.
t.l. et
,ja
o'
9't
Gjjeli bro.).
a nlrhovr togarjtmi su za bazu t0:
01240
15.
Ako ilan reda Eo : 1 oznaEimo naavnim bro_
j a m 0 i d F j e a r r e . . s n a zv - r b r o J - a l .
2.. .,
onda se I nazivnim brojem moze to8aritmirati.

Primier. Prcmjer svornjaka (sl. 8) laauna se po

Iormuli d :

svomjak iz materijala C.0545,a sigu{nost r : 6?

Uzimaino blize vrijednosti za F-?10 kp, l:60 mm,
oa: 9. -

Kolik je promje.za F:700 kp, l:

1 mm, ako je

Rjeledje logalitmirlriem (stupac 3 i 2)

log 5 - 0,?00
1 o g7 1 0 : 2 , 8 5 0
1og 6 : 0,775
4,325
- log 800: 2,900
1,425: B
log d : 0,4?5
d:3cm:30mm
Ratunoms moUeiz formute unaprijed odrediii red
po kojem se hijenja neka veliaina. Na oznaku reda
utjeiu semo promjenljivi laktod sa svojim rabEskim operacijama, a konstante aamo na stvamu
v jednost rezultata (nazi\af broj). Ako se laktori
u lo.muli mijeDjaju po istoimenim redovima ili,
bolie, sve.lu na istoimeni red R40, mijenjat 6e se
i rezultati po jstoimenom redu, a konstante 6e prcuzmaiti druge znarnnkereda. To se ko sti pli
potpunoj primjeni Btandardnih brojeva za korsbultivno sliEne konstrukcije nekoe tipnog niza
koie rade pod istim uvietima, npr. opteretene jednakim tlakovima daju za lazne velidine jednaka
naprezanja.Jedan tlan iz niza treba izraaunati,
utvrditi led po kojem se mijenja, a zatim oditavati
druge alanove niza iz tablice. crafiaku predodzbu
takvog oaitanja daje 61. 9.
Pogledajmona primjru kako se utvrduje rcdl
Izlaiunai aemo opseg,presjek i volumen cilindra
kod kojgase promjer mijenja po redu R 10 (50...
... 160),a visinapo rcdu R20 (80... 140).
Opseg
Prdojenljivi alan je d, pa 6e se i
O: dtt
opsgmijenjati po istoE redu n 10 s
poietnimalanompomalnutimzavri8 Ploraaun svornjaks

5 000 :8oo

kp/cme,
":

/"H=

1
loc d : T looe s + log 710+ log 6)-log 8001.
trazivrim brcjvima (stupac 3 i 1 tablice)
5 ima naziv. br. 28

r14 (2.40+ 34)

?10
6
- 800
.

l?3
116 (2.40 + 36)
5 ?: 3
Nd: 19
3 cm:30 m[l.
d:
jednost nazivnog broja konsknte ,,
(20) od potetne vdjeabosti nazivnog
broja za d: 50 (68), tj. poaetni Eazivni ilan opsegaje 68 + 20 : 88 :
:2 40+8.

hesjek
d' t
^^ -_
a-

Promjenljivi fakto! je dl pa 5 p!e'

sjek mijenja po istoimenom ledu s
ekponentom u smislu pravila loea tmlrania 2.1-2, dakle faLo!
stupnievanja /ro! i .ea n lo/s.

Voluden
dr'z
.,
' _
a

Promje! po redu n 10 mijenla se po

drugoj,a visinapo redu R20 po pr"" voj potencijl pe treba rcdove svsd
na najvi;i R 20, a bazu l0 poteacireti
sa 2 2.1+ 1:5,
P"20/8.

/1tr i red je

IzBiunajmo iedan alan, a ostale oiitavamo iz tablic standaralnihbrojeva-

(pimjer) - I Jedna veuaiha sc proraiuDa, ostale

oaitavaju iz lablice

dlttml

63
80
100
125
160

Nazivni brcj za I|{t:22,4 ie 40 + 74

za Mo: 11,2
40 + 2

hlmml I otlml
80
c0
100
r12
125
140

12 u rcdu R40

160
200
250
31t
400
500

20

r60
240
500
900
1600
2800

50
80
1,25
200

R10
R20
R10
F"rO/z
R20/5
( 5 0 . . 1 6 0 ) ( 8 0 . . r 4 0 ) ( r 6 0 . . 5 0 0 )( 2 0 . . 2 0 0()1 6 0 . . 28 0 0 )
tog A : 2log d + log z-log
400 : 3,400+ 0,500-2,600-1,3
A-20 chr
4 000
N! : zloe d -l- rog ' + loe h-loe
(4 100 i 4 I 000 zbos pretvaranja dimenzjja)
2 68:136
20
-l:
40
36
76
-3-40

+ 24:
V:

P IKS]
25

I 600
I 000
630
400
250
160
100
{i3

40
50
63
80
100
125
160

ll,2
45
130
355
?10
L 400
2 800

88:2 40 l 8
1 6 0c m '

P
. 7 1 6 . 2- - - . 7 1 0

-P . ,
rkpml.

gdjeje e . . . brojaanaoznakaglavnoereda (5 10
-20--,40)
f

ic'l\^.irn

. . . L a L r r o s. u p n J e v d rJ a E -

...

3 , 2 0 0: 1 , 0 5 0

druei clan Mr :

?10 "''"
1 000
:
log M1 log ?10 l log 31,5-1og 1000:2,850 + 1,500- 3:

1,350

4106,34
10
6
24
40
32
-8
-8
-8

1.l..ni

1 600
l o g M n : l o g ? 1 0 l l o g 2 5- l o g I 6 0 0 : 2 , 8 5 0+ 1 , 4 0 0M ! : 1 1 , 2k p m

. . . broj ilanova za koliko se posiupnjuje

u slavnom redu : postup. Uvijek ci
rF.l rozn-van

(-:), za silazni red neeativan ( ),

za elavni rcd +1.

Prema zadanim vrijcdnostima redova jel

Red glasi
red Ra 5

M [kpm]

Opac oznake za slavni, odnosno za izvedene redove

su R s odn. Bgff (.. . A". . .), a bilo koji alan reda

232
144

Poqlup s^ moze ulr,dui proraiunom za d\a susjedna alana ako se ne zeli utvrdivati rcd po kojemu
se mijenja svaka velitina.
roja IKSI s'!rDnlcvonJ je po
Primjer. snasa
"
redu R 10 (25 . . . 160), a broj okreia [o/min] po Ra
-5 (1600...40). Treba postaviti iipni niz iih stroMome L oluer. j"

Postavimo sada vrijednosli za okretni moment, ailajual iz tablice standardDih brcjeva da prlbrajamo nazii'nim brojevima postup I - 12 u redu R 40.

A.

y L t ,t 2 a t f t

n + oj e q , , =l 4 o : r , o o

d/\ni rli pooiajr' broj pocernog

alana
. . . tekuci broj ila'1a izvedenog reda, ne
raiunalu I F . l,'i (:lar (-a koli j. x : 0).Ulijck cijcli broj.
nazvr

L r ' l ( 1 . , n -A

o,oo"i

Primjcri
1. Trcba odredili sjlazni rcd od I ilanova s poraslom 60r,bpoacv od 10. Navesti nazivne brojeve,
pribli;ne lrijednosti i oznaku reda.
iz tabljce za porasl 60'o je red R5, a postup
sveden na rcd R l0 je 40/5 : 8.

t,6
2,51,6
2,5
76
I
-8
-8

I
1
0
8

0,630.4
0,6
0,4
32 40 24 40
-8.

o z n a k a :R a - 5 ( 1 0 . . . 0 , 4 )
2. Izvedcne su dizalice po siandard|im brojevima
za nosivost 5 i 8 t. Treba postaviti niz za nosi
vosi od oko 0,5-20 t i utvrditi porast u o/0.

Postup f: 8 ima nazivni broj 36

5
28
:
pctup r
a0

r o ; c r e ay ' t $ : / r o . ; t i

narolz.

Ne moze biti led A 5, jer ovai ne saalriava aamenke 5 i 8.

Ra 10/2
0,5 0,8 -1,252- A
naz. br. p
28-40
30---40 4
72 20
- 5- 8-12,5-20
28 38 44
52.
Fakto! stupnjevanja y'108: 1,6 ili porast 60"h.
3. Nazivni promjeri cijevi i priluba imaju 0 60
porast 250/0,e dalje porast 120/0.Napisite taj
rcd za priblitne vfjealnosti od 20 do 125 Dm,
naveditenazivne brojeve, oznaku reda i predoaite ga grafidki na logaritainskom papi .
- rcd R 20,
Porast250/0- red R 10,porast 120/0
priblizne vfiiednosti iz tablice, postup R40/4
i R 4012.
R 5/2(4. . .)
Nazivni broj p

.:

4-1024 40

Red
20- 25- 31,5- 40 - 50- 63tr'aldo!
I = 1,25:25olo
-40-50-6020-25-30
Ra
daz. br, p
52 56 60
64 68 72
?0-80-90100- 110- 125
7r - 80- 90- 100- 112- 125
9: 1,72- 12oto
74 76 78
82
84.
80
Ozn.Re 10(20.. . 60)+ Ra 20(?0.. , 125).
Graliaka predodtba s lednakom lazdiobod na
osi odinata dana je na sl. 10.
4. Odredite detwti tlen reda n5/2(4...)
g:5
1:2
x:4
P-24
P o s h r pI l 5 / 2 :
: B 40/16.
Natvni brcj Nr:p+40x/g:24+40
4.
. -::
88 : 2.40 + 8& : 160.
5
56
40+16

7. Po;eljan porast nekog niza ie 800/0 od prvog

alana 5. Odreditetaj red q: 1,8 logg:0,25.

,60

612c

0 ;;;

za .ecl R40 je postup logq:

lqs
toJ

Eti,:ffi#
'1"2trt111++l#l+
--0

t, 6

1A 12

------------>-Clo nov i r e da
r0 Kombinilani led (prinjer)
5. Odreditpeti ilan reda R-10/3 (. . .2...) i3pred i iza zadanog alana.
-5.
I s P r c d rg - 1 0 I : - 3
p-12 x- l0 f -. 3 p:12 x:
lza:
5.
e
\
I
t-31
- 7 2=
N_j - D
t 2 + 4 0( - h t _ c+l 04 0 x - :
= 4 0+ 3 2

: 1 2 + 4 0 5 r-3)
10

: 32-80
xi :0,063.
R10/3(...2...) 63 -31,5 - 16 -8-4
Nazivni bmj p 40+32 40+20 40+8 36 24
- 2-10,5 0,25 - 0,125- 0,063.
12 0 28-40 16-40 4-40 32_80.
6- Kolik je laktor stupnjevanja 9a i porast u 0A
reda R 2017:
a:Vt\t

q-ltf
polast 1,24-

-:

f :0,25.

y'Li i red
40 - 10. .Faktorstupnievanjae:
R 40/10 s vijedlostima:
N:
5- ? - 16- 28- 50- 90- 160- 280...
p : 28 38 48 58 68 ?8
98..,
80
Nazivnim brojevima dadu s jednostalaro tvoditi
raiunske operacijemnozenjai dijeljenja; pri lnno;enju zbrajamo, a pri dijeljenju oduzimamo pripadne nazirae brojeve i olitanlo rezultat. Za v!ijednosti u drugim dkadama uputno je pomo6u
baze 10 svesti sve brojeve na prvu dekadu, a b!ojeve koji nisu standardnizamijeniti najblizim standadnim brojevima. Evo p mjera:
3.15.6.7
D:20+33-4:49
1,25
11,80,715.530 1,187,1.5,3 10. 1(r1.10:
0,055.2100
5,A 2,72
10-! 10t
p : 3 + 34 + 29-(30 + 13): 60-43 : 23
x : 3.75 10 : 37.5.
Standedni brojevi priklatlni su i za grafitko Iaiunanje. Za te svrhe primjenjuj se dvostruki logaritarnsb papir, ako se raluna s naravnim brojqvima. zbos konstantnos laktora stupnjevanja ie
razdioba na osi apscisa i osi ordinata jednolikq pa
uz standardne bmjeve moze za Ialunanje sluziti
svaki milimeia! ili kockasti papir.
Promotdmo odnos triju veliiina a.b: c. Imamo
1 a b:c
--- _

x,5:63

Nr=

63 160...
72
88
40+32 80+8.

los@: :-florl0:_:

e-E

togg: L
20
1,250/0.

3 c/a :b.

o 3 5 oq

2,24

Nanesimo vdjednosti !a( na os apscisu, vfjdnosti

,b( na dtlagonalu,a vnjednostl ,c{ na os ordinatu
(sL 11). Ta slika je uz odabrane vlijednosti graflali

275

100

800

80

630

163

F soo

luo

\ LAA

fi

TA

'(
|"
c --to'.
| 254 \r, Y6 \
i.-o,r \
2AA
164200 254315L00 5A08A 80A
-"""""">- n t
"1,,^l

31,

25
20

10

125 1,6 2 2,5 3,15 4 5

-'
,.o

13

10

6;too

704
i

6.3 I

100

63

63

L0

o- L O

25

16
10

25
16

1A

1640

rA00

1000a

prikaz mnozenjai dijeljenja. PoStosu u drusim dekadama iste znamenke pomno:ene sa 10t', moze
taj srafiaki prikaz sluziti neograniienoza operacije
mnozenjai dileljenja. Primjerr rJeDnatipomoiu
s]. 11:
: 20 000 (+ 3 cijela mjesta)
1 315 63
:
2 400 :3,15
125 (+ 2)
31,5:0,0125:2500(+3)
3 3,15r250 : 0,0125 ( 3)
3 1 5r 2 , 5 :
125 (+ 1)(Cijela mjesta odreduju se prema raztici cijelih
mjesta zadanogbroja i broja u srafiikom prikazu
u vezi s raiunskom operacijom.)
Na slikama dcbelo je oznaaenprincip rada, a ne
brojke iz primjera.)
Mjesto takvih raiunanja u praksi ratunamo logaritamskim .aaunarom.No tsto nalarimo erafiike
p kaze za aesle formulc, npr. za obodnu brzinu
(s1.12) ako je zadanod Imml po Ra 10(160.. . s00)
i n lolminl po R 10(200. . .). Pomo6u takvoe graIiakog pdkaza mozese osim brzog pmratuna obodne brzine prosuditi koji promjer remenice je po1rcban za ,eljenu obodnu brzinu i broj okreta ili
koji je broj okreta potrban za dano d i v
280

ll cir raki r)frrrz nrnozlnja i dijeljcnja - 12 Profaaun obodnc r'irDe iz d j D

t 3 P o s t u D n oo i i l r \ , l n j e
!iical.!og
izraz!

140 16025410063A 1000

Sastoji ]i se formula od umnorka i od kvocijenta

vise faktora, moze se postaviti vise graliakih pri
kaza, naai najprije rezultat dvaju faktora i dalje
iz tog rczullata i 1re6egfakto.a u|lrditi konaaan
rezanat. Za okrctni moment je lormula M:
: 0,16-F . v lkpml, dakle s tri promjenljiva faktora. Tu lormulu mo:emo rasalaniti u dva dijela:
P -;-";

i M . too0-:, ako je drno F u kp,

OJUI'
n u o/min, v u rl/min, P u kW. Najplije izradimo
grafiaki prikaz za P iz danih F i ! (sl. r3), a onda
za isti P i dani n slijed momenli okreta prcma
dcsnoj slici 13.

8.5 SMJTIiNICD ZA I'T'IMJENU STANDANDNIII

BIiOJEVA
StandardDi brojevi s obzirom na geometrijsko
dupn e\anje i mul iplkac:lrl' .usrJv oslvaru.u -a
tehniku velike prednosti. Omoguauju racionalnu

ploizvodnju s dajpovoljnijim ograniaenim slobodnim izborom veliaina na brojeve koji se sklapaju

u niz jednostamirn pravilima. fi bmjevi pluzaju
smjetniceza sustavnosredivanje gotovo svih tehniikih veliaina, a pd}lad]rim izborom redova ograniauju ploizvode, poluproizvode,standardne dijelove, alate, mjerke i naprave s priborom na najmanje racionalnopovoljan broj. Rezultat pdnlene
standardnih brojeva je pregldnija i jeftinija proiz\odnjai odrzavanje,
a pripremaalata,napravaI
pribora olaksanaie. Raiunanje i planiraDje, pregled i sigurnost u radu oaita je, jer se opetuju
uvijek iste zDamenke,koie se tokom vremena lako
U tehnickom poslovanju trcba uvaiiii neke opte
smjernice,koje 6emo ovdje navsti:
- Za sve velitine koje se izrazuju brojevima treba
po mogu6nosti bimti standaralne brojeve, ako
to ne spredavajup lodni odnosi (fomule, ve6a
toanost i sl.).
- Ako nije moeueaplimjena siandardrih brojeva
za sve veliline, lreba njima izraZavatinazivne

i kamktedstitne mjerc, npr. tlakove, promjere,

brzine, brojeve okreta, teiine, volumene, koncentEcije itd.
Ako se ne mogu dosljdno primjenjivati rcdovt,
treba velitine i pojedinatnoizra;avati standardnim brojevima. Pri reviziji standarda takve 6e
velidine ostati obianoneplomijenjene.
Pri izboru leda ima prednostgrublji red s manje
alanova u dekadi i glavni .ed isprcd izvedenoga, te izvedeni rcd koji sadfava potencije
od 10.

Primjena standardnih brojeva znati modemizaciju

u tehnici, pa ako s bilo s kojih razloga mijenja
standard, lreba nastojati da se tom prilikom primijene standardDibrojvi. Pri raspravamai utvrdivanju bilo kakvih velitina najlakse 6e doti do
sporazuma neutralnim standardnim brojevima,
osobito ako se izradi Brafiiki prika/ da i Iaici uoae
njihove prednosti. Strunnjaci kazu da srandardni
brcjevi resla'ldsrdizirano predslandardiziraju.

TOLEBANCIJE

9.T TOCNOST U PROIZVODNJI

Danasnja tehnika sa svojon scrijskon i masolnom
pro.zvodn.om n' mo:e dopuslnr prr nonlazr mukolrpnc radove podesavanja i prilagodavanja dijelova koji zajedno !ade. Potrebno je da svaki
strojni element bude proizvcden tako da pdstaje
uz svoj pripadni dio bez ikakvih naknadnih radova. Taj zahljev uvjetuje uvodenje nekos sustava
u poglcdu ioinostr mjera i zcljenog spoja. Polcn
ciraD jc specijalizacijom proizvodnje koja acslo
sklapa u sirojnu cjelinu proizvode razliaitih l.vorn i c a . I d o t r a j a l i d i . j l o v im o r a j u s c d a t i i z m i j e n i i i
bez obradivanja i drugih teikona, a u rcmontu
moxaju prisi.ajali na stroj bcz podesavanja.
Danas se os1\'aruju toanosti u normalnoj p.orzvodDji kojc su ios prije nekoriko godina znaiile vrhunsku preciznosi, aLi nikad neae bili moguaa prcizlodnja apsoluino ioano prema koti u crtezu.
'Ione je uzrok nesavrienosi i habanje slrojcva i
alata, loplina, svojstva mat$ijala i uvjeli rada, te
sami ljudt, dal<Ie objeklivni i subjektivni razrozL.
Zbog toea ae iste mjere slrojDih dijelova lmati razliiit. slvame mjere, aesto razliaii.e tr dijclovima tisuaina mnimetara, ali razuiite. Iz tih razloga morala je induslrtjska proizvodnja dopusliti proizvodnju s mjuama unuiar dviju granianih mjera, ij. s
dopuslenin odstupanjcm od mjere navedcne u Crpzu. Pfar- na- rnr pro /vooa rJ te er r.a u:a
ili iira, a tolcrancijom uz broj kote propisano jc
koliko i u kojem smjeru se moze odslupiti od
oznaacne koLe, a da sc odrzi zcljeno znaaenje dosjcda i osisura ispravna lunkcija tjh strojnih di
rc , konom ana jer z_are ov,. PrFv .rl . u( ^ r
t D o p o s k u p lj u j e p r o i z v o d n j u .
Prvi put su se lakvi zahtjevi pmizvodnjc u prcr j " " r r m a - . n ' c a ' n a l o i n o s r J a v r l rk u d m . s o v . ^ \ o j ne industrije, a odatle su naali puta u gradnju vozila, slrojcva i u ostaru proizvodnju U poiclku je
!ak!e zahtjci'e uvazavrla pojedina tvonica, zatim
skupine tvofnicu i konanno su pojdini sustavi postali propis pojedinih drzava. Razlialti prcptsi o
toinosli mjera postali su velika zapreka u medun - , o d r , o .r ' ! o . i - i p r i n a b r r i n o v ' h n r o j e \ a , a j o i
! : p f , r ' ' , - ! i r . / e . \ : , , h d r l p l o v J u z a m t e n u7 T
dotrajale. Zboe l.oga su 1928. god. doneseni mcdunarodni propisi o tolerancijama pa sLr pod vod242

stvom mcdunarodnc standardne organizacije, iada

ISA, a poslije 194J. ISO, nastali prcpisi koji danas
v l l - L d en ! c i . l o m s . i t p l u - p o z r r ' i s u p o c li r n e n o m
,sustav tolerancija ISO(.

9.2 DEIINICIJE

I POJMOVI

Pod mjeron, odnosno koiom razumijeva se duZinska mjera, opaenito oznaiena sa D, jcr se i kod
promjcra i svih mjera drugih oblika stvarno mjeri
du;ina. Takve duzinske mjere mogu biti u smisl'l
1. vanjske, ako se predmci pri mjerenju obuhvaaa
mjernim alatom; tako se nazivrju bez obzira
ha svoj oblik osovinr i oznlauju u ISo sustavu
tolefancija malim slovom (kote V, sl. 1);
r
. n u r " : . t c , - I o m J F , n ra l a t J b z i n e d u n j e r ne povrsinci takle su mjere nazvane bez obzira na svoj oblik provrt i oznaiene velikim slovon (kotc U, st. 1);
3. neodredene (N) koje sc ne moau definirati ni
kao vanjske ni kao unutralnje, ali se tletiraju
s obzirom na svoju funkciju kao vanjske iti
u n u ' 1 1n j c . U s l u r a j u s l . I . b ' l c b i 1 o s v e \ a i .
Takva podjcla mjera dolazi od promatranja dijelo\.a u spoju. Kod toleraDcija promatramo dosjed
ili nalijeganje dvaju dijelova, pa vanjski dio koji
^buh\)6a p_ipJd_: dio u doqtpduima svo-u LnLlrasnju njeru ili p.ovrt, a za unurrasnji strojni

ri
J
I

r vaijske

(v), unutlasnje (U) L neodrcde,lc rnere {N)

!rcdme1.

l:,
l:

t;;

ri

2 Pojam tolerancija -

3 Pojam odmjem

dio ili osovinu za dosjcd je vazna njegova vanjska

mtera.
Nazivna bjera (D), sl. 2 i 3, jesl baza za toleranciJe,
a predstavlja je kota unesena u crtez, npr. 56. Kod
dosjeda dvaju dijelova to je kota iste brojaane vnjednosti, a odstupanja se mjere za osoviru i prcvli
samo na jednoj straDi, dok se na clrugoj strani poravnavaju na istu mjeru (sl. 2).
N u l - l i D i j a ( 0 - t i n i j a t , s l . 2 . i 3 , z a m i , s l j e n aj e s r a niana crta na jednoj strani nazivne mjere (kote)
od koje se odrcduje tolrancija, Za odmjele bit 6e
predznak + iznad, a predznak - ispod 0-linije.
Stvama niera je iznjerena mjera gotovog izratka,
npr. 56,12. Mora biti unutar dopustenih graniinih
njera, inade je predmet za otpad.
Grlbiana mjela je Dajve6a ili najmanja predvidena vrijednost koju smire imati stvama mjm da
bi izradak bio ispravno izveden, npr- 56,25/55,9.
Najveaa graniEna mjela naziva sc gonja SrariaDa
mjera Ds, ds (sl. 3), npr. 56,25, a najmanja donjs
graniana mjera Dd, dd, (sI. 3), rpr. 55,9. Redovito
se radr o konkretn:m sluaajev:ma, l.z!. nazivnim
odstupanjima ili odmjersms, definiranim kao algebarska razlika graniine i nazivne mjere odredne podacima u otdu. Zavisno o tome da li je
eraniina mjera vFta rli manla od nazrvne mjere
imat 6e predznak + ili -. Vrijednosti tih odmjera
od nazivnil mjera u podruEju od I do 3150 rlm
dane su tablicama. Razlikujernol
1. gornje nazivno odstupanje, kraae: sornje odsiupanje iti somja odmjera (sL 3), oznaiena za
prcvrt Ag, za osovlnu as; to je aleebarska !azlika sornje srani.ne mjere i nazivne mjerc
A R- D a - D o s - d s - d ,
bpr. 56,25-56
: 0,25;
2. donje nazivno odstupanje, kraae: donje odstupanje ili donja odmjera (sl. 3), oznaiena za proje kao
vrt sa Ad, za osovinu sa ad, delintana
algeba$ka razrika donje graniane mjere i nazivne mjere Ad : Dd -D
ad : dd-d,
npr.
55,9-56:,0,1.
TolrEncija oznaaena sa T (sI. 2. i 3) je rMlika izmedu gornje i donje granilne mjere. To je opae-

nito dopustena netoanost iziade, za provrt

: Ds -Dd, za osovinu To : ds-dd.

TD:

Tolrancijsko polje (sl. 2) je podruije povoljne duz i n e o d r e d a n o e o m j i m i d o n j i m o d s t u p a n j e m ;v i sina polja jednaka je velidini tolerancije, tj. odabranoj kvatjteii, a polozaj prema nuuiniji
odreduje vlst dosjeda i daje se veliiinom udaljenosti
od nul-linije i znakom + ili -. U sustavu ISO
torerancija oznaauje se slovima.
Kvalileta (sl. 2) izratava stupanj toanosti i odreduje veliiiDu tole.ancije u zavisnosti od veliaine
nazivDe mjere. U sustavu ISO tolerancija oznaauje se brojevima, a stupnjevan je razliiitir! brojem jedinica tolerancije.
Sustav tolerancija je niz planski odredenih tolerancijskih polja, odDosno dosjeda ili nalijeganja
dvaju dijetova u sklopu.
Osrovne odEjer odrcduju polo;aj tolerancijskog
polja, tj. udaltenost odmiere koja je blite nul-liniji, odnosno aija je apsolutna vrijednost odmjere
Jedinica tolerancije ,i( odnosno ,I( je jedhica lija
veLiaina zavisi o podruaju lazivfih mjera. Pomo6u
jedinica jzrazava se slupanj todnosii proizvodnje,
odnosno kvalitete. Izrazava se u mikmmetrima
(&m) (1tm : 1000 000-ti dio metra : 1/1000 mm)

za podrutje mjera 1
500 iznosi
i : 0,45y'D.. + 0,001D,,.,
za podruajemjera 500 3 r50 iznosi I:0,004Dm + 2,1.

4 Poj.m dosjcda

5 Pojam dosjeda uz tolelaDcije

Podruaj nazivnih mjera je utvrdeni interval mjera, npr. 80-120 mm, za iiju srednju vrijednost je
izraaunata jedinica toterancije, da se raiun ne bi
t.ebao provodiii za svaku nazivnu mjeN. U tom
iniervalu bit ie za istll kvalitetu jednaka toierancija, toana za srednju vrijednost, a Da vise i na
nize sve leia grc;ka prema granicama iniervala.
Temeljna ili osnovna tolelancija je apsolutna vrijednost tolerancija za odredenu kvalitetu i odredno podruijc nje.a. To je osnovr tolerancijskos
sustala. Oznaaujc se sa Ilf i brojem kvatiteia, a
odreduje vrijednosl, tolerancije raznih kvaliteta bez
obzira na polozaj prema nulliniji.
Dosjed ili nalijcsanjc je odnos dvaju spojenih di
jelova jsle nazivne mjere koji se skirpaju u skiop
i k o j i z d j L d r u i r n a o d r e d F n u' . a k , l u . n p r . i e p
vratila i blazinicr lezaja. Prema tolcrancijama za
oba dijera mozc dosjed bili (sl. 4. i 5):
I a b a \ . k o d k o J e g aj p d s v a k o m s l u ' a J u o s i g u r a n a
zraanost izmedu oba dijela, pa su dijelovi medusobno pomi6ni;
ilrsi. \od kojera je u srakom sluialu osieuran
preklop izmedu oba dijela, pa je za njihovo
skrapanje i rastavljanje potrebna silai
prelazni i1i neizvjestan, kod kojega moze izmedu
dijelova biti zraanost ili preklop, pa su oni dor , L l . p o . i 1 r . , i u m a 1 j o j . t . , ( 1 r\ . 1 . .
Zi.anost ili z^zor (Z) ie razlika izmedu stvarnih
mlera promjera provrta (DJ i plohjera u provrt
ugraalene osovinc (d.) za sluaaj dr le D:>d.
Z - D.-d"- Ima prdznak plus (-f ).
Preklop (P) je razlika izmedu stvarnih mjem promjera provrla D! I promjera u provrt ugraalene

osovine dB za sluaaj da je Ds<dr P:Dr

ds.
Ima predznak minus (-).
Maksimalna zratnost Za i1i minimarni preklop Pd
bjt 6e ako je osovina izradena s donjom a provri
s gomjom odmjerom sl. 6 i ?l
Ze: DE-dt
Pa-Dc-da

'

za Ds>dd
za dd>Dg

Minimalna zrainost Z,L ili oaksimalni preklop P*

je obratno; osovina imr gornju, a provrt donju odmjeru(sl.6i?):

Za:Da-d*
za Dd>ds
Ps:Dd
dF za ds>D,r

rolerancija dosjeda {TJ je prcmjentjiva veli.ina

izme.lu maksiDalne i minimalne zraaDosti, odnosno preklopa. Matemarinki je to razlika apsolutnih
vrijednosti maksimalne i minimalne z.aanosti, odnosno preklopa, a kod pnjelaznjh dosjeda zbroj
istih zrainosti, odnosno preklopa (sr.8):
T\:

ZE- Zi:

T, +'1,,

T.:Zg+P,:\+T,,
S obzirom na pmv.t i osovinu tolerancija dosjeda
l e d n a k d . e , b r o j u l o l e r 3 n c r j ap r o v r | a r o s o v r n "
T,,: To + T". Stvarna mjera bit ae u veaini sluiajeva needje po sredini iolerancija prowia i osovina, pa se tako i raaunaiu iolerancije iz raznih
uvjeta rada i zeljenoe dosjeda, a eraniini sluiajevi
sc kontroliraju. Najbolje te dijelovi 1i 2 raditi
sklapaju ri se srcdnje vdjednosti tolerancija Zr i
Zj predoiene punom cl1om '1. sl. L To ae biti
u veaini slu6ajeva. Dobro 6e joi raditi ako sc sklop
spoji jedan dio sa srednjom vrijednosii Zr i d.ugi
s graniinom vrijednosti tolerancije 4t ili Z2j ili

_(

9t

6 MaksihalDa

i ffii\inralna

zlainost -

7 Mrlisnnalan

i minimnLNn preklop

8 Tolerancija

dosjeita

m+e,tr+**stru

t:111-:u.:f :"' * ojierovaima r.orerancuu

kojoj
r"e
ro je zaprcvr!H, osounu
lTy l1Try.nura.
10er.nc,ja

ide uvijek u materjiar,

donjasranica'a /a osovinu

;,.,:l:.. l"::
J"li1l';3*^"

j:!:3""1";l;.,*,$:1,";",:"ff
11:.:: fl'-::l:l"c'"'
j"JT
,,1;
irxl;i?t
s rozuor rcij u,

strojnrh dijelovausvoJi,"1o

:[ii *#trd:nin"":;,"r
Ii:".,i:ff
n*-"
):i#;.;:i;li:f"lfi",i'io:*T:*:;,
,l;..""."i:,
i:,-.-,",,:;j;;;;;";","!'":""i;.:fi
."
$?i#1,:"fTr$
;9q16i1ru
"
r*:,m;i..f,Tj1",,
61i:11,ry.ft
".,.r.rii:u,
"ra
d"il-';:i,:, JT?:,"'J;lTruna
r'i ieera-riiki
pri;"1T:S:f}1"'Jlf,';:led;"(sr

ll,,iJt$nd:r*f*;ffi,ifi;
:','##t*i;"",;fufl"l:i;l
11

JEDIN;TVENI

PR^VRT

zc
zbl

,Pr:!?i

,'liJi

,E

prijelozni

evrsti

-t

I ld'

lu

iirrrr

lroiniJ

s!

:j.:",r,";jT"
"t.+:_
L}:rl1,rlllFlr.lil
l;t;.:l
iliii"

:''
i:liii;;
l.j;";";,jik";
x'gr'1,'n

rill
ll

|l

?q]ja

ir
12 Naaini u.osenja dlljinskib tolcrancija

9.i} UNOSENJtr AOLERANCIJA

BROJKAMA

ISo tolelancijc obvezatno se primjenjuju kad se

radi o dosjedu dvaju dijelova s njcrana iznedu
1 i 3 150 mm. Za druge mjere dosjeda, a obiino i
za torerancije pojedinainih mjera koje nae biti u
dosjedu s drugim prcdmetom, navode se vrijednosti tolerancija brojEaninr podaci-aa. Takve brojaane iolerancije mogu se nanijeti u cr1.ezna razliiite
naninc (sl. l2):
L n a ' o d c n j n ms o r ' - e I o o n j e o d r n l e . cu z r r z j l i u
2. ur.ruravrnjem JednFodmJer, u nazivnu njeru, dok se kao d.uga odmjera navodi ukupna
3. navodenjem

najvete

najmanje

dopusienc

B,oji..
o er.nc'jrnavode., umm.i,oinaziv-d
njera, pa se dimenzjje ne oznaiuju, dok za loter u n ' j e k u l o v a . 1 . ' 3 l r " b r n a z , . d i .r u k . J , m j e
jedinicama: stupnjevima, minutama ili sekundama.
Brojaane tolerancije, bez obzira na predznak, pilu
qe 1'rko da ' azivna ml.rx s lolFran,:jor napisrnon u sornjoj polovici broja daje najveau dop'rstenu mjeru. Ako je jedna odmjera 0 (nula), treba
Dapisati nisticu bez predznaka i bez decimala.
Iso-sistemu najblizi je natin unosenja brojianih
podataka pod I (sl. 12), jer i kod Iso-simbola od-

rcdujemo gornju i donju odmjelu za pojedinu Injer u \ - 1 i i r u n o . ' F 1- p o d 2 r 3 r a z u m l J r v i ' i s u n p struinim radnlcima.
Treba Ii u sasiavnom cliezu navesti brojiane iolerancije za njcrc iznad 3 150 mm, mora se navcsti
t o l c r a n c i j a p r o v r t a l t o l e r a n c i j a o s o v j n e ,s v a k a s
dvije odmjere, jef se ne mogu primijcniti ISosimboli buduai da ne postoje tablice s vrijednosrimd. U rrk\u slui3ju j. zeodno dd
naziwd
- j r r a p e o . r p u r a : g o r e s e - r \ F d u "r"o l e - d n . - t e
provrta (vanjshe njere), a dolje toterancije oso!-ine (unutrasnje mjcre). Da ne dodc do zabuna o
pripadnosti iolerancjje, dobro je navesti ispred nazilne miere za vanjski dio,provrt(, ili broj pozicije ili naziv vanjskoe dijela, a za unutrasnji dio
,osovina(, ili broj pozicije ili naziv unuirasnjeg
dijcla (sl. 1a). T.rko nc6e do,:i do zabunc kojen
dijelu prjpada pojcdina tolerancija.
Kntkad je poirebno da se pojedina mjera ograniti
samo u jednom snjeru, lj. da nazivna veliaina
bude maksimatna ili minimalna mje.a, a odslupaDje da bude nanize jli navise. To je sluiaj kad
veliiina odmjere nijc toliko lazna, nego je va;an
s.rno qmia- | rL -. Ako v.lii.na odmjere rii
od,Fdcna.dovotjno je n:pis. r uz nazr\nu mjeru
!max( odn. 'min(, npr.20 max.

si.{, lt '

i
l3 aJU,,.T l r n,._b LL'uv-

14 Uro{e.t

d u t r n ^ l . o . ,r - . , j . . k . d J o . j l d ' ? J r j c . e r d r d 3 1 5 0 m n

9.4 oSNOVE ISO-SUSTAVA

iskustvnoiJormuli i:0,45 yD+0,001D, a za

500-3150 I : 0.004
D + 2.1.
Drugi suptrahend je linealna kolekcija za netolnost mjerenja. Mjela D uvdtava se u mm, a jedinica tolersncije izraiava u &m (mikromet ma).
Za totnost proizvodnje utvrdeno ie po ISO 16 kvaliteta, koje se oaaauju brojevima, a niz se moie
nastaviti. JUS tako nastavlja sa 1?. i 18. kvalitetom, a tim se vlijednostima sluzi kod slobodnih
mjela. za kvalitetu 6-18 utvrdeni su fakto jedinica tolerancija po redu Rx5 (10...2 500)- (tablica 2). Na taj naain izraaunaie su tsmeljn ili osrovne tolrancije u lm s potrebnim zaokruieniima (tablica 3). Temeljne toterancije daju samo velieinu
dopustenegreike u proizvodnji, ali ne i polozaj
polja Fema o-liniji. Oaaiuje se slovima IT i brojem kvaUtete,npr. lT ?. Temeljne lolerancije lT I
odredenesu empiritki, lT 5 priblizno sa ? i, a kvaritete 2,3 i 4 intepolacijom po geometdjskom rcdu
izmedu kvaliteta I i 5. Vefa toinost - kvalitete
IT 1-IT 5 pdmjenjuje se za veoma precizne dijetove i mjrni kontrolni alat, kvalitete IT 6-IT l1
za dosjede u optem stioja$tvu, a grublje kvattere
za proizvodnju izvan dosjeda u stroja$tvu. Za
mjere 500-3 150De preporuaujese upotreba finije
kvattete od IT ? zbog grcsk mjerila i resigumosti
roanijes mjerenja.

9.41 Podruija mzivnih mjela

ToEnamjernje prcvode se kod 20qC.Kod drugih
temperaiura olitavanje mjera nije viie toino, jer
se mate jal izratka i mjemog alata uslijed proEjene temperatue razriiito stete ili rastei.
Iso-sustav tolerancija obuhvaaaraspon mjera od
I do 500, a izraden je medunarodni prijedlog za
raspon od 500 do 3150, koji se sada prouaava u
praksi. U ovoj knjizi obuhva6enje taj pdjedlog i
kao podruije nazivnih mjera tretira Ee raspon od
I do 3150.
Taj raspon mjera podijeljen je za mjere 1---500u
13 podrulja, a za mjere od 500 do 3150 u I podruija. Za mjere od 10 do 3 150 nm podijeljena su
ta podruaja za neke dosjede jo5 na dva ili tri manja
podruaja. Za svako podruaje izraaunata je s!edDja vdjednosttnjele D: y'l|oz
(Drilzsue"a,
niane vrijdnoEti niza) i za nju vrijednost jdinice
tolerancije (tablica 1).
0.42 Temeljn tolennciie
Prema izraaunatim srcdnjim vrijednostima izraaunate su jedinice tolerancije za svako podruaje miera. Ta jdinica raEunase za opsegmjera 1-500 po
I'ODBUCJA NAZIVIIIH MJERA

500-3150

srednja I

Nornatai

vrijedbos! |
I

4,24

10

7,75

10

18

t3,42

t0
14

L4
t8

11,83
15,8?

30

23,24

18

24
30

20,74
26,83

d t 000

38,?3

30

110
50

34,64
4172

63,2!

65

65
80

9?,98

80
100

\47

50

niz

80

oo i rzo
120

180

315

180

I srednla I

prolirenl
njz

lvrijednosl I
561

500
560

560
630

529
594

?10

630
?10

?10
800

669
754

894

800
900

900
1000

854
949

1250

1118

E3
1250

1 000
1 120

1.L20
1250

1 058
I 192

1600

1414

1250
t 400

1400
I 800

1323
| 497

.1\rr

1600

2 000

1?89

1600
1800

1800
2 000

169?
189?

100
120

89,44
109,5

2 000

2 500

2 238

2 000
2240

2240
2600

2 t77
2366

720
140
160

140
l6t)
180

129,6
!49,7
169,7

2500

3150

2805

2 500
2 800

2 800
3 150

2446
2 570

272,1

1a0
200
225

200
225
250

189,?
212,t

2ao,6

250
240

280
31t

264,6

355

315
355

!rco

356

384,4
3?8,8

447,2

!lo0
4t0

460
600

424,3
474,4

5t,01

a7

800 1000

TCIr'F.J\E'IO.EqAN'I.IE

I7qA7C\F

J|DINICAt\IA I PRIMJENA

'I

10

Broj

10i

16i

25i

40i

64i

Eroj

10r

16I

25I

40I

6,1r 100r 160I 250I 400I 6.10I I O(]OI r 600r2 5 0 0 I 5003160

2i4

tr

12

13

14

15

16

17

1 8 Mjqz

1100i 1 6 0 i 2 5 0 i 400i 640i t 0 0 0 i 1 600i 2 500i 500

proizvodrja
dijelovi izvan dosjeda

.JNE.rol .RA\c.LL

]E.

I/rrm
\

t
-=
1000000

t
*\
1000
|

?l8le

ro fllr2

lrrlr+

rs
l oooi
ll6ooi

0,8

r,2 2

1,5
1,5

2,5
2.5

3
4
I

5
6

t2
ib

L3
30
50

3
4
4

5
6
'1

8
I
1l

1l
13
16

50- 80
80 120
120- 180

3
4
5

5
6

8
10
I2

15
18

180- 250 4,5

250- 315
315 400 1

8
9

10
12
L3

l4
16
18

10

15

20

3-6
610
1018
30-

400

500

2,5

500 630
63(F 800
800-1 000
100G-1250
1 250-1 600
1 600-2 000

600 9 0 0 1 4 0 0
?50 1200 r 800
900 1500 2200

25
30
36

l3
2L
26

27

!13 ? 0
52 84
62 100

19
22
25

30
35
40

20
23
25

29
32
36

46
52
57

46
1 4 1 2 0 190 300 4 6 0 ? 4 0 1 2 0 0 1 9 0 0 3 0 0 0 4 6 0 0
5 4 8 ? 140 22n 350 540 8 ? 0 1 4 0 0 2 200 3 500 5 400
63 100 1 6 0 250 400 630 1 0 0 0 1 6 0 0 2 500 4 0 0 0 6 3 0 0
1 2 1 1 5 1 3 5 2 9 0 460 120 1 1 5 0 1 8 5 0 2 900 4 C00 t 200
8 1 1 3 0 2 1 0 3 2 0 520 8 1 0 1 3 0 0 100 3 200 5 2 0 0 8 I 0 0
89 1.10 230 t 6 0 5 ? 0 8 9 0 1 !!00 3 0 0 3 600 5 ? 0 0 8 9 0 0

27

40

63

250

50
56

?0
a0
90

1 1 0 1?5 280
1,25 200 320
140 2 3 0 360

440 ? 0 0 t 0 0 1 1? 5 0 800 4 400

5 0 0 800 r 250 2 000 200 5 000
5 6 0 9 0 0 r 400 2 300 600 5 600

6 6 105 165 260 420

18 125 195 3 1 0 500
92
230 3?0 600

660 0 5 0 I 650 2 600 200 6 600

?80 250 t 950 3 100 000 ? 8 0 0
920 500 300 3 700 6 000 I 2 0 0

33

40
43
58

60 1 0 0 140 250 400

1 5 1 2 0 180 300 480
90 1 5 0 220 360 580

14
18
22

1 1 0 180 210 430

I 100 1 8 0 0| 2 ? 0 0
130 2 1 0 330 520 840 1 3 0 0 2 1 0 0 I 3 3 0 0
160 250 390 620 0 0 0 1 600 2 500 3 900

400 630 9?0 1 5 5 0 5 0 0 4 000 6 300 9 700

1 1 0 1?5 280 440 T00 I 100 ?50 800 4 400 000 1 0 0 0

135 270 330 540 360 1 3 5 0 100 300
600 13500

2 000-2 500
2500 3150

'fOLERANCIJSKA

i5100

POLJA

ABCDEI'GH

soo 315o :::ffi

JKMN

JSI'MN

PRSTUVXYZZAZBZC
p.stuvt!zzazbzc
PRSTU

_ 9!! ML1

OSNOVNE OD:VIJERE u rm - l/r 000 mh za Dodruajc nazivnih mjer!

l-500

llo

mh
--

i^

Iznad
610

3610
1-16

t-

1-16

l-16
d

t-t6
t-16
6

f
E

14

2?0 2i0
140
(i0

1-16

14

!80
1,10 1 5 0
i0
it0
20
t5
10
,1
5

21

:90
150
95
50

1ti0
llll
65

32
lti
6

'i
0

!
'.2
.t

0
t0
1 2 l5
20

3?

l!
l3
l4

125 150

t5
l6
t7

2 0 0 2.10
3?5
450

50

s0

'I

l3

5F7

0
0

8-18

2
2

5-rl

lr

+ +
{

:
4

j
6

5
I
ll

\2
13
29
45
?5
110
180
290
,r50
ta0
t50

r'1
1
2
5
0
4
1
0

I
5
6
0

B
12
lll
t5
2!
35
55
135
2I5
350
550
900
900
1 il50
1350
I
2

t0
7

I2

15
I2

{i5
10i
165
260
.120
640
I (r5l
1 050
1650

r 0i0
'.)

65

65

30 r00 120

2
l5

,l

5
1'1

22

23
t6
10

0
I
27
20
I2

3
26
2r

250

200 ,25

250

230 315 355 400

660

?{0

a:0

430 540

600

2,10 :C0

300

360

280

1t0

20

2a
21

tt3

29

35

5l
14

54
4',1

330

630
.100

190

210

110

125

50

56

0:l

la

17
0

1a
36

'17

55

i?
c2
1,15
2ilo

6i
105

?0
r15
lllrl

11
r25

260
.105

235
4.t5
?00

3r5
,1B5
'115

120
:8

11i0

2 ri00
4050

2 850
'1450
4 450

r050
4
5

4
t1
28
0

25
0

3;
22
14

I 250
3 150
3150
4 850
4 850
5
8
l8
:c

11
40
27
l?
6

3'1
26
le
5

25
14

:,

ll
l2

13
l4
l5

t7

la

t.

1 K

.t-

23
l0

2I
l0
0
11

20
I

ul

32
43
4A

44
ti0

t 050
I 600

9-16 I
2-16 R
2-16 c
2-16 D
2-16 E
t-16 F
l-r6
G
r-13 l II

230
135
68
20
0
20

30

u6

:JC00
.1
5
t3
22
0
11
I

N- -

?rio 8.10

:5
26

5?5
U:5
I .150
2 300
,300

9 ;1.2

450 500i :

2l

li

6
1

9-11

50
.!1

56
47
36

23
19
16

.IO0 450

920 I 050 1 200 1 350 I 500 r 650

3,10 380 .!20

0
3t

32
20

355

225

6
0
5
l?
t't

280 3r5

200

12
20
0
15

7
1l

4
0

1ll
15

140 160 180

1S0

160

1 1 0 3 2 0 3 + 0 : 1 6 0il80 .110 +00 520 530

r ? 0 l u o 1 e 0 2 0 0 220 !.-r0 lri() i30 310
]
1:r0 r:10 1.10 150
i00 :i0 230
1:t0
I.1i
50
12
85
25
30
43
11
0
5
I
!8
l6
l0
l:l
It
t8
22
:6
l!
21
3]
3l
50
50
Bl]
80
95
l:15
lla
150
1ta
19,
:?0
3t5
310
435
500
600
950
800
1100
I 150
I 300
I 250
1t50
I 500
I 250
I r-il0
,000
I 950
2 r-00
3 150
23!0
1 950
3150

l2

120 140

4
6

l5
L2

2{i

80 100

ao

ll
I
0
1

3
5
4
2

a
10
10

.1

I
l0
lt

t0

30

30 I .10 50

18 24

l-13
5i

18

63 65
56 5A

68
6t

'1'.I
65

30
7t

a4
15

35

6l
5l

39

103
s?

55
.t5
114
103

t26

132

a-rr

0
0
o
3-ta
5-11

2
2
F,!

a
+

+
2
ll
4.

5-ll

5-11

2
3
5
0
4
I

2
6

0
1

t
10

2
t2
5

3
0

:
6
6
6
10
10
10
t4
t4
14

12
I
3
15
12
1l
L9
I6
15

0
15
72

13
I5
l1
23
20

19
16
13
23
20
t7

2A
25
2l

5-ll

5-11

18 ;
1 8 20
1 8 19

5-ll

;
28
20 25
20 24

28
26
22

33
30
26
-39
,36
-3'

34 40
3 1 31
28 33

45
42
38

5-tt

=
26
26
26
32
32
32
40
40
60
60
60

35
32
31
12
3C
38
50
47
46
80
11
?6

;
;;
39 4 1
3 6 43
52 6 4
49 61
46 57
61 90
64 8?
6 l 83
9? 130
9 4 t21
91. r23

51
53
11
?4
?0
108
105
101
150
L47
143

2
6
10
0
a
4

3
7
t2
0
9
5
1?

