Karl-Heinz Decker

Nrkl rlrll
0olim

lll!tuthD.ltlrllh hll!!

,! lttrr t0,Iid

elementi

Zll D kl drrikl
tm

l|hlrr

Slrrtni urcdnik
prof. dr. sc. illhll 0dlf

$TR0,rl,il

Prevoditelji

prcf. ing. lllnd

fl8llll

doc. ins. t flu ll

prof. dr. ing. t[M otr! flil

Shrani redaktor l. hNatskog izdanja iautor dodatka

prof. dr. ing. twl| 0[8 flit

r"=!

Trece izmijenjeno i dopunjeno izdanje

-T7I

Nrsk)v izvornikr: Maschinenelemente

von Karl-Heinz Decker

Copyright @ 2000
Carl Hanser Vorlag, Mnnchen/FBc
Sva prava pridrrana
Prevedeno prema izvornom njemadkom izdanju koje je objavo
Carl Hanser Verlag, IMnnchen/FRG

1qc,O
VELEUEILISTi:
U \ARAZDIIIU
DL- L a-

$)tr

CopFight @ 2006., Golden marketing-Tehniaka knjiga, Zagreb

pri&Zara

Golden marketing

tstlN q53-212-290-7

Zagreb

Sva prava

Tehnidka knjiga

2006.

p[tlc0l,0R 3. tzMutl,rjrl,r0Mtl r 00PUilJt1{0M fl Rt|[Tsr(0]'l rz[ll{Jll

N,r t)odruliLr ./.?r.rdl,i r/l,l?r.r u nas ic. nlvlll(,sr. liloralura vrlo oskudnr. Knjis koill
ic prc(l v"nr" z"pr"!o jc icdina koja doncklo pokriva to vrb sircko podNaje ili kro
llrl)l,cr)il( ili l(ao pdruCnik. S osnilanlem niza tehniakih veleuaililla koja itn.!u kolcgl
l)((l firrivonr lilrt'k ti ttrciava ili slitnim. takva je knjiga postala jo! polrcbniionr.
r.(l,rirko rlko posr,)ic lirkultcti nr kojnna se prcdaju kolegiji iiji se sadrraj moze svcsti

o\,ot

t,

\noi

.vtd za koje je takoder prikladna.

l(rriigri ac. s obzirotn na sadriaj, svakako posluzili kao prirutnik odnosno xdZbcnil nl
Irvrtsl(inr sveuailiStinra, toDajprijc na Fakultetu snojarslva i brodogradnje SveuailiSln
Z rrrb lc visim i visokinr Skolama odnosno veleuailiitima. Buduii daje sadrzai ncl il'
txrf|rvlil zrslario. bilo ih je polrebno osuvremenili. Tako su s postoje6im nonnln)
,,sll, lnr poslavljx /,rorzduna za te ih lpojern (&. sc. Zvonko Herold), p/?rr.'"r,r
thitih \hi!\t \tt. sc.M;lan Kostelac) te plrreldmih prijeno ika(dr. sc.MilanOpalit).
li,,rc ic klliisr u odnosu pre a prethodnom izdanju pove6ala opseg stranica, a i lehDiali

j. (i(,rirrt'nii,r.

s ob/il1)n) na to da je izvorno izdanje dosta staro, napomiqjemo kako poslo,i

rn,llrirosl dr r zne tvrtke koje se sporadidno spominju kao projzvoalaii o&ealene oprcnr.vrr. i ,,c t)osroic. ili N pronijenile nazi\,, ili se moida bave drusaaijo'n proizvodnjom.
Z{grcb, listopad 2006.

ffl0ul0n r. mw$oil u[m[

Njcmadki original ove knjige je u relativno krfltkom rclu lrllro u 7 izdor1ja. U knjizi
Hi jed ostavno i vrlo sazeto dana potrebna teorci$kr ohlolqicu0, n obiluje i nizom
pruklidnih podataka. To se posebno oalnosi na stond0rdo i podulkc o moierrjalima Veiiku vrijednost knjige predstavljaju jednostavne i lako razumljive slike U prijevodu je
je
nokuslno uz niemacke omake standarda dali i odgovarajude jugoslaven.ke a Io
ircinicno iza njemrcke oznake mdrerijala u7 koje su na\edene bar prrbli2no odgovara.iudc jugoslavenske oznak.

tl

s[[RiN
l,rulr,)vor
r.

l.

fltm$nvuM

i7n)iicnicDomu

dopuDjcnom hrvatskonr i2danju

.......... ... ..........

sP0lEvl

U ,rjcmaakom originalu nisu opisani planetami p jenosnici, tami pdjenosnici,

koanicc, btve, cijvni vodovi i zapomi organi, pa su zbog potreba nate nasiave i plaksc, a uz dopustenje autora i izdavaaa, ta poglavlja obmdena kao poseban dodatak prijevodu. Pri t;m se nastojalo da se, koliko je to bilo mogu6e, ne mijnja nadin iznosenja
gr0diva. kako dodalak ne bi naru'io cjelo\irosr.
tsto tako u poglavlju o zupaanicima njemadkog originala nisu obradene evolvnhe
ILrkci.ic koj omoguaavaju \rio jednostavan i todan proradun debljine z$a na bilo
kojcnr diielu boka, proraaun mzmaka osi V-parova, Foratun pogonskog hta zahratne
orio, zbroj laktora pomaka profila itd. Zato su u dodatku, kao nadopuna poglavlju
,,9.1.9. V-dclnici i V-prijenosnici s ravdm zubima" ohadene

fl0MIIIt
tf,omcu

tUIl0Ut I

fiuilflti osrft ll{l uPm

0}l

fl0lt,flillllll tlllll{clll,

E. Oberinit
tz PRt0G0llonI 7. llltl'llclol'4 lz0illltl
Vclika porraZnja ove knjige iziskivalaje vea u katkom rol:u njeno novo izdanje. Pisana
.ic zr potrebe nastave na Visokin tebniakim i strutnim skolama Najvazniji elementi
,rlrojcva izneseni su u katkom ali Feglednom obliku, pdlagodenon ciljevima nastave na

Skoi0ma za lchnitko obrazounje. Pri tome je obradna svaka gupa lemenata sfojeva
scbno i time omogu6en izbor obrade gradiva neovisno od ostalih elemenata strojeva.
Strudno podruaje ,,Elemenata strojeva' \r1o je opsdno i stalno se proliruje novim
sDoznajama i rezultatima istraiimnja. Od toga se mogu u okviru Skolovanja inzenjera i

tchnidara obraditi samo bitna podrutja odabrana prema samim ciljevima izobnzbe.
Duliniu izsmdniu rih saznanja mora se plepustiti praksi, rjesavanjem konloetnih problcftr konstrukcija.
Sve oznake u jednadibama prilagodene su novim DIN nolmama, a sve mjeme jedinicc su u Sl-sustaw, kojeg Fopisuje zakon. Samo u iznimnim sluaajevima, mdi lakseg
r aunanja, upotrijebljene su veliainske jednadzbe lnaae su iskljuaivo navedne samo
jcdnMtbe u koje se mog! umtiti Sl-jedinice i od njih izvedene Sl-jedinice (kg, m, s.
N, W, kW Pa, J, K itd.). Gotovo ispod svake jednadzb za prondun nalazi se isopna
lcgcnda u kojoj su naznaaene uporrijebljene mjeme jedinioe i njihovo znadenje- Na taj
sc naain postizava dobar pregled i izbjegava zabuna. Tablicc su ubadene na odgovara_
iudim miestima unurar teksta, tako da ih ne trcba lrarili na kraju.
Mnoltvo opsirnih tablica daie ditaocu konslnrktoflr u praksi sve podatke potrebne
lc prora(un elemenara strojcvfl. N ll)Cik, ho nrrTilo lrir moBuCrrosl Jlrrdivdnia odgora_
rr,ucih wijednosli dopustcno8 nrrfrcTflrlirr. lhrk i oflcrc(cnja

Berlin u rujnu'

1975'

Ka

,Heinz Decket

r. mshllurvr sP0itlll

107

Lsrtrr,l
2.

1.5.'li)k sila. zarezno djelovanjc, oblikovil!c ..

.......

Sild prcdnsprzanja, pritezni momcnt ...........

2.1.7. Dijqram deformacija, difercncijalna sila. nrilcta i nrilDanja silN ...
2.1 8. ('lvrsloaa uzduzno optere6enih vijaka ...........
2.1.9. oblikovanje i proraiun popredno oprereaenih vijaka...........................
2. 1.6.

.'.,, I!'ilr.1rr vUL. !\rjLdni pogon )

I 2.1 \.rLot. nrdrerijali

2.1.,.(rr.ro.,
i cl.r\ iIc
2.. l. st1,,r(!r u/du/nirn Ilino-n ............
l. r.l. it\,r(r. tc-ii,,., rll o!r be/ rdgrba).

128
130

t32
t34
139
139

.....

,., I \F,k\. , llin.r,Urn vrarrl.ma.....

I \.r \t\,t.rr \x /,rlfxir n rrar.lima ....................
St)1li s poligoniln profilnnn vlati1ima............

1M
t4'7
150
154

i .rc.,,Irn

t5'7

).i

',.

\r/r
2

clemen im

.t,,,t (Ltr)Lr o,,'rbtJeniern

.,r ,,:'lr(rrnx , .rorrjJcim

4.1 lJlrLr .......

I l.l \\,'||'r.,(r

.........

....
..

:4. r (\rq.,(,r ...

156

I ()\rr'\r .....
I Ll Kilrklcrislikc.

l.'. I Fr.I.. ,,tr.sc

crr,ro.1a

kxo ,r\oine opr.rEe........

r,hlrko\anJa ulomih ru/du/nrh) le7aja.....

5.2 7. I'rcraduo upornih leraja (uzduznih lezaja) ............

r.7 riL .nc

201

Mllltl

l. l,Irkcrta. oblikoranje
l(ukr\.r .........

II

191

251
261
2',7o

212

216
2',76

ll'.rrrla ugradnJe. rnogucno'li otrerecenta ...........

'r.I

251

' 5 I1,Jr, /r\ante

0.ffi ufltit t[lur

2ito
287

294
2t)6

......

t01

199

2t8

.......

........................

251)

t9'7

213

Nosi\i nrlu\ci......

....

246

197

215

........

<

1.,1.

, kardkrerisrile.................

5.1 r. N05ivorr i \ijck IraianJd

\. t.4 (
r(n br/rna vnnJe ......,.............

202
204

opru8c...................

\.1 \xltri l(,,J

< I.l. k,'nnr lriia

183

r90

s visestrukim kliznim

:)r,
<

186

ldaji

n{r(rrrmd.

t79

Z,rv(,ir)I llcksiiska opn,ga kao oprusa za oketanje -...., . . .1.4 ltrvnr $ipkasta (okrugla) kao lorzijska oprusa
l.< l.Iirririrsrc otrugc IJ^ Ilalre opruge.........
L,. t rLr,,iri(nc rla(ne r \ld.re opruge.............
3 6.1. lJladno oblikovane tladne opruge od okrugle zice ...............................
',.2 llainc nprugc od okruglrh .ipli
.r.,,.1 VlJ.lc npruge od olcrLgle /ice .............................
.r.o4. lrorraJI rlJ.nrh r vldcn,h oprusa.

s.) ).

165
165
169

l'71

Ilidrodnunlaka teorija podmazivanja,

urori za FdmaTivanje
l),\,'J rna,7r!c. uredajr /a podmd/i!"nje.
5.2.1. Malcrijali za lezaje (leiajni materijali) i materijal rukavca...............
5.2.4. Olrlikovarje nosivih leraja (popreanih leraja) .............. ..................
5 2.5. I\omtun oosivih le;aia (popreanih)..............

163

t71
md oprugc, vibracije opruge.........................................

.1.1.

4.2.

5 2.1.

t7t

I 1..' M,Iuriirh, rInrJ,,JIic.

,1

I[lt]t

17t

..

it. 0tRllril

,1.0s0lllllt

c.

153

.' {,, l\rr (:iri lrit\lr...................

. I / st,,iu\i .,r .trznrrn glatinrmr
).1 x. St\,tc\

t26

t37

i. r. st,,iJ\

.'.4

t2s

132

2.2.2. Silc, lrcnje, iskoristivost, samokotnost....-..............................--.............

-l 1.5

119

218

fll

/. sP0lt[

spojkc koie sc ukljlrauju........................ .................................................313

.................. ............... 3l:]
7.1.1.Krutcspoikc.........
7.1.2. Dil.rlr'ciiskc (uzdurno Iokruliivc) slx)ikc ......... ..........

.................

:]13

Iuml
7.1.3. Ncclastidne kompeDzacijskc spojkc.......... .......,,,,........

-.1.,{. Lld.ric c

spojlc

7.1.5. SrEurnosne spojke..................................

72 l( sr.rvlire,pojl,e

7.2 L Rucno ra.rr\ ljire .poike ..............

7.2 2. s|ojkc . dalt,,'.,nm ukl ucivanje

7.1 \p,'1kL,,r tu(ra jc u rdd..................

8. flfl,rfltst(
P tflr0s H

314

3t'7
321
322
322
325
330

Iut

0.
,).

tcm

NuDr

| ()..r\(

m0

....
9.1.1. Vrstc i oblici................................
., I ) 7,,k.,1 o/Lb. entd ..
t).1.3. Dodimica bokova, zahvaha linija (dodimica profila.) .........................
,, 4 I \,,1\cnrro o,,ubljenre .....
t).1.5. ozubljcnje s ravnim bokovima i unutarnjc ozubljenje........................
o | ,. \alt4ue i klizrrje bolora.
9.1.7. Nnlli aclnici i nulti prijenosrici (s rauim zupcima), zBinost

401

izrrJLr zuhrL.r
', | .\. , ir.,Ii.',ri nn'! /'i,.r'r rul,.h.'.llrkJ s ra\nim,,rrpcima.....................

410
414

401

402
405

406
408
410

Iuru

--_

Puil tf,It

r0,

$idim

tflllflto$iltct

lr.l

Ki,r.rklJriqrkc. uporJba.

10.2

(n

499

.....

podjela planetanih prijcnosnik ....................................

499

lr,.r..tLih,ararIi tlJnerJrn; trijcn..nni....

10,1. Silo. monrcnti i snage planetamih prijenosnika s ielnicima.......................
lr,4l. KIJ.r t,.rl,irci iiru u/indni u ob.,,r....... ......
lrr4.). Kadr rc Eubir(i , /imdiu u ob7,r.................. ......
10.5. hcglcd prijcnosnih omiera i moguanosti planetamih prijenosnika
lAr i 2,\t........ .............
l,rr' I'l.Itr.r.Iri trfljcnosnrcr sa slo/nicirna.. ..
11. Tnt P tflt0siltfl
ll.l ( )|(cnilo

503

dn, definicija

...... . ....
ll L llrni priicnosnici s konstantnim ,,r"."#
"--;;
prorniene priienosnog
ll I. l',,,r tritJI,,.Irfl , rn.drinosrima \,,nrinLiranc
" tt(r.r ........ ... ...
I I l.
t1!1.r"rCur,r
'\I'{(
ll 4.1. l,laslitno i difcrercijalno puzanje, btzine Uizanja, si1e................II : l1.4rCu, IrriI prijJo.niIa..........
I I . l. 11.{JrIn k.nrJkrnih nrpreTanta .....
ll 5 ) I'n.rarl r.,{crJ.r......... I
I

1t.6.

512

514

519

l.: a I.k,{sri'osr..........
.rrJIirli /,, r/ r,h hr

540

2.I lrrne

ku(nice

548
548

12.2.1.1. Celjusne kodrice s vanjskim deljustima

(celjusna kocn,ca)...... ....

l2 2 1.2. ledno.u\'re celjusne kocnrce
12.2.1.1. Dvo.rn*e celjusne kocnice ......

s49
s49
552

12.2.1.4. I nuramJe celju.ne ko.nice.

12.2.1.5. Potd'ne kocnrce... .....................
12.2.1.6. Slo2aslc ko(rrcc
..... .....

556
559

12.2.2. Vnlo2ni
12.2.3. Vrrlo2nJ

562

/rrcnr kocniu,

563
563

2.2.4. lnrh'k('iskc cl,:klricnc kucni(c..

!m[

ll2.

561

vodni kocricx...

t65

(lvo(1..........

h !c. (lodirno brtvljenje

-............... 567

strojnih dijelova koji niruju .................. 568

Srrritko
Ll 2.l. Nc,xsr vliivo odnosno uvjetro rastavljivo brlvljenje ....................... 570

572

572
572
574
5'74

576
........................... s70

Btvljenje

brtvilorn

- ---

Srlaai\a brNi1a................
Hidraulik brtve Ortve s automatskim djelovanjem)
Brh ila posroJdnog obliha
I1..1.2. Bn\ljenje klTnim prsknom

-.{ --

..

Lrduzne berdodime bn\e sa zracooscu ......... .

htve sa zraEroldu
1J.4.2. Labirimne bnve..
IJ.4.J. Labiri ne brhe sa zralnoMu.................
PoFeane (radijalne) bezdodime

. pomoiu

591

59t

rekucine.........

lJ 4.5. Membranske bnv

14.

Cutllt

'i000vt

593

llmflu nfll

14.l. Cijevni vodo!i

!05

59',l

........

14.1.1. osnovni pojmovi .

14.1.2. Materijal cijevi................................

l4.l.J. Proracun cijeri........

583
585

587
58lr
588
589
589

1l-4.1. Berdodime bme ra /raInoiau..........

1J.4.4. Brtrljenje

579
580

586

11.4. Bezdodrme brhe......... .....................

547

2.2. KoDsu!kciiskc izvcdbc kodnica...............

ll.l

13.3.1.

5t5

l2

13.

i[

s39

l2 l. (,t(uril.,

571

brtvljenje)..

525

532
532

s71

(automatsko
......................... 571
13.3. Dinamiake brwe, dodimo brtvtenj strojnih dijelova koji se oloeau
578
.e lredu ramo-amo ....

522
524

s35
539

t\4

Brtvljenje &tvenicama...
Brtvljenje ostvareno preteino pogonskim tlakom

513

519

- ...

.................

511

517

.-................ 570

13.2.2. Btvljcnjc s pomo6u nrasa zr brlvc,r.je..............................................

13.2.3. Rastavljivo brtvljenje dijelova koji miruju (statiako brtvljenje) .....
Btvlicnie ostvareno pretezno vanjsknn silama.....--- ..--.........
Plosnate brtve
--.....-.. ..........
proilnim
Brtvljenje
brtvama..............................................................
a) S pretezno elastianim defomactama ........................................
b) S pretezno plastianim defomacijama .................. .--....-.........

511

l.< 1. 11.!.raJn /agnta\dnta...............

u. t{0fitt

vanjcnr.
Blvljcnjc presanjnr......
Bnvljcnjo zava

4S7

...... .

597

59ll
(n) I

Gubitci u kotjerim odvojcima, amatu.i, ulaznim

izlaznim

ograncima cje\ovodd ......

14.I4. Proratun debljine stiie e cijevi...........
Pretezno mimo opterecenj cijevi do tempemture +120 'C ...........
Pretezflo promjenljivo optrc6enje cijevi do temperahre +120 'C
Pretezno mimo opieredene cijevi s tmperaturama od +120 do
|600 "C........................ _
14.1.5. FalonsL.rjevru drJelo\i..........
l4.l.o. Cije!,nt spoje\i.............................
14.2. lzravnanje dformacija pri zagrijavanju cijevnih vodova.............................
14.1. CiJcvne porpore......

604

60'1

60t]
621

(,21

Lsrrrrq
14.4. Zlpo'na, sigurnosna

regulacijska tUcla (aflnatura) ..............

I4.4.1. Zad^te. vrste, 24htievi...............

14.4.2.
14.4.3.
11.4.1.
14.4.5.
14.1.6.

Vcntili..................
Zasuni .................

Pipci Glavine) ....

Zauopke .............
Nadela gradnie cijevnih sustava..................

Pogonskasigumost

....-

Ekonomianosi .................
Mogucnost prosirenja.....
Plansko odrzavanje..........

623

623

a5
630
633

634
635
635
636
636
636
639

Krz k, p(inx,vr...

645

lJ0l,0ffmGul,ult
.

Postupci, mate jali, oblici Iavova,

kralileta (3) o Osnove obli-kovalja (i) Zavareni spojevi
prigradnji kodova itlatoih posuda {101. ZavareoispojeZavareni spojevi (3)

llDntspolevt
.

vi aeli(trih koostrukcija (20) . Zavareni spo ev u srro ogradnji (35) . Proralun dimmi&i opterer.rnii zayarenih
konstrukcija (39) . Zavarivarje pdtiskom (!3) . Postupci,
vrste iavova, materijali (53) Spojeyi toikasto zayareni
(i5) . Bradaviaaslo zavaretri spojevi (i7) . Spojevi zavareni lelno elektrooryornim iskrmjen ($) o Lsmljed 5pepvi (0ll) . Postupci. lemovi (t0 . Osnove oblikovatrja {01)
(vrsroia 1ti) . Lijepljeni spojevi (00) . Ljepila. svoj\rva,
postupci (t0) o Omqye ellikovanja (fl) r dvrstoia (00) o
Zakovitni spoj tTlt . 7alrclice. izrada. broj rezora. prijenos sile 0l) . Zakovilni spojevi u gradnji lelidnih konshukcija 00) r Zakoviini spojevi u konstrukcijama od lakih metala (82) . Zakoyilri spojevi u gradnji shojeva i
strojnih postrojenja (S) o Stezni spojevi ([$) . p6r1ur.;
steznog spajanja (80) o p1e1.6* cilindriCnih steznih
spojeva (02) o Proraiun listo elastiino opterefenog spoja
($)
Proraiun elastiino-plastilnog optereceuog spoja

(101). Fe161rurju r,.^ih

spojeva (102)

Etrmlcl

nl0tedlall,

0ilhl

$av0v0,

lMllhtr

:/irvrrrivuric.,c poslrlo jedno od najvaznijih postupaka spajanjir, jcr uz ustc(lu

lr()tkova zu Drcdclc ili rlatc, prednost mu je i manji utrosak materijala nasrtprol
liirvrulim i kovanim diielovima. Uz spretno oblikovanje zavareni dio, bez gubitr Llvrstoac i krutosti, moze biti 50% laksi. Zavarene konstrukcrje zbog jcdnostrvrltrg oblikovanja najdesde su bolje od zakovanih.

Dt\ tql0(llRN(.ll.00lrpod.z,tt.lrcain\poi?n razurnijc sc spirj.r(liiclova

pomodu zavara. ViSe pojedinadnih dijelova meelusobno povc/ nih
ric
zrrvrrrivanjenr tvore zarareni diq a vise tako za\arenih dijelo,ra zaNateni rkkry.
Zlr vo0o strojne dijelove prednost ima zauarivdnje talienjen s lokalno ogra,litririrn tiiokom taljenja, s dodatnim matedjalom ili bez njega. Nadini zavarivatrla
rnlicniorr za melale iestt plinsko zavarfianje, olPorno za|ariranje, Qlek ltoltt('nt )
.i1\'tl-ivonic, za\ariwnie plazmofi, zavarivanje elektft) ski snopom, zovatbttlit .\t,jltlosnin snopotll (zavarivanje lasenkim zrakama). U nastavku se opisllitl
zuvuroni spojevi u kojima se dijelovi sjedinjuju zaloron dobivenim od rralaLionx
I'rc'I.r

ili ulnlicn

materijala.

Nltiv',tLt1ili zorariN

l.

meta li

(lcln'i do pribliZno 0,3% ugljika; vise od toga postotka samo uz odrodiJnc

ruviele (lahl.l.l.). Elemellti legiranja; silicij, mangan, sumpor i lbslbr l)ri
zavarivanju djeluju nepovoljno, dok bakar, nikal, kom, molibden ili vr-

nldij ne Skode.
2- N?zeljezni

netali

bakar, mjed, bronca, cink, aluminij.

I'Ngled mzlibitih vsta i oblika Savova prema DIN tq12 (HRN EN 22551)
rlrrie lall. 1.2., a oDlile spojeta lalLl. .

l'ti|njeti za prikazi|anje delnil i ]':utnih Savova i dodami znakovi prikazrtni

srr u DIN l9l2 (HRN EN 22553), a smjernice za oblike Zljebova, za razttc
(lcl)ltinc lima, mogu se naii u DIN E551 do 8553 (HRN C.T3.030).
l'r'cnra lall.l.[., zavareni spojevi dijele se

tri razreda kralitete.

I diiclovi od termoplastitnih umjetnih nasa mogu se medusobno zavarivali. Tn nnn)-

.iro (lollzc u obzir tvrdi i ltr,ekani potitinil klotidi, PVC. Pri zavarivanju umjctnih nlnsll
il,rl)ivl sc spoj u tjestasru stanju (DIN 16930 i 16931). Pritom se mogu potczAli grvovi
Lxo kod mctala. Postupci zavari\anja sn o\1,2awtiwnje \,,aaim plitlo 1, ,o,tt|iutti'
tii|tit tijclnnu, zawriwnje toplitlskiu it rutson, rt'ikcUsko zawri/a"ie, diel!*ltittto
\ivlo li?kt,a t o zuwnva,le. Poh,inilkhddi sc mogu dobili pod raznnn fSovrdkirrr
rrrcnirlr kro Dynal. Igelit, Vini&rr, Vcslolit, Vinnol, Asltahn. Trovidur, Mipol m

Il

Iivtlt

mmswutu smrut
Tdlim 1.1.

Zavarivost najvaznijih dclika

IlDeottttomnh

zboe visokog eddjji I i N pdkladni su smo z, podredoie

svrhe kod hnjih ,ijenki i hifros oprn tmj,, lslalrcm kod

d.nfrircioe! bnEovog derik. zr relid,e koniruk.ijc dij.lovx

n4 ?orrcbo jc m:ndi &lik.

zivri,osr poslqi 0vijck. z. relitne koNhkcije i dijclok
dcbljme >25 da 35 nn skn ir! ke.titrle 2, >l5 mr dsbtjine
debljine > 16 da 25

l-i:i*il
tsqo;.
l-c

oloo,

-a

1r3r.

zavdivod se n@ pNebio t?riti. Prclgijlla.i, po porrbi

,!r;ri, , z. ortlmjdje pMsblih napdosri nom&lizidi. Dcbljlio
srijenki po mosumGti < 20 mi1.

?oetna je vno panjiu prilem i

naknadm

l'rr oblikovarrju zlvurcnih konstrukclja lrcba priplziti na odrcdcna n0{cl . Svirki

IoIstrrlit(n' lrcbao bi slogn svoje projekte savjesno i krititki ispilali .iusu li
zrrvrrrivulki p|Lrvilno oblikovani- Kvaliteta zavarenog spoja ovisi i o kvalilikaciii
, .t'r.ln,'\ri ,,. r\ itr\ irL'.r. VrTnr prctrl.r oblrkoranj:t:

l.

obn&.

-arrr
u necemmtiffm

-a l Do,

-a

-t

t221,

-aa12o,

^t

432t,

47a0.

^a

1420,

r6j!

do6o

delikr notebno jc rftngrijlr

r12r,

su

zatlzno djelovanjel LoS spoj osnovnog i dodatnog rnatcijula

prorrz|oiLrjc vclika zarezna djlovanje (vrsna naprezanja) u kori.icDu. slo
p|i rlinamitkom optereieniu moze dovesti do loma zbog umornosti Drrrloriirh. Kod dinamiiki opteretenih savova zavaruje se posebno koiicrt. ili
st trr izvocli u obliku dvostranog V-zavara. Nejednolidno ili valovito vud,rrri /lrvlri djcluju takoder kao zarezi. Obmda nadvisenja ili raskivanic
.rrr,rrrirrtrr rr.rrr naprc,/anta \r noaetku i kraiu./avara sltaraig se Lrrl(ri
\,,ti r.rk, l,r rz:rzrajrr rrsna naprczanja t,lodanjem tih krajer.r zur.rt.r
Ix)gu so vrsna naprezanja ublaziti.

l:f

i!:drdi

upoBbtivi. Kod kEim,h

r.je

-t743r,

t2

-4128.

itr
;;:
Ir,

lllL
t,

st{,tu

h)

re
(.o

sr Jo (a 0545) i sr 60

Dobm

> l0rmdebljine

uposbrjiv >

2,iuiem

t,()dicla naprczanja u tupom spoju (or zarezno naprezanjc)

k*iN provarom korijenat b) V-zavd s dobrim provdom koriicnui
, ) V'zrv.r s p,oliidennn i zavarelim korijcnoq /) dvosrrani V-ravd
Sllh 1.1.

o64s).

,)

rTiii(hRfic.Brn2,
> 20 mr d.bljiD. pepmtuie s

p.p-r;

(-a

V zrvxr s

oslobair lepreonarih

r5 mmdebrjinel

.i]IezrFzarenjem.

ro**u,..

oo,

2 o

12
d)

dbno Dhrsnbt

d,e.

ffid.bliinc

'

l.:l,it,Jlt,.)oli skreloni( toka sile u zoni zavati\)dnja! Za i\astoiu zavara prcsr(lrfn ic tok sila. Skretanja u zoni, za\art.,ar)ja izazi\aju vrsna naprczxttix
(s1.1.2.). Pd nlimom optereimju zarczoa djelovanja doduse ne u rarljuiLr

0v$lodu, ali snizuju sposobnost plastidnog deformiranja

time stvarqi(

> l0 nm dobrji". porcbm je pdEdjavmF.

Pdrcbnoje predsrijaanje i

odrariMj. napom 6di otklujmjs

pmsr,lih napcro$i,
Poftblo pederij,,rij. i poptrlhje

,,mjm

aeLik i$ dv^1oic plms DIN 17l0o ll{Rx

Mjab zNriH\ia prrlrivo p prcntni

Klo

C.Bo 500).

$lkn 1.2.

Podjela naprezanja u zavan pri skrclnnju

a) u tupom spojul

lokl silc (d ic lok silc)

Ilvlimsm,$x

umsulutttr stotttt
libllml.?. Vrsrc

opasnost od krtog loma. Pri prcmjenljivorr optcrcdenju materijal biva brze razoren, tj. njegova dinamidka izdrzljivost se snizujo. $lka 1.3. prikazuje
kako se u zavarenim Savovima mogu izbjedi sketanja toka sila. Tupi zavar
dinamidki je iz&Zljiviji od kutrioga, buduii da u njemu nema skretanja
toka sila. Od kutnih zavam (s1.1.4.), udubljeni kutni zavar je najvede dinamidke izdrZljivosti, jer je u njemu najblaZe sketanje toka sila. Opdenito,
mealutim, prednost se daje jeftinijemu ravnom kumom zavaru.

,
Sllh

Irr

Jl.

,,T1ffi&
AAA

l.L Oblikovanje zavarenih dijelova pri dinamidkom opteretenju

d)

zorrLr (sl.1.5.).

DC

t^

rlE

-rr
-rl

EC

--TL_\

:1:)

r--r-'l

X DC

D-.t t-t-'7ffi
ti7ffifr

14!

f-t-t
I 1

\
I

_l

'--- w
t a(_)

TC

D{] rfl

'. r\.r ll

Eal

EC m1

dpruzdnie u ko ienu zatdral Korijen zavam osobito

vla(ino naprezanje i treba ga po mog!4nosti staviti u tladnu

L-rf=

lthlett'tti t,htiln
ic osictliiv

filtlifl3

Sllli 1.1. Tok sila u kutnim zavarima

dr i/ho('cn kulni zilltr] ,) plosmt kntni zavd; .) udubljen kulni zava.

3,

$.td

lirlr

hldh

pravilno

b)

I::I:=

n1:

N N*-T,-

,)

ltlwr

u.itl

IuIia$,|

nmd&
a) neFavilno;

i ohlioi tlvovn prurn|l l)lN lel.l (llliN [N 2255])

(zrv:rri! n,o lIlilrrru,')

t=

|-l

nn rF
nn rlf

lf:l
NT f:1

DC

l{oti iam

N#

N,

6)

N
V

Slihl.t.laEreni (a\ovi

opierederu na ra\ijanje
d) naovoljno zbos vladnos Mprezuja u korijenu ,avda; D) povoljno zbos tlaa'
nog naprezmja u korijenu zaaa.i

_{_

n_ J_=

__n_
0dJliawi tsh&la]?l[dial

-[,

Il

.4:l

nll

rrmgruum sromr
spo.jeva prcmfl

ryDDzz

l)lN l9l2 (llRN liN 225s3)

D'jelovi lerx

jcdnor

n,vtinl

ffiz
l)ip

ovi

l!r! l{

Du dijlli $rujriu

dl[

sN

r0lfl

koso

ri

rhrlii nc8o.ie potrcbno. Izvitoperene zavarene dijelove treba izravnati Tagriini kov.tllicm.

n. druli

Km er J
ooLo2!fl ru ieJdi
^lor ed b Lu k^ ,ntdrrm
ntsina drurome

iiko dl jc

dn' rvoiiLn krn qn oliom Io

|Ddrvlj$ tu Fdrriru'rrusosr

lti

rfri,irml r i *lkd it,ttr

llm

ili

!ikd!.lovasp.iju $ krtjcvilii

l.L Razvrstavanje kvaliteG zavara za spojeve zavarene taljenjem

prema DIN 1912 (HRN EN 225s3)

bira

se

liena svojsivinu dattrijala

dodatni

te debljini i napreanju dijelo\E

Sllk

l.t

Pri\"xena rebra

.,) ncpmvilno zbos somilaDja zaaarai

Slika

lJ. Zavareni zupEanik

a) nepravilno radi

tlk

skih radova na gluvl

i vijercu, te ?olrebe krojenja

rebaroi

Dati prednost poluproizvoilimal Za'vzrenj dio je jeftiniji ako se uporabo

poluproizvodi. Daje se prednost plosnatim i profilnim delicima, cijevima,
skosenim ili savijenim ili autogeno rezanim limovima. Ako bi spomenuti
dijelovi postali presloZeni, uvaruju se i lijevani, kovani, presani ili wdeni
dijelovi.

mterijal pilas.den osolnom

ispilan, odnosno odobren 2a uporabu

OM6r?;

dt*timni avmivaai
dokaz

4,

da

za

vdjede od.

su pod

Md,nm

jc u vd idedo bd logrje$ke (n!r. Endgenslto irpirivanje)

tzbjegavati gonilanje zat'aral Lokalno zagrijavanje pri zavariva.Dju i hladenju nakon toga dovode do naprezanja zbog stezanja koja iz^zivaju deformacije zavarena dijela. Sto se viSe zavara sastaje u jednoj todki j Sto su
deblji zavari, to jade je izvitopercnje. Stezanje zavam pdmjeiuje se narodito u uzduinom smjeru, a posljedica su prorqiene oblika na manje krutim mjestima zavarena dijela. Prcma isl:ustvu, nastale deformacte mstu
ovim redoslijedom: elektootpomo zavarivanje, eleLlroludno zavanvanje,

plinsko zavadvanje.

l(rko so gonilanjo zavtra moic izbioJi. prikrzrric Sl lI l)op,odna rcbr lrcbrr

lxikliutili zrvarima debelima 3 do4 mnl. Zavarcni lirvovi nc smijLr biti ni Lloblii
vixlionr

l.dh, dn nasrotrjdjc

sltul sEniledm

flfl

o\

b)

Slila 1.8. ,zrrareno podnozic

d) ncpravilno zbog mnogih pojcdirranih diiclova i mnogih zavarenih

Savovai

llwnt3ro

IIImmumuem
Radovi lrrojenja i obmda- rezanjem
6,
- Izbiegawti skupe ptiptemne radove!
p.if.ipf:ri, konstmkci]u' Zato valia po mogu(trosri izbjega\'ati tokarna
profila
,r*n3iniu pro*.;".u. kose ili okruile rubove-.limova
I :' l1,lll'

test'o se mogu usleoSauijanjemi pregibanjem rubora sa'ramih dijelova

jeti zavaleni savovi (sl l'8 t
! Mora postoj ati odgovarajuda pdshrpa&1ost
7 . Paziti na pristupaihos' sa'o'va
zavarivadkih alata do Savova koji se zavaruju'

l(ollovx i posudii Privrrroni

prcnls l)lN il55tt
!fl,I)tni, t,tEirir, ptirthnitL'i tktskt\\'i lc l)t1l\hni Vx)/i'l'i
(Sruic|nicc zI zitvtrcnc spoiovc na parnim kotlovirnr. pos danra i oicvovodinrll) /
(llliN (.13.071). U lAlll.l5. oavcdcni su propisani dclici zr stiicnkc ioiicvi
$llh Ll1.

prklzrric Primicrc Sdic

sLr DLr Nti.icnkc

Mw&wdMdM
dw ffiM
NM Atw N

IlEf

rulEtt ui firirii l0tl0lli i llahih N$da

moraju biti. polpuno neproZevareni savovi na kollovima i llaenim posudama
pusni i lrlo .wsti. pa sloga izisku3u pazljiw q{u: 71*uTJ' ::.:Y:iT::. ]
se mbe dobro zatanvr
clokaie
Lrodskim kotlovima dopullfna su samo ako se
propisima'la
msterijali i da zavari radunski zadovoljaju
Dimenzije pojedinih
Kotlovi i posude pleteino su izradeni od limo i ciievi
Inory:l:'til
,Irsrevo ouse o sirini limora koji se mogu isporuditi iposlojeiim
la&sualner
*, oroizvodrie. Da bi se sprijeeilo gomilanje savo\a r"lja.ulduzne
fsllL) v:t] :t:l1:
larone poiedirih plave,a zaketrutijedne prematrugima
kod maLi rzeza lll
Samo
oasr"rt.., utuoti owo; isliano_ poja'avaju se {sl l'l0l
pojacavat''
kod predrmeMiontane debljine lima' i'aezi se ne moraju

-n_

IL

-E

\41772 \ .a

l"+r/:.-:v
,-r'/J
P
Ar?

t-F

,al

jt*u
*,-f
i- ll --.i,anFAJ rl-[\bG-r l]l{

+: +S

ffl

+L

g fium.o.@

dl-\k" #'w

Nadin oblikovanja tlatnog spremnika

al uzilui:ti savl b) popredni Gadijalni) savi c) llair
Slilr l.g.

o'rtso:[q'...'1

lllhl,ll.

DrN

^nrW

do

DIN

2628
26q8

U_l
[__]

lrvrrre,iri grcbcni, naznvice. blok-prirubnice na(avci ipriftrbni spoicvi lronr

DIN 8558

rl.l.ll. polrrrzan ic2at ikoluo nu dinnc llindvz, s pojedinostima' Kotao sc

rLr\l,,tr (xl lri l)LtIl0 i dvll ravna dna. ima suslav ciicvi i snabdjcvcll .ic.icdniln
Nrr

za ttlazne otvore
Slikl1.l0. Pojaaanja kotlovskog lima na izrezima

i nastavke

IIr/rrr

i)lv(,ronr

rc(lonr nlrshv0kr

ciicvnc prikliuCke. Kao ztvalcnc posLttlo

[I

lfllllt!1.5. l)o|rrrtcni

i:rliri zr stiiollklr i(iir!i (l/vlrrl l1 Al)

mmmuu stttwt

lldr rtrh

stand.arclizirane su: jednostijene gdjalice za toplu vodu DIN 4801 (HRN M 80 020),
tladne posude urealaja za opskbu vodom DIN 4810, tladne posude za sda'eni
zrak do 3 MPa pretlaka DIN 6275, leiede posude postrojenja prema DIN 23281'

lltl)-lislovl)
hnllollrrl

us137'l

-l

o:l?o

-t

RSr il7- l
-a 0360,

lr- t AO Do 7@

; rr,{ no-arrooo

ustS?-2

-d03?l
RSl3?'2

-a036l

-a 0362

-a

-l:aa62

0363

si 52-3

sr 42"3

-t:0562

-C o43l

-4

0563

12.5 t 120 D"p 5400

34-l

st37-2

- 4 0262

-C036l

st 42-3

st52-3

'C 0462

t0562

sr

"-nfi :t1 E:

.a ol62

'a

-C0363

."'-'..w
atz

t?t2

TT

'100

130 /0.15-D"p2000

rezognn]eor;r

s!s2

t2t1

sr55
-41402
slJ5.4

s152.4

-41213

-a t4o2

-a3loo

-40161

'a

-t

12,5

0563

frl@fi@ffiffifi@!![

\/

iii J

st 45 8

-dl2r5

Sllhl.l!. Zavaren pami kotao na dimni plin s odobrenim tlakom bretlak)

7 bar = 0,7 MPa

Kako proizlazi iz sl. 1.9. i 1.12., debtim tupog zavara jednaka je debljini s
zavarenih limova. Proraaun potrebne debljine limova plasta obidno uzima u
obzir najslabti zavarcni Sav. Unutamji pretlak P, kojem su izlozeni cilindritna
posudo ili kotao, rasteze stienke, pa su uzduzni i popredfli zavari naFegnuti m
vlak. Za proradun raijede u llrvatskoj: )Tehnidki Fopisi za izradu i upombu
pamih i welovodnih kotlova, pamih posuda, pregdjaia pare i zagrjada vode(, a
; Njemaakoj: propisi Radne zaiednice za tlahrc pos de (ArbeitsgemeinschaJl
Druikbehaher ADlistovi) i tehnidki pmprsi Njematkog odbora za pame kotlore (tehni6ka pravila za pafle kotlove TRD) (Deutscher Dampfkesselausschuss)'
Za plinove, paru i tekudine uvedena je medlnaroilna jeilinica tlaka Pd (Pls-

N/m'zi l MPa=lN/mmz
1
N/mm'?
1 bar = 0,
= lot Pa.

cal),

iPa=t

(1

MPa=l

megapaskal = 106 Pa),

-t016l

056?

tr l{r lllllnur08r,rtu -rfllu3.{1r

llilrllu0|nli0uw

!
/),
/,
/

lllelr

ofl 172t5

rlchliinx n'.rd,ke

lntrhir ipronrier
t)o8ooskiprcllat

t)r,nlunsltxrurrpc'arr!:)

i6:
r<6 mn
D" 250r ,, < 250 mm
t0,15: ,, < 0,15 MPa
,110i
r < ll0'C
,".r ::000: D".r <2000 mm. MPa
tP 1720: r.pa 1720oC MPtr

1 b.r= I drN/cnr= 0,1 MP! = 0,1 Nhm:

l)oltrzi u oh/ir i sivi liicv DIN 1691, (llRN (..12.020) i lljevano Zeljezo s kuglaslirr 8ftllnnn,
(d,,vdjo niic mvcdcno.
lnnl f , ih ko(k)vd n.jmrric 250 "('

lllllllll!

[l

mmmtuut smru

l.[. I]lll(n (rvrsl(x(( (lr|nri(x lrr\,Iil Txl,rii op lnnlflii Ir,,)(ir. vrllr(1rrl{r'

dvrstoh) ^rolcrii$|r lhdril pow(ftr ipx rilr korkrvfl
|t(tl

Ibttllhnd tMinunia tlchljina stijcnkc t

sa /)"/D,, < t,2 pod uotrtarnjim pretlakonr i
po(l unularijim ili vanjskim prctlakom

D. D
-^
)-r-ff

s's-

ztt

dli'rhit\t. lhtttt'rt!

za

.ilcrl

D"
2

sa /)"

rI

&q

tluttnih Posudc!
200 mrrt i D"/D, < 1,7

1!!r.

t70

G!{,r)

(1.1.)

r+D

r (mm) naj'nanjs debljim slijeike.

DL (mm) unutmji prolljer plasta,
Dy (mm) lnjski promjer plalta.
/ (N/mm':) najvili dolusreni posonskl tlak (1 N/mm: = 1 MPa)
.( (N/mm') karakidstiana vrijdnost amtooe mterijala (lill ). Ona je mmja od uijednosti izmeilu greice teaenja, oiln- 0,2% - srani.e razvlatenja i vrmenske
avntode kod 100000 sali na prora{unskoj t@peraruri i Kod matoijala bez

roT

1.0

II III

,1il

vlaana ltstoaa kao

Branice telenja, odn. 0,2% smice r@laaenja, uijedi
faktor dustooe materijala,
koeficijent sigumosti (liil I7),
koeficijent oslabljsia kao odnos austo6e avarenos spoja prema {vBlodi
lnna. Keficijent oslabljenja iaosi, vei p1ena kvaliteti zavam i usti sava, 0,8
do 1 (obiano 0,8). Ako se fla plastu nalaze neojaaani lrorti, onda je v odnos

S
,
c (mm)
c: (mm)
.r (nm)

rro I

t70

izmed! presjeka oslablj,toB i neoslabljenDg li@,

dodatak s koiim se uziihaju u obzir pod,lere debl.iile slijenke. Kod feritih
lelika o&tupanie u minu preha stmdedu, odnosno smienje debljine sti'
jenle. uvjelovuo je na.inoo imde, npr. duboko ialaieno. Inaae ie c1 = 0.

dodabk za istroienje (dodatak za koroziju) = 1 Im Taj dodatak ohada kod

s > 30 mrr, ili kada se aelici dovoljno zartite (ali ne galv skin Fevlakama)
poolovljawjeh. plaliiaqjd, sumiianjem. prevlakama mjehih matrijala i
sl. Ako se posude ne mogu iantra Pregledan, heba ugovoriti veCi dodatak,

t(iow,t

/, (, 3 ,, vidi

legendu uz jcdnadrbu (1.1.),

dodatak za koroziju = 1 lm. Kod r > 30

Im ili nehrdajuclh

(1.2.)

nateijala, noze

Kod pamih kotlova najmaqia dopustena debljina stijenke izrosi 3 nrm, kod
netudajudih delika 2 mm. Jednadzba (1.2.) wijedi i za kotlovske cijevi pri unutamjem pretlal-u, a pd vanjskom Fetlaku samo do vanjskog prcmjem 100 m.

1l 9,,
II
so

Potrebna minimalna ilebliina stijenke s cilindrii\ih b bnje|a' plaiteva ili sabbnika parnih kottol)a pod unutamjim pretlakom (sl. 1.9. i 1.12.) sa D,/D, < 1,6:

!, /1 . D,,

60l

!4ol

ff|,"

dodatak na obzida@je, koji kod oziddih tla{nih posuda lreba lredvidjeti za

dodaha aaprezanja zbos tezine zida lnde je .3 = 0.

,_- D. P ,,_+:p ,,
2n-t
s'st, 2"^u* p

19.].uoo
140

rl

Los

ri
tr
I
,

r0

cNiMoNb i310(c4533)

12.

t-r
I

M.dNrijodoosti se mosu linemo interpolnati.

Kod korlovdldh linova E L,.E IV s.anioa tlnja pli 20'C i debljina do 16 mr pri l0N/@: hZivil6,
,ll dchlii. iznad 40...60lm pri l0 N/mt leZi .ire, kod ITMi 4..,13 CrMo 44 i debljina do 166m
Drl l0 N/mmr lezi \ise.
h d.blline oo lo mm pri 20'C srrnrca recenir le}l a l0 N m' vi.e. /a debljine ihad 40 mm llai z!
l0 N/mmr nr2e l(od cnc\i sd D. < l0 mm i r < I mm bn 20...120'C 6anra r.en,a leli4 l0 t! mm: n,r.
Kod Sr 15.8. C ,214,'Sr 45.8. ( 1215, l5 Vo l, C ilO0 i rl Cr\4; a,1, C 74(]O uz vrse remperoluro z0
rlohliinc iznad 40nn i l0 N/nm: faklor lvsiodc natorijdli hot lerati nire. Kod D,<30hm lx
<!mm a loN/mmr fal&r a!6iodc mollijuh lorl nlro.

rI

rrurrflr srflfl

mmsllvuut storlt

llm 1.7.

('rlirl(lritnl visirr rrbI bon)birnnih rlna rrl(rta pti ////)"<0.2 iZlrosili Irillrirrlr , 1.5 .r. 7,a Illl)" > 0.2 soriiu s0 visinc , lincrnnr loliko snizili (h pri
//1/), 0.5 {io&r nu vrrjcdnost nuh..\y'1), nlorir biti > 0,003, osin kocl poluok-

Koeficijent sigurnosti S za tlaane posude i pame kotlove

(izvod iz AD- i TRD-listova)

!
aolidni moterij.li

,ima

aelidri Ulev
Lije,ano ,eljao t

trbl.

iizuw

delidni

lrj.v)

luglslir sraillmr)

1,5

1,3

2,5

3...6

1,5

Sclavnc i zavdenc posude

aist atuninij. bakfl i b*4me lesuE ukljudiv voljme i lijevflne

I.l
1,5
1,5.._2.5

broe

rrrllrlr rlrrrr. Krxl dna s i7r'cziDla unutar kugline kalote s r/a!4s ikad tulnritk r/
frl. rril,rii od zb:'oja oba poluorjera idezit.lreb^ uvrstiti fJ za puna dDa. U loni
,lrri'rrirr i krxl prrnih dna smije debljina stijenke kugline kalotc biti nes$ nrrliir
orl (kliliirc sliicnkc rub i mora se umjesto sp, izradunati s B'. To vrijcdi i zrt
rhrvll;rlr oiaianc vcic izreze.

2,5

t
(.-i(n- morcaE'i

DEm,

ub 6{'zu^\ !or'mk.lskcicrite

DIN l?'0n.odn' rlPN

('Bo.5oo,(cicni I'L\),sab'likor'o\"bmdq( loLro\ aMmmjudo\rdbu

1.5

t.1
KoNrrukcljski ccuci DIN lr l00, odn. HRN c.Bo.5oo, smo llabilni
kollovi nnuhtr ploridbe

toiovi

i hrodski

t,8
2

' la rlacne posuoe gorirrh plinoq I plnsl} smjesa c crjoom iti cij o\odj<om Eeba uert
20?o lecr koeficiiot sigmosh.
I TodN rijednostkoeficijenta sisnmo$i prem kvaliteli matdijala (vidi AD-Merkblatt B0)'
Potrebna naimania debliina stie ke s bombiranih d d ($1. ll3) s R<D,,
,'> 0,1 D, i ,t > 2 mm pod unutamjim ili vanjskim pretlakom za tladne posude i
pame kotlove:

{-L+

",

",

",

+
"o

",

(1.3.)

.)

s
r, D,,p,
p

& s ddi

leserdu uz jednadzbu (1.1 ),

iienr o"t,biim rr u" bombrtra dna

/rwe,d od qie diieloq r"l. l" lel

^oel.
,=0,8 oo r, \ec prcma k\al'rerr:a',/a rndte.'e,- l.
koeficijent proraauna (vidi liil l.S i dolje navedene podatke),
dodatci m debljinu $ije!ke. vidi legendu u jednadzbu (1.1.). Kod pmih
kotlova oQadaju ., i .i,
{to{taLal v;nsrcs rlaka. Koo ,ls.nt po.uda .a-2 mn 100 mr D.. lod
nam,h ko o\d .i-.2 *. poa"t"t urma u obzit od'rupdjd od reoaieko8
LUtta t.ptosoja.m e. rh'nuu mlc\kr. Kod D -{0 mm i\od uur'tujeg

r'

. D

- '
znoti ..-'l mr, inace te..-0. Koo pdil kor,ova.e. -02 /6 lm
sdie e r, debl- io "ruenke be/ do@Dkr. Koo \ o lm e, - 0 mm
moNkih brodshh kotlova uvijek je .i = I ]m.

Kon"nulciiskr doJalal. ALo ie kod r.aenih po'uda

0'00{'
r0)
kod

Sllla 1.13.

,)t,,no

{inot b)dno s

Bombinna dna

izrezinai.) dno svntomtd)

dDo s

nastavloni')

zavareno dno

l'htittt\ i lna izlo;ene t'dnjskon pritistr, treba proradunavati

/llnrn (1.1.)do (1.3.) s f= 1. Medutim, plaitevi se moraiu joS i

prema -icdnird-

radunski pr)vt( llri s r)hTiro na mogudnost elastidnog, odn. plastidnog udubljavanja (vidi Al)
list l).] i I]6, TRD 302 i 303).

II

IL

mmnrvum

uvtxfl rruru

smu
Iihllti

1.0.

I'r(na.nnski koclioiic ri /i
(Prcma AD-Mcrkbliiltor

zl /rrol)licn

l1ttul t ltittkltit rh'ltlliur trilulLt t u(nklt1\tih i t uttt

uililt ut\tilt ltru i yht\ lsl.1.lLl

d'1"

i ll(l))

-,

ro

-,i,r/r,l

vnii lcscndu uz jcdnadzbu

0 ilr!

(1.4.)

(l.l),

proht!nski koclloijcnt prcmu izvedbama prjkazannna na sl. 1.14.,

lll ( =0,1 pri/= 0,015 D,, ali/ > 30mm. /> 1.3r,, > 3,5r,
tl2: ( =0.35 pri !/:l>/>8mm, l?>r.

&

t"D" _

ln.' lsnlkltih t)L

r.:

tll: (

r's

__

"Nurfu,

#HLr
l-o!:-

rrir(Dil2 /l I.3 S/K < rR > 5 mm. r, > 0,7? r

5 mm.
tl4: (r=0,35 pri l<lrr. C=0,45 prir>3 ri,
ll5: ('= 0,4 prir < I si, C= 0.45 pn s > 3 r,
U6r ( =0,45 pri r<lr. C=0,5 prir>3r.
Vl (r= 0,4 pri r <3 s, C=0,45 prir > 3 r,

;l

U6

priD, >

r</>

1,2

/).

v2r (r= 0,3 prir < 3 s, C= 0,15 prir > 3 rL,

vl. V4: C=0.25 pri r=0,035 D,, al1 />30 mm,,> t,: s, # :,S r,
pktrrannski promjcr preha sl. L14.,
tunski promjcr usidrenja. Kod neusidrenih dna ili ploia./r =0.
dodatak na istrotunjc koji valja posebno utuaairi kod posuda s opa$in]. ilko
knd iuiim sidrzajem ili posuda koje se ne hogu preSledali u unuhrl(Nri

"'M
!&-v:+
L-

=0.4

{),2

2,4

/,r rrsirhenc pblc ili cijcvne stijenke (sl. 1.12. i 1.15.) vrijede, ovisno o rirst)(!
rt1[r (,)l,lik(,vturiu),.iodnadibe koje odstupaju od jednadibe (1.4.) (v i Al)-lisl
ll1 r ll(l)

.105

106).

F"@

tr#

v4.\@i@-lql

lq
1;

Ilt-D-t-

Il

neusidrsa.

Slili l.l4 RarT ra dru i Ploce

rawo
usi&enai U1 rae$ zarobljeno dnoi U2 kovao ili }resatro
u5
uv@na
avostrmo
u4
llo'ai
za
rastoredenjer
,r"c; a;i"tom
jedne
shane
plo'a:
s
,r.e", u6 s jedne strane uvarena
\'d\oatrdo uvatu Ploca sa $drebom
"
crjerr: v4 larublieoo
sa
prcwceno
dno

Sllh 1.15. uvarene

*
i"i iiil"*l'
i".lt-"1.*i,"'"
,,-#trii" p.*t"'. 'ia'.''
ti
',*',".tU.*
"rl,r,

vI

'sidrenom

c1ei

xlh

cijwi

(a je cijvna stijenka)

prema sl. 1.15. zavareni Savovi moraju preuzeti cijelu

r ln(xrcscnu nil cijev U smidnom presjeku zavara siri a lava mom iznosili

IrriIl]rricl

I[

fL

rwitflt

sP{,tfl

ttmstuutvt stottu

F,S

(1.s.)

I =o'ai, . K
s
i
'
d
S.

a.i0 gomji poj0si b donji pojusi c vertikalni ltapt d

(nm) sirina za\da'

poba ruspBho
le t' udro ciewosie\D&
, koia orpada na c;J$=P 4tu sdre
i.*
porja tubto
' '' ":;;#
ia;r' ' rs'' r"i lL'Lmi* izbusenrh
dna'
";;!ina
oo na{alka obruba
Ji" ,.r1, i*l'
'i'
'uL"i'i
cije\i'
(mm) wjski lrodjer

*"O

vidi legendu uz jednadzbu

r'**'n *i*n

lLt'l

$llh 1.18. ZavnrcDc cclianc rx)sivc koDsrrukciic

,/)nor ,: rc$ctkrslc konslrukciicl l) lnncninos0a;.) sundu,:nsli nos0l

,|lr!

nulni qip: r \carktrlni lim nosacr:/ .pol vcni-

i,ts limd nos.0.

spoj nojasevo: /, ukruCefJe:
Bri0 k itspoj stijenkoi / poprodna prosrada

Lrl

cievi lli sprezniaka' ptesjek kumog

zarega

'idrenih
put' \edi od potrebnog
ar* o-o,.r.t"noe na smik. mora biti najn-unje 125
presjeka svomjaka ili sidrene cijevi:

d' E e>t'25 Aa
.aA (mr) presjek si&a= (&-d) nl4 ("t' 1't5)
Jednadiba (1.6.) moie se primijeniti

(1 6 )

oa uvarene cije\'ne nastavke (Yidi sl

1.11.).

Itr@

uoieu telitni[ kon$ilkcip

visokogradnji. sadnji diTara i

osive konstrt'
ciievi r limovi spajaju se

:l';..#.";;;'il"re

,oznilr nap.a,a dizarrce

nosa'e

id

":*j: H;:":"i:ill:i'I'lili:j:fi,'i'H:
Fomi'Uh hala nosac-e
konstrukcije

'elicne
1-16!.f,Hfli,tljl

-$llr

;#ff';[J"ffi il;

vanjski stapovi zo'',lu se po)asevtNjegovi

';iiiiotnir'l
u\ljel sa5taju vise srapola'
dijaEonol in stapovina' tJ c?ofl se
';;,;,-;;;r;i-oi.
s. kuo tinPni no'a'i r$1 116[r ili kao *:d'*':i,
:.1::-::
uvaruJu sc Nu!E'!o
ii. t.tOc,. Ou ce ne bi izbotiti. na o&e'ienim raTrnacrma
prcgrade'
i."i" t" r<"J '*ara"uirt no\aea Tov poprclne
teljci )a lajam(enom
tatjenjem smiju se uforriiebili samo

Za ntafianle
r"i"l-r" ,avariranja Tosusrli-t r( o:otr'sr?'lii 9'j.ii::
dilelo\e
i1-i,i""01.2-r Co:0r1. s' iz-: t' osozr za nosi\eza"larene
I,:iul^t-"
cellcne KUrr

I
tl
ti
l1

tl

*#m".lr

,porr"ifj^rr,i neumireni

.i*.;.;Ji

p,o.,2".

klalitetne sruoe

Za

'elici
*f
-i*itoga n
je osrm"*]'1,[i:::S"S';,'ff

C.TI.08I) Za dizalice

i,i .-"J*7^.t:""ien

i,?fl, il:3i

ffi

050) \avedenr
sa DTN l5Olii rHRN M Dl020 do

standardi sadrze, uz ostalo, sljedeCe:

l.'

i,4rosi pn maloj opasnosti

\4jnirnalna debljina no'ivih dijelo\a od
kod,'vomihorn- kod dizalica 3 rnm' 'elika
proplsane su vs((
.i:"tl Z rn- Za rrednje ili veie opasnoslr od korozile
minimalne debljine'

"i

i".rr.

'i:11^T: .:::

2. Zavareni sastavni

dijelovi moraju biti tako oblikovani da se koliko:je

mogude postigne nesmetan tok sila. Treba izbjegavati nepovoljne prtelaze s jednog presjeka na drugi i veie proreze ili provrte u blizini zavarenih

ili

navarcnih limova. Gomilanje zavarenih Savova na pojedina mjesta trg.

ba izbj egavati.

lintama sustav0,
je
potrebno teasnicu zavarena prikljudka dovesti do pokivanjo s
Stoga
tezisnicom Stapa. Prema 31,1.17. momlo bi se tada uz istu debljine lovo
izresti. lt et= lz ez.

3. Tezisnice Stapova trebaju se po mogudnosti podudarati s

VELEUdILISTE

U \ARAZDII]U

nuftiltsPDi
mramvuut stotwt

Sllki 1.t7.

s teiisDicom siapa
Zavareni prikljutak dija se teiisnica poklapa

$llh 1J0 zarareni Savovi

hmo!ima' 7bog opasPoiasne Dloce koie se.pajaJu izralno s renikalrum

a dodame pojasne
l0
mm
ne mora;u u'ri deblje od
na
spojevi pojasnih ploda momju biti okomiti
;J ;0

lJ,

smjer sile.

9.

;;:;i";';;; iJ.,.
,,-.
;i;;;;" ili"
o.L

Sllt l.l[. Zavarn kutni sav

5u naro'ile-opasnosti od
zaNorme kxme Tavare'
kao
zavare iz''esti samo

5. IJ konstrukciiama na oNorenom prosloru

i"*ii..

ili gdje

,"r1" p."r.ia-e
zavaruiudi ih naokolo 18l.l.l[.t.
jednako debele ne deblje netso
ood.niro rebu ,rrr" k me zattare izte'ri
(r; 1rl fta2i Dtomeun. ako lehnolo;ki m/lozi ne go\ore proll\ ' Kocr ce.lntn
<
;,;;h"r;";, p*po.eu .. radi po\oljnijeg sketanja roka sila izvedba
<I
nejednakim kacirna. Pritom je

'7.

koji leze nasuprot

Ne smiju se prihvatiti izvedbe u kojima zarareni Savovi i vijci zajednidki

prenose silu, DIN 7990 (HRN M.B1.068).
Zbog opasnosti nastajanja zona segregacije (zone nejednoli&g shukture)
kod neumilenih delika i zbog nepovoljnih odnosa preostalil napetosti
nastalih na prijelaznim polumjedma vatanih profila pri postupL-u valjanjo
i ohladivanja, nije dopusteno zavarivanje tih prijelaznih polumjero
(s1. 1.23.). Od toga su izuzete temene i poalnozne plode. U podrudju
hladnog oblikovanja (npr. savijanja konstrucijskih dijelova smije se zararivati samo ako oalnos iz:llealu polumjera savijanja i debljine lima nije
ispod dopustenoga. Taj odnos ovisi i o materijalu.

10. Raiunska debljina d delnil zavam jednaka je debljini dijelova koji se

zavaruju, pri demu je u sastaw dijelova razlitite debljine mjerodavna
manja debljina $1. lJla). Kod kutnog zavara jednaka je visini ucrtanog
istokndnog hokuta (SI. l.zlt)- Debljina kutnih zawra rnoft biti tldjrndnie
a = 3 mm; opienito njihova debljina ne treba biti veia od. a = 0,7 t, pti
temu je I debljina najtanjega pdkljudnog dijela.

"
debljina lima izmeAko su zavari cmle(tenijednj nasuprot drugima oncln
du niih mora biti nalmanje 6 mm t$l 12l l'

+-'--'*-',--l
,)

ll.
Slitl1.t0. Priielaz tupogs L-utnog za\"ra s nejednakim

'

kakovima na botni kutni zavar

j"dnakim kako\imr

,)

Slih 1.21. Debliina zavara a

tupih zavarai ,) LThih zavaE

Raiunska duljina zavara / jednaka je ul':upnoj duljini I zavara. Kod

delnih zavara jednaka je sirini dijela koji se zavaruje, ako se pi izvodcniu
zayara pazi da zayar bude jednake kvalitete po iitavoj duljjni.

I[

zryrrflfl 3r01fl

uNstlvuttt slottvt

tcmcliu svog polrlaja nrogu frcnosili l)ol)roar)o silc. NI prinricr. korl l. I I

islilnih prcsjcka obitno su lo sartto zirvitti poprctnih linrova cluljinc i
(s|.1.23.). Kod zajcdnidkog djcbvrnja lupih i kulnih zavara (sl. 1.22d)
trcba zbrojiti povriine zavara. Na pd)njcr:

l1l' radunska duljina I

Na Drikliuccima s vezicama i profilima prema il'
prildjudcima
ne smije bili;eca od /= 100 a Nadalje' u
poicdinih
a' a prema
l=15
od
prcnra sl. 1.224 radunska duljina ne smije biti manja
sl. 1.22b i 1.22c ne manja od /= 10 a.

il;i;;;;;

(a .

l)=

2a l

= d (b +
= a (lt +

CD

2l)

L+ 2b)v sl.

=4a l+s.h
=akl -a)n

=a

(d +

uz sl. 1.22a
uz sl. 1.22b

a)

fi

uz sl.

1.22c
1.22d

nz sl. 122e
uz sl. 1.22f

Slili

1.23.

a)

Sllti 1.21. Priklju'ci ltapova

vezica

je oclre'lena sa
D Kod kutnih
12. Raiunska poYdina zavara opdenito
." debljina zavara a zakenuta u prikljudnu mIJIinu S.v'r
F i'427om
mogu biti oouh'aieni pri prijenosu uzduzne sile
Kod
jednolicne
kru(ostr'
je
ta . 0, uz pretpostaut u da " prikljucna ravnjna
savrianje
na
napre/anju
kakve se poiar ljuju

;;;.4"
I
'r",
lrr,
"."'.i.ri
iri",J""i* ara,i.lrna.

Ato sila -F djeluje okomito na povrsinu za\.arena

on alnin (\lacni"n ili tlatnim) dprezanjen

na

sava, raduna se s

'(a

obuh'aieni su samo priklju'ni zavari kojr

valj

Proraiun na tvrstodu provodi se kao da su sami zavareni lavovi posebni

dijelovi. Po\.rsina presjeka zavarenih Savova uzima se kao ona koja preuzimo
opteredenje. Ako se Zele izbjeii mogude zamjene s drugim naprezanjima, treba
u simbolu za naprczanja zavarena Sava dodati indeks zav, kao npr. o-* ili z-,.

s klmim
,' . hn.nim lumm 7a\dimar br s;!in I boctrim kltrlim l drma:
'I
om'
zav
lou2rim
rupim
e)
Tavarisa:
l"*-. *"1"t , a ' tupiln i .umim
'
, s kutin knzann zaaarom

,""*" r-isli"

s kutnim zavarima opterc6en na savijanje

os nosaaa; 6) limenog nosala

Prikljuiak nosada

6,,.._ r,-,,

(N)
a
, k 4 (Im')

(1,7,,

slla koja djeluje okomito na povrsinu zavarena sava,

raaunska pov$ina zavarcna slva

kakoje,avedena pod 1.12.

Itr

tm srufl

tmmuulvt smnt

Aho sila
sn

(tangencijalno)' raiuna
dieluje u samoj povrsini zavarcna savll

se

normalno naprezanie

qr= M Y

s lirtnin naPrezanjem

F
:'1a l)

'

(1.8.)

,r,r (Nm)

, (N/mm:) smitno naprezarje u zavarenom laru'

sila koja djeluje u povriini zalarena sava'
/ (N)

jednim momenrom sarrjanja M

IJ Do\rsini /a\arena spoja oplere'ena safio
notmalno naprezonie
tst.-r.ij.l uir ie u spoju na Ltdallenosti v

(1.e.)

r n\a enJ {aw m rdlmalu

orma'no .npiezdre rnap'e/drje na e\:'mre'
.r,
i"
" ' {\ ifln') .aeztsnice
ndpre/dJe nd v\ijdn'e)'
I'a('o
r\L'no
z.\armd pn-'rcka
,dn'd,

,' ;:-::,'

;:;.;;

Ioii oP'eE u]c Po\rrr

**ii", -','-'"

';.;"
i'"::;:;.#;il,,','
il.'*.,1,,.i.'i"*

'^-.

Kod

""r"g

pnlli'rcld. io vr'jc'li i /a o'rdle

mdle di'elo\e

/ tia /d

pflmJer na

\r' I 1-u

bilo bi. dakle:

1,,, =2al'

f 12+2alt]

(mn4)

+acvl + 4atlvt +

tI2)"

prrkl-c\' /a p'imic'e
,.v rul kuri'rr kurnoL zdrd od e2i'nrce /d'dtena
na razmaka ;,; ;i- i.ii'l'^'n," *r;* "omdrno napre/anre
" "

l. ro.)

aomalno aaprezanje u presjeku uduZnos zavara (laprezanle na vlak ili tlak),

nment savijeja u !resjelI konslrukcijskos dijela.
moment inercije litavog presjeka kostiukcijskos dijela. ulljudivo i ne$rafiranrh dijeloB Gl. 1.24). Za primjer prcma sl. 1.24c I=s h3112+2Aa tza Pti'
toir su zmemareni rcznatni momenti inercije porsim ,r0.
\
raanak korijena kutaog zavea otl tEzisnice pEsjela.

Stapovi prema sl. l.24 opteredeni samo uzduznom silom F

(bez momenta savijanjaj, onda je normalno naprezanje u prcsjeku za\arena lava

Ako

su nosadi

ili

jednako nomalnom naprezanju u presjel:u konstruLlir'nog dijela:

tr

Nomalno naprezanie
ot*,' =

rurrh 7a'am bebd eTr'nice

i,..*^"r " odno'u pr<ma Foi''\r roi\ro

mo
rrrecsjd' 'muu se o"'n roEa' /de'd iri i

o",

(1.11,)

(N/mmr) vlaha, odil, tlaana naprezanja u presjeku zavm u uzduznom smjeru,

a (N)
,.1 (rm1)

sila koja optoreiuje konsh*tiwi dio.

ukupna povrsina presjeka konsrrukcijskos dijela. za primjer prema

u&I,na

sl l 24c

l=t'h+Uo.

Normalna naprezanja prema jednadzbama (1.10.) i (l.t 1.) u pmvilu ne treba

promdunavati, izuzev kod dizalica za proradun ekvivalenhog (reduciranog) naprczanja prema jednadzbi (1 14.).

U uzduinom smjeru zavarcna sava (spojni uzduini Savovi na sI 1 24 ) nosaia optereaenog na savijanje nastaje u prikljudnoj mvnini zavarenih Bavova smid_
no naprezanje zato Sto se pojasni limovi Zele pomaloluti u uzduZnom smjeru:
SmiCno ndprezanie

''
-F.-

$llla 1J4.

a w,mi
linija

a'ry

4
s

(N)

&

(hm)

(mn:)

*''Jili'

Pretjeci za'arenih no'aid /a oprerecenir T

, vo'm eoo]r: d: d venrldlnr lim: / poia'nb

nurrJ
plo'" ' -..,,"

na
I nresiecima u/du/nih Tavara l(poini uldu2ni zavarir nosa'a oplereienog
<a\F
.,';#,;i;. i.ii, ;;j;;tjuj, ," no*utnu nnp'"7anja iednata napre/anju na
janje dijela konstrukcije:

F".S
I ,EA

(r.12.)

smiano naprezdje nosaia u smjeru uzduinih zavara.

popielna sila u presjeku konstrukcijskos dijela,
statitki moment povriina presjeka lojasnih htova prikljltenih na poprctni
llm. Na sl. 1.24. 1() su Srafimne plohe. za te primieie S=/r'.r'r, gdic '/1r
predslavlja lnkljtrtmc ponslne presjeka. a l'r udaljenost njihovih te'itl0 od
tezisnice ukuprog piesjeka,
momert inrcije aitaaog presjeka konslrnkcijslog dijela za presjck Prcnlo sl
hr/)2+ur r,ri tvidi i lesmdu !z jednadzbu (1.10.)1,
1.24.

t=s

zbroj debljina svih zavarenih savova pojaslog lima koi hebanzctiu obzir' Zn
priDje. prema sl. 1.24a ,o=r, 2a f.injere prcnra sl. I 24b do 1.24d uvijck ic

2a=2a.

rivrlrNrsr0flm

mmsnvuu srutu

4. Ako ni normnlno naprczanjc o snnx) zu scl)c.

ni r,rzultimiutc sn)ian()

.ff*fi

samo za sebe, ne prekorttuju 95 N/mrrr kod diiol!

nupr"runl.
va od st 37 (a 0360) i l2oN/mm'zkod dijelova od St 52 (= a 0561).

zatim, kada je 0+11+11 < 135 N/rmr'zkod Eelika st 37

kada je < 170 N/mm'] kod delika St 52 (a 0561).

(i

0360)

ili

p{edlogu DIN 15018 (HRN M.D1.020 do 050) treba nosad dizalica

ratunati s el$nvalentnim (rcduciranim) naprezanjem, uzimajuii pri tome ddgoPrema

varaju6i predznak za 01

i o, (vlak pozitivno, tlak negati\'no).

Ekvivalentno naPrezanje

i smi'na

naprezanja u
a) tupom zavam, b) kutnom zavaru

Sllh 1.25.

Moguta normalna

ol+ ol -o1 o1+2d

djelovad n-ormalna i
Nu kulni za\ar u prikljucnoj ratmini mogu ist'odobno
;;;.;".J" koja su u' i.;il okomita ledna prema drugima tsl l2S t
'r;;
se oznaduje kao
U tom se sludaju raduna s rezultirajuiim naprezanjem koje
e

lcri\)dlentno (red.d.clJ2drc) naprezanj e

ol +fi

(1.13.)

+ql

u zaveenu saru'
o" N/mm'i) ekvjvalentno Geducnano) naprezanje
(aw'
{ko d' I o djeluiu isrodobno mba _l''
o
no.matno raprezanre u za(aEnL
-'" rtrr..'r
- ;;i';;
kao zbrol rli w[lu'
ouur\airr
o
roji 'm"'uprma
"
"nieru
sava' opdeniro p'ma jedzavarena
presjeku
!r (N/mmr) smiano naptzanje u popretnon
nadrbi (1.8.),
laq \e( prema.poloTalu
n {N mmrr -m:.no naprezanje u LtTdu2nom pre\jeku z^ueu
rlr I'do @rrka'
TbroJ
ga\a p,ema jednaoTbi l 8'r il r l'12') ke n;il'o\
'

Elc|ivalentno (reducirano) naPrezanje o*d ne treba izrdCunarati'

i rr
1. Kod kuftih zavara ako ostanu bez popre'nog napftzanjd ot
to bodni kutni Savovi izmeilu pojasnih limova'

2.
- Ako se na savijanje

-_o-** ""rij*:u
tj", uto p."rri--j"

ili

ako su

optereceni pdklju'ak (sl 1'23) optereti istodobno

M, poprednom silom Fn i uzdu-zlrom silom F Nadanojvi6ig momenta savijanja nastane prirubnim zava-

proma sl 123b]'
rima [jednadiba (19) sa 1,,'=2a'b.yl+4a c 1t
(a\o\ima poprecnog lima Ljednadiba
nreuzimanie naiveie popreane sile
it o tu ia tl -zol l, a preuzimanje uzdu2ne sile cvim ialovima Ued2b'4c 4tt prema sl' l2Jbl
nadTba (1.7) sa zta l)-oil
1/2 v-savova s kutnim zavarom' K-savova poprednog
kutnim zavamm
lima s dvostukim kumim zavarom i K-Savova s dvostnrkirn

3. Kod delnih zalara,

o,i N/mr)
oa, a CNinIf)
q
(N/m)

(1.14.)

ekvivalenho Dornalno naprezmje,

vidi lesmdu uz jednadzbu (1.13.),
nomalho napezeje u presjeku zawa premajeilnadzbi (1.10.) ili
po lotrebi kao zbrcj ili razllka nh dviju jednadibi.

(l.l l.),

Sva naprezanja navedena u jednadzbama od (1.7.) do (1.14.) [izuzev normal.

qj, u jednadzbama (1.10.) i (1.11.)l moraju se usporediti s doprdnaprezanjima (lall.l.0). To vrijedi i za naprezanja koja nastaju u presjeoimo

na naprezania

te i
pojedinih konstrukcijskih dijelova. Njihove vrijednosti treba mdunati s pozna.
tim jednadzbama nauke o d!.rstodi. Potebne laijednosti dopustenih naprezanja
vidi u latrl. 1.10. Pri zajednidkom djelovanju delnih i kutnih zavara u jeclnom
prikliudku mieroda,,ne su dopustene v{tealnosti za ekvivalenfto (rcducimno)
naprezanje iz tabl. 1.9. NaFezanja dobivaju tada u jednadibi znak o.
Cettne visokogradnje prema DIN 1050 (IRN C.80.500), a dizalice i kJan.
ske staze prema DIN 120, odn. 15018 (HRN M.D1.020 do 050) radunaju se za
sljedeia dva moguda opteredenja:
Opteretenje H kao zbroj svlh glalnih tereta. Glavnim teretima pipadaju:
stalni tereti, kao zbrcj nepromjenljivih tereta (vlastita tezina, ispuna obloga
podova i sl.), zatim pokretni lret, kao promjentivo pomidno opteredenje konstrutcije (osobe, uredaji, uskladisteni materijal, opteredeqja od snijega) i srobodne sile inercije.
Opteredenje HZ mduna se kao zlttoj gla\atih i dodatnih tereta. Dodat\ifi
opteredenjima pdpadaju optereienjd od ujetra, sile kotenja, vodoravne sile (npt.
kod dizalica) i toplinski utjecaji (pogonski i atmosferski).
Za dimenzionira$je dijelova i zavarenih Savova mjerodavan je onaj nadin
opteredenja kojim se promdunavaju voCi presjeci. Ako je dio, osim vlastitom

zlvllfl8fl

$ofl

tr]l

mllsnvuu slotttt
Iirrrrrirl.0.

r)op slcnr

srrvolc u gradnji

naprc,"*,ll:xT;li:i,1,*"rc

-s,,:r-l
1a0361) ]

eMrlimsaiMlllloo

rciinom. opliircacD snmo dodalninr optcroicrriirrrrr. rrrrtia rrrrivcci lcrcl vriio(li lttro
irlrvni lcrcl. Kako iz tirbl. 1.9. i l.l{). proizlrrzi, tlt}Plr(lcnn n Prc/rrrrirr 7a optcroacnic 1lZ lcie viic ncgo za oplereienic Il. btrdlrai da jc mab vjcx)ialno islr)(lt)hrx) djclovanje svih uop6e moguiih tereta. Osim provjere raprczcnja. rror sc zir
tcliinc konstrukciic obaviti provjera sigurnosti stabilnosti i stalidke trainosli.

'cri'n
sr 52

(toj6o)

li rlim

1.10.

Dopustena naprczania (N/mmr) za demente aeli.nilr konstrukcija Prcrr rr

1050 (visokosradnia) HRN C.B0.500 i DIN 15018 (nosaiiidizalicc).
odn. HRN M.D1.020 do
\

I) I

050

) KN
I

nvoslfl ikumi

l'lirl.i l(./xYrrdvo(flrkl

r'trr o tri r.diiun$'

tl5

r!

n,|)d ,l $rsi

l!0

B5

1:15

srlT
Irilltllmlil

li0l[ filli

\Jro(iL l\i''L{

",'-.1,*
L)K,5
0 K-7i\

I x."

0lll

(4036

ffil.!fll

'

\ll
oro

-rtoJr'\L'L

n'orL.n]..rs .

NonnulM

i:t!_
at1i_
.,

iL

cr*.,,

11

<.'ii ,3lL

'

'-

sli

zavdri

,a(i.a\oni'h\
u'n:ork

orom{u

lll

L**"

r) Uvrstid rijednost smo

2.
9.
10.
11.

za nedok@anu kvalitehr

r80

12',1

,ro

1.,8., i2.

lti

snrl

16.

r.o

'i'J**'1'tli'li"

3.
9.
10.

13.