11
5

4
10
16
0

t2
20

6
0
6
23

15
a
0
a
27

5
13
22
0
t1
a

5
18
0
20
I

7
t7
2a
0
2l
0

+
+

18
29
0
23

1i

37
26
27
22
25
16
t?
I
10
14
t4
8
I2
5
6
4
5
5
3
4
4
0
0
0
0
0
0
0
63
62
22
3'
50
56
26
31
43
51
55
l3
26
41
41
21,
30
41
45
L4
2I
33
77
28
36
!26 L32
28
11 A0 A4
34
41 i13 51 54
63 65 68
94 98 1 0 8 l l 4
21
6s
?1 ?5
9? 103 1 1 3 1 1 9
29
35 3? 44 4',1 5 6 5 8 6 1
85 89
20
60 63 6?
8? 93 10s 109
25
3 0 3 2 38 41
48 50 53
11 78
190
208 232 252
53
59
1
1
7
9
122
130
140
158
1?0
30
43
02 100 108
41 53 Bl 12
113 121 131 149 16l 1?9 19? 219 239
31
33
85 93 101
27
4244
58 66
105 113 123 1 3 8 1 5 0 169 t8? 209 229
?t 85 93
166 180 196 2ta 240 268 294 330 360
4 t 4A 54 66 r-5 9 1 1 0 4 1 2 21 3 4 1 4 6
r 5 7 1 ? 1 1 8 7 20s 231 257 243 3L7 341
3 ? 43 49 60 69 84 9? 1 1 51 2 ? 1 3 C
149 163 179 1!8 220 247 273 3 0 ? : 3 ?
33 39 45 5 5 6 4 ? 8 9 1 1 0 ?1 1 9 1 3 1
48
?0
3?
102
t21
t41
2
1
0
236 258 234 3 1 5 3 5 0 390 435 490 540
41
60
1 ? 01 9 0
8 1 9 6 1 1 ? 1 3 ? 163 183 203
227 249 215 306 3!11 3?9 424 417 521
31 44
33 40 5 1 6 1 7 6 9 1 1 1 1 1 3 1 1 5 51 ? 5 1 S 5
2r9 24t 261 295 330 369 414 467 5r'.t
2 8 4 3 1 0 3 4 0 385 425 4?5 530 5S5 660
41 t5 68 81 r 0 2 1 2 0 !46 172 202 22a 252
2?5 301 331 3?6 416 ,164 5r9 582 641
4 3 5 1 63 ?6 0 6 1 1 4 1 3 9 1 6 5 I95 221 215
26? 2S3 323 365 405 454 509 5?2 63?
39 4? 59 72 s 1 1 0 9 133 159 ra1 2r3 231
1
?
8
2
1
0
:150 l|5 4r5 415 525 5 9 0 6 6 0 ?40 820
54 64 80 9t 122 146
248 280 310
341 3?6 416 466 516 5?9 649 127 401
b 0 6 0 ?5 92 1 1 6 1 , 1 01?1 203 241 2?3 303
46 56 '?1 88 1 1 1 1 3 5 1 6 5 1 9 ? 233 265 295
333 368 408 455 505 569 639 1r7 191
425 4?0 520 580 650 730 420 9 2 0 1 0 0 0
63 ?5 9 4 1 1 4 r4,1 714 211 254 300 340 380
4 1 6 4 6 1 5 1 1 5 ? 1 6 4 1 719 809 90? 98?
b 9 ? 1 89 109 1 3 8 1 6 8 201 247 293 333 3!3
55 67 8 5 1 0 5 1 3 3 1 6 3 2 0 1 2 4 1 285 325 365
408 !r53 503 560 6t0 ?09 ?99 897 9??
?3 88 1 1 2 1 1 6 112 210 2 5 3 3 1 0 365 415 465
520 5?5 640 ? 1 0 7 0 0 9 0 0 1 0 0 0 1 0 0 1 2 5 0
69 84 1 0 ? 1 3 1 166 204 251 303 358 ,108 458
5 1 1 5 6 6 6 3 1 ? 0 1 ? 8 1 889 989 03? 1 237
65 80 1 0 3 1 2 7 161 199 245 297 350 400 450
503 558 623 690 7?0 879 9?9 0 1 1 | 2 2 7
9 8 1 1 8 148 180 228 271 335 400 4?0 535 600
6?0 ?40 8r0 920 1 000 I 150 t 300 4 5 0 1 6 0 0
94 114 1.13 1i5 2 2 0 2 6 8 328 393 463 528 593
6 6 1 ? 3 1 8 1 1 9 1 1 9 9 1 r 139 1 289 43? 1 b87
9 0 1 1 0 1 3 0 1 ? t 215 263 322 38? 4s5 520 585
653 123 803 900 940 1 1 2 9 1 2 ? 9 421 7 577
1 3 6 1 6 0 200 242 300 360 445 525 620 ?00 780
880 960 I 050 1 2 0 0 1 3 0 0 1 5 0 0 1 6 5 0 850 2 100
1 3 2 1 5 6 195 237 294 354 4S8 518 613 693 ??3
8 7 1 S s l 1 0 4 1 I 191 1 291 1 489 r 639 83? 2 087
1 2 8 1 5 2 191 233 2 8 9 3 4 0 432 5L2 605 685 ?65
8 $ 9 ! B 1 0 3 3 I 180 1 280 1 4 7 9 1 6 2 9 421 2 417
1 8 8 2 1 8 2',14 325 405 440 585 690 8 0 09 0 0 1 0 0 0 I 1 5 01 2 5 0 1 3 5 0 1 5 5 01 ? 0 0 1 9 0 02 1 0 0 2 ,1002 600
la4 2t4 269 320 399 4?4 58? 683 ?93 893 993 1 1 4 1L 4 1 1 3 4 1 1 5 4 11 6 9 1 1 889 2 089 2 3 8 72 5 5 1
180 210 2 6 5 3 1 6 394 469 512 677 ?85 885 S85 1 1 3 31 2 3 31 3 3 3 I 530 I 680 1 8?9 2 0?9 2 3 7 12 5 1 1
15
'1

20

I
"i
tl

7
8
9-11
8
P
7
a-ll
R
7

7
8-11

T
7
3-ll
7
8-lt
6
7
a-tl
6
7
a-tl
6
1

8-11
7
a-ll
7
8-lr
6
7
8-lr
6
7

Iznad

IT tmelj, IT

Jl

6l

6 1 1 0 1 4 1 S 2 4 3 0 4 0 1 5 0 6sl s0 100 r20r40 160| 180 2oo 225| 2io 2s0l Br5 3551400 450
1 0 ] 1 a 18L 24 301 40 50l 65 s0l10or20l 140160 r80 I zoo zz; zso rso arsl us

roo] lso soo

temelj. IT

IT

ISOToleronc

mm
vdialnu
3)-50(40)
Primjor
zo4ozivnu
+500
+4Q0

H7- 20,29
H7- xZ,8
H7- u6;r7
tlr-!6
H 7 -f 5

13!o

+aa

H7-n6

H7-96
H7- (?
H8-f8
H7 -e8
H7-d9

H 7 -k 6
H7-J6

H8:d10
Hlt-drl
Hl1-cd
Hll-b t1
Hll-qli

t8-h8
- H11-h,lt

V.

l"'
10

I -,0
200

F6

H6 J 5 K5 115N5 P6 R6 s T6 U 6 E 7 F 7

H 7 J ? K7 n 7 N 7 P' R 7

U7 B 8 : 8 DA

:e

+2+ A
2

1:,

25

F8 H 8

1i

2l

2{

1!

22

2A
I

t9 2:

2A
'12

]J

2l

..;
25

59

33
14

r5

.7!

.ll

22

13

3a

11

22

?0:
'211

22

t312

2i

2a

-7t
- 1 9 3.263

&

330

292

2l

0
3t

2i

",.

29\ 21,

Toleronce

Vrijednosttoleroncq
provrlo

u7 8 8 C 8 D 8 E 8 F 8 H 8 J 8

KA f,18N8 A 9 89

l:l
;,:
-]:

,Zi

lrli

f-11

i..

+39

- 5!+ 32+ 16

160 1]0| 65+.1+ :0

0
212i .],2t
+ .2 | t2 - 52
"11
372' 2 3 2+ 1 3 2 +3 0 j 5 i

,|
2n

!21t2

l"

1)Z

:
1200 ?00
.360,30t

:1':

;::

-xcii,:1,,,r' a:

i:

1 3 5 C3 r r r 2 ; . r - 1 3 s

,3rol.rai

i$

13?3

;f-

22

,..

r!1!111

4r0F330

*ii:'

:! !!:! 4
13_l

71n.3!O -,dl]

72

9
6"0 *t"-,

,?
21i

1!!rl

,?

,.t.;:

4l -,9q

t!!1

F s ,i,1:

i ,:,;f':

ld

!: :: !2

10
1
2'

t':aaiiii:

:!!

0
36
0

3tc

iii!:,:3

'3 ,i

i1:;1sr05,-7106.+2 ai i1 '+ l1elr

,13 l':
;';

,1i

c 9 D 9 E 9 F 9 H 9 ] J 9 N 9 010H10J10N1( Atl B.t1lc11ID11

ItrrErtfrir

ii 3:

,'

,t1

to

;;

;;0

2 a a: 2 L

=;

r;dl

'l'l*

r'.ri

:]:

.fiililllil

.,i

6Goi

gl

:1?o-

',I0 '5?3

,t::l

ae sa

*-6 ga

3B

3E

8e ae

i3.H H i E E Pr-5 S E

raaa

H
5'

':'t
q
ii ?l

:: i'; j3
*Ll-'.

-rt tt

: t : . , ,!

.r-i--:=

e;
3
3

a!:

-:fri *i
6ii

I .,r

I'-t:'

iil."

an

(,

-;

i.
i:
it::'

f:
;i

NE

d
o
-t
o
f

o
o

3OToleronce

Vrijednoslitoleroncoosovino

7t

F?

H7-t7

h6

3
6
10

6
t0
13

22
30
3?

6
10
13

10
22
2a

25

20
25

10
18
30

18
30
50

16
20
25

30,5 45
54
37
45,6 66

16
20
25

50
a0
120

80
120
180

30
36
43

79
64,5

30
36
43

14

s3
108

43

2
4
5

10
14
1?

18

34
4t
50

52
62
75

6
1
I

60
7\
83

s0
106
123

10
\2
14

20,5
35
24 14r
50
2e,5
|
34,5 ] 5e
40,5 ] 69
46,5
?9

124
19

180
250

250
315

50
56

8?,5 125
98
140

50
56

96
108

142
160

15
77

52,5
59

3r5
400

400
500

62
68

108,5
11S,5 1 7 r

62
6a

119
131

116
194

18
20

?r.5 | 123

P?

H?-!6

4
10
12

12
20
24

20
30
40

30

1a
30
50

t
1

14,5
18
2r,5

20
35
42

50
65
80

50
q0
120

80
L20
180

2
2
3

26,5
30,5
35,5

180
250

250
315

47,5
46

315
400

500

5
6

3
6
10

3
6
l0

D10-h9

4
4
6

2l
25
30

6,5

17
20,5

2S
34
41

24,5
28,5

49
51

t1
44
5I

t2,5
15,5
18,5

16
16

42
48

18
20

53
58

0
0

3?,5
42

84

59
6a

2L,5
26

46,5
51,b

93
103

15
83

24,5
31,5

18
22

43 l7o
53 186
64 | 103
I
76 | 122
90 | 144
106 169

0
0
0

27
33
39

16
20
25

51
59
68

220
1 0 0 160
120 1S0,5 261
145 226,5 3 0 3

30
36

79
88
'98

1?0
190

263,5
295,5

35?
401

50
56

t22
137

794
218

2to
230

424,5
356

439
442

62
63

151
165

240
262

H3-uB

12
l4
1?

0
0
0

85
120
1 0 7 , 5 150
140,5 t 3 1

H?-r6

0
0

16
20
24

34
46
57

6
10
13

108

0
0
0

20
28
35

US hg

1!1

0
0

x8

E9

2A
36

76

4
6
7

14

2
4
5

8
9
l1

l7
19
23

t2
15
10

6
6
I

8,5
l1
12,5

23
28

72
l3
l4

28

2l
25
28

10
t2
13

14,5
16,5
19,5

39

4,5
6

33
36

15
t8

24

60
66

6,5
6,5

40
45

20
23

26,5
24,5

73
80

h8

37

H0

E0

e9

h9

208
246
285

0
0
0

74
8?
100

143
t74
200

0
0

115
130

230
260

0
0

40
155

280
310

32
40
50

6?
102
8 2 , 5 125
100,5 151

32

?5
92
112

118
144
t74

120
180
142,5
166,5 244

60 1 3 4
'12 1 5 4
85 135

92
108
L26

60
'12

72
at

144
162

100
110

193,5

247
321

100 2 1 3 , 5 33?
1 1 0 240.5 3?0

39

1?8
194

125
135

239,5
261

354
38?

r25
llb

X8-hB

til1-a11

All-a11

265
290

Il11-c11

h9

86
104
124

64
30
97

85

a2

43
52
62

39
50
6l

50

H9

10
16
19

50
60
72

t4
20
25

33,5

6
6
7

25
30
36

53
6a
83

l4
20
25

54
63

s1

o
H3

H7-k6

I
l0
12

HB h8

59
?g
98

tl,5

35,5
54
69

90
101

0
0
0

lr8-18

Ir8-d9

h6

H?-j6

Ii7-h6

3
6

JUS M.
A1.140,145/6

DOSJEDI

PRIORITETNI

405
445

C11-h11

0
0

H11 h11

18
22

;
10
29
35
42

50
65

r20
85
10?.5 1 5 0
r40.5 1 8 1

43
53
64

?0
86
r03

?6
90
106

1:22

13
30
50

0
1

14,5
18
21,5

50
ll0
120

80
120
r80

2
2
3

26,5
30,5
35,5

5l
59
68

100
120
145

220
r60
190,5 261
22e,5 3 0 8

li0
36

2i0

250
315

41,5
46

?9
8a

1 ? 0 263,5 35i
l!r0 2$i_5 4 0 t

50
56

r22
i3?

1!4
2ta

qr,5

98
103

2 1 0 32!1,5 4ri9
482
2 3 0 356

62
68

151
165

2.10
242

]B

400
500

5
i

20

0
0
0
0

160
0

N9
.t6
63
'12

52
62

a6
104
r24

0
0

14
a1
100

1.18
l?4
200

100 213,5 33?

1 1 0 240,5 3?0

130

:30
260

405
445

0
0

140
t55

230
310

54
?6
?8

32
40
50

L02
6?
8 2 , 5 125
100,5 151

32
40
50

75
02
L12

118
144
l'14

92
r08
126

60
72
85

t20
180
2t3
rt:,5
1 6 6 , 5 2,\A

60
12
85

134
154
185

208
21rj
28b

100

1 9 3 , 5 241
215.5 321

135

261

8l

162

39
9?

ri8
19,1

Hll

Dr0-h9

all

35,1
3a?

-411 all

t25 265
135 20
Il11-cl i cllI

hll

zra.nosi
zraanosi
-

-t

min. I sred
I

3
6

6
10

2l)
30
40

3
13
16

J96
4'T

145

55.5
5i,5
60,5

38
90

9:
11:

r?0

68,5
?1,5

106
109
113

190

84
83

126
130

t6e

315
350

st,5

tc0

r20

110

l{0

1,10 160
160 I 180
r80 200
100 | l2t
:25 I 230
250 280
rB0 ll15

r32

390
400

610
620

?10
710
830

450
480

r-00
110
730

950

820
8,10
860

.r!5

r86
2t2

?:i
?6

100

L|]:

520
530

422

162.5 233
182-5 253
2 0 1 , 5 213
j08
236
253
3-6
234

1 2 0 233,5L 347

44.5
4?,5

a6
at
??

330
340

350
335

121
1ii6

3?.,

320

2?8
313
3,3

11?,5 1r8
13r,5 19u

3?

100

60
62

160

3.13
3?3

t22
146

65

440

2,18
230
310

r'6
100

a0

240
290

18,
2t1
241

133
118

29,5

ri0
10

260

380
410
.160
520
580

119
13C

50
50

110

232
26,1

80
9?

40
50

3?0
3?0

1?8
210

4l
53

30

B1

244
240

530
i50

300
300

4l

65

220

3r0
:0

81
9?

21
2.t

.-144

3i5
3t5
355 L {00

10:,5

l.r.l
150

301
366

390
4.r5

4?9 501
52.1 5 t 1

400 450
J50 | 500

114,5 166
120,5 112

393
443

4S0
540

58?
63?

643
723

$ed

110

168

54
6.1

21

min

315
3r5

510
320

21
31

l8
2.1

33
'11
+3

3,1

^aeno
zraenost

1t0
150
180

430
130
.170
480

45

2!0
290

19,5
1S,5

hll

60
?5

,05
205

6?
'i2

50
60

14
t8

mar. 1 nin. l srcd. nax

220
260

210
270
280

t2

I]]1

120
145
1?0

34
.16
56

t3
2)
:8

16
23
28

-I

345
3?0
-100
400

820

630

1?0

0
0

190

250

.r0?

660
140
820

I 110

530
550
5!0

606

I i10
I 3?0

620
650

940
!t0

320

525

920
I 050

500
e60
'140

6t9
i49

1 200
I 3i0

1560
! ?10

120
?60

t 080
1120

360

83?
0t?

I 500 1 9 0 0
1 6 4 0 2050

840
830

1 240
1280

820

500

tzraravaju se u Eikrometlina sa zaoklu:enjem

prema posebniE pravilima. Za mje.e r-500
mn1 je uvijek u dosjedu kvaurete osovine za
stupanj nizi od kvaliteta prov$a, npr. H?/mo
ili M?/h6. Za opsee djera iznad 500 mm ne
postoje jos iskustva, a preporutuju se dosjedi

9.43 Tolrancijlko polje

Kvaliietom (lT-brojem) dana je vennina greske, a
preoslaje jos da se odredi polo;aj iolerancijskog
potja prema 0liniji, ili, drugim rijeaima, vrst dosjeda. Taj polozaj oznaauje se po ISO sustavu slovma: \..rk.mr ra prorfi, a ral:aa za osovinu.
Ukupno ima 21 slovo za 24 vrsie dosjeda za opseg
mj.ra 1-500, a 14 dosjeda za mjere 500-3 150 (tablica 4).
Osnovna odmjela je ona koja je blize 0liniji. Odreduje se empiliakim formulama za opseg mira
po drugim fo.mulama za opseg mjera
I-500
500-3 150 mm po ovim pravilima:
1. Isto slovo odleduje isti polo;aj prcma 0-riDiji
za sve kvalitete, izuzev za mjere 1-500 dosjede
j, k za osovrnc r J-ZC za provr{, a za mjere
500-3 150 js, odnosno JS, za koje se uima IT/2.
2 Polotat prema olrnur zavrsi od nazivne mjere
izuzev h, H, k 8-18, M 7, N S-11 koji dodimju
0 liniju (osim M ? i N I 11 za mjore 1-3 mn).
3 o..ovne odmjere toleranc'jrkjn porja o5ovlna
i provda smjdtene su simetrinno prema 0-Iiniji
kao sredisnjici, izuzev za mjere iznad 3-500
mm za polja J, K, N do kvalitete I I P-ZC do
kvrliiete 7, ie M za sve kvalitete. Za opseg
mjera 500-3 150 mm su tolerancijska polja osovina i prcvi,a smjeslena simetdano prema 0-liniji, izuzev polja js i JS.
4. Za svako polje postoje empidEki uivrdeni
obrasci i formule po kojima se odreduju osnovna odstupanja. Ta te biti za a do h odn- d do h
sornja, A do H odn. D do H donja;.j do zc odn.
k do u donja, J do ZC odn. K do U gomja, tj.
uvijek ona koja le;i bli;e 0-liniji. Izraaunate
lrijednosti za srednje vdjednosti mjera u nm

5. Na izraaunato osnovno odstupanje dodaje se

za donje ili oduzimaod eornje odmjere temeljnr lolerrncrjateltere kvalilpreda .c jzr"iurra
druea odmjera tolerancijskogpolja:
Ag:Ar*IT
Nazivi pojedinog tolerancijskog polja i odnosi premd nu ivnoj mjer i predoteni su tablrcom 3.
osnovne odmjere za sve dosjede i upu'e za rzraiunavanje druce odmjere dane su tablicom 6. za opseg
mjcra 1-500 i tablicom ?. za opseg mjera 500-3 150 mm. Pomo6u tih tablica treba da odredF
vamo tote.ancije mjem ako ne raspola:emo drugim
r J b l l c a m cs i z m v n r m o i i t a n j e m b e z r a a u n x n j o
0.44 Prcporuiliivi

dosie.ri

Teorctski moze se spajati u dosjed bno koje tolrancijsko polje a-zc sa A-ZC u svim kvalitetama
od 1-16, dakle 24.16:384 vrste dosjeda.Takav
izbor nema ni sv.he ni smisla, pa je zbog ultede
na alatima i mjerkama uainjen izbor od oko 50
kombinacija. To su tzv. preporualjive robrarciio
i za njih su izradene tablice s pot.ebnim podacima:
tablica 8. obuhvaaa v jednosti prepolualjivih tolerancija provrta, a tablica 9. vdjednosti prepolual l r v i h t o l e r a n c i j a o s o v i n a .Z a p o j e d i n e n a m j e n e j e
izbo. preporualjivih tolerancija suviie velik. Izme..
du niih odabrani su pdorittni dosjedi (pocrnjeno

NAZ1VTi OZNAKII DOSJEDA

sustav jedinstvenos provlta

Sustav jedinstvene osovine

Klidi

D
E
F
G
H

veie od nazivne mjere

najnanja mjeE :

Uglavljeni

od nazivne mjere

najveea mjela :

nazjvnoi mjeri

nazjhol hleri

s obje strane o-linije

M
N

ma.je

Prilegli
steenuti

s obje strde

o-riDije

manjc ili ve6e od nazn'ne djere

veae od nazihe

bjere

manje od nazivne mjere

veae od nazime hjele

PR
ST

uv
XY

z
19 TEHNIC'<O CRTANJE

285

u rm za Dodrutte mlera 500-3rso

odnJeu

Ei
'::1';:
L

-"

,;

,lll
'*'*i'-'*
I l'*, :: ly l
;";; ;;;; ;;;; ;;;;

u sl. 15) u svrhu uiestale prlmjene i daljne ultede,

pa pojedine granc industrije svode pdmjenu dosjeda na 12 do 15 kombinacija.
Za dijerove koji ne obrazuju dosjede, a treba ih tolerrr"ti. pnrnj-njuju se 'oler"nL.r.ka polj. . j k
i H-J_K
N.
Pleporudljivi i prioriietni dosjedi (pocmjeno) predoaeni su poredani po simbolima dosjeda za sustav
provrta i osovina za podruije mjera D - 30-50
mm na sl. 15. U tablici 10. prcdoaeni su ti dosjedi
Iso-simbolima. Sl. 11. predoiuje preporuiljive tolerancije porcdane po kvaiitti 10 i mjeru D : 50
za razne dosjede i za sustav osovina i provrta, ali
u toj slici nisu lstaknuti prioriteini dosjedi
Za prioriietne dosjede, koje treba gotovo iskljuaivo
upotrebljavaii u op6eD strojarstvu, navedene su
tablicom 11. v jedrosii za podruije mjera 1-500
redom kako se tolcrancije laiunaju. U tablici je
dana srednja vrijednost dosjeda u tm, a sraniine
290

vdjednosii odmjera koje se koniroliraju

su kao minimum i maksimum.

navedene

9.5 IZBOR TOLERANCIJA

Predmet ima mnogo kota, a tolerancije se proprsutu
samo za nekoliko njih, obiano za udaljenosti sredisnjica i za obradene plohe predmeta koje utjeau na
ueradnju i ispravan rad siroja.
Prema tome, za izbor neke tolerancije mjerodavna
je Iunkcija predmeta i uvjeti rada u poeonu. Iskustvo potvrduje da jc kod vealne proizvoda stvarna mjera po sredini dopuiiene tolerancije (sl. 9),
a samo nekoliko poslotaka s eraniinim vrijednostima. Konstruktor treba, dakle, da raiura sa srednjim vrijednostima te da sirogo kontrclira i prijede
na skuplju stmzu toleranciju ako eraniane vrijd-

030
204

Y!10a
t

lo
plnt00
204

SUS|AV ASOVINA

304
440

404
3AA

SUSIAV PROVRTA

200

nno

E UAKVIRENA- PR
. PACRNJENA= PRIOR]TETNO

o
1100

200
300

rb Pleporualjive i prioritetne tolerancije za sustav jdinsivcnc osovjnei jedinstvenoeprovrta poredane po simbo-

Ispravan izbor dosjeda najderikatniji je posao konsl.ru-klorai za nj je potrebno veliko 'skuslvo : znanje. Loli dosjedi mogu nepovoljno utjecati na razvoj tvornice, jer ae kvatiteta proizvoda biti slaba,
proizvodnja preskupa ili, najiesae, oboje. Zbog toga
treba pd odrcdivanju tolerancija i dosjeda dobro prcuiiti sve okolnosti, pp moeuenosti pritlke
drugih pogona koji rad pod sli[nim u\jei'aa i za
.hdnu -amjenu. r izvrSrii mnoga i5piii\ania D i.'
nego se definitivno odluaimo za stanovit dosjed.

Osobite slutajeve, a pogoto\,'u p jelazne i avrste

dosjede,mora odredivati konstrukto! koji 6eu neku
ruku specjjaliziraoza to. O svakoj potrcbnoj izmjeni tolerancije koju zahtijeva pogon u toku proizvodnje trcba s prethodnosporazumjetis konstruktorom, a ne provoditi samostalnonikakve, pa ni
najmanie promjene.
za tolerancije i dosjedepojedinos stmjnoc dijera
ili stroja odeovoranje sano njegov konstruktor u
poduzeau,pa od njeeovestruanostli znanja s obzimm na tolerancije zavisi ispravnostrada i trajnost
dotitnog objekta.

Od mnogih namjeBtedilra konstrukcijskog lleda

nalo il1 je koji mogu biti mjerodavni za tolerancije.
S a m o. d n a : o b . r : n i j es l u E a j e v eu v e d e n i h I o l e r a n c i j a
u p o d J z e i - m o ; " s " r a j p o s a op r F p u s l i i i S j r e r r z u .
ienom krugu namjeiienika, uz pa;ljiflr kontrolu.

Za labave dosiedemozemo se slu-titi iskustvom i

teorcmom sliinosii, pa za sliaan poeon i uvjte
rada uzeti iste postotnevdjednosti tolerancija da
postignemoiste odnoseu radu. Na izbor labavosti
dosjedaopaenitoutjeau ova gledista:

nosti onemoguiuju ispravnu funkciju strojnih dijdova.

19.

291

toanost votlenja oso\,'lne

jednoliinost hoda osovine

gubici aenja u spoju
temperature u stanju ppgona i proizvodnj (tempemtura radionice).

3. PovodUlv dod64

Opaenitesmjernice za izbor labavih dosjedajesu:

- za dosjedejedva jos medusobnopominnerukom
uz pdmjenu maziva odabirese toleransijah H;
- za toano vodenje osovina, kod kojih zraanost
raste malo s promjerom osovina(klbiani korijen
promjera) uzimamo loleranciju g- {;
- za Slo manje gubitke trenta pri verikoj no"i(osti, a za maie razi-ke remperaturapoaonaj proizvodnje, mora porast srednje vdjednosti zradnosli biti p.oporcionaldn UeLem kor4enu iz
promjera, pa biramo porja I, e, d-E E, D;
- za male gubrrkerrenJaI mrrno vodeneosoline,
a pd znatnijim razlikama temperatura pogona
i proizvoddje (buohodni strojevi) treba da zraanost proporcionalnoraste s promjerom, pa biramo tolrancijec, b, a-C, B, A;
- 2a d;jelove koji se fljerko okreiJ ili samo nJisu
bilamo prema danim okolnostima c,b,a-C,B,A
ili l,d-F,E,D;
- za dijetove pomiane pravocrtno u oba smjera
ili ako jedan dio ulazi u drugi bira se rorerancija prema danim okolnostima.
Navest 6emo nekoliko primjera za izbor tabavih
preporualjlvih dosjeda(po Niemamu), koji CeolakSati izbor u praksi i omogu6itiusporedbesa stvarnim sluiajevima pri konstruiranju:

H7-t?

gravDt reZaji ladnih Et!ojeva, rezaji korjenastoe

vrai a i stapajice, rezaji

F?-h0

IJ8

glavd retaji koljenastog

vratila, Iezaji srapajice,
kiuDa giava u vodilicama, povod stapajice,
motka lazvodnika, trokratno ulezistda vratila, stap i stapDi ftzvodnik u cilihdru, lezaji za
cenldiugalne i zupian
sisaljke, pomiini koltacj

IA-h8

18

Polurrohiaan dosje.l,
H7+8

II?_b6

H8-h8

H1l-h11

za uwstive zupaarrike i
spojke,letaje sa v>8
m/s i stapajtce, stapove

za vtsestruko uloZde
osovine i Eatila, vellikahe samomazive lezaje
5 , PomiaiD

E8-h6

alosied, ve6a

H8--d9
H9 dro

za vratila tansmisija i
pretprega, lezaji za duse osovine i vratila kod
prenosila i transmisija,
jalove lemenice i sliina
kola, teiaji gospodarskib
st.ojeva, ce4triranje cilindara, dijelovi brtve-

D9 h8
Dr0-h9

Hlt- dl1

zraaDostza siguan pomak dijelova s verikom

tolerecijom: poluge hoje se demontiraju, svoF
njaci poruca, teZaji po-

Dl1-h11

6. PoluDrostlaD i prostra!
dosjed s veeom zraanostu za pomk dijelova E
velikom toreraucijoml

Jedinstvena

1. I.liai
ddjeil, uz rnazanje pomiaan rukom
za izmjeiiana kora, pinolu u koDjiau, plstcne
za udesavaDje,srobodn
hnjke svornjaka stapa,.
vanjske plstene kotluajueih tezaja, prin$e za
centriraDje kod spojki i
cijevnih vodova, rabi.intDe brtve prua vaD
prsteni za udiavsje
kod tmnsmisija, jednodijelne iEste rmenice,
ruane paluge, zupaaDici,
spojke i sl., dijelovi koji
se pomitu na vratilu
za tako mstavljive dijelove: dijelovi eospodarskih strcjeva pliavrsteni
na vlatilu zatikom, vjjkom ili ktitrom, rastojll
vijci, svohjaci Samila
za loziSta vrata i sl.
2. Polupovoduiv dosjed,
rastavan, s malom aat-

oslet-

H11-c11

svonjak vilice !a molki

koinice

cll-b1l

H1l-b11

kod vozila, oketni depovi, plostrmi zatici

81l-h11

H?-h6

?. Vrlo prosilan
dosjeit s
velikom
zmanoEau za
pohak dijelova s velikom totelaDcijoml

H8-hB

tll1

h11

G7-h6

Hll+ll

osovina regulatola lokomotive, ovjesni dijelovi

opluga i koi$i@,
lezaj
osoviDe koanice, spojDi
svomjak lokchotive.

All-hlt

Izbor prijelaznih dosjerlakojih se v jednosii kreeu

oko 0-Iinije zahl,ijeva osobitu paznju i veliko jskustvo da se postigneterjeni karakter dosjeda
U spoju s H provrtom, odnosnoh-osovinomprcporutuju se ovi dosjedi:
j J za dijelove koji se Ees6esastavljaju i rastavljaju rukom iti lakim p tiskom; ne dolaz u
obzir za pomiine dijelove u pogonu;
k K za diJ.love u medu.obnon avrstom spoju
koji su rasiavtjivi bez znatnih sila; potrebno je
osi8urati i]l da prenesr momenrokretanja;

m,n-M,N za av$to spojene dijelove, Iastal'ne i

sastavne tlakom; osigurati ih za pdjenos okretnoe eibanja.

IZBOR OSOI/IN!

I PBOI'RTA ZA C\,'RSTI DOSJED

NX
PZ

h5
h6

1, Pokretnt dorje.l, mstavljlv drvnin ickiaem ili

n?-j6

za Lako rastavljive Emenice. zupaanike, ruana kola, blazinice, !anjske prstehe kotrljajuaih
leraja, centliraDje i sl2

II?

K6

l.ilsri alosjed, lako raslavljiv ruanim aekiaem:

za jednokfaino nabijene
remeDice, spojke i zuparnike na vrarilima 850 mm prcnjera, zamatnjake s tangencijalnih
klinovima,
unutrasnje
prstene kotrljrju{ib
iezaja, avrsia ruana kola
i Doluge. dosjcdne vijke

3. Stcanuti
usiavljiv

.losjcd,
rutnjm

K?

h6
Jedihstvda
osovina

1. Prczrteil, Ivrsto ratett

i uhu6eDi dosjcd za vel!kc prcklope. fastavljiv
tlakom ili sijanjem:
glavine zupaanika, kola
H7 za, zg
H?-x8, xg
i zamasnjaka, p$teni
H?-u6, u?
osovina (veai preklop za
vcac, a manji za manje
promjere, npr. u6).

tesko
teki-

za jednokiatno ubijeae
remenice, spojke i zupaanike na vralilima 55
promjera kod
120 m
sbojeva i elektlomotom

H? n6

Za opte stroja$tvo preporuauju se gore naveded

dosjedi. Osobito treba da budemo oprezni s laz1iaitjm materijalima za oba dijela i za tanke dijelove.
Predmeti manjih pmmjera trcba da su sto bolje
obradeni,inaaese pfi utiskivanju veai dio prklopa
izsubi na izgladivanjepovrsina.

J?-j6

4. Jako sigrutt dosjed,rastavljiv tlakoml

za kotve !a vrarilu motora, ozubljene vijence
na kolu, navutna pojaaanja na v.atilu, blazinice u teiajilna i glavi-

M?_h6

Smjernice za od.edivanje av$tih dosjeda x,uratu

se ograniaiti samo na red osovina i provrta koji
omo8ua,jJkonqirukror- dr nakon isprri!anla slih
okolno"ti od"bcre .ajp'ikladniji do.;.a. 6""u-otreba utvrdiii pri kojem sc najmanjem prekropu
srguno prenosr momenr okrctanja i koji jc najve6i
preklop dopusten da se ne prckoraae dopuitena
optereaenja matedjala Kod sliinlh konstrukcija i
razliiitih promjera neae sc izaai s istim dosjedom,
nego ee za razliaite promjere biti potrcbno prijeti
iz jednoea u drugi dosjed da se postjgnc isto zna.enje spoja.
Na ivrst spoj utjeEu ove okolnostil
- debljina stijena i krutost konstrukcij
- duzina glavine
-

do2. zateo i wlavteDi

sjed za s.edDjc prcktope, msiavljiv CrijaDjem

H7-so
H?-!6
N? h6

izvedba osovine (iuplja ili puna)

avlsiota maiefijala osovine i glavine
sianje obradc pousina koje medusobno dotaze
u dosjed
temperatura pogona
v$t maziva pri utiskivanju.

za, Zg-ho
X8, X9-b6
U6, Ut-ho

glavine spojka, vijenac

dd bronce na glavini od
lijevanos zeljeza, blazinice letaja u kucistu,
kolu i ojnici

S?-h6
R?-ho

Iso-simboli pilu se iehniakim pjsmom u visini

broja kote. Za oznaku nekog dosjeda potrebne su
uvljek dvije tolerancije: tole.aDcija provrta i tolelancija osovjne, koje se piiu odvojcne kosom crtom
razlomka. Bcz obzira na sustav rolerancija prowta
pise se uvjjek napdjed kao brojnik, a tolerancija
osovine iza cde razlomlra kao nazivnik, ili u tekstu
lolerancija provrta naprijed, a iza nje tolerancija
Od prije je poosovine. npr. H7 -s6, 57 -k6.
'nalo da se provrl. oznacuje vellk-m, a osovira
malim slovom, pa s uz broj kote veliko stovo pGe
uvijek pNo, a malo drugo kao nazivnik, npr. 50 H?,
50 s6, 50 H?/s6.
Ako nema mjesia da se tolerancija unese izmedu
strelica, moze se iznijeti pokaznom crtom do slobodnoe prostora (s1. 16).
Ako se na netoj izradevini kotifa vi;e izmjera s tolerancijaha u istom smjeru, npr. uzduz izradevine
(sl. 1?), a potrcbno je odrediti toleranciju ukupne
duzine, ne hcba da iolerancija ukupne izmjere
bude algebarski zbroj pojedinih iole.ancija. Jedino reou.obno n" sr'ju pro us ovi1i.Takva proz!odnja j .kupl'1. To je .l,ian sluia. kao pri i'{lo iel'<r kod koieea .e np". dopus a srdrzaj. P
do 0,040/0,S do 0,010/0,ali oboje zajcdno (P + S)

293

l6

r.16 Ako nemn njcsia,

pomarc se pokaznom crtom

17 lolcrancija
naanih 1o1{frDcija

Pri oznaaivanju iolerancije simbolima po ISO ve.rna pogo-a, pokr"j .rtezr, u nJegovu aofnjem
desnom uslu, navodi tablicu s brojaanin vrijednostima odmjera za sve kote za koje je navedena tolcrancija. Radnik. doduse, ima mjerke nr kojima
su napisane brojaane vrijednosti odmjera, ali ih ne
aita. Drugi koji prouialaju crtez nemaju stvarnc
predodzbe ako nisu Davedenc brojaane vrtjednosti
odmjera. Morali bismo se sluiiii posebnim tablicama za iolerancije, pa j," bolje da lo bude odmah
na clteZu. Prjmjerc takvih trblica iftamo u pogravtju 13. na oiezima.

\7
ukupnc kole ne trcba da bude

debljc prcdmeie od najboljeg lijevanoe ze

ljeza
1 , 1 0 0 0z a v e a c p r e d m e i c o d l i j e v a n o e Z e l j e z a i
debijc spone od telika
I L050 do 1,1100 za osjetljive pFdmeie ili tanke
s p o n e! L i i h p r o m J n r . ,i .k a o n a j d o n j ag r 3 -

Po Iso-tolerancijama 1o odgovara ulllavnom dosjcdimaH6, 7, 8,- us,6, ?, v6,7.

9.51 Spone

9.52 Tehrolo:ki postupak rada i tolersncije

Spone se navlaie na toplo i potpuno ohladene stegnu predhele u ivrsu dosj!Ll Dovol-no rh je usrijati na otprilike 500'C pa dok se stave na mjesto
i nabiju, ohl.rdit ae se otprilike na 80-I40'C. Pri
toj temperaiuri mogu se poicii stezati i kad se potpuno ohlade, mora se postiai nvrsto za;eii dosjed.
Razlika promjcra izmedu spone i dijeta na koji se
spona navlaai treba opienilo da prema iskustvu

'Iol 'a.i.r
z i v r s r , o d l c h n o l o i k r hp o i r u p a k dr a dr. Vrtanje i fazvrtavanjc omoguauje gresku u
svjm smjero\ jma, pa se udaljenosii provrta i uvrta
mogu tolerjr.rli samo s istim !'rijednosiima r r odnosno j
.I lolerancijom (sl. 18) ako se vrla poslijc obrade. Ostali poslup(i, kao tokarenje, blanjanje, slodanje, busenje i dr. dopuiiaju odstupanJ, od rali!,,' mj. r- amo n- i. s-mo r.3-, n.
uzliij1.e ili islc vr'ijednosti I i -, dahle prema
s1(rbodnomizboru.

1/?50 kao najgofnja granica

1/800 normalno kod tanjih spona
1/900 kod ianjih spona od lijevsnog ili kovkastog zelieza
1/950 kod vrlo fino obradenih spona od aelika,
Iijevanog ielika ili hovkastoe teljez,, a za

Kact udaljenosi"i provrla od nckos obradenos brida

nisu lolerirane s islim vrijcdnosiima + i -- (s1.19),
heba najprijc izraditi provrt, a onda obraditi povriine ha trazcnu breranciju, pa odmjere mogu bili

t9
rnofa biii i lolcrancija I
18 Kad je crclka moeu6a u svna shjerovihi,
l! UdaljcDosti prcvrta mogu sc iolertrili LuliaLtrm rolcrrnci.ana alro ,f,,rrt r)r.lhodi

294

9.6 TOI,ERANCIJE SLOBODNIH MJERA

hladno ili toplo pretanje u zatvoreDom
kalupu.

Mjere prcdmeta koje ne dolazeu dosjed s drugim

predhetima i koje ne utjeau na sigurnost i upotrcbljivost predmeta zovu se slobodneili netoledrale mjere. Oznaienesu samo brojem kote bez
tolerancije.
Iako nisu tolerirane, ne smije odstupanjeod napi
sue mjere biti proizvoljno. Razumngranice odstupanjaodreduju odabrani proizvodni postupci u
normalnoj proizvodnji na obiarim jeftinim strcjevima bez propisanetoanosti ili pazljivim ruanim
mdom. Granice za pojedine postupke proizvodnje
odreduju se na temelju iskustva i uobiaajenetoinosti. Odstupanja za gotovo sve slobodne mj.e
razumijevajuse simetriino na + i - prema nulliniji. Dozvoljavali se odstupanjesamo na jednu
slranu, 1j. samo na + ili samo na - od napisane
mjere, teba uzeli ukupnu vrrjednost propisane
mjere, a to je dvostruka vdjednost, i to navsti u
crtehr.

Za obradu skidanjen st gotine, kao i za odsijecanje, savijanie i oluaenjdana je tablica tolerancija po JUS M. A1.410 u zawisnostiod veliaine
mjere koje su podijeliene u osam podruaja. Velitina tolrancije dana je tablicom 12.
Kod kutova daje se tolerancila u zavisnost od duZine brida kra6eg kraka u mm ili u stupnjevima i
minutama za krajnje todke kraaeg kraka prma
sl. 20. i tablici 13.
Kod odljevaka za sloboabxe
mjere neobradenihdijelova dane su vlijednosti po JUS M. A1.420/3,
odvojeno za letiri vrste mjela:
vanjske, izuzev debltine stijenki
debliine stijenki
unutBsnje mjere
ostal mjere (udatjenosti,polumjeri i sl,),

AOLEEANCIJE SLOBODNIH MJERA U mn PRI

OBRADI SKIDANJEM STRUGOTiNE
Podrutje
6

6
Normalni (IT 16)
SuZeni (IT 14)
((E l2J
I^zelnt

30

30
t20

slobodnjh mjera

t20
3 t 5 1000 2 000 4 000
3 1 5 1 0 0 0 2 000 4 000

10,5 10,8
l2
l3
40,1 to,2 t 0,3 t 0,5 10,8 ! t , 2
t 0,05 10,15
10,3 i 0,5

Mnogi prcdmeti mogu se ohaditi ili pmizvesti

razliailim postupcima.pa su u Iakvim sluiajevima
uivdene razne klase, odnosnostupnjevi totnosti.
Te klasetocnostitreba na cfieiu navsti da bi protvodaa odabrao podesar postupak p.oizvodnje. Nisu ii klase ob.ade Da crteiu navedene,proizvodaa bira kiasu po vorji i prema svojun mogufnostirna.SlobodDemjere po prawilu se Dekoniroliraju
ako greskanij upadna,ili ako ugovoromnije utanadenodrul<tije.
Za siupnjeve toanosti uvedeni su:
obrada skidanja strugotine
nomald (najsira tolerancija)
izuzetni (najuta tolerancij a)
odljvci
ru6no kalupljenje
sirojno kalupljnje

debliine d u pravcu udaranja pri kovaniu

Sirine b u pravcu okomitom na smier kovanja za
ddine l,
TOLERANCIJE SLODODNIH MJERA KUTOVA
U mm I U STUPNJEVIMA I MINUTAMA
,
IABLICA

1 d o 1 0 10do
50 50do 180 180 do 400

l0,t

LiciL.

reDirn alatord Da hlaalno

II.

Dutlna brida krateg laaka u rnm

oblik pravokutni}l i kru;nfi dljelova rezanjem

Skalama

t3

a u zavisnosti od veliaina mjera i mate iah. Aab[com 14. i 15. navedenesu vrjjednosti tolerancija
dutinskih mjera odljevaka za sivi lijev (SL) i kovkasti lijev (TeL), telidni lijev (CL), te za tSke obojene metale Oronce i mjedi) lijevane u pijesku.
Jog nisu odredlenetolerancij odljevaka lijevadh
u kokile i1i pod pdtiskom.
Poseblromtablicom po JUS M. A1. 423 dane su
vrijednosti za rake obojenemetale.
Kod otkovaka dane su tolerarcije po JUS M. A1.
430 u zavisnosti od odnosa maksimalnih vrijed-

nolrndni (n)
precizni (p)
hlehahah

!4
!2

stupanl ^ -

!0,2

10,6

t 0. 30, t 0"20,

10,8

10.10,

TOLERANCIJE

SLOBODNIH

DUZINSKTIT

MJDRA

ODL.IEVAKA

Rua Do ka Lupij enj e

Podruaje
nazivnih
nJera

vanjske
nlere

I
I

+2
60

50 do

120

120 do

+3
250
2

250 do

400 - 2

400 do

630 - 4

6 3 0d o 1 0 0 0
r 000 do 1 600

+1
4

+10

-r-18+ 8
9 12
+27 + 9
13 1 6

16

+5
10

:!8

+6
-12

110

+8
-16 t8

t13

t6
4

+9
'.18

t15

t.5
5

+13
21 113

!20

+20
t18
40

t30

+12
I

2 500 do 4 000

+16
I

4 0 0 0d o 6 0 0 0

+22
t3

T40

+29

+52 + 1 ?
-26 - 2 9

+26
52

140

+64 - 2 2
32 - 3 0

+32
64 ! 2 6

150

6 000 do 8 000

-r7
i30

I 000 do 10000 -22

za obojene act.lc

do

18

18 do

50

50 do

180

180 do

500

500 do 1 250
1250 do 2500
2 500 do 4 000
4 000 do 6 000

296

+2
-1

+1
-2

1,5

x2

l3

F6 +1,5 +4
4 l 2 , 51 - 6

+8

f3
2

1 6 0 0d o 2 5 0 0

i13

2-24

s -2,5 1

+4

sL lr'
TeL | _"

+ 4 | r'1 I + 3

-7

I16
8 -10

-20

+ 4l+r

+10 +4
5
6
+\2

!uL, cr-

+3 +1
+2
2 l-r,5 l- 2 11,3 !2

+3

t6

cr

'12
-1

+5
3
3
+7 +z
4 -3
+9 +3

SL
TeL

J''2

-2

t3

osrrle

+2
3

+4

+2

s iroj no kalup

- ];:,i-

+1
2

-2

18 do

u n u f r a i n j eI

U mm

+2

t3

t+4

4318

+ 9l+2,5 + 5
5)4

!5

+r1 +2,5 + 6

+5

-615

+14l+4
-?

| 7

-6

112

14

+ ? t+8 t+r4
-1

t0

11

-14

!7

l8

lijevane u pijesku

1 1,5

+0,8
0,8
+2
-2

+4

'r-3
4

+6
- 3,5

-6

+E
-0

+6

+13

+9

-9

3
1 4,8

-2
+6
-3

-9

ilt

+1?

+t2
-L7

115

+24
-16

-24

!20

+2

+3
6

!2,3
13,3

TOLI]]I-I.\CIJD

SLORODNIH

IIJI]IIA

DDBI,JTNA

STIJI\A
Podrudje

30
50

ODLJEV-\KA

U MM

Dazivnih

mjera

50
80

,33

120
130

130
2i0

315

400

rSL, T.L

er,

:1c,4 ! 1 )

TOr En,\\CIJE

SLOBODNIH

XIIJEIIA LJ rnm liOD

Nomdno

CIr,LTtl\l]l

aJ'fKOVAltA

kovaDje (n)

Precizno kovanje u kalulu

!, l:3r

r -: .r(r0 i :. 100
0,3
0.2
50

+0.4

:!0,6

+0.9
10.5

100
12t
1!5 do

160

160 do

200

200 do

250

r 0,8
0,t
l

1,2

-1,3
315 do

400

t2,e

630

+0,8
-0,6

+1

+0,9
0,?

+1.r

: 0,.1
0,3

10,9

_
\,2
2,6

10,3

+1,3

+3

0,8

0,?

+r,2
0.8
f!,3

1.4

t3
1,li
500 d o

+0,6
0.5

0,8

I 3,.1
I,t

-3I
1,6

F1,3
1,7

3,?
1,8
1,3

800 do 1 000
1 0 0 0d o 1 2 5 0
1250 do 1600

1 6 0 0d o 2 0 0 0

(p)

9.7 TOLERANCIJE OBLIKA

20 T.leranciir slolrodnhicre hula

pa su u tablici 16. navedene vrijednosti za odstupanjc d I'b za duzine i m.rnje i vcae od 400 i islc
vrijednosti za I ako je I jcdnako ili manie ocl 3b.
P o s e b n ev d j c d n o s t i s u z a d u z i n u I a k o j c I v e i e , d
3b. odvojeno je j.olcfirana ,aobljenost za oikovke
u k'tlupu r imjeru ouz'ac \isinon lukr u riri.nosti od duzine Sipke.
Za promjerc i rarmakc na ravnim dijelovima, pro
filima i limovima daju se dopuilena odstupanja
p o J U S M . A 1 . 4 5 0 u z a v i s n o s t io d d e b t j i n e l i m a
'a v. .q\ih po\, -l
| \el:ln' m.rr-. /. .
t
odsiupanja se poveaavaiu za iznos iolerancije lima
ako se provrti izlodc pdjc kodaanog oblikovanja.
Sva odstupanja vdjcde ,a ulaznu stranu alaia. Prout jc individualan ako od njesa ne zavisi polo;aj
drugih susjednih rupa. Grupni pfovrti polazni su
za udaljcnosti drueih rupa i odrcduiu sc kot.rma
od tih sredisla.
Kod pravokutnih i kruznih djjelova odnose se i.olera cij^ prpnr JUS ]/L \l ,1.r nu 1.om-.re. ;.rine
i duljine u zavisnosti od veliainc mjere i debljine
lima, a za polumjcre zaobljenosli (-l-2 mm) bez
obzira na dimenzijc.
Za otpreske kojima se izfrduju razni prolili savij " n i u d ' i m r ' - , - : \ ' r d ! r , s L | o l e r a n r i J cp ( m ,
JUS iI. ,{1. .161: za risinu i iidnu u zavisnosli od
veliiinc mjcfe, dcbljine lima i duzine p.olila, a
za polumjcrc zaobljenosli u zavisnosli od debljine
i avBloie mulerijala iz kojcs jc 1im izraalen. od
siupanie krakova od pravoga kula dopusteno je
1 1 ' 1 5 ' . ! o d p r a v c a 0 . 2 5 0 / 0o d d u z i n c i
Kod dqbokih prolila s obodom mogu se tolefancijc prcma,lUS I'I. A1.463 odnositi na vanjske
ili unutrasnjc njefc, a to treba u oiezu navesti.
V..jFd o i su
od \arr(.,.. hlprdj
a za hladno i loplo prelanje i za du;ine do 1 000
mm. Za svakih zapoactlh 500 mm iznad 1 000 po
veeava sc lolerancija za 0,5 mn.
Za drboko vuienje Dalcdcne su lolerancije prema
JUS XL 4.1. 46.1za 1.ri osnovna obhka: za zdjelasti
-rn.
.nr pr l
: ob ,d ,m. " /djet ,s., b, , obod., i ?.
jelaz. sve u zavisnosl.i od veliiine mjere, a za polu
m j c r e u z a v i s n o s t io d d e b l j i n e l i m a .
U p ' j p p m i F i z r a d ' ' . n d ' d r s o b o d _ . hm j . . { z t r
Ako se mozc dopustiti ve6e odstupanje ncgo li to
d o p u i t a j u p r o p i s i o t o l e r a n c i j a m as l o b o d n j hm j e . a ,
ircba to navesii da konirola ne odbaci komad; npr.
ako poklopac mote imati visinu 15 ili 20 nm, nrpi
s a t a e s e t o l e r a D c i j a1 5 + ;
298

T POLOZAJA

Dopuileaa odslupanlasrrojn'h dilelova nisu ssmo

duzinska u smjeru dimenzija danih kotama, va i
prostorna u svim smjerovima. Za ispravnu funkciju strojnog dijela lreba odrediti i takve proslorne
tolerancije kada to funkcjja predmeta tra;i. To mogu b i odslupanja jednoe erementa predmeta od
roinog geometrijskog oblika ili lakve osnovice (ba
ze), npr. brida, kru;nice, profila, povriine. Takvu
pmsiornu idcranci.iu nazivamo loleran.ijom oblika.
Prostorna odstupanja mosu biti ograniaena mealusobnim odnosom dvajil ili vi:e elemenata (bddova,
sredisnjica, ploha, valjkaslih povrsina). Takva prostorni tolerancija nazi\a se lolcraEcij. polozaja.
l o l p , r n ^ i _ em u g u i eu s ! i m s m j e l("\u su p,o.
"n.
fovim.r. navode sc aspolulnim njerama, tj. brojkama bez predznaka.
Nove Iso-preporukc iz 1969. sod. osnivaju se na
metodama ing. S. Parkcra, a razvijene su poslije
1930 i prihvatili su ih instituti u SAD, Kanadi i
Engleskoj. Osnova nove meiode je dijagonalna tole.ancija, koja je za 41010\'caa od tolerancije po stranici upisanog kvadrala. Njene su prednosti:
- poljc |olerancijc poveaava se a da se smanjuje
zahtijcvana toanost;
- u crtezima odreden je polozaj toaaka geometrijs l . r o i n . , p a n , m o z e L l o . rd o z b r a j a n j , l j p o \ e ianja dopuitenih gresaka;
- dijaeonalna (vo6a) iolerancija dopusta da se
prcdmct prcmalra u svim smjerovima, dakLe
tolerancija strojnih dijerova u dosjedu lakie se
raiuna po novoj meiodi.
Ta mplodr rol,frr.ije oblika I polo:ala oznr:ujp
se skraaeno s TP iti BASIC, a odnosi se na geometrijski toian oblik baze za unoienje l.olerancija.
l S O p r . p o r u l , e R l l 0 l d , l u s r m b o l . .n a r j n u n u i a .
nja |olerancija oblika i polozaja u crteze s polrebnim definicijama i primjerima. Svrha tih tolcrancija je ostsuranje lunkcije i izmjenljivosti strojnjh
dijelova, ie ekonomiana pmizvodnja. Ako su za neki
dio navedcDe duzinske lolerancije dimenzija, one
u g r ! n r i u t u . r o l e r .r c l u o b ' k a r p o l o 2 " t . .a p r e d ncl smije u granicama iih tolerancija odstllpati od
idealnoe gcometrijskog oblika. Dopustaju li se drusa odslupanja za obiik i porozaj pojedinih clemenata predmeia, horaju se lolerancije oblika i polozaja posebno naveslj. Tolerancije obllka i polozaja moeu se unositi za elemenle strojnih dijelova
k,j u l.,
np,n,u pr.prs.nu dd7'-sku 'oloran
ciju. P.ihjcna pfosto ih tolerancija ne zahlijeva
n . k . o s o b r r en . , u l l . p . o i z v o d n j p , ' . p i r i v - n J - r m . e rehjx, vea su dovoljne one opte primjenjivane u
tehnici proizvodnjc.
9.71 objaiojeDjc zora tolelancija
Toleranciju oblika ili polozaja nekoe Seometrijskog
elcmenta (tonkc, bdda, plohe, cilinddlne povrline,
sredisnjice i dr.) deiinira zona unutar koje se mora
nalaziti 1nj element. Prcma tomc je oblik nekog
elementa odreden ako je udaljenost pojedinih to-

2l Zona loleradcije za radost

iaka povrSine od idealne ili eeometrijski totne povrgine jednaka ili manja od propisane v jednosti
tolerancije. Ta teoretski ioana povrsina mora biti
tako odrcalena da najveae odsiupanje izmedu nje i
stvame povrsine predmeNa bude sto manje (sl. 21).
Moguai polozaj idealne povrgine A-Bl
A' - B, A;- B, At' - &.
N d j v p a ', a z m a c i i z m e d u i d e a l n e : . ' v a r n e p o v * i n e :
hr
hs hg.
U sluiaju sl. 21 jest:
hr{hz{ha.
Vrijednost tolerancije u tom sluaaju odreduje Sralirano polje visine hr.
za krutne oblike (sl. 22) debela cfia prikazuje karikirano stvarni krutni oblik, tzv. dijagram. U svakoj toiki unutar toe krutnog oblika moze se odabrati srediste koncenirianih krugova koji te dirati
stvarni krutni oblik s vanjske i unutrasnj strane,
tl. koncenlriini krJSovi bit i" di.agramu upisane
i opisane krrl;nice. Za jedno od takvih srediSta bit
i e r E z l j k a p o l u m j e r a k o n c e n r r r a n i hk r u e o v a n a j nanja, pa se to srediste smatra sredistem dijagrama, a razmak koncenidinih krugova dopusteno
odstupanje od idealnoe kruznoe oblika.
Sredista kruZnica:

22 Zona tolerahcije za kruznosi

Lrrr

Lnrtni

viiph,r

udaljenost izmedu dvije paralelne clte ili dva

prostor izmedu dvije paralelne povrline ili dvije
-

Ako je zona tolerancije krutna ili valjkasta,

shvrja se u okvf isprcd v jednosti toleEncije
znak promjera @, a ako je kuglasta, znak

Ako zona tolerancije nije kruina ili valjkasta,

lezi Sirina zone tolerancije u smjerd strelice koja povezuje okvt s toleriranim elementom.
oblik prpdmela unular zone tolerancije moie
bili bilo kakav. alo drue; podaci Io ne osrani.uju.
Unesena tolerancija odnosi se na cijelu dutinu
ili plohu danog elementa ili samo na odrcdenu
dutinu navedenu iza podataka vdjednosti tolemncije (iza kose crte nzlomka), odnosno na
koiiranu du:inu.
Oblik baze mora biti totan i odreden, ako uopte
moie slutiii kao baza. U naielu treba za bazu
odabraii toleranciju oblika, npr. ravnost povrSine.
U stanovitim sluEajevima po;e1jno je odrediti
polo;aj odredenih Ioiata n,z:vnim mje"ama.
k o j e m o g u s l u U i l i k a o b a z a z a p r o i z v o d n j u .i s p i tivanja i mjerenja.

sr.

F a z l ' l a p o l u m J e r ak o n . p n rl i n i h k r u i - i c a
Zto Zt1.
Najmanja razlika:
,1r0.
Srediste koje odreduje kruznost:

ili

kuela. valjak ili prostor izmedu dva koaksijalna

varjka

,kusla 0(.

$.?3 Unoserje podataka u crtei

9,72 Op6e defiricije
-

Tolerancija oblika osraniauje odstupanje jednos

j e d i - o g e e o m e t r r j s k o gF l e m F n j a ( b , ; d a , p l o h e .
srcdianjice, valjkaste powsine itd.) u odnosu
prcma odabranoj bazi ili osnovici.
Tolerancija polozaja ograniluje medusobno odsiupanje dvEjr ili viie elerenala (loike, bri
da, plohe, srcdiiniice, diobene ravnine itd.).
Tolemncija oblika lli poloraja nekog geometrijskog elementa odrduje zonu tolerancije u podruaju koje se taj element mom nalaziti. Pri
tolemnciji polozaja to je odnos tole ranoe elementa prema crti (bddu, sredisnjici) ili nekoj
plohi predmeta.
Prema vrsti tolerancije i naiinu koti.anja zona

Podaci tolerancije oblika i polozaja unose se u crte,

u pmvokutni okvir. Taj je okwi. za toleranciju
oblika podijeljen u dva (sl.23), a za toleranciju
polozaja u td dijela (sl. 24), a crta se uvijek za
vodoravan polo;aj crteta.
U kunicu okvira unose se podaci od strane s koje
je strelica za povezivanje okvira i toleriranog elementa ovim redom (sl. 25):
1. simbol wste tolerancije prema tablici 17.
2. \,aijednost tolerancije u mm bez predznaka (pmstoma tolerancija), eventrialno sa znakom za
promjr 0 ako se radi o krutnoj ili valjkastoj
ioleranciji, odnosno )kugla @( ako se radi o
kustastoj toteranciji
3. za toteranciju polozaja slovo odabrane baze ili
vile slova za vise baza.

299

9.74 Simboli za vrste tolersncila

T 0 L E R A
iko

obl

F
Dolo20ia
'

l@voiri viee etenenoto u neAusobnon

ladsluponje samo Jednog

VRSTA TOLERANCIJE

Sll"lBOL

VRSTATALERANCIJE

tl
I

z-

nogtD

snje itoj (ispro vnosl pola2ojo)

k onceDlr iCna sl i kook stiolna sl
lpodudornosl sredi4njico)
stmeIr i na sl Ipodudor nost
ctle tlt plahe premo sredtant.)

oblik bilo kokve ute lkonturo)

ablik bilo kokve plahe

S]MBOL

/t\

v@
:

udor viae rotocljskih povriino

{:fotsl trTolfa}
23
23 Podaci lolenncijc

obllka

24 Podaci tolemncije

Okvir 5e povezuje pomoenom crtom i strelicom s

toleriraDim elenentom:
na honturnu crtu ili njen produtetak (sl- 26)
na mjemicu onog prornjera za aiju srediinjicu
vrijedi tolerancija (sl. 2?)
- n a z a j e d n r i k u s r e d r l n J i c ua k o I o l e r a n r i j a v r i j e di za sve promjere na toj sredisnjici (sI. 28).
Jedan ili vise elemenata koji sluze kao baza za tolcranciju istiie se pokaznom crtom, koja zavrsava
punim irokutom na odabranoj bazi na isti naain
kao ito se povezuje okvir podataka s tolerirmim
elencntom (s1.29).
Ako nema mjesia da se strclice kote smjeste unu'a, mjLm're, amjrnjuje se j d a sl p:.a punim

frr

-[l

25 Primjed

uno3enja podalaka

totemncije

trokutom (zadnja slika 29). Sama baza oznatuje

se velikim slovoh, koje se za tolrancij'r polozaja
smjeita u treau kuaicu okvira.
oeraniauje li se tolerancija na odredenu duzinu,
navodi se ta dutina u podacima iza vrijedrosii iolerancije odijeljena kosom otom razlomka (sl. 30).
Ako uz toleranciju za cijeli predmet postoji i druga
ograniiena na odredenu dutinu, ova se pise iza ili
ispod prve uz navod zetjcne duzine (sI. 30). Ako je
to ograniaenje duzine povezano sa zonom na prcdmetu, mote se ta zona za koju v jedi tolerancija
kotirati (sl. 31).
U J . i " - u p o l r " b e d a . e n x v e d em a k s , m a l n am j i r a
ko'a se jo.'moTp dopu rir' pored tulq|ra_e mJFre.

rr_l

n_

Ll'
t-r_l
26 UDoienje podalaka tolerancjje na konlufDe..te
inje podalaka tolerancijc zc visc promjem -

300

poloiaja

[r-Et

t
- 27 Unoienje podrl-aka tole.rncijc za lromjcrc
28 Uno29 Ozhaaieanje odrbrane baze zr lolerancijc Dolozaja

lal

ll

tt lql

25

ol00

lAA

@loo05-"^1A..,

@laa.o5

204 ! 0.5

QA!Al

:- rl
I
o)t

A-a

ir' r(',Y-X
m
va
-v-

IP
I

i"r--]N
t
lr

| /i\F

30

c
2

3
!.

llu

+r

50 !1

25

lPrednet

nije potpuno

B0!1

aodskupino elemenlc

a1 8 ' 3 '

612 '

622'3'

o1a,oas

a1 a ' 3 5

oqs

Ta I e r o n c a
,|

E
G
tolercnco q05

30 Tolerancije oblika za dio povriine - 31 podaci za tolelanciju smtesraja

odsiupanja - 33 Unosenje apsolurnil kota - s4 Unosenje skupj.a

daje se ova kod tolerancije poloiaja kraticom max

ili simbotom M. Taj se podata! smjesta uz podatak na koji se maksimum odnosi (sl. 32):
- iza vrijednosti tole.anciie
- iza navoda baze
- iza jednoe i drugog.
Za smjestaj nekog toleriranog lementa treba ishodiste zone tolemncije raaunati s geometdjski

I
32 primjeri unoienja maksihalno
apsotuinih kota u rablicu

ispravnogmjesta. To geometrijskomj$to odreduje

se apsolutnim kotama, koje se, za razliku od drugih kota, smjltaju u pravokutan okvh (sl. 33). Te
apsolutne kote ne toleliraju se i smatraju se nazir.ntn mjerama. Ima Ii na nekom strojnom dijelu
vise takvil skupina kora, oznaaese slovima i vrijednosti tolerancije navedu tablicom ako n15u navedne na crtetu lsl. 34).

401

9.t5 PRGGLED
ToLEiANCTJAoBLtKA I poroZajA
r. TOLERANC]O
E 8 LK A Z A ] E D ^ NE L E I . ] T N T

*9r.",,
zooa b 4m.ire orn I ien. jc h t(om promje
n r v a F r l e o d r e d e ne . d n r r @ n r o t r j e
p o d u d : n5 s e o n d r i j 5 l

z r r o e n i . r r d : n u! j . d i o j h v n n z o m r o e
r!!le osrr,ier re $ dyr Fae re (E u
cznak! r. sredin? nme._uP:de n h ! h Po
cudrrl! f, rseon*riFk ron,in cblrrion (r

Ako je bkmf.irr danr ! dyje n.d!5obno

obmre nYr rc or,.& D le zom b sftte

12 lortr,i.rI

Z3

obrid pddre

zon

bqr.le

o!,i,i.m

pii!r.

triri poydna pod!duiju

IJ

jc n dYF Pin
f

I gcom.r't.

? POLOZAV
J i E E L E M E N A TU
A I ' I E O U s O B N OOMD N O s U

zoir torcdrcje lgniieni

nten t [o/ h: Prieroo

ie qrkon
ckomr.

prod:tror

ako i. brerio!F dmi u Fdioj rvriri,.drc

dem rc bm iohEilrF n dyF Fri erk.itc
trRz].]akut'T!dtlc:ePI]eiio'ok.nro

j.r,cdsobroot.
Lc:
diiitoe,ii.FL,r'v
ntuc nh,e,
odEiemje z.r ro Mrrte I
zmon Drsreki 1 x t. ,ctr re Pri. m r o,o.

zdn b e r.re olri ic.i r ncwte Pir e

302

,f ).:

22 Potoidj p.rrar. pr.no bozi

z o n i ! o o h i . i e d d r e d e m i e$ d v ' r ep i r : 1 . i .
Eyn,Aou roznrlu t, LoF et. p.ial. ,o. oko-

r. sf.rjr<T^tvriE HFMTNATau xFDUsoSNorlooNot

z o m . o . f : i . t . o d r e d e m j ek ! 3 o m p r o m l * 3
t. sr.d ir. k!3r. podld,n s. r ftorcsk toi-

z6m @r.rm.i. odr.dedi i. kruinkon' prohj.n r. sr.d k. kruinte podudan !. 3 t.o'

r.akirolnLm po oiilem brze

zon: ror.r:iai. odr.d.n, i. viljkom promr.

ii r. sf.dnnjki vatki padudans. r t.or.ak!

z: !ol.nmlu dinu u lednoj hvnrii odrcd.m

F zonr lor.atule e du p:nc m pnki u
dzm,ku i T pny.i lai. 3 n.erino r Forcr
sk !oa, m po orilem b:ze

*l

L.i I' to.rln.ii u dvje medurobnoolomr'c

r:rnin.,.g6i icna F zon: toeGn.t. Przm o m p r . ! r . k : t , x t I S r c d i i i l a p f z m ep o d u .
drd r I korcski6inim Poo:!i.m bir

zoni ror.r:n. i. odEdcna'c envij. pr!rcl..

ano: reor..ki roinim poloi?lembn.

(:-'lz-".e,o
udv j. niiy.(i dopuneniorkloi u di.ojior.
andl| r promrrfos grgm.nn Pr.mr ncioj
ivtsroltolkizi vr lem. punq okr.h oro rc
dinjt. kio bik. otkoi e mFf u $,Fiu
dm. *r. .. koF eohzuF napfohrhdi..'

(-\

a \-

--tt4

.,f

f 1)v!tpp)

r-------------.1l-\
ni

fi
3?f

36 PravocrLnosl u Toni iznr.du Dualela nr razmaku |

u crlnxhiinoi zoni 0,1
dana za dvije medlsobno ok.mitc rarnire - 33 Prarocflnost plohe u dva smjera

9.76 Definicije zona tolerancije i primjri p.imjen

U narednim slikama delinird su zone raznih torerancija oblika i polozaja. Uzima se da odabrani
element nema druee grelke, vet samo definiranu.
Na istom izratku moze se propisati jedna ili viie
vrsia tolerancija i dcfinirati njihova geomei.ijska
ioanost. Vetinom se uno;enjem jedne vrsie brerancije oeraniauje ereika i druge vrste, npr. s paralelnosli pov*ina ograniaena je i ravnost povriina. Rijel.ko je potrebno da se navode razne v$te
tolerancije za isli predmet, a ako se to aini, treba
ih jasno razlikovati i toano odrediti u vezi funkcije

PRAVOCRTNOST
Sl. 35 - Ako je lolerancija dana sa znakom @,
odrcdena je zona iolerancije valjkom pmmjera r.
P mjer: sredisnjica valjka, povezana s kotom tolerancije oblika, mora lezaii u valjkastoj zoni p.oSl. 36 - LeZi li tolerancija u jednoj ravnini, odredena je zona tolerancije sa dvije paralelne clte
u razmaku i. Primjer: svaka izvodnica valjka duZine 100 mm mora lezaii izmedu dva paralelna
pravca u razmaku 0,1 mm.
sl.37 - Z^ toteranciju danu u dvije nedusobno
o k o r ' l e r r v n j n e o d r e d e n aj c z o n a t o l e . a n c i j e b r i z mom presjeka t, X tr. Primjer: srediSnjica motke
mora lezati unutar prizme odmjera 0,1 mm u vertikalnom i 0,2 mm u hodzontalnom smjeru.

ptohe u ha snjeru
Sl. J8 - Pravocdnost plohe u dva smjera odredena je s dvije tolerancije u istoj ravnini. Zona tolcrancije iznosi 0,08 mm za smjer predoaen u nacriu i 0,1 mm za smjc. predoien u bokoc$u.
RAVNOST
Sl- 39 - Zona tolemncije odredena je s dvije parul.ln' r-\nin' u rr7*rku L PrimJer:eornja povr:rna pn dm. a mo.a l, ;ari izm,du d!iJe ravnine,
kojo su razmaknute 0,08 mm.
]{RUZNOST
S1.40 Zona tolerancije odredena i s dvije
koncent ine kruznice u razmaku t. Primjer: najvcia kru;nica ploie mora lezati 'r kruznom vijeDcu
sirine 0,05 mm. Drugi pdmjer: svaki presjek (kru;nica) mora lezali u kruznom vijencu Sirine 0,1 mm.
CILINDRICNOST
51.41 - Zona iolerancije odredcna je s dla ko
aksijalna valjka u razmaku t. Pdmjer: promatrana pov*ina mora lezati izmedu dva koaksijalna
valjka aiji polumjeri se razlikuju za 0,1 mm.

il-ti
39 ToleuDcija

304

uvnosii

plohc -

40

f
t
T
t

0
t

s
(

d
OBLIK KONTURE
Sl 42 - Zuna rul.ran, Jr odr-J na .' s dvijc . I
le, koje dodiruju zadanu kruznicu promjera t. Sredisla le kruznice podudaraju se s seometrijski toanim obtikom danog profila. Primje.r promatrani
pmfil mora ie;ati u svakom presjeku paralelnom
s ravninom crtanja izmedu dvije dodirne c$e na
{0

. +alondl

:i7 Tolc,Jncija

,$@.oq

_fl
iA
\v/_{
lalE

r---'1 A
L---l
\z

4
ao2

41 Totelabcija ciljbdriinosti

42 Tolerancija konture 43 Toterancija oblika plohe paralelno.fi crle !r"ma .rli baza

44 Krutna forerancija

kruZnicu0,05mm. Sredista kruZnice predstavrjaju

geometrijskitoian oblik ploflla-

lelne s bazom A i lde u vertikalnoj ravnini. U drueom sluaaju uz iste podatke paralelni pravci leze
u horizonialnoj lavnini.

OB],IK PLOHE
Sl. 43 Zon, oreran,'jeooredeiaje s dvije plo
he koje dodiruju kuelu promjera t. Sredi3takuele
podudarajuse s geometrijski toinim oblikom plohe. Primjer: prcmatrana pov*ina mora letati izmedu dvije ravnine koje dodiruju kuglu promjera
0,02mm. Sredi3ia kugle predstavljaju Cometrijski
toian oblik plohe.

Sl. 46 - Leti li dana tolerancija u dvije medusob

no okomite ra\aine, odredena je zona tolerancije
prizmom pisjeka tr X t' koja je paralerna donjoj
bazl. Primjer: eornja srediSnjica paralelna bazi A
leti u zoni tolerancije velitine 0,1 mm u vertikarnoj i 0,2 mrD u hodzontalnoj ravnini. Ako je p.edmet predoaen jednom projkcijom, kotira se kako
Je predoaeno desno.
-

PARALEINOST
- crte prdma crti, baze
Sl. 44 - Ako je ispred vlijednosti tolerancijeznak
O. odredenaje zona tolerancije valkom promjera
t, loji lezi paralelno donjoj bazi. Primjer: somja
srdiSnjica
mora letati uutar valjka promjera 0,04
mm. Zona tolerancije je paralelna s donjom sredisnjicoh A (baza).
Sl. 45 - LeZi ]i tolerancija u jednoj ravnini, odredenaje zona tolerancije s dva paralelna pravca
u razmaku t, a ti su pravci parallni s danom ba,onl. Primjer: eornja sredisnjicamora lezati izmedu dvije paraleleu razmaku 0,1 mm. One su pala-

crte prerna rd.Dnini baze

SL 47 - ZoLa tolerancije odredena je s dvije paralelne ravnine u lazmaku t. Te ravnine paralelne

su s ravninom baze. Primjer: srcdisnjica provrta
lezi inedu dvije pararerne ravnine nzmaka 0,02
mm, a paralelno plohi B. Kotiranje na drugi nanin
daje iste podatke.
pobriine prema. crti. baze
51. 4S - Zona tolerancije odredena je s dvije paralelne rawine u razmaku t. Te ravnine panlelne
su s prowtom kao bazom. Primjefl gornja povrsina
mora lezati izmedu dvije paralelne ravnine u razmaku 0,1 mm. Ravnine moratu biti pararehe sa
sredilnjicom provlta. Kotlranje je moeuae na dva

48

45 Plosna tolerancija crie preha clii baze 20 TrINCxo

cqTAxrE

46 Prostorha ioterancija (prizma) clte prema dtl

baze

305

-*l

trEorW-

. -,..>
-., 41
6

s-l

Jitln|jV-t

<),' O

//'\\

t \|l7

r-

+4+

r/ t1l
\+-/ l;-:l

u!l

r,,t
- [i:L
-a

Tri7

l I_-:

fJ_

50
47 Tolcrancija.ric

prcma ravijni
prcma mvnini

baze baze -

48 Tolcran.ijr
50 Tolerancija

poDrsine vema raenini baze

51. 49 - Zona tolerancije odredena je s dvrte paralelne ravnine u razmaku t. Te ravnine paratelnc
su s ravninom bazc. Pdmjer: Conja povriina le;i
i z r e d u d v j j e r a \ n r n e u - i z m a k u 0 , 0 3m m i p a r a
lelna j" donloj po!r.ini D. U drusom sluiaju paraIelnost je ograniaena na duzinu 100 rlm.
OKOMITOST
- crte ptema crti bd.ze
S L 5 0 - Z o n a t o l e r a n c j t eo d r p d e n aj e s a d v i j e p a ratclne ravnine u razmaku t, a te ravnine okomite
su na danu osnovnu crtu (bazu). P mjer: sredisnjica kosoe provrta mora lezati izmedu dvije par a l . l n c r a v n i n e u r a z m - l t u 0 , 0 5m m , a l e r a l n i n e

49 Tolerancija lovrSine
lovriinc prema crii baze
okohitosii crte p!na crii bazc

moraju biti okomite na horizontalnu sredilnjicu

-

crte prerna raonini baze

SL 51 - zona tolerancije odredena je valjkom
promjera t, koji je okomit na danu bazu. Primjer:
sledisnjica varjka s aijom kotom je povezan okvir
loterancije polozaja, mora lezati unutar valjkaste
zone promje.a 0,01 mm, a ta je zona okomita na
Sl. 52
A k o j e t o l e c a n c i l ad a n r u j e d n o j r a v n i n i .
odrcdcna jc zona tolerancijc s dvijc paralelne
crie u razmaku t. Te oie su okomite na danu bazu.
Pr.m-, r: sr.d':nji., valjk., q ajJor. kotom je povezan okvir tolerancije porozaja, mora ]e;ati unutar
dva paratelna pravca u razmaku 0,1 mm. Ti su
pravci okomiii na ra\,ainu baze oznaienu sa B.

oa01

54
5r Kruina lolerancjja okomitosli clte prema .avnini baze - 52 l,losna tolcrancjja okoojtosti cllc prema lavrini
baze - 5:l Proslorna tolerancija (prjzma) okomitosti c e prcmr ravnini baze - 54 Tolerancija okomitosii povrSlne
prema cru baze

( 4rl0.08lAl
-

(-l
=-

tsl

tt

/T|h

',1

t-\i,ltf

5E

\l-jl

ptonorrono cfto
crta Doze

-r-ZWA
lts
--l'\
T. \./ r,,l]_---.l
tii | | tli ,l
A
55 Aolerahcijaokomiiosti pov$ine prema ravnini baze
- 56 Tol-'an,ija naeibd .rtp pr.m- crti b6/e
57
Tolerancijanagiba ole prema lavniri baze - 58 ToleFncija naciba ponriihe prema crti baze

sl. 53 - Alo je tolerancija dana u dvije medusobno okomite nvnine, odredena je zona tolerancije
prizmom prcsjeka t1X te. Prizma je okomita na
danu bazu. Primjer: srediinjica valjka mora leiati
unutar p zme presjeka 0,1 X 0,2 mm, a ta pdzma
sioji okomito na ravninu baze C.
- poaritne ptema crti baze
Sl. 54 - Zona tolemncije odredena je s dvije paralelne ravnine u mzmaku t. Te Bvnine okomite
mora
su Da dani pravac. P mjer: desna povrii.a
letati izmeilu dvije paralelne povrSine u razmaku
0,1 mm, a one stoje okomito na sredignjicu A.
* poDrline prena rttpni.ni baze
Sl. 55 - Zona tolerancije odredena je s dvije paraielie ravnine u razmaku t. Te ravnine su okomiie na zadanu povrtinu. Primjer: okomita ploha
mora iezati izmealu dvije paralelne ravnin u raznaku 0,08 mm, a ravnine su okomiie na horizon-

talnu ppvrsinu A.
NAGIB
-

crte pretna, crti baze

51. 56 - Zona tolerancije odredenaje s dva parslelna pravca u razmaku t. Nagib tih pravaca plema crti baze stoji pod zadanim kutom (r. Primjer:

sredisnjica prov a mola ldati izmedu dva paralelna pravca u razmaku 0,1 mm, a ti pravi su pod
kutom od 60' prema horizontalnoj srcdixnjici A
(bazi).Ako promatrana crta i cta baze ne leze u
istoj mvnini, zamillja se projekcija promahane
crte na lavninu koja je paralelna s promatranom
crtom i koja ima prema crtl baze propisanu zonu
tolerancije.
- crte prelna raonini baze
51. 57 - Zona totemncije odredenaje s dva paralelna pravca u razmaku t. Nagib tih pravaca
prema crti baze stoji pod zadanim kutom o. Pdmje.: sredisnjica provrta mora lezati izmedu dva
paralelna pravca u mzmaku 0,1 mm, a pod kutom
od 75" prema ho zontalnoj pov*ini A.
- potrline prema crtt baze
S1.58 - Zona tolerancije odredenaje s dvije paralelne ra\aine u razmaku t. Te ravnine su pod
zadanim kutom a prema crti baz. Pdmjeri kosa
povrsina mora letati izmedu dvije ravnine u razmaku 0,1 mm, a pod kutom od ?5" prema sredGnjici A (bazi).
-

poofiine prerna ruunini baze

Sl. 59 - Zona tolerancije odredenaje s dvije paralelne ravnine u razmaku l. Nagib tih ravnina

]d-

\iZ
--tr{=59
59 Tolerahcija nagiba povlsine prema Evnlni

60

-\LZ

Tolerancija

smje3laja loake

61

i||'
61 Kfdna

tolerancijr

smjeltrja crte - 62 Ploina tolerahcija smiciiaia crle

63 Prosl,orha tolerancija
smjestaja clte
64 Tolerancija smj.ftaja polrii.e

prma ravnini baze je pod zadanim kuiom d. Primip : \os" povr:ira mora teza r 'z"redu d\ i-e ra\nine u razmaku 0,08 mm, a pod kutom od 45'pre-.
ma horizontalnoj pov*ini A.

SMJESTAJ

Sl. 60
Zo-a ior..an,'Je od ederr je kuelo.'l ili
\rut-.co]. prom,F." I Scedr:rr lu,ol rli kruTni.p
podudara se s ieoretski toinim smjeStajem toakePrimjer: srediSte oznaaeno nazivnim kotama lezi u
kruinici promjera 0,3 nrm.

51. 61 - ZoDa tolerancije odredena je valjkom

prcmjera t, ako ima znak prcmjera O. sredilnjica
valjka podudara se s seometrijski toinim polozajem promatrsne clte. Primjefl sredisnjica prcvria
mora lezati unutar zone valjka promjera 0,1 mm.
Srediinjica te zone toierancije podudara se s geometdjski toahim porozajem sredisnjice prcvfta.
DruCi prohjer: svaka od osam srcdiinjica provria
lezi unutar valjlraste zone tolerancije. Prcnjer
valjka je 0,1 mm, a njihova srediinjica podudara
se s geometdjski toanim polozajem srcdisnjice
prov$a.

51. 62 - za loleranciju koja je dana u ravnini odredena je zona iolerancije s dva paratelna pravca
u razmaku t. Ti pravci leze simet tno ieoretski
toanom poto;aju promatrane crte. Primjer: svaka
oznaiena oia mora lezati izmedu dvije paralele u
udaljenosti 0,05 r]m, a te paralele lde simetridno
danom geomcirijski toanom polozaju zadane crte.
Sl. 63 - Za toleranciju u dvije medusobno okom i i e ' - n i n e o d r e d e n aj , z o n a ' o l a . a n c i j e p r j z m o m
presjeka tj X t . Srcdisnjica prizme podudara se s
geomelrijski toanim polozajem promatrane c e.
Primjer: svaka od osam sredilnjica provrta ldi u
zoni tolerancije prizme dimcnzija 0,05 mm u hodzontainoj i 0,15 mm u vefiikalnoj ravnini od geometdjski toinog polo;aja srediSnjice.

Sl. 64 - Zona tolerancije odredena je s dvije paral.- e ra\m1-. R"zmal rrvn.na:e I. Te .a\nine
l - ; c s i m l | i i ' o B " o ^ e r r i j s k rI n a n o mp o l o z a j up r o matrane povriine. Pimjer:
kosa povrlina mora
leZaii izmedu dvije paralelne ravnine u udaljenosti
0,05 mm. Te ravnine leze simetriino geometdjski
toanom polozaju promatrane povriine prema !avnini baze A. Sredisnjica valjkaste baze je B.

,,T',
l
65
65 Tolerancija koDcenirianosii -

(prizma)

66 Tolerarlcija

koalisijalnosti

clte

ili

sxedjinjice

67 Pl.!nr 1,,!.farcirarim.triin.sti

KO\CNNTJTICNOS'I
SII]IITRI.NOST

.,lc ili srediinjice -

IIOAKSI.IALNOSI].-,

6 ' r f f o s r o r n a 1 , i L r . f . n c i j a( t ) f i z m r ) s i m c t r i t n o s i i . . 1 c i l i

simetriano znjedniikoj ravnini sredisnjice pf ovrta

iuloraAiB.

S1. 65 - Zonr tolerrDcije o.lrcdcna je kruznrcom

p"om..., . s. .d':,- \'uz-. , p,.l .Jarar
8eom c t d j s l i 1 , ) i n i i np o l o z r j c m p f o m a t . a n e i o i k c . P r i
njer: srcdisle kotuaDoe promjcfa pove2anoa s
oklirom lotcrancjjc polozaja mo
lezali unutar
kruga pn)m.1e1,1
0,01 mm. Sredisi"c loga krugr !o
lcrancijc podudara sc sa sredi;tcn provria r\.

Sl. 68
,{ko lolerancija le;i u d\jtc me(llLsobDo
' ' k o m r r e r Tv ' _ . . u d r . d , 1 . - . . z o - 1
motn ti :. ti. Srcdisnjicr prirme p().l,dara se Acomeirijski loinim poloi.ijem sredisnliccbaze !rilrjo: sredii,,jica srcdnjrS dijeta n!.rtanog p.cd
Inela mora bili unutar zone prizne , |,)rizoDlallom
dimcnzijom 0,05 mm i s veriikaldoD dimenrijonl
0 , 1 m h , a s , { r d i ; n j i c al o z o n e p o d u d a r a s e s a s r c dLlDjicombrzcAiBf i n e i r i ( i i o s t t a x l t i n a s i r o e ir i j a

l o a l s i j d l r r o s t c r t c i l i s f e d ij n j i . e
Sl. 66
Zona rolerrncije odrcdcna je valjkoln
promjcra i, aho pokraj vfijednosli lolerancijc stoji
,nak za promj.r :. Sfcdjinjicr !rljka podudara
s e s g e o m c | | i t s k i t o a n i m p o l o z a j f m s r e { i i a n j i c eb a
. r ' d . . n _. . . v i . l .F P .m
' lo-- kor. t, !.
rana iolo|ncija poioraja mora lcrai.i u valikasioj
z o D ip r o m j o r a 0 , 1 m m . S f e d i i n j i c a v a l j k a p o d u d a r a
s . s a s r e d i ! d j i c o mb a z e A B .

sl. 09
Z , i D i r o j e r r D f l j c o d r c . l . | i , 1 ,s d v r l r p r
frl-"lne raninc u udalj.nosli t. Tc ravDnle lezc si
melriano pf.ma sr.disnjici baze 'li ra!ninL orze
Prlnjer: .r\rrna snnetrjje utora mora lezati izme
(lu dvijc |iralelne rnv,,ine u ra,rnrhu 0,08 mm.
:fc ravninc lcze simifiano prema r.rvnini simct.rije

UDAR

simetrianort ote ili sredtjDjice

S l . 6 7 - - A k o j e i o l e f a m c i j ad a n a u j e d n o j r r \ d i n i ,
o d r . d e n ej o r o r a i o l c f r i r , r c i d \ x p J f a l e l h l t . r r l
ca u ucrlt$rosii t. Ti lr.alci l-"t. -{metriaN. gronciritski ioinom polozaju srediinjice ili ra!!Lu
b a z e .P r i m i , : f : s r c d i s n j l . n p 1 ! v r i . n o r a l u a i i i z m e d ud v i j c r r v n i n e u d x l j . D o s l i 0 , 1m m . O r c l c t c

- boini i ktuZni udar

i'du je naircai dopu;lfni otklon u danoj i.leran
.,j' i p,(rmat'r"og .lcm.rta prcm. nelioj ausrot
l o a k i z a ! r i j c n l c p u r o g ( ) k r e i ao k o s r e d i i n j i c e b n r e .
olHon se m..ri u shjcfu dane sllelice koja poliaz L r j eh a p r o m i l , n n i . 1 e r n . n t .

7l
T

mJerenjo

mIaB-l

|n-t

lTlnilJL

F
-2

69 Tol.!h(

7l
jr

72

- l]&1L,,
t_:p'/@.rDl
I
r--f-----l
|
r'f
r;
ll
rr

l/ I

tr

linelr i('rr)sLi rartri,r. srnetrijo

?0 T.lt',Lnr:ja kiut o* udara .ilindriine !loh.
!r!rr!r!
ud!rr to.ianc !1oh.
72 Tol.ftrIrijl boinog udara

?r Tole-

309

73 Primjer

ozraaivaDja iol.rancije

2a kruzni j boani

Boani, odnosno lrruzni udar moie sc navesli ako se

isiodobno trazi tolerancija kruznosti, koaksijalnosti
i eveniualno okomitosti, i to tako da suma svih otkloDa ne prekoraii tolcranciju udara-

Sl. ?0 - Zona tolerancije odledena je bilo u kojem okomitom porozaju prema srcdiinjici s dva
koncenlnlna k-uAa u rlzmaku I Prjmjer: za puni
okret sredilnjice baze AB smije najve6i otklon na/ n " a e n p / v o d n ' c e v " l j k a b r ' 0 , 1 m m m J e r e nu
smjeru oznaaene srreLce.
Sl. ?1 - Zona iolerancije odredena je u bilo kojen polozaju jzvodnice s dva koncenlriaha kohusa
u razmaku i, mjoeno okomiio na plasi konusa.
PriDjer: za puni ohrci oko sredtinjice baze C
snije najveAi otklon izvodnice konusa biii 0,1 mm
mjden 'r srnjeru oznaiene sirelice.
Zona tolerancije odrcdena je za bilo koju
Sl. ?2
'o l\-. dvJ' zlodnjr- pla:r u ra.mdl.
m. reno okomiio na izvodnicu valjka. Pdmjer: za pun
okret oko sredisniice baze D smije najveti boini
o Llon promrr.rnug I' menl" b l' 0.1 lrm m.ereno
:/<-. 1r - 7." p.n: o\f, r n r.ranog
"\lopa ir:.u
d a _ . r . p o _ k ^i m r ' 1 a _ v ' c ' k u z r ' u o a 0 , . m m , 1
boane plohe najveai boi.i udar 0,2 mm u odnosu
prema polo;aju zajcdniike srcdisnjice n i F.

SIMBOLI

10

eesli elemenri u tehnici prikazuju se pojcdnostavnj.no, frc'na rt!!orenih rnakouna, tz\'. simbo
lina. Pojcdnosiavnj...le mr,;e bili manje i veic.
Pri nanicm p.je.lhostavnjenju simboli prikazuju
lrslr, spoj i nailn rada spravc. ali de pokazu.lu
nienu konstn iciju. 11i leaem pak poje.lnosiavnjcrju, kojc Deki n:L,ivaju i ,kraiica simbola<, ridljiva
je samo \rsla sprav. ili strojnog clcmenla.
Sinboli s! sas'talljcni od pojcdinih dijelova, a slaki
dio ima svojc znaicnje. Kombinacijom lakvih di
iclova odrcduju sc sllojni -Alemenii i sprrve raTli
aiiil oblik:r. Shenc ili shemaiski crtc;i .jesu crtezi
l o j i p o n o a u s i m b o l . , d e k l e p o j e d n o s t a v n j c n op. l i kazuju pojedi'1e djjelol'e uredaja. Na iaj naain
dadu sc pregledno i jasno prcdoaiii cijela komplicifana poslrojehja juredaji, sa sitnim crletom,
sano fr f.koliko cn:
Sinb.li se pdmjcnjuju kocl cijevnjh vodova, armat u i a , s a n i i ^ m e t c h n i k c . c c n l r . r l n o gs ' j j a n j a , z a s p a jxnie u a-"liinim konstrukcijama, kod elerrenata za
L.^ _ i ' rk". ,r--'
.k p _^- b.
t- o - .
-.
vi riv31j .
oI
f, E
8l'"' !.

kaiarl. ad liiexdnd aeljeza

I
-el-

i.alirdtra ajer

T
T
Elementi snnbola cijevnih vodova

I
\-

.1j.1) s ttostm asratukam

It

j-_,

cajt t sa zdobl:cnitu ogrdnkaitu

-o.--

el.s.enlitan

Drijclaz

r
E

\-.-

, Elcnr.Dli simbola

3tl

+-

koladstd

F<
\^/

ptdldkd

prtabnim

-r7

(D)

osrankm

koladrtd spojnico s drostrukim kasitu agrankom

(cc)

prirtbllo

(nn)

ko| asti prijeLdz

>o(
\r_/

dxoiliieltuaptevlaka
l2l2 uA)
s prirubnim ogrdnkom
narlaka s kalldstim

{tr
4..$

(SQN)

A\

encrgctici, u lektrotchDici jake i slabe struje, u

radio-industriji i druedje.
Na ovom mjestu razraaleni su ueravrom dijelovi
simbola za opne slrojarske potrebe. U nekoliko primjera prikazana je njihova opaa primjena. Pomotu
predoaenih prikaza moglr se aitati slozeni shcmatski crte;i, Sio se poslizava praksom. Pojedinci koji
izraduju slo;enije shcnalske cftete mofat ee dublje
'
g,.dr.o - o\o k. ,.
p,ou.'i o .r f.

r
t
r-l

D0<
X
E

1(|.I CIJEVNI VODOVI I ARMATURN

CfleZ cile!nog vod" mo'E u prvom redu jasno pri
kazivati tok voda, a nanje je vazno jesu li u iantine p]ikazane cijevi, spojnice i armature. To ae
biti uiinjeno u zasebnim, radioniikim cdczima.

opterecenle xt.goh

It

t/

_rL
-G

s i g t r t u o s L it e n t i l z a

brtDeni lrampenzdLor

'f

,l Eledenti

&

nije dovoljno u tu svrhu. Onima pak kojima simboli dolaze povrcmeno posl'rZit 6e predoiene tablice.

!!

c=

rq

2aititna Frenloko

a
E

(MMB)

simboh JmJLda

prola.ni ,.trtil s plarkam

*
tlrnri siourrosri tentil s utegotu,
koildkon t }orojem

t tuxa.lni plpac s koLokom

(o.,

traxatlni Dentil s Firubon

RI

Fdro - Dad,omjer s registrdoton

rednlicijski Dentil s koLakom

/
5 Primjeri simbola armatura

312

x"ao

nndaho kada

V,
U

kupaonlq s txSm

oorrro
.o ror.ni"

zasriiat pami

'[.1

rd-

,oaomaie

-v

t . u p o o n i t k dp e t

pisoo"

6 Simboli u sanitarhoi tchnici

slatkd osrjetna cijelr

l==

ciienni resbtar

Fnlil

lTant .iterni resisrar

IN|l1ll reurasta cijet:

ekselaziona posuda

kotao zd toFlu rodu

Jlt

erikriLici za topruuodu

hL

kLiiSte s rdzaod,nim

7 simboli za centralno srjjanje

2 kratko prirubna cljex

P oj e.lnostarn j eni prikdz

M1:20

a paramjer s rcgislr.
7 prir. spoj. s 2 prir. ogr.

/2

HHF
lo

f 200/|aa/200

! NazivDa vetiaina elcmenta prikazanog simbolom

Dlementi opeih simbotn cijevnih vodova prikazani

su na sl. 1, elmentl simbola spojnica na sl. 2, a
na sr. 3. navedeno je nekoliko primjera tih spojnica.
Te spojnice imaju osim simbola standadiziranu
oznaku veiikim slovima, kako je u sl. 3. navedeno

0bost'rana

g/ovo

+
s
i"

o
+

l:l

12

NA EELICNIII

Radi uiiede na \.remenu i pojednostavnjenja u radu

primjenjuju se znakovi za zakovice i za vijke na
ieliiniD konstrukcijama, pri gradnji vagona i 10komotiva. Za zakovice mnoea nasa poduzeaa pIF
mjenjuju stare njemaike norme prema sl. 11. God.
1940. odredene su medunarodne sdjemice za upotrebu takvih znakova. Osnovni je simbol za zako
vicu i vijah krutnica, a vijak ima jo! tetid radi-

{}

zA\

@ \s/ '@ ,8t

@ v

4-

,}

tu ko, ano 9 to m h ad n Dntdt.

e/ @
g

Fra,rtdno tub1 i z.kaw^d g*1s *ud

)-R"
-ffi

@"

@ @

@Y/

@'

@ @ \\t/
4+ @ & q)"

:;
:

7-f1

{x

7.\

+
+

simbol

2dk.vice

pattaktugta

,A
(-t-).

ilj

10.2 ELEMENTI ZA SPAJAN.N

KONSTNUKCIJAMA

Na s1. 4. navedeni su elementi simbola amalura,

a na sl.5- nekoliko plimjera. Na kraju su na st. 6.
navedeni simboli koji se primjenjuju u sanitarnoj
'eh ', a na ,1. 7.
,
"imboli .Fnrr]lnos A.ijanja.
Cijevni vodovi sa spojnicama i armaturama mogu
i
se predoiiti pojcdnostavnjeno crtezom u mjedlu
shemaiski (sr. 8). Shcmaisko je prcdoaavanje jednostavnije pa zbog toea ima prednost.

zdkavon.

uz kmticu

Simboli sc lzvlaac punim crtama I stupnja :irine.

Zele li se uz simbole istaknuii mjerc, ispisuje se
nazivna veliaina u pravilu desnoeore, pokraj sir4bola (sl. 9). Izmjere p.ikljuiaka ispisuju se nazivnom veliainom cijevi, na koju se pdkljuauju, iza
kratice, odnosnopokraj prirube ili koliaka, u krugu
slijeva nadesno,u smjeru kazalj-kena satu (s1.10).

Uglavnom su to standardizirani elementi, pa su pri

kotiranju jedino va;ne njihove nazivne veliaine i
ueradbene duzine. Uz c eZ izraduje se sastavnica,
u kojoj su navedeni svi podaci s brojevima sian-

Pron j er

prikljuiaka

l0 Izmjere

v
)-Vr
-+i

a
\9

o.

tt

8,

\!))

@ @ @;'
@

ro/

Kt

tr

ffi

T^h,o|}+<'1'h.

l+{

nj.ok
dos/eniak,
I pront /rton kadnontatc

ij;h

/g\E
4\

7Fpforrtzo

Prov.t iztu-

.6!"

l3

&uh'

It
l1 Slali simboli za zakolice

12 xlldularodn!

snnloli

za zakolicu

13 Simboli vijaka

14 Simholi

nt@rt

hz ltj

@ff
<

5.24C

r 5 S l c c i j a l n i o b l i c i C l a r a r c p i s u j us e r i j c t i m a - 1 6 P . c
(ll,ijvanje niz. jcdnaliih zrln)vica ili vijrka
l7 Srm,.

t,.t

!!r:::jr_i

In':fl

.... ,.
.rr,.,.1

i priv

i ., l

.(.),

r ( i . i )s i l i l i ( i r , r

'L

jalne cJl o Gl 1:) Ii.rzliaite r jja.ie ze \ijlt

p|td!ac,,c su na J l!. a za z,,lri!j.e r!jcd,, zr
p f o n r i . r ( ! ! - 2 6 s j m l , , n ip d n j r l , r . ! r i u s ] . l l . z , ,
pron..Lt.:!r ,1,1
v f j . ( r l c n o \ e , , 1 r i , L k cZ.r t r r , , \ 1 1 f .
ir.i
,.-,. r,,\ir,
,,,,1
s c s i t n l l i l i p r . m a s l 1 . 1P
. rotrl.' 1,,kr!i.. i:i r li.
.znaa.,i. :ir brojem u7 simbol. Pf.r,i, :lmr !o Ir o n s L ,s ! e z a k o r i o . i r l i . r l ! r , d , , i u r ! j e . i r . , 1 i , , .l
n a 2 i r n i rr . l i a i n a s i r i ) l x n aj e d h r l i , l r p r o t n i e ,L L| r o
..,
..7-do
pt..,n.
t"i.
njc \'.iL jdralra j. p.omj..u glrlc crr sf l)t,,e
I s1:i.f r -i!irr-. St),..rjirl,ri rl,,
loin !|uiienih i hirsliir) i!iii,\,r l!snn -i.n!,.s l r a n i h l ,k r o i p r o \ J r i s r a z l i i i l i r n l ' p u s l i m a o b i l j e
t L r j u s c f i j c i i h a i z a l i L , i v n c v c l i a i , , c ( s 1 .1 5 ) .
Dolaz. ll ('tlom isl! lfunjeri zrltlljca ili vitrhe.
o z n e a u l l rs . s i n b o \ r n r a t x o k , r . , , : i | . " i i , i i : .
.znaif s,.,irintic!rnr (". l6). Kao lltncijna oia /,r
u n o l c . r , r s L n r b o hz l l t o \ ( a , ! i . . k r i l i p r o \ ' l a r h t z i
s r . d i S n . i i . rp r o f i l a l l i o s r o y r u l i i i l . i : LL i n a . P r i v l . s r i
'1"..
1,,'nz,1.\',
,
..
r o n r a Z l .o b l : c i g l a i , , , . i f . l . b ' , ) : , r L i r i j e a L ! i . o . r
s e u ! i r e l i z a l , o r L z ! n l r L n :I r o i o i r r : 1 : a ( s l . 1 i l

g
e=:b
a$

13

S+

{)i'RUGl\ r (irBNJltvA

Zx opuge i gibnjcle pfi.rjrnjuju se dva siupnj!

ilfC !, 2ele islaknuti karaktc
lr, f,lroiialrjc.j.,
r,:tllic offrsr, .rta se d, irljnij., a kad je porrcbno
illfl{,,uli sair.r lfslu opl\,il.,ir gLbnjr, crta se r.]
i i r ' 1 p o j c d D o s i a v D j c n j . ' r .N x o b a n r i i n r n a c r h n c
i i u z a r o j n e . p , " g e i n a s l l l i t l a i n e . r a s l . 1 9 .r l a i n c
i j r : r s 1 . l l ; , i i , i i n e . S p i i r L , , e o p : u . j . p L j k a z a n es r
: i m r o i r m ! n . s l . l t . r i r r i i , 1 . 1 . r s t eg r i ) n r e r a D a s l
lll, x lanjur.sl( opru!.,,iL sl. :3. Oprugc i gibn.leli
rln crii fi I strtrn.r!i'rrc
t, il oi..|u rr l,LL

l0.l rir,DlluN'r'rzA Plu.tr,iNosKntrzNoc

G(8.{NJA
'
.
op .
. r.
..
o^
,. lr
l,r1i!.rrje ozublte'ih k,nr Punom kruznicom I
:11'lnrja airifi i/tlaai !, licm.na lifL,t,,ica. crLi i L J , ,I,I . i l 1 r i , r , Li i f i f ( ] ' , ( l t r o : r . ,l r , ( : ' N l c a( i m r l
r.,, /Nb.rl. ,, ,:odifJ,r lt,!ZDica s,.di!'rjlcom Ill
- '.
ji.
I ::.
1 i,,'"s okr 'ln,I 8
T u f i a n i k l , l a r i r r , f e i n r r 5 l { { ) g .l i o n o p n o ei h l i n a s i l , g
t ) f i l ! n o 5 a .l r l i , ( l f ' s p r i i , r i , . t r i u j u s ! i i . r i L r p n j c ! r
rf.rla :rrf
l ! , r c . l i r o s l a r r : 1 , : , j . .h.o ; r : , , l i . ( 1 ! : a i n e

?---f---t
------

Rd
-t--'it
13 llaane zavolne oDruge -

#
19 Vhane zavojnc orrrug.

/1-'
ffi
\-_,/

+---r----4
---____--l

FffiA

_:7-

"i'

:f"=,.=-l
-:;r

+--t:=
_T-

F?-.::::--S

<
/

E*-:,)

E*:-:>

\:

20 Konianc zavojne opruge

22
21 Spiralle opfug. -

l*--5t
22 Gibnicvi

:r)

r>r
12

-l I

23

23 Tanjuraste opmgc

10.41 Ztrpianici i ozubljena kola (s1. 2a)

10.43 Xlinasli prijenos (sl. 26)

10.42 Remenski prijenos (s1.25)

Vanjska kruznica crta se punoD crtom I slupnja

Sirine, kruZnice utora crlkanom cftom II siupnja,
r klinasti rcmen punom cdom III siupnja Sirine.
P r e m " p o l r p b , r c u z s h " m a r " k j p r i k s z o T n a ; u . uo v i
podaci:van:.kr promJFr v broj 'nmena - gornjl
iirina remena X unutrainja duljina remena X
x promjer provrta elavine.

Prcma potrebi daju se uz shematski p kaz ove

mjerer djelji!,osi remenice (li 1 : jednodijelna, 2/2
:
dvodijelDa) promjo rcmenice X lirina remenice i iznad broja oblik vjjenca (-ravan, 1 ) izboaen) X promjer provrla glavine.

h tuoo'Ao.ma

25 Shemaiskl prikaz lemenskih prijenosa

316

aeh Lp;otc,

o;tb, e.. kato

(ir1\

d'
I

)r:l,l
c.tLitente

ls

(@)

..iro
/i\

r.l:l
(rt

-r
plg

t:,'
i

f0.:l

ilt

{.1--, lJ:

:lf

{f)
_.
2! S' T ,r {o pr.oo: . r
zJpiani\a i lo )a.-

10.44 Konopni prijenos (s1. 27)

K o . o p ' c d . p f r a p . n o - L r ' o - nI
" -pnja, cr'ka
nom crto.,, II siupnja i crla loika-crta crtom III
slupDja il.ine, a honop punoin crlom III stupnja
!idne.

Prema potrcbi uz shematski prikaz oznatuje se:

d " j ' \ o s l k o n o p n i , ,( l I
o\ui e d n o d i - c l n a ,2
dijelna), vanjski promjer konopnice x broj utora - izmjera i oblik konopa (O okrugli, ! kvadratni) X promjer provrta glavine.