195

220 240

170

,*l,olr*

270

138

IsoIL?olrer

l9l

;;l-,.;T;

,0,

l6(

127

t3B

,rn

l,o,

lrn

'r

31. (- a 0000) nije za zavdere nosaae niti za rosaao dizalica. st 46

samo kod dizalianih nosada DIN 15018. (- HRN M Dl.020 do 050)

sl

Nosali dizala stalno se optercduju

(a 0480) navcdcn jo

rastereduju, tako da njihovo naprezanic

nc mozemo uzeti kao pretezno mimo. Zbog toga valja, osim opisanih opdih
promduna naprezanja, obaviti ios i proradun dinamidke izdrztivosti (titrain0

tvrsto6a). Dopustena naprezanja ravnaju se onda prema pogonskim gruparta

tlizala (razred opteredenja, udestalost najvedeg opteredenja, vdjeme upotrobo),
prema oalnosu $anidnih naprezanja r= o,,r"/o.,*, odn. t*i./t'"*, tj. prema odno'
su postojeCeg najmaajeg naprezanja prema najvedem u nekom od zavarcnih
prikljuaaka (odnos donje naprezanje/gomje naprezanje), te prema opasnosti koprikljudcima (zarezi: w bez zareznog djelovania,
-iJ znaie zarczi u zavarenim
K0 kod neznatnog, Kl kod umjerenog, K2 kod srednjeg, K3 kod jakog, K4 kod
narodito jakog zareznog djelovanja; detaljnte obradeno u poglavlju 1.1.6.). DIN
15018 (HRN M.D1.020 do 050) daie tome sljedeCe objasnjenje:
>Dok se pflobitno pd novo.j obradi postojdeg standarda DIN 120 (l-lRN
M.D1.050) mislilo da ie se na temelju mjerenja vibracia nosadi dizalica mo6i
izradivati laksi nego do sada, mdi se od 1960. god. na tome da se pretpostavl.iana
optereienja pdblize i Eilagode stvarnosti, da bi se tako s jedne strane osigurall
ekonomiinost, a s druge strane u svakom sludaju i potrebna sigumost. To ne vodi

LmN

flllmr 3m[$

lun sruu

mogu
ni do kakve bitne promjene u pogledu tezina d\zalica' ali se te teZine
<
nastaju
koja
,iut, norulu, to1" n"go do sada, prilagoditi opteredenjima
svoje male
Celllne cijevne konslrukciie llaka gladnjal aa'ajne su zbog

na slo
bi se jzbjegla visoka lokalna naprezanja mora se slla u\odlu
p-rosrenjem lcaja
vedoj sirini oboda cijevi Kod cijevnih pnklju'aka srvara se.
Takav prikliui
1'26!'
ciiev"i (sllfir ll0f) bolii prijelz nego slo je prila4n na sl' l lta
tik moze se izresti samo na cijevima male debllne slijenke Bolji su pr*quccl
srijeni uoblikusloraU
ii"^" tL fftt ali su sk-uplji Jeftini;i su sedlasri limovi
je
zakovanom spoju sliian
iri. i.ils). ["ii si.l" obuhvaiaju cijevi Nepo\olian
l".i-.*.1'tf. fmf. koii. uz o;talo, iziskuje i porubljivanje i zarelivanje ka1a
Cije\ se na kJaju
Zo ,oar"a*. t*he koristan Je priklju'ak prema sl l2il
"ii,iri
stisno, ptoinari rub ralrlo odreze i pri''ari

tezine. Da

Slllt
01,1.t0.

Dijelove Celidnih lakih konstrukcija fteba parljivije zastititi protiv koroziio

rego obidne delidne konstrukcije. Najmanja debljina nosivih kolstrukcijskih
elemenata je 1,5 mm na otvorenom prostoru i u zgradama koje nisu zatvorene, a
kod narodite opasnosti od korozije debljina je flajmanje 3 mm. Da bi se postigla
besprijekoma izvedba zavarenih Savova pd izrawom spajanju ctevi, ne smije
njihov medusobni nagib biti manji od 30". Promjer manje cijevi izravno zavare'
hih cijevi ne smte biti manji od 1/4 promjera veie cijevi.

spojeve' a
pokazuje uobidajen ciiena otiSta' d'118' cijame kutne
pdmjer izvedbe glave nosada okretne dizalico'
1.27.

(Celiane take konsnukciJe i'eli'ne cije'''ne lonsrukcije).navodi:

lake. Ionsru-kc U e samo
Konstrukcije se bez daljnjega mogu izr esti kao
'elicne
nosadi mogu se upomJe_
ako su izloiene preteino mimom opteredenju Cljevni
U preDu DN
ilil airrri.. i Lranske staze dizalica koje odgoraraju gupr I i konshukcla
I
lakih
(HRN M D] 050,. Za osrale iz\ edbe pomo(u ielitnih

DIN

4tl5

,,

120

delidnih ctevnih konstrukcija potrebno

je

odobrenje'

Sllli 1,2i.

rA

!e

L/

avorovi cijevne konstrukcije

jedno$aran lvo4 6) s ivomim linomr.)

./) s llosnato stisnutim kajevima cijevi
d)

avomim limon ovijenim oko cijevi:

I
Cijevni l$tni spojevi
,) ukndeni limomi .) s kolienom

Sliki 1.28.

a) bez ukrudenja:

Za dopustena naprezanja cijevnih dijelova mjerodavan je DIN 1050 (llltN

B0.500) (tabl. 1.10.). Elekholudno zavadvanje dopulteno je samo ako jc nrr.inunia debljina spojenih dtelova 2 mm. Najmanja debljina a nosivih (avovrt
rnora biti 2 mm, za ostalo vrijedi DIN 4100 (HRN C.T3.081) [jednadZbc (l 7 )
ikr (1.13.)1, koji je ujedno mjerodavnn i za dopuitena naprezonid zdNavtill
nrford (tabl. 1.9.).

(
$llka 120.

zavareni cijevd prikljuici

'ie\i: d' '

' pror'F"im rrijc''ru
''
nr
lrmo\im"'
s
l*","*.'.i".,i'rlo/cr:rn lrnovima ' ' 'edla'r'uJ'nimc
prosndo
s'rsnur'm
".*",i
-,,rc'm.
c,,c.i:
L'
;,;;Li";i';;, i ;,",.,",,',;
'
" eq

a, bc|rlrui.riii /,,.I'urn,m rrbnmd

XI

urlstlutvt

txflrsP0[u

slotwt

drugim sasta\'dm dijelovima'

Ako se ciievi ne spajaju dvomim limovima ili
;'anu' .a* go' onda po\ rsina'"]
"i'1i-11^',1:
veda od naimanie powsme presJeKa
uriiu tuo orno'"u proracuna. ne smile biri
zavarena Sa\a njlal'o ne \miie
cijevi.'lome pripadajuie dopusleno naprezanie
pieto.uUti O,is o.., (od"e prema tabl 1 10 )'

"";:"';""0ilJ-"";;;;1'

ni slolEvi

$ruioundrii

U slrojognd,rji sc izraaluju u zavarenoj izvedbi diielovi kao s1o su npr rcDlcnioc. zupaanici, kudista prijenosnika, lezajni stalci, nogari i konzolc, obolin i
onrari. vladne i zglobne moike, poluge, naprave i sl. U zavarcnim Savovinrll
naprczanja se u pravilu radunaju kao i kod delidnih konstrukcija, a da bi sc
izbicgla opasnost zamjene, tim naprezanjima pridaje se indeks ,,*. Proradun sc
nllitcsie odnosi na sljedede sluiajeve:

naino ili tt(ino

napreztmje

(r.ls.)

2\a l)

vladno o, ili llaano oi u zalarcno sam,

d^
_ri.
(\l
vrdana rli ld.nd .ila okom la !d po\r(in'r /ddend
,aa 1) tnm':) povrsina zav oa iava Na sl l:[i , fa 0 =a 1, na !l lr0t
2(d t)=41.r+ a) n'
(lm)
debliina zavdena sava,
/
(Im) duljina jednoga zavdenog !ava.
i

(N/ftn'])

Z----,-

-f#F-FO
-------r-'rT1

l ,J./ \:

b)
Slih

l.ll. Vlaano optere6eni zavareni pdujuaci

,l ' rulrm /d\dro _: b' s luurr

/a\rrom

Smit o naprezanje

F
2(a.t)

r
l'

o\llm')
(N)

(1.r6.)

snl.no naprezanje u zavdeN saw,

zavarena sava (iusencijalno na povrsinu) N ll.

torzijski
okctni mobmt koji otpada na jcdrn 2 vtrr,
1.31[ a= 7/ sa I
povruna zavarcnog savai na sl llla r(a 0=a (2lr + l,), no sl lllh
smiana sila u

povriili
za

x(r.i)(m)
$llll1 2!. Nosac oketne dizalice
nosa'a
a) lrikljudak nosaaa ra medlnosa'l 6) slava

t(a.t)-a(d+d)n.

u zavarenom pril<]ju.ku oplcrcicnom nr saviirnic ($1. L32t). u zavarima poprcinos rebar

diclutu smiana naprezaDja koJx sc izlnlunovqrl, sx )(d /)=2a: /,

irfimu

sP0rH

mntsuvuu nomt

eloitalenfiim (reduciralim) haprczanjen

=.{V *t-f
"""
od (N/m:) reducirmo nomalno napezanje u zavarenu s.n,
oa (N/m1)

i
Slll0 1.31.

,l , t"lrir"
okretnim

Smiino optereceni zavareni pdldju'ci

t"U"t,alaro;;
i
"p,' nordedom
savojdm

kuinim kutiin avanma

')

opteredenima

prema jednadZbi (18).

Nafeza ie na sdrij.l ie

vlaaao

.y (mm)

udaljenost naprezanja

ili

(r.t1.)

tladno mprzanje od savijanja u zavarcnu Jaw'

oi fN/m:)
M 0',lnlm)
;-. ;.,',

nomalno naprezmje u zaveenu iaw okomito ha smjer sava prema jedmdrbi

(1.15.) ili (1.17.), odnoso njihov zbrcj ili @lika,
smidro mlrezuje u zavaru okonilo (ta) ili xzduzno na mjd zav a (i ,

Na sl. 1.31b prikazani kutni zavari su, osim na smik, opteredeni jos i momentom savijanja ,l1 koji optereduje mtilo na savijanje. Tal:vo naFezanjo u
zrvarenu salu jednako je naprezanju na savijanje u prikljudnom presjeku I
vratila, dakle or-NV0,l l. Prema tome tleba izradunati ekvivalentno naprezanje

b)

o)

(N/m'?)

(1.18.)

monent savijada m lo\aSini zavarena

'avaM=F-''

nJeso\ prdaiu ueba kod kutn$

mommt tromosti poreile rawena sava' za
Tavara kao Ellho\e leTiSni_
pow(Da
aava
pojedsih
lavova ven IIliiu konjena
jednad'bu (1 9')]'
ce [vidi pri bme legendu !z
od lezisnice poriine zavdena !ava'
svijmje
na

Sllh 1.33. pokazuje prikljuaak kuhog ./avara optereienog silop F koja ne

prolazi rezisrem powsine 7avam. Sila F zeli plosnad slap okendli oko rezista
povdine zavara S0 ta.lrc da uz smidno naprezanje zn prema jednadzbi (1.16.) (sl.
1.33d) dolaze jos i smidna naprezanja n, (torzijska naprezaq,a). Ta naprezarla
ne rasporeduju se ralronremo po polrSini zarara. Prctpostavlja se da su ta
naprezanja upravo prcporcionalna duzini putova koje bi prevalile pojedine toake
Stapa na zavaJenom Saw pri rotacijskom giballju. Smjer tako dobivenih naprezanja odgovamo bi smjeru putova pojedinih todaka pri rotaciji (sl. 1.33b), MoZemo zamisliti da smo dobiveno naprezanje rastavili u medusobno okomite
komponente G i ?, uzduiflo i poprcdno na zavar (s!. 1.33c).

a\
Sllla

(So je teiiste
l,tz. Zavareni Savovi optereteni na saYijanje
s kutnim zavarom
a) s tulim zalEron;

po\rline zavara)

')

zavara (visoko opteredena toika zaDjeluju li na nekom opasnom presjeku

vara)islodobnovla(nailitla.naoaprezanJainaprezanjenasavijanielvla.noi]i u
o njlhovu smJeru sastavrrr
lla(no naDrezanje od savijanjal treba lb o\isno
osim nornri,.-ni' 'at..o u nekom opasnom presjeku
joS i okomi
,ezultirajudeg normalnog naprezanja' djeluje

H;;:;fu;"

*ril.*-'*pt"r"qi"

li

to smidno mprezanje, fieba mdunati

Sllla l.NN,

Torzjjon optereaen spoj zavaren L:utnim zavarima

(So je terilte po\.riine zavarenog sava)

Komponente r) rasporealuju se po presieku kao naprezanja na savijanjc, a

komponente t, imaju na svim mjestima jednake vijednosti. Iz geometrijskih
odnosa tog specijalnog slutaja prcma sl. 1.13. slijedi:

Lmmuuuuu-F,L
rorziisko

(1.19a)

naprezanie'={F;;q

ll.ezultirajuie naprczanj e \z

(\i l) i

"

je tada najvede s/'?iino aprczdtxie

(1.19b)

lr, +t,\'
r
.
.

Oimm':) torzijska komlonc a okomjto

'...,"...

Tavar=6

cos

a'

prcrrJednadTbr"'lbl'
rdp e/anle va^dno Poprc' or rlom/
_I
ri!a
/c\dq
romPoncnli du-

(\rnfl, nnicno
ro !'kd
,r'.t,
/.. / ,, , (mn, dimeMtie lriklju'ka

Ilillct1.11.

na

zavdena lava

-,,:p"i,i,.",^n""@

0\ rnm r u /avarenim sa\ovima

orrjenucij'ki podatci dopuslenih napreTanja

Kod prikljud.rkrr zirvllrcnih kutrrior zirv$rirrrir trel)ir ltililitk'tti llt't',,k :ttt,ttt't'

rlii tu :1 (vicli sl. 1.30. do 1.33.) /7/rni.,t iti tkt t'v',tttxtr.

(i lal .1.11. navedeni su orijentecijski porlatci o dopuitenin ndtn::afiini \t

/irvilronim savovima i prikljuanim presjecima zavarenih dijelovt pri ttrirnonr i
lilrrinom optereienju. Neke opde vaieie vdjcdnosti ne mogu se clali. bu(iuai
(I) i fvrstr)ta zavara i dtclova u spoju narodito ovisi o oblikovaniu i o kvrllilc
ti i/vodbc zavarivanja. U serijskoj proizvodnji neophodna su ispilivaDir (lirirrritkc izdriljivosti.
\
Slila LN4a prikazuje kao primjcr nepovoljan nadin oblikovanja nralo u7nicc
()Ir iziskuje vclike troskove za materijnl i debele zavarene Savover a osinr tr)llir
s!: prije samog zavarivanja moraju dijelovi spojiii pridvrsnim zavarima. Ovi
nc(lostotci izbjegnutj su lakom konstrukcijom ($1. 1.31[).

t-

Sllli l.N{. zavarena urnica

a) nepravllno (dje susishodno)r 6) plavilno (s\rrishodno)

nl

'ij"-:rrl1lllll:""*

lllffiihn

nvircili korslnloih
Vclik broj zavarerih no.sivih konshrkcija u eksploataciji nije uvijek minlo
ilnamlilri oltercteri[

uiodnai:eno optereien. Cesto se sile, momenti savrjanja i uvijanja neprekidno

nriienjaju, jednoliko ili nejednoliko u odnosu prema velidini i smjeru, izncdu
stalnih i promjenljivih ganidnih velidina. Pritom se najveia optereienja nrogu
.irviti proizvoljno desto ili samo porrcmeno bilo kao cidicka bilo kao uclano ili
ndarna s pauzama.

---l

rruflE

!I

fttu-]+ffifi-l'#d#
a) sinusoidno

Sllli

b) udrrno
c) udarno s pauzuttra
1.3t. l(lzli('iti roko!i o|1cicacnix

rrv
mlsrvum

zavarenih dijelova konsnukJednolika i nejednoljka promjenlji!a oplere4efija

prema znataJkr asrmefiUe
cria svrstauaiu se u mzrede oplereienja ili naprezanja
ill naprezanja lnoroptere(en'ia
cikl,rsu n toia se odreduje odnosom $anitnjh

malnih, tangencij alnih

ili

[oano,no

r=L. o-fu,1

aisto istosmjmo promjenljivo naprozonjo

izmjenidno promjentivo [aprezanje

(r-0)

,,.r0.,

(+ ili -)
u obzir
Pri izradunavanju \rijednosti ziabajke Kvalja uzeti
-predanake
15018)'
grunirnitl opt"."c""1o iii nap.e,u,,.1a (promdun prema DIN
po velidini i poloZaju srednjilt
CllellCka dinamicka naprezanja razl\kuitt se
pripadajucih amplituda naprezanja
f ..d,up."'*1" I o.r i

;;;;;"
";;;;;;
{o.1. a definitaiu se faltorcm ainerriie '

lusa

6^,"

0.21.)

(N/mm?) apsolutno najmuje naptezuje,

d*,, (N/m

x)

apsolutno najaede naprezanje'

-1<

reducilanih):

iti *-L,'

o,,,,,

flir sr0rfl

stotwt

r< l

(0
istosmjemo prcmjenljivo naprezanje s prednaprezanjem

')
")
d,, (N/mn?)

<r<

1)

6"+od
o" _od

listo izmjenidno promjenljivo naprezanje

(r

= -1)

srednje naprezuje (prednaprezdje)'

anlLituda naprezmja,

a O]/mmi)
oi N/mf) donje naPrezanje.
o! N/mn?) sonje naPreza{o

d'=0
Ako bi konshukcijski dio, u kojem se maksimalno opteredenje javlja rijetko'
dimenzionirali na iz&zljivost prema tom opteredenju, bio bi predimenzioniran
Da se to izbjegne pri staho promjenljivim naprezaqjima (sl.l.lt,), upotrebljava
se bliza anaiajka tijeka naFezanja predodena sumamom kiuljom uaestalosti
promjenljivog naprezaqja kojom je definiran spehar naprezanja odnosno oprercCenio stroinog dijela zavarene konstrukcije.

II

rwruu

uvmrgmlru

smtvt

Zbro.i svih niskih i visokih oplclcaorriu s ucostirlosli rllst(liiurja zovcnx) spcklrrr optcrcCcnia ili spektar naprezanjr- Spcktu nultt|zortjn (optcroacD,a) ic prcnra tome skup svih naprezanja koja se pojavljuju u eksploatacrji pronratrunogl
konstrukcijskog dijela, svrstana na temeUu zastupljenosti pojedinih velidinr nrl)rozanja u radnom vijeku proizvoda.
Spektar naprezanja odreilen

je

s:

odekivanim maksimalnim naprezanjem,

opsegom spektra (brojem ciklusa

u ukupnom

rremenu),

oblikom spekra (funkcijskom razdiobom spekitra).

Ocijenjena ili pokusom utvralena sumama kivulja udestalosti' oplcrcCcn jir
otlnosno spekra naprezanja moie biti zamijenjena s odredenim ogranidcnim
hroicm ciklusa N s konstantnom amplitudom Fg, FJ odnosno ds, (&

-L

Nosive konstrukcije kao i pogonski mehanizmi dijele se t pogonske gur1x,

tlil bi se uskladili sa stvamim pogonskim uvjetima i procjenom vteka lraianir.
l'rodvidivi ukupan broj prcmjena lV s minimalnim gomjim opterecenjen koii tc
u loku vijeka trajanja strojnog dijela biti dosegnut i1i prekoraien, obuhvrrlu
actiri podruija broja ciklusa (vteka trajanja) M, Nz, Nr i N1.
Podru jima broja ciklusa Nr do Na optereienja odnosno naprezanja

i spoklrigrupe
nra .10 do & naprezanja dodijeljene su pogonske
optereienja odnosrr('
nrprczanja od Br do 86, tako da kombinacije o&edenih podruiija broja pronricna i odredenih spektara naprezanja daju priblizoo jednaka osteienia zavirrcoill

p=

rli.iclova (abl.

1.12.).

Nonnira i spektri naprezanJd definirani prema DIN 15018 prikazani su na Sl.

gdje je opseg spekra 106 ciklusa prikazan u bezdimeozionalnonr oblikn.
f'arametri punoie speltra prema DIN-u jesu p=0;113;213i1.

1.37.,

o8

Oiekivane stvame spektre naprezanja val_ja reducirati na bezdimcnzionul i

oblik i usporediti s nomirarim spektrima naprezanja (s1. 1.37. i 1 1.1.13.)- Norrnirani spektri naprezanja odredeni su najvi5im i najniZim granidnim vrijcdnoslima naprezanja oe i od, odnosno njihovom jedinstvenon mspodjelonr koia pribli;no odgovam, normalnoj Caussovoj raspodjeli.

Slili

l.lt. detni karakteristiana oblika Fomjene naprezanja

i p Padni spektri naprezanja

Za krute zavarene konstrukcije u stro.jogradnji mogu se odekivati i visokc

vri.icdnosti zaostalih naprezanja odnosno napetosti. Preostale napetosti o1jball)
bi pri proradunu uzeti u obzir kao statidka optereienja. Pd superpoziciii poBonskih naprezanja i zaostalih napetosti, ako su poznate, valja ih dodnti srcdnionr
rraprezanju odnosno prednapreza:rju konstrukcije. Medutim, na odgovornin) zuvrrcnim strojarskim konstrukci.iama k(rc su visoko din nidki opteredcne. pr!poruta se preostale napetosti otkl(nriti loplinsko obudom Zarcnia.

!I

nvamu

rmlmvuut smwt
Iabllci 1.!2.

ftdrllh

Uoh

i spoktro nnprczurla'

Pogonske grupe za broj ciklustr

odnosno opieredenja

tl

llllM onlllgtfilt 0ilrilll0

Iitilllm

napr-O"

'l' ""

,rn,,ti,r,r,s st)cklrn *rprczr,lr

h!,v

LlJ. lrsporcdtro

0in$

ruu

?/0

r1r

4t

!/t

!/0

tagi

]lioslillli

0,975

0,906

0,856

0.187

0,952

0,890

0,814

0,r16

0,579

0,921

0,816

o,t23

s,

0.372

Pri promjenljivom opteredenju Dogu se javiti i udarna opteretenja. Udarnt

t)pterele ja obiu].Na(ena su faktorom udara (all. !.14.), kojim treba mnoiili vrismih n4l!lll]h,

oliosm

r,.Jni\ri promjenljivil oplereaenja.

fouNk Uur

oltmnii

Br

Bi

(li.ldnnitv(t'h

B]

nt(i

s ginolo nalno'n
rljrccih on{.rcdcni

dijcbvi

uccsilbsi

Bi

8.,

313

>-

u zavarima su klasificirane, a propisani su postupci i metode z0

njihovo utwdivanje. Ovisno o njihovoj velidini, obliku i poloZaju u za\aru tehnidki propisi za [osive ieliine konstukcte predvidaj.d tri fizlitite kvalitete zavara,
Pogrjeske

-t{

2t3

so

1/3

N-

os
d-

ul.apan bro.j !rcmjena,

sonle napEanje.

= 0.5

(d-"b o.,)

srednJe naprezanle'

mjmmja uijednost naPrezarja dg'

0/6

strojogradnji A

B6

Br

sl

l.lL Faktori udara u

BJ

B1

B1

,ttr

ldlica

216 316
lec{

416

5t6

_] 0/3
616

4
4 - najveca vrijednost naprezmja oc,
(tabl' 1'13 )'
S0 do Sr spelda nalrezanja

zavad kvalitete

zawri kvalitete

I
II

(I-kvaliteta),
(II-kvaliteta).

Zavari S-kvalitete moraju biti:

r) homogeni bez pmkotina, bez pogdesaka provari nja, bez pogrjesaka

korijenu, dopusteni su pojedinadni ukljuaci sljake

los M

Sltka

zav,arispecijalnekvalitete (S-l':valiteta),

tll.

Normnani spektar flaFezatja

i plinskih

mjehurida;

2) ne smiju imati pogieske na podetku i kraju zavara, (poffebi su dodatci na

podetku i kaju zavara koji se naknadnom obradom odstrane (31.1,18. i 1.30,).

r{

rwr|fr

mmmuuu smtu
Iabllcl1.l5.

Zlhlicvi zr izrntu i konlrolu l0 po(lnrtil pri ticllu

ljfilllnidr

lll1llll0lr

Ifltitl

ui.ti

Dodatci na suaelnim zavarima

I'zlititc kvllitctc zrvlm

f ls Irtl! h

lomfiIrjln

l0l!

iz$det rajpotoljni i.

loDa.

s
Slll0 110,

sM[m

Toldancij! posijelau: r ,si,,

yanicau4, poseb o ohe koje
utJecr nu zdtk o.tjettuhje.

lmaili

umomo$].

Diieloli ortereamindrla* s pol lDijelovi oDtelcdeii vhtno ili

punin hkoilrujenr dvrsroie. vlad.o i smidrc.

Odcovomo koistolcijer s4c oag""i.. l"**',*"11.,*.

postoji mnja opasnosr od k- su djjelovi optcFCoil n0 tl0k
tzbat
I

aqt t! aaa: z a h t ev a n.

debeloslijene

1Kontola dictonitao (t0 50o! cije oprcrc&nc

he 2,"tu.L he, uo,o,ro
lduii

upete lonslruk- M!'r.re odgovirnc knNro[na tlah ili rlal i circ ili inrnic onldrad'u kn!

stn'kdtc naf3iviinrio lrlrk,

Dcnljiic linova dijlova kon- thk i snicanjc) ldl k, ih i.
otlsnosr z! polnvr trm arisli

Sllta

l)

lS0 Dodaici na kutnim zavarima

Izbor nahr'jala i

icn zav^ra ;lijebljen i ponovo zavaren;

4) qicrnc zavaru ne smte biii nadviseno (ako je nadviSeno, mom bjti bruSeno
u srnjoru djclovanja sile);
mora
5) /xvlrr oijelom duzinom mora biti kontroliran (rendgen, ulhazwk)'
(svakih
6
mjet,iti ,nvariuon u vodoravnom poloZaju; atestirani: zavarivad
scoi), osnovni i dodatni materijal.

'

Zivari I-kvalitete moraju biti:

l)

Koatala:

ko

korijenu' dopu(homogeni bez p(skotina, bez pogrjesaka provarivanja i u

teni si pojedinadni uktudci Sljake i plinskih mjehuri6a;

2) ne smjju imati pogieike na podetku i kmju zavara (potrebni

podetku

i kaju

su dodatci na

zavara);

je
treba ga
3) koriien zalara Zlijebljen i ponovo zavarm (ako nepristupadan'
samo dobrc proYaritj);
4) ne treba

se

ituulta iztotu,

nq koatukcije
iz

opteEdene na

Mdje odsovoni dijelovi kon-

strukcij! tod kojih ie pNloji

Tolenncija poerjoial<a: prqr
opasnosl od krrog loM z
ne, ali u tui gru iunl

U1ecaj zarem na visinu dinamidke izdrZljivosti u zavarenim konshukcijama

lim je veii Sto su u zar,?Ienom spoju
litetniji materija.l, izvedba i obrada Savo
lo5ije kvalitete, a tijek linija sila nepovoljniji. Da bi se utjecaj zarcznog djelovanjo
,rmgao i radunsk obuhvatiti, razradene su preglealne tablice (sloadeni prikaz htl.
1.17,) u kojima su prikazani mzlidito optereieni konstrukctski detalji zavarcnih
spojeva, prema kvaliteti zavara, ali s jednakim laijednostima zaremog djelovanjt
podevsi od najnizeg K0, pleko Kl, K2, K3 do K4 (detaljan pikaz utjecaja zaroz,
prcmajadini zarezlog djelovanja danje u odvojenim tablicama DIN 15018),

Nazivna naprezanja (stvarna aprezanja) iaatrunavaju se s pomodu jednadlbe nauke o d\Tstodi ovisno o vrsti opteredenja i raspolozivom presjeku zavara,
Sdje se u zavarcnu Savu stoga mogu javiti neka od navedenih naprezanja:

FI4FT
A,

brusiti nadviienje;

polozajina;
5) 10 - 50% prosvjetljivati, a dopusteno je zavarivanje u svim
atest zavarivada (svakih t2 mieseci)'
uz
Zavad Il-kvalitete momiu zadovoljih zahtjeve zavara I-kvalitete samo
blazu kortrolu.

4
4

odsovome konsrrxkcjje, sdje

ne lostoji opalnost od lnos lo-

avdivaaa:

6,, (N/mr)

IY,A

vlaano odnosrc tlaano naprezanje u zavarenu san,

/. (N)
sila okomita.a plesjek zavda,
,r, (m!r) povrtina presjeka z.vau,
or (N/nn':) napiezanje na srvijdnic n , ! r.,u sx!!,

11.22.1

r[vlfltfl $0M

mnt$ luu nolut

Iitllti

lNrnrn, Brnrnt\avrt i.,

W,

lrnrn',

morrtrnl olno'apurrsrnd prcsJ(Lr/r\urd{ll'-l rr'

naprozanje u zaveenu sav ,
sila usDorcdni s lreslelom zav a,

(N/mm':) smiano

/,

rN)
,"';',

(N/mmr)

rNnnn,
It,, rn

n',

n"'u'., p,-j.r,"

-'*" "'porcdnih
toptsko naprczanje ! zavdenu iavu,

sd

momcnt torzije,
poldmi momenr ,{poE Po\rrni pre'ieka
Titllcl1.18.

l!i

llBh

1rd

liri

'mJctor

dre

loldrl llYi

ll

rrulr

l,rhcolronll
Iuillld{ lal,nn

!,,tn0

0lor|imlr lnoh

/dda

lrrlllllinhfiIllWls*ru$[i]nudltlti!

onmh

na

P 100

P 100

zavM svatog zrvarivaca

dltllr fl

,@

si$lx0l

Ispitidje bd ffiMtrj!

lil0nrcnli zllvlrcllilr k(,nslnrh(it Uliecli zlrczl

(irvt ak iz lrl,l. l)lN l5 0lll)

vdi alln

ovmn 'ile'

Kvaliteta zavarenih spojeB

lflr{lth !'i[ ui ei hlin!hl!

rlid [lE

l.17.

,,@
*F-+r-=*

-E=E-

(K'sd)

t,

a) DIebljn i
sr
'zavM
kdijeo
kuhin
z0rurom ILdiJcn. b)pretaziavd
bez
oorpuio prov.rn) ;ddai u slucaiu

K-z,v!r

"@

obostrunin

N,-

arez&

nuearuloftbe

ruP
,H

(K- sav)
(K- dav)

(K" tav)

.-

\.r.2'

r\)fr *

K3 (iak

utj*!j)

?tuttflltst0ltum

tttmslltuu smm

Ako je konstrukcijski tlio istodobno izlozoD voCcrD broju razliditih naprczau

nja, treba prema hipoiezi najveCeg deformacijskog rnda, koja s najdes'c.rabi
(ekvivalensiroiarstvu, ra sloiene sludajeve naprezanja izradunati reducirano

lft))

lproziurj (or)1^),,,,) zr trisk) iznicdijclovc irursivc konstrukciio spoicnc

U lall.1.10. dano su vrijedDosti dopustonih

nitno protljcnljivo

opteredene slrojnc

zrvarivanim,

naprezanje

o^=G*z;.

Tafllli 1.18. osnovne vrijednosti dopustnih naprezaqja oD(,ir"!

(t.23.)

za odnos

ganianil naprezanja r=

-l

jednadUbu prema kojoj

Za viseosno napregnut konstrukcije valja koristiti
.se

,a .ruko nup."r*i. l.ema pojedinoj osi (x, y, z) izradunava odnos piema niego* aopost"no- *p."zanju, a veLtorski zbrcj tih odnosa mom biti jednak ili
manji od

tlMmfl,
Dqruircnd 0alezmjr oi,.r,q (za

1,1

[*)'{*)'I

. .,.,
l*[
",",
o*. o,**.1 [r".,/
J'

180

(r80)

(r.24.)

t21,1

,0

54

Osim toga treba jos zadovoljiti i ove uvjete:

J-a

' <ll

_9ua1.

21
1

0.2s.)
0umaHr

DopuSlena naPrezanJa

mom
Izradunano nazivno naprezanje prema jednadibama nauke o dvrstoii
biti
mom
bili niic ili jednako dopulielom naplezanju u zavarenu ia\"u, odoosno

16,4

zrdovoljcn uvjet

54

(1.26.)

dEd 0'{im1) reducirano (ekvivalenho) naPrezanje u zavdenu Saw,

o"o tN/mn') dolulteno naprezanje u zalt'em tae'
Za ptelelno mimo opteredene zavarene strojne dijelove (r= 1), kod svih
lrsta zavara i materijala neovisno o d!'isto6i, laijednost dopultenog naprezanja

odrcduje se tako da se uzme jednak imos sigumosti So=4/3 ianedu dopuiteoog oupr"r*iu i ganice tedenja, sto daje devedesetpostotu vjerojatnost dosizanja odekivanog vteka trajanja nosive konstrukcije'
Visina dopustenog t\aptezu\a za dinamidki optereiene zavarene konshukcije ovisi o rtsti opteledenla odnosno naprezanja, materijalu, pogonskoj gmpi'
zaremom djeloranju t odno'u ganianih naprezanja
oo(do*

i - naterilat.
B posonska supa (l do 6),

:'f(e'

K - slu.aj zreznos djeloveja (0 do a),

,( - odnos smidnih n4rez,nja.

B'

I!

K)

I I8,8

34,2

27

Vrijednosti dopustenih n^prezdnJa za razlldib \elitine odnosa garidhih naprozanja izradunavaju se prema jednadzbama prikazanima u tablicama koje sliicde (za normalna naprezanja Ia .l.lg. i tangenctalna naprczanja lNil.l.20,).
Za pojedine materijale zavarenih konstmkcija najve6e razlike izmetlu dopuStcnih naprezanja jesu kod r= 1 odnosno pri statidkom opiercienju. Medutim,
Dri promjenljivim optereienjima, narodito kod ,(= t, zbog po,vetanoga zarcznog djelovanja razlike izmedu dopustenih naprezanja razliditih rrsta materijal0
sve su manje. Da bi se odrcdila i,rijednost dopustenog naprezanja dinamidki
optere6enih zavarenih konshukcta, pohebno je najprije odrediti pogonsku grupu opteredenja, a prema oblikovanoj zavarenoj konshukciji, v6ti Sava inadinu
opteredenja iz tabl. 1.17. odrcditi faktor zareznog d.jelo\,?nja.

Ii'lixMU[ nm$mil

uttsllvuut slottu
gdie je

Iatlltl l.l[. Jcdnadzbe za pror tun doputrcnih nlrfrcztrrrirr

u ovisnosti o ,c i oor r)iq,

a,"

(Nlnn'1)

5
lllllorltrno Hlrr{lo

dopuSlena izdrzljivost vlaka.

dopu$ena izdrzlj ivost tlaka.

la

ica 1.20.

Dopustena naprezanjta

r\,)6p za zd\arc

lrlorfliono Edrslo

Za odabrani materijal konsfiukcije, pogonsku grupu i faktor za;pznog djelovanja treba iz l, 1.18. odditati dopusteno naprezanje rpcrup. Alo je znadajka
0simetdje ciklusa r
1, pohebno je za stvarri odnos ganidnih naprezanja
(na kritidnom mjestu zavarenog Sava) izradunati mjercdavno dopusteno naprezanje, koristeai fomule iz tabl. 1.19. i 1.20.

TI

75 R.

o-qor"e=

oo.ru*

M@aniefitislnn

lHffirci,

vrste samva, matnihti

l'rema DIN 1910 (HRN C.T3.001) zavarivanje pritiskom je zavarivanje pri kojeDl
sc dijelovi koji se zavaruju mealusobno tlade i lokalno zagrijavaju. Lokalno ogr0niCeno zagdjavarje, po pohebi do tatenja, omoguduje postupak zavarivanja. Nuioa=

0,75

-- 2-

n.

veza izmedu
dopuitenih naprezanja

$lllr

1.{1.

u Smithoru dijagmmu

vazniji su postupci: ullrazvuino zavarivanje pri kojem se dijelovi zavaruju mchaniakim titrajima u podmiju ulftazluka. Plinsko zava vanj pritiskom (l[ .
1.21., br 1 i 2), pri kojem se dijelovi spajaju pritiskom nakon zagrijavanja plamenikom na tekudi plin i kisik. Elktrootporno zavarivanje pritiskom, pri kojom
toplina nastaje elekridnom shujom i prijelaznim otporom na dodimim lqjeslilru,
tc omskim oForom dijelova koji se spajaju. Stuja se dovodi elektrodama ili sc
induktivno prenosi. Dijeli se na: toik \to zayaiva je (abl. 1.21., br 4 i 5) pri
kojem se shuja i sila prenose elekhodama, po1'asine pdtisnute jedna na drugu
zavaruju se u oblil:u todke; bradaiiasto zaya rdrje (tabt. 1.21.,br.6)pri kojom
se shuja i sila prenose elektiodama. Dijelovi tlaaenijedan na drugi dodiruju se na
bradavicama ili bidovima. Izbodine bradavica se potpuno ili djelomidno poravniryaju; Sano zara yanje (tabl. 1.21., br 7) jo zava vanje pri kojem se struja i
sila prenose elektrodama vatkastog oblika. Povrsine mealusobno stladenih diie-

nvrlrg

Eurlstlvutrtstottvt
lovll /lvrrrJu sc po.l pritiskom nakon &)volillo8 /lSriiavlIia nizonr lotirka koie
iwfii? ishcnien
pr,:lrrzc .icdna u clrLrgu i stvaraju !a\: lttlb clekltrx)llx'tito
'u\'ttl
Dilelovi kroz
itrrbl. t.)t.. ur I i2), pri kojen struju i silu prcnose stczne deliusti'
koiu lcdo struja ,agrijauaju se pri laganom dodiru i p1i tome se izbacuie dio
rllstalicra nralerijala (iskrenjc). Nakon toga se di.jelovi zavaruju uz udamo zbijaI1c. lllchtroluino zavarivanic pdliskom pri kojem se toplina sivara elcldridkinl
hrkorl koji kratkotraino goi i stali aelne povfiine' Dijelovi se nakon toga zavaru.ju plitiskom.
Iablicl

1.21.

Vrste

prema

IffiJatltottasto

fmBmil

nvannt

zawriranje larJrih limova ili dijelova slidnih limu vrlo je ekonomidan

postupak u tzv. laloj gradnji i gradnji shojeva i postrojenja. Razmjestajem
toCkastih zavara mogu se dobiti zavari koji se prema poloZaju todaka zovu
redni, lanCani I cikcak zavari (sl.l.ll,). Smjemice za njihove dimenzije vidi u
n)Ckosto

labl.l.?2.

Za lake ieliine konstrukcie propis:uje DIN 4115: Todkasto zavarivanje, dopustono je za prijenos sile i za mealusobno spajanje, kada todkama zavara nigu
povezana vise od tri dijela. Ukupna debuina spojenih dijelova ne smie bitl te.la
od 15 mm, a u spoju dvaju pojedinatuih dijelova debuina jednog dijela he skiJe
hiti yeia od 5 mm. Kod tri pojedinadna dijela ni jedan od vanjskih dijelova ne
srrije biti deblji od 5 mm. U smjeru sile ne smije biti jedna iza drugE marje od
t2, ni viSe od 5 todaka zavara (sl. l.l2).

spojeva zavarenih pdtiskom

1911, (HRN EN 22553)

i oblici
DIN

fi

Slih

1.11.

Toakasio zavareni spojevi

,) lanaati za\a.i c) cikcak zavar

a) jednoredni zava.i

yrsta zavara odtedtje se polozajem dijelova u spoju, njilovom pdFemom

postupkom zavarivanja (tabl. 1 21.).

Za zavadvanie pdtiskom pretezno su prikladni delicj St 34-1 (d 0261), St

zqi t( ozazl, iqt, st 37-'1 (a 036D, at 37-2 (a 0362), st 37-3 (a 0363), st
st
38-7, St 42-2 (a 0462), St 43-7, St 46-2 (e 0482), St 46-3 (C 0485), St 47-7,
4,
2
do
St
St
52-3 (C 0563), St 53-7, kao i delici u kvaliteti aelika za izvladenje
tc mekani fefici St 10 (4 0145) do St 14. Kvaliteta povrsine mora imositi
jo3 su
najmanje 0,2 po HRN-u (bez ogodna, a pore i male brazde od valjanja
(HRN
500),
C
B0
dopusti,re). Vidi u, ovo DIN 1?100 (opdi konsfiukcijski delici)
DIN 1623 (taoki limovi) (IRN C.B4.016), DIN 1624 (hladno valjane trake)
(HRN C.B3.521 i 522), DIN 2391 | 2393 (precizne delidne cijevi) (HRN
d.ns.o:o i ostl, DIN 17172 (ielidne cijevi) (HRN C.B5 023). osim toga prik
ladni su joS i delici za cementiranje, DIN 17210 (HRN CB9'020), za delno
zavarivanje iskenjem.

311101.42.

optreieni, totkasto zavareni spoj lake aelidne konstrukcije

T0tliti 1.22.

Pojedina.na debrjinr

lim s (nin,

l,tu'njor b.krsros zav.fu

ilr/

trxl.

birta.

Smjemice

ir

roC\,r.ro /r\arcnc ta\o\c

t.5...2

/('nn)

= 1..6,

Rr^r'koLl trlr'

lr,/tr li.,lnL,i rr.l,5.. J,5,/tr:niur \ r

.r l,/,,,,,f(,1 i,L!i.r.il.

nuilturur mmsmil

urmnvuu srurvt

proralunu C\)rstole to{kn zavara zamilljamo kao svomjak optereden na

preuzeti odgovarasmik (s[ 1.134 i 1.13i). svaki tako zami5teni svomjak mora tada
judi dio sile u njenom smjeru. Razlikujemo T"d,orezne i dlorezne spojete
1J

spojeva
Sllk !.13. Naprezaoje na odrez i naprezanje bokova u roikasto zavarenih
naFezanje bokova
a) orircz jednoreznog spojal b) odiez dvoreaos
spoi"
bo.oq d'ore/noP'3pojai

,poia:

rrltli

vcar t'(l

25 nrnr',r',,r,,

r.2e.)

je s'i, debljina najtanjega dijela.