31?

tl

tl

rz-l-\-------------I

i't'-': :

1-:)

,/ -,-----=-P
4, C75A 4

50'. t15A

iL ci, nr '' i p i^ /

{l:' . oJ t- 1.,,..:'

10.5 STMBOLI ZA ZAVAiTVANJE

(JUS C. T3.0I)

Na detaljnim crtdima potrcbno je oznatiii svaki

. r v a . ' . k L J d , e p , l p u n , j a " n u r d z " L i r e :v r s L : z d vatvanja, razmjer zava.a, smjestaj i naiin tradbe
zavara- To se dini:
1. simbolom i kotom
2. simbolom i brojnanim podacima
3. posebnim znakovima.
Ako nisu dovoljni navedeni nalini, treba pojedinosti predoiiti posebno detaljnim crlezom s kotama, a ako to pomaze jasnoti, zavami lav treba
oznaaili opatm simbolom (sl. 28).
Ako je prcdmet sa zavarnim lavovima pdkazan
u v r i c p o j e k c i j a ,o z n a i i i a e s e p o r p u n i z a v " r n i ; r v
s podacima samo u jedDoj projekciji, a u ostalim
projek.i
a i smosimbolz-\.rnoe!ava.
"masl-\l
Obiano se oznaduje irao pogled na predmei. Simbor
s podacima stavlja se u blizinu zalamog rava lomljenom pokaznom crlom. Jedan krak pokazne c e
paralelan je sa zavarnim lavom, obiino horzonlalno. a drugi pokizuje na rjcme zavarnog i,,i.
Podaci se ispisuju iznad pokszne crte za prednju
siranu ;ava ako se \.idi cijelo lj.me zavrrN ili cjjelo
tjeme ve6eg zavara kod nejednakih tjemena. Iznad
pokazne clte unose se i podaci za toikasti, kvriasti
i kolutni zavar i za svaki zavar oznaien u presjeku.
Ispod pokazne c.te pisu se podaci za straZnju stranu zavara ako druei k.ak pokazne crte pokazujc
na ko.ijen zavara, ili kod nejednakih tjcmena ako
s e v i d i c i j e l o t j e m e m a n j e e ? a v a r a .v p l r i i n a j p z n a kova oko 4 nur\ u pravilu jednaka visini brojeva
318

2i

Sliematslri

Drik.z

konoproe

prijenosa

kota. Ako su svi zavari jednaki, ne stavlja se zDak

pc,jedinatno, vcc zajednidki znak na desnoj slmni
crieza, poput zajedniakog znaka za obradu.
Simboli zavara predoauju pojednostamjeni presjek
zavara, a sastoje se od temeljnoe znaka i znaka za
povrlinu (ljemena i korijna zavara). reneljni
znak predoiuje pd zavarivanju hetodom taljenja
oblilr pdpremljenih linova, a pri zavarivaDju pd',.kon _riin n"stalan.d zavara. Znak
za povrsinu
p r c d o i u . . o b l i k 1 - p m o 'a r k o r j j c a a z a r a r a , a m o z e
biti ravan, izboan ili udubtjen (ispiiivanja u SAD
pokazuju da izboaeni i udubtjeni zavar ncma svrhe).
Simbol se uDosi po pravilu tako da tjme zavara
bude okomilo na pokaznu cdu, lj. u poroiaju kako
je naledeno u sl. 29. To nije kluio pravilo; alro je
potrebno da se pdkaze porozaj ;ljebova, stavlja se
znak prema porozaju priprenljenih limova (s1.48).
Dov$enje zavara na monlati oznanuje se zastavn
Simboli razliailih zavara prikazani su na sl.29.
Svaki temeljni znak moze imati za tjeme ili korijen
j.drn od znn.ov- za po\r;'nu ,avara. Na slic: jc
prikazan za neobradeno tjeme najaesai - izboaen.
Ra\no tjemc dobila se obradom zalara, a to se
oznriuje u? simbol norralnim znakovima za
Korir:rnjnmzrva'E mortr
odredlri dimenzija po""
p.cinos prFsjeka.duZind I poioTaj. Koriranje na
pojcdnosiavnjenom pdkazu pomotu simbola izvodi
c t a k o d e r p o j e d n o s t a v a j F n o .b c z * j e r r ' . a i p o m o r n i h m . e r n i h c r l a . P o t r p b n i p o d a c i u n o s es e i z a
simbora. znaaenje pojdinih blojeva odredno j

JI
-I_i

N
;

Iihora

Oblik

zA-'S'z@

I
2

I.

3
4

Y-

U.

37

..=||ziziJ6s

38
39

ZN

41

*N

vTvv K

zN

v7m.

o<)

7777>
vv

(x)

43

7V7V7V7ZN

1l2V

ZN

112Y

<)
-<)

.rJ

ZN

10

49

..8,

.il

50
51

(>z)

12

JJ

52
5i
54

13

72

FN

rc

n
"-ry,r>

15

16

70

17

7t

t8

K r u : r o - r u t , r t o skt ur ' n l

t9

KtuZno-rtpiadsh

20

Vtarno

21

Utomo-rupiidsli

rtpitdsti

puni

73

krtni

75

puni

74

22

?6

2J

17

w
w

tr

_l_

l_tL
l=

_ss<<(<<<.<<<{a<sssss

78

26

32

2?

34

28

85
28 Op6i znak zavaia -

@Nd

EhK
20 Sihboti

za zavare

319

rcdoslijedom i znakovima lazdvajanja. Potrcbno

je unijeti one kote, odnosno podalke koji su potrebni da se zavar mo;e izmdiii.
Razmjeri zavara oznaiuju se za opae svrhe slovima,
prema vrsii zavara. Slova za kotiranje odrcdenog
zavara na cfiezu zanjenjuju
se brojevima. Po
medunarodnoj preporuci pimjenjuju
se slova po
dorje navedenoj tabrici.
U popretnom presjeku zavara treba kotirati dubinu zavara ako ona moze biti razliaila (sl. 4?, 69,
i dr.). Ako je zlijeb p premljen po standardu, ne
treba nikakve kote, vea samo simbol; odstupa li se
od standarda, treba navesti dubine u obiiku
U s m J F r ul l n d a n j a n a z a v a r k o l i r a s e d - : i n a i p o rozaj. Na zavarima, koji se zavaruju u svojoj cijel o j d u 7 i n l . o d n o s n oo p i n s d . d a i i n e z a t v o r e n i t s e o meirijski lik, ne kotira se duzina, nego se na to
upozoruje znako*. Neki -polftbljalaju horizontalnu crlu preko simbola, a druei kruinicu opisanu
oko simbola. Duzine nejednoliino prekinutih zavara kotiraju se nanoSenjem nezavarcnih i zavarenih mjesta, a medusobno se polezuju znakom

+, pd aemuse duzinenezavarenihmjestastavljaju
u zagrade,npr. (cr)+ tL (ct + l, + ...
Povezivanjekota popreanogpresjekai kota za duZinu i poloiaj zavara vrsi se ovim znakovima:
za konl,inuimni zavar

izmedudin
izmedunie

I
-

izmedunie
izhedudie
izhedu e i er

za jznrjeniino prckinutl zavar

za kNzno-Npitasti spoj
za kruzno-Dpjiasli spoj
za ulorho-rupiaasti spoj
za rlof no-iupiaasti s![j
za ulorno-rupiaasti spoj
za zavarivahje hetodom
za zavarivanje metodoh
otpora i paralelni lav
za zavarivanje metodom
otpora i izmjeniani Sav

30
30 uubina zavara

31 Plcdoicnje

iazliaiie dubine zavara - 32 Udaljenost sredilnjica

33 Dulrina udubljenog zavar.

Vrste
tupi, hutni) uglasni, kodtasti
dubjla zavam iii bavara Gl. 30)
dubina dubljee zavara (s1.31)
dubina pliaes zavara
raznak izmetlu rubova i potet&a zavam
Gl. 32)
nezararena duzina (u zagradi)
d
u.Uljenost

srediinjica

kod prctidnog

duzila kraka udubrjenos spoja (sr. $)

dtziha jednoe zavarenos mjesia bez
duzina jednos zavarenog n\iesta
bmj zavarenih mjesta kod prekid. spojeva
debljina limova, pri nejednakoj debrjini
debljlna tanjeg iima
dutina kraka u zavar upisDog
kmanog trokuta (s1. 30 i 33)

320

isto-

zavaf

nog

s tola

kod prekidnoe

spoja -

v'
I

A
F
N

t6E-

lr.I

lP*
I

aF-'

><
I

+:I
-t l!

I
I

34 do 85 Primjeri

21 TIIINICKO

CRTANJN

oznxka zavara

/'7ss7-

--:a"

II
-

\ 419ji9

f'
-

t*

t.
A

/f

.-rP

F-.,

1r
3{-85

322

II

2l

p
&
W

fr
N

L
9.t,t42n$<

Tnl

+dr*

t-.1

I ':x

tDry
4,,+]^i
FI=I
FEI
FPI
L
]
:E:I::l:j:S

ffi;;r

rlfl

-F!*9

o-J,.u.,",,"
1""*,.*

:;i

r,l
64 24:6'50/'ze/ |
\\4L,nr'tt/e
Nqr.,r, /"/e
|
|

+:E--*!'s*

fr"."j

--:1-:
-\
I

3{-E5 - rU

I vorz*

l*

narcna ! cijelaj

Eo

dxtinr

5o

-{

LI

tla
-

-]-i

+
-l-

+,rll

---_'l

--E;-rE

1l

r;F-:;,*r-rc,!

JR

t______------F-----n
-

E:__-r--

F_-__+___ +
+:lt {

stEt--'

o j=-=t=k

. Jl

It r fi'#lJl

L:-'lf

s4-85 -

324

---r

IV

Nd

#K

34-85 -

Primjena slova i znakova jasnija je iz primiera.

Ako nije svejealno kojim s postupkom zavaruje,
treba poslije svih podataka nawesti kraticu za postupakzavadvanja. Te su kratice:
P
E

za zavarivanje
za zavarivanie

za zavaivanje

plinom (acetllenom)
elektriinim
lulom
elektri[nim

za zavarivanje elekt ianin

lukom

i metabim
j

Podaciza ivaki zavar unosese ovim redom:

1. simbol
2. brojaani podaci
3. kratica za postupak zavadvanja koia se ispuita
sko je svejedno kojim se postupkom zavaruje
4. posebni daljnji podaci, npr. o elektrodi.

usljenim

lukom u plemenitom

za zavarivanje elektrianim lukom u zoni vodika

(atomamo ,avarivanje)
za zavarivanje pod zaStitnim pragkom
Z
T
za aluminotemiako zava.ivanje
R
za zavarivanje elektrjinim otporom metodom taUenja.
Nalini zavarivanja koji nisu navedeni klaticama
ispbuju se rijeiima, npr. kovaiko zavarivanje.

Na slikama (34-85) u obliku tablice navedeni su

Drimie.i oznaka zavam, a time je detaljno mzjasi po""runo gradivo o zavadvanju. Za svaku
":""o
sliku neveden je naziv i kratak opis zavara' te'neljni znak, pojednostavnjenjapredod;ba svarnog
spoja i shematski prikaz. U shematskompdkazu
u pogledu kotiran je zavar op6im slovima, a u
presjeku brojevima kako se kotira za svaki pojeotezima. Najaesaiplimjeli u praksi:
ai"i
"
"trtuji ugodni
zavar.
V, kutni

10,6 SIMBOLI U ENERGETICI

m i e r nh i n s t u m c n d t c r . q j o l . r o
shcr.Gr

.dc:i

c.i-

r-es.3, ori:ac.i

-t:..] -Tt

rrreldi

p.qr tci

rirr

r.

voc r.pL ,!ce

i
--1+,sr:. r:i s ... -r^.a

r o r . r d s ^ L c c! . :

,oaF

rre

* =a-4 + -q 4
t4rcrd' Lr,r {:rl']c l lll"-t

i *'

..-

''

'*, *,,- '*,:;ll:t

"".;

6.6-T*.d_Ar6.:$t

Od

,Jrr-,
..*,.."",......,. " ;.,:.' - r.rd
.,,i,.I.,,"zrchm
,,X.
"";"=".
b.1lo
ronie,, ",,.
:1:

_r,1:

1.,.

[:1f,-]

1d:di,,

*l- r

- rnat4R e o k c i o n op . - / : : ; r : .
posudo -l r r ::rr-

Mje;d;
oo..n ro

-i

Uredoj 2a
doziro.l.

326

PetLjd:c
dozLronje

:r

Rozclelnik
f o , r d ) r n ee

o : l ! n ri ::

3 STROIE

\Js h.duprerrr]
jdnlem

" d'"*r."'.. *'

I dovodom

u tdovodom

|"|

IrF

||

ru*]n
6.!

f!'!-

6_

ro\-

6il-

iznjeniine rmF,. druF rzmFn iruF

j e d n o r oi lu
slruie

--o

-a

--o

--@

--@

-a)
a;1-

,I

*+

,I
nl;ne smFrl

r,oro.n' .

troJdri

I j"anao,"

4 MJERNI INSTRLJMENTI

i-ry
qo-

!L +||1 ,=_ ]l
db

.l
Tlolonr" ro rd,d.l
F
"
doi"r,;
f,
I dd\o+dd-.id,,
horf"o
I tr | {
dor.-lod."dro
L..'-r

.,.

?
-JF
*3,

&.
--

--'"f

'.!

-Y

rr

-Y_ +|

oEo,

' _ 1 h"-,l" + 'l r, j" .j 1' ,9. .1: r" q. .

*-Yco i}v

.^,

-U. L
:

1=

I
bneb.,l eio-

jlu

2
,,

^^^

\rYv| - - "rt -^ A"'r-

* ^r.-+ --

--ot.Nrvo.?o,sr
,"!iMjeroa.5oDnkorp.rn',po.o.t
ror.m.ij-e-o:, n.,oilnFci1
q
b
r
o
j
d
l
e
l
v
e
l
.
i
?
l
.
E
reBlcf-deLd
5
p
r
o
o
D
"
koliine
,
.'e.s l ro.o- o
l r E _ o dl o : E i e
nd l'2oLon
'ore
.qdo,
rol-oi ".d'!nonvo.l vlolreloopsn"d:Eiqi
" r i 6 b mI

g E
t
Doddini zndkovi
2"".r '*"p,1-

srdvn imeic

5 S P A V EZ A R E G U L A C I I U

\-+

.4r
.

L g r o nc n r i m p u s

L4#&,
w]

otvo.o pri
zdtvorq pfi
oivdro pri
r o s r u n mp o d o r u l/r c i ! J r - p o d c r urlc 4 u n m h d d o , u a
, e L i n , m d! e i n l \ e t r e r o c . t r e l f e f e r o i v e r c r o
86

Regulolor

a| , - l ? -+- E=+l H.al<

'' l t : r q : - l l - , 1

|;;;;a

i; ;iI

10.7 ELEKTROTEHNICKI
U ZGIiADAESTVU

SIMBOLI

,,
,,
,,
-,
,,

Sinrboli za razliaite elcmente elekirol.ehniakih instalacija jakc struje i dojavne 1..hnike koji se
LrSlavnom pojavljuju u crl.ezima zgrada i tvorni
akih objekata prcdoieni su na slikxmal
Na sl. 8?. predoaene su vrste struja
,, 88. vodovi i vodiai
,, 89. osDovni elemcnl.i

Islosmjrna

U I jzdanju ove krjigc od 1946. god. razradcni su

''v. ^ L 'l op:i, o zi p rrpbe elcklrolehniiara, .
',\,1 e jp 1"u .- hov zud,k ^ nllnrZnitF razumijcv.uje i primjenu kod eradevinskih objekata.

str!jo

I.rtj.nliid

b r o j k a I i j t D o od snnbola o:noirje
btoj.^odiaa,

2/o-

-i.

istos,rjc/rd

srrtja

Lroii:a lljetu ad, sirab.la o.ndauie

br.., Jd:d, d desno od simbolo
lt.tt.-encijr, npr.
, lrl

2-_

90. polaeanje vodova

91. sklopke
92. uljinice
93. tfoSila
9.1.napfave dojavne tehnike.

l..r,roJ

,e/rd ().rrjeniard)

stnrja

strujo s dDo xaniao

istosmjernd strujd s dxa to.liia

sd sr.diS.jttr ro.liieD

rros,,irrrd ili ;:ni

. ^_^

vnjd

niiia

1)^ ^F^

tt ,rt ra t' urtni.nn)

r..r.rj! io n s

srtujo lre-

tult:tn t1:nj'ttin)sttrjo
sa:L-jez
l,s,rnr rodr.fm r..ku.n.rrc tO p/s

Da.ixnl boLl i n.L 2a :tonce

rdzrjelljiDi
---------f---

pamitni

xadljixl

totltjiri

kuzni xo<ttjiri

spoj

o:

spoj
spoj

+-

wd za peria.lial.o Lkl4panje,
npf. za faltlamnu fdsrjetlt

xod, aptenilo, posebno

-\kosim crlic0aro prcko sttrboid

aada oznaituje se btoj
strxjnih

ao.I neuzemtleni

:okriljeni

tod uzemljen,

r liiesruki

slr,ltjaaje

-<+

slllrpijnnje r r'iestrlkt
jednastarnLjiptit:az

lod
!od,

Okomitira crtama preko sinbata totra oznaauje se braj

Nad,iad, npr.

:4 stit ttt !.<t (lzemtj enje,

ra.t Meaaja zd rarlr
1:adnredajo FratiD panilie

t ttnjanjt todata :bog

tPdno uDtt)es pttkaln

ktusoxa, npr. lod s

:tkriljeni

l:

rods2rodiid

prs, nolon z
Poddci o xodv ndxo.le se teilon sitjera ao.iesnoj rstr,rr s i ' r i r o l d : l i r s r s l r r . i , , . lrelr..r.ija
l- (ili kV s o:i.kom j.dinicel i cu.rlrdho
D O k r n o s l r : r d d s i ) r i b . r l d :L r o j , r r e s j . r i i t u o t e t i j a l t a d i t a , d L : i n a

328

Vod. zd istosmjemt
struju, so sred,ianjin eoditen,
ndpona 2 X 220 V,
sas/alrjen od 3 LtrAreno lodiad prcsjeka 50 ) 25 : sO mn:tr

2la-2,220

3loNso 38O
votl .a Lrofdznu struju 50 pls, 30 kV, sastabljen ad 3 dlutuinijska aadtaa
prcsj.ka Po s0 mm2

-ianid3t9s+50

3dJO
*\Eit-

JOkv

:.d4slL

aroJazni ra.1 50 !1s, J30 V, sa :rjedijnift

diaa s lresje.imd 3 x95 + 5a nLmr

--+#:#

Kriaanj.

-l'r-

Vodrjnri spoj strtirllL

I-

todota

,oditem,

sastoljen

od,4 ta-

bez spoja, npr. dxa ,oda po tri xoditd

krLgoDa, npr. tJ.xd kruga po 2 radita

--f--

-Tr-

OLfuoj.i, npr- o.1 xoda s trl Ladiid ad,Daja se tod s 2 bo.tiia

.ltelatni (omski.) otpor i ar)arnitr

otDof b.z in.Julrtixkasti i

it.rtLktibnast s tljclatni,m o@orotu,

npr. tuumat a]].enlto

'g
:_

n@rot no :etjeznoj jezsri

iiLLlxktitnost, imllittirni
ln.hlttlirni sDitak
-iF

auromdtskd neprekinuta

otpor,

htp acitlLna st I kandenzatar ) i

KaDocrrlLnNolEaf

teljezna je7-sra ilt kot.-a magtueta

J
T

,rotr. sAlopntka (s'reliu o.naalje

parfdtni smjer katae)

a.lr a.1nil. na.1napon a

nalnot s porniinoro aeljeznom je?sram, npr. magnet sklopnika

if
.

\l
cL.ktrondgwtsl.a

pLhalo

altamats ha stupnj ex it o

s(l!orski

lqbdLerijd

iii dLrtnzldrorski

iidnok

s n.rdndko

-_\
t o p t ; n s rt c r n r o t

fato,.etiio

venrl)enje

-I-

tuasa, npr, korinsko ktil{te

,.1

^in'to p-u"in

8$ Simboli osrovnih lemenata u elekirolehnici

329

Oz^ake

xoaLaDs:

V ertikalno

na zronoli.kim kotvrlmd
nd abiafim kotunmd

p olo Ze^t

aodoal:

ptemo gore ili odozgo

sa smiercn

enercije premd sore

sd ehjercn

eneroije od,ozso

u izotacijskoj clj.xi

Fo<tabukon (d.odatnosroro)
uocl 3ttddn &obelu, npr- s alornim
cij.tna aica (xod s korinsktn

prema dolje i:Ii adozd,o

sa snj.ron

qeuije

sd sntj.rcn

enersije adoz.Io

LlLLlLL

rd:dj.hico

t'Lr+

ouartjena

rJr-so,ro Lrn./,ro

eu

sklopke

slrlopka :a isl)rckiddno s|lopaijc

Drcmensko slilopko, nrt. outomotskd

ud

tuzdjetnico

m
T
F

Rosrjetne

prema dotie

r'ui,n ,hAijuadk

ilJ

.^otlsd 3 Do.liia T)rt:sjeka6 mm! Foloaeh u cijeui sd ltlxoln pad, abukom

i
VY

ripkala

za stubi{nu

tetej za mstjetnn

rasajela
sttuj!

slrloplta opCenito, ipt.

polLZna

,ddstrzjD@ :astitnd sklopkd

na.lndponsl<d

zottitnd

sl.lopka ztije.da

sklapka

trakut

rfiantcd sd sLlopkom

lLti{nica sa zdirit\in

kontaktan

poqonska utianica apienito, posebno

ttopolnd

pogonsko ntitnlcg

Ltitlrico sa sl.Iopkon, blokiana

izbo.I bez pfikljuanos trolild

*
zidia,

tLnsJotmdtor, ny. za zooflce

22016V

posebno neponi.tna,

'9

nota\ npr, od, l kW

:fin

topti6ka io'ila

i.

opeetuito,npr_

*
-

&-'"::*f:-"'i:i:!k::tf^-:':-"
o.\dkom btojd Zdtutid, npr. 3 +
@

s adiierjenrm strujnin krusobino

a
6

so 2dtuIjom za ftuzd.u

:
elektrtatuodizdlo optenito

a
sd zdtuIjom protio panlke

@ opCaito, ntpose zidno

.-O

sroino iii riseCe

-O

portoino

FO

zrerridto

ztLtka
g

jdDrjdld

:ljdro

sre',a

siendlnd sDietilitra

t1,\r

rq,

telelonska u tnicq

.,ilalDan. il"i akumuldt,

tr

relefonski Lpardt stoltui,

napose Daltanski

leLela6ki apordt stalni

2a kutnu i paSt. lezu

teleJoBki dDdrdt stolni

tr
+

Ptena potrebi dodsjr s. onake:

O - zd osobno, T - za teretno,

llql

I el cJonski dDnrat zi.lni

(ozndke kdo sare)
nali

huani lelefa[skt

tet ef anska ku|na.entraId, aLromntskl kunnl

tel ejonski Posrealtuik zo

D
-4

!.1

94 Simboli naprava dojavne tehntke

331

11

KROJENJE LIMOVA

Razlitite posude koje se pdmjenjuju u industriji

izraduju se od savijenih limova. Oblik tih posuda
iesto nije ravan, ve6 pdma razliiite kdvine. Da
se posuda izradi, treba sve nacrtaii u ravnini, u
ispruzenom stanju lima, a to znaai da ireba nacrtati njihovu mrezu. Konstruktor trcba da zna
razviti obtik. Pritom mora vodiii brigu o uobitajenim veliainama limova i o spojevima. Sve mora
biti dovrseno na crtezu da se jednostavno prcnese
na lim, a ako tijelo ima prodora, treba ih nacdaii

Postoje razliiiii naiini i posiupci da se oblici nacftaju na razvijenom limu. Cesto se rad kombinira
i s proraaunom. Za mrezu treba uvijek odrcditi
pravu veliainu pa nju prenijeti na razvijeni lim.
Kod tankih limova uvijek se raauna s neutralnom
zonom koja se p savljanju ne skraauje i ne produzuje, tj. raiuna se srednjom debljinom lima. za
limove tanje od t mm ostavlja se za spoj porubom
pretiiak od 6 do 10 r.m. Debl.. limov zavrruju
se, a zbog debljine treba korigiraii unutrainje
krivulje tako da se stanje, dok vanjske kdvulje
ostaju prema konsirukciji. Criaii treba u Sto veeem mjerilu i vrlo toano {dijeliti na ito viie dijelova) jer kod siozenih oblika bilo bi vrlo tdko
da se postupa prema proraiunu. U takvim sluaajevina radi se graiiakim putem. U rizu aesaih
pdmjera bit ae predoaeni uobiiajeni posiupci s
potrebnim opisom-

mice, a na okomicu u totki 12'nanesu se duiina

,l( iznad pfavca, a duZina )a< ispod pravca. Pravokutnik visine I odreduje plast srednjeg dilela.
Iz dijelova 1'2'... 12' prenesuse dijerovi krajnjeg
dijela kosoe valjka do baze, pa se na mrezi dob i j u t o a k e 1 2 ,1 , 2 . . . 1 2 . S p a j a n j e m t i h t o a a k a d o bij se razvijena kdvulja donje bsze. Gornja kri
vulja dobit ie se ako se visina izvodnice valjka
(l + a) nahese na okomice od donje krli'ulje.
Krajnje ioike plasta moraju biti okomtte na kmjnju okomicu, inaae 6e na iim mjestima nakon savijanja lim imati iiljke koji se moraju odstranji
vaii turpijom. Dobro je da se mrda razvije neSto
dalje, kao ito je utinjeno lijevo c$kano, kako bi
se izbjegli ti liljci. Moze se odrediti i polumjer
zaobljenosti R. Na kosi valjak nanese se od kraja
D/2, a horizontalna izmjera daje veliainu polumjera R za okomice u todkama 12 i 6. U tim se ioak ! m " k r i v u l j a d j e l o - i c e z a m . . n J u j F l L r < o v ' m ss
polumjerom R. Mreia bi se mogla odrcdiii i na
dmgi nanin, kako je naznaieno u isioj s1ici. Na
crtu 12'. . . 12' prcnesu se isti dijelovi, povuku se
okomice a u 12- prensu se udaljenosii I i a. Nad
ddinom 'a" opiSe se polukrug, razdijeli se napola
kao kruznica valjka, pa se ii dijelovi prcnesu paralelama na odgovaraju6e okomice. Spajanjem dobivenih ioiaka dobije se jedna razvijena krivulja
baze, a prcnosenjem veliiine izvodnice valjka odredi se druCa krivulja. U praksi su obiino zadane
\ - l i : i n e D H o . V e l : a ' _ rL l - l . . m o a n o z e
se izraiunati ovako:

i+a:l/H"+F
11.I VALJKASTA

I PRIZMATICNA

TIJELA

Mreza limenoe valjka (sl. 1) odredi se diobom vatjka na td dijela: cilindriini dio duzine I i dva jed
naka krajnja dijela. Normalni (okomito na srediinjicu) presjek vatjka je kruznica, a obje baze su
elipse.
Krutni presjek razdijeli se na jcdnak broj dijeiova, npr. na 12. Sto je viie dijelova rad je to ioEniji. Kroz te dijelove vuku se paralele sa srcdlanjicom kosog valjka. obiljde se dijelovi na kru;
nici, na okomitom presjeku i na bazi. Za mre;u se
povuae pravac 72'...12', na koji se rekiilicira
opseg kruZnog piesjeka, tj. prenesu se isti diielovi
diobe kruznice. U tim dijelovima povuku se oko-

H:b:D:aiiztoga
b.D
cijevno korjeno, u sluaaju ako su cijevi istoe pmnjera i ako se sijeku pod pravim kutom, predoieno je na sr. 2. Svaka se cijev dade razviti posebno prem{ rjes.nju na sl. I, no do rjese-ia
mo:F
d06i i d"uk.'je. P-esjek obijL c'jFv je
"r
eripsa koja se u nacrtu projicira kao crta. Ako su
obje cijevi iste duljine, njihova mrcza je jednaka.
Projekcija cijevi razdijeli se npr. na 8 jednakih
dijelova 0. . .8, koji se prenesu na pravac. Krcz
dijelove povuku se okomice i paralelama prenesu
udaljenosti od presjeka u nacrtu. Veliaine tih dije-

r fgore) Flast kosog valika -

3 Plail laljrta

2 (doiie) cijevn.

razliiiiih

lromierr

koljeno

a018 jeveuatna 0
tI' i 77',
Dl1
22',i t;ti'
Dl2
35' i 55' je velitina 0/?D
44'.
D
Plast dvaju vatjaka razriiitih promjera kojih sredGnjice sLoje medulobno okomrto predoeen je na
sl. 3. rlocrt manjeg valjka razdijeli se po volji na
jednaki broj dijelova, kroz ove se povuku okoInice, pa one u nacrtu odreduju toake 00',11'...
Na gornju sraniinu crlu, u rstoj visrr manjeg
valjka H, prenese se opseg, tj. isii dijelovi kao na
kruinici, povuku se okomice te projiciraju
i pren e s u d i j e l o v i 0 0 ' , 1 l ' . . . O v d j e j e n a n e s e n as a m o
polovica plasta. Plail veteg va jka octedi se ratunski, tj. izraluna se opseg Dr, nanese na p.avac
i naclta pravokutnik visine valjka h. Na loj mrezi
mora biti prodor za nanji valjak. Kru;ni luk veaeg varjka lazdijeli se na jednaki broj dijelova
pa se u dijelovi projiciraju
oznaienlh sa I-VII,
u tlocrt. U polovici plasta, od toake S povute se
sredilnjica i na nju se iz nacrta prenesu dijelovi
diobe. U tin se djjelovima povuku okomice. re se
prenesu ili projiciraju udaljenosti dijelova u tlocltu do srediSnjice. Spojnica tih roaaka je kavulja prodora po kojoj treba izrezati plaSt veteg varjka. I ovdje je crtana samo polovica plalia.
Na s].4. predoien ie plait s prodorom dvaju valjaka razlii:tih promjafa kojih
nisu
" "diinjice
okomite, vea stoje pod kutom d.
Postupak je jednak kao i prije: nad manjin valjkom u nacrtu i tlocrtu opise se polukrue, razdijcli
se na jednaki broj dijelova i numerira. Numeracija

u tloc.iu odredena je izvodnicaha veeeg valjka.

Kroz te dijelove po\uku se u nac*u i ilocrtu paralele sa sredisnjicom, a iz tlocrta izvodnice veaeg
valjka dobivenim toakama L..xIL
Toake I...
XII projiciraju se u nacrt na odgovarajuae izvodnice manjeg valjka, spoje se sjeciita, i tako s odred' prodor L naLrlu KrarnJa le lolka 4, najvisa
1, najnita ?.
Da bi se konsiruirao plast, povuae se pravac okoml1o na sredisnjicu manjec valjka I nR nj se prenese opseg manjeg valjka istim dijelovima 1...?Kroz te dijerove vuku se paralele sa sredisnjicom
i na njih projiciraju toake 1 ...7 iz nacrta. Tako
je odredena polovica plalta manjeg valjka, a d!uea je simetdana.
Prodor .e u plaltu ve6Fg valjkr Sirine promjera
manjee valjka, a visine 1 ?. Kroz ioiku 4b u nacrtu povuae se okomica na sredisnjicu, koja na u-d.
vodnicama ve6eg valjka odreduje ioake a-b-c
N a p r a ! a c s e j r r l o c r ! a r a n e s u u d a l j e n o s l rI ,
lI uI, [I-IV
i tako odrcde po]otaji toaaka
I-II-III-IV.
ltroz te dijelove povuku se okomice, na koj se prenesu iz nacrta udaljenosti a-1,
a-?, b-2, b-6,.. . i iako se dobij kiwutja prodora u pravoj veliEini (nac nna polovica)
Ako su sredjSnjic. v,ljaka mimosmjerne i lrore.
a valjci razlnitih promjera (sl. 5), postupa se jednako kao u sl. 4. Posiupak nije opisan jer je jasan iz slike i prijasnjee opisa.
Cesto treba izraditi cijevna koljena za razlitiie
kutove. Uvijek se nastoji da se pojedini dijelovi
koljena Sto vile p.ibli;e obliku kruZnice, osobiio
za vodovod. obiino je uz prcmjer cijevi D zadan

_]-

I
4 Plasi vaijaka razliiiiih

Drob.iera ako su valjci mcdusobno kosi

5 Plast valjaka razliiiiih prcmjera kad su valjci medusobno mjmosmjFrni i kosi

kut a i R (sl. 6). Iz wha se moie opisati luk koii

bi bio idealna sredisnjica koljena. Takvo koljeno
tesko bi se izradilo, pa ea zbog toga $stavljamo
od kraaih valjaka, tije sredisnjicediraju luk. Najpraktiinije je da poaetni i zav*ni valjak budu
polovica srednjg varjka. Prema tome, kut (od-

nosno luk) treba razdijeliti na jednaki broi parnih dijelova, zatim treba razviti jedan od dva ista
krajnja dijela pa jedan od viae jednakih dijerova,
Samo ie razvijanje veoma jeclnostavno: kruZnica
se podijeli na jednaki broj diielova, isti se dijelovi
opseg
prenesu na pravac, pa se tako rcktilicira

335

7\.
laljta

kruea. Preno;enjem ili projiciranjem odcovarajuaih dijerova dobije se plast pojedinth segmenata
koljena. Naravno da na limu treba smjesiiti te
plasieve pomaknuto da bude ato manje oipadaka.
Kad su piomjeri cijevi D ve6i i kutovi d mali, polumjr R je prevelik, pa gralidka metoda ne daj
todne rezultate. U tom slutaju mora se raaunati
(s1.6):
336

d. Ir' o/M
s prikljuienom

-3P-"i_
r!
."
"o."!r.
lrizmom - I Pami dom

porumjer zaobrjenostiR : Acotg a/2 =

A te lJl2, ed.iese A uzima iz cdeZa.
OznaEili se broi segmenatasa n, pa podijeli kut
d sa 2r'-2, bit 6e kut pojedinog segmenta:
2n-2

ou. 1 '_.Jnl g

re

,
2xr-2

a sr.dnji nlanak je duljine L

Skraaenje, odnosno produljetrje:
.D

1-2 .
2
2n-2
Na temelju tih proraauna moze se nacrtali i razviti svaki segment.
RazvijaDje mreze uspravDe suplje prizme sli.no je
posrupku kod val]ka. Umjeslo kluzne baze prenesu se na pravac iz Uocrta stranice visekulq a
iz nacta vislne. Kod kose plizme, kao u sl. 7, poslave se u krajnjin toikama Dacrta arb.r...1,2
okomic na stranice prizme. Paralela s bridom
a?-l iz nacria dal ae prvr blid rnreze a-1. Zatlm se uzme u Sestar iz tloula duzina stranice
aL-br, pa se iz toeke ,a" mrcte odsijeie na okomici kroz b, duzina stranice. Tako se postupno,
d o k . e o p " n e d o d e d o t o ' ( e . a . o o b . J em r e z a
kose prizme s ucrtanim buduaim b.idovima.
S1. u. predstavtja valjak s p kljuaenom aetvo.osiranom Supljom prizmom. Postupak je jednak kao
u sl. lJ. s tom razlikom da se ovdje dijeli na jednake dijclove svaka stranica pdzme, a kod p!ikljuicnoe valjka dijeli se kruznica.
Ta dioba stranica prizme provodi se u bokocrtu,
a proiiciranjem u nacri dobil ae se visin. Dijelovi
stranica oznaae se i prenesu na pravac, u dijelovima se povuku okomice i na njih prenesu vNine
iz n^ctta. lzrcz u plastu valjka dobije se lako da
se iz nacrta prenesu dijelovi na plalt valjkr pa se
projiciranjem iz bokocrta dobiju ioikc prcdora

Parni dom na kotao piivrsauj se prirubom koja

1'je u .azvjj. om stanlu s!uda jedna{e sjfine jer
polumjeri rr i r2 nisu jednaki. Dom je citlnd inog
oblika, pa se ugLavnom radi o razvijanju prirube
(sl. S). Dovoljno je .azvili 1/4 opsega jer su druge
jednake. Pri konstruiranju treba se slu;iti neutralpa ae promjer kruinice za konstrukciju b i D-l s. 'Iaj se krue razdijeli na jednake
dijelove koji se projiciraju u nacrt na pomoani
krug krcz poaetak zaobljenosti poiuDjera rr. Toaka 6 priblitno je u poleiku zaobljenosti polumjerom rr. Krug se razvije u pravac, na koji s prenesu jednaki dijelovi, kao i na kruZnici. Od,al
se rektificifa duzina neutraine zone 0-a iz Dacrta,
a od b duzine 6-b iz bokocrta, zatim se oznaae
toike 0, L . . 6. Na okomice od tih dijelova prenesu
se u nastavku visjne 0-0, 1-I, 2-II, -.. iz Dacrta
i dobije se mreza parnog doma.
Mreza zaobtjenih uglova posuda razvija se prema
sl. 10. U bokocrtu se vidi zaobljenje u pravoj veliaini, pa se tamo nanesu jdnaki dijelovi, koji se
projiciraju u nacrt. Za mrezu se razvije to zaobljenje prenolenjem istih dijelova i projiciranjem odAko sc Zcli ublaziti oltar prijelaz ogranka koji
s t o j i o k o ) r i 1 on a g l a l n u . i j e v , u m c a e s e n c . l u l j m .
ili se to provcde nasl.vkom prema sl. 11. Opseg
ogranka podijeli se na jednake dijelov i povuku
se paralelc u nacrtu i u bokocrtu. Iz ovoga se projiciraju isloimeni dijelovi u N i tako se odred
totke prodora 7'2'3'4'. U nacrlu, u dijelovima
2,3,4 povuku se okomice na 1'-1' koje 6e odre-

_- --T

I
I

1l

1l

l0 fltjero) zrobljeni ugao 1r (dsro) Ublaienje oitrog prijelaza

22 lErrNrcl<o eRTANTE

337

./'

-"

\,-

9t-'..

12 Kosi cjjevai prijelaz

'x
Za mre;u se povune pmvac i iz nacrta prenese
udaljenost 1'-1', a iz tih toaaka s porumjerom
1 f iz nacria pomoau Sesiara odredi se toika 1
T a t o i i - s p o J is e ' o b j e t o a k e l ' . Z " i m s e n r s p o . n i c r I I i z n a c r r a p t p n F s uu d - l j e n o s l . I - a . I b .
1< i u dobivenim loakama povuku se okomice
na 1 1'. Uz Sestar se urme veliiina razdiobe ogranaka (1-2) i iz 1 opiie 1uk dok ne sijeae okomtcu
1z a, i odredi iodka mreze 2. To se ponovi iz 2 do
s J e c i s r ao k o m , c e z b . i z 3 d o s j F . i s t a o { o m i c e i r c '
'ld. dok se opel re
i i z 4 o o s j e c i s l ao k o m r . e i z b
dode do ioake 1 Nakon toga prenesu se iz dobiiz
venih tolaka 2,3 . . . 1 udaljenosti 2-2' 3-3' .
nacrta i odrede toike 2',3'... 1'. Spajanjen eornjih i donjih toiaka odrede se graniane loike razvijenog lima za oeranak. Iz posljednje toihe 1 opi!e se tuk s polumjerom 1-A iz naclta, i iz 1' luk
iz nacrta. Sjecilte odreduje
s polumjerom A-f
Kaikad je poirebno izraditi cijevne pdjelaze koji
u naravi stoje koso. U sl. 12. iz projekcija se ne vidi
pmva veliiina meducijevi, a medusobno paralelni
ograncrparalelni su s nacrlnom i jlor.tnom rav' nom. Potrebno je odrediti pravu veliainu kose meducijevi da se zadatak svede na poznati postupak.
U takvu polo;aju se prodo! valjka projicira u du338

zinu i pojedine se ioike odrede jednostavnim prcNa sl. 12. zadan je nacri i tlocrl, a radi konstntcije mreze i bokocrt cijevnoe voda. Ako se taj vod
prcvati oko sredisnjice O.j u bokocrt, to ne se na
okomice or i or prenijcti udaljenosti od horizon1a]e u ilocrlu do ()1 i Or u nacrtu.
Iz dobivenog stranocda cijevnog voda izradit ae
se mreza ako se kruznica ogranka i mduoe.anka
p o d : r - l j n a J " d n ! L : b . o J d - J e l o v a .D i . e l o \ i s e n u medraju i kroz njih se povuku izvodnice, zatim
se fazvije opseg kruga prenoieniem istih dijerova
diobe na pravac okomito na izvodnice za oba dijela, postave se u tim dijelovima okomice i pojedin" loike p-o,rr.ra. . na odgo\arajufe okomice.

11.2 Koniana tijela

. l u z i n al u k a a :

Koniana tijcla razyijaju sc drukait"n posi.upkom

nego valjkasta i prizm.liina lijch Iiruzntca se
.azdijeli na jcdnaki bfoj dLjeto!a. t, se dijclo!i
!rcjicLrrtju na prohjer r kmz tako dobivcne toake
vuku se lzvoclnice. Prava veliiLna izvodnicu odfedii ae se rako da se zlokrenu do polozrja para
'",'j.' p, i..inju
j.dnLrn' nrv
Itn,.
(
1
. t o . ' d , " \ , t r r u rc i , d J L n .
d ur, ralnI'..
kfrtntu i,vodnicu jer jc ona paralcLna
crtrnja, pa sc oluda iilrju prarc veli,:ine. Za mrc
Zu tr.ba nanijei.i opscg kruga ili clijero!e diobe
na lukoye opjsane iz lrha koniaD.g iijela, zrltm
! o ! u a r i z v o d D i c ei n a n i i h p r e n o s i l i p r a l e v e l i a t n c .
Najicdnostavnijc jc koDiiho tijelr, hrnji siozrc (sL.
'.re,,k \ uAaLLm..e
.1, ta:r .r'. - L\i."r
p o l u m j e r R d u 2 i n a i z t o d n i c . s t o s c a ,! d u l j i n a l u k a
j c d D r h aj c o p s f l u k r u T i r ! ! s n o ! k . : l I i l < { { l k n ) j c g
s i . o s c av a l j a i s l o u a i n i t i d v a p u i a . N a j p r i j e l r e b a
odfcditi polumjer, opisrli luk pa na nj prcniicti
o p s c go s n o v k c . K r a j n j e i o i k e s p o j . s e s a s . c d i i lcm. polunj$om Rl opli. sc hLk iz,stog sredilla
i l r k o o d r e c l im r e z a p l a ; l n k r n j e g s l o s c a .C e s l on l l e
:ur;'..
o-r i dr-dl'\.l .rnu B p" roo.
nali po Pri.rgorinu pouahu.
a daije postojl odnos:
L,I
L n - 3 :r, p.' slijedi R
L.

I t''rli

Iz poLumjera R i opsegn .lonje osrovl{e

B
180ll
uivrditi kul ( 180 2 rf,

2 Rr,360
3 6 0a
3 6 0r

t
13 Plrst krnjee sloica

S
s
l'

2ra

afc,

2Rsina2:
2R siDd2:
R
li cos ar2 = n ( 1

co! d/2) :

Rr(I-fos,2)
Srs-R:It:F

i..B:b-r:rr.

Iz tablica pfiruanika izvade se plipadne !rijednosti

7- ku . luT a rc ! (lsrnr'2t, \iqnr Lk" (l
- c o s c i 2 ) i d u : i n a l u k a ( a x ca ) , g d j c s u n a v e d e n e
z , lt
l . , . . ' v d i . , p o m ' Z . r rp . i p - d n j r p ' l . IIfeZa slabo konianrh naslalali! dadc sc konsi.rujfaii pornoaniD pulen (sl. 14). Vjsha krnjcg slosca pfencsc se na sredisnjicu llalta A1l, u tim se
l o a k a n a p o s l a l c o k o n r i c c i n r s v a i < us L f a n u p r e -;ir.Jp
r, . p^ p,l , op."Er k.u
Jvn.r baze.
Duz,na AC i BD raspololi sc, njrhova sc polovista
spojc i ia s. ctuzina opet raspolovi. Ta faspolovnica kroz E sijeae.tuzinu CD u loaki f, r duzinu
.\A u ro k C, Od C .. "n". duz .- .l- !r-ma
s o r e i d o b , j e s e i o a l r H , a d o l . j eo d G n a n e s es e
.luzina DIr i dobij-. so loika i. l.lroz toakc CHC' i
DID' prohzi ruk na koji sc prcnese baza kfn.jeg
s t o s c ai l i m s e n a i i n o m o d r e d i p L a s i P r j b l i Z D a' n c t o d a z a o d f c d i ! a n j ! p l a s t a k , n j c g s i o s
c a p r e d o a c n aj e h a s l . 1 5 . Z a d r D o r n k r h j c m s t o a c u
u srcdni n.rc.ia sc sa slake sirane isto takav sioi.. . za' n. : kroz vd.L\. 01i:' luk. P -:t j- nrz n a i n o \ . a r o d t r i s . r s i a v l j e b as l o s c a .

l4

14 flijero) Plast bragog krnjeg stoSca

15 (dsno)
hibliz na metoda za odredivanje ptalia krnjeg siolca
Ako baza stolca nije kru;na, ve6 bilo kakva kdvulja, razdijeti se u tlocrtu na jednake dijelove, kao
sLoje na J. 16. uiinjeno za 14, Jer je bara imetdana. Iz O se dijelovi prenesu lukom na pravac
para elan s n-crlnom ravn:nom crtanja i proJicimju u nacrt. Na iednom pravcu odaberc se vrh 51
i p r n e s ei z t o g s r e d i s t ad u z i n a 5 1 , S 2 , . . . 5 6 i z
nacrta. Zaiim se uzme u Sestar dio 1-2 iz tlocria,
pa se, poaevsl od 1, prenosi na luk S 2, od 2 na luk
kroz 3 itd. Spajanjem tih ioaaka dobije se plait

16 Plaft opeegstoica

lvlreZa plalta koso odrczanog stoSca odredi se prema s]. 17. Tlocrt se razdijeli na jedraki broj dijelova pa se oni projiciraju u nacrt kao da sto;ac
nije odrezan. Izvodnice se sijeku s presjekom sioSca u toakama A. . . F koje se preDesu na izvodnicu
S ?' paralelno bazi punog stoica, pa se tako dobiju
toike A'..-t'.
Tako je odredena prava veliaina
jzvodnica. S polumjerom S ?' opiie se luk iz Sr, na
nj se nanese dioba iz tloclta, tj. razvije se opseg
kruga punog stoica, zatim se povuku izvodnice

17 Pralt presjetenog stoica

340

1 3 ] , r o d l r d r a j u k o n u s ai plaSt manjg konusa

i iz !f\a S, lukoli ii loiurnjerom S A. S-ts,
. S i k o j i s e o a i t a l r j u u n , , c r ! L i .D o b i l e n e l o a k e
.\ il ... -{ ..lr!iu,u pL!i1 pr.sj.acnog s!.,Sca.
Prodor dlaju honusa lroji su medusobDokosl i plail
manjeg konusa o.lre.lu.jc se prema sl. 18. Na pro
du;el.kL1izvodnice sloica odabcrc se bilo koja toika
i iz sjecista sredisnjica op1!e se luk d.r sijeae obj.
izlodnice siogca. Iz lih sjccilta postavljaju s. okonice na srediinjicc, a onc se siichLl u l.oikama pro
dora (cdkano). Isla honslruliciia Lrijedi i za valjke,
r mo;c se pdmijcniti k.d s(.sifdiirjice sijeku.
Da se konsiruira mfcz3 l)hih, opiie sc polulrug
,I I lr
r. -l.i\'I
l
. : o J ri p , o j | : J J
n a g o D j u b a z u .K r o z 1 r d i i l l . r c i r o l u k u s e i z l o d n i c e S j - . c i s i ap f o d o r a ! i r l o r i n L c a p r o j i c i r a j u s c n a
Lr n"
\''n:
i
:..eo,.
D j i c u .I z f l h a s e o p i i u l u h o v i k f o z i c d i j c l o ! ' c . r e k tilicira sc gorrji opsc! kruznic. pfenoienjem isiih
d i j e l o v a ,p a s e p o v u k r ' ! T v o d n i f c .S j c c i i l c i s t o i m e nih izvodnica i lukr dr u toikc mrez.. Itonstrukcija jc jcdnaka kao na sl. 1?.

N u s t a \l j a l i s c k o n u s n a v a l j a k k a o o e r a n a k , n a d e
s. p(idor i mreza poznatim pufum ptema s]. 19.
Najpulc se dijele kfugovi na jednake dijelove, iz
lih sc dijclova porlrku okonicc na bazu, zaiim se
.rk. r-\oL] 'p. p. sa o"l. ,rJ .-l-ku p.oJic|aju
I
do ]Jrjhje izvodnice i u na.fl. Za1.im sc iz vrha
opiic 1uk na koji se prenesu di.jclovi, ucfiaju izvodni.c ilukovima prenesu pravc vcliiinc izvodnica
koniinoe ogranka.
i\ho je kmji stotac kos, kao nr sl. 20, mreia se
plrila odfeduje na ovaj naiin: \'caa se baza podijeli
nr jcdnrke djjelove, ti se dijclovi spoje s loikom
1 . r ' c s p o j t i i c es i j c k u m a n j u b a z u u t o i k a m a A . . . E ,
'
I
srdilra
"
op,iu sc hrkoli kio, 2, 3, I do horizorllaine sredisnjicc, a ctobivene toakc projicifaju se u nacrt u
1 . . . 5 . T e s e t o a k e s p o j e s v f h o m s t o l c a ,p a i e
izvodnice odrcduju na eornjoj bazi toake A' . . . E'.
I i f o z i " o a k c1 ' . . . 5 ' i A ' . . . E ' v u k u s e l u k o v i i z
vfhr S, ili se prencsu te duzinc, pa se na luku

tl
rlJ Lslrarni

konrtni ogfanrk

2l

20, 2l Plasi kosog stoica

kroz 5 odabere jedna toika mre;o 5. Od te se toake

prenesu na luk kroz 4 dio razdiobe (1-2), i iako sc
postepeno prcnosenjem diob. dobije donja granlana
krivurja- Ti sc dijelovi spoje s vrliom S, pa se na
od6o\a_alJain lukovimj dob,ju lo'l(p eo._jF L j
vu1je. Ovdie je nacrtana polovica mreze plaila.
Postoji i drugi naiin rjes.rvunja, lzv. postupak s
lrokulima. Ploha koju trcba razviti razdljeli se nr
uske irokute i redanjem pr.rvjh veliaina tih trokuta
dobije se mrc;a. Na iaj sc naiin rjeravaju i najslo;eniji zadaci.
oba kruga kojih su presjeci u pravoj veliiini razdijele se na jednaki broj dijelova (sr.21). Ti se
dijelovi projicifaju u na$t, zal.im se u nac u i
tlocrtu izmjeniino spoje loake diobe tako da nastane nazupaana crta. Te se spojnice numeriraju.
P o s p b n os F t r a T i p , i v J v . l ' i , n . . N a o k o m i ' u s e
iz nacrta nanese du;ina vefiikalne iz\-odnice ArBf.
U A0 poslavi se okomica i na nju se nanose du;ine
spojnica iz iloc .a. Dobivcne totlre spoje se sa BoJ
pa su to prave veliiinc pojedinih spojnica.
Da se odredi plasl, poii-avi se izlodnica 9, uzima se
u Sestar prava veliaina spojnice 8 i iz toake A opise
se luk, a iz B opiae se luk s dijelom manjee kruga.
Sjeciste lukova odr.duje lonku C. Zatim se jz tlo
crta uzima duzina spojnicc ?. prenese se od ,{L
spoji s Bi, pa se ta pfava vcliaina uzme u aestar
t opise luk iz C. Iz A opise se ruk dijclom veaeg
3i2

kruga, pa sjeciste odreduje toaku D. Tako se postupnim naiinom odrede sve toake i plast krDjeg
koiLF roic". OrdJ' .- ni, rtdno pola mrezp.
Trcba li dva paralclna valjka spojiti koniinim
suzcnjen (s1. 22). odredi se najp.ije k.nji stozac.
Na s.edisnjici valjka odaberu se kfajnje loike M
i N i opiiu sc kru;nice jednakc prcsjccima vaijaka.
Trngente na te kruznice daju krnji sio;ac, koji se
s valjcima prodire u eljpsama, koje se u o\,om sruaaju vide kao duzine I ?. Ako se krajnje izvodnice
slolca srjeku na papiru na kojem se ota, nade se
p h i ! p o z n a t i m n a i i n o m p r e m a s l . 1 ? .N a s r e d i S n j i c i
se uzme bilo koja toika, opise se pol'rkrug, razdijeli
sc na jednake dijelove i oni sc projiciraju na promjcr. Kroz dobivene tonke vuku se izvodnice, koje
na gornjen i donjem prcsjcku odreduju toike
1 . . . 7 . A k o s j e c i S t ei z v o d n i c a n i j e n a p a p i r u , v u k u
sc s obje strane s ioaaka diobe na prodornoj crti
okomice na sledisnjicu, pa se iako taj stoiac pretvara u uspravni, zalim se razvije. Na odgovaraju6e izvodnice dodaju se onda razlike od uspravnog
do kosoA siosca, npr- na jzvodnicu r dolje niita, a
sore razlika 1-7'.
Treba li izvesti koniino koljeno (sliano sl. 6), mo
raju sc odabrati takvi odnosi da .azvijanje bude
lako i da svaki element ima jednako suzenje (sl. 23).
Obiano jc zadan luk koljena AD sa sredGlem u
toaki S, a koljeno je provideno na krajcvima krat-

kim nasiavcina valjtastog oblika. Ako su ti valjci

vl!i, treba ih razvijati poscbno hao valjke.
Odaberu li se trl elementa, luk se razdijeri u td
jedna(" d:.-1". Kf"A-B. B C, C D
"p,Jnrc.
povuku se srediinjjce i na njih se prenesu tcl.lve
luka tako da se doblje isii krnji stozac u t
razlitila polozaja s jednakim visinama A Dt
: Ar-Dr
Ar-D. Ti siosci imaju ieheljnu prohu
u oba presjeka s varjcima, pa se iencljne plohe
moraiu spojiti, a njihovi su presjeci duzin- Srcdnji
p,
p , ' l , .' f i \ ' ' - B . C . d o l k , a r . . p r o "j.c
laze toikama A i D. Ako se sada sastavc elementi
lrcma slici, dobil ae se samo jedan stozac koji
ireba razviti na ve6 poznati naain. Mala odslupanja od uspravnog stoica razliiu se kao da je slozac
J!"a a. k.ko jp a. "no .nko.-'nd.."po
ad- \o ek l. d^da\r'ten , I od-zim,njrm
"z-

like od dutina izvodnica uspravnoe stoaca. U razlijenom plastu nacriani su presjeci 3 4, 5-6. Visine valjka oiitavaju se iz nacta i dodaju u ovom
u i - - r n " p l a s . l o s c r- e r . - j e v ' ' r a ^ a l a .
Na sl.24. predoiena je uspravna kmja piramida.
_
paa"umrezi
a oo\ipi.amd'
dr.ko.udrlail
lezali na koncenirianim lukovima opisanim pravom
d*inom bdda iz vrha S. Prava dr.rtina odredit te
. , . " i - o ^ b f , o a2
b L , . \ . 1 - , ' d n j a ,p f o - . c : rnhleh dobivenlh loaaka u nacrt do br i 2r. Duzine
Sb1 i Szr sll polumjed koncenirianih lukova. Na
te se lukove prcnose duzine siranica iz tlocfia i
Aho se slranice ne siieku u iednoj toiki kao na
sl- :5, potrebno je odrediti pravc veliaine srediSnji
ca slranica. S.edisnjica Ar Br vea je pa.areina s
nacrtnon ravninom i prava veliijna odredi se
jednostavnim prcjiciranjem. Sredilnjicu Cr Dr treba hajprjje roliral.i do polozaja paralelno s nacrtnom ravninom, projicirati u nacrt, a spojnica odreduje pravu veliainu C D.

22 ltoniano suzenje

a1{-"
19&

23 l<., rin. crlcvno kolje.o

24 I'Ireta plagta kinje

25 Xheia llaiia

nelravilne

piramide

krnje piramide

2J'id719L1t12

l.';
26 Pirahida

s cilindrianid

produtskoh

Za infetu se nanese duzina A-B : At-Br, poltave

3e okomice i na njih se iz A prcnese duriDa A1-1,
iz B du:ine Br--5. Dalje Lreba koGlruirali najprije
c r e d i s n : r c us l r a n i . e 1 2 6 5 .l z t l o c r ' a - e u 2 m e u S e star duzina 1-C1 i opile se luk iz 1, zatim dutina
5-Dr i opGe 3e luk iz 5. Tangenta na te lukove je
s r e d G n j i c as h a m c e . a e o . n j a i d o n j a s l , a n j c a s u
okomile na srediSnjicu. \a isti naain odrcdi se srediSnjica E-F, a time i pola mrere plasta takve
kmje piramide.
Na sl. 26. zadana je pirmida s cilinddanim produgkom. Kru;nica se u tlocrtu razdijeli na jednaki
broj dijelova i kroz njih se povuku zrake. Tako se
odrede toike 1 . . . 12 i Ar . .. Lr. Prava velidina tih
zraka odrcdi se rotiranjem do polo;aja paralelno s
nacfinom ravninom i prcjiciranjem tih to6aka, u
nacd do A... D. Spojnic tih totaka s vrhom S
daju prave veliaine, a osim toga sijeku izvodnice
valjka u toEkama 2', 3' i 4'. Prcjicimnjem na odgovaraju6e izvodnice dobiju se toEke 2, 3, 4 prodora
valjka sa stranicama pimmida.
Mrda pirmide nade se jednako kao u sl.24, a
odrede se i toak C, D, E, koje se spoje s vrhom S.
Na te zrake prenesu se prave vetiaine zmka iz
nacfta, tj. B-2', A-1, C-3'...
Mrera valjka odredi se na poznati naain, kako se vidi i iz slike.

Na sl. 27. predoEen je stolac, koji je jednostrano

odrezan.Najprije se produri izvodnica $-? u nacrtu i odredi vlh stoscaS. Zatim s produzi 5-?
u nacrtu i iz tlocrta prenese duiina 5-10 nalijevo
od 5 pa se dobivenaioaka 11 spoji s 1.
Za mretu plalta trcba razviti Colnju kruZnicu na
luk s polumjerom S 3, a donju na luk s polumjercm
S 7 i ti se polumjeri iitaju u nacltu. Od toike 3
plalla razvjje se na svaku s ranu po Eola kruZnice
i dobiju se dvije toike 1. Uzmeli se u iestar duzina
1-11 iz nacrta, iz loaaka I na plairu oclredil 6e se
na vanjskom luku lodke 5 i 9. S duzinom 1-5 iz
nacta opiie se luk iz toiaka 1 platta, a dutinom
5-1 iz tlocrta opile se luk iz toaaka 5 i I plaSia i
dobiju se toike 10. Spajanjemtih toiaka dobiva se
plast odrezanoguspravnogstoica.

11.3 PRIJELAZI
Mretu pdjelaznos komada,koji je dolje pravokutnoe, a eore kruznoe oblika predoaujesl. 28. Svaka
tetvriina konusa spojenaje ravnim plollama piramide na koje se nadovezuju zakdvljene plohe.

27 Jednostrano odrzan stoiac

2a
Plait prijelaznoe komada od piavo
kutnog na kruz ni obllk

28

29 Plali prijelaznog komada iz

Cetv{ina kruga razdijeli se na jednake dijclovc

1 . .4, koji se spoj s jednim vrhom, npr. Ar. Te se
spojnice zaokrenu do polozaja paralelnos s nacrtnom ravninom i projiciraju u nacrt do toaaka
1' . . .4'. Spojnice sa A: daju prave veliaine.
Na jedan pravac prenese se duzina Ar Br iz ilocrta
I postavi slmetrala, pa se na nju iz bokocrta prenese duzina C;r-4, ili, sto je jslo, iz A i B opiSe
se luk pravom veliiinom A: 4 . A 4 ,. B 4. Iz
nacrta se uzme u :estar du:ina A]-3' i iz A i B
opise se luk, a iz 4 luk s dijelom kruZnice 1 2 iz
tlocrta. U sjeciitu je toika 3 mreie. Ostale loike
nadu se na jednaki naiin. Predoaeno je pola mreze
plaSia.

kruinog

aelvrtasli

obhk

Prijelaz iz kruznog obrika u pravokutni odredi se

p r e m r s l . 2 9 . T . r j e t a k o d e r p o I 4 s l o s c as p o j e n a
s ravnim plohama piramide, izmealu kojih su zakrivljene ptohe. Krue se razdijeli na jednake dije.
lovc 1 . . .4, koji se spoje sa Ar, zatlm se dijelovi
1 . . .4 projiciraju u nacrt do 1' . . .4' i spojesa 6r.
Prava vetiiina tih spojnica odredi se tako da se
nanose dijelovi A1-1 iz tlocrta desno od vertikale
i ie toake spajaju s vrhom. Na isti naain postupi se
Mreza se izladl kao i u prijasnjem primjeru: povuae se horizontala A B : Ar-B1, raspolovi se i
na nju se prcnese lukom prava veliaina izvodnice
I 5. Zatim se opile luk iz A duzinom 5 2 i iz I

-f30 Raslje kNznog presjeka

31 Rallir

lrrJ.LJrom iz haLlno,j
tr.\okntni

J)r.5j.ka

I)r sc odredi prava veliaina iih spojnica, lreba ih

zrok.-ahui"i oko A. odnosno B, do polo:aja paralelno
',!flrn." iorud" , puj'.iraju
u,.. ,, Toiu p. . . 'i apomo!- ,.,1-s-g-ao.
mfcza. Toika ? mfczo odfedi se iako d. sc nanese
.tuz!1a B-C i lukJm ll 7 iz nacrta. Iz loake ?
Nrn.Juse dilei!,!ili,uga,6.... a iz B i C prave
l c l ' i ' n - . s p o i n i c a .p r a c s c i a k o d o b i l i o s t a t e t o i k e
,nrcte. Toaker\ , D odrodrl ae se sjeciilcm lukova
. l u z i n a m a4 A i z D r c r l r i A
B i z g o r n . j e gu o c r t a .
i)i'lje je vca poznrl postupak. Nacrtano jc pola

d i o b o mk r u { r : s i c c i i t e d a j e l o a k u : i J e d n a k i m p o stupkom o.lfcdc se i oslalc spo.itri.o. p! sc dobije

plait zaobl .nog dLjela.Zatim s. iz A opise luk
.-l 1 o
\
I
o ".
d i s n t i . a . r , r n e p L o h eA D . 1 . \ a t r r r ! a i D . d r e . i . n r l
je !oloricr m[2e p]ail.a
R a s l j e ,i i . d v ! j e d n a k a s t o z . s i a o A . a n l i a i z j e d n o s
l a l j k a , p r e d . a u . i os l . 3 0 . l i o n i i n i p r i j . l a z i s u k o s o
o c l r e z a n ij m q l L r ( f t n o p o l p u n o . i c d r i : L k ip, a s e r a 1".I
d.,l:o.1 'u Ljl. l. ll.. a.-rm
" 'a' , .bi c 2 v r l j k e s l i h p f o d u Z i , l t nn r s u k r u t n l g
krajerim
^\
.r. t..k |.. p
L
I ..,.
pr.na sl. l0 iTfi(luiu str.jem kao norDlhr! kruzDi
st.tac. Na slicj ie nlcriano pola pLasta jeCnog

N! sl. :12.prikazanc su sliine railje, srmo s prijehzom iz pravokuinog u kfuZni prcsjcli, daklc obrn u t o n e g o n a s l . 3 1 . I ) o s t L L p ajke p o t p u n o i s l i i v i d
lli! iz slikc. Spojnicc loake ,\j s diobom I . . ..1 i
l o a h e B r s d r o b o n iL . ? r o i i r a j u s e d o h o r i z o n t a l n e
frvn'ne. projicira.u u lacrt j spaj hjcm s loakama
.\
lt dob'u.. t, \'\.ii.e
p...,u.Jt,
nor:.
ljih nreza Spoj oblju osranaka omeden j. verti
hili)h u nacrtu,. u mfezi nade sc pu,oicnjen
d L j e l o y ad o l , e r l i k a l c I ' l r c r t a n o j e p o l a m r e z c p l a s i a .

S l . 3 1 . p r i k a z u . r L r, a i l i e s p f i j c h r o m j z k r u t n o g
prcsjekau tu.|\,lrst. llrez. sc ,,,zvija postupkom
hokuia. U !.D]cm llocrlu i bokocrlu uzdijcli se
aeivrtirla kluznjcc na icdnatre d.irlov. 1...4 t
1 . . . ? i L e s c l i ) a h e s p o j s l o a k o m A , o d n o s n oB .

(-h'-

N\).,

Tt

\\\

t1

LI

R,,ili, J pflrerazom ir Drrrokrtnotj

pfesieka u kr!tri

317

t2

VRSTE I OPREMA CRTEZA

I2.1 VRSTE CRTEZA

montiraju s ostalim dijelovima; plimje.r sastav

u c e T r 6 1 .p ' e l d r l - 0 . n r l i ' l c p s ! I n z . v i r F n r

U tehnici t.cba sve prikazati crtetima. Zahtjevi

su u poeledu clteza toliko raznoliLi da ac prema
tim razliiitim zahtjcvima posloiati i razliiite v6tc
crteZa. Upravo s obzirom na tako velihu raznoli
kost ne moze sc postaviti neka avrsi.a mzdioba cr'e7.. On" z"! sr nd : rajal: r ., k"lc!r po
" z i m o ,"
njih ima takodcr mnogo. Crtezi sc uglxvnom mosu
p o d , j 'l i | | p r p m x u ! . m . l d a r r r r i r n : .' :, - d . z i . n a - l e
na, naain prikazivanja, tehnika izrido.

.lirpr^r'i,,rtii,r

12.11 Rardioba prema sadrtaju

P e m a . ) d r z . t u k o J i s e p , r k a z L J Uc r l e T o - i r a a o
ugtavnom dvije vrster sosrorni ili montazni otez
i det@Ijni ili radioniiki crte;. Sasiavni crtez pri
kazuje kako su medlusobno sastavtje.e pojedine
jedinice i kako one rade. Prema tim crtezima mogu se suditi prednosii i lose strane pojedinih izvedaba. Detaljni ili radioniiki crte; prikazuje uvijek
samo jedan prcdmet sa svim potrebnim podacjma
da se moze izvesti u radionici.
Slslr\n.\ crle;a imx opnr v.:p v.. .' CrteTrra \e
prikazuju pojedini odjeli tvonice, pojedine skupine, urcdaji ili suojevi u svakom odjelu. objekt se
prema svojoj slozenosti i naravi ra3ilanjuje na
manje skupine
loginne tehniake cjcline, a ove
opet na svojc skupine ili jedinice. Prema tome, poj a m r . h n i i k e j e d i r i c c - o z e b r r rr . J o r " - l i i i r . ! / a 1,isi od naravi i slozenosii objckta. Prema odabranoj tehniikoj jedinici (cjelini), a u vezi s promatranim objekiom, sastavni cflet moze uglaraom
biti:
- dispozicija i]i elai'na montaza iitava objekiai
p mjr u poglavtju 14. za stupnu buiilicu crte;
b r . A S 1 2 0 7 ,z a a u r o m . . l
i,nia

'.a+ilph'.rrFi

hrni

I<T ll

padija ili skupjna, sastav slo;ene jcdinice unutar objekta; npr. iedan odier ivornice;
sklop ili noniaza, sasiav jcdnog di.iela partije;
primjer u po8la\'lju 14 otez KI 11/03, AS
1207/r)3;
podsklop ili podmontaza, sastav jcdnos dijera
jedinica), skup n.koliko deavor (konstNkiina
tarja koji se sastavljaju posebno i kao cjerina

n^.rsL1^^!

Takva .azdioba zadovoljava najslozenije objekre.

jps v r k i o b - e k ln e r , a b nd i j n l : l i n a s \ e n a v e d e n F
dinice. Predoiuje li se npr. jednostavniji stroj, do!,ltan 'e obiino 'klop. pod.klop i .vor, a katkad j
m.njc. Sve zavisi od kompliciranosti objekta koji
Svaki pojedini dio koji rreba oblikovati bilo kojim
postupkom i na kojcm treba u radionicama vrsiti
m c h a n i a k L ro b r a d u . p r c d o a u j c s e d e t a l j n i n i l i r a
dioniikim $le7om No i tu ima odslupanjau naiinu predonavanja u pojedinainoj proizvodnji, dok
se u serijskoj prolzvodnjj svaki takav detalj crta
na svom radioniakom crteru.
Kalkad se u obrtnoj proizvodnji pfi manjem broju
dctalja {do 10) navode kote i swi oshli podaci potrebni za izvdbu u sastavnoh crieZu ako su ti
detalji jednostavnijeg oblika (primjer u poelavlju
14 criez br. D 12137).Po tako dtaljiranom sasta\nom crtezu koji ima znatenje podsklopa ili avora
izvodi se proizvodnja u radionicama. Ima iako jednosiavnih dijelova koje ne treba deialjno lrotiraii
u sastavu, nego se podaci uz broj standarda navcdu u sastauici, pa sc izrada odvlja po iim podacima, npr. svomjak 10 O hg - 56, podlo3ka 28/14
O x 4 itd. Detaljnim crtezom predoiuju se samo
predmti slozenijee oblika ili jednostavniji, ako ih
ic m-ogo. P-ema lomc. ncka podu/Fra. koja proizvode po jedan p mjerak nekoe stroja ili uredaja
predoi!ju dctalje radi uil.cde na vise naain.r: kompliciranije radioniakih crtezom, jednosiavniic kotiranjem u sastavnom crtezu, a najjednostavnije podacima u sasta'rici.
Druga opet poduzeaa imaju druge obiaaje. Jednosiavnije detalje raz!'rsl.11aju prema wsti obrade, a
one deralje koji se
na is|m radnim mjp"braduju
stima predoauju tabclarno na jednom listu. Tako
se redaju detalji nekos sastava koji 6e se rezati
iz poluproizvoda i busiii, rezati i tokariti iid. Ti se
dctalji predoauiu na crtc;jma A reda koji se mogu
po volii podijeliti na po1ia. Na istom mjestu polja,
nE- desno sora up.dljivo trFba o,nafili pozi.iiu.
a sitnijim slovima mjerilo, potreban broj komada
i materijal. Kopije takvih crteza ne retu se po poljima ako se svi predoaeni detalji izraduju na istorn

radnom mjestu. Komplicirani detalji, koji zahtijevaju rnnogo radnih operacija, predoauju se opet posebno.rabliino se predoiuju svi, pa i najjednostavniji detalji, za koje su inade dovoljni podaci
u sastanici.
Nije zeodnonrijeiati detaljno kotiranje u sastavnom
rteZui tabelarno p kazivanje detalja.
Za deliine konstrukcije ne cfiaju se radioniaki clte.Zr,a c11anjei kotiranje je ruoeo pojednoslavn.ieno.
Normalno se crtaju neutralne crte, a Stapovi se
oznaaeprema podacima u 6.73.Uglavnom se sve
radi pd montazi. Dijelovi se provizorno spoje vijcima,cijela se konstrukcija postavi u neutralan porozaj, pa se tek onda v.taju pmv$i, izvodi zakivanje i se vad. Ako pojedini dijeiovi nisu dovoljno vidljivi u sastavu,crtaju se samo tabelarno,
obiano skupljeni po vrstama profia. Pri tome se
ne crtkaju nevidljivi provrti, ve6se radije ota novi
pogled.
Koji 6e se od navedenih natina prikazivanja detalja pdmijeniti za poiedinainu proizvodDju,zavisi
od obiiaja pojedine tvornice. Treba se uvijek dr;ali $Loga5usrava.
Za serijskuprouvodnJune l
jede opisani nadini, ve treba svaki deialj nacrtati
na Posebnomc ezu.
12.12 Razdiobaprema namjeni
Due je pui od ideie do nekog ploizvodnog poduzeeaili proizvoda.Potrebnesu moge etape,a svaku od iih etapa treba popratiti crtezom. Svaka
ra\va vrsta rrre:-:ma svoJzaortak.svoJunrmJe
nu, pa se, prema tome, crlezi uglavnom dijele na
Projektni
crleZ prikazuje objekt u ela\aim
erubim potezimai iz njega su vidljive njegoveznaaajke.Izraden je na temelju iskustvenih podataka
i prcraiuna. Ne uiazi u detalje, a sluzi kao dokumentacija i baza za dalju razradu i kao. glavna
sastavni
ili monia;ni criez prikazujekako;e
pojedine jedinice sastavljaju i kako medusobno
rade. (Primjeri u poelavlju 14 D4, PT6/05,KI 11,
Kr 11/03,AS 120?.)
Radioniaki,
dtaljniili izvedbenicrtei pdkazuje pojedrnidio sa slim porrebnimpodacima.a
po iak\,a se crtezu on izraduje u mdionicama.(PIi
njeri u poelavlju 14: A010?/AA01,ST3/5, D.4J01,
PT6/0520,AS22/AG2 i dr.)
Mjerna skica prikazujeglavnep kljuine podatke mjera za jedan ili cijeLi niz strojeva istog
trpa.
Ponudbeni
$te; pdkazuje objekt,u gla\aim
crtama. Istite samo ono Sto je bitno, a sluzi kao
prilog ponudi ili natjetaju. U tim crtetima, kojima
je slavni zadatak objasojavanje,pazi se da vanjski
uainak svojim lijepim i ukusnim izgledom utjebe
na odiuku investitora.
crtez temelj a pfikazujetemeljeobjektaprcma gradevnomproraiunu. Po njemu se izvode lte.
tonski temelji na koje ae se smjestiti uredaji i stro-.
jevi. Izraduju se kad su ve6 mzraalenisastavii kad

ie vet sve poznato o objektu. ro je odsovoran t

Precizanposao.
Ugradbeni
crtez pdkazuje gradevnei zidarskF radove p.i ugradnji razliairih u-redaja,npr.
kotlova, aparata i sl.
C r t e t z a o d o b r e n j e p d k a z u j eo b j e k ts o b zircm na postojecetehniike propise, a sluii da se
od vlasti dobije odobrenjeza emdnju.
Situacijski
cflei prikazuje smjeitaj objekta
s obzirom na reeulacijsku osno!'ui susjednezerade, medusobnipolotaj zgradaunutar objekta i strojeva unuiar pojedinih zgrada.
Plan kolosijeka
p r i k a z u j ek a k o 6 e s e i z v e sti industrijski kolosijek od nekoe posiojeaepa do
zeljenoe objekta.
I n s t a l a c i j s k i p l a n p k a z u j ek a k os ep o l a Z u
i izvode cijevni vodovi za razliiiie svrhe i elektriane insialacije.
Na.u d)ben i cnet prikazuje
p r e d m e st a s v i m
podacima. Isporuauje ga d eo poduze6e.Predoiuje obvezainu tehniaku osnovicu narudzbe.
crte;
isporuke
d o s t a v l j as e k a o t e h n i i k i
dokument o isporuci.
Patentni
crte; prikazuje ideju i bit funkcloniranja nekoe pronalaska bez mjera i mjedra.
Crte, za kligej
izraduje se radi rcprodukcij
tiskom. Radi se pazljivije i obitno pove6anoda
crtanjFbude lakspre da se pri umarjenju uranje
igreike.
Mogli bismo navsti jo! mnogo vrsta prema razliditim namjenama,no sve one imaju specijarnusvrhu i ne pojavljuju se aesto.
12.13 Razdiobaprema naiinu prikazivanja
Objekir i predneli mogu so prikazali primjenom
razliaitih projekcija.
P r o s t o r n a p r e d o d t b a p r i k a z u i ep r e d m e t
s id dimenzije u jednoj slici. Najteiae sluZi za
razja3njenje,a opet ima viSenaainatakvog predopredodtbapredodujepredmetpoShematska
jednostavnjeno,ueovorenim simbolima ili pdbliZno u glavnim crtama.
ortogonalna
ili pravokutnaprojekcijaje Dajaeita i ve6 dovoljno razjasnjena.
12.14 Razdiobaprema tehnici rada
Svaki crtet moze se izraditi razlibitim tehnikama
rada i razliiitim sredstvima.Pdmjenjuju s crteti:
- tusem za osnovne i va;nije originate
-

olovkom
za opau primjenuj strelice, brcjke
i lukovi, odnosnok$inice se izvlaae tulem da
se dobro vide na kopijama
na prozirnom
papilu, Sto je najde36e
349

na tvrdom
cltatem papiru, obianoza vazne
Ieprezentativne ili komercijalne svrhe
' k o p : J p . o o o i ' e n F r a z t i a . r ' - p o q l u p c i m au - nozavanja u reljenom broju jednakih primjeraka s odginalom
skice,
bilo kakva vrsia crteza izradena prosto ino, bez pomagala.

Nanin prikazivania crtezima ovisi i o naainu proizvodnje. ova mo;e biii:

r. pojedinaina,
k a d i n v e s t i t o rt r a z i o b j e k tz a
svoj po8on i daje lehn.ik- pocl" k- (-r e.e. snagu, kapacitet i dr.), npr. elektrane, brodovi, specijalni alatni strojevi;
2. maroserijska
z a m a n j i b r o j p r o i z v o d ai;n vestitor obiano ne daje tehniake podaike, nceo
t.azi dodatne urcdaje prema svojim specifiinim
3. serijska
za velik broj pmizvodaj rehnidke
podatke daje iskljuaivo proizvodaa, a razliiite
r z \ F d b e o b . r k a . s n a 8 e ,o o J e I d - . r a " p o . o t i v e s u
u tollkoj mjeri da kupac bira proizvod bez izl je.llr npr. -u o. lple!tor. s ro. za pr4n-e
rublja;
4. automatska,
zvanai masovna, za ogrcmne kotnine jednakih proizvoda. Tehniake
podatke opet odreduje iskl.juiivo proizvoalai, a
projz.odi su obliko\anr ,a oo pdenu namjenu
u - m a l j i b o J r / \ - d b " . n p r . . n s 1 a l a c . j s ei le k .
tliani mate jal, dijelovi saniiamih urcdaja.
Svako poduzeae moze se svrstati u jednu od navedenih skupina, a tezi da pdjede u viii stupanj.
To ovjsi o racionalizacjjama i o proizvodnosii rada,
te o umjesnosii rukovodioca poduzeia da konatno
automatizira svoj pogon i da on posiane konkurentan u svjelskim razmjerima. Za;tite prcizvoda putem carina bzo ae otpasti, pa ae se odr;aii samo
ona poduzeaa koja budu proizvodiia dobrc I jeftine
P . e m " " 1 u p r .- s . o B a z v o j ar t p b ad - i / . a d u j e. J o ju iehninku dokumentaciju.

Na temelju etaborata o studiju trzisla i zakljuika

upravnih organa poduzeaa struanjaci koDstrukcijskoe ureda razraduju idejno rjesenje. Nakon sveslrane kriiike, diskusiie i usavriavanja prcjekta detaljno se razraduju i izraduju izvedbeni crtdi. To
je, kao i projckiiranje, danas obiino timski lad niza
sir-injakd. od koj.h r" .vdki sp..rrrllr' za .vuJo
Podruija Za
prema razradenim crtezima izraduje proiotip, provode se sp|!a
- j d".jna us.vr:.\an. . .nezi
se dotjeruju za sc jsku proizvodnju pa se nakon
tosa odluauje o proizvodnji. :lo je dosta dug pui,
" i e i s D . i z a p o d . z c c e , o D z i r o mn a m n o g o\ F i u
lunkcionalnost i kvaliletu proizvoda.
Cfiete, doijerane za proizvodnju, dobiva tehniiki
odjel, koji nakon obrade daje potrebne upute odjeIu pripreme rada, uivrduje i dogovala rckove da se
pripreDi proizvodnja i b ne se da se posao odvija
bez zasloja. Nastanu li teskoae u radu, rjeiava ih
iehniaki odjel.
Put i tok rada od narud;be do isporuke u glavnim
crr.". ro:i sr p.pdor r' l', mun (o. ,a pflkrzana na 3t1. stranici.
Originali cfleza na prozimom papiru i1i transpa"en1u i-\aJd ie u <o. I r( i.r(om u.ed.. d kopiranj na diazokop-papiru izvodi priprema rada. Ka
l , o j e s a m . . r . : o s n o v r L za d p . o r / v o d j u , , s a sa v nica uz oiez je osnovica za pdprcmu rada, kopije
d o b v a l u { i k o . J i: u r a o u . J
p . j p r e m ,I u p r o i - vodnji. To su:
1. pranski odjel zboe pretkarkulacije (razrada tehnoloikog procesa, norme, aneaziranje strojeva,
teroiniranje i sL)
2. pogonski konsirukcijski ured u pdpremi rada
zbog osieuranja poscbnih sredstava za proizvodniu (naprava i alala)
3. rukovodilac narud;aba u pdpremi rada zboe
nabave maielljala puteD nabavnog odjela
4. poslovode i radnlci na radnim mjestima u proizvodr i {' rlei e d,. /a sv.ku Laz. rada,U,
kod manjlh koliiina, putuje s izracima na svako
s. iehniika kontrola za ulaz matedjala, kontrola
u l o k r p , o i z v o d n J Fi k o l t o l a - a v l a z u p r o i z -

IZ.Z IZB"ADA I PRIMJENA

CRTEZA

Proizvodnja se odvija po narudzbi invesiitora (pojedinaina) ili na tenelju studija tr;iSta (sedjska i
automatska). valja proizvoditi strojeve, aparate i
uredaje koje triiste treba i trazi. Zbog toga se ono
mora siudirati da se utvrdi koji ie proizvodi imaii
produ. Yazni iinioci za tdiste bit te proizvodi ko,
jima se olaksava ruani rad, koji su praktiani, skladni i kvaiiteini. Pri oblikovanju je vrlo vazan dizajn,
jer prolzvoditi treba tako da kupac kupi proizvod
i zato Sio mu se svida, a ne samo zato jer ea hitno
r e b a .T " k v i o ' o i z v o d rL z p o r ' p b . u , < ( . a u p . o
pagandu neae siajati na skladistu, se.ije i proizvodnosi ae rasti uz br:i obrt financijskih sred-

350

ti. ispitna stanica, ako proizvod 1rcba ispitati u

probnom pogonu
7
uk, \odsrlo .. .td'r- ., pop-a -. tr-,1rcp
8. rukovodilac kopija clte;a s rezeNnom kopijon,
ako se koja kopija tokom rada zameine
L tehniiki odjel zbog eventualnoe poboljsanja
konstrukcije i evidencije o kodstenju istih dijelova kod drugih konstrukcija.
Naravno da kopije ne dobivaju svi istodobno, nego
onda kad im se daje zadalak da obraduju pojedini
O kopijama i izdavanju vodi se kartica evidencije
za svaki crtez i bez unosenja podataka u karticu
l,opr'asF n- "rjJo /dar'. U proL.vnon sl ..aju nijF
mos.;- d- se i/. te-p iz\edu kako reb". Taj po.

harud:ba

triiit

konstrujranjc

*nt*l""

k"rlui"ko

orspoztclla

'aos raflrr !ma ooov

J o r - { u v o o . t r . ( o p i j au s r . .
0 . . . J k a . i ' p . , . P r i r z me n j r p b ao c k " n . r u k " j
. k i u r " d . p o ol v o , e r n . a p r r p r n - r . a o r p o . . d l .
, : 1 .' t d ,
s v . < o p . J .p r
n, jF. 1",- n.\at ,i.
", r , "
k o o J n5 a p o
/ -d- - i r"sor.!.u no\-. .o sp
k a r1 . . , u V
. ,,. I /n!Lr n JF -m-e.r,
ooororc korn.nti ati u b tehu poduzelJ.
D od o \ . . d ( - p ^ r - \ o d - . - e . a ( ^ p j F p o r .
L.o
- u . - . F . p i u v a j L ru s r e _
J ' p r r lc o s k - p o l L ,
o s n . o t { a r t o t e L , u p o i . . J , L a p r i o o n o v n o jp . o i z _
I r'du ko . Lr.kciskog urpd1. pr p.em, rloa
Drcr_rod - lreLa da
tphn., (o. odjFl d p o o J ; r a j l J r " r l ' 1- - , . d n j " . X r i , t . - i p . i . . o o " .
vorni suradnici svih seklora. Konstruirati treba
tako da se izradak prolzvcde s posiojeaim sirojnim
parkom i uz korijienje postojeih naprava i atataj
a ro. se postize dogovorom. Novi strojevi i atat na_
i K o su . . d a . p p , m 6 , o d c I p r o
.,o.ja Ko.. rLn_
'or lreb. dq pr!ti
p o - v o o . l- . r u g a . r r . 2 . m . /
r : r d - ., < d e
o" . ..dj, sro m. r ^a i
r b
. " d d i o l r k s"el j |a ._ ^ l r n r l a- z v p ' , \ .
t . "p .. racrn

u lvr:!\"ti
birr kor, nrli u:vo-oj
sraki
'r rma
urd
, . r j p d t o 8".tz. iu cu. .r \ r s a _
,
a
L
'
v
^
vanlr. 1 ./'o
. ; \ . " e n . e d o n o " ii l i n a n c j j . k e
- s d 6 I p b a . l r c i o n azr " " r J un a 8 r d d i l L
Io.e oav".r
plncala srima da proizvode
bolje i jelriute_
. * : - l , . o . e " z " Lj . , k . j u r p n
"
sve podatkc za nabavu dajc prjprema
rada, a zada1 ( r J , k o n . . J a t n o !u o , l . . t a o . r u r ! , , n " _ c r . s k "
f.a

1\.

..oa

.lruln.J-

7J loj
,".1 r,8('ino.i
L..skh u rad. pL,pm
lDl o " d n"
l"
\3. P.,r.f . -!da mo-d u ro . p.oi7\od_

I d" ,v.. b.t. nr . .jp-. n; r-.Dot"errlu,

pd
. d C o \ u r r o s t. . " \ . t . o
.. " b t. d , .puln
rLe.
s i r'

iF r

'

o.ph^

-dd.! .,.ujh

i-

.a

DraL

rspravnu lrvalitetu, voditi brjgu o terminima

i bri_
nuli s-" za stitadista izfadaka i siioviha
Svak" prjc ja c l] se n. po.eorom rur^laiu
red"
7,- rr. ^1h. J tme'ri or..to!j oo
. roS n ale.,jala
ltl
rczanju dijclovi koji se proizvode na rsrom
. a o.pn
. o - n . n . - s r. . T r k \ r s oijeiov.^ogJ p.ado.iri
r- -q. Jr.il,om L rr.
.vaki o.o nor lrol pozi_
"'r
351

cije. To ae biii najielae kod neraslavnlh tlorova.

sastavnicu podsklopa lzraduje konstrukior kad su
s \ e p o z i j a n " . , r a n e .B r o - L ' l e / . s r l o l t L \ d . p o d
sklopova daje rukovodilac objekla, a brojeve detaljnih crtcza unosi svaki honsirLlkior. Izmjene
cdeza moZe izvrlili samo konstruhcijski urcd.
Sve crte;e nekog objekta po'ezuje popis crteza u
kojem su taberarno navedeni sklopovi s pdpadnim
podsklopovima. Nije nuzno da se u popis unose
pozicijc, jcr su one navedenc u sastavnicama clteza

voda prema prcsjeku i unutar toga prema materijalu od slabijih prema vrednijim v$tama. Opet
. '.\ - '" ..- poz.,.a.
".L- br. o,l Fl,n
Specifikacije su popisi cjelokupnog materijala za
neki objekt, svih dijelova polrebnih za sastav predoi"nog objekra. a r ru poreoam po poziL'jcma.
Red po kojem se uno:,e dijelovi objekta jesu v$ie
detalja, a onda Dutar vrsta veliiine i kvaliteta.
Preporuauje se ovaj red vrsta:

p
d

poluproizvodil
okrueli
r23

1. dehrji koji se proizvode u vlastiiom pogonu;

pritom trcba odvojiii lijevane diielov t navesti
ih redom prema vlstl materiiala,
2. detalji koji se naruiuju od st.anih proizvo.taaa,
a nisu standardizirani,
3. standardizirani detalji po JUS-u i DIN-u, ako
ne postoji JUS.
Pozicije unosi u sastavnicu konstrukcijski ured kad
su svi dijelovi nacdani) i to onako kako se lode u
sl.lrd.sr.. Ta o .e u sil"d srL pu.-bnu \od v.j!\'
posebno matica, posebno podloska, pa ee svaki 1akav dio dobiii svoj broi po,icije iaho lunkclju spajanja imaju zajedno. Toplomjer, mazaiica, elektromotor i sl. sastavljeni su od viie dijelova, ali se u
skladistu vode kao jedna cjerina pod jdnim brojem, pa ih treba tako i pozicionirati.
Mnoga poduzeea vode u skladirtu standardne dijelove pod brojem slandarda s oznakom nazivnih
veliaina i materijala. To je p kladnije pd opeto
vanju, odnosno pli vi5ekratnoj upolrebi takvih dijelova u jednom objektu. U tom sluiaju se takvi
standardni dijelovi ne pozicioniraju, neeo se navode u sastavnici takoder pod brojem siandalda iznad izvedenih dijerova.
U automatskoj proizvodnji prikladnije jc pozlcio
nirarje prema velnini dijelova, a kod poluproiz352

POZICIONIRANJE

U sastavnicu se unosi svaka jedinic4 svaki samoslalni dio koji niie dalje djeljlv pod svojb brolen
pozicije. U njoj moraju bii.i obuhvateni svi diieIovi po brcju pozicije i po koliiini da se saslavi
n Ln . d r , p r o . z , u d - . 1 -L - J , 1p. r o . z l o d .P o z . . , r eu s - e
sra\nrLama podsklopova r.eku od I d.lje p*
tako da se moie nastaviti novom dodanom pozicijom. Kod odvojenih sastavnica na posebnim .Listo\'ma b:r ie pozicrja I sor<. a Lod sai."vnrLa na
crtezu dolje. Sredstva za spajanje sklopovn od podsklopova i nvorova urose se obiino u sastavnicu
sklopa.
U sastavnicu se pozicije ne smiju unositi stihilskim redoslijedom, vea se noraju unosili odrcdenim sustavom kako se on u poduzeau uivdi. Donedavna je to bio red kojim radnik treba pojedlne
dijelove pri montaZi, tzv. tehnoloiki red. No u oreanizaciji posrovanja pokazao se pdhladnijim rcd
u n o s e n J ao e r a l j a p r e m a l J i h o \ u - s k h d * r e n j u , p a
se ddas p,eporui-Je da re pozrL:je unore o!im

L
p

profili U, I, L, L, ostali

rj

f(
0

I2
standardni dijelovi
Linlltar lB1n redaju se delalji po vellaini i kvalileri materijata, npr.

20 c.0200
t 20 c.0300
) 20 e.1120
') 2 u ( . . 4 : 1 0
20 e.4320
22 ,'.Ulur
J 22 C.1430

JUS_l/i. 81. 051 M 1,1)i 50 aV 40

JUS. NL Bl. 05r M 14 )< 50 aV 60
J L s . . t . A r . 0 5 \ L 2 0^ 8 0 e V { 0
JUS. M. B.L 600 nI 14
ev 40
. Ur. [r. - . 600L 20
iv {0

Standadni dijclovi redaju se prcma broju sianclarda, a unutar toga u pNom redu prema veliaini i zatim prema matedjatu.
Brojevi pozicija u saslavnim su crtdima otprililie
dvostruko veai od brojeva koia (kao i oznake presjeka). Svaki brol pozicij. izvlaai se iz sastava tankom pokaznom crtom. Ta crta zav$ava na jednom
l'-aJu \ idllrvo ornaienom lo.:Lom, koja pukdJje na
koji dio se u sasiavu odnosi, a na druCom kraju debelom kr.lkom .rlo
p.vo8 srupn,a :inne (ne
kruznicom), iznad koje se upisuje broj pozicije. Ti
brojevi ne soiju biti razbacani, neeo u (ne pretjeranoj) simelfiji, prema potrebi u viie ho zontala
i viie vertikala, ioino potpisani, da se lako nalaze.
Pojedini sastavi imaju do 100 dijelova, pa ako ne.]a reda. poj(drn- .e po-icr-a rerko nalazi.
Pozicije se unose za svaki detalj samo jedanput u
onoj projekciji edje je on najjasnije predoien. Ako
se pozicioniraju i siandardni dijerovi, zgodno je
da se uz broj poziclje odmah siinije navede i broj
slandarda. U gornji red upisuje se oznaka, a u donji broj standarda, tako da oba reda budu jednako
visoka kao broj pozicije. Ne pozicioniraju li se
srandardni dijelovi, navodi se jednako kao broj pozicije oznrka i broj standada. Tako se iz sasiavnog crteza uoiljivo vidi da za iaj dio ne postoji
radioniairi crtez.
Pdmjeri pozicioniranja predoieni su u piloeu na
crtezima D 4, PT 6/05, KI 11/03, AS 120?/03i dr. u
poglavlju 14.

g
5

sl

12.I SASTAVNICE

12.41 Zadatak sastavnicr

U z s ! r k j o t c : t r b a i 2 f r d i l i s i r s i a v n i c us p o t r e b n i m
lodacuna o iz\odlocu i o sauom predmttu, a iz
s a s l a v D i c eD i o r a b i t i l j d l j i v a i \ c z a p o j c d r D i l c r ,;" .i,.r1\ . - . . .:.1 ,'. popr"r', -1..... p.o-z\,odnju jo sadrtava svc lerntike i pravtrr podatke
!a s .dczom nini ne'asirvnu cjelinu. Sirvlja se u
donji desni ugao crlcir, !L pfopisanoj Lrdaljenosii
o d k r a j a o d r e z a n o gc f l e T a N a i a j j e n x i i n z a g l a lak !idlltv i na prckloplj.nim cdezimr.
Slorr i brojeli piiu s! lcj,!,iikim pismon\.a mo
raju brli lakve reliarnc da ulusno ispunir\,rju po' b l , L an .
1t".,,r' r':2...
uI
dLl.n.Lz
form.rl crteza: 0,8 0,.1--0,2, (rcd 2) odnosno
0?- 0,:15 0,18 (fed 1).
Iz.ada i opis saslalnicu zahtijevaju mnogo vremer" D n ". l,-d .- : - 1. ,.- . n podr.1 ma. pr-mlcntuju se pisaai slrojori, koji se p.ja\fiiuju na
Elalu crlaieg aparal!. ljmc je onoguacno unoieuc po.tataka i kolu u svlm poloZajima. Da se
onoglLai pfimjena pisaacg stfoja, morai!' dimcnzijc
'
.
bi p :lrg^J r'' .'zn !_ m- | :i ' a'a
slolr loe stroja. Dosljcdno iome imamo noqe dincnzile snsialnica (za zrglalak posioji l)IN 6??1,
a .sillo jc jos u prouaa\anju i moguaesu iznjen . r a ) , , j i h s l a n d a r d a )p f c m a o v i m p o d a c n n a :

A] do 10

123

!.a.1

a,:i ] r.6
I

A1 iAO
doDullcno

5,6

za lisah visnrc 6 slova/col, odridi!o iirine r0 zDrLlr.ra,rcot

za .azmake j diob! pisaa.g slrojN ro DIN
210? (vidi sl r) u

3,6

Koie sastavnica dane su za unosenjc podataka pisanim slrojem. Za osiale navedenc sv,he i.reba ih
I ' , - ( . n a l : ! f m . . p u t l ' r ( . m au g o f r ' j r J L l ' , i r n r vcdenim dimenzijamr porja kod navo.La Sto se
.,, .r upopdinu!,,
ir..ur'o" r
Korc"u vr:
\iis!1e i Sirine slo\'nih mjesta h .. b.
\o!e sasrallicc onn,suiuju dopu!sltirn poljima po
slobodroD izboru nrlodc naNaiocr, koopcraDala,
ispjlivanja i df., da se borje osl-vari orsanizacijska
lcza lzvornog crtczu s ostalim sur.idrLicima I da se
Lahvllll korisnicimr isiog crteia uilccli posao na
LZfadi kompletnih saslarnica.
rfimjena pojecLnc vrste sasravnicc ovisi o naai|u
p r o i z l o d n j e , p o j e d i n a a n o mi L i s e r i j s l { o t r , i o o b F
. - . . , n a p o l e J - n . 1p.o J u / e : a .P o r , . 1 , , . . e p - r n ' j e r
nc piimjenjuju kruto, vea se mosu prilagodili poi.rcl,aDa pojedine lvornice, ali svrkako lreba zadt,all vanjske mjcre i redoslijcd podataka da ne

lll.{2

Oblici sastavnica

]:o DIN 6?71 od 12. l9?0. predlo;.nc su ieiid v$te

Sl. 1 Sasiavnica za crLeze bez dopLrnskih polja, a
$ta sastavnica moze se pfinrijcnii.i za pla
nove i odvojcnc lisiove. 1'o ic 2a8lavak svih
lNta sasLavnrca,
Sl. 2 Sastaulica za oteze s dopuishim poljiDa
iznad zaglr!ltr za naru!ioQ. ltooperanie i
za ostalc korisnikc cfteza. Po potrcbi oni
J n o - r u 1 1p u l j a s v o j n a z r \ L I ( r r e : a i o tale podalke, a time povezuju dokumcnta.iju na presledan naiin.
Sl il Proiirena saslavnica za crteze s dopunskim
p o l j i m a i , n a d z a g l a v k a ,u k o j r s . u n o s p o dacr naruaioca i pdpadne primj.dbe o ispitivanju. T.r sastavnica imat tc najmanju prjSl. 4 Sastavnica za planove i odvojcne lisrove je
sLraaeni zaglavak bez podaiaka o dopultenLm odstupanjima, povrsinamr, mate.ijaiu.
iezinama i dr., jer ti podaci nisu poirebni
za trazenu svrhu. I na takav zaljhlak mogu
se po potrebi nastavljati dopunska poija.

:L-

I Zrglrr,Lk s!sta!!ic.
23 rEH\r.Ko

cRT\Nrli

b.r ([ir[lrkih

polja

(,-l

(;'

t)

(-.)

ai'l

2 saslavnica sa zaclavkom i dopunskim poljma

3 Saslavn:..

a zrBh\lon

i do rl kim po.Jima /a na, 'iL.lja

Nak.o.to za
4 Zaglalak

za planove i odvojcne lisiove

Nazivi polja navedeni u spomenutim slikama u

zae.ad, slu;e,a .izJa:njen,e. Pli rspi$vanju podataka u sastavnicu ne ispisuju se nazivi polja navedeni u zagradi, vea samo oni bez zaerade. Kod
tiskanih sastavnica mogu se otisnuti svi nazivi.
Polja 1do 20 primjenjuju se za uDolenje ovih
Polje

Polje 2

354

Zahiienien1 so

(4h X 21b) napomene, npr. o dosjedima, odvojenim sastavnicama s brcjem ristova i sl. Ako polje nije dovoljno veliko, mogu se podaci navesti
iznad njega. Nisu li pak potrebne napomene, mo;e se to polje upoirijebiti
za izmjene, tj. produtetak polja ? iU
za druge svrhe.
{4h x 10b) dopustena odstupanja s1obodnih mjem uz navod siupnja toinosti, npr. dop. odstup. sutelo JUS
M. A1. 410. Ako s ti podaci ne navode, moze polje slditi i za druge

Polje

(4h X ?b) podatak za red hrapavosti

powsina, npr. donja Craniina vdjednost ill to polje sluzi po volji za druge swhe.

Po]je

(l,bh X 20b) mjer o cfteza. Ako su

primijenjena razna mjedla, npr. za
deialje, ela\aro se navodi normalnim
slovima, a sporedna sitnije.

Polje

(1,5h X 14b) neto-te;ina za jedan komad gotovog nacrranog objekia.

Polje

(2,5h X 34b) matedjal s oznakom po

JUS-u, standard poluproizvoda s nazivnim veliiinama, broj modela, ukovnja, alata.

Polje

(9h x 21b) izmjene s potrcbnim kolon.^

?a rp.t-i

h,^i

,,^

:.he.

Tu

se

navodeizmjene uz datum i palal odeovomoe struiDjaka. za pojedineiz

mjene moze se upotrijebiti vise Iedaka od 4,20mm, a za formate A3 i

Porje l5a -

veie moze s to polje po poirebi nastavljati ulijcvo. Zboe toea lijevo nije ondeno debelom crlom (v. s]. 8).
Polje 8 i 9 - (hx 10bX?b) lnterne primjedbe
konstrukcijskoe biroa, npr. odjel, voda skupine i sl.
Polje 8a I 9a - (1h x 4b i 6b . ?b) odgovomi
izradivaai crtezar konslrukio., kontrolor, konirolor standarda s dalu
-,,^

Polje 10

Polje 11

Po]je 12

Poljc 13

Polje 14

lnt.<all,

. d-

Polje 1tb -

(h X 1?b) broj novoe crteza koji v

jedi. Taj podalak unosi se u stad crtez, koji prestaje vrijediti, tj. zamij e n j e ns a . . .
P o l j e 1 6 i 16a - (4a + 3a X 21b) plema potrebi
dopuna za polje 1 ili ?, odnosno porje
16 dopuna za polj 1?, a polje 16a
dopuna za polje 19.
Polje 17 - (4h X 17b) naziv naruiioca, ako narudZba stijedi na temelju crteza, i
podaci o zapisniku ispiiivanja, ako su

n^rnisom.

(5h X 34b) naziv nacrianog objekta

prema obliku (ne svrsi), da bude opaenilo primjcnljiv. U to se porje uz
naziv mogu unijeti i osiali podaci,
r p f . . u . l a . \ a r a k 1 . r " 1 i k e .b r o j n a rudibe i dr(3h x 1?b) naziv tvomice tli usianove koja izraduje criez, iesto s detaljnim podacima (adreson, telefonom) i
zaaiitnim zlakom.
(3h X 29b) broj crteza prema uvedeoznaca!anla
(2h + h X 5b) ukupan broj listova i
redni broj rista za objekt prdoaen
na vise listova s istim broiem crteza. Tvornice koje crlaju originale na
listovlma istog fo.mata moeu za sva
ku dispoziciju (stroj) navesli redne
brojeve lisi.ova i njihov ukupan broj.
(h X 1?b) broj pfelhodnog $teza iz
kojes nastaje nacrtano, npr. za podsklop pripadni broj skropnog oteza,
za dctalj pdpadni sklop (v. sl. 9). Jedino crtez dispozicije nema prethodni

Polje 18

5 Sisi.\nicr

Polje 20

(3h X 1?b) nazivi kooperanata i1i su

radnika koji doraduju nacrlani objkt.
(3h X 3ab) broj crteza koopcranata ili

Ako izmjene ne dolaze u obzir i za sastavnice samo

sa zaglavkom, moze se primijeniti sasiavnica prema
sl. 5. Podaci iz polja I kombiniraju se po potrebi
sapoljem2i3.

lrez,no
ntl, rt.rr)

za

t,ez I ljr

||J|||zIte

)Zarniie.ier;. so

zJ rzmlene

||| zq\|

trrLPtqzrcd

(2h X 34b) Iznimno se u solnji red

upisuje izdanje crteia koji vrtjedi nakon provedenih iznjena, a u donji
red daium. To se tinl ako za to nije
dovoljno polje ? s navodom rcdnoe
broja izmjene. Primjedu tos porja
vaija izbjegavati, jer narodl u polju
7 govore jasno o vaznosii .rteza.

Polje 19

.,1j r..:.k,,,r

ttok,od.

(4h X 34b) broj cfieia naruaioca

Polje 18a

Mjeti.