'Dopultena
naprezanja za lake konstrutcte uzimaju se prema htll.?3. (optere'
donja H i HZ, vidi poglavlje 1.1.4.). Ta dopustena naprezanja mogu se uzeti kao
osnova za spojeve u gradnji shojeva i postrojenja, i to kod mimog optereCenja u
ako

punim rrijednostima, kod jednosmjemo promjenljivog naprezanja = 0,6'shukim

vdjednostima, a kod izmjenidnog opteredenja = o,3-strukim vrijednostima nadi'
n0 opteredenja H. Ako je pak smitna lomna dvrstoda ,M"," todaka zavala poz4ata
irl pokusa, onala je za gradnju shojeva i poshojenja: Gd"p = zM-,/SM sa sigumoldu
protiv loma Sy = 2 do 6. Kontrola or tada nije potrebna iesto se spojevi todkasrin Tavarom iz\ ode i tako daje nJiho\a sila lorna F"-. najmanje tolip velika kao
i sila loma Fv opasnog pre'jeka dijelo\a u spoju. dakle fv-, > FM.

e))A
jcdno,"7io8

li)aku zirvirra nc srri,u sc l/|r?rrlax,r

tr

Tdllm

1.23.

Dopustena naprzanja (N/nrm'z) 23 toakasto zavaren spojeve od lakih

deliinih konstrukcija prema DIN 4115

')

napre/d-ie

I4rcE[is

Sniino naprezanie

F
n.m A

(1 27')

sminDo naprezarje u toaki zavam.

/"

(N)

,1

(mnr1)

povrsina Presjeka

n/4.

propisuje
Bududi da se todka zalala moie zarnisliti kao svo4jak, DIN 4ll5
io( i nmraaun na qDecificni llak u prol'rtu Pod 5pecifrenim llalom u provnu
illldr
,e sreclnia vriednovilaka u prctvrru. odr' svomjak rtl

lllt

i,"i.rjr-:.".
koji

se

oaaduje sa or.

Noprezanje immano

specifinin tlakom u ptu\r'tu

n.d
(N/mm:)

(mm)

specifiani tlak u todki za\ora,

promjer toike zaada,

(1.28.)
s

leblrrra I'mc (\id. J '41.). A.o je zb o'debliina \anFx;L lrmo\a moi:od

Jebl;it,e nc,lrjcs ,ima. heb. ,a ' -srr i qijednosr rosa /b o'a'

nYanni slolBvi

Bradat)ilasto zavarivanje, nasuprot toakastom, ima tu prealnost da su struja

zavarivanja i pritisak eleLlroala na podetku zavadvanja koncentrirani na bradavi'
ce todkastim ili lintskim doditom. Zbog toga je d,,'lstoda zavarenih mjesta pri
bradavidastom zavarivanju veia nego p todkastom Uobidajenu izvedbu brsda'
vica prikazuje s|. 1.41., a njihove dimenzije hhl. l2l.
Bmdavice se ve6 za wijeme izrade dijelova ili utisnu ili izraduju kovanjem
ili odliiu. Ako su to dijelovi s velikom razlikom volumena, bradavice se predvi'
daju na dtelu s vedim volumenom, in0de na debUem dijelu P$tenaste bradavi'

rllnunm nrnmu

rtnasnvum molvt

oo (sl. 1.14b) pogodnc su zr lanke limovc. jcr ih onc i ukruiuju. MoglrCnost

spajanja dijelova koji stoje okomito jedan na drugonr prikazuje S1.145,, a spajanje
limova s fazoniranim dijelovima $1, 1.10.

@""kr"
f--T--l
r
a::

l-i-,
b)

!)

Slilo !.4{.

vvrzvzzrTlz?rvt*r

---..:.

Wfu

v.av//27zav/4777'r:fzrz

trridilllct

llldt

ci rr

0,5

t,0

1.5

2,0

3,5

4,5

ll,,rrlx

1,0

3,5

5,5

,4C, lirlruSc )
.1.0

4,5

0,5

22

0,75
22

0.85

24

1.0

25

1.1

27

1,25

28

nvareni retm ehllrtollonirn hkre[httt

1,4

29

1,6

1,5

30

O proradunu Crlstoie goto\o

Narodita prednost ielnog eleklrootpornog zavarivanja iskrenjem je dvrstoda zavlrenog spoja, koja iznosi od 90 do 100% &astode materijala dijelova u spoju.
Upotrebljava se onda kada taj postupak omoguduju velike ustede materijala, ili
orlloguiuje jednostavnije i jeftinije oblikovanje, nego dijelova u jednoh komadu. Primjere pokazuju sl. 1,17. i 1.18.

Slih

1.47.

rupim elektrooDornim zavarivanjen

spojeDa stapajicn

nema podataka, pa se zato preporuda isti

c|(l

vanju (vidi poglavlje 1.2.2.).

t,75

32

Bmdavice na fazonskim dijelovima za privarivanje na cijevi

proradun kao za todkasto zavarene spojeve Uednadzbe (1.27) i (1.28)l i to s

0,5 d) kod uzduZnih
n=1i A=*r/4kod okuglih bradavica, odn. A =
bradayica. Dopustena smidna naprezanja treba uzeti kao pi todkastom zavari_

5,0

:::

R!llllrl

Dinrcnziic bmdavi$ (onn) (prcnxr

Bradavice na dijlovima koji stoje okomito jedan na drusom

ffiffiffiru

Sllh 1.1[.

1Ihlm

l@i

uzdu:na bradavica

D&D&
Sllh 1.15.

c)

.)

lln!J

lridilltlr'

Bradavice za zavarivanje

d) okrugla bradavjcai b) ])rsienasta bodavica;

0oillllr

ll0lllfl

:--,,
r e)F

'61
\\;//'

Tatllcl1.24.

Slltll.4E. Tupim elektrootpomim zavarivanjem spojeno koljenasto vratilo

I{

mmsnvuut spuwt

rfl,rufl smftu

1.

Iffitlclli$oisvi
hlll0lli
l)an0s se leme aelidni okviri, hladnjaci motomih vozila, karosedje, manji spremnioi, lagane Celidne konsnukcije, dijelovi strojeva i sprava i sl.
Leuljenje 1e spajanje metalnih matedjala (osnovnih matedjala) s pomodu
mstaljena dodatna mateijala (lemoi), dija je todka tatenja niia od todke talje-

nia osoovnog matertala dtelova koji se spajaju. RazliL:ujemo meko i. urdo

lcmljenje. Kod mekog lemljenja tali se lem ispod 450'C, a kod tvrdog nesto
iz,rAd 450 "C.

Prcm4 DIN 8505 (Lemljenje metaLih materijala) pod podrutjen taljetid

nckog lcma podrazumijeva se pod$dje temperature od podetka taljenja (tenperun solihtsa), do potpuno mstaljena st^njn (tefiperdtula liktidLtsa). Pod radntm lcmperalwom podrazumrjeva se najniia temperatura povrsine iaatka 11a
Dljcstu lcDrljenja, na kojoj temperatud se lem moze omreiavati, prosirilati i
vczali na osnovni materijal iaatka.
Radna temperatura mora uvijek biti visa od temperatue so/rdusa, no ipak
s,rrije bili ispod ili izhad tempenhfe llh,idura. Raalna temperatua lzaziya nbtzanje atorna. Preko granidne plohe lem/osnovni materijal odvija se izmjena
nl.icsxa atoma, a time i difnzija (legilanje). Zbog toga povrsine lemljenja moraju
lriti po moguinosti glatke (dubina h&pavosti ne preko 20 pm) i dobro odisCene.
bi se odstranili jos postojedi povrsinski tanki slojevi da bi lem mogao
dobro omreziti povrlinu lemljenja, upotrebljavaju se oropin ro/i (vidi DIN
u5l l). Upolrebljavaju se
ititni plinovi koJi sprjedalaju ili reduciraju mog!6Do$l oksidacije povrsine lemtenja pdje nego Sto se dostigne raalna temperatua.
Najvatnili posfrtpci lernr?r?/a (vidi DIN 8505)

I)

i.

lemuenje. Mjesta spajanja uguju se plamenikom ili plinskim

ili poslije zagdjavanja pdsloni se lem na mjesto spoja
ili ulaZo u sastav Ovaj postupak prikladan je za meko i twdo lemljenje.
2. Lcn|enje s ponlotu 1rrrlld. Vrude, rukom ili stojem voateno lemilo (elek-

L l'lune o

napravama. Pdje

tridki ili plinom gnjano) ugrije mjesto lemljenja. Lem se prisloni

ili

se

povrsine Iemljenja pdje toga pokositre. Lem se pritom otapa i spaja oba
dijela. Taj postupak dolazi u obzir samo za meko lemljmje.
3. Lemuenje uro javanjem. Pdje lemtenja moraju se odgovarajudim pastarna ili rastopirama obraditi mjesta koja moraju ostati nezalemljena. Djjelovi koji se spajaju urone se tada, u poloZaju u kojem moraju biti spojeni
lemljenjem, u rastateni lem i tako se ugdju. Lem taala prodirc u mjesta
spoja j spaja oba dtela. Taj postupak je prikladan za meko i flado lemljenje.

tlj.)ljc u pli. Lct11 sc &xil'ic llricslU sPrrilrril, a diiok,vi sc ugr.ilrr Lr

plinskoj ili elcktridnoj prolaznoi ili rnuli)lrx)i pcci u koioj se obavi lonrljotlic. Postupak je prikladan za nlcko i tvrdo lcnrljenje.

5. Otpono bmjenje. Mjesto koje se spaja ugrije se, slidno kao kod olcktrootpornog zavarivanja, zabijanjem u klijeStima ili na strojevirnn za cloktrootpomo lemljmje. Pretbodno se ulaZe lem. Postupak je prikladan zlr
meko i tvrdo leml,enie.
Prema obliku lenljena mjesta mzlikuje se:

L Lenljenje

sa zrainoiiu (rasporom), pri kojem povrSine spajanja irnliu

rnalu, po moguinosti jednako Siroku zradnost (raspor za lem) koja opccnito ne prekonduje i = 0,25 mm. Lem se kapilamim djelovanjem usisavn
u ostavtenu zradnost izmedu dijelova ko.ji se spajaju ($1, 1,19.!

Sllln

l.lg. Kapilamo djelovanje u spoju pd lemljnju

2. Lemuenje sa iaNoln, pri kojem povrsine 5to se spajaju imaju raanak vedi
od i = 0,5 nrm ili lav oblika V ili X. U postednjem sludaju nastaju lavovi
kao kod zavarivanja, tako da se ponekad govori o zavadvadkom lemljenju,

Za meko lemuenje telkih kovina (npr. Zeljezni, bakami, nikaljni materijali)

u obzi olovo-kosibenj lemovi (Pbsn-lemoyi) ili kositax-olovni lemovi
(SnPblemovi) DIN 1707 (HRN C.81.041), a lemovi za lake kovine (aluminij i
aluminijske slitine) prema DIN 8512 sastoje se uglamom od kosiha (Sn), oinka
(Zn) i kadmija (Cd).
dolaze

Za turdo kmAenje teskih kovina dolaze preterD u obzir srebmi lemovi

(Aglemovi), bakeni lemovi (Cu-lemoyi) i mjedeni lemovi (Ms-lemovi) DIN
8513 (XRN C.D2.306), a za lake metale (aluminij i aluminijske legure) alumin!-silicijski lemovi (AlSi i Alsisnlemovi) DIN 8512.
Najyainiji lemoyi i njlhovo podrudje taljenja navedeni su u tabl. 1.25.

I@teiltituailt
Prosirenja zmdnosti raspora na pojedinim mjestima izmedu dijelova koji se spajaju
smanjuju kapilamo djelovanje, a suzenja Stete protoku oksidima obogadene taline.
Narodito su kitidna suzenja koja se nadovezuju na prosircnja rainosti mspora.
Pdmjere za pog{elnu i piavilnu izmdu potrebne zradnosti prikazuje Sl,1.5!.

lll,tufl stulu

ttmsnvuut smtrur

hlllcl llt. Stundffdfli lemovi i podrudia 4jihovih laljcnja

(S= temperatura solidusa, I = tempcratum likvidusa)

td

bllrnia

xlllhi

l,td{i,l hfiol7i

305

L-PbSh 12

L-PbSn25

l--l,hsr,15

Sb
Sb

Sb

250

186

l!it{ l0rh! flll

LPbsn 3s (sb)

200
200

]51,

183

190

183

215

173

2t0
180

133

190

t7a

L-PbSn2

320

)25

173

r78

183

215

2)5
315

isb)

l8l

190

224
230

225

183

183

105

205

183

192

1,15

145

255

183

215

210

280

180

22ll

235

L-$

60 Pb

lrc

LZnCd,l0

265

330

210

L-CdZn20

265

210

83

b2O

630

l0Cd
1,"48 20 (rd
t,-Atsi12

r)

780

694

640

.{A-'%
arl-{l I l--l
++--+
+*w

810

1L-Ag 2?

L-Ag 60

7lr-r t-s(n
720 L SnBzh
'10 l-SnBz l2

rww

Sllll1.50. oblikovanje raspora za lemljenje (d

d) posrjednoj ,) lraviho

!,lflflI Bfl c.Rl061

LAB61

680

830

1083

1083

1083

i08l

ffi
t,i

je ;ica za lemljenje)

910
825

620

120

l,-A!

L-SrPbzn

8:t0

8r0

.%

240

0lI17!7rrtlli ftl.t41l

2to

l-Ag

L-CdZ\AE2

.% ffi-.w
''q
Lww ffi

183

260

u5n

620

tbc!

L-Sn 60 Pb (Sb)

810

l..A! tl)(tl
I -A8ai Lrl

60

215

L-Sn 50 ?b

82s
800

L-$

r83

Iuilkftflirilliletuimu lir

l.-AEl2

flnI8r].ftr)

270
210
250
186

t70rl,

183

295

fislaiilr flim kf{sl0

| .Alr

..,.4

tl!

(cln

spoicvi nisu prikLr(hi zbou svoic rrralc fovltinc lcrrrlicllirr.

N jbolii su pliicklopni spojcvi ispoicvi s tr)drnotrdimi (sl.1,t2,). skot,J'
nicrn prckbpljenih sastavnih clijclova u spoju ili podDrct.rta nI lnioslu
sp iania lenljenien blaie sc skeic tok sila, a time sc povciava dvll\toau.
Svlsishodna je duljina pri.jeklopa 1= 3 do 4 s.

t. l,inovi.

675

L-Ag 25

700

L-Ag 20

69C

L-Ae 85

960

600

L-4C12

605

LAg

49

L-AISiSn

7lt
810

LsoM,
L M.54

870

890

835

845

a)

330

9:0
710

625

b)

Slik 1.51. Raspori za lemljenje u obliku kanala

a) dijelovi spojeni steznim spojem u tri toake; ,) dijelovi spojeni narovasenim

520

Lemovi sa Sb sadrze timon. Lenovi sa (Sb) sa&Ze samo malo antimda-

Brazde od obrade, koje teku okomito na tok lemljenja, spdedavaju tedeqie

ako su dublje od 0,05 do 0,1 n (sl.l.il!). Brazde u smjeru tedenja djeluju kao
kanali i potpomaiu tedenje, tako da se deSde i posebno izraduju ($l.l.5ll), ako se
npr trazi toaan cent aan poloTal djelo\a koji se spajaju.

Slike 1.52. do 1.56. pokazuju uobidajene lemljene spojeve.

b)

--a

,4

--s

t)

Slila 1.t2. Lcnrlicni spoicvi lina

priicklopi D) kos priicklopi .) zrkorcn rrijckl,)rni s|mjr 1) spoi s vcTiconri
,'.ii(.(/...
, .f.j .. zi lj4'o r \c/ico .. n r"

,)

'.

[l

rriluflr $0,tu

rrmsnuuu smsr

tL

Lt 1tt
uJa)a)O
t--kJ G,l_r_
-',,,,K<l^ag

Sllk l.5L Lemljeni

.) prijeklopni
2.

3.

l.UruHMil

cijerni spojevi l,) stozast Eelni spoj; 6) spoj koldakom;

<poj

$lll0 1,50.

najbolje je t\rdo lemiti. Stoiasta izrada

kajeva povedava povrsiru lemljenja. Cijevi debljine stijenke ispod 2 mm
i cijevi koje heba meko lemiti spajaju se koldakom ($l.l.i3[), ili se na
jednom kaju pro(ire (sL 1.53D).

Cljevi. dehe spojeve

Lemljenjem spojena dna posuda

(sl, 1,534)

okrugte lipke. telno lemljenje kajera oh1lglih sipki (sl.l.54a) ne preporuaa se. Bolje je da se hajevi Sipke uloze u provrt, koji ostavlja zradnost za
ulaz lema (31,1.54tr i lJlD). Slike l.5le i l.5ll prikazuju kako se odgovarajudim
oblikovanjem glavine tok sila moZe blago sketati. $lik 1,55, prikazuje lipke
spojene lemljenjem s dijelovima od lima; spojevi s po dva upod5ta (mjesta
lemljenja) narodito su kruti i drsti.

wz)
l/.4l/4

7r.
tai)
n

ILaJI

s|ri[]ir

(lcmljeno mjesto) dnje jednaka maunska vrijednost avrstotc kxkvrr

irrrrrlrr i dijelovi koji se spaiajrl tako da bi djelovanjem jedMke silc lom tooriiski
Irorir() nastati na oba mjesta. Lemljeni spojevi sYrsishodno se obliforju, lrko tilt
sr olttftieni snitno. Za spojeve prma sl- 1.52. mola biti:
(l 3o )
s ou:'4 rrt

.t (mDr)
^.

i\,nn,

.,1 (nnnr)

La,

r,

L:aat-r

tr--l

I7Z
I

Zx p(n'adune dvrstoie ima sal o malo polaznih tolaka. Opicnito sc nrjtslu

(N/mm:)

(\r:r/old

-._l

b)

prcsjek sastavnih dijelova u spoju iziozen vla.nonr naprcz.,1iu.

\ldc,Jc\hrocdmdcrlah d,rh^d','poju.
pov.line spojene lmom izlozene smjdDom

naprezanlu.

smidna i:vNtoda saDoga lena.

vladna fvrstoia, ,Mr = smidna i:vrstoda) samogt lcorlicnog

sprria (lcnr u zradnosti izmedu dijelova u spoju) iznosi za mels e lenuD? oko
tvr=15 do 20 N/nnn'z, za tvrde srchrne lotk^\'
rrMr =20 do 30 N/mmr
o,r = 300 do 400 N/mrn'] i tML = 150 do 280 N/nrm'z, a za tvftle baltrnr
rlrtk l<'tnove ouL = 250 do 350 N/mn? i zvr = 150 do 250 Nlnm'?. Kod ./r//riiiiih tvdih ler?ora ivrstoda lemtenog spoja postize dvrstodu dijelov u spojr. Marrje vrijednosti vrijede kod aadnosti , > 0,25 mm, a veie kod , = {).1 nrrn
{rrc(lnvrijednosti keba ocijeniti).
(oML =

d)

e)

f)

$llla 1.i4. Prilemljene i ulennjene lipke

a) nalemljelo delo sipkej 6) lemljen obod !i!ke; c) lenljen obod rukavcai d)
i, ulemljeno n elastiihe slaviae
ulemljeno u kutu glavinut

")

4. SprcmnicL Za lem\enje

posuda

vrijedi sve

nje dna posude lemljenjem prikazuje

sto

je iedeno za limove. Spaja-

Sl, 1.5i.

l)inomiiku iz(lrilj ost iemljenih spojeva dostiie oko 80% dinamidkc izrlt.
zliivosli dijelova u spoju, a kod zradnosti preko 0,2mm samo oko 60'X,. l(otl
ntb lentljenih spojeva dinamidka izdriljivost vrlo brzo pada i stoga ih ,. ,?/)d
iTlrg.rri dlnamiikom naprcz2lnjlr vecen ad r = F/]1=2 do 3 N/mm:.
zavarene (vkii pogkr!(AD-propisi)
posuda
prcizvotlada
tladnih
oclrodLriu:
lic 1.1.3.). Propisi Zajednice
.\itsnost na r/atr S= 4 uz atest za malerijal, S= 1,5 uz ivomiiki atcsl. (r)lr il.r/
r/ri,reriir mchani.kih svojstava lemljenog spoja u odDosu prcna osnovnorn nllloriirtlu i,nosi ! = do 0,7 kao normalna vriicdDosr rvrdo Icnnicnih priicklopnih s v(,!r.
Nljvcaa dopultcna debljina stijenkc pri rlnnc ic !=s mor. Nadxlie l,=do 0,{) lio(l
tdjcklopnilr lrrdo lemljenih tavovn. rko (irinr priicklopa iznosi nainrflnjc Icsrcfus
rIku dcbliinu stijenke. Nrivis (lot1r,rrun,r (ltUiinI sriicnkc pritom jc J=n n,,,'

Lcnliue pos de Eeba ftiunati istim jednadrbama kao i

ffi
.rl

Slik 1.55. Dvostuko uleZisterje ohuglih Sipki

a) u tolugu savijenn nalik na slovo Ui

6) u stozast tuljac

i i-

mi

sm'tu

ttfllsfivuut slltfllt

'flUfl
Do(lnrclllacDr. rko lirina
ltrcsrort sltlrku dcbliinu sliicn

Z liln r=(lo t).lt [o(l nrcko lcrrrlicnifi spoicv s trrkrr rim

podmclaaa

obic srrnrrc srrsllva iznosi naifft'nic

kc. Najle6a dopustcna dcbljina stiicnke je pri n,nc r=4nrnr, nrivcai dopustcni
Pogonski lrctlak P = 2 bar= 0,2 MPa
l'riicklopno meko lemljeni okusli savovi mogu se izvesli na bakrenom limu uz
n.inr.nje desetorostruku iirinu prijeklopa do debljine stiicnke r = 6 mm i do umnostri l.r, p=Z:ONL,". Prijeklopno mcko lemljeni uzdn:ni sa\ovi nisu dopusteni.
I)cbliina stiienke tv(to lemljenih tlainih posuda, uz iznimku onih od.aistog alxminija
ili slianih mekanih atuminijskih legura, ne smije biti manja od s = 2 mm. Najmarja
dcbliha stijenkc tladnih posuda od spomenutih alumnijskih materiiala r = 3 mm.

Iffiitienisnohvi
IEmia,$vohtvo,m$uci
Pod lijeplje jem se podrazumijeva mealusobno spajanje dijelova prianjanjem s
pomodu ljepila (vidi DIN 16921, Ljepila, prcrada ljepila). Trcba upozoriti da
ljepilima za plastidne mase smatamo ona koja liepe umjetne materijale, a pod
ljepilima od plastidnih masa takva koja su izatlena od umjemih materijala, pa
mogu lijepiti npr i. metale. To su onda ljepila za metale. Lijepljeni spojevi
imaju, iznedu ostalog, prednost da im je pohebno malo prcstora i laki su,
naprezanja na spoju jednolibno se rasporetluju, spojevi su neFopusni, otpomi
na korcziju i ne mijenjaju svojstva matedjala koji se lijepe. Nedostatakje manja
dvrstoda nasuprot drugim nadinima spajanja (zavarivanje, lemljenje, zakivaqie).
Lijepe se npr ojadaqia na limenim stijenkama, spone kila zrakoplova i krila
venlilatora, okviri mopeda, limene posude i sl. R^zlikuju se;

Lijeplje je oDloga. To su lijepljenja obloga od pusta, koze, tkiva, fotija i

sl. na druge dtelove, ploae ili nosade.
2. Liieplienie u sloieNina. To su mealusobna lijepljenja sasta\,arih dijelova
(spajanih dijelova).
Ljepila ,teLr dijelove u spoju ljepilom koje se nalazi izmealu polr3ina
naliiegania. ona se obieno dijele u lri skupine:
1. PrionAi',,o ljepila i:\ale kohezije i visoke adhezije, a spojeni dijelovi se
bez ostedenja mogu opet odvojiti, kao npr. naljepta follja Tesafilm Qroiz^
vod tvomice Beiersdorl AG, Hambug).
2. Kontakna ljepila sa sredtje visokom kohezijom i visokom adhezrjom, a
spojeni dijelovi se uglavnom ne mogu odvojiti bez olteienja, prin{edce
Parler kao viskozna otopiDa (proizvod tvomice genkel u. Cie, Diisseldorf)

3. Cyrsta ljepila s visokom kohezijom i rrlo visokom adheztom, ko.ja se

nakon vezivanja pretuaraju u llTstu tvar

stvaraju nerastavljiv spoj.

Za gradnju strojeva i uredaja pleterno jo vorno lUopljenjc dvrstim tcpilom,

tuko da Ce u nastavku bili rijedi samo o njina.

Cvsta ljepila izradena su od umjehdh smola na bazi fenola, mokradevino,

melamina, epoksida, poliestem. Upotrebtavaju se u tekudem stanju, u obliku
p08te, ili u dvrstom stanju (ove posljednje kao fol{e). Otvrdnjavaju u hladnom
$t0niu, na sobnoj ternperattt (hladni otvrdivaci ili hladna liepila) ili na 80 do
200'C (topli orrldivali ili topla Uepila). Mnoga ljepila uje&ro su hladna i
tr)pla, pa se mogu po izboru hladno ili toplo otwdnjavati. U danom sludaju moro
Io, prema !.rsti ljepila, vezivanje (otvrdnjavanje) izvesti s pomodu pritisks no
Djcsto spoja. Nadate treba nzlikotati jerlnokomponentna i drokomponeqtnd
Urpila. Kod dvokomponentnog Ijepila mora se plvoj komponenti prlje preradc
doduli otvrdiva6 (d!ga komponeata), koji dovodi do otvrdnjavanja-i odreduje
vrijcme otvrdnjavanja. Jednokomponentno Uepilo otldnjava bez dodavanja
otvrdivaca.
Za otvrdnjavanje toplih ljepila, nasuprot hladnim ljepilima, pohebno je mnogo vede investicijsko ulaganje (susionici, plode s grijadima, naprave). Nije dodule jos mogude odrcdi se toplih ljepila, jer ona postiiu matno vedu d\,.rstodu
poja nego hladna ljepila.

Suprotno d\Tstim ljepilima, koja su otopine makrcmolekulamih

Wa

(kgo

Ito su Uepila pod komercijalnim nazxima Uhu-Alleskkber Uhu-coll i Uhu.

harl, ptoizl/odi tvomice Uhu We* H. u. M. Fischer, BiihyBaden), ostala
dvrsla ljepila otwdnjavaju jednim ireverzibilnim (nepo\.ratnim) procesom ofirc,aronja. To znaai da se u toku reakcije stvaraju mnogodlane makromolekule i
odreduje njihov prostomi medusobni razmjeitaj.
Cvrsta ljepila s procesom omrezavanja nalaze se na tlzistu pod razliditim
tryovaakim imenima: Bostlk (Boston Blackin, Oberusel/Taunus), RedM, Atol.r/ (Ciba AG, Wehr/Baden), Agomet (Atlas-Ago, Wolfgang bei Haaau), Uhu|rlur Uhu-Werk H. u. M. Fischer, Biihl/Baden), Merallon (Henkel u. Cie, Diissel"
dotf), Lipatol (Sichel-We*e, Hannover-Linden), Desmodu4 Desmocoll (Bayer

AC, Leverkusen).
Od izvalrrednog zn tetj^ za izddljivost lteptenog spola je stanje povrilne
ktia se lijepi. Adhezijske sile samo su onda djelotvome ako je porrsina prianja,ria aista, ohnpavljena i odmastena. Ilrapavljenje poveCava povrSinu prianjanj&
$tvaranjem udubljenja i uzvisenja. Polrsine metala ohrapavljuju se finim aetka.
njem, brusenjem Smirkom ili pjeskarenjem, a tiste se i odmasduju triklofetile.
nom, perkloretilenom ili ugljidnim tetratloridom (izlozene djelovanju paie ili
ruronjene u paru), te acetonom ili luiinama (uronjeno). Povrline obradivano
silikonskim pastama ili sredsrvima vile se ne mogu lijepiti!

ll,ttuflltSt[,tum

ummvuu srunt

rarri. leorrjski treb0o bi bilijednak debtjini molekula, jei'u odhezrjske sile u veiini slucajeva veae od kohezijskrh sila Cwsloca
prekispo]a opada stoga s pomstom debljine sloja tepila Kod dvrstih Uepila-s
vanjem-m4enja se struktum tepila za lTijeme otvralnjavanja, i zbog skupljarja
koje pri tom nastaje i keie se od 0,5 do 10% volumena ljepila U debtnr
sl;je;ima ljepila ja;ljaju se unutamje napetosti koje jos i dalje snizuju d\'rstoiu'
Crrstu fij+t"qu s omrezavanjem otpoma su, opienito uzevsi, prema vodi'
olopinama i luiinama, benzinu, benzolu, alkoholu, etenr i sl'
Sloj ljepila !rebo hiti sto

d)
Slila 1.50.

lfrlEioovo ollilovam

Opdcnito uzevsi i ovdje rrijede isie smjemice oblikovanja kao i za lemljene

spojcve prema sl. 1.54. do 1.56. Bududi da su vladna i smidna dlrstoia lijeplje*g *tnlu Uitno ispod one kod metala, pohebna je razmjemo velika polasina
do
trle-ptienja. lalpovoln4 orn il ljinom lieptie ia pokazala se duljina /=20
*; i$.1.57.). Frirqier na sl, t.58a pokazuje uobidajenu izvedbu kudi5ta zradnog
kompiesora livenu u kokili, a sl.l.58[ pokazuje jeftiniju izvedbu u tladnom liru s
u)ijepljenim dnom. Na S1.1.5[. prikazano je nastajanje lijepljenog nosa'a aakoplovnoga krila.

b)

Lijepljenje zrakoplovnih nosada

a) frijc liicpljcnja (aje uhtuaenje vertikaldh rcsada, b poiasnc plocc.. vcdik0hri

nosnl, ./ lijepljene povrsine)i ,) nakon lijepljeija k je lijepljeno ljepilom Rcdox.
/ I' kon llcpl enta {in, i poj. .i)

str)icvi silstavljeni od aluminijskih dijelova daiu rajvede dvrstoae. Sliicdc po

rrlrr qlrjevi delitnih, bakenih i mjedenih dijelova. Najvila i\,rsloia poslizxvir
,r sloicm licpila debljine 0,1 do 0,3 mm, a pd debljini sloja ljepila ch I ttrttt
I' r(l|r av$to6e na pribli:no 60%. alastoda se smanjuje tijekom vrcnrcnit i zhrl
,rtr0rir liepila, a zaustavta se negdje kod 70 do 80% podetne dvlsioCc. LijcP
llcrrc spojeve lreba oblikovati tako da su po moguinosti izlozeni snridnour naprczrrrrirr. Za primjer prema sl. 1.57.

Slll0 !.57,

(,4

Lijepljeni pdjeklopni spoj limora

s liino

je

naprezanje

je po\rsim raspora, I duljina raspora)

r (Nlnnrr)
/ (N)
I (nnnr)

(r.3r.)

smi.no naprezmje u sloju ljcpile,

$niana sila.
povrsina lijclljeDa sloja.

Kt\o clopuite o ndprezanje uzina se oko 0,3 do o,s-etostruka lomna dvrslo0l

lricllicnog spoja. U lall. 1.2$. navedeni sLr orijentactski podatci o srDicninr i
lllraniln dvrstodama lijepliena spoja, na pogonskim temperatumma 0 do 60 "( .
Nn visim pogonskim temperaturama pada dvrstoda spoja; kod hladnilt licpil.t tr

Slltl l.tE. Kudisie koljenastog vratila

lijeva: ,) od tlaanos lijeva s ulijepljenid dnon
od
kokilnog
d)

veurj mjeri nego kod toplih. Na temperaturi od najvise 300'C iscrplicnu.ic

,'v|srota ljepi)a prikladnih za metale. $lili 1,00, pokazuje ovisnost smidnc dv$loac
rrl(ih ljepila o pogonskoj temper.lturi. Prorxdunc liicpljenih spoieva trrbit ociicllili sirlno kao aisto pribliza\rarrjc. budLrti da sc vriieclnosti dvrstclta znitlllo ritsil)iriu. Prcporudliivo.ie za konkrcloc sllrcrricvc r)l)rrvili odgovarqiLric pokusc.

mrmfivult

t09tc[smm

sport{t

WId$ml

30

r2E
25

IHffillce,

24

lzz

Zakovidne spojeve istiskuju sve vise zavareni spojevi. Busenje rupa i zakivanje
iziskuje, opdenito uzevsi, vedi utrosak mda. Zavareni dijelovi jednostavnteg su
oblika, laganiji su i nisu oslabljeni rupama. Samo se joS ponekad uzima zakovidni spoj koji inaie vrijedi kao bezuvjetno siguran narodito u gradnji s lBkim
melalima.

$uo

!
3

imda, [rui nr0tla, filell0$ $lh

t8

re

Ela

{rz

'5r

Eo
'E4
-too -so-oo-qo zo

20 40 60 80
temlqarutl

100120 140 160 180 200 220 240

('C) ----

smik nznih ljepila s procesom om]ezavanja ovisno

o Pogon"koj IemPeranlri
a) je A.aldii I, b) Redu 775, c) Afrldit 123 B. d) Agomet E, e) Asomet R
Sllh l,[0. Cvrsto6a na

Siroya zakovica ($L1.$2.) s sloli se od struka i zabijaqjem oblikovane osrovre

g/,,r,e. Prednost se alaje poluol\ugloj glavi, dok ostali oblici gla\a dolaze u obzir
samo za posebne sludajeve. U gadnji detidnih konsttukcija kao materlal zo
zukovice rabi se U St 36-1 (d 0245) kod zakivanih dijelova visoke dvrstoCe i R
31 44-2 (4 0445). Zakovice dijelovi koji se zativ{u momju biti od istog
osnovnog materijala, jer pri razlici u materijalu postoji opasnost labavljenja i
korozije. Za zakovice od obojenih metala dolaze u obzir Cu, Ms, A1, AlCuMg,i
.AIMg5.

lijepljemg sloja (N/mm])

Gastavio Institut za nauku o materijalifia TU Harnover)

Irlllca 1.20. Orijentacijski podatci o alrsto6i

{rhimlni slndnl

fiJd!a.r

Brdrs

tl

lto

3,.,20

Ir

t11

lil

olixrih

Irl

8. .5

t5

25

ffi tlj
b)

2 __.4

1.81.

Ljustenje lijepljenoga spoja

c)

ll
a

Uobiaa.jni oblici aelianih zakovica

l2l Gtandaid ponaen lz upolrcbc) i DIN 124
")
(llRN M.B3.021 i 023) za gradnju kotlova i ielianih konstn&cljai /r) upu(cn0
zakovica DIN 102 (URN M ts3.012 i 022) za gradnju kolloaa i aelianih konsltr,kcijai O pohokugla zakovica DIN 660 (llRN M.83.011 i 021) za strcjoSradnjui
d) uplilcna zakoaica DIN 661 (HRN M.B3.012 i 022) za shojogmdnju

Celiine zako\ice do d= 8 mm i sve nezeljezne zako.',ice zakvaju se hluhtt,

ieliine rlebAe od l0 mm toplo. To znadi da se zakivaju nakon ugrijavcnj Du
slctlocrveri Zar od okruglo 1000'C. Osno\,na glava zakovice podupire so fri\lriai,elfl.,. a zalrina glav.r zakiva se oblikadem bilo pritiskom na stroju za zaki!unie, bilo udarcima zradnoga iekiia ($l.l.tl.). Pri strojnorn zakivanju utishivrrnjr:
jc neprekidno te ono zabija zakovicu po ait.voj duliini i ispuniava provrl bolic
ocgo p[i zakivanju dekiiem.
,\

Slllr

Lll

Slika 1.02.

70

izbjesavati.

il

pohokrugla zakovica DIN

30-..50

, - sruba Procjena 7a dvotede 'poje'e'

a onbllzno oodrucre.
t - i,*t" o.oi * ,i re.lnore/ne sooieve, d suba proc-tu.
r-ii"itlen' ipqi', na,oiiro su overjii. nd hsst"ni" Pa 'e rakla napreTeja rrl llt) 6or'Jr

ffi

TK

flr0vrcr

mnamvupt stortlt

$0m

(|r iu ok0 svrkc /rkovicc oviicDu trrkll. pI rrrr svrrlirr zrrhovicu tllclLrlc otpatirtirrli
lb silc l= I./2 (,? = broi zrkovico). lz sl. l.[0. fn,i7hr7i drr prcsii:k spoia / /
rx)Ir prcuzcli punu vlaanu silu F=87; prosick 2 2 sanro (r/, a presjck -l -l srttttrt

.l/ l)ilchvi spoja prvog rcda zakovica izlozeni

su, prema lornc, naiiaicnr rnslc_

zrrnirr. Djelovanic trelja na naieznim povriinama spoja, koje nastaic skttpliallicln loplih zakovica, iskoristit ae se za prijenos, a1i svakako najrranic Lr poslie(lr)jim redovirna. Zato se najdeiie r? sra|U!1 \,iie od tri tlo ietiti relu :tko|i
,,r ((loplrstcno je pet do Sest).

$lllfl 1.01,

,%#;;w

Zakivanje poluokoele zakovjce

o)

a) pnje zakivanjq D) nakon zakivmja

dl

Sliki 1.0{.

Slllr

b,

l.il. Nasilno razoren zakovieni spgi

al iedroFai; ,, dvoreai t

Iaedba provrta za zakovice

i duljini i
jedar
spoj
da
stvaraju
a\.rst
&ugi,
tako
na
dtelove
trasto
tlade sastavtene
je
naprezanje
Bududi
da
vlaana
naprezanja.
Stezanje zakoyica izaziva u struku
zbog skupljanja proporcionalno duljini zakovice, stena dubina nJola_ biti
.I' < 4d (d. l.U.).
Za stvaranje besprijekome za\rsne glave dubitta sil'c e mkavice I motu z
o&edenu wije&rost biti veda od stezne duljine ,8. o tome daju podatke odgovalajuCi standardi o zakovicama.
Toplo zakorane mkovi.r:? stezu se (skupljaju), smanjuju u promjeru

Ptovtti za zakorice buse se

ili

se probijaju. Probijani se dodatno buSe

ili

razvrtavaju, bududi da stvaranje ,,'rlo fmih prskotira kod Fobijanja moze doves-

Slili 1.60. odnosi sila u viseredrom zakovidnom spoju

konstrukcija zabranieno je Probiianje rupa. R\t(s1.

1.64.) dabt se dobio dobar pdjelaz ialedu
upustiti
bovi rupe momju se
l,i do

lofi . U gadflji celiinih

struka

glave.

Razorimo li nasilno zakovidni spoj ($1.1.05), dijelovi spoja razrezat 6e svornjak zakovice, ako pdje ne doele do loma u dijelovima spoja. Prema broju
dobivenih rczova govorimo o jednoreanom i visereznom, opaenito m-rez om,

zakatilnom spoju.
U proradunima llrstode pretpostavlja se da sve zakovice sudjeluju jednako u
prijenosu sile. Sudjelovanje zakovice u preno5enju sile moiemo zamisliti kao

I@ltni

smpvi u ondfii [cli[ni[ tomlrul0ih

U gad ji ieliinih konstt'ukcia (visokogadnja, gmdnja dizalica i rnostogradnia) zakivaju se valjani profili i limovi u limene i resetkaste nosade (usporedi
zavarene nosaie, sl. Ll6.). Za njih vrijede ova pravila oblikovanja koia su
djelomitno utwdena u DIN 1050 (llRN C.B0.500), odn. 15018 (FIRN
M.D1.0s0):

zimu u

mrasnvuut srottu

1. Valja mbiti poluokrugle zakovice DIN 124 (HRN MB3.021), odnosno

DIN 660 (HRN M.B3.011) latl. 1.27. j 1.31.), zakovice s upustenom glavom
DIN 302 (HRN M.B3.022), o&osno DIN 661 (HRN M83.012) samo u
iznimnim sluiajevima.
2. Treba se priddavati propisa o ftEmaku Provrta za zakovice od ba, i
njihove medusobne udaljerosti prema DIN 1050 GIRN C 80.500) i 15018
(iIRN M.D1.020 do 0i0), navedenima u laLl. 1.20, Kod razmaka oviinih
istodobno o pro\'atu dr i o debljini profila ,, mjerodaran je manji razmak'
Ako kod vise od dva reda proula za zakovice vanjskih tedova, s obzirom
na raanake provrta, odgovaraju lTijednosti iz tabl. 1 28 , onda je za unu_
tarnje rcdove dopusten dvostnrki raanak.

?l

6,5

1t

10

I
I

l =;

I!
20

ll

i]l r0
r

72

!
0,8lrn
227

0.8

281

,1.,.!

14.5

16.5

lr

L4

25 40 116

0.6

11

r.5

'3

2l

0,6 Bl

r)

1l

qt

0,5

r
r

18,5

l1''

lii'
l0

I{nzr)uroi od

nrl,[ i rrcdu /Ikoviorn)n

Zrkori.e liojc ,rendsc silu

hkodc' i z. oDtercacre hncN

o6logc; stoltro 2akovicc

k'trltinkr\tihI
x'rti diz.licn

tdll[t t.zi, Dimenzije poluolouglih zakovica u rnm za deliine konstukcije prema

DIN 124, (iRN M.83.021) (1, prsjek zakovane zakovice u nrm')

ir.

Tatllca 1.28.

otilirMih aclika noze sena uktuaenon iubu

10l unrjesto

It

nhlllirni

Snolne

zalo!r(c r {lLcn

lhokogr

tr

inrnirn

rla.nin'

n i uzetl

nr

um eno 6/.

1.2

491

1,6

provrta mjerodaui su itod zakovica pojaseva

anje optereaeDih zakovica za prijenos sjle.

ovi ruhacl

t2
755

tod

llmenih.osali iTvrh tlon)vtr

1,6
2

profil treba pdd\Tstiti s najma ie driie zakovicq izuzev lakiih reje

Setkastih konstrukcija, ograda i dijelova aelidnih konstrukcija (tako
primjerice dio presjeka prema s1. 1.67. prikljuden s pet zakovica) Profil
s,nije biti pridvrsden s najvile 6 zakovica u smjeru sile, a za promjenljiva
naprezanja s najvi5e 5 zakovica nanizanih u jednom redu.
velikim silama u stapu u smjeru slle potrebno vise od

do

'etiri
1.67 )
pet zakovica jedne iza druge, onda se dodaiu prik|utni profli lsl
Njih na jedan krak heba prikljuditi s pdpadajuiom silom, a na dmgi l(ak

prikljucni profil

kak

s 50% dodatka.
5. Na istom dvoru treba po mogudnosti predYidjeti jeilnake promjere zakovica'

dobMu srcdnju debljinu prikljudnih kako-

va profila, ali ne ispod 4 mm. Naprezanja ne smiju nigdje prteCi dopuste-

nu mjeru.

tr

(nnnic vriiednosli za visokosradniu, donie ?a eladnju dizallca.

6. Prema iskust!'u ivorr?i lilr?ovi

3. Svaki

4. Ako je pri

EPu

Sllla 1.[7. l',ikli,,irk p )lj]r

(kruk, prikliraen ic prifrrrln(!r silor), krirl( , s 50%, dodnlkl)
r) nepogodro. ,) lxilt( s il')(liLrri rr Lrrltrirrr frollloiri

II

lit0ytt$

mmsnuuu sruwt

1.

3PU

ltapora iebaju se poklapoli s llhiidma rila rcletkaste konstrukcije (linije sila resetkaste konstrukcle vidi na sl. 1.16a) Da bi se izbjegli
dodatni momenti savijanja moraju se pokivati i sredisnjice zakovica ili
Teiisnice

tezisnice pdkljudaka zakovica s tezisnicama Stapova Kod pojedinih kutnih profila, kao na Sl,1.18., to nije mogu6e. Proralun naFezanja na savljanje ne mora se obaviti, ako naprezanje uzduZnom silom ne prekoraduje
0,8 oa"o. Namjemo ekscentidno (izvan srediSta) smjestefie vlaane profile
/.
treba proradunati na uzduinu silu F i moment saYijanja

Naprezanje na odrez zakovica u sradnji aelidnil konstrukcija

a) zmisljeno djelovdje odrezai D) srednje mprezuje na odrez

Sllkl l.$0.

Slllr

8.

l.ll. Tezisnica i sredisnjica kutnog profila a je teiisnica Fofi1a, n sredilnjica

zakovica, &, teiiBte Fesjeka

Stprna

(luljina nkovicnjh

'pojeva

(vidi

J.

1.o4.r 6612 6i1i

fr{-

o, d'-

U litl. !.2!. navedene su mjere za c i i najveii dopusteni promjer zakovice

dl za razlraile profile. Kao orijentacija za izbor promjera zakovice lT ijedi
Pritom je , najmanja debljina lima, odnosno kaka na
a = ,60 rvrml - z

--.

prikljudnom profilu.

Bududi da se kod delidnih konshukcta kruti profihi Stapovi zakivaju na

krute nosade ili na limove, ne moze se oiekivati da de tople zakovice toliko
slegnuti sastame dijelove da prienos sile bude samo tlenjem Stoga se pri
proradunu zanemaruje ftenje i nauna oilrezno naprezanie svomjaka prema S1.1.60.

ic

naprezanje

vlaana

ili

1l

odrez Plesjeka zakovice,

tlaana sila itapa,

brcj zakovica

troj

=_n n'

na

jednom priLju.ku,

rezova spoja,

presjek zako@e zakouce (iabl. 1.27.).

Naprezanje bokova zakovice u gradnji deliini]r konsirukcij

,) raspodjela rish!

na bok pb!11at

.)

rnstnxl-

Sila ,a ltapa pritiskuje struk zakovice na bokove provrta, stvarajuii tuko prili-

s,rli koji se rasporeduje proporcionalno deformaciji provna (sl. 1.70[). Prcvclik

t)r'ilisrk matno proSiruje Fovrt i gnjededi istiskuje rubove pre,na gorc. tl isloi
rrrjcri djeluje i pritisak na struk zakovice Q|.1.7[D)- Pritisak na bokovc pft)vr1l nc
vliio zbog toga prekoraditi odrcdenu dopuitenu mjeru. Praktidki raluD nn) sn
\kllniim naprezdnjem bokow pt'oyrttl o' (povrsina izlozena pritisku zllnrislicxxr
ic Lro prcjeLcija dr 't), Sio i nazivamo pritisak na bokove provrta.
Nuprcza

Naprazatxje a odrez

r" (Nimrd)
]r O)
,
n
,4, (mn')

Slila 1J0.

d) diclovoje pritiska na bokovet

.icla pritiska na stflku

je

bokova

protrta

d_ F
n.d.l

t.12.)

o (Ninm:)
I (nn,
/ ( nn)
t,. n

rl.ll.r

naprezanja bokou provrta.

promicr provrta zakovice,
or.jerodawa debljina lin!, kral(ovi,
vidi legendtr uz jednadZbu (1 l?.).

l)olt.tiknd tldprezania zdkoritat

t,,1'tcrrrerrj,r H r H/ \rdi. puglJ\lir

,u l?lit\n? b lltLtkciie
I 1.,1.'

prema

labl.

1.10.

II

roric

nmlsnuutut slottu

Silr u ltapu /f nlrPrdc nadalic /r",\&

/.t:

lildo\\t lio \ttttklii(

na vlxk

ili

tlak

(sl.l.7l.).

llltt\1t) noprctdnie

lhtt'tt0 l0t)tczanje

.,

(N/rnn1i) vlacno

(N)
(nmr)
(mm')

ili

SllhlJ2" pokazuje sdst.v presjek. z kovirnogt ,iDronoli rostLca, a tl,lJ3, izvcdbu.icdnog avorista. Razmake rupa e vidi Lr tabl. l.2tt.

(1.34.)

s"'

sruu

llfl

1.20.

., ,1, i najve6i dopusteni promjer provrta d, (mm)

prema DIN 497 do 999 za standardne profile

Mjere

(r.3s.)

tla.no nalrezanje u preslek! pojedidh saslavdh dijelova kon-

0lRNc.ll3,t0l

illl)

strukciie,
vladM ili tlalna sila,
korisni lresjek sastamog dijela,
puni presjek sastavnos dijela.

rA

ta_

i*,&

+,

lvl'Y).,/zr.ht

L:*;'-

Slik Lil. vlaini

d) vladni profi!

i daini profili
,) dalni Prcfil
6

*zo

)o

o
f---r.tc n

+l #
--1
Y
\I fl.
-N-

)I

zi-

l5

,l

1r

" l"
Lr

q Q q9
L C_t

tP ..2..r" 9

+*o + d

t1

ll

19

2t
r3
22

1.72.

34

ll
ll

lt

l1

r3

,0

22,5

ffi

r3r

3t

-;w-

oblikovanje zakovanih limenih nosa'a

Dopuitena vlatna i tlaina naprezania za dijelore u spoiu vidi u tabl' I 10

Tladni Stapovi radunaju se, osim toga, prema DIN 4114 (HRN M D1 050) omega postlrpkom na izvijanje.

33

34

l8
l0z

t,

38

41

$lltl

21
25

33

lt[mc

mmgruuut stottu
INXllm 1,N0,

Silc zakovir"o u prikliudku (S1.1.74.) r{r/r,t lttt'li )t n)nt:ntt} .\ur,//rrrl r'lsprxliclioio sc priblizno kao Sto se raspodjcliujc noprozlnio nir sN\riirnic po prcsiol(u.
Str)ga .ie M = F . et + F) e1+...Fn. a,,,,,. Odatlc slijodi daje najvoca sih koju
oviiok optereilrjc krainii red zakovica

Dopustena naprezanja (Nrnmr) za zakovice telianih konstrukcija

srt3

sl37

(C oool

(4 0360)

fizlH

tl

srs2
(a056r)

(a oa8o)

F^"' - M

sz

lH lHzlH lrrz
usli6-l,ao24s
Rst4,1-2.tol45

2ta
220

250

280

320

qs .olre

sr

usr36-t.40245
Rst 44 2, a

12

6ldnhftll]8i
98

150ll (flllll.81.020 fi

e':

(1.36.)

,.,-

(N) najveda sila koja opterecuje kmjnji red zakovica zbog

'nomcnta
M (N nm) noment savijanja u tezistu ,to srupe zakovica,
I ('nn) sinetridna udaljcnost grula zakovica od 1ezi31a,
. ,, , (nm) najve6i ru mak zakovica u gnpi.
/i,,.^

thdotl'lnh nfl Ifio 0llll m{.!00

1,10

3t

3m,m

savii

ril l/.

0.14s

us136 L a o24s
RSI 44,2- a 0445

05111

lt2

ust36-1,40245
Rst ,14-2, a 0445

li2

us136,1, C o24s

128

r92
252

irsfi,rJ

288
173

314

132

320
420

,1J2

11

or45

Rst44-2,Cot45
us136-1,c0245
Rsr ,1+2, a 0445

usi

30

j)
r,

Rsi J4-2, a o44s

16-

l, d

Rsr 44,2,

02

n= 14 gupa

t5

o44s

Ako se raaunsko viaaflo naprezanje ne noze konstrukci.iski izbjeai.

i sr 3Jr, \r J7 lc olotr /" sl l7-l (a 016r) do sr r7-1,
sl lJ. r(. 0000, uer re zc sr
(C 0162r. sl40 rC 04'80) za sr 40 2 (a 0481) i sr 4o-1 ((' 0482r, s' 52 (a 056tl za St 52-l

lrt

(c

0562).
Sllh 1.74.

Zakovani prikljudak profila optere6enos momentom savijanja

Na jednu zakovicu loajnjeg rcda oFada prema tome dio Fr= F.,"/a", ako je
z, broi zakovica u tome redu. Ako je, medutim F3 > I'.*/2 = l'."*/n" kao na sl.
L74., onda heba mdunati s -Fr= fr.
Svaka grupa zakovica mora, osim toga, preuzeti
t4ko da je svaka zakovica napregruta udjelom

Q 9'r,
+q
Sllli

nosada u kojm se tezisnic stapova pokivaju

$edisnjicama resetkaste konstmkcije

Ul. avoriste kanskog

djelovanje popretne sile,

(1.37.)

(N)
(N)

sila po zakovici ztog popretne

odsovdajuda lolretna sila,
broj zakovica u srupi.

ttnlstlvum

tiut0utc

norl

/i

i tl, dqiu rczultirajucu silu zakovice F,,,

In tlillttL'ui t:
silc

Ona

je

za

0,55

smJrll

(1.38.)

o)b)dd)
F; +Fi

(r.39.)

32\
o odrcz inaprezonje bokova prowto.lednadibe,(1
t
Opasni presjeci u sastavnim dijelo! lrna konsh-u(cle
isoustaiudi
se'
momju
I4i
gledano
i1
presjeci pruog reda rakolica
(waiiti, oslab,ud"ano pio*t-"ti na napreranje na 5aviianje

So F,,lreba

rolunai

fll
i*.", iirrirru.l
;;; ;;;"ll;;
ifl.33)

Dopuslena napreTanja la to rrdl u taDl

ljor{e zb-og_prouna za zakovice:)

Slltl1J0, Razni oblici zavrsn glave pri zakivanju zakovica od lakilr nrctnlt
(golova glava pikazanaje kao le6asta glava zakovicc)
d) londasla glavai ,) sto2ash glavai .) plosmla glavai d) poluokrugla gla!

ru'

Iffirt

tnetdr
udevt u tonslulclhila 0d lald[
pokazalo se povoljnijim od zavarivanja'
Zaktuanje konstt"ukcia od lakih metala
Zla'nosti zbog
ier hladno zakovane zakovlce potpuno rspunjavaju rupe lnena
,.l,rotianiair.
lako da su
melala
lakjh
zavarivanie uljeae nepovoljno na svojswa
ra\ arenih
od
;il;;;i-;;"r,i ;,;i;c vi'okim zaremim djelovanjima trajniji
pretelno u gmozikorane konstulcije lalih melala upoEebl.ialaju se
"ooieva, b.a*". zrakoplova. dizalica mostova i u visokogadnji'

"li'r"rir., zdkovanlh konstrukcija od lakih metala pred delidnim konstflrkci

Prcdnosli
proti\ koroTije'
iuf, lezina, priblimo jednaka c!'rslota i poslojanost
irrlrti"t,
'|
70000
N nrrnr)' Fko/E
i niii modul elasrjdnosri
,ral.ir,"i'r, ,i*t
';;;;;;;;;;,
poluquplri i suplrrr
"ijena
)iii4o^
"^og'tui'-

uporabu posebnih

vidi k rome DIN 1748 (HRN C'C1 220) (Ekitrudrrafl pronn

aluminija.l i DIN 97ll lLlstrudj ran i profili od magnezija)'
Drotila (31.1J5.).

oo

HCtrEEATL
$llla

Ut

mtala
Primjen eksiruzijom dobivenih profila od lakih

gla\e zako\rca
Buduii da se hladne zako\ ice ne skupljaju kao rople moraiu
su sloga male rawonemoguia\ali samo u/du)To pomicanje sb-Llka Dovoljne
DIN boo (HRN
a". *fit" ttf. 1.70.t. Prednosl imaju poluokrugle zalovi'" 012)
tlrll' l3l re
upuslene zakovice DtN ool I HRN V'B3
M.s]i0r i,
'
^,i, onq ooz Gml M 83 o13) i ptosnoto-okugte zakotice
;;;;; ;;;",;"
DrN 674 olRN M.B3.014).

WW
D)

Slila 1.I/. Provlaina zakovica

.r) plosnato-okrusla zakovica; 6) ulusiena zakovicai .) zakovica prilremljena za
pmvlaaenie; d) !.ovladenje trnaj e) zakovica zatvoreDa zatjkom

ffiffiffiffi
db)ob
$llli

1.70.

Suplja zakovica koja se zakiva iznuta s pomo6u trna

( G ebt. Titseney eL Osnabl.jck)

glaaomr ,) s upultenotu glavomt .) s plosnato okrglom glavonr:

,/) s rlosnAtom slavomi e) lmctnuta zakovica;, uvlalenje 1nla; s) zalvorcna

{) s ok,rglon

,\lii?a zakovice omoguiuju zakivanje dijelova u spoju koji su prislup.rdni

vruo sjcdne strane, kao npr. na polusupljim i Supljim profilima (31, 1.7I. do lJ[.).
/,tl,ot,ic s eksplozivon oblikuju se palienjem eksploziva umetnutog u struk
/rU,vicc. koii se pali dodirom glavc /rkovice posebnim alatom za palicnic.
llrrh cksplozije prosirlrjc struk zakovisc i stvlll.lr lupliu zavrsnu glavu.

r0llmsmJm

urnmluut stotttt
(31.100 ) posluzit ce
Za dirnenzioniranjc zakovanih sooieva od lakih metala
debljina lima na prikovc oriiontacrjske Yrijednosti: /= t.! do 2s 1s = najmanja
od ruba P1-e,Z 2dt'
liutk(r). Raznak Provrta u smjeru sile e 2 2,5 dr razmak

Iibllca 1.32.

fitrtr
a\ b)

l)otnrllcnfl nafrcz

ri

(N/lnrlrr) prcnnr
Lrkih mcllLr

l)lN 4llJ zI /rkivrri

IIRN

c)

Schndinenbach ObealalT)

Slllr 1.7!. slreDa /alovica 6erh'Kon|s'Cc'etlnhan'

('trenle 7'(oqce)
,t poluokruela. or upuscm. ., ploiraro okrugra A zandan e

DIN

iIIRN

*l?l
,", |
i izvedbu zakovanih aluminijskih dijelova
tlizalica mjerodavan je DIN 4113 (HRN C.C4.160).

Zir promiun
Slltl1,00.

'\kllji

dvor nosata od lakog metala

4113 (IIRN C'C4 160)

Iibllcl Lll. Aluminijske legue za zakovice prema DIN

sta nlkn Ponovl$og

izlldsos Zlrenj! .a s00 'C t
do 4

Alc,5 Mssi'

^lc,Nsojt
!!!y]gl?r,9

lom,llugs; t t z:
in*" o,Ji, 19

lo^ o^n*,

u,

0rRN1IMqll

'c

DIN AiCuMg
DIN AlCuMg

rs

IDN AlclMs

.;t,;".-t"

DN

ar'\4e J s

\lMs

Zil zakovice od aluminija valja upotdjebiti matedjale navedenc u l bl.l.J]..

|rinrjerene dtelovima koji se spajaju. Trcba nasto]ati da sc nrod(lsobrx)
spaiaiu samo di,jelovi od jednaka materijala.

stilu od korczijel). Prepomda se podlaganje kadminizircnih tclidrilr

phia pod glave zakovica radi poveianja tladne povr5ine u dijclovinrrr rxl
[lkog nletala.

A'Mssi

AlMesit
'el,kog LDN
tukon
lott elvgs.ltvgl
ponnvljenoeizluciog z!tsnja do ndn AlMrMn
doba"e ih kod

ommisr akoicc
-"b,ru

v^.)1.)g/?/.rrll i

.1. Ako ie konsfukcijski ili proizvodno-tehnidki opravdano, smiju sc rgrl(lili hladno ili toplo zakovane delidne zakovice (ali treba uzeti u otrzir DUinU

1(HRN
l_DrN

,-,

\.

Ntlt,l"ezanja koia se ja\)Udnt treba prorutlrnati prcma

DIN

1050

(lll.tN

(1t,0.s00) i DIN 15018 0lltN M.l)1.020 do 050) lednadzbc (1.32.) (lo

(1.39.)1. Dopuitena naprcTiuril prcnrir lrbl. l.:12. Od dvniu ozratcnih naprcziuriir bokova provrtn uviick ic rricr()ri VIN url0irr v[iicdnost.

mNmuu

ruouffrsruD
smuu

lflffitllt
lJ Bradrui

uoievt u unlrii $ruhIi i $l0lllli [0$l0hlllr

slrojeta i snojnih postrojenja prer ladavaju spojevi

htadnim zakovi-

"
(HR\
mm lzako,ice s poluokntglm g/a'a''d DIN 600
(llR\
M'Bl 0l2) prema
upuste,,n gl'Mfld DIN ool

.,i, ;*oa i-fi

fJ,t;0li), -1"'1." '

tl

i;; prr"J"t sl.l.8l. pokazuje prstene polova elektromagnetske.spoji....""i"". -k"''i*r" 5 upu;l;nim Btatama Ce'lo se djjelo\i' poluge ili o'ol t2

fim
II

i;li-i,33.i1

vine zakivalu s celne stane

ne mogu 5e spaJari /akoviDiieto\ I od elaslitnih ili \eoma khkii materijala
qlla prl oollpolrebe
ccrna s potuokruglim ili upuclenim glarama zbog
oblicina prema urr\
kov niu ra\rsne glave. /a njih su prikladne ldkovic?
7340 rsl l83t'' za
zdlovr'' ?
v.si.ooot tsl. i!3ar i
guma pre(a'
diicloua od wlo osjetljl\ ih materrjala Lao;lo su melana
lsl.

..

vel*

q-'"'o

iji*'ll'ir.,

Dl\

I].1

ffN

$-t

JA

Jit
D)

d)

Sllkrl.0l. Puna, poluluplja

i cijevna zakovlca za manje sile pri oblikovanju zavr(nc Slrvc

a) prma DIN 7138; D) prema DIN 7140

,ukil,rniu
zakorlca poomelni plurlitni rnarerijali. r\rdi papir isl' moralu se i'pod BIa\"
(sl
r' Supli? zokovi
lSl
priliska
rluli rrcrrlne plocrce radl smanjenJa povrsrnckog
*,,t c, .t i.s"r'j i-aj" aetlje sijenke nego cijevne zakovi-

)'irinil-jrr't*
"".bn"

"fuZ"

p.lj"

svega za ud\a56enje obloge na kodnicama

spojkama

$lili

1.81.

Cijcvnh zakovicana p

avrsaeni dio od plaslidnog malcri,ah

(a je metalna plo.ica)

/ltkovitni spojevi ptot'tdunavaju

se kao

kod delidnih konstrukcija n.r odrcz

rrrrprczanje bokova provfta LiednadZbe (1.32.) i (1.33.)1, a poprcini prcsi,rci

r,lroicva dijelova u spoju na vlak, tlak i savijanje. Orijentacijske vrijcdnosli zrr

tL'ttih?na naprezania vidi u tabl.

1.34.
oblik B

$llk

1.S1.

Zakovani prsteni eleldromagnetske spojke

a) sotova slava; 6) zavrsna slava

WW%$llh !.02.

ielna zakivanja na okusljm sipkama

v.iiio'i,,

'i"ii
U snojogradnji

metala.

je

DIN 7341 (HRN

zakiva
/akilznje dviju plo5nalih ili upusrenih sla\a.(s[ 185 ''
lll onrgln
"."grcuju
ftbe se t \liep? zakovi(e tsl I 77' do l 7q ) od

Daljnji spojni elementi su

tzl

mtici za

N
N
NN@
I

'elrKa

Slllr l.Bt. Zatici za zakilanje DIN 7341 (orli/i ,'1 zx vcac silc pri oblikovatriu z'vrrrrc
glNvcr orli/. B za nMnic silc pri ohlil(o!x,]iu zalrsne slavc)
d) rriic Tnkiv rr ii /,) rrrl(,nr 7L ,i! rrin

(llltN M II:l'0ll i
Idllcill.33. lznricrc l,oluoltrlrglih Trrkoviur (rrrrrr) l)lN o(tll
(
M
l]:l'012 i022)
6()l
llRN
l)lN
gldvonr
izakorica s upuslcnorn

SH

02t)

(,4 ic Prcsjck zakovrnc kovicc)

'/

ItrDnlsnolwt
mfPlrl[rulstciltu

DrN 660.

(HRNM.B3.0l2)

(HF]i M.B3,01 I )

filrrlo tlrfl!

r{k

i!

,n

lnilerllNW
llntthrml m l0l0i M

Ilh

[lxi0[

l,s

(r)

10,5

12,2

3.6

2,5

(3,'

5.2

6,2

8,8
2

1,5

1,5

t2

t,6

1,8

2.1
1.8

1,1

1.5

.X

1,9

2,4

2.8

2,2

2,8

t,2

,lr

r.8 6.1

t!1

lllmlotltli!

mruvtu

Inlllt(ri

')

2,6

(e)
15,3

tronl,r

yltlfi0hlll
t

3,7

8.0 I

10.7

4,8

,t,l

22,1

s[aiam

Itotl stcznim spojem podrazumijeva se spoj dva dijela (s1. 1.86.) od kojih iedon
lnru vonjsku, a drugi istu unutamju nazi\.nu mjeru, pd demu je ostvaten preklop
(prilnost) iznedu dijelova, najdesde izmeilu glavine i rukavca. Prije spajanjs
vlrli$ki dio - glavina rnora imati nesto maniu unutamju mjeru, nego vanjsktt
nioru unutrasnji dio vratilo, da bi se ostvarlo osno\'l1i uvjet steznoga spoja,
N{idcsCe se spajaju rotacijski dijelovi (rcmenice, zupdanici, lanlanioi, turbinski
I vcrltilatorski rotori, elekffomotorski rctori, kotadi, leZajni Fsteni, dijeloYi spoj"
kl id.) odnosno op6enito dijelovi u spoju s vratilom ili osovinom.

3,5
3,4

5.3

14,5

5,4
4,5

3,5

5.7

3,8

Sru[U

43,0

10,9

vcliainc u zasradma po mogu&osn izbjegavati

Iabliffi 1.1[.

orijentacijske vrijednosii za dopustena naFezanja (N/nm']) zakovanih

spojeva u strojaNtvu

a)
a) lanjski

h)

Sllll1.0$. Uzduznl siezni spoj

mutamji dio prijc slajanjar b) sastavljeni di.lcloli

stcznim spajanjem dobivajLr se izdrZljivi i protiv vibracija sigulni spoiuvi

loji rnogu prenijeli vclilc dinamiika i udama optercienja promjenjivots srrricrr
rrlllic uz veliku prednost da su unutamji i vanjski dijelovi lodno nrcd(rsol)rx)
( clltrimni bez zrainosti. Pomicanje dijelova u spoju nije mogu6e nakon sprtilrrtilr
Itr., r'rstavljanja. Stezni spojevi su cjenovno povoljni i jednostavni za izraclu.
)visno o nadinu fomiranja preklopa steznog dosjeda, koDstrukciiskoi izvc(l_
l,r clonrenata spoja i kodstenim montainim alatima i srcdstvima lazliktrjrr se
thL'hnniiki, len itki i hidrauliiki postupci :pajdrld odnosno u uZni i Ntr\\\ti
(

r40 rio
rod

r)

,40

225

I r,o

Kod tlaha i tlaka na savrjmje = 2,5 puta vede

stcTrri spojevi.
2N0

,oo

fijednosiil

Ilzlllini

steztli rpoi odnosno mchunidki li)rniraDi spoj postizc sc ttplolitv0ricnr. pri aemu se jedan dio utiskuic ili tluvlrtti nlt drugi dio silom pri lcnlpcliltrrri okolinc (sl. 1.86.).

If,J

snfl $orfl
mnlsmvuut sPurvt

naulje' slo zapravo smanjuje faklor

Nale:ne povrsine prije spajanja se lagano
nasur'pi'*o'ti'o pog-ttto op*reten1e' jer pri upresavanjLr
prr.,ri*i"71
zavanvanla
a"c, do rtruganja polTsina pa caL ido hladnog
io.ozi
-olaksanje upresavanja ostvaruje se konUblazavanje navedenih problema i
kao:
ntrukciiskim obllt<ovaniem dijelova u spoju
oitrih tubova i naglih prijelaza;
na spojnim dijelovima ne smije biti
najvise 5';
skosenja rTha vtatila q heba biti

tlr.

lot

ili preporudenih vrijednosti preduljina skosenja ltha mora biti l' = fi

ma DIN 7198;
na izviianje;
duge, tanke dijelove heba kontrolirati
vedu granicu razvlaienja
bridove neba izvesti na dijelu koji ima
zao-bljene

,R" (odnosno Reo,r.

s s dovoljnom rezeflom sile. upBrTina upre;a\anja preporuca se < 2.rnm

popultanJa )poJa
.orrrania F,, od oko 2 5 pu(a veta od sile razd\ajanja
's:il''l;"j;l;; io,mi'u,.
se opreretiti rek 24 sata nalon upre:a\znla'
'ml;'
to popleini stezni spoj
narliLje.o dvije wste popreinih steznih spoiera t
ostuore sk pljanjem i spoj ostvaten rastezaryefi'
tl-uplianien lanjski djo se zagrija\a na,loliku
Kod iteznog 'poia ostvareno|
moTe na,u'r na unutamji dio Pn
,"t irir-"ir- ir'rl ,ll.gne rotrt''o da 'e taeano
poni;renja
skuprja i nale"gne na unuumrr clio nakon
';
na nallak
5e
po\e'a!a
pri hladenju
zracnosll, le u daljnjem procesu stezanla
lrnim po1Isi]1ama spoja'
plo(i ili prstenaslim l)Inskim
Zagrijavanje se moze obaviti na.eleknogrijatoj
bolle zaCrlla'
.^;.niLom iako zboe rarnomlemrle raspod.;ele lopline m'o8o Je
a parafrnsko rlr srlrKonsKouUe oo
i"ri.,,fG f."p"i ,.i.eralno ulje do 100 'C suha
tj oemuljena bez ogonne'
ffi;i,. k]f,u ,iatezna pow;ina mora oqtali
do 600'c) za zagflJapecima
do 400'c ru pocebnim
]i""r.'ri t"n*i

i"iiHl;;; ;;"iil;;

"*n ^i L'mperan, i iznad a00'c dolazi do popusranja. materijala

;t
;;;;;
naleine
'Xi:
a time i Nrdoie materijala Al'o
ii"i^" r" pi.fi"a*, ,.-ienje cr$oeeprianjanja
v o'lnosno faktor renja

il#;"li#fi,

p;veiava

se

fahor

rt1'

unutamji dio se potuaduje roliko

tpoja rasrczani? '

Pri formiranju rk-nog
-pro'n
u-;*ogu diiela' odnosno u grani'nom slutaiu
u
a^
temperaruru okoline porhlad-eni
e'i
^g'i-j";*:'
na drugi te potom pnnsne
aii '" ru"u.go.. ponit .njem zra'nosri nalepne iedan unuramjeg di'iela uporebpotitaCiuanle
naleinu Dolrsrnu vanjrkoga dijeta za
ti"tin'' ' -78'c !li rekuti dusik / = - lc6 "( '

."'r"i. *i"rrti
iigil"';g,,#';ilj; li"

ifi;U .ffi'il;'#;'gii*'"

'

sklrpo pothladivanje \Tlimo samo kada bi vartjski dio trebalo zagrijati izn0d
dopultorc temperature, Najdesde se primjenjuje u serijskoj proizvodnii, ali uz
ogrflnidenje da putovi transpofta budu sto kta6i zbog brzog zagrijavanja na
lonrperaluru okoline,
Kombinirani stezni spoj nastajo istodobnom upotrebom steznoga spoja ostva'
t$[oga skuptanjem i steznoga spoja ostvarenoga rastezanjem, tj. istodobDim zag'
rii{vanjem vanjskog dijela i pothladivanjem unutamjeg dijela. Ovaj nalin 9e ko'
rlNli kada se jednim postupkom ne moie kompeMirati cjelokupan preklop dosjs'
Ol, te se stoga preklop podijeli na vanjski i unutam.ji dio u odnosu koefiotnata
toplinskog rastezanja za grijanje i hladenje koristenih materijala steznoga spoja,
Kod hidraulidkih postupaka odnostro spaiania u|em pod tlakoit potudi visokogu narinutog tlaka ulja irnedu naleznih povdina spoja, vanjski dio se prosiruunulamji sL-uplja. arme je omoguieDo medusobno navlaeenje dljelova,
ovri posrupak ie primienjir'{p pfl blago koniano oblikovanim naleznim po'
vrliDama (konicitei I : 30), dime je omogudeno lagano navladenje i oslobadanjg
rurlcznih povrsina dijelova u spoju (sLl.8h). Ute pod tlakom vodi se koz prcvrte
i obodne utore u rukavcu ili glavini. Dijelovi u steznom spoju naiprije se lagano
rpoio rukom Sto omoguduje konus, te se istodobno uz poveianje tlaka uzduZnon
Nihm pomide konus u utlinjenje dime se smanjuje debljina uljnoga sloja ti,
zmdnost izmealu dijelo\,B, a time i gubitak tlaka ulja.

.ic.

a)

b)

Sllk 1.07, Stezni spoj uljem pod tlakont

u) konidDi spoj s dovodmjm ulja kro, dlutmji dlo: D) cilindri.ni spoj s do'
vodeijeh ulja koz vanjski dlo

U trenutku postizanja potrebne vrijednosli Lrzduzne sile ili pozicije konusa.

uljc pod tlakom se iskljuduje. U vremonu rxl l0 do 120 minuta, kada dodc do
potpunog gubitka tlaka ulja kroz rascicpc i provrto, stezni spoj se moze potpuno

III

s[

mlsnvuu sttttvt

je suproEn Pouebno je osiguopteretiti. Za otpustanje sleznoga spoja postupak

b:lla
r;ti 2 do 5 pula ve6i tlak od llaka na nalebtm povAinama Pfl :p.ajanl.u
:u
pri raTdvajanju gulta ulja za exse pokazala deda ulja rmala vi'koznostl a
stremno visoke tlakove koristi se glicerin
se pdmijeniti postupak
Za dijelove s cilindddnim naleznim povrsinana moze
samo za mstavljanje dijilova u spoju uz neizosta\'lro kori3tenje

,fuilrn'.fi"-

raznih priprema

lffirn

napmva prema

DIN 15055 (sl

rl0]m

lq'r>Kv,s.4l,*,
/i."

(N)

posonska tczLrllirajuCa siln,

posonski fakror prena DIN 3990
taktor sigurnosti S= 1,5...2.
fthllci 1.15. Pogonski faktor r(A

Tl

0ttl.l.l5.),

(DIN 3990

Tl -

jzvadaD

1 87b)'

utinlrttnitr slelri[ sloiolr

posljedica nastalih
Ljslired razlike dimenziia promjera pri spajanju u cjelinu kao
rlaka na
Umnoiak.
J"iJ*u.;ju javlja se llai( pp na naleinoj potr{ini spoja
pdanjanja
v
ioi"z""i po*sirip", *reZni porT dine spoja ,4r = Dr ' r ' lF i faktora
.rpro,.ru'in djelovanju pogonskog-oplere'enja .obodne sile
momenta vrmje I". uzdu-ine sile /L; odnosno nJrho\e rezur-

ilj.-".iJ, l"li ..
F.=2 7; Dp uslijed
ranle

F.. kada djeluju istodobno

r$1.1.8[.r'

b)

o)
Slll0 !,00.

a) uzdDzna sila

fl;

sile

Lr

Ihduii da je otpor pdanjanja prije popustaqja spoja vedi od olporrr prrl{'

lrrivxnja. sjla popustanja bit de ve6a od sile medusobnog proklizavaDiil (iiiclovl
LL \poiu. Pri naizmjenidnom optereienju, sila potrebna za svladavaDio (nporn
y,rirrrrjanja pada na vrijednost sile proklizavanja. Zbog sigurnosti uzima sc (ltr .,,i
r.r|r koja se moze prenijeti steznim spojem ona koja proizlazi iz silc plokli-

")

.relnom spoju

b) obodna (tansencijalm) sila

4;

')

rezultiraju6a sila 4'"

javlja u radu:
Pogonska rezultirajuda sila 4"" koja se

zrrvltri.t.

.,.(+)'
,4 0{)
?: (Nm)
,. (1M)

tl

Posonska uduzna sila,

Posonski moment lrtnie,

Pronjer steaos sloja

prenijeti'
Pritom se mora pogonsko opteredenje 4, 4 ili 4., sigumo
iznositi:
mom
spoja
na sila prianjanja na naleznoj pol'r3ini steznoga

tj

poteb-

proradunu prema

DIN 7190 pored pogonskog optereienja trcba uzcli

(t

t'hzir i djelovarie centrifugalne sile ili temperaturna kolebanja koja sc.iflvlj0jrr

tni rrdu.
l)ostupak promduna prema DIN 7190 uzima u obzir stezne spojevc jcdnttko
uz(hrinc duljine .r'anjskog i unutamieg diiela, dok se zadovoljavajLric !riicdrx)sli
rrl(rgu dobiti i za spojeve razlidite duliinc pri icnlu se mora uzoti u obzir pov,rerrric rubnih pritisakn napctosli u nrhDonr podruaiu spoja.

srli[

mnlsnvuu slntlt

l'{, I)lN 7190 uvcdcl.iiJ Iirktor prirrriflrir x, l(no oIlirr izrrricrerro silc poPtrslrrsl)r)il i pror0tunirnc nollriillrrc silc I spoirr. lrLtkl{)r priaIilrril ti, .ie orllicr
rznricrcnc silc prokliz.rvanja dijchva u spoiu i promConlnc no nalnc silc. Irtrkl(!
ri prinniilnia su rrzliditi pri djelovaniu sila popuitanja u obodnonr i0ngonciirtlrrnr) srrjcru r,,,,,, odnosno pri proklizavanju vr., u istom srdcru. Takodcr i zrr Lrz,Ir1ui snrier razljk{u sc laklori prlanjanja pi popuitanju tl,,,, i proklizavanirr v1,

Potrebni tlak na nalernoj povrsini steznog spojnl

IiI

F'
F'
, _ +.=;-*L.

/,r,

(N)

polrebna sila prianjmja spoia,

/ (mm:) nalezna po\asina spoja = DF ?i /F,

/, lnnr/ dulirna ,reTnos cPoja.
faktor pianjeja (llllha I l0.. l l?).
v
TlXlltl1.30.

sr0

l'ri konslrukciji steznoga spoja treba plomdun prcvesti s manjonr silonl frin"
l(oia je rnjerodavna za siglran prijenos optereienja tj. silom pri proklizrr'
rrrrriu Lr spoju F|l = 0.6.-.0,7 lrr (,Fr. sila prianjanja pri popustanju sPoirr).
lz izvedenih izmjerenih dimenzija unutamjcg pronrjera vanjskog diiclr li.

riilriil

Faktor prianianja v odnosno trenja p zdfn'' steznih spojeva

za unuiamji dio od aelika

lllrrvirrc i vanjskog promjera unutafljeg dijela

l rrrklcrislika dosjcda steznoga spoja -4.

tj. vratila, slijcdi. prcklop

kao

Izhor steznih dosjeda prema DIN 7154 i 7155 (FIRN M.A5.130 i l3l)dlic
!riicdrrosli na.jmanjeg 4 i nafteieg preklopa P! kao razliku iznedu doniih 8rnri!'nih vrijednosti ei i EI i gornjih granidnih vrijednosti es i ES unulamic8 i
rLrriskog dijela steznog spoja.
0.07..0,12

l(rlraktedstike steznogn dosjeda:

P.i,=4=ei-ES P--=Pg=es
/i./i
/1,,,,.

Iibllcl1.37. Faklor pnanjanja v odnosno trenja

u uzduinom

i obodrom

I ?oplecr" sleznih spojeva

smje

ci
lli
c\
lil

(mD, najmanjiFeklop
/': (mm)

EI

dosjeda spoja,

najveai prcklop dosjeda spola,

donja grani.na wijednost unulamjes dijela,
eornja granidna vnjednost vdjskog dijcla,

(Dm)
(Dm)
(mtr, somja granidna vrijednost unutanjes dijela,
(mm) donja sranldna vdjednost vaDjskos dijela.

Izvedeni preklop najdesde se nalazi u podrudju:

Pa

( P S {.

,)

a)

$llk 1.8!. Shcnrrtski prikrz slcznoga dosjeda

d) tdcrancUsk. pol.la stcznogi dosicrhi /,)

!8lrtr!

)ic ,ralcznih povrlina dosjeda

$flr
mlmvuut

sruru

Jfl

stolwt

sr!rrnrr nrcklon

/', mrrrii je oJ i'7\(d'rrug prtkl"p'r

.,..r';,;';,i,'i;;i;;'glo*-1"

nrlc?'rrih

l'

no\!(iru' vrho\r

icr u trlcLtt -rmog

rreravnrnd (mikJogeo-

diJeloua)uli'l'uiu 'e prrlom u udubljcnja'

',,,rr"\1." n.r.,\rrrnc na ootn'n' 'poln'n
ughcaranja rSl l80tr r' pa \1\amr prehlop r/no<r:

..i,,.-''.