(h X 1?b) stari broj cdeia koji gubi

v jednost novim crte;om, dakle Na-

tt

ni

..rl)

rl,'.,.

rktt)

Br
6 Skiaeena saslaenica za radioniake crtete

355

t
a

7 Sastar-hica sa zaglavkom i lolisoh

Za .adioniike crte;e delalja mote se takoder pdmijeniti skraaena sastavnica s najnuznijlm podacima (sl. 6) da se ultedi na vrcmcnu. Podaci za te
delalje uzimEju ie iz saslivnog c eza. D npnzi-e
omosuauju uno;enje podltrla pisafim slrojem.
Kod saslavn'h (rleza koir predoluju vise poli.iia
treba unijeti popis svih dijelova koji p padaju
nacr1anom sastavu sa svim potrcboim podacima.
Taj popis moze se pril<ljuaili na zagravak i naniieii
u samom sastavnom ciczu jli na posebnim listovima. Uvijek mola postojati mogxtnost nastavka
za naknaalno uvrstenc pozicije, pa na zajedniakoj
s a s t r v n i c rs a z a A ) a v k o m p o p i s o m p o i r n j u p o z i . i j p
o d o z d o ,a r a o d v o - p n ' a s a s l c v n i c a m a k, o j e s e i s p u njuju pisaaim strojem, odozso.
Dimenzije popisa sasiavnice mofaju biii takoder
p - i l a g o d e n er a r m r c * a p F a n c g s 1 r o . a .S l . 7 . p r i k a zuje takav popis s dimenzijama i s oznakama stupaca. Ako nema dovoljno mjesta iznad zaslavka,
mo:e se popis nastaviti na bilo kojem mjestu crteia, ali s glavom popisa. Visina redova za pojedinu
poziciju bira se prema potrebi, ali to uvijek mora
biii umnoiak razmaka pisaeg stroja, tl. 4,25 J,5-

8 $.rrvnica

356

"

dijelova

-12,?i. Za posebne izvedbe, tipove ili nove se je

moze se popis nasiavljati utijevo prema pot.ebi za
razliaiti broj komada prema sl. 8.
U pojedine stupce unose se ovi podaci:
21 - broj konada pojedine pozicije za nacfiani
objekt ili u dop'rnskim stupcima brcj komada za oznaaenu svrhu.
22 - naziv prcma oblilu detalja. Bez obzim na
broj komad" navodi se naziv uvrjek u no'rinativ.u, tj. za jedan komad. Isti dijelovi razh i i l r h d r m e n zl a n a v o d e s e p o d r a z n i m p o z i cijama, a1i i nazivi moraju biti razliditi. U
popisu ne s"'rjlu brti dva -ednaka nazrva.
ObiEno se dopunjuju karaktedstianim veliainama ili podacima za narud;bu da bi se
medusobno razlikovali. Za standadne dijelove treba uvijek navesti nazivne veliiine
po kojima se takvi dijelovi narutuju.
23 - za eotove standadne dijelove i dijelove koji
se oe izraduju, ve6 se uzimaju iz skladiita,
navodi se bmj standarda ili tvorDiEka oznaj
ka, a za obradivaDe dtane dijelove plipadli

popisom drjel rd

llrodrzalkom d.jFvo

broj clteza. Sluti li polqproizvod kao stlojni

dio, u toD se stupcu ne nanosi nista. Ako se
standaftlni dio preraduje po predoteDom c!teZu, dobiva taj dio broj standarda i broj
crteza (v. poz. 25, sl. 14). Kod dijelova koji
se ne obraduju ili crtez Dije potreba!, ne
navodi se nista u tom stupcu, nego broj modela,alata i sl. u stupcu 20 (v. poz.5, 9, sl. 14).
24 - materijal prema standardnoj oznaci, a ako
ona ne postoji, prema trgovalkom nazivu,
25 * svaki dio koji se oblikoD i dimenzijama!azlikuje od drugih dijelova dobiva svoj bloj

26 -

F SB -zosteb

U 1:5 1503 70
12

pozicije. Poluproizvod iz kojg trba izraditt

neki dio u predoaenom sasta!'u moze se uniieti s detaljnim podacima u stupac 26, ali 3e
ne oznacujenr broj konada ni broj pozicije.
Mjesto toea se za sirovinu u tim stupcima
stavlja horizontalna crtica (v. poz. 6, sl. 14).
za poluprcizvode stavlja se standardna kmtica, po potrebi duljina, tj. izmjere sirovine
i broj standarda.Ako je to vaZno,stavlja se
i Btanje za isporuku (meko, kromirano i 3r.).
Za odljevke, otkovke ili lazonske komade
stavlja se broj modela, ukovnja, alata, na-

7A-25-440

Brci70-25-412

4n1,6r3,6-3724 JUS

SAVINUTACIJEV

26

z8

( o2aa

0,03

JUS t'4,8t601

23,!

c.0004

JU5 M.82.0t2

11,s/21,2,5

t2

JUSM.A'.051

0.052
4,006

5t/8

q037

3,23

sl9 At5D

av.o

i,0a3

potugo za rspitivdnje

5
7t-t5-543

ta6a5

7115,5A2

sL22

donii d)o kyllo

),04)
),421

1,25

sLtS
5178

Brai crte2o
Dolum

LEZAJ O 40
slruklorski smrcl

12ka

f$B - zosreb
s | . ta.2_:n212

1:1

71-15-500
t!/_

3
l3

88,t

132.6
I Primje!

Skotske sastavnice ndioniakog

crteta -

10 Prihjer

Skotske sastavbice sastavnog oleza

lja se oko slova kruzi6, Pdpadni elektivni podaci

za veliainu unose s u popis dijelova sastavnice,
obiano u stupac 28 fi kao karakteristilne izmjere
uz naziv stupac 22 (y. poz. 6, 1?, sl. 13). U standardDim crtezima ne navodi se materijal, polupm' z v o d , b r o j k o m a q a ,v e f s e I i p o d a c i u n o s eu p o p i s
dijelova. Time su omogutene daljne varijacije. Na
standardnom crte;u mora pisati: Standardni crtez
i podaci A-B
C D u popisu dijelova (sl. r3).
S1. 11. prikazuje lakav standardni crtez za pojediDaini dio, s1. 12. za cijelu skupinu slianih proizvoda,
a na sl. 13. navede. je izvadak popisa dijelova
prcdoaenih standardnim crtezima.
Prednosti primjene standaldnih crtera jesu:
- nanjc je posla s crtaDjem originala;
- manje je oiginala u arhivu; za proizvodnju
dostaje sano kopija, a za domaau potlebu moze
se u pogon dostavlti mapa sa svim srcdenim
standardima prema broju, pa ne treba ni kopija
za pojedini objekt;
olaksane su izmjene, jer trcba samo izmijeniti
podatke u popisu dijelova;

prave pod kojim se auvaju u skladistu ili

alatnici (v. poz. 1, 3, 4, 8, 10, sl. 14).
gotavog izratka u kg za jedan komad.
teii^
Tezine sitnih i velikih dijelova zaokruZuju se.
p o t r e b n e n a p o m e n e ,n p r . z a k o j e p o z i c i j e j e
navedena pozicija potrebna, broj materijala,
p.imjedbe izvodada ili narutioca, vadjabitne
izmjere standardnih crteza i s1. (v. poz. 13,
1 6 , 1 ? , 2 1 , 2 5 ,s l . I 4 ) .

27 28 -

Za lkolske svrhe moze se za detalje primijeniti

s a s t a w i c a p r e m a s l . 6 . a z a s a s l a v es a s t a v n i . ap r e ma sl. 5. sa skraaeDtm popisom dijelova. Radi pre.glednosti odloZenih crteza uputno jc oznaaavati
sastave i datalje viseznamenkastim brojem, u kojem svaka znamnka ima svoje zna.enje, (v. sl.
9, 10) np!.
?0-25-405

ii
tl
|
I
|

broj criera Grosra@J

skuDinastudenataili raz.ed
."0":" :: znmenke codile
u kojoj su vjezbe vrjene

S|ANDARDNI CPIEZ

Skolske sastavnice s ispunjenim primjerima prcdoaene su na sl. 9. i 10.

Daljnju ultedu na cltadkim poslovima ostvaruju
tzv. standardni crtezi. To su crtezi za isti oblik
dijelova, a najvise s teiiri prcmjenljive kote, npr.
za tuljke, svornjake, iste dijelove koji se u pojedi
ntn tvornicama pojavljuj! u laznim velidinama.
U standardnom crtezu kotiraju se varijabiln dimnzije slovima, a da ie kote budu upadnije, siav-

SI 3 O2I

st3-02131

st3-02132

st3-02133

Podoci A-B-C u papisu

st3-4213t

.:'x.,!:

ll

s 1 5 2 4 0A 9

ptlktco

6 s6/tO'3a

st 5 -200.49

a a6r5

sr5 20449 c a6r5

sl3-42132

c.02t5

bJUS C 83 021
4 J U SC 8 3 A 2 l

t2Tfu 551

aJUS C 83 t12

LB

CA

13
l t Standaldni crl.Z pojcdinaaDog dijela
358

12 SLalda.dni

crtc: skupine proizvoda

13 lrimjer

popisa za stan-

------

-, 78 ,-

i.4L r/

O_ buFli

15a,)
.r.i:
r1L
!

s3.1

-1

a!,?tt

'!.!e

'aE-:

r
;

.,!;!.3ai)L

17e

14 Odvojeha sasiavnica s primj.rjma

- p o j e d n o . L . tjve r a j F p " o i , \ o d j " ,

-er su za s!F
lJkw d jpror jpdnakF mjc.F
otefaiciJe i,mjera lroje nisu varijabitne;
- lak i prijclaz na tvorniaki standad.
.\tnoga
podu/F." p":-: en'u. J odvojene popise djje_
ova na po ebnim li.lovima Jorralr 44. Svak, tisl
s a c l , 2 a v as k r a 6 e n i z a g l E V . r kp r e m a J . 4 . i i z n a d

lorjisa .icialjs

toga popis dijelova s glavom. Visina redova je

prcma potrebi, ari je uvijek umnoiak razmaka pi_
saeeg siroja (1,25-8,b_12,?5). poziciie se navode
poiev odozgo, shodno pisaDju na pisa6em strosu.
U odvojenoj sastavnici navode se redom svi deI E L : k o j j p . , p . d " , u o s p o z i c i j j .p a c r i J i p
. oj.d
q R r o p up. o d . k t o p ui t i n \ o r u . p , . p a d n , s E s t a v l jn o m
crre2
v'oUno se o/ an: 1iza njega cedajuderatji {st. l4).

359

Na istoj slici nevezano su primjerima rastumaaeni

delalji popisa.
Drusa v.sta odvojenos popisa dijelova jest sastavnica za kalkulaciju (s1. 15). Razlikuje se od oshrih
j e r s u u n . o j i p o d a , ' k o J er r e b r p , . p , e m a r - d a i
tehnoloe. Format je A3, a svaki list ima 10 detalja
i potrebne zaglavke za razne odjele u poduzeau.
Pnmlenlule se kod t.ornrca s urtalJenomprorz.
vodnjom, a lislovi su iiskani kao lormulari koje
treba ispuniii. Za svaki sastavni crtez treba isplln'li polreban bLoJ l.slo\!. k^-i .e numL-rraju za
cijeli objekt poiev od dispozicije. Svako poduzeee
moze takvu s.slavnrcu pulagodrlr svolrm potreb:ma (v. list ll priloea u pogla\,lju 14).
U pojedine stupce unosi se:
1. Brol pozicije- Prema potrebi isprcd tiskaDih
brojeva stavljaju se deselice i stotice iii brojevi
Prema naainu oznaaivanja cdeza.
2. Broj crteza, u donjem dijelu istog polja i format na kojem je detalj naoian, odnosno bmj
3. Br"j komada porrebnih za crjelr objekl. tJ. za
jedan komplN.
4. Naziv detalja, a za predmel.e koji nisu predoieni radioniakim crtezom njihova oznaka i
nazivna veliaina, npr. cilinddini vijak M 16 X
X 60, kugliani lezaj SKF 22 116.
5 . P r " . l o r u , n a s h p m a l s k ds k r ( a p r e d m . t a s v a n j skim mjerana. Za dijelove koji nisu prcdoaeni
radioniakim crtezom obiino se ne crta skica,
izuzev za vijke.
6. Plimjedbe pol.rebne za monta;u, npr- uz poz.
t2.
?. Kratice za materijal. Za standardne dijelove
koji se uzimaju gotovi iz skladista navoor se
matedjar ako po standardu mote biii rnzliiit.
Tako ae se rnatcrijal navcsli za vijak, ali ne za
kugliiDi lezaj.
I s p o d o z n a k e m a L e r , j a l an ! v o d e s e m l c r e ' r o vine koja je potrebna da se izradi predoaeni
l '!lj. Z. Ldlje.l,F F, r ni oJi n.jrr.
8. Jedinica mjere u kojoj se izdaje i1i obmaunava
materijal, npr. kp, m, kom.
9. Ukupna koliaiDa materijala (u kp, m, kom.)
predana iz skladista ,a jedan komplet, a ta
se koliaina mora podudarali s normaiivom.
10. Razliiite pdmjedbe za mrierijal, npr. gdje se
mora upotrijebiti otpad, kojim se materijalom
moze zamijcniti ako nema onoga prcma siupcu
? i drugo.
r1. Razliaite primjedbe za obradu. npr. poslije
ope.acije 4 treba izvlsii.i kontrclu, a poslije
operacije 7 prilaeoditi komad poz. 35. itd.
Sastavnicu za kalkulaciju ispunjava tehrolog u
tehniakoj priprcmi. Konstruktor odreduje kvalitetu matedjala, a lehnolog sirove mjere i tezinu
maierijala. Operacije se unose kraiicama uvedenim u tvomici, a v.ijeme izradc to tomadu i za
cijeli komplet. U navedenom primjeru predvidcno
je za pojedini dctalj najvise l2 operacija.
360

Zaglavak ove sastavnice sadrzava polje za p!imjedbe, zatim polja za broj i naziv sastavnog clteza i objekia, ur podatke izvodioca za konstrukciju,
poslupak radn i radne norme, za navod datuma
\ d d n , m - e s F . i r o o . n r J i p o . p - o d g o v o r n o gn a m j e i
lenika. Na kraju je poljc za redni broj lisia sa-

12.5 OZNACAVAI{JE

CRTEZA

Smisljcna oznaka svih vrsia clie:a bitan je ainilac

reda u poduze6u. Sustav oznatavanja mora biti pro
vcden na istl naain u slim odjelima u poduzeau:
u konstrukcijskom uredu, u pripremi rada, u proizvodnji i ostalim pojedinim sldbama, da se taj red
T m ap o d u z e . l ,k o l a n p m a l u n . L a k a ! s u s l a v o z n a a a vrnja, a svaki crtcz ozna.uje se brojem evidencije
kad sc dovrii. Sve vrste ..le;a oznaiene su na isli
naain, a brojke ne govorc nista. Kaikad za neki
obj' kt rFZrrvirrlu qla-^!.to broje!e u knjizi ev'dencije, da sc medusobno ne isprepliau brojevi
ruznih objekata. Takav naain oznaaavanja bez ikahva susiava nije prcsledan, bez smisla je i treba
ga se kloniti.
P r i s u s t a v n o mo z n a i a v a n i u o l e z a s v a k a z n a m e n k n
ima svoje znaaenje pa se po broju crteza odmah
zna radi li se o sklopu, podsklopu ili detalju. Za
oznaiavanjc dolaze u obzir samo arapski brcjevi.
n . m * r b ' o j e ! : . m ^ l a ' \ n l . k r s l o v aa e p r i m j e n j u j u
se, jer nisu irko jasna i pregledna kao brojevi.
oznaka se sastoji od dva biina dijela:

-f-"",*,1-*f---

Tvorni6ki broj, koji oznaauje vrstu stroja, tip i

neke njeeove znatajke, kao Sto su snaga, nosivosi,
kapacitet i sl., ili smo tip i izvedbu unular tipa,
nn smij- nik.'d manjk,li. To Je pre2rme u oznaci
$teza. Isiim lvorniikim brojem kao olezi ozDaieni su i prospckti, katalo,i, pregledi i oslale publiBroj zDamenaka tvominkoe broja ovisi o proizvodnom proeramu poduzeaa.Izvodi li samo jednu vlstu
I iip proizvoda, npr. dizalice, otpada ozoaka za
vfstu strcja i iip. Osiaje jedna od karakterisiika,
npr. nosivost. Djzalica nosivosii 20 t imat ne tvorriaki brci s dlije znamcDkc20. TloDica pumpa
mora nalesti tip i kapaciiet, je. proizvodi razne
pumpe. Karakteristika, u ovom sluaaju kapacitet,
odfedena je obiano geometfijskom prog.esijom po
slandardnin brojevima, pa svaka znamcnka od
0 do I, odnosno 0 do 99 moze znaiili odredcnu karakiedstiku, a tvomiaki broj imat 6e dvije iti td
Poduzeaa obiano ne izvode vise od 9 vrsii strojeva,
od svake vrste ne vise od I tipova, a svaki tip u
vise lzi'edaba (l 99), pa su za vrlo velikc programe
poduzeaa obidno dostaine za tvomiiki broj 3 do 4
znamenke, od kojih prva znaii vfstu, druga tip, a
trcta izvedbu tipa stroja.

I
fl
{
\

i
I

Mof

eriio

Vriie

tz.od

tNa.no
P"injedbe

15 odvojena saslarni.a za kalkulaciju

abrddt

Mora se mistlti i na naknadna prolircnja proizvodnog programr ie u svakom sustavu za tvorniaki

b r o j , k a o i z a b r o j o z n a k ec r t e i a o s l a v i L im j c s l r z a
la naknadna prosirenja, r nc da se mora mijcnjail
sustav oznaaavanja. Prikladan ae bii,i sustav koji
Jopulra razn" vd,i." j. za azn- prilrk- fa/\oj".
a da se u svojoj biii ne mijenja. To dovodi do \ eaes
brrja znamcnllia, ali sc 1o ne da izbjcai. Kao i u
dccimalnoj hlrsilikaciji (Dlt), sto j! uzi pojam, lo
ic vile rhanrcnaka.
Kad bismo imrli proizvod koji ima najviie I sklop nc ..' r DodqklI ovl i ir^. .! ..
l ov,. . ,L.
a s v a k i p o d s k i o p d o n a j r i s c 9 9 d e r a l j a ,i m a l i b j s m o
za oznaku crreza jednoslavan sustav sa samo iciiri
_1
z , ! m n k o .N a l r o d a u i i r m o - r ^ . p . o l o m r , . \
p o j a l i o b j e k l s v i s e o d d c ! , e l s k l o p o v a ,i l i s k l o p s
v i l e o d d e l c i p o d s k t o p o v a ?T r e b a l o b i o d s t u p i l i o d
suslava oznraavanja ili mijcnjali sustav, a 1o je
najgore za poduzeae. Zbog toga se 1ak1'a prelposiavka nc smije uzeti zx bazu i odmah se mora
fuzradiii slrsirv or'raaavanja s viac moeuinosti,
rvodrom'
-r r
lrlcodnf
I du.F "

Oznaka crtcia predstavlja s tvorniakim brojem

vezu izmedu pojedinih sastava i detalja. Svaki saslav sastoji sc od niza detalja, koji se medusobno
ra,likuju po obliku, malcdjalu i po namjeni i svaki
' ,l:-\ d- ! '.a svo' b uj poz,
i
.io Bfuj poz c rc u
svakom sasiavnom crtezu tcae od 1. Uz ostale oznakc sastava i lvorniikos broja objekta ne mo;e do6i
do zamjene dctalja.
Pol.puno jednaki detalji, koji se prinjenjuju
kod
raznih objekrta ili sastava, moraju imati isii broj
pozicije, jer sc isti takvi dijelovi vodc pod jednim
brojem u shhdiltu. Isti broj detalja pdmjenjuje se
2 . , u ? n a k uc , 2 " . r e r e i v n h d i - p l o v i ( b r o j u k a ' a
l ( , A u ) .s k l a d j l l r , m o d e l a z a o d l j e v h c i s 1 . ,p a i c | ! kvim sustavom iskljuicna zamjena i dueoirajno
lrrzcnje. Zbog tih razloga obiino se ne pozicioni..,u -rdcrdn. d.J ,o!r.n.Bo
n1!,o6 - :a.tu\nici iznad bmja pozicija oznakom standarda, nazivn-" veliainc i mate.ijala.
Mc.lu savjetima za orsrnizaciju poduze6a, a na
l-"melju iskustu, skupina njemankih in:enjera (A.
11:issing),prcdlaze ovaj sustav:

!:r

1|

I
p o z i c i j a( 1 9 9 )
'
r'.r,r- lr .:rodnja
lrcz 0 strana lr.izvodnja
-

- tn:

oj

' r. . p.iz'cijF

,.d.i brnj D dsllopa rlr rror! (l-tr)

-

oznlka podslrtoDa sa ,1

rcdni bfoj sL(lola (1-9lr)

olnaka stlopa sa 8
n,oiniiki

broj: ush,

ijp, karaktcristika

Itod detalja crlcza izosl.rvlja se broj sklopa, jer uz

ivorniiki broj i s oznakom svake poziclje unutar
podsklopa, poacvsi od 1, ne mo:e do6i do zabune.

'i25
l.vomiil<i broj:
?2s-801
sklop
:
725 802
?25 803
725-803- -101
725 803 40:
?:5--803 403
?:5 403 1
:
?2t-{03-02
?:i .103 203

oznaka ae biti kra6a.Primjer oznake (provedenpo

tom sustavu za prilog lisi 4 do 7) automatskestanicc za razvijanjeacetilena:

lazvijaa aceiilena
sakupljai acetilena
regulator tlaka i spremnik vode
glavni osiguraa i aistilac
elavnoe osiguraia
ispusna cijcv glavnog osieuraia
zvodo 0 500 slavnog osiguraia
kupa .J 500 zvona (sirana proizvodnj))
r e L . o - a D o r - i 1 r ' Fz \ o n , ' ! l r i a p r o i z l o d n j a )
plaSl zvona, druga izvedba (vlastira proizvodnja).

Po rom pdjcdloeu mogunc je da u objekiu bude

99 .l:lopor..
k oD. qr po,"k opov, i
a v o r o v a .i u s l r k o m o d n j t h p o 9 9 t o z i c i j a . B u d e
. !r' od cs n,r, 1. n:.rrllja:e rn|r.LroJ pirc i i , s l r i z n r m c n k e . T o n . m j i e D j r s u s i . a v ,i e f 0
, l: ,iu b"n r D /iL.jr zn. ' saro rpll bro. poz
.i n i r'amd znri, nja r1 0 i,Dred bcoja po?ic,-e.

Isl.o uijedi i za sklopovc i podsklopove ako ih je

vjie od 99. \ r uleai sustav oznaiavanja, moeli bi
smo zr oznaku sirlopova i podsklopova uvesti razli, . l r ^ J ' h b j i v - k a z n a , l l dn - k u r k u pinu proizvoda, npr. za podshlop 1 do 5 : sam objekt
(1), pribor (2), ufcdaji objckta (3), naprave (a), alati
{5), a sliano za sklop od 6 do 9, npr. objekt (6), priJCl

bor (?), uredaji objekta (8), slobodno za ostalo (0).

Takav sustav zadovoljava i najslozenij zahtjve i
more se pdlagoditi svakoj potrebi.
Grada oznake sklopa i podlklopa jednaka je. Iza
b.oja 8 za sklop i1i broja 4 za podsklop nastavlja
se rednim broj.m sastava pisanin s dvije ,namcn
k e . n p r . 0 1 . 0 2 .1 0 .1 1 . . . 9 9 . P o s e b n oz n a t e n J er m a
brojka I za sklop i b.ojka 4 za podsklop.
Broj pozicije oznaaen je unutar svakog podsklopa
rednim bmjem na zadnjim mjestima, a pisan od I
s potrebnim brojem znamenaka, npr. 1, 2, 9, 10,
11 . ..99. Posebno zDaaenje ima bloj 0 pisan ispred
broja pozicije. Pojedini detalji dolaze u skladiste
iz dva izvora: 1z poeona u vlastitoj proizvodnji, a
takvi se oznaiulL -nqm.nlrm 0 ispfe,l broja poTrcije, te drueo putem nabave iz stranih izvora, pa
nenaju znamenku 0. Taj podatak jc vazan za pripremu rada u daljem posi.upku i proveden na
Izmjen u toku proizvodnje istoe objekta tokom
vremena ne mogu se izbjcai. One moraju biti vidljive iz oznake crteza da se izbjesnu zabune i {inancrjski gubicr. Ti(: r :. p.orz1od" !lrslile proiz
0 isp-pd bruja pozi":je
vodnje koje
Za izmijenjeni detalj dolazi ispred 0 redni broj
izmjene, pa te npr. trcaa izmjena 15. pozjcije vlastjte proizvodnje u nekom podsklopu 40? objekta
18 nositi oznaku 18-40?--3 015.
Da bi se lakse naiao criez, na propisanim {ormatima A reda, koji se odlazu u ormare prema veliiini
Iormata, upulDo je oznaeiti i veliiinu lista iza broja
oznakom vellline broja formata u zagradi, npr.
1 8 - 4 0 7 - 3 0 1 5( 2 ) . S l o \ o A m o z - o l p r i t : l e r s u i v .
Katkad s veliki dijlovi crtaju na viSe listova, jer
je nezeodro baratati listovima kopija veaim od Ar.
Pojedine projekcije i presjeci criai ee se na posebnim listovima, ali kako je to pfedmet iste pozicije,
moraju svi listovi nositi istu oznaku crteta. Da bi
se odijeljeni lisrovi mealusobno razlikovali uputno
je takav slutaj oznatili razlomkom u zasradi, u
kojem brojnik oznatujc redni bmj lisia islc pozicije, a nazivnik ukupan broj nacrianih listova. Taj
rrzlom.k pi:r se iza brojevd ozn"kF poz'ci.., i
r s p r e do z n a k e i o r m ! . l i s l i . ( T u p r e p . r u k u ' e d a , L
njenaiki inzenjcri.)
R r z l o T c n rs u q l . v * o 7 - q e p r i - a g o d i . r r v . l , o _ s D e " j finnoj potrebi. ViSe podataka imat 6e vi!. znamenaka, npr. najslozeniji sluaaj za slan varjaonjce
103 podsklopa 35 .rtan na 4 lista A1, leliiinc formaia A1, druea izvedba pozicije 12 vlasiite prolz\ o d n j c r m a o z n a k uz a p r v r o d i e t r . ; L q l 0 1 " :

103-135 :0r:r (1.4)(r).

Prcizvod s malo detalja moze nositi samo tvorniaki
broj i bmj pozlcije, ;to je najjednostavniji sluiaj
oznake tog sustava, npr. 10-05Znaiajka je sustava da svaka znamenka prema
svomc rjeslu 'mr s\o.e Tnrienje ida ne mozc
do6i do zamjena. Jednosiavnost, preglednost i uoiljivost uz mogucnost raznih va jacija unutar sustava dovoljni su razlozi da poduzeta koja nemalLr
nikakav sustav ili kojima postojeai ne zadovoljava
362

njihove potlebe lazrade novi na temelju ovoga

prijedloga.
JedDijr| od va.ijacija predlotenog sustava oznaaalanja crte;a moiemo smalratj natin p mijenjen
pri Pryomajskoj tvolnici alatnih sirojeva u Zagrebu, iako su oba naaina nastala neovisno jedan o
drugome. Tvo.niaki b.oj oznaauje vEt stroja (I-tokarilice, 2-rcr'olveie i automate, 3-etodalice, 4-btusilice, 5-busilice, 6-blanjalice, 7-p bore, g-specijalre strojeve, 8- i 0- rezerva za nove vlste) i tip
oznaien za 0l do 99. Sklop se oznaiuje s iri nule
(nrj$to 8) i r.dnin broj.m sklopa s tri znamcnke
(001 do 999), odijeljeno poluzagradom od oznake
sklopa, npr.

r03 000 125

Podsklop oznaiuju s tri znamenke, i to sa
001-599 podsktopovi stroja
601 699 podsklopovi rdovitog piibora
?01-899 podsklopovi izvanrednog pribora
901-999 rczerya
i rednim brojem podsklopa 001 do 999, opet odijelian^

nol,rz.drr.l^m

nnr

1 0 3 2 0 7i 1 ? 5
(mjcsto sa 4 i rednim brojem podsklopa).
Broj pozicijc ozna.Jju isto s dlijc znamenkc, a
ako je crtana na vi:e listova, s ruzlomkom u za''"1a.
. naziv
r r r d r . A d . ' b r o t n j k z n r ( : r r e d ' 1 .b r o j
hik ukupan broj lisiova, npr.
103 20?-25 (2/3)
Zbos plealednosti se odljevci oznanuju brojcvima
01 do 30, a ostale pozicije sa 31 do 99.
Prcma navedenin primjerima Prvomajska primJenjuje yadjacije suslava za normalnu proizvodnju
prikazane shcmom na 363. strani.
Prvomajska prcizvodi i strojeve ugradbenog sustava, po kojem sklapa stroj od pojedinih jedinki
pfunjcnjilih
za razne slfojeve koji se prema potrcbi u pogonu preeraduju. Takve jedinke mogu
bili altemativne za mzne svrhe (dispozicija, elektrouredaji i hidrouredaji, natin podmazivanja, hladcnja, srijanja, sienalizacije i dr. islos sklopa) ili
jednoznaane sano za jednu altemativu. Tvorniaki
broj obuhvaia v$tu stroja i vrstu jedinke mjesto
tipa stroja u normalnoj proizl'odnji, i to
01-30
31-60
61-70
?1-80
81-90
91-!9

radne jedinke
dopunske jedinke
pribo.i
elektrouredaji i hidrouredaji
naprave
ala1i.

Prva znamenka u sastavnom crtezu jedinke oznaaujc osnornu vellainu klizala koji su razv$tani
po redu Rx10 siandardnih brojeva, a oznaiuje se sai

0 airina 100 3 Sirina 200 6 lilina

I
125 4
250 ?
2
160 5
320 I
I

400
500
630
800

Sastavni crtez jedinki s vise alternativa ima opet

oznaku 00, a sastavni c ez jednoz.aine jedinke

za sklopl

I n-"*o'o-r l-

L!

II

I
za lodsklo|:

000
I
I-

-i .

ir'orniaki broj

oznaka podsklopa
-_.1il

L]

(uvijek iri nule)

oznlka sklolr

."dni broj lodslilopa (001-99!)

oznaka podsLlola sa tri

.leiali
_ ."dr,i b'oj 1i"r"
l

+rl
!

ukulan

bloj listova

pozjcija (01 99)

ozraka podsklopa sa tri znamenke
odredenoc znaienja

----

dvije znamenke. Detalji se oznaauju kao i kod

nofmalne izvedbe. Prema lome je varijacija su
stila za ugradbeni sustav jedinki s pdmjerom na
Prvomajska ne oznaiuje u oznaci cfieZa proizvode
vlastiic i sirane proizvodnje ni izmjene u toku
lroizvodnje, ali ima za odredenu namjenu erupaciju brojei-a, po kojoj detaljnije odrcduje Da sio
se sasiavni crtez odnosi.
Pri bilo kojem oznaiivanju poirebno ie da se za
sve crteze u objektu sastavi popis cftda s njihovim nazivima, kao npr. na criezu KI 11 a"1cu poglavlju 14. Kad se oznalujc bez ikakva sustava,
navesi ee se dispozicija s pripadnim sastavnim
cltezima. Sklopovi ie se navesiri po loginnom redu,
a ostali 6e se sastavni crteii nDega rcda i pripadni
detalji redati u svakom saslavu po brojevima, poievii od manjeg broja. To je potrabno zbog toga
j^ u a. av 'ca*a broj"v -r"21 ob:ho ni"- po
redd. Postoii li sustav oznaaivanja. moie se sastaviii isto iakav popjs crleza, redajuei pojedine cr-

lrsta stroja (1 0)

teze prema svom znaaenju u verlikalne stupc

(sk]op, podsklop, nvor, detalji). I u svakom sastavloa c ezu *ohu c i.p:s-iozn,ha inazi\ipripadnih nitih sastavnih oteza s ukupnim brojem
. a d o r r i r < j hc , r F : a . D F r ) l J i . n . i r p , . u j L j - ' r navedeni redom u sasiavnici kod pojedinoe sastavnog crt.Za. Takvi popisi obiino su na losebnom
lisiu.
Specifikacija, ili popis sveg maierijala po vrsiama,
kvalitcii i veliaini za cijeri objekt mora se izradi!,a1i nekim srahim redom, npi.

standadni dijelovi.

profili U, I, islostrahi i
laznosirani kuinici

Sastav cliernativne
tvornieki bloj

attemativna jedinka

I
redDi broj dleza
sklopa (001-999)

-f-

0
t-

325-400

002

208-5tr

I 020

0I.
slrop za 'aza- a..emaosnoEa velilina klizaaa
jedinlie (0-9)

vNta jedidre (01-00)

sastav jednoznaine

tvorniaki broj

jednoznaanaledinka
r.dni bfoj crteta
sklopa (001-999)

sklop srmo za jednu

namjenu (01 99)
osnovna vcliaina kliz.ia
jedinke (0 9)

vrsta jedinke (01 9s)

-] :*'0.
l-] "",'"';"

Deialji

t.l

T_

2 0 8 5 1 1 - 3 ?( 2 5 )

t _____.1

izvedba jedjnke (01_90)

osnovna vcriaira (0-0)

vrsta jedinke (01 09)

12.6 KONTROLA CRTEZA

12.6r Potreba kontrole
Svaka od lih vrsia rdat ae se prema kvaliteii
materijala, tj. od materijala slabijeg kvaliteta prema boljem, a proizvodi od isioe materijala rcdat
6e se opet prema veliaini, tj. od manjih prema veaima. Siandardni dijelovi redat 6e se prema oznaci
standarda (za JUS uzeti u obzh siova i blojeve)
na isti naain ili prema skupinama. Tako te se za
razliiiie vijke najprije navesti oni iz CV od najmanjih prema ve6ima, a onda oni iz CV 40 itd.
U svakoj stavci potrebno je navesti radi kontrole
uz naziv pozicije i brojeve oteza na koje se odnosi

364

Kontrola dovrienih crteia kompletnogobjekta bezuvjetno je potrebna u svakom pogonu, bez obzira
na njeeovu veliairu. DruCi ae struanjak iesto uoati
pogrdku u tudem crtezu jer u svom radu polazi
s drugoe stajalista pa crtez svestrano analizila i
prouaava.Kontroti nije cilj da pronade g.e!k u
dimcnzioniranjujer se time dublje bavio konstruktor pri proralunu, a nije joj ni zadata da kritizira
rad konstruktora, nego da se najtjesnjom medusobnom saradnjom i provjeravanjem postigne 3to
bolja izvedba. Radi toga prcgled crte;a treba da
izvlse razlititi odjeli, odnosDostruanjaci, i to u
pogledu:

primjene postoje6ihstandardai propisa

ispravnog predoienja oblika
preglednog,potpunog i posiupnog naaina unosenja izmjera
ispravne primjene torerancija
mogu6nosti i potrebe predoaenog naaina obrade
ispravne upobebe materijala
pr'kladnosti konstrukc:je u vezi s naajebom
objekta i njegovih dijelova i mogu6nosti indus. tdjske prcizvodnje
eventualne izmjene tehnolotskog procesa i pojednostavnjenja, odnosno mehanizacije rada.

1 2 . 6 1 1P r i m j e n a s t a n d a r d a
Dijelovi i Gnovni podai koji su Btandardizirani
treba da se primjeniuju prema odredbama ;tatrdarda edje god varni tebniiki razlozi ne spreiavaiu
njilovu primjenu. svaka primjna nestandadiziradh dijelova redovito ima za posljedicu pGkupljenje i otdava naknadnu izmjenu. Zbog toga ve6
pri konstrukiji valja voditi bdgu:
- o osnovDimstandardimakao standardnimbrojjevima, normalnim promjedma, polumjerima
zaobljenosti,brojevima okreta, tlakovima, provrtima za vijke, skosenjima,upustima itd.
- o standadima shojnih lemenata, npr. za vijke,
zakovlce,klinove, zatike, svornjake, lezaje, remenice, zaporne organe, prcfile, utorc dnica,
mazalicei sl.
Kod takvih elemenata tehniaki razlozi veoma rrjetko zahtijevaju odstupanje od standarda, pa vlastite i osobite izvedbe konstruktora, pokraj standardiziranih, treba u naielu odbijat, Koliko 6e biti
neprilika kad se istroti ventil u nekom cijevnom
vodu takve osobite izvedbe s ugradbenom duljinom
mzlititom od standadizirane? Sve cijevi s ne
moeu pomicati pa ne preostajedrugo nego ponovo
izraditi ventil iste ugradbene duljine, tj. ponovq
konst rirati i iz.aditi modele za jedan idid komad jer su prijatnji crtezi i modeli kroz dugi triz
odina sigurno izgubljeni fi zabateni.
1 2 . 6 1 2O b l i k

predmeta

Kont.ola mora utvrditi da li je pojedini predmet

jspravm prdoden, tj. je Ii dovoljan broj plojekcija
i presjeka, jesu li tlagovi presjennih ravnina vidIjivo oznaaed,jesu li se svi ddali pravila pd c!tanju prsjeka i jesu li ispravno pdmijenjena uobiiajena pojednostavnjenjau predoaavanjupredm+.
ta. Radnik mora bez ikakve dvojbe prcdstavitt
predmet u prostoru. Ako je potrebno, kontrola
moze traziti da se pojedini detalj predmeta mzjas4i djelomianim ili prcstomim cltezom, zaokrcnutim prcsjekom, ili potrebnim uputama. I s obzirom na oblike valja voditi bdgu o postupku proizvodnje i prema tome izvesti konstrukciju. Gla!'ni
su postupci proizvodnje: Iijevanje, kovanje, zavarivanje i rezanje (obradivanje na strojevima).
Pri lijevanju mora konstruktor u pryom redu znati
kako 6e se izraditi kalup - jednodijdan ili vise-

dijelan, i prema razdjelnoj ravnini izvsti skosenja

da bi se model moeao vaditi iz pijeska. Naeib iznosi
prema namjeni i obliku 1/5 1/40.Za odljevke valja izbjegavati nasle promjene debljine, oitre pli
jplaze, suviie raike s ijpnke, mrrve kul,ove,jezere, suvi:e male polumjer (ispod 5 mm) i sl.
Olkivci takoder ne podnoseoitre prijelaze, a nisu
zgodni ni komplicirani oblici. Treba upotdjebiti
sirovinu od koje ae se izraditi otkovak sa Sto manje kovanja. Cesto ppmaze dvodijetna izvedba.
Ako se radi o velikom broju komada,onda se kuju
u ukovnju, pa u tom sluaaju mogu oblici biti i
kompliciraniji.
zavarivanjem se oslabljuje komad zbos presdjanosti materijala, pa varovi ne smiju biti na najosjerljivijem mjesru. eeslo se opel zavaruje pre-vi3e, tj. u cijeloj duljini, a mo;da bi bio dovoljan
prekhuti zavar. Stijenke predmeia koji se zavaruje momju biti jednake debljine, ili se tako moraju pripremiti. I ostala priprema limova mora
bili takva da omogr6i isprava! rad.
S obzirom na obradu treba birati takve oblike
predmeta da bude sto manje obrade i da ona bude
3to laksa.Udubljenjima se snanjuje po\r*ina obrade. Obradivanje kosih ptoha tesko je i skupo pa ga
valja izbjegavati.Vrtanje ae biti lakie ako je ploha
na poietku i na svrgetku pmvrta okomita na svrdlo.
Razliaiti radni izdanci trcba da su smjesteni aa
istoj strani i u istoj visini da se obrade jedniE
upinjanjem prcdmeta. Promjenom oblika mosu se
katkad smanjiti izmjere predmeta.
1 2 . 6 1 3K o t i r a n

j e

U prvom redu treba preeledati da li je udovoljeno

osnovnimpravilima za unoienje izmjera, tj. jesu U
ispravnosmjelienemjernice i pomo6nemjerne crte,
jesu li dobro koti.ani neodredeniprijelazi, ne kritaju li se kote, jesu Ii ispravno smjestenestrelice
i brojke, kako su kotirane duljine, kutovi, lukovi,
nije li brojka niaim razdvojena i1i krizana i jesu li
ispravno primijenjeni znakovi za kotiranie. osobito
treba paziti da c$ez nije prekopiran i da su kote
smjestene prema Junkciji predmeta.
Kad cfiez dode u radionicu, ne smije nedostajati
nijedna kota potrebna za izvedbu dotitnog predmeta, a ne smije se doplstiti ni da radnik zr,rajanjem i raiunanjm dolazi do potrebnih mjera. Konstruktoru 6esto nije poznat sam naain proizvodnje
pa u crlei unosi mjere koje su s obzirom na oblik
i izmje'e iz'alkr rodne,ali ne odgo\araju postupku obradivanja.To je destasreska pd primjeni
lanaanih kota koje ne daju mjerc kako ih radnik
treba u pmizvodnji. Zboe toea konstruktor mom
ra;dlaniti proces proizvodnje na pojediD faze i
kontrolirati jesu li ispra\a1o unesene we potrebne
mjere za pojedinu fazo rada.
Nadalje treba pregledati jesu li kote smjestene u
onom dijelu c eza na kojem je dotiani dio predmeta najjasnije prdoaen. Radnik 6e ih na hm
mjestima traziti, pa ako ih tamo nema, mislit e

da nedoslaju, a io 6 dovesli do pogresne izvedbe

ili, u najmanju ruku, do zastoja u poslu.
Na kraju, mora sc kontroliraii ispravnost svih
i,mjeia dijcjova koji se zajedno sastavljaju, a to
se moze izvrlii.i zajcdno s pregldom lolerancija.
1 2 . 6 1 4T o l e r a n c i j e
Za taj zadatak potrcbno je veiiko iskustvo, poaavaDje sustala i stanja strojnoe parka u radionici,
s obzirom na moguau toanost izvedbe. Toleranciju
odreduju svrha i p.imjena pojedinog dijela, kao i
maielijar. Nema svlhe ako se uska to'lerancija propise za mekani materijal jer ae se zboe trenja u
poeonu b.zo istroSiti, iti ako se na crtezima propise
role.ancija H6, a u pogoru se moze posriir s najveaom toanosau samo tole!&cija H9.
Promjena tolerancije moze se provesti samo u dogovoru s konstruktorom koji je morao ual u bit
r a d a d o l i ( : ' 1 o go b j e \ a . a r d \ o j b c n r m j s p o r n i m
sluaajevima izmedu konstrulrtora i kontrolora ponoai {e
sa cl.uinracrma iz pogona i
"avjctovanje
odjela za pdpremu rada (tchnolosom).
1 2 . 6 1 5O b r a d i v a n j e
Prema znakovjma i podacima unesenim u crtez
prcdmcl se obraduje u !-dronrci.Zbog loga moraju
ti znakovi biti navedeni jasno i pregledno da ne
dode do zabuna i nepotrebnoe objasnjavanja. oni
oznaiuju konaano sianje povr;ina, a ne postupak
proizvodnjc, stosa moraju biti navedeni za sval<u
plohu samo jednom i po moguanosii smjesteni u
blizini kote.
eesto se obraduje pretjemno, a to poskupljuje prcizvodnju. Zbog toea treba voditi brigu o sv$i predmeta, pa sc osobito moraju kontrolirati dosjedne
i klizne plohe sastavnih dijelova, na kojima nesto
mogu biti greske. U vezi s tim ireba odjednom
kontroliraii crteze cijeloe objekia, a ne pojedinaino u ve6im vremenskim razmacima.
1 2 . 6 1 6M a t e r l j a l
Za svaki dio predmeta mora se upotiijebiti materijal kojim 6e biti osiguran besprijekoran rad objekta, ari islo iako valja za pojedine objekte upotrijebiti i materijal koji poduzeee ima na skladistu,
ili se moze nabaviti u kmtkom roku. Ako u crie;ima nije takav predviden, treba nastojati da se
zamijeni materijalom iste vrijednosti, kojega ima
na skladi3tu. Ne smije se izvraiti zamjeDa s bilo
kakvim mate jalom. Ujedno treba kontrolirati ima
li na skladistu dovoljna koliaina matelijala da se
izvedu nacrtani predmeti u potrebnoj koliaini. eesto te biii prikladnije dobaviti specijalni materijal od posebnih tvomica, npr. za blazinice ldaja
specijalne umjetne mase umjesto strojarske bron.e s oblogom od bijele kovine. lli umjcsio slabijih
bolje mate.ijale da bi se smanjila tetina, uz istu
nvrsio6u. U vezi s potrebnim koliainama treba kontrolirati teiine sirovina i oznake materijala koie
366

su navedene u crtezima. Ako je zbog bilo kojih

razloga potrebno izmijeoiti mateijar, teba se posavjetovati s konstruktorom.
l2.Ct? Pri kladnost

konslrukcije

Promjene u konstrukciji moraju biti osobito obrazlozene. Konstrukior je odgovoran za konsl.ukciju,

ali zbog toga ne smije odbijati drugo rjesenje ako
je bolje i jeftidje, npr. stancanje i tijesl.enje dijeIova umjesto lijevanja. Ako za pojedrne laze rada
u poduzeeu ne postoje strojevi, a te se laze mogu
zamijeniti drueim postupcima, za koje postoji ureJbl. r-ebr kon"r,,kcuu prj-{Aod l. tum itaniu.
Kad se osvajaju novi proizvodi, treba razmotriti
jc li odabrana takva konstrukcija koja omoguauje
industrijsku proizvodnju. Male promjene oblika,
npr. aetverostranog u okrugli, znatno pojeitinjuj'r
i olaksavaju obradu, uz isti konaian uainak.
Ostaje ti konstruktor na slom stanovistu, a kontrolo! na osnovi svoga iskustva predlaze bolje rjeSenje, mora donijeti odluhu viii organ ili komisija.
1 2 . 6 1 8T e h n o l o S k i

proces

Konstrukto. i koni.olor moraju dobro poznavati

tok tehnoloikog procesa koji je namijenjen objektu,
a prema potrebi i suradivati s tehnologom. Konstrukcija mora bili odabrana prema tehnoloikom
plocesu. eesto ac p tom pomoti gralorad.
P o z e l j n o j e d a p r o c c q b u d e : t o v i S Fm e h a n i z i r a n .
T . e b a p r o r a i , n a r i r i n r n . i . " k i u i i n a k m e h r n i z a cj e
i usporediti ea s l.roskovima i trajnosau izvedbe.
12.62 Kontiolori
Prema iznesenom na kontrolore se stavljaju veriki
zahtjevi, kojima mogu udovoljiti sta.iji tehniiari
s veaim pogonslrim iskustvom u razliiitim odjelima
i konstlukcijskim uredima i koji poznaju moguenosti proizvodnje pogona u kojemu ae sc predmet
izradivaii. Povjcrljivosi, nadarenost i savjesnost
daljnji su zahtjevi koji se stavljaju na kontrolore.
Ako u poeonu dode do teSko6a zbog oblika, izmjera, podataka, moguanosti obrade i zbog mate jala,
suodgovoran je osim konst.uktora i kontrolor. Njegovim savjesnim radom u poeonu mote se tsto
postiai velika usteda u materijalu i u vrcmenu.
Osim toga, konirololi djeluju odeojno i na konslrukcijski ured, koji u to!1 sluaaju izraduje cfieze
pazljivije i savjesnije.
12.63 Sudjelovanje poso!.

u kontroli

I unaioa najsavjesnijoj koniroli mogu se potkrasii

greake, koje ae sc pojaviii tek pd izradi predmeta
u radionici. Najbolje je za svaki nedostatak odmah
obratiti se konstrukcijskom uredu osobno ili B pism' nim ob-azlo:enjnm pr da se zajedno s njima
nedoslatak ukloni. Ovaj ured ne smije zaboraviti
da te grclke ispravi i u originalxim cdezima, a
najbolje je rjeienje da povu.e sve pogrelne kopije

Kod nas mnogi pogoni sami Da svoju ruku ispralljaju greikc i uskladuju proizvod prcma moguc
noslima jzladc. To bi se moraio Dajenergianije zabraniti. Kad !e lako radi, moraju se odmah ispraviti i kopi.lo crlcza i oriainali. Preporuauje se da
. e - c , t Lz . 1 ,p o s e b n i mo b r " z l o z n . c m - z s k r u - n L su sve primjcdbe koje po mjiljcnju radnika ne
onemoguaujn, ali donekle otezavlju proizvodnju.
Nakon dovrietka plou voda valja \ !.rliii sve crle:e
u konstrukcijski ured iri skupiti svc primjecibc, ko., i- "e lroui.li. ld \"l.ane u!,...: | 1 i n 1 r.'r. ,
odmah ispravtti origjnale. 'Io jc vr;no kad se po
cltezima izradujc prva serija proizvoda. Kad se
ponovo dajc u rad i kad se proizvode druge, daljnje serije, rad ac biti prerna isp.rvljcnim i dopu
njenim crlcuima mnogo lnkli i bftr, a olpad manji.
Prva je proizvodnja na iaj nuiin klo ispji za prolcdivost konstrukcije. Ijezjnx ojlfa kriijka cirl
. ( j s f . . . l J c , . ' L . k l a d c n pi , r d i i , r o r ' L p p r r l b
komu d.ljnju proizvodnju. Zbog ioga se za p Lr
proizvodnju i prvu seriju daje redovilo u rad manji broj komada, a nakon svLh isplavalra u radu
t kasnijc u samom pogonu zapoai'rjc izrada daljnjin serlja u lcaem broju. Veti'la posona izraduje
u posebnom odjelu protoiip, ili Ca izraduju posebni
. a d o r c rp. r . L r , n r
r r p i r! u . . 1 . : r i p r o
izlod, sve se uskladi i izrade se prema potrebi
sablone.Nakon toea zapoainje rcdovita projzvodnja.
U ovome nrsi pogoni iesio grjjcle jer Dcma dovoljno surrdnje izmedu pogona, pripreme i konstrulrcijshoe odjcla. Greske sc ispravljaju bez znanja konshukcljskog odjela, ali se no unose u crtcz,
pa orisinali ost.rju neispra,ljeni. l']ri ponovnoj i?, r d 1 u 1 , . r . .. .. . f . , :
: . n l i . I ' , . . . i .- . s
'":koie .
/bJg 06, drLb
odl. Je.
l
.
'
t
"n.L-le
nje mogu bil' lolijc od pr!'e. To ic sc.io8odiii ako
isii ih drugi radnici nisu ulozrli dovoljDo truda da
jednako savjcsno uskrade proizvodnju.
ozbiljna poduzeaa ne smiju dopusl.ili da se izvrse
i najnanje pronjcne bez znanja konslfukcijslios
ureda ili, altu se to dogodi, moraju poslije dovr
S i\- rJ. ,,t rpo.rar '.r -- , !,,r,.p.. i..'.

12.64 Kontrol.

i Djerni alat

nosti dob.ob organizacijob kodtlole i nabavorn

pohebnog mjerDog alata jer inaae nema napretka.
osobito je io vlzno pri serijskoj proizvodnji, gdje
6e prikiadni uledati za mjerenje, precizni alatni
stojevi i pazljiva konhola sniziti cijenu pfoizvoda,
uz poboljianjc hvaliiete. Na primjer, Ifancuske
tvornice kuelianih lezaja inaju 300/0radniliva zaposlenog u kontroti.
VeiLna nasih pogona provodi konaanu kontrolu toleriranih kora i odbacuje dijelove, kojih s'r dimenztJe izvan dopustcnih granica. Pritom djelomtce
propada v jednosl sirovura, a potpuno je utroSeno
vdjeme za ob.adu. Niti doradivaDje, ako je moguae, ne pomaze jer u scrijskoj proizvodnji uzrokuje
dezorganlzaciju, zasioj u ploizvodDji, po.jedinaanu
0bradu i zakasDjcnjc isporuke.
Noviji su pojmovi kontrole iiri: oni nc ul.vrduju
samo greSke nego konlrolom Zele sprijeaitl i gotovo
potpuno ukloniti odbacrvanje neupotrebljivih dijelova. Ta se konlrola naziva operativna, a provode
jc saml radnici u ioku proizlodnjc prikladnim in5rrumFnlim- nq svoJim sl.ojevim". Trko se sjedinjuju kontrola i proizvodnju, proizvodnosl i totrlost povecavaju, a gubici sc smanjuju.
S,,d..." zr Lort,' r v.om" iu
!-.i(.,r, . /avise
od naravi i zadatka poduzeea- Uglavnom su meha
Diaka, optiaka, elckhonska i pneumalska. Postoje
nikrometri, iusli kaijbri, pomiani katibri s etalouima, konparalorl, lioji pokazuju polouaj stva.ne
mjere prema graniino dopuilenim, instruDrenti kojnna se odjcdnon !.ovodi konirola vi!. hoix i tako
(lobiva na vremehu, poluautomal.ski i poipuno aulomalski aparati hoji sami pro\-ode konl..olu, daprae i sortiraju proizvode prcma veliaini grcSke
uDutar toler.ncjjc. Najnovija su kontrola strojevi
s urec'ajem za aui.omalski pfekid proccsa, kad predmct postigne dimenziju propisane vrijednosti. NarivDo da sani sirojevj nroraju biti pod ncprekidKod nas su najvisc uvcdcna mehaninka sredstva
zr mjerenje i konlrolu. Za te svrhe vilc ne zadovoliavaju obiina mjcrila: mjerni icsiar, metar i s1.,
nego se moraju upotrebljavati mjerila sasvim druge vrst., tzv. g.ani,:nc mjerke ili kalibri. To su mjerih izrldena od Daioiito tvrdog aelika da se upot,ebom Sto manje troic, a oblici su jm razliiiti. Na

Svi propisi o loanosii u proizyodnji i odnosne ozDa

ke na olezina o 1-olerancijamaz. dimcn,ije, oblik
i hrapavosi imaju smisla ako poduzeae ima mog u i n : i J i i l . k , n r , o lr " . Z ! k v , l r , L n u i p , , i z l r
proizvodnju.no mora naai i ostvariti te mogua-

17

1{i GrJDianl

Djerkr
z. osovinu turerla z. lrrofrte

1? claniana

36?

jednoj strani imaju obitno najhanju dopustenu

mjcrui a na drusoj najve.u. obje sc stf}ne ra7likuju za veliainu tolerancijc.
Zr svaki ooarranr dosjed iza svaku izmjpru pol r e b n a J e p o s c b n am t . r k a , b i l o i v r J " . b r l o p o m r i n a .
Pri mjerenju predmet mora mirovali, a dobra se
st.dnamora dat- f-,\L:r \l".i.rom rrz. ., mJ.r
ke, bez ikakva poliskivanja. Normalna temperalura njerenja je 20'c. xljerke se jzraduju prena
opseeu mjercnja p.omjcra u razliiilim izvedbama,
uglavnom dvrste za njerenje provrlr (valjkaste,
plosne, kuglidasle, prizme i dr.) i za njcrenje osovina (oboshano ili jednostrano obuhvatne), a pomiaDe s nastavnim ptohama, obiano sa skalom i
k a z a l J k o m .N a s l . I 6 . i I ? . p r i k r z " n c : u n a J a e " L e
tvrste mjerke za mjerenje promjera do 100 mm u
prov$u i na osovini. Po svojoj namjeni postoje
rJdion:nkemjerke za rad r loinr,p konr.olnp Jr.erke kojima se provjerava tolnost ladioniakih mjerki.
Svaka dvostrana mjerka ima dobru i losu stranu s
izmjFr"m". koje oJ8ovrraJu granrinDn rteroru.
tj. toleranciji. Kod osovina je somja odmjcra ozra
aena kao )dobro( ili 'ide{ jer ona mola proai, a
donja odmjera kao ,lo!e( ili,ne ide( jer ona ne
s m i e p . o i i . K o d p r J v r r a j e o b , 1 r. o . O
roga.
dobra i losa sirana oznaiene su bojom (losa crveno).
Na sva\oj radionrikol mjerki mora b'tr ozna .no:
- nazivna mjera u mn (sano broj)
- oznaka polja tolerancije (slovo) i kvaliteta (broj),
npr. h9
- vrijednosti odmjcra u nm brojem t predznakom + iti - dobrJ i Io!" srrana rijp.ina (u .ezrku pLoiz!odaia ili prema naNdzbi)
- loia strana cNcnom bojom
- znak proizvoalaaa.

12.7 OPREMA KONSTNUKCIJSKIII

12.?l Oprema i oryanizacija radnos mjcsta

Danas se u konstrukcijskorn uredu radi timski, lj.
u skupinama, sastavljenim od pojedinaca koji, obavljajuai svoj dio posla, pridonose oslvrrc.ru c.relokupnog zadatka. Prema opsegu zadatka oblikuje
se i veliiina tima. U sastav tima obiano ulaze:

368

Oprema radnog mjesta u konstrukcijskom uredu

ovisi o vrstl posla koji to radno mjesto obavlja, o
veliiini ureda, ie svakrko o financijskim moeuenostima. Pri oprcmanju radnog mjesla lreba pdje
s v e g ai m a t i n a u m u i u n k c i o n a l n o s t .
Kad
se pak govori o lunkcionalnosii opreme radnog
mjesta, misli se
izvedbu opreme vcc r
na njezin raznjesiaj. Dijelovi opreme ne smiju biti
suvise udaljeni jer lo zahtijeva nepotreban utroSak energije, a to znaai da raspored nije funkcio
Da n"bro..mo n' ophudnL opramu: O.r"vno jc c.laai stol, po moguanosti Sto suvremeniji, jer se na
njemu izvodi osnovna djelatnost konstrukcijskog
Suvremeni crta6i stol omogu6uje ugodniji rad, tij.lo j u pr'rodnom poloiaju, iovlck se manja
za.edno pr:dono"i povpdanju pror-vodnosii i smanjuje postotak prolesionalnih bolesti.
Uz crtaai stol obvezatno je potrebna stolica, kako
b ' k o n q l r u k t o r m o 8 J o r r d i r i s j , d . i i i l ' . . l o j e a i .v e c
prema svojoj telji. Tnkva promjena u polozaju tijcla snanjuje umof i poveaava radni uiinak. Sa
stajalisia lunkcionalnosti pozeljno je da to bude
stolica s naslonom, okrctljiva i s mogucnosti pode-

UIiEDA

Konstrukcijski ured mora imati opremu prema

svojoj veriiini. Vcaim ae se urcdima isplalili nabava raznovrsnije oprene jer 6e se ustedjeli na
radnoj snazi, a pomagata 6e se brzo amodizirati,
dok se malim uredima to ne6e isplatili. I u jednom
i drusom sluiaju odluiuje nabavna cijena uredaja
i katkulacija ustede u vremenu koje 6e se postiai
pojedinim pomagalima.

detaljisti

a prema specifiinosti radoog zadatka mogu im se

d o d . r i o d g o , " r a j u a r s p e c r . a L 5 i i .P s i h o l o z i p r e p o ruauju da tim ne bude maoji od 3, ali ni veei od

l3 ltrdno 'njesto obljka H

K o n J r u k l o r l o s i o k o 4 0 0 / 0r a d n o g v r e m c n a z a r a d
na crtaaem stolu, a preostali dio vremcna on proraalrnava, pi!e, aita liieraturu ili dogovara detalje
u vczi s radnim za.latkom. Za obavljanje tih djelal.hosti neophodan mu je pisati stol, pa sc tako
dobiva minimalna oprcma radnoe mjesta.
Sl. 18. pdkazuje razmjeiiaj te oprem u obliku H,
a sl. 19. u obliku L.
S obzirom na to da je za jedno radno mjesto potrebna poEsina izmedu ? i 10 m:, odnosno 20 do
30 mr zraka,h te djelatnosll radDog mjesta, hoze
se u oprcmu dodati joS i stol za odlaganje c eza.
Normalno je da io zahlrjeva po!eianje po!riine

rlJ Radno mjesto

obiika

::0 F d !

,Ljr.tu ullikJ

Borja je izi,dba takvog stola s pomianom ploaom,

koja se noie naginjati po !o1ji (s1-22). Takvi stolovl imaju obiino i paralelno vodeni pdlo;nik
umiesto da sc on mora priddavaii rukom. Pararclni polozaj priloznika osigurava se pomotu ne1[nog uzta ili rancr, .li'aju koloiura i protuutega.
-n l,:
, LAo .
p a o r p . d E m o g u ir o g r Saka zbog kosih crta.
\:Lbol. i .u , r
r .'ol.\ ". '. lkor. na kojim" j
"
omosuten smjeiiaj i osieuranje daskc u svakoj visjnj i pod svakim nagibom (s1. 23).
Osim moguanosli izmjene polotaja crtaai siol ima
i crtaai aparat s ravnalima te on zamjenj'rje priloznik, l.rokute, mjedro i kuiomjer. Ravnala se
mogu mijenjati i prema potrebi uzeti ona s odrcdenim mjedlom ili za izvlaienje tuim. Izvedba
na st. 23. jest klasiina izvedba s paralelogramom i
l]-toikom. Prcdnost je
s glavom s pronjenjnom
po
takve slave ;io omosueuje
volji izbor osnovnog
polo;aja za cftanjc, a to je veliha prednosi pri
crtanju dijelova u nkom kosom polotaju- Sl. 24.
p.il<azuie l.alivu slavu suvremene izvedbe, koja
osim navedenog ima i urcdaj za crtanje S.afure
jednakih medurazmaka.

radnog mjesta i novi raspored opreme. Sl. 20. pdkazuje opremu rasporedcnu u obliku U.
O\d e.e b:logolof. o ram. . rju, a ras\jm je Iazumljivo da svako radno mjesto mora imaii svoj
priboua c.tanje, kako je to opisano u pogiavlju 1
Normalno je da svjetlost dolazi na criaeu plohu s
Lj. \P "lr"n',
c .' s o ovr im-:ravnala koja se mogu podesiti 1e omoguauju rad i
alro svjeilost dolazi s desnc slrane. Itod pisaajh sto
lova trcba paziii da svjerlost dolazi s lijeve slrane.
Hoic li u konstrukcijskom uredu rasporcd biti isti
n! s!im rad5,n nja um1 'li ie ro b'1. \^*bina"ja,
ovisi o potrebama, prosioru i sl. Sl. 21. prikazuje
neke moguanosti oreanizacije radnoe mjes.

12.?2 Crtaai stolovi

c r r " i . d e r \ ' r L o J Es t u z i - a o . ' r ! . s . . a a r , . a . ; ,g p . .
jn. , kos po o,'aj.
o i . p r . l j k o mc r . n i a - o '
\".-d o riv
L r ' o _sr p o a 1 \ s e d
susrcte u konsirukcijshim urcdima) ima dasku na
a uz
enuiu (nasib priblDno 1 :6) i priiv*ienu,
koju se upotrcbljava priloznik.

r'ltlr.ilf

2l

[1"f]t.

21 Priini.ii
TEHNICKO

CRTANJE

ofeuiziralj.

radnog mjesla -

22 Stot s porriatrln

ploiln

i paraleloeramom

369

23 Suvfem.ni stol za crtanje s alaraiom

sLavaza .rraai stot

U novije vdjeme na trziitu se nalaze crtaci stolovi

s povlainim ravnalom na vodilicama uz odgovarajuai aparat (sr. 2s). Tlme je omoguaeno izvlaacnje
dugih crta bez pollkoaa jcdnostavnim povlaienjem
glave s ravnalom u zeljenom smjeru, a olovka je
stalno na istom polozaju uz ravnalo. {]lava kod
tih aparata omoguauje liksjranje po Zelji odabrar o s p u l z " . a u o . o . . r ' , 1u n m J ii r . . 1 0 J d u o b lo pogodno p,i ..ra'.u mret". Dal nJ- jn prednorrl:' "'olor- u oh- :ro J, r,d .. d1.ko pr crza'
u s Fd r I n k.'t", \rmd c|ace d.:(a, 0 lo rrje
bio siuiaj kod crtaaeg stola s paralelogramom.

12.73 Nmeriiki

upravljani criaai stolovi

Elekl.roniika raaunala se zbog svoje brzine i totnosti sve visc upotrebljavaju pri proraiurima. Rezultati takvog proraiuna predoieni su u obliku kolone brojeva i s1ova, dakle na ,jeziku( koji razumije samo uzak krug stfuinjaha Grafiahi prihaz
na osnovi iih podataka mnoeo je otiiiji.
I z \ r : i l i g r a f i i k r p . r k r z r L r r ' 2 .d i _ a g r " m )n a o s n o \ i
podalak: eleklrunial.oBraiun: r klrj:cn-m naainom na iranda d on cr liem iol r -- pomoi co!_.ka d 'Eora'tn je. m.Lot.p"r, sk-p j nepre,'zEn
posao. Za olaklanje i automatlzaciju taklih radova
razvijeni su izv. numeriiki upra\4jani crlaai sio
lovi.
Cla!n- /na::jka r1l'vogcfl.r,q srol. ja po\r,tanje criaae glave elektrianim impulsima, koji
se dobivaju od izravno prikljuicnog elektrcniakog
raiunala (poeon ,on-line() ili snimljenih na magne3?0

24 Suvremena

iofonsku vrpcu (poeon ,oflline(). Prema tome, cjelokupan uredaj sasioji se od specijarnoe crtaaeg
si.o]a, elektroniikog digitalnog raiunala, odnosno
o I .cdinjce
\rpcom ko.a.e rispr
sana( podacima od elcktrcniakog raiunala - impulsima za eravu gtaaeg stola (st. 26).
Crtaai stol je slidan normalnon crlaaen siolu s
povlainim ravnalom. Ravnalo nosi specijalnu crtaau glavu, u kojoj moeu biti iedno, dva ili viie crtatih pera, Sto daje mogu6nost izbora razliiitih ii na
L"t- ilr v.' bojni pnkaz. C "v. na poi pie pomo'u
servoDotora, a ima aeiiri elekiriina ulaza + i ,a os X, ie + i - za os Y. R:rdi ilustracije navodi
mo crtanje pravca pod 45'u I kvadrantur istodobno treba na crta6u gla\,.u (odnosno servomotodma) dovoditl medusobno uskladene impulse
+x i +Y. Uredaj omosutuje i ruino vodenje crtaae glave pomoeu posebne upravljaike poruge.
Osim za rad criaaim perima, Ctava Do;e biti kombinirana s uredajem za tiskanje simbola ili za rad
s folijama. Crtati papir ili folija ima mehanizirani
N u m e r i i k i u p r " \ l l a n i c r l a a i 5 1 o 1 oi \ o d t r k u j u s e v e l i k o m t o a n o s a u s: t a t i i k a : r : 0 , 1m m , d i n a m i i k a + 0 , 3
mm, te brzinom crtanja do maks. 300 mn/s. Na-av1o dr ima : drLg.h znri,.L:. no onp nj.u neophodne za ovaj kratak pdkaz. Glavno podruije primj-le lii' crlacrh sLolo\a. koJi sJ jo: no!ina na
trti;tu pa se podru6je njihove pdmjene stalno prosiruje, jest crtanje ploha tij.la gdje je potrcbna
velika totnost npr. bodne crte brcda, prolil zrakoplovnog krila, lurbinske lopai.ice, zatim projek-

:5

D.\ liiarinr fa1rallll

upf.r ljan c.tiai s1.l

li.anjc novih ukdaja prinjeno'n u-facLbcnog sustava, ispilivanjo busenih upravljaakih vrpca zr
numeriiki upravljane alatne strojcv i sl. To je
podruaje strojarstva, ari pimjenu nalazi i u elckrroiehnici (npr. c$anje tiskanih vodova i sl.), u
grade\inar!1.vu, u kartograliji, l.ekslilnoj iDdustdji
i drugdje gdjc je sraljiki prikaz nuzan ili oaitiji
od kolone simbola12.74 Pisaai stroj za optuilanjc crieta
T o j c j o r j c d n a m o s u a n o s tu b r 2 : L r j r j z r a d e i . h n i a k e
dokumentactje. Pisaai stroj za kotiranje i opisivantp .mjelrenj. na polu... k.Ji . pI'ivri uje u
svaku glavu crtaaeg aparala kao Dormalno ravnalo, a na poluzi je vodilica pisaace stroja. Mo;e
se okretati pod nagibom ispod 30', jef se strcj pri
veaem kuiu vr.raa zbog vlaslile tezinc (0,8 ke). Kod
siola s pafalelogramom moie se iezina stfoja kom
p F n z r c a ' rV
. r 0 ( ! n J e s t r o j a . ^ n e ? s' J n ' \ r a r a . j e r
se cijeii crlez mora premjestili u ohomit polozaj
da se po puno korira r opri". Kako s dand. p"p'.
r a d a s k u p r i v r i u j p s e l o l p J p o mt .l
24.

*J

(1

d*
t\r4
e
lrije iako dugo. Medupolozaje mjernic.r, koje bi
uv.jetovare i druge polozaje crte:a pri opisivanju,
noeu.e je izbjeti.
Slova su uspravnr, visine 3,5 ili 2 mm, a razmaci
2,1, odnosno 1,8 mm. Postoje razne konbinacije
slrelicama, znakovim,i za razne namjcnc, dapaie
i slovima ai.ilicc. Ukupno ima 60 znakova, pa se
noze t.ariti isporuka prema zelji. Mjesio !'rpce j
pokretan jastuiic 1rcji dotiie svaka tipka pfije nego

3?r

l4otenotski

o |

znokovi
:

.:.

-:

LCLCUOSSZZ
Za kotironje
Za abrcdu

- - O.
VV

\
. i.

\./

)lo

r EJ a,o*@r-

t::'//t z -:/t

Zo profile
Brojevi 2nn

0123456789

it

d
p
p
p
p

29

a.

27 Pisaaj stfoj za oplsivanje crleia i'72

23 Zn rovi r sfoirrstvu za pisaaj

za rezanje pal]jla iz srit*a

opisivanje c e.a -

29 Uredaj

N
p,

i i r )- \ , , . . 1 z r r . r a r j e

da otisak na papir. Natapa se specijalnom bojon,

k o j a j e p o e o d n az a k o p i r a n j . , a m o z e s . i b r i s u l i .
Poscbnih raualom pisati stroj je upolrebljiv i Da
ra\rnom stolu za nahnadne isPravke !a crtezina,
z a r s p u n j . v u , j c t a b l i c , LI ! . l i l . h I o r m ! l i ' r r ( s l : i ) .
Proizvodai lvrlka PIAFF. Abt. Grilrner, ltarls.
rulc. navodi uitedu na vreocnu oko l,lj pula pr.ma prostoruaDom unoicnju podataka i il.5 puta p.cm a u n o S e n j Ll la b l o n a n a . a k o s e r a a u n r s a 1 0 0 o t kucajr znakovana minuru. Olisci su \1!ma ailli, i
dobro se kopiraju.
Za poipunu primjenlr tNklog pisaieg srfora u slro
iarsivu lfebalo bi naLr! lti d!.r :tr.je ., dJn s! slovima ab.cedc i brojevinra li5iiie 3.5 rrm, a !i ,gi
sa znakoljmr i sp.cii!l'rim niiiitn sh!Lnra llsirie
r
b1 r'!. 1\
. . k o , l. r i n ,
e2 ,
I
s a a is l f o i t r . l , r o b i d a i l r a z n r k . r \ e p r . ! n s l . ! n
rz.i.' Lomocnr trredrlr
R e z a n j ep r o r i r n o g i d i i r o k o p p l p j . a i z s r j l a k a o d u zima mnogo vremcnr alio 10 rxdjno lozcm ili
vrpcom, pd icmu k vi rezoli nisu rijciki. Slrlti
ured moze jcilino olalillii tni l)osro n.brvkon ilL
izradom jedno\talnog uretlaj. {s1.:9j. Sviiak sc
ulori na stap. koji sc okreie n,L dva Lr|orista. l1l
d i / 1 n" m p o k l o p " . j , . , n . - I r j p . l I I : v
preko ruba, u2 koli sc rezc. Ur sahd!'ii6 obiaio
posloji letvict: ili daska s ozrraenim mjcrrua za
o d r e d i v a n j ed u z i n e p a p i r a . P ( n J o p a cs c s p u s t i , p r
pt se priayrsii, a kad se.o; pomiacu s|.rrN dt'Z
l o k l o p c a , o d r c z a i a e v f-p' c u p . p l r a p o c i j e l o j d r !
i.ni Rp:J li \'
ru.
\i j
o{ l r'' li. , ."i,,t, .1 tili
, t . \ . " , r .u
na lctlica pf ovidjcii graDiinikon.
Neki snjestaju svitkc u ormarit s uspr.vnim iia
polrmr ;zmpJu dva
a ko J. eLl_ ' no:"i"
odjednom smjesiili viic svitaka. Okrclanjem kola

pfjblizi se potrcban papir do uredaja za rezanjc,

kojin laho rukuje jedna osoba. Rez je iist i otsonlil. Crr(,7.i i kr,pije obfgutu sc zr nali kapacil.ct
Dajbolje Da mkanoj cinkovoj ploni pomotu aeliinos ravnala i noza (v. 1.37). U veaim uredima
pogodnojc nabauti aparat za rezrnje. Jedna jzrrdba llrir!'og aparala prcdoaena jc na sl. 30.
t)apir sc uneac izmcdu razmaknutih ploaa, a kad
:
o7 p'Ti'
nl ,'-.
.rpC u I ui!-ne papir,
koji se onda hko odre:c. Irez je n1oAuedo debljinc 2,5 mm. Takav apar.i" zamjenjuje oko 5 sluzItnika, r fad jc k\'.Litctniji.
(lftezi Dr prozjrnom papiru lako se zaderu jer je
'J D p
.-r'nu Inal. L- run\.'slui..^ui-a
1,cba crlc.', krpili prozirnom ljcpljivom vrpcom,
lroja se Llxk \'1di na svakoj kopiji. Da sc rubovi
Lr.lirihcftc;a oau!rlu. ircbr ih obrrblli tjepljivom
rfpcom, r! lu moz! poslutili poseban aparal. (s1.31).
Cfte: na pfoTlrnom (p.rus ) papiru mora irnati rub
r r 6 d o l o m i n f . i i o d u o b i a a j e n o gf o r m a t a - r e d a ,
, n ' s n d " r J n o t f o r m - t a ,3
i ko l t..ul . L , '
(Drcraha l{opij. (h bi bili standardnog formata
l).2 |lmnih irago!! poiubc.
Z (o1j, , :
:, t,o. ,r.il.
7 a / k o pj a ) n , n e ".1'
trrozir.i plpir slu7c slololi sa staklenom.odozdo
,,svjjcujcno!1, cri.aom ploaom. Iznad proslora u
kome su.tcktfian(,Zarulic nalazi s. mlijeano sta(!o. koi. omograrjc jcdnoliku diluznu rasvjetu
, : i i a v e c i 1 , , i . p l o l ) { , .a i z n n d D j e g a p t o i a z a c r t a n j e
'
,Ip,"1.
..1 l,1rn" s m-1. j-ro.'o.
).ru"a
lirma imi, sa stf.nc raspofc za hhdenje. Suvrem c n i s l l l l a k l e n l | n j - a h ep r i k a z a n i e n a s l . 3 2 . N a
i.akav siol mo;c sc montifrti aparai za crtanje s
por'lainim favnall)'n. Tako.ier je mosuac da stol
b(de opsltfbljcn poscbnim rcostatom. kojirn se mo7 c r r i j e n i a t i j a k o s l .r a s l j e i c o l a a c p l o i e .
Takav slol pogodan jc i za cdanje ma1-ricaza umno-

3t3

tl

Apamt za obNbliilnnje

crteza

Kao i svaki posao, tako i arhiviranje treba provodili po nelom su.ravJ. Danuc se prjmlcnjuju ovi

12.?6 ArhiviraDie
Gotove crteze, planove, pa i kopije ueba negdje
pohraniti. ali tako da se mogu lako pronaai - treba ih arhivirati- Arhiv jc najboljc smjcslili u poGlavna briga arhivara jesu cfiezi nadinjeni na pausu, koje ireba tako uskladiiliti da su ne samo lako
i rekonstrukciie va da
dostupni ladi kopiranja
su i zaSliieni od svih mosuaih osleienja. osin mehaniakih oitecenja paus-papir je Podlozan osteae
njima zbog prevelike vlaznosti - papir postaje valovit i neupolrebljiv za daljnje koprtanle. no ni
previae suh zrak nije pogodan za nj jer on postaje
krt, pa se prrirkom ruko!anta Iomr' Irakle i,. ovog
je moguae zakljuaiti da treba pazili da se prilikom
arhiviranja odrti normalan sadrtaj vlage crteza

prcma proizvodima
prema dijelovima.

1 2 . ? 6 1A r h i v i r a n j e
proizvodima

Pod tim susiavom razumijeva se odlaganje svih

crteza jednoe proizvoda na jedno mjesto To ima
svoje predoosii jer su svi pdpadni crte;i nekos
pfoizvoda komptetirani i omogu6uju blz p.egled,
kopiranje, rekonsirukciju i s], ali ima nedostatak
dr zauzima nepotrcbno vise prostora U sluaaju ako
u sklop novog Proizvoda ulaze dijelovi vee postoje6eg prolzvoda, tada ae ii dijerovi biti snimljent na

''1

32 Crtaai slol s! strkl..oDr,

Prema

oilordo osvjjettjer.'n

Dloaoh

transparentni-paus-papir i ulozeni u novi sklop jer

originaini crtez mora ostati u sklopu proizvoda za
koji jc j,frden. Tu lezi problem.epctrebDos umno
Zavanja istih .rteta, koji svi slu;e kao originali u
sklopu gdje sc primjenjuju.
Taj jc ncdostatak i dovco do primjcnc susrala
koji acmo u nastavku prikazati.
j e prema

1 2 . 7 6 2A r h i v i r a n
dijeiovima

Srodrj dijelovi, kao vrat !, rezaji i s1., tine odvojenc shupiDc. Crtezi noloB proizvoda nc odlatu se
'6l

Ino.

\,,

..,,.;..|,.L!

s k u p m c .O v d j e v e l i k u u l o s u i g f a o z n a i a v a n j ec r t e za. koj. nr.fa osigutali ncdusobno rarlikoYanje

sk!pnrr i crtcza unular skupina. Dijclovi istog
proiz!o(h nedusoLno su pov.zanl popisom dijelojavlj! so no
va. r,li taklom naaiDu ftiiviranja
m. .m,. , p j.
-,:., 1 ud .1. . .,, 1, p.Fra
olakian0 rukovanjc.
1 2 . 1 6 3O d l a g a n

jc

cf teza

Crtezi s., moAu odlaljali u mape. Sio je poAodno kad

su u rellnoj hapi svi cftezl jcdDog!foirvo.t!, a one
n..,I
Tur,,p.\ip.:1
, /gl,
drt
l'r,'o
1 . . . 1. - / n L u J f p , a SDa ko.J! plda po nr,:iirme lorirtri mrpt (prcna
n . j \ r c f l r i o , n . r ! u . r i ! : . , 1..t r o n i j e - p l t . , , o m i a r oa k o
sc uhiu mlDji lof.r.,1i) , rikukra 2!iljir, osobito
nl ,t i. .r' po:-. . ,, , s
, p. ..rJ ,

sane vlaznosli. Gornji crtezi moraju biti optereteni

pos.bnih drir{iiDx da se nc svijaju. Prostor je
priliaDo lose iskoristen jer trcbr imati na umu da
jc potreban p'osior za iz\'lalcnje ladica. Orma
sc mogu sl.avjli jedan na drugi du se isliorisi.i viiiod ornara za usp.avan potozaj odtotenih crteza
r' 31r pco' or
bolje "(o, s "
L lo\ se na
sluni gcij. sr !.jrjiju pojuirju !rp.!ha i probuse,
pa se onda stalljaju na :ipke kao spisi kad se ulaiu
'r registratorc s Dchanizmom. Posebnim tvrdim
trakama za oznaaavanjc odr;rva sc red i pregledDosi arhiliranih cfieza. Svaki l,si moze se po volji
ulagati i \rditi b.r ob?ira nx sv.j shjcllaj, jcf se
susjcdni lisiovi mogu razmaknuti. Protuutg dfzi
[vnolezu t.Z'ni nagnutih ]isto!r. U ormai za usp r a v n o o d l a g a n j cs t a n e d l o s l r u k o v j S ec r t e z a n e g o
u o r n a r z a v o . l o r a v n oo d l a e a n j c ,r k o s u i s t i h v a n j s\ih dimcnzijr. lfi ormari s(i obiano proizvode za
1 0 0 0 l i s 1 . o v ai o f n a t a A 1 ( v a n j s h e d i m e n z i j c 7 5 0 X
500 ;( I 150 mm Yisine). U isii ormar smjestaju se
i crlezi manjih lornrta, a njihov uspravanpolozaj
o n o e u a u j e s i , u j r n j e z r a k a i z m c d u u l o z e n t hl i s t o v a .
Suuemeni orhrfi za uspravno odlasanjc jmaju
dzcpove, koji sc mogu pomicali po vod icama {sL
35). Crlezi se slavl.jaju u njih bez obrubl.jivMja
LJ..
l'n.r
,,p /.. \- ,'. ij r - ,'.
.'.
. ,,. L,r.:
'r,.
,ri s
7, |.
.\. f.o,.\ ta.i .. ,.
d u b l t i r ! h d i . , L i r i r , l i o j - "s e i r \ l r i . , r i t u j u d t f l ) o ! e ,
I kojc sc srall. f. u turfm!1i l u rltfalnom t)olo,r.iu. Dzepovl zr slupnjAjl,) r(llrqlnje pr-pdv(lfnr

B o l j i n a a i n j e o d l a s u n j , :c r l - - l a u o r m r r c ( ' i a j b o l j c
melalnc) s pliikim ladicamr. tako dn sc crlezi starl j a j u j d a n n a d r u e i ( s 1 . 3 3 ) .N e d o s l a t a kj e i o g n a ,
aina da se ne mo;e siaviti mnoeo lllcza u jednu
ladicu, jcr je onda oletano ruko!aDjc prilikorr
iratcrlja odgovarajualrA crlcza, a pos|ojj i opasnosl
da se formati medusobno slijcpe (aho imrju ljcp
l j i v o m l f a k o m z a i t i a e n r u b ) . I z m e d u p o j . i i D i hc r l ZdnF ktr2 ?.ak a r,.ora:r.a oo,/,v,njn p op.

,trllrrarnjccrt|irL
3:l Oi ,rLr 1r r.d.h\.1,
\ r L f 7 r : r r s l - r ' i Lr \ ) . r l l r g ! n i . f f l L l r

3l Or

DIN a l, Slohl

A3

3G
35
35 Metalni

orma!

za usp.avno odiaelnje

s dlFl o

su za nekotiko l'eliiina formata. Radi botjc orijentacije svaki stupanj jc druktijc obojen (sl. 36).
Taj naain je vrlo posodan za manje formate, dok
je rukovanje s ve6im lormaiima otrano.Najbolja
bi bila kombinacija: primijeniti ormare s dzepovima za okomitoodlaeanjedo tormata.42.a za veae
plimijeDiti ormar s vjesanjem crteza.
Naravno da postoji i arhivna dokumentacija,u kojoi se reeistrira ulaz crieza, smjestaj,broj kopija i
ostalo 3to osigurava redovit rad i uvid u momntalno stanje alhiva.
12.?7 Umotavanie c.te;a
U konstrukcrjskomuredu r"de se crreir na pror'rnom (paus-)papiru, i to je or-8inalkoji ne moze
iai u radionicu, vea se onamo salje kopija, koja je
na manje osjetljiw papiru, a u sluiaju ako se izCubi ili unisti, mozese prema odginalu blzo i lako
naainiti nova.
U nasoj industriji upot.ebrjavaju se ovi natini
umnozavanja tehniake dokumenlacije:
ozalitno kopiranje
f otokopiranje i elektrokopiranje
miLr^f^rndr"fir,nip

t2.7?I Uredaji

za

ozalitne

kopije

T o j e n u j s r a ' j J i ,m o i e 5 ( r e - i s o l o v o L l r ' i i " n n a i i n

unnoiavanja tehniike dokumentacije, a u nasoj
induslr'ji najvije se upolrebljavr. \e]ika primj.na posljedica je jednostavnoe posLupka, relativno
jeliinih uredaja, te niske cijene sirovina - ozalitnog (diazokopl papira r sred'lvr za ik:jr"njp amonijaka. Naiero rada najbolje se moze objasniti na najjednostavnijen uredaju, koji se sasioji
od zakrivljene plote za smjeslaj papira i prozirne
foujp, koja 'u ploiu moze prekriri. Ozdlrtni papir
i cfiez stave sc na dasku, prekriju folijom i kraae
vrijeme izloze djelovanju uliraljubjiastih sunaevih
zraka. Posto je ozalitni papir osvijcujen, poirebno
je Jiksirati pomoiu amonijaanih para preostali dio
emulzije, koji prcdsiavlja kopiju nacrianoga. Nrkon liksiranja dobivaju se poznale cNene ili plave
kopije ili kopije neke druge boje, ovisno o upotri3?6

:lc lrt

"

l \ o . . 1 ,n j r ' . n o d l a c , j d t r e 7 ,

jebljenoj emulziji. rakav nrain rada mogua ja samo u manjim uredima, ali i lada je ovisan o suDcu.
Da se izbjegne ta ovisnost o suncu, proizvedeni su
strojevi za izradu ozalitnih kopija, kod kojih ultraljubiaasto osvjctljenje ploizvode zarulje.
Radi uitede na prostoru i radi povefanja efikasnosti proizvedeni su rotacijski uredaji, koji sami
r r a n s p o r r r r a l u c r l e z r o z a . i L n rp a p i r , j z l a : u g a o s .
vjetljenju, a zatim fiksiraju. Uloga posluziielja samo je u tome da odabere odgovarajuai rezim rada,
ie da iz svitka (role) odrete onoliko ozalit-papira
koliko to zahiijeva format crljeza. Suvremeni strcj
za kopiranje ozaritnih kopija pdkazan je na stici
3?.
Vidljivo je da u spremiku za papt moeu biti vise
svitaka ozalit-papira razliiitih 3i na, a maksimalna iirina mo:e biti I 200 mm. Brzina kopiranja
mo;e se regulirati do 14 nvmin, ato omoguauje vrlo
visok radni uninak. Taj siroj auiomaiski podc;ava
jakost osvjettjenja prema predlosku, odabire 3idnu
svitka prema veliaini crteza, a sasvim je razumljivo
da na izlazu iz uredaja dobivamo fiksiranu kopiju.
12.;72 Uredajr
za folokoprranje
i elektrokopiranj
e
To su uredaji relaiivno novijee datuma, no zbog
s!oje prakuinostr prrmle-luju se priliino mnogo i
u nasoj industdji. Mogu6nost da stlanica neke knjige, tasopisa, dokumenta, bude presnimljena u kvaliteii koja je gotovo jednaka originalu, te tako dostupna za koristenje, veiika je prednost i opravdava
investiciju.
Namjena je odredila i veliainu. Razvijeni su sirojevi za kopiraDje Iormata A4, no ima slrojeva predvidenih i za veae formate. Suvremeni stroj za suho
Iol.oliopiranje priLazuje sl. 38.
ovaj stroj na bijelom papiru daje ono-bijeru reprodukciju prema orieinalu, koji mo;e biti u boji,
u olovci, pisan tintom, s peiatom i sl. u odgovarajuaem inienzitetu boje. Za fotokopiranje sluzi specijalan foiokopimi papir, a to j i jedini troiak ako
izuzmemo elektrianu enereiju. Siroj je automatiziran, sam uzjma original (ako jF ro l1"r) ipapir za
k o p i j u , l e o m o e u n u j ed o 2 5 i s t i h k o p i j a u r o k u 3

: 1 7s u n e r L c ! i

slf.j /r l/r.d!

.Tnlitnih l(.)rija

_.
pod"'-a r * \.imu\Lo
poircbno viie istih kopija. trcba original ponovno
sla!iti 1r stroj. I'IoBuaeje i2radili lotokopiju na
plasliliciranoi loliii, sio ornoguaujcreproduk.ij!
Stroj je dirnehzija ?90 X ?90 x 330 mm, dakle pri
hladan je za snje;taj na stol.
Kserografski postupak, koji se osniva na statiikom
clektdciteiu i lotovodljivosti, jest baza za lamiliju
3lroje!a 2a elektrokopiranje. Itopije su tako.lcr u
crno-bijeloj tehnici s originala, kako smo vea prije
naveii, ali bez posebnoe fotogralskog plpira. Osim
' . p o g o d n o s rtri u , e d r j i o n o r u i U
janie pdlikom kopiranja. sto donosi nove uitede
I poveaava proizvodnosi, ier se bez posebDe izrade
d o b i . a n o v a d o h u m e n t ! c i i ! . x { o s L r a r o s lsi u o v e :
- dodavanje
Preko odgitiala siavi se pro
zini fr-"dlozaks dodatnim po

:13 Slrli

zr s!i]r

dacima, a kopija je novi dokuPreho origjirala slavi se maska,

koja ea djelomiano prekrije, a
liopira se samo nepokriveni dio.
Pleko dijela orieinara stavlja
se maska s novim podacima.
Konbinuaju
se podaci s vise
originala te sc dobira novi do
Al<o isli sadrtaj trcba da ima
drukiije naslove, napravi se
orisinal bez nasrova, a kasnije
mu sc doda naslov.
Osjn ijlr Doguanosti ncki suojevi za kopiranjc iz
o!e lamilljc oriosuauju hoplje na smaDjenom formrill u Lrspor.dbi s lormatom orisinala (s1. 39).

loiiiol.]n!nlr

377

39 Slroj zr clclrrok,'pir.nj.

1 2 . ? ? 3U r e d a l r

za

m i k r oI oI og r a f ij u

Pdmjena tih uredaja Siri se zbog oliglednih predn o s l i r r a c i o n a l i z a . r j e\ o J u o o n o < r .P c . m l - n 6 - n . ; .

krofotogralije racionalizira se svaka faza u radu
konstrukcijskog ureda od osnova za izradu konstrukcije pa sve do arhivilanja, no nastavlja sc i
dalje na svim njestlma edje se upotrcbtjava tehniaki crtez, dakle preko proizvodnje pa sv do kupca.
Funkcionranje mik,oro osrarrjF najboljF jF razm o t r : l j n a s h e m a t s k o m p r . k a z u t s i . 4 0 1 .P f . k d z J e
opaenit, bez obzira na varijante koje zasiupaju
pojedini proizvodaai i za kojc izraduju uredaje.
Prije odluke za pojedinu varijaniu prilikom nabave
t a k v i h u r e d a . al r e b r p r o u a , n\ . F s l o n . J e p r n i z
vodaai, kako bi odluka bita optimalna bar u tre
nulku kupnlc. jer se ti ur, dsl, raz|taju I Lsavriavaju, rsdre operacjjc se sfupiraju u jednorn uredaju i sriano.
Neka prikaz zapoane u konstrukcijskom uredu.
Klasiino izraden crtcz na paus-papiru treba snimili na mikrofilm (potrcbna je kamera za snimanjo,

sl.4r).
Snimak 6e biti na Iilmu 35 mh jer ja to optimalan
izbor s obzirom na potrebu kJs ije po\eian. rc
3?8

produkcije. Osvijetrjeni film treba razviti. Potreban je uredai za razvijanje filma (sl. 42).
Da sc provjeri kakav je snimak, iako se elemenli
snlmsnlr pode:aratu auloaatqki. potrFban Jc ur"daj za kontrolu (sl. 43).
Sustav bufenih kartica s otvorom za filmski snF
mak je optimalno {eienje za rukovanjc mikrosnimcimana koje je snimljena tehniakr dokumcntacija. Urcdaj za rczanje filma iz lilmske rolc i
lijepljenje na busenu karticu prikazan je na sl. 44.
Tako iz.adene buiene filmske kalrice jesu tzv.
orisinalne busene filmske karlice, koje sc arhivi,J.u u srFdi;nj.ma,hivJ. orma, za arh,v'ranj"
buscnih filmskih kartica pdkazan je na sl. 45.
Potrcbno jc nalcsti da taj ormar ima vanjske dimcnzije 600 x 650 X I 360 mo, a mo;e se uskla
diilili 45 000kartica.
Buicna filmska kafiica je sada dokument koji
mora biii dostupan svima onima koji prerna organizaciji treba da imaju uvid u tehDidku dokumentaciju. Logiino je da za sve nije dovoljna samo
jedna karlica, ve6 treba na osnovi originalne kari.ice naiiniti ioliko kopija karrica koliko je to potrcbno. Kopija sc od o ginalne kariice obilno
razlikuje bojom, ali to je ujedno jedina razlika,

LEGENDA
RM r.dna Fleslo za
ata,je fit.r.:kih buae.ih

D K k.prja lcrp rk.t) ,lnske

-

r.tlnt.nto

i p0! kanrco

$?3

w
.li.llllJ,::

380

r -iiftij._ rttmr
l3 Lr.
za k.ntrolu mikroslinarra
{.r L...l.j zr honrrT! mkr.i.iDke
n!
4s t\I.tdr.. , nJr 1J , hr\trarjc bliieiih iitlrlLjn tart:rr
16 r:r!n..i ?t,rnr:.:aYanj. bulcDitr
tilDskjh k,.1:ca
4t Radro njesto za a t!!je hu3.!ih lnmsllih kaiLrca

"gWW
i----'

'e".-(:J*
:

.s,#_.-

lN Lfed:L .,1 !!!.n..j.

r izra.Lu I ip:j! crtcTr
4$ Iiru.f.
koja
obtrrirrjuj. r..d!! !r.:fr(rje. te r.i .,rnjc rol.ru nu:.!u iiir."lru Iinr. _ r 0N u r r r r : i i r i ! r r ' : : \ l j u i
ur'1i!j za .f1ilDj., ]iDi crlr izfa!!|
!iru
na Dih.lrlD
i iTllcuje gololu liuienr iilms]{r hrfticu

svc ostalo rjcrno je originalnoj kartici. Slika 46.

prikazuje slijedeai ncophodni urcdaj - urcdaj za
umno;alanje bulenih {ilmskih k$!ica.
l( p,je bu.r,rh frlmsk.l, krrlr
doslr\lJJlu se
odsovarajuajm sluzbama, koje s|!araju svoje priruinc arhive, a isio trho po jcdrn primjcrrli u
saiz!. sigurnosniarhi\., ltoli iak n. mora biti
st!!u radne ofsenizacijc oro;e bjli npr. u banci).
Suha je 1oA siguDosnog arhi!. oauvanje dokumentacije u sluiaju pozara ili ncke druge kata-

filmsku buienu kariicu. Nedosiaiak nu je sto je

povetanje za izradu kopije moguae do lormata A2.
U iablici 1. prikaz.nc su neke moguenosli ustede
u pojedinjm fazam. izrade i lokoh koriatenja tehniike dokumenlacijc primjanom mikrofotosrafije.

Svaka od sluzbi mora uz prlruani arhiv imati i

poscbno uredeno radno mjesl.o (sl. a?). ili vise njih,
olisno o opscgu posla, na kojem rnora biti urcdaj
zr i'lrn:a. tj u'eda-kolr rmr , \.'. . I koi.m se
p o l e a a n o! i d i s n i m l j e n i c r i c ; D a ! i f l i c i .
Nr osnovi prosludiranc dokumcnlrcije na lakvom
r r d n o m m j e s l u p o j c l i n cs l u z l r . . l . j u z a h t j c v s r c disnjem arhivu za izradu odrcdcr)ih kopija cfteza.
Polfcban ufcdaj za rovcaaDje lilmskog snimha i
i z h d u k o f i j c p f i k a 2 r n i e t 1 as l , c i l i l . K o l i r a n o z e
biti povcaana do veliiiDc lormall originalDog crteza, ali motc bili izfrdena i u nehom clfueom,
manjem formaiu A-rcda, ako je 1o povoljnije. Takoder se mozc izradiri srmo dio 5Dimke.
Te faze navcdcne su ovako poic(ljnaino samo radi
prcgleda, a sljke pokrzuju osnovne (re.tajc. Po
stoje urcdaji koji objcdinjuju nckoliko laza i]i su
u r d o d a t n e u f e d a j c s p o s o b n iz a n o v c i u n k c i j c N a
p f j n r j e r , k a r n o r ap d k r z a n a n a s l i c i 4 1 . i m a d o d a t n i
u ' , 1 . 1 k. o j . , m o r L U j . r . p o o u l t . : J J K
. a?.ri p,k"rJna na slici /J..nin., n..i.., fiksrra, pi'e.
s u s i i m c n t i f a f i l m n a k a r i i c L l .T o j e v e l i k a p r . d n o s t
j u l t e d a n a ! r e m c . u i z . a d c , a l i . n a z a l o s t ,t a k a n e r a
rno;c snimali samo do Jormala Al.
Slijdeta, tak.der vrlo poeodDr moguanost, jest
primjcna numeriaki upra\'ljanog uredaja za crtanje (s1. a0), koji povez:rn s digilalnim raiunalom
c a izrarno na mikrofilm, a kao rezultat jzbacuje

Ure.fui.!n r! selekcronirlnje jzdlojc s. jz rfhiva !rftice nr

korimr s! cfteti odrcdenog podruajr. . zalnn se na uredaju s
ckfrin,n odrbeN kartice za izfldu korij., i to r.2eljenom
I(oristeDjc podloga u Dorfebnom
.rjerilu ubrrrra izradu projekta
i li.nstruk.ij.. Olaklrnr je pn.ricDa !gr!dbcDog susrali.

lilnrske buseDeLa ice usiduju prsLof, olakirvaju i skraNju \rijenc tuLov.nja. Pove( rraiu s:gurnostarhiva, osobito
Ii,ifritc.je
dijela crt.ir
lc:r na nrrDjcm Iofratu
.rcdnoslavnosl i ,iska
cijena
lr.nslorta
dokumenl,acije do
korisnik..
Kofisnik
ima bz
tregled dokmentacije bez iz.ad. kopija, odnosno jzraaluje kopijc povoljno8 fonata,

381

13

KONSTRUIRANJE

I3.1 OPEI ZAHTJtrVI

Projektiranje i konstruiranj je dulevni rad uz

pdmjenu temeljnih i specijalnih znanosti u vrlo
Sirokomopseeu,uz pdmjenu sposobnostiizvodenja
crteza i uz pronalazenje ito ekonomiEnijeproizvodnje. Nacfiani objekt danas je tnrlski rad uienjaka, konstruktora i prcizvodaaa,jer su crtezi
baza cjeiokupne tehninke djelatnosti. O radu projekr"nala i konsrrukro.au velikoj mjpfl ovisr
uspjeh poduzeia ako se proiz\odn.a osnjvr na

Postoji razlika u vrstama konstrukcija, a svaka

vlsta zahtijeva razliaite stupnjeve djelatnostl i
pruta razne teikoee u pronala;enju najboljih rjesenja. Gra\,aevlste konst.uiranja jesu p! agodavanje novim zahtjevlma usav$enja i konsirukcija
novih proizvoda. Pri pilagodavanju, za koje posroji jasna prcdodzbao ploizvodu, radi s samo o
nek.m :zmjenama,o prom,enama velicda, pa je
za takvo konstruiranje prema posiojeaemuzorku
potrcbna manja siruinost. Ve6u izobrazbu i konstruktivno znanje zahtijeva usav$avanje nekos
proizvoda gdje se radi takoder po nekom uzorku
i po posioje6emtehnoloikom procsu,ali s raznih
gledista tako da konaini crtezi iesto ne budu ni
sliini prvobitnom uzorku. Malo konstrukiora raah
na novim konstrukcijama za koje ne postoji prcdodiba, vet se ona stva.a u toku rada, zadovotjavajuai postupno postavljene zahtjeve, dok se konaino uz brojne altenative i doijedvanja ne ostva!i neito novo. Za takav rad potrcbno je vrlo 3iroko
znanje te sposobnostprosudivanja i zakljuiivania.
Rad na potpuno novim koncepcijama proizvoda
nazivamoprcjektiranje. Pod tehnoloskimprocesom
mzumijeva se oblikovanje materijala od sirovine
do goiovogproizvoda.
Od konstruktora se trate mnoge osobine,od kojih
neke nisu va;ne za druge pozive u Zivotu. Takve
osobineuglavnom su ove:
- nogutllost pred,od,Zbe
i prostomoe zo.a oblika
tijela, zahvatai dijelovanja sila na tijelo, naprezanja pojedinih dijelova, hidrauliinih odnosa i
strujanja, toplinskih i elektrianih odnosai toka,
mogucnostobrade liTvedbe)i sasrav'janjau

342

sposobnost konbiniranja, tako da koDsiruktor

iz poznatih elemenata sastavija oblike koji {esavaju postavljeni zahtjev i da te oblike ja$o
predoii crte;ima;
daraDitast pranalaZenja, kojom ee se od zamisli
oslvariti konatan ilj;
Ios|no niiljenje, tako da jasno vidi i utvrdi
odDose izmedu uzroka i djelovanja, da prosudi
veliainu razliaitih utjecaja i pojedinih iinilaca
na iehnoloiki postupak i rad proizvoda. Treba
da odbaci sporedno i zadr;i se na bitnom. Znaai,
poirebna je stNana intelieencija;
4 o , p o 4 i e ' j a k o m b r r d c r , o i s n a t o : ? n j ez a p r i mjenu moeih formula, posiavki, lizikalnih zak o n a , k r o i . \ r . i s b o d n o d i i z v e d e n i - 1r j' e ; e n j a n "
iemelju iskustva koje konstrukior treba da
pamti u deiatje (u radu treba da ima odgovarajuae priluanike da bi odabrao potrebne podatke);
saDjesnost u rodzj najnanja greika moze pri
danasnjoj serljskoj proizvodnji prouzroaiti velike iiete u proizvodnji i kasnije u pogonu;
korcpr',ac;;o za p.onalatenje opt:malnog rjesenja bez nervoze i uznemiravanja bilo s koje
osjetaj adsobornasti, lrez kojes svojslva se konstrukior ne moze ni zamisliti;

ustrainast u prcmat.aDju mnogih alternativa

dok se dode do najboljec i najjeftinijps rjelenja, a pd tom treba aesto obavljati upravo
dosadne posrove;
iskrenast da prizna kritiku drueih i da bude
pristupaian dobdm primjedbama, pa i da IoSe
st.pljivo sasluSa, jer ea moeu navesti na nova
dobra iesenja;

asjetdj estetike, da osim ekonomskih i dobril

ljesenja bude zadovoljen i osietaj skladnosti i
Ijepote proizvoda;

spasobnost inazauanja mora biti na visini da bi

konstluktor mogao tumaaiti i braniti svoje zamisli;

od.nos prena d,rugima mora biti siruaan, autoritativan,

druga$ki
i taktitan,
a konst rktor
mora biti poznavalac ljudskih zmdajeva;

l
I

temperdmetut: nervozrli i flegmatiaDi struinjaci

nisu prjkladni za ko,,slruktorc; konsirLrltcijski
rad zahiij.va harmoniinu i ujcdnaienu nrf.rv.
Niralno da pokraj svih navedenih osobina konslruktor treba da vlada i osnovnim gradrvom u
siruinih znanja, od kojjh su najvaznija:
- etementana i viia d)tematika
- tchnlako clianje s p mijenjenom nac nom geo-

Oslm Ze]ja itlvesUtora konstrukior treba da vodi

brieu o ra,nim glcdi;tima, da vare i usporeduj
ics1.o supfoina sianovista dok konaano u mislima
n" do, Fs" aa'po\olJni.e rjp.enle. Najaejae nema
dovoljno podataka, mnogo toga mora pretpostaviti,
a o i p r i v n o , r i p o L q v k! o v r . i k v a r ' e l a r J c S e n j a .
i r " . " i . l " l . o u J e .u n : d o n o s e n j er j c s c n j a m o g !
"
se jednom u veaoj. drugi put u manjoj mjerl podijelitl u d!ije lkupine:

lehnidka lizika u Sirem smislu (mehanik! ivrstih, tekuaih i pliDovii.ih lijela, lcrmodinamika,
optika, akusiika, elektrotehnika, nuklearna fj.-

nauka o ivrstoai, ukl.tuiivai trajnu ivrcto6u

kemjja) anorganska i organska
elemenli strcjeva i sami strojevi za razliaite

mehanlaka napreanja

mehaninka naprczanja

poz'ravan.jematerijaia za proizvodnju alala, naprava i srrojeva i Djihovo oplemenjivanje

lehnoiogija za obradu skidanjem i bez skid:nja
strugotlne za pojedinaanu, serijsku i masovnu

moguenosttranspo!ta

stanjc skladilia

organuacrja projzvodnje s priprcmom i studtjem

ekonomika proizvodnje.

fihota obrade povrSina

mjerke i hoclenost

Takvo manje stjeie se uaenjem, staldrn poDavljanjem u skraaenom obliku t iskuslvom u radu. Dobar konsrruklor ireba dr prcde razliaite odjcle u
Iru,rici, d-p-i^ | r.znc lvornrl^j dr .-Ji na v :e
podluaja kako bi prakiiano utvrdio lcoretski sleaeno znanje i stekao mnoga iskustva poirebna za
rad dobroe konslruktora. Prihvali li se koDstruiranja bez dovoljnog iskuslva, neae u ogromno.Jveaini sluiajeva imati veaih uspjeha, a time ae tryjeri
Rad koDstrukcijskog ureda mora teai po nekom
planu da bi sc konaano dollo do dobrog rczullata.
Opteniio taj plan obuhvaaa:
- roano utvidcnje Zelja jnvesliiora
- sredivanje podataka za projektnu izvedbu i izvrsenje pohebnih prcdr:dlja le ispitivanje ispravnosii l.hnoloSkog procesa i lunkcije
- oJredivdj. mogu,-h rjesen.a r od"br3nrc najboljeg
- metodska obrada p jedloea pretprojekta
- podjela dispozicije u skuplle - sktopore
* naaelno {esavanje svake skupine i DjenLlr detalja, tj. kinemalikc i dinaDihc, kao i dovoda
-

ispitivanje moguanosii izvedbe vlastitim s!edslvima poduzeia u dogovoru s poeonom za plan

savjetovanja s pogonom, struinjacima i investirorom zbog eveniualnih izmjena

konstruiranje sastavnih crteza i deialja
dovrienje cielokupne lchniake dokumeniacije
ispiiivanjc pojedinih dijelova i cijeloe uredaja
i sastavljanje rezullata ispitivanja, kontrola s
raznih glediSta
izrada upura za odr;avanje.

mxlerijata

jspiti-

cijeha kosianja izvedbe

opaa I tvorniika standardisiandudni domaai materijal
tchniaka zaStita p.i radu j
primj.nu

postojeaih proiz-

fa razna slajalisia u medusobnoj su vezi i ne moze

se donosiii rjeienje pfoma jednom stanovistu. Ispi|aIno li odnose pojedinih utjecaja, dolazimo do icliri skupinc uljecaja: I - naain rada, 2 - matetjal, 3 - proizvodnja, 4 - oblik.
r)ovezivanje tih skupina s cijenom kostanja i medusobno pokazuje sl. r.