*r'i

dro prektopa zbog

4,=B-&"=Pi-0,8

10

(Rnr +

x^,

(mm) izvedenj preklop dosjeda spoja,

(mm) Eubitak preklopa uslijed usla'a\Enja'
4768
n" Om) srednja visina ndavniM Prema DIN

normom
Itrko ie izbor doqieda slemoga spoja preporu'en

D["]

7154

?155

p,.,* *'-ibn" ire0 preporuea se koristenje dosjeda

,r,iii'il;ti;;iili;. pior
rra sa sliiedetrm rolerancijskim poljem:

i rrti"* i.ai"t***

mm: H7'
za pro\.rte glavina promjera Dr < 500
H8'
za pro',.rte glavina promjera Dr > 500 mm:
za rllkavce Promjera
(kvalitete) IT6,

,!

< 500 mmi toleranctska polja stuPrja todnosti

polja stupnja tor.1losti

za rukavce Promjera DF > 500 mm: tolelancijska
(kvaliiete) IT7.
pored slo wijedi preporuka prema DIN ISO
Za hnpavost nalezrlit po\T{ina
po''l'sine naspram kvahtete lSo toleranclr roi-o'orrlrez*osti srupnja brapavosti
au," ote orijenucijske wijedrosti hrapa-

iroo
il,"r"ki;il;i,;;Jom('rednje
"
odstupanje prohla R' = 4 ' B' prema DIN
',::ii ;;ffi;';"1..i"a
4?68T1) steznoga spoja:
za provrte prcmje{a .&

500 mm: R"v = 1'6 'Pm'

3
za provrte promjera Dr > 500 mm: R^v = '2 LLm'
R'u = 0'8 Pm'
za rukavce DF < 500
R"u = 1'6 Pm'
za rukavce Dr > 500

mm:
mml

d"L,v']

nd tisto elastitne' elasPrcma i.alosu naprezanja steme spojeve dijelimo

5learom spoJu
Pn
elasricnom
i potputto plartifie {$l lg0'

ii;.-;l;,i*
;,';',,;t.k;.'
deformacij a.

,i "

'rsto
unummjem dijelu ne dolaTi do

trajnii urla)d'nihr

l,ii

se temeljem
defomabilnosti maierijala prcma DIN 50145
Procjena
-r.on"aron
Z pn
kontrakcrje
isterania ,4 i konacnog suzenja presJeka
^,d^ir.i
delbrmab
Uaunlr. u tuo lranicne wi;ednosti- za dovoljnu

nli-

A>lO"o i Z>309o- Ako su o\e wijednosti manje'. nle'

naprezan]e'
ma, te je alopusteno samo disto elastidflo

Je

Ylli'il-

Krnr<tm mareruarF

c)
Slili Lg0. Rasporcd naprezanja u steznom spoju
a) elastiari stczni dosied sa Slpljim Eadlomi 6) elastiari steznl dosjed s punim

vralihmt .) elastidno-plastiani

s1e2ni dos.jcd

Proradun steznih spojeva zasniva se na uvjetu da uslijed ostvarivanja tlak nll

rnlcTnoj povrSini p| dolazi do pojavc naplcztur.ilt u rukavcu i glavini u radiialnr)m i tangencijalnom smjeru.

srr

unlslttuut srurvt

pronlicra:
Za oblikovanje stoznoga spoia potrebno je delinilati ovc othose

D'

'- D' '- D'

n'
-D.u'ta-D'"D''

/),
/\. /\,
/)1.

(mn) profljo

l'fi

l.

/)1, (ml], unutar.ji plonjer

dijela

glavine,

r+oi

o'\'=PF

:-Oi

zQi

t el

odnosno unutamjem dijelu za Pu < 1:

I+Oi,
2-

o,--:i,I D,. o,-'P'.,;-r-l1u

ur

2.

o,\,=0

o'\"=-PF

odnos promjera vanjskos

/r
di
o

(N/nnnz) tangencijalnonaprzmje
(N/mmr) radiialDo naprezmje.

Za puno vratilo

g!

=-pF

je tlak ruleinih potriina ps taii

/,
1r

offu = oruu

PF.

(N/m:)

O,

l'ri punom unutamiem dijelu (p. = 61 v;i"61

K

Kada su oba dijela steznoga spoja iz istog materijala izra<leni (E = Ev = /irr i

l-Q) ltQ;

",, l p l-oi

spv

St zddanim tlakom

Ey

;urrmies Jijela.
sislrnosl lroliv plasdine
ke malerijale '$ = I

gEnicr rdvraccnls \ FloB odno"no

marcrij'la npr ::rog'ije\d a R r'" 1)'

delormactje nDterijala sPoja sD=

'1'3'zakh-

{)

aleinim povriinama pF ttazeni reducirani stezni prek-

z=K.lL=!L
Dr

oe! N/nun:) dopusteno mprezeje,

razrraaen;a odnoMo 0,)0
o o.,n.-'."^*
,t"

na

lop iznosi:

2 ,qL,(odnosno Rporu I
| 2.o1,
o.^
i,-O{,-i
-.-lSo".p
"" " r
s,'
J3
kod khlih

u,,*t Ql ,,
=E!.tr
EL '" t-Q(

U sludaju da su oba dijela steznog spoja iz istog materijala izradoni i 0u =

(funo vratjlo), tada pomodnu velidinu ( ne treba radunati

.R.v(odnosnono:v)

.,6

za unutamji dio:

?.

llak

modul elastianosti vmjskog odnosm uulmjee dijela (labl. 1.38 ).

odnos promjera vanjskos i unulamjes dijela,
fakor poprei:nc kontrakcije (Poissonov faktor) vmjskog odnosno unL'li''
njcs dijela (tabl. 1.38.).

za vanjski dio:

fisto etastiall0 0ltErcterou $ruh

modificira s fallorom 2/\6, tako da se za elastidne

stezne spojeve dobiva uvjet za dopusteno naprczanja;

\-ai
-sdiq=

R, otlmsnt

F )tto".-u )lt-.t oi
r----:{
E tr-?' ) l-Qi -u\
0".

ekloP

je dosied spoja |j. preklop P*b P^-, od osno P"t, a traZi

nuleinih povriina spoja pF.

za(\on

(Rro,rv) odnosno R.u (Reo,:u)

).D.

P** za izbor dosjeda spoja,

o.- P' o"'-0

po odgovaPrema DIN 7190 ekvivalentno naprezanje o*v u spoju se raiuna

smidno
raiu6oj hipotezi: o* =.,1@,+o,)'+4t'? (u steznom spoju
laFezarie]e
,,.neniarivo malo). Ova teorija ie pokazala nedostaike kod elastidnih matedjala'
t" ." pr"to teorije napregnutog stanj4 granica tedenja materijala dijelova -R"v

o"(\" =

se stezni

Za promdun uvodi se pomoina velidinal

= 0 naprczanja u unutamjem dijeli iznose:

oill = o

zudan

lffitul

i utrutmjes dijela,
(N/Dm':) tlak na naleznoj povrsini spoja,

ptr 0r

1)

z=1

proraaunu slcznoga spoja javljaju so dva osnovna zadatka:

11,,".

unulartrjeg dijela'

Naprczanje u vanjskom dijelu za pv < 1:

o,\" = Pt

D'

sieznog sPoja,

(n1m) vunlski promjer vanjskos

l{cLlucirrn, stczni pr('klop:

sr0rm

(
pomoana !e!anra.
/i 1N/Dnrr) nodul elastianosli vr iskos (liiclt,
/) (rn) nuturi promjcr slc^os sn,tir.
/', (nnnl sllaari prckk,n dosio(l sln)i,L

[I[

su

umsuvult stollt

U sludaju dil .ic uDLrtirlnii dio Pun (?Lr= 0) i drr sc trpolrcbljtvaju isti mlltcrijali tj. karakteristikc matcrijala vanjskog i unutrnrjcg diicla .icdn.rkc, trazeni

izrircLunvir sc

nrlnrrnii polfcbni lhk nxlorDc povrsilc

Pt"-

rcducirani stezni preklop moZe se izradunati iz:

!L'
z=-2l-Ql r'
Potrebni najmaqii prellop spoja: P.t^ =

P.,

Ll sludaju punog rrlutarnjeg dijela

Illltlrrrjcg d,jela naimanji tlak na

0,8

10 r ' (R,u + ,R,v).

p..,

Da bi se zarlovoljio zahtjev sigurnosti tj. da ne dode do plastidnih deformacija u slemom spoju, mora biti dopustenj reducirani preklop:

z,^=x

za vanjski dio:

za puni unuLam;t dio

lQ - 0)

"'

l./3 dE

X-

x", n!o,:

,t,

dolusteni reducjrani sreai preklo!

l &'

iao.i:

za vanjski dio (glavdinu):

za unutamji dio:

0u = 0 i istog koristenog materijala do-

dopustena vrijednost spoja Zd"p

spoja iznosi:
P-r. =Pd"p +

rii

l)a bi

_pa

dio:

za puni unrLamii dio

Zvd"p se

(-R,v

+n.!)

Pd, oclnosno

z, ,^. L,

,\

tj. da ne dode do plastianih dclir.lnx-

p,,

,-l*

rninimalni

za (upljr unurdmJi dio

/,
/)

LN mm

,,,.

/?., n,r.r

5i,

n.,

.p'

."..

(? -0,: p.^"r- 2,R. , p' ,..

uzima kao

pri demu dopuSteni (izmjercni) najveti preklop

lz za.ldfioga dosjeda za najmanji preklop spoja P.i, =

rcducirani stezni preklop

t-a!
- L-

u steznom spoju, mora biti:

za ,anj.ki

0,8 10r.(R,v +.R,u)=Zd.p Dr+0,8'103

2.,

se zadovoljio zahtjev sigumosti,

v3so,E

Manja vrijednost dopustenog rcduciranog preklopa Zuda,

_ to\ "'''
i-''

2&)

4&u
.,6 s,(t ei)

istoga koristenog materijala varriskog

odnosno kod punog unutam.jeg dijela i istoga kodstenog fraterijala tlijokrvu

.lr,rir nJj!eii llak naleTnii powirna rznosi:

1.

sludaju punog unutamjeg dijela

pusteni reducirani preklop

vmjskos dijela,

. .

Se

naleznirn povrsinama:

[ ,, -

&

o/]m'z) sruica razvlaadia ili o.2-smica razvlalenja vejskos odnosno unrt njes dijela, kod khkh materijala npr. sivog lijeva x. = -RJ(2. '3).
sigufrosr protia llastiane defomacije matenjala spoja se = 1 . 1,3, za khke materijale

2,", . ti\
K

/) (N/mni) .ajinanii tlak u #znom sporu,

Lninimalni
rcducirani sleai preklop.

'

mut rjog odnoso

r1p()irl

lz iznosa najmanjeg tlaka spo.ja pF.i^ proizlazi najmanja sila ptianjanla spoja
ixlx)sno pogonska sila koja se moie prenijeti spoiem. lz zadanoga dos.icda zrr
rrrrjvcdi preklop spoja P.". oalnosno 2,^.= PclDr, izradunava se najveCi llak nl-

Sp

tq
,
/a ;uplji unuramji djo rO. > 0): '' "" = ,15, r,
Zrq

.u"

sI{,H

(O '0): p. "

, ndl.c(. rldl r'd'r)nil tovr( n, .pol,.

I ol,
'"
'/3

S"

R,

\r

..

(N/mrlr) dopusted tlak naleznih povriira spoja unutamjes odnosno vanjskos (liielr',
(N/nmr) Aianica isl.aenia odDo$o 0,2%-gEnica ruvladenta vunjskos odnosro
unul njeg dilela. kod k rkih mr(criiaLr npr silog lijeva n" = t,,/(2. .3),
kdrsigurnost protiv tladidno (lcinm ciic ,nnlcrii!,la spoja S, = 1...l,l,
^
kc nratenjrle s, = l.

slEilt$o,flm

mmmuu nutu

Pri pr'.* >pnu,r"n odnosno PF-- >PNdop, potrcbno je uzeti stezni spoj s manjim gomjim (najve6im) preklopom Pg ili koristiti materijal s vedom granicom
razvladenja R.v odnosno R.u Pri koistenju uobidajenih sigumosti prcma plastidnim defomactama Sp=1...1,3 za puno vntilo moie se iznimno uzeti'
iz sivog lijeva tj khkih materijala koja
/)l,lr,l.,l, = RdJ, a kod unutamjil dijelova
|omaju izrazenu gunicu razvlatenja moze se izniono uzeti R"u = R..

lirrrrrhinaciprn oba postupka (korisli so ko(l vclil(ilr tn!l{lofn). lorDporirlunr oir

lioju zugrillvurlo ili pothladujcnlo proftrttlrirvir si.! zr shrdui najvoacg prcklopr.

Ili

spaja,rju trcba predvidjeti dodahu zr anosi spoir /i a prcporu r sc:

Dl odnosno do granidne vnjednosli /i= 0,5 4,-. Potrehna lcmpcflrlLrrrr zuglijevanja varrjskog dijcla kod stearog spoja ostvarenog skupljanjcnr:
P.,, + P

/'

> 0.001

dr'Dr

IIW[un

etmfno-tlisti[r0g 0iletefell00 s[0li

Kod elastidno opteredenog steznog spoja najmaqii tlak na naleilim povrsinama

mora izazvati dovoljno velilru silu prianjanja koja ie se suprotstaviti pogonskom
optcrcdenju, a maksimalni tlak naleznih povrsina smije biti tolik da u dijelovima
spuja nc izazove naprezaqja koja bi bila veia od granice razvladenja R"v (Rpo,:v)
odnosno R"r (Rorr,:u).

Ako.ie stezni preklop toliki da naprezanja na naleinoj polriini predu granicu

rTrzvlatenja B.v odnosno ??.u, materijal podinje teii najprije na na.leznoj po\.riini
i solc ovisno o veliiini steznoga prcklopa -& i odnosa ff, do odredene dubine
glavinc (slika l.goc). Kod, punog unutamjeg dijela, za razliku od vanjskog
diiela ne moze doci do elastidno-plastidnih deformacija, jer je unutamji dio
r:rpr(gnul Cislo elaclicno ih ci-lo plasliano.
Proradun steznoga spoja s naprezanjima koja izazivaju plastidne defomacrje
proradLrnava se prema DIN-u 7190. U steznom spoju moguta je i kombinacija
aisto clastiano napregnutog spoja (pd najmanjem preklopu) i elastidno-plastiino
nlprlgnulog spoja pri najvedem prcklopu U tom sludaju kombinira se proradun

clnstidnog spoia s prorai:unom elastidno-plastidnog spoja prema DIN 7190.

rtrIx)sDo potrebna temperatura pothladivanja urutratujeg dijela kod slczr)og sl)(!

iir ostvarenog rastezanj em:

l'

UzduZni stezni spoj ostvaruje se uprcSavanjem, pd demu se jedan od dtelova

uti8kuje ili navladi na drugi dio silom upresavanja .Fup pri temperaturi okoline
Pri proradunu potebrc sile upresavanja tlak na nateznim po\Tsilama pI uzi_
ma se za najvedi preklop dosjeda glaYine s lTatilom Potrebna sila upresavaqia:

Fw=Ir ' DF lF

l, (lm)
l,i,
pr - C,,llm',

vk^

ptu

duljina sieznos spoja,

1,25 u$a uveoda !'rijednost faldor ptinjeja s?oja !re@ tabl 1.35
naj\eii Llal' nale2nii povrlna spoja.

Kako je navedeno formiranje poprednih steznih spojeva se ostvaruje mstezanjem pothlailenog unutamjeg dijela, stezanjem vanjskog zagrijanog dijela ili

ct.

DIN 715,1i 7155 oIRN M.,^5.130 i ll l).

su najvcii prcklop /a. N,'i unii
preklop je 4=Ps Id.

Iallici 1.17. lzbor steznih dosjeda prcma

'lrbliine vrijednosti (izuzev pronrjera D.) u pnr

Imnfth

[7

I0l!nmiii

It6

&

dflloll

iosisio

iI

16

h
1,6

23

28

t4

41

24

IE
24
30
40
50

21
30

17

2a

20

l6

25

34

l6

3l

x6

31

50

31
11

50

59
65

'12.

86

r00

r20

66
69

120
140
160
180

140

8l

92
108

8l

126

r80
200

86

t26

280

ll5

115
355

155

450
500

97

r00

ll7

t62

121
133

lTll

139

t78

t53
t59

61

51

43

37

75

6l

5l

88

'11

56

86

67

l0l

22
27
32
19

:11

l9
6l

54

48

86
106
121

70

It3

59
72
78
93

126

10,

'16

l13

t9

l6

23
28

20
24
29

34
14

54

r08

i60

225
250
280

29
36

25

50

35
43

I28

65

80

450

66

?8

100

250

54

45
54

65
80

200
225

1'36,

rp

o\ D

t0

snnleva

ll sludaju konbiniranog steznog spoja potrebna telnperatumQ razlika vaDiskog i

llnuhmieg diiela moze se.izradunati 1z:
.td lt, -r rra/ ,.. - e-..

i8

Iffifi filranh steni[

P,,+P
&D

166
195

85

t1?
159
111
195

34
34
50

4t

50

4l

6)
62
13

76
88

51
51
65

125
133

90

l5l
t59

106
109

169
190

ll3
126

202

130

244

r50

93

212

166

292

t1?

103
103

93

65
75
15
75

,3

$nrs !/r

s[ {
{!

ut

tl

54

42

71

53

92

,31

9l

t4 157

l,l
24

r,;l

30
1!L

100

221
251

87

r69

i3t
l5l t2t

193

219 t8? l5l

281 219 175
272 2i8
320 256
389 3t2
364
428

225

29
31
45

28

36

99

83

t']3
i93

188

68

a2

7a

82

]]l
105
125
r78
198 t53 133
148

l5l

103

65

68
99

133

53
65
?8
93

75
131

55
55

92
92
108

270
336
387
419

r50

212 t70
262
304
374
434
512

210
242
100
143
422

125
140

88
106

't14

116

198

t42

246

159

284
345

72
86
86
104
104

196

t24
t32

l6l

220 176
265 2t1

155

t26
126

297

23t

lrl0

713 209 11t

126

565

34E

200

308 218 194

635
690

380
410
465
500
540
605
655

270
290

x25
250
280

2lll)

ll5

115

355

19',1

r08

310 252 202

356 268 212
196 299 239

162

251
357 219
383 291

162
178
178

329

19.1

63' l5-, 349

r94

431

t2t

58?

310

l5l

373
399
445
480
530

800 5',75
Ires 645
915 695

)24
148
148

174
174
200

200
200
23t)
230
230

260
260
280
280

3!0
310

Mxksiruxlua tcntpcratura do koje moiemo zagrijavati vanjski dio ovjsi o vrsti

rnrlcrii lLr i nik.*o se ne smije prekoraditi 0(onstrukcijski delik, sivi i delidni
liicv ;,,,r, = 350'C, pobotsani iJelik rd"p = 300'C, povrsinski zakaljen delik
pothla'livanje
r,,,,,," zsi|r'. visoko poboljiani delik /a"p = 200'c)' a skpo
kada bi vanjski dio trebalo zagrijati ianad dozvoljene tempemture,

urliuu,

"rr,,,
j\eai dopusteni preklop
Irrrjrr rrrrrr,r biti oznalena na monta;nom cne,u' Za n
rprilrx)g (iosjcda pri id"p vrijedi:

P-*=DF lav (ta, i"r)+au (tu-t*)]-A

/',,,,, ( nn)

Dajveai Preklop dosjeda,

/),

(Dnn) nazivri promjcr $tehog sPoja,

iv. dL

(Kr)

/,1,, ( "C)

Modul elastianosti E, faktor popre!,re kontr0koiie

islezanja d razlidilih nratcrijala
llliuohdmls

koelicijenl toplinskog rastezlnla (lltrl 13D.

dopuitena tcnrleratuE zlsrijavmja matcnjala spoja.

/L ( 'C) lempeEtura unutarnjeg drjela,

/, ('C) tcmperaiura otolirc =+20 "C,
/r, (mn, dodulnr /rrr:nosl sl,oir

llrlollil

50
60

r63

3tl

253

r40

1.30.

t,

't't

135

Irl l$

I0

391
570 465
63s 515

t20

120

200

Iolmmll,
do!!{a

fi$di

i!

lll

$m[u

/t sPflIllt

r.li[|ilijc

210000

toplinskog

n!li!

Iodhlllri lqlh q
E$or|rh ll trhf4rE

1/r{

r/r

0,3-..0J1

11.10r

-3,5.t04

0.28...0.29

lo.l06

hlrlor uomins to rlrokNlie

{I8lrs8flJ lah0i

rrrr'

,: rh,

p i kocfrcijenti

-8
80000...85000

0,35

80000...85000

0,35,..0,16

80n00...35000

0J6.,.0,37

65000..,?s000

0,3.,.0,1,1

104

-t4 l0'
15. lo,-i
16. l0r'

2i.104 z

-18. lcr6

lE

n
ffi

Priivnni v{ci (100) r Navoji (l0g) . Matrijali, zaItita od

korozije tll?t . vijci i malice {ll3} . PodloSke osiguranja
(ll7) . Tok sila, zarezno djelovanje, oblikovanje (ll0) o Sila prednaprezanja, pritezni moment (125) o Dijagram deformacija, dilerencijalna sila, najveta i najmanja sila (l2t)
o evrsto{a uzduino opteretenih vijaka (120) Oblikovanje i proraiun popredno opteretenih vijaka (130) Pok-

'

ritni vi;ci lvijlani pogoni)

EDmltlllcl

lJolloffim0ul,ull

'

(132) o Navoj, mater4-ali (132)

avrstoia
Spojevi uzduinim klinom
(10?1 . 5poj."1 glavire (130)
(ll0) . Spojeri perirna (klinovi bez nagiba) (lM) Spojevi s klinastim watilima (l{7) ' Spojevi sa zupiastim vratilima (150) . Spoj s poligodm profilnim Yratilima (l5X)

Sile,;eflJe;isko stivost, samokodrost (13{)

'

Vii!i imriu ,.rv(r, aiii se profil ovija rr.rTrorrorrr /' oko cilindri6nc iczgrc prorlicrrr
,/, (s1.2.1.). Razvijena ploha jednog navoia na sredDjerr pronljcru, 1i. /r?r,,lrr?/
,drol'.r .[. daie tiJkut s kutom uspona a. Odnosi klizanja i trenja pri uzaiatnnottt
(liolovrniu s Draticom jednaki su kao kod kosine pod kutem d koja jc u okonriloi
rxvniDi nagnuta jos za bodni kut A

ptiiv$nih rijdkt imaju profil u obliku

h'okuta s ktrlo,rr
govoru
nazivaiu se iirdsrl,?aroji. Varrjski prorrricri
p()llla 2p=60' i u obiinom
./ slupnjevani su kod metrilkog navoja u jednorn od redova metrilkogil nricroog
Uobidajeni navoii

'

'

'

Spojevi sa steznim glavinama (150)

o Spojevi steznim elementima (157) . Spoj ielnim ozublje-

Konilni spojevi (15{)

njem

tltl) .

(lt[).

Veze sa zaticima

Svorojaci

isrornjacima

(ltgl . evrstoia (l7l]

lltil '

Zalici

Slih2.1.

Navoj pdteznog vijka

a) svomjak vljka i matica; razviieia llnija boka jedros na'ojai b) mcliaki lrolll
lSOi .) tolcranciiski razredi prolila ISO
d jc vaijski i nazivni promjer. dr srednji pronjer boko'a, & lromjcr iczsrc. /'
spon (korak), ,e, rosiva dubina navoja. n, dlbina mvo.ja, n lolunjer zaoblicnja
u korijenu navoja, r, visina utlce, p kut pronla

SAD i Kanada upolrebljavale su do 1948. godine tzv colni navoj s plosnlrlinl

l,orijenom i kutom profita 2D=60' (USST-navoi), dok su Ve)ika Britmija i
skandinavske zeml.je dale prednost filhih-otlhovu navoju s2l2ll=55" i Taobl.ianim korijenom navoja, a navoie ispod 114" iak sa2P=47,5" (BA-no')oii. SLI),
Vclika Britanija i Kanada sporazumiclc su sc l94li. godine da prijedu nn.icd,roobrazni profil sa 2A=61)' i phsnati. lLrko zrroblioni korijen nnvo-ia lunilal'
,x/r.r). Zemlje s anglosrskiril srrslirvorn rrrierrr zrrklirrlilc str da poslupno pri.jcdrr

PRrcURSrirVr'flml

nasnvuut srorvt

t\tt lSo'tttltoi Lt 1t)lit,ttt sr 20= (r0' izaobljcnirrr korijenon navoja, dok su se

,/cnrlic s metritkirn mjernin sustavom sporazumjelc da rtrth\alc metiik ndNoj
t,\o-tftlitot . U buduinosti tezi se za jednoobraznim svjetskim navojem'

Talllci 2.1.

z r)rctrii:kc lso rnrv(,io lrcrtr l)lN

(lll{N M.80.009 ) 045)

lzbouri rcd I

Mclritki Iso-navoj, od 1964. godine, poslupno je uveden u Njemadkoj.

i,l,:ttt il'ki ISO nanj rz\odi se prema sl. 2.lc u sljedeiim razredima toleranci(dosjed 5 H/4h
in: /i/x, l: zr navoje velike toinosti. ako se trazi mala zradnost

l,t
!1.r1

rrrrvoi ralicc/navoj vijlG), tredrie m, za opitr ltpotrebu (dosjed 6H/69)' grub" g,

rko sc nc postavljaju nikakvi zahtjevi na todnost (dosjed 7tt8e). Razred tolerirnci.io nr. kao Dajdesir, ne mora se u namdzbama posebno namaditi.
llrzlikuicnro nornat i t./ini navoj. Fini nnvoji imaju, nasuprot nomalnima,
rr|niu d(binu nrvoia rr itome odgovarajuii manji uspon P. Pogodni su za
l(rinlic viikc ili za navoje1ra tankostijenim cljevima, te za navoje za podesava_
rrie. I I lllrl.2.1. i 2.2. prikazana su prema DIN 13 (HRN M 80.009 do 045) 1ri reda
bi1ati normalni
l)rcLlloiorln zll izbor noflnalnog i finog navoja. Prrje svega vata
rlnv()i. ()siN logc treba uvijek dati prednost redu I ispred reda 2, a redu 2
prc(hrost isprc(l rcda l, kako bi se brcj alata za izradu i broj mjemih instrumenalir svco n minimum.
tlobidricni su Llesni navoji koji se pritezu okretanjem udesno. Lijevi nNoji
,l,,l.rzr u ,,hu iI s:r'no u imimnim Jucaje\ima.
Sf()iovi izlo;cni vremenskim utjecajima, kojj se moraju iesto rastavljati, kao
il() su viici nr ormaturama, vagonske spojke i sl. izraduju se s robusnim neosjet
liivirll o/,/na t?ariren DIN 405 (HRN M.B0.081) (s1.2.2.). Obli navoj za di.jelovc rxl lima ckr 0,5 mm debljine dan.je standardom DIN 7273.

4,1i

6?
7l

t1L

l13

2,0
221

253

$llh I.L

okugli

navoj

joS
Za cljevi s dimeirzljama u colima (npr plinske i vodovodne cijevi) rabi se
d'|nas l4/hif olthov cievi navoj DIN 259 (HRN M B0.050 i 051). Profilom
slidan je metridkom lso-navoju. Da.ljnji wlitworthov clevni navoj sa stozastim
vanjskim i cilindridnim unutamjim navojem za nepropusne spojeve vidi u DIN

3858 (HRN M.B0.056)

i DIN

7273.

ll

n[visrit uu

mmvuu

snorvt

lhl2.2. Daljnji izbomi redovi za metrijske ISO navoje prema

(HRN M B0 009 do 045)

DIN

13

,n1drl (Al(lrMg. AlMgSi idr.) upotrctrljavliLr so 7n sl irrr\irj diiclovi od l0kih

Irctllu u visokogradnji iti za dijelovc od drvil i unriclDih nr.lsa Zbog niskc
fl.xnicc lcacnia nlanie su podesni za dinanlidka i uclar'na naprezanjit. KonstNkciic rxl lakih mctala spajaju se u sve veioj m.jeri visokooptereCenim vljoinra od
ruslcnitskoga kron nikal telika.

L|trl

,,..,.

li

iil

lci 2.3.

Oznake i svojstva ivrstoae

;T;

ri1;
1,.

iiri

prenra DIN 267

lx10

!-

I *'*:i
,,*.,
4.1
Z
-4
4.6
'2)

r'r zto

'

Mbo

a
al

I u*o.e

"l

Tss

l --f6

sT
"a
odgovatajudu Povldobivaju
djelovanju
idoieni
korozijskom
Vijdani spojevi
prevlaku
dobivenu umnjapremaz,
metalnlr
,li \ku zaltitu: nemetalni anoryanski
nior11 u mstaljeri metal, galvansku prevtaku ili oplemenjivanje povrline dilttzj.iskim posh.rpkom. Galvanske prevlake i odgovarajude debljine slojeva vidi u
t)lN 26? list 9. U posobnim sludajevima upohebljavaju se vijdani spojevi od
ncrdajuiih austenitskih ielika, kada su npr izloieni utjecaju agresiYnih plinova
ili kiselina. Odgovamjude delike vidi u DIN 267 list 11.

r,L,oo. r

fff@.ilhli,

(Nlmr ) aelikazavijke imatice

(HRN M.BI.001 do 021)

ilfi,I|il-

IIE

'1

ILI

ll

mstila oil kol0ilie

i matice je uglavnom iilav ielik s flzrnm svojstvima ii\astode i

MAlerijnl vijka
'Kraliteta
lelrt za vijke oznaiava se sa dva broja (la[| 2'i ) Prvi broj
nslezaniF-

granice
oznlrcuie minimalnu twslocu, drugi de\eleroslruki odnos mlnrmalne
jednim
lcacnj;r minimalne lomne av loie Celil la rnatice ozna'uje 'e samo
brojel koji oznaduje tzv. naprezanje ispitivanja o,L Naprezanje ispitivanja odgovara minimalnoj vladnoj dvrstoii vijka, s kojim mommo spojiti maticu visine
-,
> o,e a Gt.2.i.1, ako treba ostvariti opteretivost spoja do minimalne lomne
jos stoe oznake^de1i-.
lrrsto6e viji<a. Za iazrede dwstoia koji odstupaju lTijede
< 0,6 d
ka za matice. kako su iznesene u tabl 2.3. (najdonji rcd) Za matice s /,'
ne vrijede podatci iz tabl 2 3.
Mjed lprije svega Ms 58 i 63 (Cu Zn 40 - Pb 3 i Cn Zn 37)] dolazi zbog
lirftri
svoje"dobie voaljivosti u obzir u elel'lrotehnici za vijke i matice Vijci od

ll{ffi*inatim
DIN 267 (HRN M.B1.001 i 021) proizvode u &r'alitetama Jino f,
srednje m, uednje grubo mg r grubo g, a rnarice u m, mg i g, Razlikuju so
medusobno po stanju po!.rsine i po todnosti mjera i oblika Yijaka i matics, U
Vijci

se prcma

stroj ogradnj

prevlaclava kvaliteta m.

glalom. Utilni vyci prema 31. l,l'

imaj! clonji roj i dio s prijelaznim dosjedom i gomii dio s navojer;r, za ll\atictt'
Uvojni dio se ne odvija; on sjedi irrsto i otpomo prema vibracijama, udvrgCen u
ugradbenom dijelu. Za uvijanje sluii poseban kljud Zawieci ijaka ptedviteni
zi ptiranvanje DIN 525 imaju zavalelak bez navoja, koji se ili zavaruje ili
privamje na sastavne dijelove i tako isptmjavaju zadatke utidnih vijaka Trebo
jos spomenuti sl,ome |ike i, navojne zatike na s1.2.5. Standardni krujeri riilka
Slltl !.3. pokazuje izbor standardnih v,Jdtra s

prikazani su na

$1.2.0.

Izbor standarilnih malrca prikazuje $1. l.T Matice m priraivanje ($1, 2.0,) DIN
928 i DIN 929 (HRN M.81.625) imaju s delne strane detiri, odnosno tri bradavice, kojima se pivaruju m limove. S njima se i na tarikim limovima posti,o
ista opteretivost kao i s maticama DIN 934 (IIRN M.B1.602). Njihova je upot-

ffimmvuusrowt

nmffi

vrn

reba vrlo rachnalna, bududi da znatno olnklavaiu motrtaZno radovc, osobito na

tcsko pristupadnim mjestima.

TM TP

ffi

ffiffi' ffi*ffi

flffii fu?
M.Ut050,

M.BI.066 M.Bl.07r M.81.070

M.B1.053

ffi

U'

M,B],2?O

Sllh2.5. Izl,or standardnih zatika s Davojem

lgorc: broj DlNr,

frcdnost,

ffi

mffi

ffi

im'

'spod

i utianih vijala

cihrdri.nim nlsl.rvli,,Dr
trctr diti

kvalileta izmdcr dolje: kvalilera naterijdla kojoj

kvalitete: broj HltN-a)

m mmmmmmmm
d
o
b)

s)

1)

h)

Sllli l.D. Zavrseci vijaka prema DIN 78 (HRN M.81.012)

srozast zavrsetak 6) leaast zavrielaki
cjlidriaan skadeni zaarlelaft;
,l dodaiak ,a .ascjeplei e) cilindriim zauterak;, cilindriad zaobljeni zavrsctah a) zabusen zausetah ,) siljast zausetak; i) stupajvit zaulelak

.)

a)

ffi*
Sllh 2.3. lzbor standardnih vijaka s glavom
(liicvo: brol DIN a ikvalitcta izradei desDo:kvalitcta matcrijala kojenu rreba dali
rrcd osti doljcr broj Hl{N-a). vijci DIN 960 i 961 (HRN M.BL060 i 059) imaju

MBr.6{2

5,6

M.8r.60.1.605

6qr5

,ft,

d
E
g

5,'j

iaa

H+

ffi

$llh Ll. Izbor standardnih uti.nih vijaka i svomjaka s navojem

(lijevo: troj DIN-a i kvariteta imde; desno: kvaliteta materijala kojoj tba dati
predaosli doljer broj HRN-a). Krajwi a Datice utitnih vtaka prema DIN 833 i
816 (ovi su redddi powfeni
upombe) inaju fiu navoj

M81.604,605 M.8r.600

932-n

-r.1]I

l0

5,6,3,10

5,6,3,10

917-m

3.10/5,6.3 6
M.Bt.650
547.n 543-m

,m
il,

mc

M.8r.622.623

935- s,g
;- .-;

ffi*ffi"WffiffiWM
,M,Wffiffi
rlmna "."_:-.,,",

i,(B1.6s5

tffij u@rtw
W) w
5s5J
M.Br.66l
M.Bl.?10

M.Bl.7lr

$lih 2J. Izbor stardardnih matica

(gorc: broj DIN-a i kyalitela jzndci dolje: kvalirela marerijala koioi trcbr (tril
rrcdnost: sa strue: broj HRN,a)

licba .jos sponlenuti uloht tuljtt prcnrr S1.2.$., s vanjskim i uDulrnriint

llrv()icm. koii slr na kraiu zarczani ili brrtuni. Pri uviianiU u glalko izhLrtcr)c
rrpc. oilri bridovi na zalczinra ili Iruvrlirllrr lulikll Lrrcrn sc i usidrc 0 sliicnu
izhuionc rrpc. Priavrsni viici uvii t sc ('l|(h U rrlrlirarii nlvoi lulicll. isto l{lt) i

PflcUrSrVUom

nlslvum sPolflt

Tl lft

u nomalne u\Tte s navojem u dtelovima. S takvim uloz'nim tuljcima izvanredno se vijcima spajaju, dvrsto i trajno, dijelovi od lakih metala, sivog lijeva,
umjetnih masa, drva ili vlaknasta matrijala. Jealnostavnost upotrebe skra6uje
vrijeme obmde, eventualno ustetluje skupe alate i smanjuje Skart
4

2.1.

Provrti onm) za vijkc (irvod i,, DIN 69.

x,2

3,4

3,7

3,9

5,3

5,5

6A

6,6

t8

l9

l9

20

2t

,1.8

2l

22

5,8

23

24

26

23

26

2a

58

62

2A

30

12

62

66

31

33
16

l5
t8

70

39

41

42

45

7,6

8J
10,5

4)
Sllla 2.8.

Matica za Pivarivanje

u) dclveroslrma matica DIN 928:

M BLo25r:

c)

D.)

,I $ctero.oa,

,)

lesterostrana matica

DIN

11,

ll

1J

Nrl.Bl.004)

t'1

3,6

4,3

(lll{N

l0

ll

t2

t4
t6

l5
1',l

)1

43
48
50

52

52

56

62

10
?8
78

82

82

929 (HRN

turica u pri\denom .Hju

Elffitdosiuuranh
l)$ bi se izbjeglo povedanje potebnog momenta p tezanja, ako je povrsino

$llh Lg.

Ensalulorni tuljci (rer"r-ror s

Gflrli,

ltlijeganja nemvna, kao kod ltevanih, kovanih ili valjanih dijelova, pod glavu
ili maticu koja se priteie stavlia se podlo,i,ta. Podloske se ulazu i onda kado su
viioi u duguljastim Fovrtima, kada su po\.rsine nalijegauja mekse od vijaka ili
kircla su dosjedne po\'asine kose prema osi provrta, kako je to kod U i T profil0
(sl, 2.10.). Slidno kao kod vijata i matica, tako i kod podloiaka prema todnosti
rDicra i oblika, te kvaliteti polrsine, razlikujemo dvije izvedbe: srednju (do sada
sjrjnu) i gr.rrbu (do sada siroru).

Schmitenbach)
DIN 6917"C,15
HRNM,B2,031

DIN 6915-10

HRNM.BI.629

DIN69l4-i0.9

DIN 6916-C45
HRNM.B2.03(]

HRNM,B1,066

b)

c\

Pra\ilno prilegnuti vijci ne odvijaju se )ami od.ebe ni pri lilrajnim ili

2.1[ \Ajaa.ni spojevi u dlianim konstrukctama

udamim pogonskim opteredenjima, jer je trenjo u navoju i na po\,nSini nalijegog]ave dovoljno veliko (samokodnost). Pri pritezanju tlade se medusobno
bodne plohe navoja i sve plohe nalijeganja stegnutih dijelova, tako da se pod tim
tldkom povrsinske kapavosti pomvnaju. Pri prcjakom pritezanju moze u ditavom spoju dodi do plastianil defomacija koje se nastavljaju za vrijeme pogona
(tzv. sjedanje) i vode k popustanju prednaprezaDja (naprezanje izazvano prifezariom vtka) i labavljenju spoja. Pa ako samo prednaprczanje jos i ne izazove
plastianu deformaciju, do nje moze dovesti haprezanje pogonske sile koja se

o)
--

Sllla

Podloike si standardizimne: srednje po DIN 125 (HRN M.82.011) i grube

po DIN 126 (HRN M.B2.012) za Sestostare vijke i matice, DIN 433 0{RN
ptibl. M.B2.013) za cilindridne i poluol(ugle vijke, DIN 1440 (HRN M.82.013)
(srcdnje) za svomjake i DIN 1441 (pribl. HRN M.B2.013) (gube) za svomjako,
l)lN 7349 za vijke u teskim svomim ljuskama, DIN 7989 (HRN M.B2.015) za
trcstostrane dosjealne vijke, DIN 9021 (HRN M.82.014) (s narodito velikim
viloiskim promjerom) za specijalne svrhe.

d) limovi;

,) U nosaci: .)

[jr

I-nosa{i

}1ypredodeni s1) visoko tlrsti spoiet'i za ieliine konsttakcie,

prema
kljuda
spojevi. Sestercshari vtci i matice dobivaju sljede6i vedi otvor
onima u DIN 931 934 (HRN MB1.060 602), tako da se mogu iiv*de
lla sl,2.t0.

pritegnuti.

Prcylr" za vijke vidi u

lall.2.4.

[l

nmNr vtu

msuruut stuwt

(lodtjc sili prcdnaprczania. Doklegod je uz utiooli pogonsl(ih dinamidkih sila

optc;eienja ostalo izvjesto prerlnaprezanje, dotlc nc olabavljuiu viici.ili. matice'
ri. rrc oavrtu se sami od sebe. Za odvrtavanje treba joI uvijek upotrijebili mo_
rronl dr bi se veza rastavila Do rastavtanja dolazi samo ako se ptednaprezanje
zbog prrjavc tzv. sjedanja potpuno \z|.nbl Osigurafiid viiaka sluze prema tome
,, ,,rig,"-j. protiv orlvijanja, a osigula\1ja rilofi kao osigNanje protiv labavlicrril, .ier ta osiguranja svojim uzduZnim opruinin djelovanjem sprledavaju
foplritanie prednaprezanja (sjedanjem).
Sllli l.ll. pokaznje .standa na osigurd ja oblikam, SL2'l2 stantlardna osiguta'
/ril rr/orr. Kod prvih se oketanje spdedava samim oblikom dijelova za osigurarrir. th,k drtrgr rzrzrtaju uzduuno pre,lnapre/rnje nd\oia
t.tRN M.82.300

_ffi

m$r+

Lll6

N\HF-

@@@
93,
DIN

,/

/)

IIRN M,82.i42

t)lN 6913.
osigurunie, DIN 7967 (HRN M.82.155), izmdenc od pculrg lclilr, prirciu se kao protumatice. SamoosiguraNaiuie iestoroslru nL' rr.//ii (' (lilirs_
rr. stop matice) DIN 985 (I'IRN M.B].622) imaju uloiak od Pltslianc rrrirsl:,
trxl lryovaakim nazivom vulkanfibcr, koji elastidno pritiskuie Da rr.rvoj viirrlia.

ilttit't, .u

ll

rx)vije vrijeme podmeiu se elastidnc ploae odplnstikc i kombinitunu pl(,te

aclrli-urnjctna guma. I tekuie umjeme smole ukapane izmedu svorlljltk i nr li_
rt osigulavaju protiv odvijanja nakon Sto otvrdnu. Nadalje, ima nltlior s popr.allo unctnutim plastidrim iepovima koji elastidno pritiskuju na navoic. ltrtrli
l|rllnfiiio montaZe i deDontaze vijci se mogu opremiti i Ploaama i sigrtroosttittt
rlcrrrcntirra ko.ji su tako povezani uz vrjak da se ne mogu izgubiti 1s1.2.13.).

n'ln

,)

2.!l osieulanje vijaka oblikom

',

sigmosni lim s unutd-

flD#@#@
b)crae)rdh)

osiguranie vijaka silom (djelovaniem sile)

128,7980o{RNM82110 l13, 111)r b) elasti'ni

a) etastiani prsleni DIN 127,

Dl\ 1_ rHRN V'82 r16):'l ^p:a''a

-""r,,q "'.i"no', 2"ki\'renoiDNi^edbi
M 82.l5ur. ,A 4prana plo'a' r
b-a_
o,o.. ,'-l.to ozu.lsle,
'HRN
,
\'l.B'.1{0':
e' leoe/aJd ploc" A '\eJ'ko
HRN
Or"
ru*,-t" -rt tt-i",
'rq7
(HRN M.B2.151)i, lepezastalloaaI (mutmje ozubljenje)
;abljenje) DrN 6798
DI]\I;798 (HRN M.B2.l5l): s) sisumosna nanca DIN 7967 (HRN M 82'155):
,) safloosiguraEjlte sesterosttue flatice DIN 982 i 985 (HRN M Bl622)

@g@ 6tu

N mHm

DIN 462

HRNM,B2.I40

ruscjepkar 6) siSumosni lim s varjskim ispustoml

Sliki 2.11.

r)lnnenl odvflavania. ovamo spadaju i rcbrasti hrtur sli osigumai. lzv..\.rrxr]'

,'tirtttlt'i. tllottirllli 2r9.,ri (prslenasto oprlrge) sa ,-aillrrir? obodt)ttt vitli \t

\Y_/

b)
Slih

t:h^tit,i tt!t?ni. !luttn\k tba'i zlt,t'utt( ?ht\'stavllliLr sc ispotl glrtve

virIrr ili natico. (rri osiguruvaiu Lrzduininr oPrrioirn diclrrvrrrrlcm ipovisrrirr

+++J-I

(DrN463)

,)

.-1--

ml

.)

td

dJ

Slikr2.ll. Vijci s osisuranicm povezanim uz vijak DIN 6900

d) scslcro$ran lijak DIN 931 (HRN M.81.053) s ploaom A DIN 6902: b) tc(c_
rosttun vijak DIN 931 (HRN MBl.031) s ploton B DIN 6902 i clasli,:nor
0loaom DIN 6904t.) cillndrii:an vijat DIN 912 (HRN M.Bl.l20) s plolo ll
DIN 6902: 4 lealst vrjat DIN 7985 (HRN M.Bl ll8) s ploaom B DIN 6002 i
clastidnom plodomDIN 6904i e) ledast npustenivijak DIN 7988 (HRN M.Bl 144)
s lepezaston lloi:om

v DIN

6907

Visokodvrsti vijci s visokom granicom tedenja mog! se odgovarajuac visoko

jpak jol osttrio
lrrc(inapregnuti. aak onda kada u spoju dode do sjedanja,
rlovoljno prednaprezanj e- To je razlog dd vicind pocel, od li\llitet! ll.8 qx'uti'
h) |c lrcba osiguranje.

ffilla,

nnrno lit lovilie, otlikoYatllo

Pri prjtezanju vtdanog spoja dolazi do mstezanja vijka, dok spojeni dijelovi
bivaju stladeni. Zat\toreti, tok sila za pmlazni i zatilni viak prikazuje 81. lll.
Prema pdkazanom smjeru, strjelice u8rdgrorg ptema Sore oznaluju vladno, dok

Etr

n[vffitit uu

ramvulr smtvt

slriclice sa smjerom prerna dolje oznaduiu tl0lno naprczanjc onih dijelovn u

l(oiirra se te linije sila nalaze. Tladna naprezania vijcima sPojenih diiclova ne
ogrrniiuju se samo na podrudje jspod glave vijka, nego se slozasto Sire pod 45'
dr) nrjcsta sastava dijelova.

t-

L_l
a)

b)

Sllli2.l{. Iok sila u vijcaDim spojevima

s vijkom i maticorl; ,) sloj s utiinin vijk@

a) spoj

Bududi da se matica uzduzno tladi dok se vijak rasteie, nastaju razlike uspona izmetlu unutamieg i vanjskog navoja, koji prouzroduju progibe pojedinil
navoja. Buduci da su ti progibi najvedi u blizini polT sina nalijeganja matice i
dijelova u spoju, sila se nede jedooliko mzdijeliti, pa nosi obiano sarno preih 6
navoja.

Sllla 1.1i. oeformacija navoja i raspored sila

a) mvoj nakon pdtezarjai b) veza s pomoo ai:ne maticer c) veza
matice s utoroh: d) spoj s vlaanom maticom

Nakon Sto je u prvom navojir dostignuta gmnica tedenja, u njemu se pi

povedanju opteredenja neie vise poveiati naprezanje, sve dok se posfupno u
svim navojima ne postigle grarica tei:enja. Povedarje opteredenja vodi, prema
tome, k jednolidnioj raspodjeli sila, ali i nepoietnoj plastidnoj defomaciji
navoja.

Nejednolidna raspodjela sile smanjuje dinamidku izddljivost Yij?kt. Matice

u obliku manlete i rlaine matice poboljsavaju raspodjelu sile (s1.2.15.), jer su
djelomidno optereCene na vlak, kako se to vidi iz toka sila.

Nasilnim razamnjem nekog spoja preopterccenjem puknut 6e tavoj matice,

ili navoj vijka, ili 6e vijak puknuti u jezgri $1" 2.1$). Prva dva sludaja mogu
nastati samo ako ima premalo nosivih navoja. Bududi da je presjek oalreza
unutamjeg navoja (matice) vedi od presjeka odreza varjskog navoja (vijka),

Sllla 2.16.

,)

Nrsiln,t rtzrmttic viii:r,ros

nrvol n.lice otkiNrri /,) ,)n!,)i

!iiIi

ollL,,,L

spoi.r

ri , ) r(7lIL, viiki slonlidrn

Ilil

rff0nfl fl0

nmruuut smrvt

./:. .4. lom 6c nastati Daiprije Lr navoju viikrr' irli(t su i vii k i nlatica odjedn'rkog
nr lcriiala. Vijdani spoj je izdriljiviji ako se pri prcoplcrc'cnju re istrgnc navoj'
(r dnnom
rrcgo ic lomi iezgra vijka. To iziskuje nhinalnl rl binu Ltvijdnia 'n
slrrtlju visina matlce m), koja ovisi o r o.'i ,lavoJa d/P' Prema iskustvu potreb
tfi tl l,itkt urijanid |lt tisina kttice

izr0(lc. u odrlosu p,cma glatkim clcDrcntimo boz nnloiu. Slika 2.17.

rlrNllocliolu naprczania na prcsjeku jezgre zltog licktt,ania zurczu.

krlTtrio

900
800
700

.>(o,rs+o,oosf,)a

(2.1.)

600

500

Za matice ili koDstmkcijske dijelove od lakih metala preporLrda se fl > 2d

Visina noflnalnih Sestostanih matica DIN 555 0{RN M B1 600) i DtN 934
(l'lRN M.B 1.602) iznosi zr = 0,8d. A1o za qiih biramo materijal vijka i materijal
rlratice tako da je minimalna dvrstoia oM vijka jednaka ispitnom naprezanju o'L
nl licc (vidi tabl. 2.3.), onda je osigurano da se pd preopterecenju lomi vijak
(svomiak), ali ne dolazi do toga ala navoj bude istrgrut'
U prcjako pritegnutom vijdanom spoju bokovi navoja se tla'e t'oliko, da se
n,rvq ,riil,o. ito j" nulmanja dubina uYijarja [ednadzba (2 1 )] o'lriana i.ako
su vijak i matica, odnosno dtelovi u spoju, izratleri od matedjala razlidite
avrstode, ne heba se.bojati zaribavanja
Na q\ornJaku \ijka rarlil-ujemo prcsiek prcko koi?8 5e prenosi FapreTanJc'
fsl
zl-. kao.tvaran presjek t pre.jek iczgre l'. kao najuTi presjek u snopu srlnica
1n{e posve
2.17.). Naziv presjek preko kojeg se prenosi naprezanje zapmvo
pa
zbog toga
on
rLrb,
opravclan, bududi da tok silnica ne doseZe njegov vanjski
oitaje bez naprezanja. Na presjek preko kojeg se prenose naprezanja oilnose se'
nrciutin,. lomno naprezanje o', i granica tedenja o. (vidi tabl' 2 3 )

ta

400

oQ

200

300

+l

\s

100

300 400 500 600

-100
-200
-300

Is30 )
Sllk 2.18. ivrstoaa oblika vij ka M8 od aelika za pobolj sanje C45 (
z) slatkl svomjak bez obradet ,) glatki s\omjak bez obradc hladlo oavrlactr
.) iezsra s navojen. hladno ot\tsdena, narcj vatani d) jezsn s navo.lc,n hl dno

ulvrsiena, narcj rezmi e) jezen s navoje hladno o.vridcna, navqi vulidn l

Zarenr o. dlrstoaa oblika, a- srednje naprezanje alrstoae oblika; 4, a'nplikh

tlljocaj zareza moze se ublazitj:

l.

poveianiem polumjera /cobljenja R u lofljenu na!oja.

2. iz(adom vijka i poloiajem matice kako to pokazuje S1.2.10., lto orlogudLrje da se ispod prvoga nosivog navoja moze izvesti jade zaokrurutl.io
svomjaka,
b)

a) nziwo

Sliln 217. Raspored naprezanja u jezg vijka

pesjek jezgre
naprezmje oj u jezsrii 6) stwmi presjek ,4"i

')

Pri pritezanju se prcsjek jezgre vijka napreZe na vlak i tozjju Vladno naprczanje povisuje se onda jo5 i pogonskim uzduinim optercdenjem Urezani navoji
toji sprjedavaju rastezanje i povedavaju gznicu loma i granicu-tedesr
prinja, ali smanjuju dYrstodu oblika, odnosno dinamidku izdrzljivost Slita 2l[
kazuje uranFnje alT sto6e oblika i pove6anje granice tedenja ovisno o nadinu

r*iri

Sllla 2.19.

Matica koi,r prilrr/i

Itrlto,,Iv(,il' viik0

m[m[

rmwuut smmt
3. izborom materijala matice s velikom Sxanicom tedenja, sto povedava spo-

sobnost deformacije,
4. naknadnim valjanjem korijena navoja urezanih, ubrusenih ili uvaljanih
navoi4 nakon iz,'rsene toplinske obrade (Zarenje). Time se stvamju vlastiti tladni mponi koji smanjuju Yrsna vladna naprezanja od prednaprezania i od pogonske sile,
5. nilriranjem ili cementiranjem bokova, Sto takoater stvara vlastite tladne

srviirrric, npr. pri kosorrr nrliicgurliu ghvc. Vrlllir lllpre./i[]lr posvc ncst iu nl() sc
t,riiclnz nn slruk zrobli rraa)r/ (s|.2.20.). tl(h x, optcrctorri vijci izvo(lo sc I{ir)
t/v (kttit\ti ,//li koii se od /r1rl1, r.rzlikuiu po l(nnc ltl) im jc strrrk suictt llll
,/ 0.6 do 0,tl ri (sl. 2.20.). Elastidni !iici djcluJu zbog vcic cl,rstilnosli prigulD{)
llr u(Irr. Nilrirrnle, cementiranje ili v^ljanje korijena povisuje graniclr lcdcDjr slrc
l.rr tlo oko 100%. Vijaani spojevi s elastidnim strukom: vidi DIN 2510 (llltN
N4 l l l .03 l i 265) (vij iani svornjaci, rnatice, dahuraste matice, elasiilno ljusko ).

napone.
Sve promjene prcsjeka izazivaju vrsna naprezanja koja rastu s oitinom pdjelaza. Ona se javljaju izmealu shoka i navo.ja i evenlualno izmetlu sttuka i glave
(.rtll]i ie dio viika bez navoja, a rvo/ryak dio koji nosi navoj). V*na naprezanja
nisu tako visoka kao ujezgri, ali mog! postati opasna pri dodatnom naprezanju na

ffi

HRN I\4B1.265
DtN 7964

HRN M.BI,031

DIN2510

EWltednanrennh,I

te

ntorne

vtka stvara se u presjelo jezgre,aFrczanje od ptitezunit ot,. N.icvcliiina

u velikoj mjeri ovisi o osje6aju kojirn monter priteie viirk pr sc
l1('v0
{l('l)ivonu naprczanja rasipaju u Sirokim granicama ($1,2,21.). Odokivanu silu prcdrrt)r'czarla (s\2.22.) treba izradunati iz
l'rilczanjem

.tile prc(lnapren

ja
(2.2.)

/;, (N)
/l lmmr)

d,, (N/nm':)

I'r

,lllo

ffffiHf,#

sila prednaprezanja,

iczsrc vijka (abl. 2.1.)

prednaprezmje (pri lazlji\om pritezanj!, uz osjcdaj da sc nc rrclcsrc, plern
sl. 2.21. obiano $ednja vnjednost podrtrlja rasipmja).
pres.jek

450
400

-E

4
,a

350

100
250
200

150

f 5os-to
rs zo zs :o:s io
100

promjer navoja d

(mm:) -

$llh 2.21. Naprezanje od predzatezanja

u jezsd vijka, uz osje6ajno pritezanje

$llh 2.11. sila predzatezanja

i moment pdtezanja

fr,

71,

Tarki vtci pdtegnuti pazljivo prema osjedaju, dvrSie su stegnuti nego debeli.
Zbog toga za tanke vijke treba upotrijebiti materijale s visokom $alioom tedonJa. yisoko aprcgmii vijcani spojevi kojima se pridaje posebna vaZnost piteru
b)
Slll0 2.20. Razni elastidni vijci
a) oblici; l,) prinJd ngradnje prema DIN 2510 (HRN M.81.021)

re momentnim Hjuievimo koji se iskapdaju pd dosizanju postavljenog momenta

pritezanja. Zeljenu silu prednaprezanja (sl, 2.22,) rnorfio izradunati priblirno
iz momenta priteza ja

ml

msnvuur sporru

rntvRsrir

r., = a(o.ro
Tn,

D,,

(Ncn)
(N)
Gn)
Gm)
Gm)

EffiHnr

e-rl'

llrn

(2.3.)

,D" )

momenlprltezanja,
potrebna sila prednaprczeja,
uspon navoja (labl. 2.1.),

koeficijert tenja na bokovjma navoja i na slavi vijka

$ednji promjer navoja (t$1. 2.1.),
srednij lromier poldine slave =0,5

0,2 za deliane vijke,

l,(

(a+D,).

ilelormacila, trileremiiahfl $ih, raiv0ta lnalll|al|h sila

Ako vijtani spoj (31.2,231) pdtegnemo silom Fp, onda se svomjak vijka mstegne i
produzi za e", a dijelovi spoja stlade i skate za es (31.2.21b).

a)b)d
Sllli ?.21. sile

i promjene duljina u vij.anom spoju

.) optereien pogonskom siloD

a) bez predzateranjaj b) predzalegnuti

Prednaprezarje spoja prikazuje se gafidki tako da lineamo nanesemo produZeDje kao pozitjvnu, a skraienje kao negatimu promjenu oblika (Sl.2.2lN). Obje
se linije sastaju kod Fp kao zajednidke sile koje djeluju i na vijak i na dijelove u
spoju. Nastupi ll pogoltsko tEduino optereienje F,koje nastoji sasta\re dijelove
odvojiti jednog od drugoga ($1.1230, vijak ie se produZiti za e, dok de se ranije
skmdenje dijelova u spoju rratiti za e $L2.21tr). \.ljak je tada optereden najveiom

silom F,,,"*, dok su dtelovi u spoju optereieni najmanjom silom I'.i". Njihow
rAzliku dini pogonska sila F (sl. 2.24b). Tako nastali dljagram zove se dijagram
Porastom promjenUivog pogonskog optercienja F raste sila u yijku od 4 na
F,** a pri smanjenju pogonske sile \,aada se od I'.* na 4. Titajno naprezanje
se u vijilanom spoju pojavljuje se samo u opsegu diferencijalne sile Fd. Pri

malom oalnosu eBles (s1. 2.24b) sile F.* i -Fd bit de relati\,.no male, a pri velikom
odnosu (s1.2.24c) velike. Iz toga slijedi da su spojevi lortih dijelova s elastidnim yijcima najpovoljniji. Elastiini vijci u odaosu prema kutima snizuju llaprezanje jezgrc.

Sllli 2.I4. Dijagran sila i deformacija u lij.anom spoiu

prcdzatezmjei D) optered jednosmjemo promjenlivoh posonskoh sinnn uz
")
vclilo p]od{enje vijka i halo sliraaeDje spojenih diiclova; .) oprcrcacn _rcdnos
nricrno promjediivom posonskom sllom uz malo produljenje vlka i vcliko sk,rienje spojenih dijelovat 4 p malom ?.edzatezanju i pri vclikoi tosonskoj sili

Ako vijdani spoj samo neznaho prednapregnemo, ali ga opterctinro s k)liko

vclikom pogonskom silom da je sila ,E",,, = 0, onda se u pogonu dijelovi rr spojrr
rxlvajaju jedan od drugog pa nastaje labav spoj sa zradno5iu ds (Sl.2ll. ). I'runtirnliiva pogonska sila F izazvat ie tada neku vrst udarnog naprezanja kojc vorli
lomu vijka zbog umomosti ili do poQunog gubitka prednaprezania, I tiDto do
orlviianja vijka ili matice. Prednaprezanje mora stoga biti toliko visoko
l) rc
llloze nastati, a da i tzv. sjedanje za vrijeme pogona ne Skodi spo,u. Zr /r'{r'(,,(r,(,
tn)ruiune noie rc zeti Fp = 2 do 3F.

Po\iienje sile iznad sile prednaprezanja je

di ferencija lna sila

r,-r ' ?B ?'

'u
l-cB es

t2.4.t

Grubim priblizavanjem firoie se izIai]u/Jati odnos sl7aie ia i prorluzerfu iz

"ar<=;fur:!
E"
-Xr

0{,,nn:) mod!]

(2.5. )

elastlarosti maldijala vljka.

(mm) scgnura duuina dijelova u spoju (sl. 2 2.1.),

.f,1..
(m I
pojedinr-e debjine .,.d,'..r1' lii.l,r
' ',
!\ m'11 rnoJ. pl".ii.\'..ri r,L_r r.,irt.l...1 'r .a,.r..
faklq oblika h = I ko.] kNljh vijnki. I -,,f/.I
./r smanjeni pronricr

slrrltr virkn (sl

ll0.).

kod claslit ih

!irr[..

s(lrc

r(

lIfl

rm,I[$uom

msuvurr srowr

tJ \,iidxnom spoju bit de onda

Crubim priblizavanjem bit ie

afiplituda dvrstoie oblika

(2.6.)
(2.7.)

Effiota

unuino

0llontsri[ |lihti

Da bi se izbjegle plastiine deformacije, vijak ni na kojem 4iestu ne bi trebao

biti napregnut preko 0,8 granice tedenja. Buduii da je ganica telenja u dijelu
vijka koji nosi navoj visa od one u glatkom struku, zbog smarjenja mogudnosti
todcnja, vladna naprezanja radunamo u gesjel:u koji preuzima naprczanja, a
koji je i vedi od presjeka jezgre, pa je stoga

orc =

kL .

kz.

o^

I
,(r

o{,

(N/n,nr) anllituda tvrstode oblika jezgre vijka,

faklor naiina izrade piefta tabl. 2.5.,
fakor oblika maiice prema tabl. 2.5.,

o^

(N/hmr) anpliluda avrstoie rezuos

Tatlim 2.5.

i1i

(2.I t.)

valjuog vijka lrema ll.2l5. (normalan shrtai)

Konstrukcijski fal'1or i faktor matice za vijke (guba procjenal)

t,4

vlattut noprezanje preljph.t Loji pr"no:i naprezonje

t.2

o =l ll<

6.3

/ 1,,,.

(N)

o'

(2.8.)

vlatno napreza4je u nalmkom lresjeh,

najve.a sila u djh prema jednadibi (2.6.),
presjek preko kojeg se prenosi @prezdje (tabl. 2-1.),
najmanja granica teae{a matgijala vijka (tab1. 2.2.).

1E0

60:

nnn r

160
E

Kod elastidnih vijaka vlaano naprezaqie u elastidnom (suienom) struku ne

smije dosedi granicu tedenja, pa je stoga

140
120

|hk' o hitt't2t1hj( u elastiinom struku

,- F'' .0,8 ,
A

r00

(2.e.)

80

,, (N,,,,n,r) !hino naprczanjc u elastianom st ku.

I (,,r,,r) rrc\lck clastiinog struka s proftjeron 4 (sl. 2.20.).
l'ri (linrritlorn naprezanju, dakle pri jednosmjemo ili izmjenitno promjenljivoi Pogonskuj sili (st. 2.24b i 2.24c) bit 6e amp)ituda naprezanja svedena na

60

ln(sicL iczgro, jor kroz ta.j presjek tede tok sila. Opienito se naprezanje uzima
,1,' ,,1.,. r).- ,',1 rrrrrplrrude crr:rocc oblika. pa je prema r"me

20

/1, (N)
.1 (nrmr)

^nplituda

40 60 80

100 120 140 160 180

finoda naloja

o, -o,s!L <o,l o*,

(N/mm':)

20

0t

rltrylirulu noprazanja

(',

40

naprezatrja u jezgri

(2.10.)

vijka,

dilcrcncijalna sila prema jednadzbi (2.4.).

presjek jezgre vlka (rab]. 2.1.),
o^o (N/mm)) nrlirudr tvrs(otc oblika jczsre viika Drcma icdnadzbi(2.IL) (vidl isliku 2.I8.)

Sllla 2.25.

Amplituda avrctoae jezgre rezanog

ili

200

/R
valjanos vijka (orijcntacijski pod lci)

Staliiki opterciene Lrur v,7tu keba radunati prema jednadZbi (2.8.), a r/r,/n'lii olereiene elaetiine rrfe prcma jcdnadibi (2.9.). Dilt nitki opterct:eni Inli
r'/tl rrdunriu se prenla jcdnadibirn (2.8.) i (2.10). a dinaniiki optLr'lttoti
(htrit'fii rijti prcma.iednadiblnu (2.().) i (2.10.).

ramvum uorvt

n[llfls

lJ telicfiim konstrukcijumo nc

uzttma

sc u obzil sila prcdnaprezanja, a za

vladna naprezanja iezgre uzifira se poSonska sila sama

ninr naprezanjem:

ul

voga lodnog nrliicgania prikladni srr i zir triicrx)s prooljcnliivih sita. l)0s.icdni vijci liksiraju spojenc ditclovir lodrx).icdan prcDra drugonlc_

usporcduje s dopulte-

i DIN l48l (teskc), od pclnojl

lclikr (delika za opnrge) (sl.2Jti). One su prorez.me po duljini i dovolino
jc da provrti budu samo buieni, buduii da se elastidno naslanj iu nu

o, (N/m,n:)
If (N)
,1 (mm:)

(tuljci) DIN 7346 (lakc)

2. Sk'zne liuske

o naprezanje jezgre
(2.t2.)

o'= F/At

stijcri provfta. Njiho\'a elastidnost ublaiuje

vlaano naprezanje jezsre samom posonskom silom,

pogonska udlaa sjla u ujku,
rrrcsjek jezgre vijka (tabl. 2.1.).

Dtryuiteno vlaina naprezanja jezgre samom pogonskom silom, prema

um

udare.

lahl.

LT,

lilulti 2.6. Doprdiena naprezanja (N/mm':) za vijaane spojeve s gradevnim ielianim

konsrNkcijarna prema DIN l0s0 (HRN C.B0.500) i u gmdnji dizalica prema
DIN 15018, (HRN M.Dl.020 do 050)

atb).\A
$lll0 2.20.

a) dosjed vijci:

,)

Popreino optereaeni vijaani spojevi

stezne

ljukei .) el tilni

tul.jci;

4 prolml

vijci

s maricom

tu1ci izradeni od aelitra St 60, e 0645 (d.zJt0), moraju, kao i

dosjedni vijci, sjesti u prcr,rt prileglim dosjedom, ali mogu prenijeti vede
sile nego dosjedni vijci. Nisu obuhvadeni standardom.

3. ElastiCni

t92

l).rrirrrl

d' :: l:::

210
l

,zr (liielolu od Sr 31. od!. a 0000 ili St l7 a 0360

r zx rliieLove od Sr ,16, a 0480 ili St 52, i 0561
\ srnx) zr vircrczne spojeve: kodjednorcznog = 0,87

4. Prclazlti rjci DIN 601, 912 i 931 IIRN M.81.050, 120 i 0s1) ($1.2.1t0,
koji se moraju toliko snaino pdtegnuti da se poprcdna sila I, prenesc
trenjem naleinih povrsina dijelova u spoju. Oni su najjeftiniji, ali nisu
prikladni za udame, a narodito ne za izmjenidno Fomjenljive sile. Da se
osiguraju polozaji dijelova u spoju, pogodno je dodati zatike.
Dosjedni

od vrijednosti.

Kod prclcino mirnog opteretmja dovoljno je i u strojarstvu prcdnapregnute

viikc lillun.rti prema jcdnadzbi (2.12.). Kao dopusteno vlaino naprezanje jezgre
I/irnr sc opecnito o,d"r = 0,65 o. Pri dinamiikom nnprezalju moze se za priblir i pllmaun s jednadzbom (2.12.) uzeti o,d.o = 0,3 o;.

odrez

rici,

stezne U$ke

I elastiini tu1ci na$egnuti

naprezanje bokova provrta

su kao zakovice nu

stoga je:

naprezanje na odrez

xa=
naprezanje bokova

provta

(2.t3.)

A
F

EIWvanh

i nrtnem ruilecrlo tileretettil vlhfia

Za prijenos poprcdnih sila, na primjer kod dviju polovina spojke, upotebUavaju

se uglavnom:

ijci

DfN 609 i 610 (HRN M.B1.064 i 065), (sl.2.lta), u delidnim

konstrukcijama DIN 7968. Struk vijka mom nalijegati prileglim dosjedom u provrt, da zbog zatnosti ne budu proiireni udarima. Zbog njiho-

l. Dosje*i

ro0
r.

vijla,

(N/m:)

01 (N/m')

popre.na pogonska slla na jednom

(2.t4.)

(m1)
(mm)

mjerodami tresjek vijka ill drugih elemenata opteredcnih na odrcz.

nap.ezanjc bokova provrtr.
vaniski promjcr noscdos diioh vitkx ili clcnrcnta optcrcCcnog na odrcz,
naimanja nosM dnliir ntr
ili clenrlrlu oflcrcacnonr ortrcz

!itk

..

IEI

IlltNt

nlmvuutslortvt

D)pu.tteno naprczanja za isokogtudniu i gtullni dizolk:d ridi tt rtbl.2.6. U

slloiarstvu se moze uzeti 7d"n=0,6or za nirno optereienje; x,i,F-0,4 or z^
prrrnrjenljivo optereienje, ako je or granica teaenja materijala vijka, odnosno
cllslifnog tuljka. Za ndprezanje bokova provrta vrtjedi oQrilike oa"p = 0,75 oM
zl nirm optcreienje; oLa"p = 0,6 ou za jednos jerno i izmjenidno promjenljivo
oplcrcienje. Pri tome je dNi najmanja vlai:na dvrsto6a materiiala vijka, elemenalr oplere6enih na odrez ili dijela u spoju. Za stezne ljuske moze se, neovisno o
vrsti opteredenja, uzeti t"d.p - 300 N/mrnr, a ordop prema matertalu dijelova u

t l,[Nt

(v[c

t000u

IIrrlLrti drl oI(ri navoli inulu prcnralc rrsprrrrr.:. viifi z |x)krotl ric rlliCclae
(lohiv iLr ,tu)c.rl ,ar, DIN 103 (llltN M.l)0.06() (lo 064) (Sl.2J0A, la .2.7. i Sl.
Lll.). l'h,i oti uyoii lsl. 2.28b) radc dodlr{c s or.rnic trcDja. ali sc lcio izrrduiU.
/.ir plosnuti navoj ne,na standarda i jedva sc .los upotcbljavaiu. Za prio]llflic
iulnoslranih llainih sila narodito su prikladni pildsti navii DIN 5ll (llltN
N4.1J0.070 do 074) sl.2.28[. rab]. 2.7. i sl. 2.29.). Njihovi bokovi, koji lclc gorrrvo
,)lornilo na smier pritiska, bolie primaiu uzduzne sile Dego liljdti mrvoji.

spqu.
Svaki vijak stvara otpor heria trh F'p ako je Fp sila prednaprezanja, a px
koclloiicnt trenja mirovanja na powsinama nalijeganja dijelova u spoju. Ako
spoi trobr sam drzati otporom trenja, onda pogonska sila F ne smiie porasti na
vclitinu olpora trenja (opasnost od klizarja!). PreQostavimo da.je za metale
lr,, ,0.12, tilda za taj primjer vrijedi:

ti!:tnh\t prioniunia
Ss=

,.],

t"

(N)
(N)

p,:.FplF = 0,12 FtlF>1,3.

a)

(2.15.)

sila lrednaprezanja vijk tu dmom sludaju jed{ad}ba (2.2.)1,

poso'nska sila a pojedini vijak.

b)
Sliki 2.20.

(/'

.)

Navoj vijka za pokrctanje

lut prcfila, ,,

dub]na navoja. ,Y nostua dubina navoja,

,rolrlicnia, d promjor navoja, 4 promjerjezsre. d lromjer bokova)
korah,

polrnnjc,

a) lrape,ni nalojt D) plosati navoj: .) pilasti navoj

l[ffilnl

uiir,i

tllEilfuol,

lnaroillati

(llii[ail ruuoil)

Viikc s pomoiu kojih se oketno gibanje pretvara u uzduino nazivamo lrelera.

'l'akvi su primjerice matice vrelerta na tokadlicama, tladna vretena na piesama,
vonlilska vrctena na zapomim organima i sl. Jedan pdmjer pokazuje $1.2.27.

it+
I

6
Z

t
i-o

Itll

r?T-:+T:li T -niioisioliio Dii ioo

20 28 40 60 80 100 220

t2

u'or,,rrr r,u',,i..,/rr,rrr

lrrfcTri rxloi l)lN l0.l(llltNM.B00d)do064)

(!riicdir cc vt.roinlf,r i/x t)iIrsri Ilv(,i)

Sllll2.29. Kombinacija za ISO

Sllh 2,fr.

Vijak za pokretalje u suportu stroja

[L

mmffiucrWmm000m

mmvuur slorvr

Iltllci

Dimenzije (mm) trapeznog i pilastog navoja

2.7.

I risrirsrloii

t13 rh

i15,llil

l,l.n!.fl0 h fi41

I
x

'1,25

3
13

ll
l

linijq!!&
l

J-T

23

xt

I
b)

Bde uzduzno gibaDje matice vretena mozemo posi,lei ri{eninim rretenima

jedna uz drugi'
(s1.2.3!,), kod kojiLse oko jezge ovija YiSe navoja (n navoja)
Uspon
Pr'= P

i, (lm)
,

.n

(2.16.)

korak Mvoia = nspon iednovojnog Mvoia'

bioj navoja.

c)
Slili2.31. Podizanje tereta s vijkom za pokrctanje pogona

d) shema posona; ,) hod vrerena:

naj /) trdje !a poeomom lezaju

ili visehodni navoji

tralezni nNoji 6) petmhodm halezni navoj

Sllh230. Jednohodni
a) jednohodan

Dobre uvjete klizanja na bokoYima stvaraju matice od bronce [Al-bronca

DIN 1714 (IIRN C.D2.303 i 104)1, kositrena bronca DIN 1705 i 1716 (IIRN
C.D2.102 i f0, te ffveni lijev DIN 1705. Vidi tabl. 5.1. i 5 2 ) ili sM lijev kod
kaljenih delidnih vretena.

Wffitlnle,isntistlvotl,salllolonm$t

Na vreteno u sl. 2.31a tladi inatica opteredena pogonskim pdtiskom F Nju heba
oketanjem vretena podignuti, tj. heba oketati rudno kolo' Matica se dakle,
sama ne okeie, ona podize npr. teret koii na nju djeluje silom _E'

.)

sile mallce

raijcN

plohu navoja vrele-

Navoj matice tladi svojim bokovirna na bokove navoja lTetena. Uz prcqn)sllvku jednolidnog nosenja svih bokova, zamilljamo da je uL:upna sila, razcliiclicna na pojedine bokove, obuhvaiena jednorn zornalnom silom F", s hvalislctl\
(l icdnoj todki na sredisnjici boka. Prema tome, ta sila stoji okomito na bok
vrctcna. Zbog prikaza odnosa sila, i to djelovanja sile matice na \.Teteno, iscrhn
lc na sl. 2.311 jedan navoj i predoien u razvijenom stanju na $l.z.llc.
Normalna sila F^ stvara otpor henja F".p, gdje je p koeficijent trenja. SiLr
/.1 rrstavlja se u nomalnu uzduinu silu Fr i poprednu silu F,. Sila F daje sa /'l
Ir rczultantu R. Sile Fr i n zatvaraju mealusobno kul trcnja pi
llezlrltanta R rastavlja se stda na obodnu silu /'l i uzduznu pogonsku silu /".
I)u bi se s vretenorn 1a sila F nn)gln svll(Lrli. lrcbit vrctcno na bodnom promicru
{/, okrctati obodnom silonr /'i. li. s

mnlrilt ullct lvl]clM m00u

wavu|t sruru m omefilo

m torzi e vre te na

r Ncm)
/., (N)
rr (cin)
lz

s1.

(2.17.)

T= F..rz.

noment tozije uelena,

obodna sila !a srednjem promjeru vretena,
srednji polmje. A/2.

.1ol lrcbo uzeli u obzil da sc vrolono I)()(irpiro ttrr rrzcluini lclal koii tL'ii
|lvnotcZu pogonskoj sili F. Pri okrctaniu vrolcna nlora sc svladavati itrcqio
/,' t/, koic ,rastaie na povrsini naslanjan-ja ojatanja vreteDa na lcZai (Sl 2X!d).
l'rcnrir tonlc, pogonu (rudno kolo) heba dodati daljnji moment okretanja i tol

ttbnta t lrenjo le1aja

2.31c ptoizlaze geometrijski odnosi:

.IIna=-iL
dzn

(2.18.)

_u
lan o'

cos/
s p = 0,03 do 0,05 s disto doraatenim i dobro podmazar m bokovima
p = 15' kod trapeznog navoja i P = 3' kod pilastog navoja.
Ohodna

:ild pri (lizanju

Ft=

pti

tan(ta+

p').

t^t1\d+ p')

ldajr,

lcm)

(2.20

(2.21.)

Ako na vreteno ne djeluje ot(etni moment (rudno kolo slobodno), sila

srcdD.ii

obodno silom spuitania

(.2.22.)

je sada F
itkotistivost pri spulta ju
Korisni rad

F..d,

ta'l,(c{

- p'\

(.2.23.)

Laact

> a, onda je tan (a - p') < 0, tako da je i 1"<0. To je sanokoc,1orr i ntedna, bilo kako velika sila 4 ne moie \.reteno okretati natrag. Spustanje je onda, kao i pri odvijaqiu piavmnih vijaka, mogude samo oketnim momentom u suprotnu smjem. Samokodnost je 6esto pozeljna kao osiguranj proA'ko

je

p'

tiv powalnog hoda vrelena.

polumler oslonca, odnosno leiaja.

-F-

teba na mdnom kolu upotrljebiti

oA.reta

R".

(2.2s.)

Time se znaho pogorsava stupanj koriBtenja takvoga vijianog pogona. Pri

dizanju se u jednom oketaju obavlja koristan rad F Ph, na rudnom kolu polrebanjo za to pogonski md-F', d, ,!+F'|JA D,, n. Oalnos ova dva rada vodi
nas do ukupne iskoristivosti za vijdani pogon:
ukupna iskoristiliost

,F'

sa:

F,= F.tan(d p,).

dt n, a potrebni rad F Pb. Stoga je

kliaog trenja na lovrsini naslanj ja ojalanja uelena nn lcrrLi,

& = 0,005 ako jc oslonac u vtlinon'

jd
Ty=T+Tt=F.t^n(tx+p") r2+F p,

Ngonski moment

pokrenut de vreteno oketanjem naffag. Bududi da je smjer oketanja plomije_

njen, prcmijenit ie se i oQor henja u suprotan smjer Sila I, matice djeluje stoga
na vreteno

(2.24.t

/?".'

= 0,05 za dobro podmMivmje ma56u,

Za podizanie matice opteredene silom

lanct

" F, d, It

rR=F P"

moment tieria lezaia,

opreredcnje (posonska uzduzna sila),

&

1,,

dizanju

F ,PI

(Ncn,
(N)

(2.1e.)

Kod jednog oketa podigne se teret za uspon Ph i time se obavlja kodsna

radnja -E Pr,. Na wetenu je za ovo dizanje potrebna mdnja Ft dr n. Odnos
ovih dviju radnji je
iskoristirost

n,

koeficijent

'

tar(o + p') . p, . D., n

tanq

(2.26,)

Polozaj Yretena (uspravno, vodorarmo ili koso) pmkidki uopde nije valon.
Pod dizanjem razumije se u nadelu uzduzno gibanje suprohro smjeru sile, a pod
spustanjem uzduArc gibanje u smjem sile. Umjesto odnoga kola moie, naravno. biri i koji drugi pogon. kao motor ih prigon.

l'rcsjck jezgre vretena optereden je uzdurnom pogonskom silom na vlak

ir rnomentorn oketanja na totziju:

l1aino ili

tlai

ili l[lk,

aprezanje

(2.27.)

sm,lvt0t]/rum

nvpu|t sllttlt
Totzisko naprezanje

Te,

(2.28.)

0,2di

vlatno odnosno datno naprezanje u vretenui

tozijsko naprezmje u vrelenn,

r,

ffiffffi

pogonska uzdnaa sila,

okehi moment koji optcreCuje reteno preba jednadzbi (2.25 ) Ako je potpomi letaj na pogonskoj strei (goro, rada pre,na jed@dzbi (2.17.) treba

(N)
71,, (Nmm)

staviti Zr,=

I,

pronjer je,ere uelela (tabl. 2.7.).