{"D--,
r\

rijol

/odrya
Shematska veza ainiiaca kojj utjeiu
tivno {etenjc

Da konsrluk

383

13.2 PLA.I{SKI NAD PNOJEKTANTA

I KONSTRUKTORA
Iz iskustva je poznato da samo metodiiki planirani
postupak donosi najbdi uspjeh. Rad projektanta
ne moz biti vezan u akord i normu, jer treba
razmisljati o mnoeim utjecajima i razraditi viSe
alternaliva za optimalno rjeSenje. Dulje vrijeme
razrnisljanja donosi aesto velike financijske uitede
i bolju kvalitctu. Konstruiranje i razrada mogu se
Plema zadatku trcba utvrditi najplikladniji plan.
Obiino se ukupni plan sastoji od ovih dijelova:
I - toana definicija zadatka i razjainjenje svih
prtpostavki u vezi s prcbiemom
2 - razmatranje mogutih altemativa za ispravno
djelovanje i skiciranje prethodnoe projektivnos rjesenja
3 - izbor prikladnog materijala
4 - razmisljanje o posiupcima proizvodnje
5 - sugestije korisnika proizvoda
6 - utvdivanje konaanog podesnog oblika
? - utvrdivanje ukupnih lroIkova.
Ne zadovoljava ti cijena konstruilanoe proizvoda,
trba jos jednon ili vile puta razmol.ili i pono\.iti
postupak pojedinih dijelova plana plema sl. 2, dok
se ne Posiigne Povoljan rezultat.

nosti zraka, kemijskom djelovanju plinova i para, korozijskom djelovanju vode ili otopina soli,
kiseiina i luZina. Taj je zahtjev napose vazan za
aparatur u kemijskoj industriji.
- Smjesiaj na raspoloziviprostor EestozadajeteSkota, a mora mu se udovoUiti.
- Veliiina i te;ina ireba da je prema svrsi Sto
rnanja, vea iz ekonomskih razloga- Uz takve
opae zahtjeve moze biti sluaajeva da taj zahtjev bude pojaaan i da do(odi do lakih konstrukcija kao npr. u zrakoplovstvu.
- nloguinostrrJnsporlauvjeluJeveliiinu proizvoda u jednom komadu, da se moze slati ieljeznicom (tuDeri, mostovi), a vazli su i troikovi
transporta, osobito ako Zeljeznicane dolazi u
obzir. Dijelovi instrumenata osjetljivi na udar
moraju se slati odvojeno i montirati se na sa-

Rukovanjemora biti takvo da zahtijeva Sto manje osoblja, po mogu6nostilto nizu kvalifikaciju i lto manje pomo6nihsredstava,jer sve to
snizuje troskov rukovanja. Pisiupainost dijelova u Sto manje kretanja ima bitnu uiogu.
Ukratko, mkovanje mora biti tto iednostallije.
OdrUavanje mora biti lako, a dijelovi koje treba
cislili, mazati,prilezaf ili rrmjFnjiva'rmoraju
brti prislupalni.Zx odrtavanleIreba primjje7-------*-<-'.

IMcadL

t,anralJ|"drc

Zadatak koji treba rijesiti mora biti jasa. u svim

svojim detaljlma priie neeo se pristupi konslruiranju. Ranc zahljevc iDvestilora treba podijeliii
prema vainosti u neophodne, u izvedive po moCutnosti, u izvedive ako su ekonomski opraldani
i u nevazne. Konstrukcija ae biti dobra ako zadovoijava plvc dvije skupine zahtjcva.
Kakvi zahtjevi s mogu posiaviti za dobro rjesenje
konstrukcije?
- Djelovanje stroja, nap.ave ili strcjnog dijela u
svakom je sluiaju mehaniiko, r uz to moze biii
termiako, elktrinDo, magnetsko, optinko, akustiEno ili kombinacija tih zahijeva- Zadatak j
konstruktora da pronade rjeienje koje ae udovoljiti ppstavlj enim zahtjevima.
- Za mehaniika optereaenja trebr utvrdiii odnose sila, udara, titranja, buina i ubrzanja koje
6e izazvati pdmjena objeki,a koji se ko$truira.
Ovdje investito! nete prutiti potrebne podatke,
nego tleba da ih uoai prcjektant, a po potrebi
da izv*i i lazna ispitivanja.
- Klimatski i kemijski uijecaji okoline znatno
utjeiu na konstrukciju. Proizvod mora zaclovoljiti promjenama temperaturc ljeti i zimi, vlaz384

-r

' - _ a \ ' ' _ L. 1 . - t n ' r o l \ "

niii takve dimeMije dijelova da bude potreban

Bto manji broj alata.
Remont mora omogueiti brzu tmjenu potrc!nih dijelova, a te dijelove mora potrcSaadrzati
Da skladistu kao rezervne.Ako pak remont zahtijeva posebnu struinost, konstrukcija mora
bili izvedena tako da takvi dijelovi ne budu
pristupaani obianim radnicima.
Troskovi pogonasu osobito zanimljivi za investitora. Konst.uktor mora uzeti u obzir sve ainioce koji utjeEu na trclkove pogona,a u tom
je aestoprednosirekonstrukcijaprema zastarjelim pogonima.Ekonomika u troskovima stalnog
pogonarnjerilo je kvalilereproizvodai vazan
ainilac za prodaju. Iskoristivost u&daja za trajni pogon ireba da je 3io ve6a, a potrolak maziva, goriva, pare i sl. ito manji.
Vijek trajanja ima znaNnuuloeu, ali treba nastojati da se svi dijelovi podjednako trose jer
inaie dolazi do zastojau eksploataciji.Na vijk
trajanja najvise utjeie dimenzioniranjedijelova
i ispravan izbor materijala.
Sigurnosi u pogonu veoma je vazan zahtjv.
Konstruktor trba da razmisli kod kojih dije-.

lola hogu hrslati kvarori i smelnje iriih ifeba phgodom ltonst:uiranja othlonlti.
Upure za pogon rfeba uruaili s proizvodorq da
potrosaa zDa kako ,"reba posluzi!rli, Da koje di
jclove treba svratil.i pozornost da se cventualna
grcska pravodobno uklonj. Tahvc upute ilile
proizvodaaa od nepotrebnih relrlamacija i sud-

Izgted mora bil.i skiadan, osobilo ko.t proizvoda

. .o" p, I ^.:nj Da-a po"rojj po:elnw r. - -nje,a obliko!anj. proizroda. Da se utlrdi pri
k l a d n i j i o b l i k , a c s t op o m a ; e j o s h o j i p o s l e d n a
proiz."od, koji jz drugih raztoga nije potreban.
lluka je slelnr po zdravtje. Posrojc mogucnosti
da se buka stfoicva u pogonu ukloni ili bar
unanji, a gdjc io obiidim srcdslvi'ra nijc mo
guic. trcba slfoj izoli.aii ili smjcsiiti ga ondje
gdje buka ne snrel:.
t
D om 'J.' l: j s- pro.z\od j.\ ' . r'
' - b . r - h n ,I , . i J p - o - ..rol Lun. r . '"nj1
lodnje, kao i na jzbor malerijala.
Ukupni lrosltovi proizlodnje, uz kvalitetu, moraju biti niii ili u visini troskov. konkurenthih
poduzcaa, ako se projzvod Zeli phsilrli na trzi
iiu. Pr.ma iomc, l!eba birati konslrukcijLrm
, a
tcrijal i naain pfoizlodnjc j.r oni najviseutjciu
na cijenu koslanja.

Za sle naredrn. zahljcve treba uhrdili u kojem

'''.
' rla'.:
irojcktireju da se dobiic jasna slil,r o lfoi,rodu
tc da se moze prcai na darlnju fuzu rada, li. na
Pretprojekt ima zadaiak da se razmotf. razna moguaa rjdenja u shjslu naj\a;niiih postasljenih
zahtjeva. Gotovo nihad neee zadovoljili prvo rjeienje, vea ih trcba postaviti viae, kritiaki razno
'rl' pndno. . i ,r.don1ll" p'.'drnrh |ese
J. i
acsto odabrali kombinaciju. Sav laj rad obavlja se
skicama prema osjcaaju, ne ulazeai u silne dcialje.
P,ri aj /r pron-.iz\n-. r-cio a.rog '-,.-nJ" da r
poznate izvcdbc, za koje znamo kako djeluju i
koje bi se na sliaan naain moglc prinijcniti u
promatranon zadatku
k'ne*al.karn hr"'/mal!d.JLlo! kuti- kra'u.
a koju konsiruklor mora dobro poznavati da bi
mogao pronaai razna rjesenja
- poz!ati elcmcn1.i sljojcva koji se mogu uklopiii
L Lj linn i na r:j , di
o \rri\- i raz a rjp
lenja. (Trebr razmotdti koji bi.lcmcnti dosli
u ob2ir za dobro rjeienje posia\ljenog zadatka:
poluge, notke, vreteDa, hola za prijcnos snage,
u;cta, trake, rcncnje, Ianci. oprugc, bubnjevi.
zaponi organj, spojke, cilindri, stapovi, hldrauliiki, pneumai.ski, elektritni ili .Iugi clenenti.
Ti elemenii se mealusobnokombinirrju i dovode
na razliaile naainc do slianih rjclenja.)
Historijski razvoJdajc kodsne pod4lke. a najlakse
sc utvrduje studijcm patenatao nckom ploizvodu.
Stluana lite.alura i predavaDja koj. prati slahi
konsiruktor s biljcskama i prjkladnim resisiroD
dat ae mnose idejc za suvremenije rjeienje. Diskusije struinjaka iakodo pomazu lomc cilju.
25 T'A\iCKO

CFTANJE

I l.'b
i djr. 'v. t , .t ' - pr'elpd r.u! I la p..je
od struane lilerrlufe i daju rn.guarort usporedi
l'izikalna slojst!r i naai're mjerenja mora kon
strukror dobro poznavati da mu pomognu u postavljrnju alternali!a.
Na remelju tih poiic:ija projektanl postavlja razr . . . : t 1 - r . . t p , . d . , b r o d a b , . o h - - b u 1 - ^r j p i . . j e ,
upulno je da ponroiu bodova '.cdnujc pojedine
dijelole konst.ukcrje. To se aini plcrna karaktcf , s l i a n i m o s o b i n a D r ap, a s e z a ! f ] o u p o r a b i v o d a j u
t. J bod, 7" d"1,,. u!^r"-.r\ . u L',dr, ::, toi mo-u F po I j .n n. t'.'L Jo 0 bod'... ll..' n " sa
ll bddola otpadi,j!, r najprikladhijc bil .e ono s
D a j v i i e b o d o v a ,h o j c s e n e r a z l i k u j e m n o s o o d i d e arqos rjesenja.Idcalno rjesenje je zbroj svjh razn r l r a n i h o s o b i n a , i c i j o n j e h L hs i l b o . h U s l u i a j u
jldnako vrijeclnih rjc,:enjaodluauju obiano manji
irr.i2\ odni troSko!i.
R a z j a s D i m oi o p r i m j . r o m l
Zadalak (;1. ij): ploar siola treba dd sc podize i
''p-'ld b' / h 'in
p o T . \ ! . 1 .z - \ f c r a J t .
Dimcnzijc (:i, I 000, debljina 10 mm. maierijal
sl. 18.
U\.-u po.os.",:
dL lou p ,hj"Siaj priblizno ceniriian.
ilod srola 150 nrn.
N o s a as t o l a j e o k f u e l a c i j e v i z l i i e v a n o s z e r j e z a
promjera 300mm.
IrogoDski mehanizaD smjeiten ispod stola.
Rukovanje hofiTonlalnim vrrlilonr i ru(:nim
7 . . 1 . t , \ 't " .
p lo2".
\'gulacjje visine nr 110 rnm.
Broj potrbnih komada: 10.

, ,n.6', o" u

o1400

Nloar siola (zarlniili)

Najpdje treba posiaviti aliernal.ivc za povoljno

rjcsenje na iehclju iskustva i sliinih honstrukcija,
p o z n a v a n j ak i n c m r t i l i c i p o z n a t i h e l . m c n a t a s i r o jeva sl. 4.
r\ltr.natn-e:a
t)uznajedi.ica, poluzjc i koijeno
putna jedinica i ozubljena letva
b
c-uei-enotDatice
d - !r.t, no i Lo- ini zupilril.
e - hidrauliiki pogon.

38;

.i' . . l:{,i
:-'

tb)

de)

c)

A l t e r n u r i v n r r j c s e n j a :a ) n u z n a j e d i n i c a ,l o l u u j e i k o l j e n o . b ) o u " a j ' J , n . . o/ b . -r', lLL a,

matice, d) vfel.no i koniini zup&nici, e) hidmuliaki Dogon
Razmotrimo stanovi:ta prema poelavlju r3.1, koja
mogu utjecati na izbor rjeaenja!
12
3
4 5
6
7 8 I
10
11
12 l3 14
l5 16
1? 18
19 -

Tok djelovanja: paralelno dizanje i spusianje bez boanih pomaka i zakretanja

Mehaniika naprezanj a: optercccnj e 100 kp +
Klimatski utjecaji: bez znatenja
Kemijski utjecaji: bez znaaenja
Snjeslaj: prema danim mjcrama
Veliainar v. sl. 3.
Terina: bez znaienja
Moguanost transpofia: bez znaienja
Rukovanje: ruano kolo i horizontatno vratiro. Fina rcgulacija
o d r z a v r n j " : n j p p r o p , s a n o .b e z z n a i e n j a

njc i uijecajna stanovista. Prema tome, za dane aIternativc provecleno vrednovanje pdkazano je ta-

Stanovisle Allernativa:

Mhaniiko

naprczanje

odrraveje

danjn mjcfa

Troskovi p.oizlodnjc

3
0

3 3
3 3
2
3
3
2

3
3
3
3
3
3
2l

Trolkovi poeona: bez znaaenja, mazivo

Trajanje: nema uvjeta, bez znaienja
Sigumost: zaustavljanje u svakom poloiaju
Polrosak enersije: bez znaaenja
Izgled: bez znaaenja
Termin isporuke: po dogovoru
Broj komada: 10
Buka: bez znaienja.

za izbor najboljeg rjesenja u pNom su redu mjerodavni uvjeti potrosaaa, a onda troikovi proizvod-

toplinska rastezljivost
elektriila vodljivosl
sposobnost magnetiziranja

Altcrnative a i c otpadaiu, jer isti put zakreta kola

ne odgovara istom putu stola. Alternativa e De
omoguauje trazenu finu regulaciju. Preostaje aF
ternativa b i d, od koje je d sigurnija, a s obzi
rom na troskove prcizvodnje povoljnija.
Izbor materij.lr je najiezi posao konstruktora, jer
ima mnoso slrlali:ta kota uljeau nr izbor i mnogo
samih mate jala. Materijal mora imati odgovarajuaa svojstva koja prema namjcni moeu biti:

ivrstoaa na !lak, ilak, savijanje, odrcz, uvjjanje, izizmjeniina

ivrstoaa

razdvrjanju

Glavni materijali za jaie opteretene dijetove u

siroja$tvu jesu lijevano zeljezo, lijevani telik, ieIici i lake kovine. Za ve6a opterctenja bira se obiano cFIik. Cesro rma uloEu lerpFr"turna 6ranic.
do koje je materijal upotrebljiv, a ta je za lijevaDo
Zeljezo 300'C, za bronce i mjedi do 200'C, a za slitine aluminija do 100"C. Trazi li se postojanost
386

3
3
0

na elemente.

prema koroziji, prikladne su sliiine bakra i aluminija. Ako je ieiina oeraniiena, biraju se laki
metali. Za mali broj izradaka ima prednost zavadvanje ispred lijevanja. U naielu trcba birati doma6e i jeltinije matedjale, uzevsi u obzir svojstva
koja mateijal mora imati za odredeni strojni dio
i obiiaje za pojedine skupiDe proizvoda prema dosadaanjem iskustvu.

Pd donolcnju odluke o izboru matedjara opet je

pdkladno da
svojslva koja z.thtijeva
strojni dio vre&uju razni ooguai matcriali. Dademo ti za vrlo dobro prjmjenljive materijalc ?
I bodova, za dobro primjenljive 1-o boda, pli\ l - d . , | , : b J - . 2 . ,' , ' p . k l , l n c n L . l \ ' ' : z r "
aunat temo najpo\oljnijl maiefijrl koji imr naj\i! e b o d o \ r r o b z , r o n rr a l f a z c ! a s \ . j s r l a . A l a l c r i j a l
lioji ma zr bito ko.r svojstvo 0 Lodola ni, dolazj
Vcaina m.rterijala jc slandardizi r rna. pa i u s!andardima i u literaiuri navedeni su potrcbni podaci.
Nedostaju detaljniji standardi za alalne i specijarne
ielike, kao i za nove maierijalc (unjetne rrase).
\aain proizvodnjc uvjetovan jc uglavnom izboromm"renjala'p' rr.Lni- L,^j.m korad-, r vanj.
ski i2gled 1s time u vezi poirebna obrada jesu
daljna slnjaliria koja odluauju o naiinu proizvodnjc. Uz nrprijed navcdena stajalista vatnu uloeu
imaju trolhovi proizvodnje, a oni utjeau i na oblikovanje strojnog dijcla. Pri .asu.livanju lfoskova
proizlodn je lreba izbjegalari:
velik oipad mate jala
visekrai.no upinjanje

skupe postupke obrade

pomocne specijalne

Da se boljc udovolii zahrievr proizlodnje, po

lr.bna jc uska su.rdnja ! sa!..i.rahlr '2mcdu
konstrukcijskog urcda i pogona, napose kod no\.ih
odredene poslupke
naiedjala, koji zahlijelaju

25:

obrade. Svakako treba voditi brigu o sirojnom pa"ku koji posjeduje poduzeie i o njesovu koristenju,
da se izbjcgnu uska gfta u p.oizvochji. Prtje poaerka serijske proizvodnje uputno je usavrsiti proizvocl izrrdotn protol il)ova.
!(onstrnir{trjem dric se oblik nrkon odluha o prethodnom projektu, o izboru malc.ijaia i nadina proizvodnje, a 'r vezi s funkcjjom i ostaljh napijed
navedenih stajalisla. Sada treba izvrSiti konstruiranje, lj. izradili sasiavne i dehrjne crleze svakog
dijela, sve uskladiti u smislu propisa o lehniakon
crtmju. Niita ne smijc osiati nejasno iti dvojbeno.
horaiuDi rteba da ostanuodrolcrlo kao dohumenra,'ja i osubIo"u vJ:ni u siu.".L ,pi drn4crJa.
Za obtikovanje nalazimo u litcratu
dovoljno prF
mjera, iako je to samo dio konsiruktoGkog rada.
Pri davanju oblika nc treba pronalaziti novi predmei, nego se mo;emo koristili poznalim izvedbama, a za svahi dio nekog predmela treba utvrditi
iemu sluzi, bi li se moslo izvcsti jednostavnire i
jcftinije, zatim kako ac se taj dio pokazati u po- o n u . o b / , o . r 1n a p r r k t : i n u c t . o d - z a v a n j e r r a z n a
druga slajallsta( ijcna ukl. ..-je o n cijane mi'cri..la, cijene jzrade, od.zalanje i poson alatnih strojeva, takode.
i cijcnu uredaja radionica i ureda s pla6ama namjestenik., reklamu i drueo. Svl troskovi osrm za
matc jal i n:rdnicu radniltva smatraju se zajedniiI , i m r ' o . ' k o v r m ap n d n a z i v o m ) e Z i j a . T o s u n r j v e a i
troikovi u poduzcau, koji se rasporeduju na sve
proizlod. po matelija1u i po nadnicama izrade.
Zato konslruktor mora birati po moguanosti Sto
jelliniji materijal i;to jednostavnije oblike, koji
zahiijevaju malo obrade. Ne uspijc li to prvi put,
tfeba da mijenja prctp.ojekt i cijeli postupak ponavlja dok ne postiene cijenu koja zadovoljava.

387

PRIMJERI CRTEZA

U primjerima crtc;a predoneDi su sastavi, sklopovi

i detalji iz razliiitih podruaja tehnike: dijelova
i.ansmisija, armatura, alatnih, stapnih i pamih
strojeva, dizalica, kao i iz kemijske industdje. Primjenjen je isti naiin predoiivanja kako je uobiaajeno u napednijim poduzeaima. U knjizi je predoaen niz daljih primjera koji su poipuno kotirani,
a koji takoder mogu posluziti kao uzorci za rad

u praksi. SastalT.ice i oznal<e su Iazliaite, u $nislu poglavlja 11.

Kao primjefi su navedcni na sl!. 389 do 394 i na
lisl,ovima u p logu u posebnom svesku na kraju
knjige:
Navedeni su uobiiajeni naaini razrade od dispozi
cije do radioninkih crtda, kao pdmjeri razliiitih
vrsl.a, vaznih u kovinarskoj struci.

1, str. 389
2. str. 390

Kuaiste ventila - radioniaki crtet

Iilinasta rehenica - radioniaki crteZ

3. si1. ilsr i lisl I pri1.

4.list2i3pliloga

Dizalica sa sastavoh i svim ladioniikim crterima

Klizni lezaj parne turbine sa sastavom i nekim deia-

5. list 4-? priloga

Sastav automatskestanice za razvijanje acetirenasa 2

od r&upno 3lisia, glavni osiguraa i lisiilac kao
jedan od sklolova, a na islom listu pledoaena je
inaac odvojena saslavDica.Predoaenisu i neki detalji tog skropa,smjcsteni na listu ?
Jahaa sa sastavnim cttezom, detaljiraDim radi pro-

6, list 8 p.iloga
?. lisi S 15 prjloga
L list 16 priloga
9. st!, 392
10- sir. 303
1l_ sl.. 39.1

Djspozicjja stupne bugiljc, stol kao jedan sklop buSn

lice sa sastavnicamaza kalkulaciju i svi detalji
stola za koje postoje mdjoniaki otezi
Kuaiste piDca - rrdioniiki cnez
Vranj - radionitki crtez
Viliiasta glava ojnicc - radioniiki crtet, Skolska saPuZno koto - radioniaki crtez
Pnzni vijak - radjoninki crtez
Z u p i a n r ks r a v n j h z d p ( i m a- r 3 d i o D i t k ic r t e z
Koniani zuptanik - radioniaki crtez

sT02/12040
sT02/19018
D4 i D4/0001
PT 6/05 i PT 6/0520
Ll11 a/c i c/c
KI1VO3
Kr 11/0322
D t2t31
AS 120?
AS 120?/03
A 201v00006
A 20tv00002
sT 3/5
Tn/0510
TR/0509
AS 2'AG 6
AS 22lAG 2

'lj

fl
L

J
'', ,!' I Brsto2/t204

+-i.,A'E

c1-

o**C-D

AL

JL-

Je

"t:,'t lBr sto2/r90ft

g|oPAXRI2NEGIAVE

-*-!l
----|

l1

i'l
L

lidi

u prlloetr

na trraju

'i(

1"!:;1 . lr./D.,)

9l(/l

i -=+1={==
t^"1

1..

; 1-----1,-----iilJr l l:
Y
l 11

!='-r----LJ[

'l'-

a,+-

t' Yl

'

i.rn)i:ko
'c.ror:trdi
l.rtrt

'!,r.:aa.:
t.l

| !t:' it1d

(:;"' | " I rrl a5ae

lylvl

gladalipftnd

tslu b7282

debtjind zupfu s' 3//5,4/

dubiDo gladon|A h -433
vonjski pranje? tu-r 52
d.beni prante. Dd a4a
uhutorrji anhjer Du-l13,34

:
t

ptot'uzup.'nik:
noktbkreli
n.630 *'/-k
nin ak"eli
n -3/s k'/rin
uath N-75
KS
bru s Iti pre ho listj b, Up4A

: / -,/J).,
/J

dadotoA taa
,aLert.)ra;t,

IUPCE BRUSI.I NA

850 8E0'C

I.IAAG HS'3A

vn1)]a
[.:ra ztu;n^f td.ede"r n.n.k.n
tiorir t ul.4ku no debln)t ir.dag
'l.jo

jl

054't3c'c

+?:t!_i

t,

.Lp4nns

A3nm

fo,,1n

zuPctnd

6la17 >

{I
ft

4il
-

__t_

L\rnjskipranki Dk- 4227.16

trednti norbct)i nadll

na.2

osnolni kul
wryski kut
LrLtomtikul

21'4e s5'
22" 14'43'
Z" 22 53'

2.140
?ii:,

394

tu

lAs"/ac,

LITERATURA

Bachmann-Forbeig: Technisches Zeichnen (1960)

Druzinitr N. S.
Cilbov P. P.: Kurs te.aenija (196b)
Geoplcrich W.: Zcichenmittel

dcr Technik (10,12)

\tolfgang Herlich: Italionalislcrune

und technjschen Biiro (196?)

im konslluktions-

(1954)
Jaschke lDg. JohaDn: Die BlechabvicklunEcn
("ncnnv V. I
Krm nJ:non"olelJno6u,elierrja
(1S5?)
Kulikov s. N.: ce.acnije (rs51)

Rabe InA. X. u. Jahn Ing. 1V.: DinfiihruDgcn

techDischc ZeichncD (1941)

in das

Riedler A.: Das Maschirrenzeichnen

Schneider Dip1. Ing, W.; Tech.isches zeichnen fiir die
Praxis (1953)
l'oechtermann Ing. W,: Das Nlaschinenzeichnen (1932)
Volk

C.: Das Maschinenzeichncn des Konstrukteurs

o954)

Engilceling

Volk C.: l)ie haschincDlhnischen Bauformen x. das

SkizzicrcD in Perspcktive (1949)

Uaious.k R.: Konsharktionslehle d.s allgeDcinen Ma

schincnlaues (1t5i)

s' ndard. iugosl"\en,ki, us'rj.l{.,i "k, drnok, f:nski, Dr.d,rski, nizozcmski, njemaiki, noryeski, S!edski- !riearski, iaiijrnski i medunrrodni (ISO)

Luzadde. J. Wa.cn:
D..wins (195?)

nlxtabtija-Rajaia:

Fundamentals

Nr.ftna

of

geomctrija (1!66)

Pittner J,: Strojnjeka rJrsovani (1021i)

Pohl Ing- Wilhclm: Maschjnenzcichnen 0939)

O5lalp -hnii\

rn- 8", iJ. r'i-. i razli. r, rddorl

()l)rcnru kolsifuk.ionih tifor s l i i { e l ] o A L r L l l j at 2
dobivrnc su od lyrlhe G.br. $l.hnrann Itrnnrburg

395

KAZALO
A

loma 56, 63, 20?

aksonohetrija, laktoli
velitina 105
- lika 10?
eeriaki
naain pmjiciranja 103
anari2a geomehijskih tijela r24

savjcsnosi vuCenja 61

apalat za kopjranje 3??

- - obrubljivanje dteza 3?4

- - razvijanje 3??
- - rezanje cieza 373
Arhhcdova spirala 45

dvosiruki

ncvidljivih

b.idova

54,

ieliene konstrukcije, kotilanje

241
acLliri lijev, oaake 191
iciti oblici strojDih dijelova 142
disle kovine, oznake tgl
aiseenje ciiaaeg pribora 16

brua.nje, kotiranje 234

Burhcsterovikrivulja

2l

2ll

blize vdjednosti slandardnih

brisano mjesto, popravak 26

bridovi

crlcz, kontrola 61, 364

- obrezivanje 27, 3?3

crtkrnje
21d

duljina savijenih predmeia 205

duljinska tolenncija 286
dutina. elcmcnt 28

avNl dosjed 284, 293

clektivna povriina, obrada 246

clcktro kopiranje 3?8
ctektrotchniiki
simboli 328
clcmenti konstruiranja 28
--

dimeiriina projckcija 110

iz konjugiraDih dijahetafa 41
izometriina projekcija 108
izvuacna lukovimi 41

- iz ko.jugi$nih
dijametara
41
netodoh kvadrata 41

-- kosa projekcija 108

- odrediv"nje osi 40
pribliina konstrukcija 41
tangcnla i normala 42
clipse u aksonomclriii 108
cvropski naiin proliciranj.

centralna projekcija

80

daska za crlanje 10
dcrinicije lolerancija oblika 29S
-- zona tolcrancijc 304

cijevni prijehz 345

cijevno koljeno 333, 335
cjelovod u izomelriji 1r5
cikliakc kdwlje
4?
cilindfiina

desliriptivDi pojmovi 113

motka s kuglastom

cilindriinost,

toieEncijc

F
Faber-Castell tuS-Dera 16
lakto. siuDnjevanjr 2?0
raze pri cftanju izonetrije
- - skiciranju 16?

dijcli.njc duzina 29
formati crteta 65, 66
- jednaki list 66. 69

304

dimctriina Drcjckcija 105

priiv*eehje

dizalica 39r, list I priloEa

djclomiaan presjek 193
djelomiina projekcjja 201
dodaldk na doradu 255
za obradu 56, 239

21

stol 369
crianie teliinih

konstrukcija

241

matica i glava 214

drz.nje nul-Sestara24

eeometrijskapovrsina246
geomehijski

duliine isprekidanih crta 53

izbor nazivDe Sirine 52

396

peF za izvlai.nje 23
z a o p i s i v a n j c2 3
razdjehog Sestara24

103

elemcnti 28

ojnice Pcnnova 152

169

klinasta remenica 390

klisej, izrada crteZa ??
kuzni leiaj list 2 i 3 ldloga

elava ojnice, zatvorena 144

- vijka 214

sastavnih crteza 219

sjmctrianih dijelova 221
sjtnih polumjera 226

glarni redovj standardnih

koli...slo vratilo r52
lro.c.ntriinosl,
tol.rancije
l.o.'ani oAranak :141

glDdanje, kotiranjc 234

gralinka p.edodZtra standardnjh
Cranjina njera. tolcrancije 28ll
Craphos-Ilera 1:. 14
-

- siandudnih dijctova 219

309

Loniino l<olicno :14:l

u spojernna 2:15
konslruli.iia. ieslih l.lrfora 31
kria !o ra.gehsu 32

poaetnilra pri lrotiranjn 239

kontrola c .ia 61, 364

I]

kopiruj.

crlez a 3?6

l.o.r.tinrin.
kole 236
kor.k herr!-.ine. obrrda 246
kosa proiekcii. 105
kosi diieloi,
|rcdoin/anie
t59. 202.203

kritanjc brojaka kotc 224

lrrnir piramjda 126
hoieni.

linova

332

.
rirsonomelrjji 108
prijlaz 145
kru:no-pri7m!tiani
Irrutn.sl tolcrrilciie 304
kuaiile pilca 152. 194, Iist 16
kuiii|e

veniild 339

'- i tolerancija 249

I
insialacijski pla! 349
ISO-toleraDcjje 28i
isuuiena sirovjDa 20s
izbor lilasa hrapavosti !51
kotiranje 230

linrdi.atna

izvesti pri nontati

-

229
219

lomljena kota Iiohmiefa

22t

uholenie n crtez 218.219

Lole ncfunkciona!ne 228
centrirrih u\irta 236
aelii.ih konsl.!kciia 2,11
qreikc l]oietnil.. 239
isprutcne siror-ine 205
iedn.kih raznaka 242
Lombinirano 228

- pri skicifanju ltjtj

tusiranju 60
!|ivulja 26

leirdih
-

okomi.a i liaralela 26

oblikr

226

neodrcrlenih D.iielaza :21

normalnih lohmicra
,25

J
f.ostornih

lcmliehiu

saviiaDiu 234
isji.caniu 23.!
tokarcriu 231

zavarivaniu 236

IfI
makrogcoDelrijske
Mi)rs, naliv-pcro

ne!ravilnosti
15

matcrijal acsiih elemenata r89

materijali za cnjcaenjc, oznake
190
lijcvanje, oznake 191
mctoda kugle za prodor 142
mikrolol,ogralirarje !?B
mikrogeomelrijske neprarilhosli
2,!i
njcdi, oznake 1!0, 191
rnjcrcnjc hrapavosti 14?

c eia 1C4

K
ktasa hraDayosli odredi!..ie
!49
klase hralavos1i, unoscnjc ! crtcz
253
- - \. ijcdnosii 251
- obradc (hrapavosti) 249

L
labavi dosicdi 284,291

, !o.avriarie

239

jahai 1ls1 ll !ri].Ca

jajolika krivulja 45
icdinhe shlopova :6,1
jcdjnica tderancijc 2Bu
jcdinstreni Drorrt, o3ovina 285
JUS 50

kr.dral. kotiranje 226

k\rli1e1a lolerdhcije 283

236

oriientaciiski

re.tova stanclardnili bro.jeva

21r
- vcllaina u iehrici 2?0
tmj.la
brojke kota 225
izomciriana projekcija 105
acsaih elemenlta 112
izometrija, polozaji rzvan osl rr3
- lrjfube s rrrov ima 113
izostaYljarje kota 228
Lzvedcni redoli standardnih

. frnk.ioratna
230
inf.rmacii-(ka 22S
iedinica niere 218
. kombinii.ana 231

236

!r.ma lunkciji 230

-- naiinu obr.d 2:1

niernica 220
D naliv-pero za tuS 13
nm.tcDic i dij.ljenje
slaDdardnih brojevima 2tc
nrf.Za kose prizme 336
kosoe stolca 342
koso odrezanog sioica 340
kosos valjka 333
llfnic pirah
e il44
kfnj.s slo!.a 3;19
kusle, pribliina Lonshukcija
1,10

397

sjeinih stozaca 136

sjeienih valjaka 132

opisivanje crteza sirojem 372

opreha konstrnkcijskog ureda
368
opruga 208, 229
orma! za crtere 315

podruaje nazivnih mjela,

tolerancjjc 287, 290

ortoeonalna prcjckcija 82
- - aksonomclriji r08

nacftna geomtrijar13

osnova za korira.ie 230

osnoha odtujera 283
plavila pravokutoe projckcije
82
osnovnc od!nj.re, vrijednosti
287, 288
osovina, tolerancija 285
oitica olovkc u l.st.ru 1?

naSib 242
najkraea udaljelost

paulelnih

- - toike od pnvca 123

najhanji potunjeri p
lijevanju
234
najveta visina neravnina, obrada
241
nalie pera za tus 13

nepfuvilan

smjesiai Drojekcija

po JUS-u

-- ravnih Dloha 208

stahdrrdnih brojeva 2?2, 2?3,
2'.t4
hagova presicanih r.vnina
1?5

klasa hrapalosti

1?7, 180
248

prava veliaina 82, 118

prclaganlem 118
razlikom udalienosti 119
--zakleranicm lro
lravila za crlanje presjeka 195
- - kotiranic 218
- - uroi.njc znakova obrade x

neravnina,

P
obiljezavabie geomelri jskih
elemenata u deskriptivi 113
podaci tjetima

253

stari aakovi i klase

hrapavosti 251
obrezivanje crleta 2?, 3?3
obtubljivanje crieza 3?3
odlaganje crte2a 3?5
odhjera, toleranciie 283
odnosi geomeirijskih elcmcnata
28
- u aksonometriji 107
odvojena sastavnica 359
okomica iz tolke pravca 30

pravocrinost plilotnika
11
- odrcdjvanje .lcmcnata 43
prralela zadaDom Dlavcu 31
paralle, pribliznj postupak

paFmetri

klasa hr.pavosti

24e

Pcnnova gtava ojnicc 1b2

- u krajnjoj toaki pravca 30

okomice i paralele 30
oklir
-

brojke kota 225

za podaike tolerancije 300

398

losiupno koliranjc 239

postup standardnih brojcva 2?3
potcftavanjc broja kote 224
Po!'ezivanjc prostomc i
ortogoDalnc projckcije 162
povfiinske grcske, obrada 245
ncravnire i ereskc, obrada 2J5
pravac, clemcDl 28

oblikovanje p.ema tehnoloskoh

standadnih

potoZaj prcdm.la za cltanje 157

polumj.r, kotiranje 226
ponoana mjerna clla 220
p o D a v r j a n j ed i j e l o v a 2 1 1
ponudbcni cftez 349
popmvak crl.7a 6l
PostuPak crtarja po skici 16?
- - pri skiciranju 16?
tuSiranju 57
- -- prostornih crtcza 169
-'u k.nsttukcijskim
uredima

180

oznaka materijala

oblik povriinskih

polje tolcrancije 283

poloviiah Lut konusa 242
Dolotajni bloj

cijevi 192
{elika 180

neravhine povriina. obrada 246

nevaljali pogledi 210
nul-linija 283
nuherilki
upravljani cririj stol
3?0

podskupine kota 229

podudaraDje projokcija 91
Doson i konlrola 366
pojcdnostavnjcnja 209
sjinih predmeta 210
pojmovi obr.de 246

oznaiivanje betona 1?9

namjesianje krakova Scstara 23

naludibeni crtet 349
naliani kljui 154
navoj u izometrij' 112
nazili projekcija s0
nazivna mjera 233
nazivni blojcvi standardnih

pocmjivaDje povrlina 1?8

podaci obrade rjjcaima 253
podesene vrjjcdnosti standaldnih

Iiersleklivna

slika 104

- s cili.driinim
produikom 344
pismo. konshukcija slova t2
- za tehniikc crtete ?1_ ?3

i trokuti

PrarokurDa rrfoickclja 82
osnovna pr{vili
82
prcdoaivanje l<osjh dijelova
202
-

159,

okotnih diiclov. 209

na lisc listova 201
pomjinih dijclova 209
trrovria tr prirubsmr 204

pregled dosjcda lolerancija

preeledno kotjranjc 23?

290

lrrcklop, lolcr.nciie 284

rirclazhi dosicd 202
nrcDofualii!'e lolcrrnciie 289
prelo.uiliivj
(losicdi 289
presjeci i mr.to pirahide 129
- prizDrc 125

pfesjcanaravnnra 11?,rlL
p.esjcanlccrarnina r71

dulaahih dijelova 200

ist)rrhidanih dijclov) 20?

rfojiciranje kosih povrlina 158

na dt'je rar)rinc 8.1
- - r.dDu rarrinu 83
- - 1ft ravnure 31i
t,ronjer, kotiraDl. 226
lrlslorna predodibr 365
103
lrlJshrno predotivrnj.
lfovft, toleranci.lr 282

l]foi:Lr i limova 1!l

-noica, pfimjena 130
uDr!lnrrih .lijeiora t!1)

za rfst. lol.ranciJa 300

- zavrfivaDje 3r8

simetrlani

dijelovi

sLro!! lovriina

prcvjlrnrc cficia 6?
prilrliinc vrijcdnosri s|aD{lrfdrih

96

250

sitni l)rcdmcti, pojcdnostavnjcnje

210
siluacijski cricz 349
siri ltcf, oznake 191

R,
F r i b o ! , o l J i si o d r ; a \ a n j c l 0
frauDanje srandardDim
lchnliko crtanje 0
Driavrll.njo lapira 21
prijehzni

frdioriiki
crteZ 319
frsl)ored projekcija 6B
Rr srednje odstulahje pfofila :,to
fasiavljanje prcdm.la nr

dosjed 28,1

ort toalr. na kruiDicu

primrcna standarda 365

- stan.la nih brcjc1,d 2B0
olrlika i poloiaia 304
dosjcdi
!fiorllclni !rc!otutljivi
290

- valjk. 133
lrobodjile pravca i ravDinc 11?
prodor dr'.iu konus! 341
valiaka 149, 333
- malih pro$ia :10
lrodof rotaciiskjh tii.la 140
- uglatog i oblog tiiela 148
- valika i l.ugle 151
lrodui.ra .ikloida 48
pioduicni lormat 66

rnvnost. toicrancij. 304

rizlijc!anje tuS! 2iJ
ru!U.a acetileDr
list 4 rlo i
rlrrjieni

rcdoli st.ndar.l.ih brojcva 2?3

r.rcrcnlna dutina, obrada 2,1?,
:.18
tulrtiiikacija kruinice 34

liolrinA nativ-pcro 13
ruhovanje priborom 21
n/ sf.dnja visina .cravnina

smj.f gledanja sl
vjeib. shraaanj. !6

rnj.rnicc

zr primjenu

t.hniikog

smjeslai. lolcrancije 308

siviesnost lri cltanir 61

shcDratska lredodtba 351
si.i.a.njc prednrcl. 1?1

68

sllline rluhinija, oznakc 1!t

slohodhc mj.re, tolerancije !95

poeled :0,

' ' za radionink cfle7c 455

sastarne crtetc 356
ikolske Doncbe 35?

prostornih crteza 169, 1ll

S e s t c . o s t r a n en a t i c e 1 1 2
utora i prolrta 112

skraaena cilJoida 48

pfrdoaivaDjc 11t

n,,',, najveta vjsinc Deravnin!

2{6

n! lormalu

30

k.utno priznaliaki 146

FrijeD0s okrllnog gillnja,

mspo..d

iesli.lcmcnli 112
aetvrtrslih pfoduzaka 112

central.og srij.nia 313

ciie\nih rodova 313
clektrotehniiki 328
cn.rgetsliih ur.ddja 326

-' klinastoe priicnosa 318

247

sfediiic krttnice, odredilanje 33

srcdnja linij. profila 246
f,isin. n.ra!nina 2.17
srednje odslupanie proiila 216
Staediler Xrlars lus pera 12
standa.d.i broi.vi 260. 2?1
- - grafifk. pr.dodtba 2?0
- - glavni redovi 272
- - izvcd.ni fedovi 213
- - oznika redova 2?0
- - pribljtne vrijednosli 2?4
- primjena 280
- - r.iunanjc
2?6
utvrdivanje reda 276
crtet 358
-- z@kovi klasa hrapalosli
sialak za bolicu tusa 19
siari zDakovi obrade 250
stol za kopiranie 3?3
stopa kritnc AIa!'e 390

253

sirelice. kotiranie 222

sluDna briilica
slupnj.va.i.

lisi I do 15

standardnim

sivama mj.ra, tolerancije 283

sustavi oh.airania
cileta 363
s stav i.dinstvenog pror'.!a,

. - r.menskog nriicnosa 316

- sanitarne t.hnike 313
- tanjurastih opNAa 316

399

irasovl lavnlna zadaDih

ukritenim pravcima 11?
hanspafcnr-papir 20
Sestcroslranamatica u izornehiji
112
-

tumaacnje podalaka obradc 253

tui 19

zadane stmnice 35

vjczbe u shvatanju projekcija s

vranj pipca 153,list 16 priloga
vrjjcdnost Llasa hmpavosti 24?
vrlo lina obrada 252
neravnina, obrada 245

susjcdnih djjelova 1?8

uskih povlsina 1?8
tvrdi crtaai papir 19

vuaeni ptuizvodi 192

luaenje paralela 26

T
langeDta i normala elipse 39
- ha dlije klu:Dice 33
lanJuraslc opruge 316
Tc.hnos naliv-pero 13
ichniakc krivulje 39
tchnologki !oslupak
251

i hrapavosl

tcmcljnc toterancije 284, 287

tcoreiskc vrijednosti slandardlih
iijelo 124
tipovi neravnina, obEda 245
- polotaj 29
toaDost u proizvodnji 282
tolerancjja, definicije 282
-

z
udar, tolcrancije 309
uEradbeni crtez 319
uDnozavanje cricta 3?6
uDosenjeklasa hrapavosii u c.tet
2i3
- podataka u cricz, tolerancije
2S9
- tolerancija brojkaha 286
upust, koiiranjc 232
upute rjjciima, koiiranje 21?
ureilaji za mikrolotogmtiju 378
uslorcdlra starih i novih znakova
uspravno pismo ?3
usiede ha broju projekcija 214
uredaj za leza"je iz svitaka 3?2
u\djaani dio vjjka 213

uglatih tijela 146

zajedniaki znak obrade 255
zaobljenje izmedu dvije pa.alele
37
pravca i kruzni.e 38
zadanih kNznica 37
pfavogr kuta 3?
raznosmjemih pravaca 37
zadanim polumjeroh 36
zaokrctanje lavnina 86, 8?
u ravninu crtanja 203
zaokrcnuta projekcija 203
zaokrenuti presjek 195
z.tvorena elava ojnice 144
zavadvanje, primjeri

32r

nelolcriranih mjera 295

slobodnih mjera 295
ukupne duljine 294

jediaice 283

dclinicijc 299
t polozaja, primjeri

304

valjak 130
vatjani proizlodi r92
vaijano kotiranje 230
laljkasta i prizmatiana tijela 332
vcliaina znakova klasc hrapavosli
253
vetiiinc fohata 66

zbrajanje i odbijanje kutova 32

zlatni rcL podjela duiinc 34
svarnoe aava 318
znakovi za kotiranje 225
znak za kvadrat 226

polotaja 298

- tablice 28?, 288

tolrancijsko polje 283, 288
TP jli BASIC, iolerancije 298

viliaasla glava ojnice 144,392

viSekui, kamkteristianc velinine
34

zupaanik s ravnim

zlrpcima 304

rzdawaakopoduzeaelsKor,sxa xNJrcar
zaererr, Ilaslrykov. 23

JOSIP

MTRJ^N^

Tiskanje

do!.icno

JILIC

S^E

nFn.lu

Drs.

?q;',,[:]

i;

'

'

..."""iii''riiffi;

t't .'-fliri
I t:;

2
3

"",:'

,,

litt
6

t'
I

s...,
i

ast207

451207

,:,

l
a::!.':

"' l:l:

03

lj

;!
7EP

2t

t:

ffiq

?2

z3

L]

AS1207

rq

03' s10L

np e a o? E;l;:f

sfuPNAsuStLtca

-=

tl

-t L-

tt

t::!:.al

List 11

tllibl3' I D4hool

'1c'iiLilry | o1loool
0/a uicds utodnoi3.56'a

\a/

'i';ze' l'a I D4laool

D@dpodloiPa 62.62*5

KLIZNI LEZAJ

(l

v
v/e

#:xr"h
iEoc.e d6te

M1

-|EE I A PfE/a520

creto puhjeoje - 200kg

- 90 kg
no sot
- g4kg
po I lo.rici

RAZVIJANJE
ACENITM
- 78nt
_zSDr
-25o'

PO.RA1AKV1DT
zo htote"je (75ono4a,-40a0 ilpunjenju -t?pA |thot
za tuzn).on/eocetiteho- zso |i/punjenju -80 lrt/sot
- 600!t/puqin/L - ?Aor/sot
ostatoku bqterti
-l60otifhot
srcgd
"sa1'it/puqenju

1-*

:'/9u

List 4

PROSTARUE
NE GRIJATIOTVARENAN

\\\\
\\.
\\
\\
\\
\\
\

///
\\,

.//

#::
,Y"*-*'

,/
/,
/
//
/
//
//

R[

//
//
//
//^",**,'^.

//6

tuDE a r erLtu.tH
",.*,*"

p!\a

ll

I-ist 5

rAArrr
t\t\t[/

//
/
///
///
//
//

t2

,/

w
\,
\

\\
\
\\
\\
\\
\

15%

a/1Hs4!oP0Pal,o}j!Ltrb|rcPlEa

:h A: ::
\

E!

I
I

r@:l

-l*F

/hl

lN+Zi
its-!il

_L

,., I il
'*:

{t

-I.

;4,
--

le'ffir*;#F:;Wfffi

-",,,,..-

KOZARA

-i-"

DATAUI qUVNOG
oSIGURAAA

Kfl/O322

t+
Tfl
:f

l"
tffi*
/rl

jr
-l -i .","_
re

ffii-,[a+

I1 " , . , . . .

ffi

\r

4t'
-T-r

-ti

II

.1-r

ft]vv'wua cpt4?L1!3*e)

E
Itry4;;aEE.IEj_T=L

ld' rl-'*l

?'"';.3l

ze/zLo

SVHVT

g-v*'

sr@Nal suilta

PRtaaAru cRrti)

tktbtura

+-

i::3!..:]l..F
T"4=;

pI*jjr
''''-

sr0L
List l0

03

ii

F9q tx
rlE:1

AS1207

hG5

iq

' 5r0L

LF

st 3-47 E::

StLtca

E#

List 11

a3
;

El

ii

mTi
'I[

7
I

!i

,F..,i"

10

asn07

Fo3

;!,fi;

11
12

:iir

13

-,

16

iji18

Dt!9'

19 NT
20

E2a;816

4s1207ur,r

a3

sfaL

1 @ stB a" 14.-":'

srwia aus'ttca

l;#:1

li

til
tiL
)*

trtrl

.t-_
I

q:

te prcvt

3oD p6tte

lete

shp

sllle !!!O::!!!41.L

List 12

iln

I
3

-f-i

Itrl

O-)Frsu'

.,,,

List 13

lrlvi

tt4r\!EL--

-M,

l-Ed.-Fia,

F,t;y*tl

7
l.z;FLl,
I

t,.,,ft:81

r;.,aym

i"

ulo^a

ftaa

t5.3a

hrt M5/M1r

list 14

(//vl
I Artadt

klGLr;M

t;tu

st.

s14D306

raDuLttN

fir

est$
1@"titr^tKA5'4

lb h.3 ri'/M1o

_t