Slila 2.U.

obu naprezanja sastavljaju se u:

dfi wlalno

(reducirano) naprezanie
(2.29.)

u nomalnom sludaju za clopuite o ebirdlentno naprezanje

rapcznog navoja moze se uzetil oa"p = 0,2 oru pri jednosmjemom promjenlji
vom optereienju, odq=0,13 oM pri izmjenidno promjenljivom optercienju, s
vladnom dvrstoiom matedjala vretena d'M (vedinom ou = 500 do 600 N/mm).
Prcma iskustw

Zbog malog djelovanja zareza kod pilastog navoja (vede zaobljenje korijena
navoja) bit ie od"p = 0,25 oM pri jednosmjemo promjenljivom opteredenju i
oq, = ql6 oM pri izmjeni{no promjentivom optereienju.

tlitk optereie a veteaa :ntorajt se provjeriti jos i na sigumost protiv

izviianjLr. Sllk 2.N2. pokazuje u naaelu dva gotovo redovita sludaja izvijanja. Sia za deli&1a !.retena
8nrnost protiv izvijanju ovisi o shrpnju vitkosti vretena,
,1>
90;
vriiedi
]ii\.urnott protir izvianja Po Euterlt

^
s\

n'-E-,
>,2.6do6
--^
1-O

(.2.30.)

hod ,1 < 90:

si!<t(nost

Mal) vrijednosti za sigumost izvijanja uzimaju se u povrcmenom pogonu,

vclike u trajnom pogonu. Osim toga valja obaviti izbor trazene todnosti tad0
(defomacija za Yrijeme pogona). Kod

,<

50 oQada konhola na

Sk.

Bududi da bokovi navoja \.rtena i matice tr:liiu jedan po drugome, oni sc

lrose. Da bi se fosenje ddalo u podnoiljivim granicama, dopu|te i botni lluk
nirvoja po isL:ustw Pd"p = 2 do 7 N/nrm': za lljevano Zeljeme matice, dok je z'l
brondane matice pd"p - 5 do 15 N/mm'z (manje lrijednosti u tmjnom pogonu,
velike vrijedrcsti u povremenom pogonu ili kod Yisoko vrtednog maxerijdl0
nratice otpomog na trosenje i kod kaljenih lretena).
Dotni tlak

F.p
(N/m':)

tlak bokova navoia.

0,1)
(mn)
(Im)
(Im)
(ftm)

losonska Edurna sila,

(2.32,)

korak navoja,
nosiva visina matice,
rednji promjer navoja.
msiva dubi@ navoja (si. 2.28.).

protit izviia jd po Tetnt etlt

sr li

Uobiaajena izvijanja kod vijaanih vretena

(N/nm:) modul

o-!:i'
6

(2.3t.)

1,7 do 4

elastidnoslj matdijala arelenA za aelik = 200000

N/nnr,

fetem, ,1 = 81.,,/4 za ladin izvljarja t, 1: 4l -ll3 za natjn

2.
(N/mmr) tlatno naprezanie (prema jednadibi 2.27 ).
(N/mmr) idealna tla.na avstoaa pn ,t = 0. Za St s0, (a 0545) do St 60 (a 0645) .jc
sLupanj vitkosd

i^ijanja

oi, = 350

N/Dnrr,

(\,,'m', udr../rii. ri.rd ".',\mm'/dsr 10'r 054<'.''\r o0ri0'r'l

Wffigla't'ne
If,fffiftU

uriluinim klinom

Ilzduz i klinot'i sn,jelleni su pod prealnaprezanjem u utor \ratila i glavin i to jc

spoi ostvaren silom i oblikom. Klioovima se spajaju i torzijski povezujLl s vratilom remenice, zupdatici, zamasnjaci, kotenasta \Tatila, poluge. glarnre spojke i

sm|ttlcuwlm
mmuuut sruru

sl. Uzduzni klinovi su prikladni za manje i srednje brzine \Ttnje (pd veioj
bvini vtnje dolnzi do osjetljive neuravnoteienosti). Zbog toga sto su neosjetlji-

vi na onedisCenja, upotrebljavaju se uglavnom za poljoprivredne

st|qicve i transpofire urcdaje.

gmtlerme

njiStonlardni uzduZlti klinori irr]ajr n(lgib l 1OO, qj na duiini od 100 mm

je
spoj
hova visina i smanjuje se za 1 mm (s1.2.3!N i c). Na s| 233[ prikMan
-s
uloinim klinom, a na sl. fifd spol s utiemim lllnon Navlatenjem glavine ili
zrbrianrcm khna lrbu(na slrana lhna pririskuje dno ulora u watilu a hrbat dno
turo,i u glarini (s1.2.3!Br. O\aJ poprecni llak p omogu'uje prijenos lor/ijskog
n1,r,r"nlo . po.odo,"ze silom. Popredni tlak ne mom kod utomih klinova biti
prije'le moment
clovoljan za ui.:upal priienos sile. Naime, ako toziski moment
prijenos
torzljskog mopria,rjanla, onaa se i bokovi uzduinog klina ukljude u
povr3inskim
i,r"ntn. iuj too."ot orala se prenosi i bokovima u vmtilu i glavini
tlakom p.

$ll[r 2.t{. Ekscentrilno sjedanje glavile i watila nakon uklinjenja

a) dodir u dvi.je toakei ,) dodir n tri io'ke

Da bi se smanjilo djelovanje zaroza, treba u vratilu i glavini zaobliti bridove

kli ove ie St
korijena utora. Zbog mga su i s Xlina stitull bidovi Mate$al za
je
C 0645 5'
st
60-2K
tx)n
io"ir. os+s.s, JkoJ visine klina preko h = 25
Na s1.2.35. prikazani su spojevi sa standardnim uzduznim klinovima'

rm '@r
I
-_-1._

,1.-;]
I

l:t00

Dd\4'T!--i

V//////////Z

'wr
b

,'Lt
ir

t:100
I

u'rta

-Er=;l1

*u72

'w,'
'@"

,t@r

,VM,,

'@'

'@tr

c\4e)
i3. SPoj uzduznim klinom
a) ulozni klin: ,) spoj s rloinih klinoml .) uliemi kliq d) spoj
.) popredni tlak klina l, i bodni tlak P
Sllka 2

utjemim klinom:

\iG
Zabiianiem kltna rasleg'le se glavina. a sdaai 'e \rarilo Zbog loga nisu
glavina
ccnrien, ;edno prema drugome rSl.2.!43r. Na mje'ru uklinlenja \ralilo I
dodiruju se posredno preko klina, a na suprotnoj strani dodiruju se neposredno'
U tom stuOaju to je dodit u .lvjema toikama. Stavimo li

dva klina koji su

je povoljno za
odmaknuti za 120;, dobivamo dotlir u tri toike $1 2J4[), sto
promjentivo i udamo optercCenje. Da bi se postigla mala ekcentridnost izme'lu
vratila i glavihe, prikladan je pdlegli dosjed

h)
Slll|

Uzduini klinoli
020 I n2lr:'l u',jeif"

2.35.

r B Dl\ oErr' rHl?\ \4'r 'r'' l'

\4.r
.',blc,' l,,in lrl\','\l 'lll{\
,lr_ .,,,,,,,,,, nt\ oEb',HR\ Vr /nrn.,,'r'../,.bli
(rrRN
MC2'032)r
688r)
/) flosnr(i klin I)rN
I)lN
,,trl ndublieni klin s nosonr
"i
(rir84 (ltllNM'C2 01I)i /') scsnrcn(1n) Ir(rr)
l)lN
s
nosonr
lilir
"ii:].iri1i
r,ri8r rl IRN N;.(r2.021)i r.) f!ostrrti
,

,,r.a,'

l)lN

r.l'

()Nlli{

A l)lN

lllllN

l\4

r',18u

rHR\

('2.050)

$flrfl flivff

msuvuru smnt

l,

Uloini klin DIN 6886 (HRN M.C2.021) sa zaobljenim delima, bududi da

je utor u lnatilu izrailan glodanjem prstastim glodalom (s1. 2.35a). Naziva
se klin A. Dimenzte vidi u lnil.2"8.
2. Utjerni klin DIN 6886 (HRN M.C2.021), s ravrlim aelima (2.35b). Zove se
klin B. Dimenzije vidi u tabl. 2.8.

3, Klin s nosom DIN.6887 (HRN M.C2.031) ima nos za zabijanje, koji

ujedno sluii i za njegovo izvladenje (s1. 2.35c).
4. Obli udubreni klin DIN 6881 (IIRN M.C2.022). Njegov je trbuh prilagoden obliku vratila, iako da vratilo nema utora. Glavina se moze nakliniti
na bilo kojem mjestu vratila (sl. 2.35d). Obli klinovi prcnose torzijski
momenl samo pritiskom sile.

5. Obli udubuetxi klin s nosom DIN 6889 (llRN

njega vrijedi sve Sto je rcdeno pod 3 i 4.

M.C2.032) (.s1.2.35i). Z^

6, Plosnati klin DIN 6883 (HRN M.C2.021) za koji !.ratilo mora biti zaravnano (s1.2.351). I plosnati klho\/i pre[ose prctezno pomodu veze silom,
ali oni prenose vdi moment torzije nego obli udubljeni klinovi.

7, Plosnati

Hi

vrijedi sve

s nosom DIN 6884 (HRN M.C2.031)

je redeno pod 3 i 6.

(s1. 2.35g).

Za njega

liirli0irT[.

l)iflcnziiu (llrr))
681J7,

iil

ul]ca)i l(lin.

(Ill{N

Zbog dr.rstoie klinovi se stavljaju na najdeblja smjesta glavine, ako je poh

rebno isFod palc4 a u dijetenirE glavinama pored naleinih povrsina. Bududi da
zbog povremenih neodrealeno visokih opteredenja i iaadnih odstupanja nije
moguie provesti todan proradnn dl,r"stode, mCuna se s bol im tlakom p, zanal]J,a.
ruje se prefuaprezanje i usporeiluje s dopuStedm iskustvenim vrijednostima,
Stoga vrijedi za
uleme i ulnzne klino'',e

P- o,th.L:i

se

e=

(2,34.)

bl
4

(2.35.)

oble udubljene i plosnate klinove

p (N/m':)
a, (Nr)
(Im)
(Im)
(mm)

Spoj s tangentnim klinom

(2.33.)

' tl,
P=

Sliki 2.11.

il:i

prilagodava prema nagibu utora glavine (sl. 2.35h).

Iznimno mjesto zauzimajv tangentni klinoi DIN 271 i 268 (IIRN M.C2.040
i 041) (tl.zJt.). Dya za l2O' (imtumo za 180') zaokenuta para klino.v,a (nagib
1160 do l:100) ostvaruju vezu zabianjem s Iela. Obodnu silu preuzima uvijek
samo po jedan par tangentnih klinov" bez obzim na vezu silom ianetlu vratila i
glavine, tako da svaki par klinova nosi samo u jednom smjeru i smanjuje opterqdenje drugog para.

08Ni)

0.ll) (vi(li s|. 2.35.)

:l

Sto

8. Segmentni tr/irx dar u standa.du DIN 6888 (HRN M. C2.050) sam

rlorri ltlir iltlio s [,s(nr rr!nrn l)lN

M.C2.020. 021 i

(mm)

boani tlak

klim,

poperni lak p,
obo<tna sila na

o,r b. L:

(2.35.)

odn. utora glavine; kod obljh udubljenih

plosnatin Uirova

se

pftnosi,

(s1. 2.33.).

ratilu

poluojer ratila,

F,

7/,

sdje

je I oketni noment koji

visina klina,
nosiva duljina,
brcj klinova na obodu.

duljinn secmdhih klinovn,

dubina utora za langenlnc klinovc.
Snina oblog jli plosnltog klim.

r = dn

[[N

ffi

sr{,flo

msruuut slotnt

lskustveni podatci za dopustene botne tlakove prema

lha Z.g.

!i klin dadni

[u

strnla

rllrti llh,

!m

ftoml]

[l]llh

Wvi

qhnmd

flimd

20

100

hitltllli llh

nlN

l0[1. 2,0.

Iskustveni podatci o dopustenim povrsinskim tlakovima (N/mm:)

za spojeve s klinom i spojeve s perom
oikllE i

0llshll

tlffim

110
65

.10

3l

2t)

50

43

25

urrima (lrlinorri

25
1A

l3

20

:15

ler rlauila)

Ako se ne moze dopustiti ekscenllidnost koja nastaje u spoju s uzduirim klinovinra izmealu glavine i 1Tatila, kao npr. u zupdanim pdjenosnicima, onda upotrcbljavamo peld bez klinastog nagiba s usporednim trbusnim i h?tenim ploha,na. Bokovi pera momju u utoru dvrsto priltegati da ne bi pigodom vftnje bili
dcfornrirani. Izmetlu pera i donje plohe utora glavine obidno ostaje zrainost (il.
2.171 i 2J7[. rera prenose samo s pomodu veze oblikom.

vijeme pogona momju glavine pomicati, kao na pr.

pornidni zupilanici, dobivaju lagan bodni dosjed i uilrBiuju se u Lratilu ciljndridniD vijcima DIN 84 (HRN M.B1.100 do 105) (s1.2,370.
Slandarclna pera po DIN 6885 (HRN M.C2.060 do 062) u obliku I do ../
p kazana su i srealena na 31.2.38. Oblici E i I imaju provrte s navojem za vijke za
istiskiv4nje, oblici G i J imaju s trbusne stmne kosine za alate za vatlmje pem.
Oblik ./ osiguranje od pomicanja naponskim zatikom. Dimenzije pera vidi u htrl,
2.10. Proraiunava se kao kod utomil klinova na bodni tlak prema jednadzbi
(2.33.), a dopusteni bodni dakovi prema tabl. 2.9. U pogonu s prekidima mogu
sc uzcti 1,5 puta vede vrijednosti. Kod vedeg broja pera po obodu uputno.je

c)
Slila 2.37.

d) remenica s uatilom:

spojevi s perom

vodeia rcmenica: c) uduzno pomiaan apdanjk s vralilonr

oblik B

Pera na kojima se za

vrijcdnosti mnoziti s 0,8 zato sto jednako opteredenje svih pera nije vjerojatno.

,)

:-

ouik E

oblik C

]-:]::+.
oblik F

l-ffi-l
6:El
oblik

vhv.m-i dry,tu-t1 f-W_-1

6-]-+
l:6=--s+ l-._-f---

oblik D

r-@-1

ffi

oblik H

fu---n

oblik J

Sllla 1.30. Oblici pera prcma DIN 688s (HRN M.C2.060 do 062)
,6/it,.1 s okrugli aelom bez vi.jkai oblif,E s ravnim iebm bez vijka; onl,/i C s oktrr8li'n tcl,r'r
4 rritcznl vijal] ,nl* D s ravnim delom za pritczDj viiakt oblit, s okNslinr lclinn n rlh

(l!t
t)rlteznavi.jkaijcdanilidvav,jkdzdvadeniep$aodl2!8dalje;,b//.Isravnirnauknnz
uivrsra lijkn ijed.n ilidla vijka za vr.lonjo lemi ,/,/iI ais rlvnnn aclon, kosinonr irril.zri
!ijkomi ,r/r/i // s mvnim icl{)m, koslnon) I dvr I)r 1(2fu viikr o/,/il J s fuvninr l.lun, li0siruI

IIE

mmnunrffi

mslwtu smnu
Iitllm

2.10.

Dimenzi.ie (mm) pera prema DIN 6885 (HRN M.C2.060 do 062)

ll

grldllii ul.rlDih stx)icva i orclotlill v0ziltr p|cvLrrlllvu.lcllino rr,r.trl{,/,/ra

l)lN
61t88 IIITN M.C2.050) (sl.2.30". l l.2.ll.). /rr)r,rrrl, ponx)[u.tcdn (Dbu
/),,r,
(.1.14. ) itrbl.2.l0.
Tatliti 2.11.

DiNenzije (mm) segnrcnrnos pera DIN 6888.

(HRN M.C2.0s0) Gl. 2.39.)

-rrt
1!-

u
J,l
?J

t[*m!fi

s Hiraslilll ynlitillla

Ktinasta yratild imaj,u po opsegu pami broj visokih )klinova( koje treba shvatiti
kLro pera (S1.2.10.). Laka izvedba klinastih \.ratila obulvadena je standadoln DIN
5462 (HRN M.CI.420), srednja izvedba DIN 5463, (HRN M.C1.421), a telks

izvcdba DIN 5464. Klinasta vratila za alatne srojeve DIN 5471 (HRN
M.C1.440) za 4 klina i DIN 5472 (HRN M.C1.441) za 6 klinova. Ime klinasto
vratilo ostalo je iz nekadasnje oznak )klinovi bez nagiba<< za pera. Za razliku
od pera, simetritni prcsjek klinastog \aatila onemogniava jednostrano pritezsnjc glavine. Klinasta r.ratila su izrnjenljiva i vrlo todno cent raju glavine n6
vratila. Razne visokoudinske tehnologije izrade odrzavaju troikove prcizvodnje
n0 srazmjemo niskoj razini. Slika 2.41. pokazuje kao primjer vratilo priienosni.
k! tegljada na kojem su smjesteni pomidni zupaanici.
$llu l.N!. Spojevi segmntnim perom prema DIN 6888 (HRN M.C2.050)

sr0lflruffiIU

msnvuu smtwt

t/

1 1.2.l2. vidliivo s\t

lincnzii(,

tr iz l[[1.2.13. .r)sl,r/l /rr spoicvo s klinrrslirn

!rrlilim^.
Irbllci 2.12. Dimenzjje (mm) profila klinastih vratila

$llh 2.{t. ProfiI klimstog }'ratila

Sllls I.41,

i klinast glavine

Kiinasto vratilo kao vratiio prijenosnita

Centrkanje glavine na

mtilu izvodi

l.

ie

Unutsmje centritu
alatne strojeve.

i slavina (sl. 2.40.)

(d.1,42N) Je

se najaesde kao:

najtodnije Dolazi iskljudivo u obzi za

r)

{ q'

'o

urulmji pionj* d, auFki t rotujer d:.

uutmji lromjer A vdjski lromjer 4 iiriM klina.
)Klinovi<( \Tatila, kao i pem, opteredeni sn na bocni tlak. Zbog neizbjeZivilt

ozmka = hoj klinova

oznaka =

izradnih odstupanja nose samo 75 do 90% klinova. Uzevsi to u obzir, ralunaiu

se kao utomi klinovi i pera, pa lT ijedi:

Boini tlak
F,
(N/hm?) bodni tlak klinova. odnosno utora glavine,

$lilr 2.41. Centrira4je klinastih profila

a) uNtamie ceDtrirrnje; ,) cenlrireje bokova

2. Boino cenftiranje (d.2.12[) sa zradnosdu izrnedu promjera pro]'fta i lratila'

Ovaj nai:in centriranja teze se izvodi nego unutamje cenniranje' Zbog
todnog naljjeganja bokova narodito je prikladan za ualama i izmjenidna

opteredenja.

(2.36.\

laktor nosenja

(N)

t=

1,15 kod

unnta jeg cenhiranja,

a,=?/

obodna sila na vradlu

rr = dJ2 tolumjer vralilu,
nosiva visina klin. /, = 0,5

broj klinov, po obodu.

(.1

t=

1,15 kod botnog cen_

gdjcje rokretni momat, koji

./'),

sc prcnosi

sm,tut0uvffim

msnvuu stutl,t
Tdllca 2.13.

Dosjedi za klinasta vEtila i klinaste glavine prema DIN 5465

(HRN M.Cl.4l0

Dinrcnzijc (,nrr) tlr)kUt stoBl nrl)tIslr)8

Iitllc0Z.16.

i4l5)
(,ln nJ

dl

GL. m,

,L!,

:!L

;.

l)3

t2
za

Fl0

unuhrnF i bonrc cmlrhnje

d,
uanb

D11)liln

leo

pohiCno u glarini

too

p6

h6

j6
j6
h8

!rarilo |oflidno u glxvini

j7

6)

-"S

I lltrDjer-aznaiavmjar Trokutaslo ozubljenje

f7

:,
k6

Deblje tiskmim rijednostima heba daii prednost. Za veie ili za manje zalij*e ia toioGt
biraju se ostale vnjednosti.
Pri unutamjm cotriranju lokualo se ko.isnim odabrali Sirinu kliM, ovisno o tolermciji
unulamjes promjera 4 klinattos vralila. U tablici su pod >unutamje cenfireje( u sDsjednim
stupcn,a navodene tolerancije za sirinu kllna 6 koje pripadaju tolerecijana mutmjes PIomjera ../,. Primjerice, pri tolqmciji n za uutanji flonjer kliMstos tarila 4, treba za sirinu
klin0/) nekaljene slavine biiati toleruciju h8.
A! podrulje od I do 6mm.
h podruaje od 6 do 18 Im.

Dopulteni boini pritisci za pera prcma tabl. 2.9. PrcFdun prcsjeka lTatila na
savijanje i torziju vidi u poglavljima 4.3.2. i 4.3.3.

@il@vl

Sllla

l.ll. Profili ozubljenia

a) lrololasti profil;

,)

olventni prolil

sa runiastim vraliliml

tJmicsto ktinova mogu biti i zupci. Uobidajene profile zubaca prikazuje S1,2.13., i
to sl.2.431ttoklnas zupdctsti proll DIN 5481 (HRNM.C1.511), s trokutastim
zupcina (l l.2.lL), a sl. 2.43b erohlentni zupiasti profl DIN 5480 (HRN
M.Cl.5l1) (all.2.11.). Velik broj zubaca moie prenijeti i velike udame sile. Povoljnaje i moguanosl premjestanja glavina od zupca do zupca, npr za prilagoilavanje poluga. Ozubljenja se mogu ekonomidno proizvoditi odvalnim glodanjem.
Uoblta:tero je centriranje na bokorima. Kod e\olventnih p(ofila zubaca moguie
.ie i Lrnulamje i vanjsko centiranje. Kao primjff uponebe i1.2.44. pokazuje pneumatsku lamelnu tamu spojku kod koje mutamje lamele a zahvataju u zupi:asto
vratilo, a vanjske lamele b u zupdastu glavinu s evolventnim profilom.

$llli

2{[

Lamelna spojka s pneumatskim

ukapdanjem
(Stromag GmbH, Urn:,atwestf .)

14

DIN 5481 (HRN M.Cl.5ll)

-1

sr0rrvr0l.luum
Mmsu'JultltsPoJwl

lf,[ffiis

prema
Raduna se kao kod kliDastog spoja

F'
',.k hl'z
(Nimm) thk n,

,
;

;;.'

( ' 2 I'od rok!'arot

o/ubrjenra'

* r'r)

Lod so\en$oB

ozubljenja,

okrernr
F - / ' orn' F' / 'o' Edre re r Prenoci\r
''i" ," \r iru
mo lenr. a r, ='L'2 ocr /i = '/02'
d_)
- d'r \od uo\ala{od Drofila /? 0'5 rr'
/, (mm, """", t'''"" ^*t
'dr
'
'-Oapca'
kod ero!\entnos Prohla
spoja,
i, (bm) nosiE dul.jina
brcj zubaca'
z

/ (N,

;;;;

Tailicl2.15.

profi1ima.

Dinnzije (mm) evolventnih z$aca zupdastog $ofila

i,"'.ai".1, J,.';".

r'oje pNensheno \aria upombiri)

,rr'*,,r*r**ui,, *to*rtlr,*o*' tlili

uht

il!! lll l

l'511)

bJ

$llli 2.4t Poligoni Profil

L3

6
3

nnlllilttt tttatlllnta

Dok se kod klinastih i Tupaasbh spojeva watila prenosivosl okemog momenla

posrize preko izbocina na \ra lu tlrlinovi. zupcit. kod poligonih profila {ll 2l5)
iznntxa i izvzIna izradivati u
irr"nosiro.t rast" kontinuirano. Profili se mogu
i<valiteti dosjeda 6, tako da je osigurano todno centriranje Bududi da se na
povrlini ne nalaze rikaLve izbodine, jedva da moZe dodi do zaxeznih naprezania. T lha 2.10. sadrll rzmiere prctfla P3 za nalegti i ivrsti dosied, te izmjorc
pnJila PC 4 za klizni i trtsti ilosied, prcma poalatcima tvomice Fortuna-Werko,
povezane poligonin
,Sir-ittgart. Sllta 2.1t. kao pdmjer prikazuje lopatice duhaljke

(2 17)

boko\e zubaca'

nos'o'rr

nollrunlm

13 rl
rolra
2Z t6

a) Pl za aalegli

i dvNti dosjedi ,)

Ilbllcl2.10.

Dimenziie (mm)

brerna Fortuna-Werke,

ll
1Z

PC4 za

uizni i tvrsti

dosjed

2l

i dosjedi za poligone profil

Stuttgat Bad Camstadr)

23
21
23

,0

5J
lrr
20

22

tz
25

it

l:-/-//////2r'/v:v///-:t?//'//%
r otN 5480
#:n-,-"--** -*,nnJa < /' - l'0 run i u -l:lupcasE 8ra\tna ''6 '
Prora(un presje[a \ralila
Donusrcni tlokovi na bolove prema tzbl 2g
,u'iiunje I

'orriju

\idi u poglaltjima 4'3-2 i 4'J'3

na

l',inrid

ozlaaavania protla P3 odn. PC4 sr D. = s0 nn! i ' = 1,8 mml

50 x 1,li odn PC4 50
Vratilo iliglavin. polisohoS Pr)lllrt

l'l

1,8'

4n

sr0lru

rl

lFl

msuvuttt slotlvt

TF
Sliki 1[E.

g)avina jedno na drugo:

lN/mnr) nalle(i

(2.38.)

Povrsinski ltak.

; ,'r;

;;.""!r""a\E'i'u- ra sd:eje rpirienosn

i
p (mm,
o. i.,",
/, (nm)

nen";je,r profia r=

o.A

srednii Profllfl vrahla.

ekscen.rrrnosr prolira

1,5 kod

roz'rsrtnommrt'

Fofila P3' n= 2 kod

pEru raol'

srednii prornjer Profila prema rabl

nosiva dtrljina Profila'

'

-o

profi1a PC4'

l6

'16"

rnoZe se tr2,efi pd"e=

Kao orientacta za izbot dopuitz ih povliinskih tlakova
presjeka rtatila na
,u l"litn"ituulrl", pd.p 0,8 oM za sivi lijev Proradm

o.

savijanje

i torziju vidi u poglavljima 43 2 i4'33

ffiffi:lloiwi

sjede rsl llTl Vogu 'e

Konloi sani od sebe centriraju glavine ko1e na njima
na
.nriati bez /raanosti ako unulamjl i vanjski konus wlo lo{no nalUez! Jeoan
konusa
promjera
.fi Pr;;n is'n koru' I , , - o : 't oanacuje opadanje
rD .dt^:l-l x'
i, irzi"irl, i*,01.2.{8.1 laj odnos daje kod kmjeg stosca
)enaBlb I:l'r lz\ooKut a zoue,e (zl lra,r.u Pod nagibom konuta rauunujeva
(stosca)'
njce konusa, a a12 je kut agiba ko 'sd
pric\rsda\anje TupcanjLa^i
Konrtni zawsetci walila ) konusom l:10 za
(nniki obuh\aCeni su slandardom DIN 74q r 750 za pomo'ne stroJe\ e t,r\
74o' za driace atata uporebljava
;"r;ii,;;; 'i-;
;;;. za podma'i'anle sa DINt:t9'002
do 1:20'047 (DlN 228'
r2o rli Morseov konus
;;-;;:;cH

HRN K.D0.011 i DIN 233)

,1

rr7

F-

Sllk 2.10. Konidnosr

Slil, 2.47. Kontni spoj

[.e.n+o,ta,,)1,
,

nlt

Poligonim profilima P3 povezane lopatice dulaljke

okrchiln Inomentom tlade vratilo i

|uivcr:i tovlinski tlak

Ako pritegnemo spoj silom Fo, na pdmjer pdtezanjem vijdanog spoja prema
sl. 2.4?.. onda na dodimim ploharna (plastu stosca) nastaje veza silom, s tl&kom
rraleZnih polrSina p. S tom vezom pomoiu sile moz se prenijeti okretni mo"
ment. Selmentno pero prema sl. 2.41 sluZi jedino za osiguranje pololaja glavi'
ne u oboclnom sqjeru. Sto je manji nagib konusa, to je ve6i dodimi tlak ns
naleznim pov*inama. Ako uanemo u obzir otpor trenja na plasfu konusa koji
se suprotstavlja pdteza.ju spoja tr qiegor'u uzdulnom srqjeru, onda je
tlak naleZnih

pov

iha

P='

Fe

]I.D../..tan
-'r ,+

\.

"\'
2)

2 (Nrmmr) tlak mleznih lol1tlna konusa.

sila prednaprezarj! pri osjetljilom priiezaDju
4, N)
122.),

Dr (hn)

srednji

promj*

naleznih lovrlina

(2.39.

vij.anos spoja prcnra icdtrfll'hi

Dr-0.5 (D+d),

lr (mm)
p

uzdurna duljina naleznih povrsina (nosive po\asire).

kut trenjap= 6'kod obradenih nalc,ni! portine tj.tanp=,t1-0,|,

kut konnsa,

Dd
tara =-,

na nalernim povll{inanr0 sp(li sc lnoic rrfunati kao presani stczni

spol (vidi poglavlje 1.6., izrlrzi (37) tlo (4.1) Ako nlnr.ic poznat okrctni monrcnl
koii trcba prerijcli. nloicnm izr0Llrrrrrrli oln)(lrrr silrr /'i = 77nr' sa llt = l)tl2 lt'
S tlakom

/,

smffisutuffm

tmnvuut slofivt

obodne site slijedi potreban tlak naleznih po\T sinu

gai.j. S', = t :
,' = -I-!f--.
v.n Dt-lt

tluk

P=

sigumost steznog spoja, a v koeficijent pdanjanja steznog spoja (tabl 1 37 Iz

jeanadrbe (2.39.) moZe se izradunati sila prednaprezanja 4 Yijdanog spoja'
Somokohott nastaie kada ie q<2p ili r^n d<2p pa se prema lome pn
popustanju vijdanog spoja koddni spoj ne bi sam od sebe rastaYio i spoj bi
ostao &rsto stegnut. za rastavljalje trebala bi dakle jos jedna sila -FL suprotna

sili

prednaprezartj a

4.

ffi!ilsastunimglovi[ama
Za razliku od steznih spojeva, kod stezne glavine se tlak

na povriinama

nuli.icganjn ne postizava prijeklopom, nego stezanjem glavine na \"ratilo pritezanjcin vrjka. Sllh 2.19. prikaztie stezne spojel)e od kojih je jedan s podijeljenom, a
drrgi s iarrezanom glavinom. Ti spojevi prikladni su za kontinuirano zduZno i
popicdno prilagodava:rje glavine. Buduii da je velidina tlaka povlsina nalijeganja dosta nesiguma, mzrezani stezni spojevi abe se samo kod razrnjemo malih
i jednolidnih oketnih momenata.

J..

L.t

b)

( gla !

dle|nih povriinu kod dielie

t-, ;

t2'40''

)I

(N/mn?) aak Dalcznih povrtha,

(N)
i
,/ (nm)
/ nnm)
/.1,

sila prednaprezmj

a j

edlog lijka.

brcj vijaka,
promjcr vr:rtila,
stegnuta duljina.

Dodirni tlak kod razrezanih glavina (sl. 2.49b) mo1e se samo p bliino izrllt n.rti, jer je elastianost glavine ovisna posebno o njezinom obliklr (kruta izvod_
br nopovoljna je!). Korijen ueza moze se zamisliti kao zglob (sl. 249c), .r
stc,.ne aeljusti kao jednokake poluge.
Preira tome bit
tldl,

ie

patr5i a Falitpgonia ryzrczan" SlarinP

P-

,rl

12.41

r-

4, ,, 4 / vidi leserdu uz izraz (2.:10.),

/,, l, (rm) poluse Preha sl. 2.49c.

p,

S tlakom po\"rsina nalijeganja mogu se spojevi promdunati k^o navttCenl

(vicli poglavlje 1.6., iednadibe), ako stavimo DF = / Zbog nesigumosti proradurra prepontuje se sigumost steznog spoJa S > 1,8.
Da bi se pdlikom pdtezanja vijka spdjedilo Fedsavijanje dijelova glavinc
prije dodira s rrarilom, treba za vratilo i glavinu prcdvidjeti nalegli dotiel,
Samo uz tu pretpostavku wijede jednadZbe (2.4C).) i (2.41.) Uobitaieni mdlcri'
i i zd gldvinu jesu: delik, delidni lijev, temper lijel lijevano ieljezo Trcbd

Vovjeiti

naprezanje /?a

Kffi Eii slunim

rdrra,r u

opasnom presjeku.

tlemenlirnt

kao stezni elementi za spajanje bez zradnosti lT atilo i

glavine s pomoiu veze silom, imaju dva stoZasta Fstena koji ulaze jedan u
I'rstenaste opluge

Sllh 1,4!. SPoj sa steznom glavinom

a) s dijeljenom slaainomi 6) sa razrezuom glavinom; c) skica za

zane stezne glavine

Prema sl. 2.49.

pronlm

razre-

(s1,2.50.)

drugi, izrailena od poboljianoga spectalnog delika. Uzduinim tlakom vijka

prsteni se popredno !ire, a povrsinski tlak P koji time nastaje izaziva, kao kod
steznog spoja (yidi poglavlje 1.6.), otpor trenja pdanjanja, koji prenosi okretni
moment. Tako se mogu sigumo protiv okrctanja udvrstiti zupdanici, zamasnjgci,
remenice, Iandanici, kodne plode, grebeni zo pokretanje
spojke i sl. (sl. 2.51.).

upravljanje, glavine,

st0ltlrtDItt

IIIrII

msfivuru ltonyl

Ako jcdan slczni clcDrcnl nije dovol.irlrt. nxric rc lrSrrl(lili vilc olonlcllilIl
icdan iza drlrgoga, tako da se uzduzna sila prcnosi nr ostale clc,rcnlo Nil
oslrovi zakona ttenia, od elementa do clctnonla snraDjujc sc uzdulna zfllcznil
siln a time i povrsjnski rlakp ($.2.52). Ne i.r71a ti e sbga ugndiwnie vilt! t)tl lli
lo (lctiri elemenkt!
$lllo

l.!1. rrstenaste opruge kao stezni elementi

latr|.2.17.,

osim dimenzija steznih elemenata, navedeno je ios

slicdotcl

potrebna uztluina si/d Fo za pre\'ladavanje ugradbene zracnosti.

(Rirgrpar, (G, Bad Homburg)

korisni dio zatezne sile F, za stvaranje pitiska od I N/rnmz na ckxlimitlt

povrsilama izmetlu prvog unutamjeg prstena i vratila,
dio otpora Ft,tj. otpor henia prvog steznog elementa u uzduZnom snlorr
uz dodimi tlak od 1 N/mmr, koji de pri djelovanju uzduZne pogonsko sil{i
:pdjediti klizanie u uzduZnom smjelu,

dio oh'etuog mome ta Tb, tj. okretni moment treda prvog slozllog clo_
menta uz po!.rsinski tlak od 1 N/mm'7, koji de pri djclovanju pogrrnskog
okretnog momenta spijediti klizanje u obodnom smje .

,,b)
Sllk

2.tl Spojevi prstenastim steznim elementima

a) sjednlb sleznjm vijkom;

1r) s

vise viiaka

Za pitezanje spoja moze se, vei prema izboru, predvidjeti jedan ili vise
steznih vijaka Gl. 2.i1.). Polje tolerancije prc\da glaYine teba binti Hf do
D=44mm, preko toga H8, polje tolerancte laatila h6 do d=38mm, iznad

pnom elementu dobio povlsinski tlak P potrebna jc zn 10

pritena sila vika
Da bi se na

Ft=

(N)

U nepritegnutom stanju izmeatu provrta i pfstena, te izme'lu pEtena i Iratila,

giri vanjsk prpostoji iradnost ugradbena zrainast. Uzduzna stezna sila -E0
pove_
sten, a suzuje.rnutamji i uklanja najpije ugradbenu zradnost Tek nakon
je efeLli'na
Canja uzd.,'*re sile na I'o+F,, stvara se po\'rsinski tlak p, tj Fn
zatezna sila.

F. p.

(2.42.)

sila prilezuja svih steznih vljaka zajedno, ncovisrro o bruirr

clcmenalz 'nle:rerih jedln /3 dfl8im.

toga h8.
\

*upna

Fo+

N'mm'

.m,

to-i.nr o:o u.re/nc rrtF fdbt.2.t

.r.

poieljni, odnosro potrebni tlak poariina nalijesanja il sl]oju m pNonr

O,r*'l

elemetrtu.

Prema tome Ce za spoj biti:

Dre osfui obehi monent

'

uzthr'na sila koja

T=k.Tb p
se moie pre ieti
F"= k. Ft . p.

,."

(2.41

12.44.1

naiveci okeini nomert sloja koji sc Doze prenijclr.

naj\e6a udurna sila spoja koju mo2e$o prcniicri.
faktor smanlenla pretua brojx jeddog izx dtrrsos fgfu(lcnih cl(nn'
rc
nxt^ z^ n =, i. k = r, h = 2jc t= 1.55,, - I.ic i = 1.16.
t= 2 (, =b.q elemcnala spoja).

(Nn)

oo

r'l

-..

$likl 2.it. Raspodjela tlaka rra elemente smjcttene ledan iza drugoga

N'n

-.,n. l

f--!--=*')
tN/mm'

oio

"r.",".e

rrend

d,o orDora ..abr. 2.r7

lahr. 2.r .,.

Tal

lfll2.17.

lptcna Rutg\pu n
I

slorMsuffm

lchnii:ki podrtc; o pl\lcllrslill) rlcr)in) clcnrcntinra

Irl

KG,lll.l

Ilornburg)

0l
1,2

l3,t

0.12

S tlakom povrlina nalteganja p u spoju trebo postupati kao s navudehim

spojem (vidi poglavlje 1.6.), ij. treba radunski ispitalijesu li normalna naprezanja
u glavini (vanjski dio) i u rratilu (unutamji dio) ostala ispod granice elastidnosti
mate jala. Mozemo se, mealutim, pribliziti na 0,8 ganice tedenja. I za vanjski
dio preporuduje se radunaqje s dakom por.rsina naltegaoja p unutamjeg diiels,
nremda je na vanjskom djjelu laj tlak neslo manji.

Proizvodadi twde da se izraatmani oketri moment sigumo prenosi i pri

promjer jivom opteredenju. Potrebno je medutim ipak predvidjeti stanovitu sigumost, tj. najvedi pogonski oketni moment sniziti za 10o%.
Treba 1i, obmuto, spoj dimenzionirati iz zadanoga pogonskog okretnog momenta, taala se potrebni tlak pov*ina naljjeganja p mCuna s pomodu jednadZbo
t2.43. ){a ir llaka p raeua se porebna zatema sila \ ijka Fr. A}o se predvidi vise
od iednoB vijka, treba Fr odgo\arajuie podjeliri. rj. Lod I vijaka za svakije vijak

sila prednaprezanja

-Ft

13,&

(2.45.

2,2

Za to potreban pritezni moment dobiva se

hebalo bi uvijek pdtezati momontnim kljudem.

iz inaza

(2.3.). Zatcznc viihc

Zrjezd.tsto-prstenaste ploie (sL2,13,) su plobe blago stoiasta oblika, od zakaljena delika za opruge, s kojima se, slidno kao kod prstenastih opruga, omoguCuje spoj bez zradnosti za rajni prijenos oketnog momenta. Zvjezdasie plodc
izmjenidno s vanjskog i unutamjeg nrba popredno su uezane, pa su zbog toga
narodito elastidne. U 10 .2.18. dane su njihove dimenzije, oketi moment 7'|,r,
koji moie prenijeti svaka ploda, te uzduzna stezna sila al za svaku plodu.

11
1Z

t2
12,2

1s2-

,A,
rt2

33

ur
Slll0 2.5e.

zvjezdasta elastidna ploaa

Sllka

2.5L

sprii zviczdasrim plotrnrr

sto,[$0l.ttffim

lEruuuttltttl
pada u istoj mjeri' sl0
Ako je Fr manji od vrtednosti u tablici, onda fm
pokazuje Primjer spoja sa rjezdastim Plodama
Itllici 2.1t. Telnitki podatci za zv.jezdaste ploie
(Iriellla Ri gs\avl KG,Bad Homburg)

2.50.

Mllclnlllloililhrlm
Zrr uzduzne spojeve koji prenose oketle fiomente upotrebliava se i Celno ozuhllL,fiie, poznato pod imenofi Hitlh-otub\ekje, po tvomici koja ga proizvodi. To
.ic robusrro i izdrzljivo ozubljenje za prijenos promjentivih i udamih optereder 0. Di.jelovi u spoju su s delne sfiane popreino ozubljeni trokutastim zubima
koii ulaze jedan u drugi. Tako zupci ceffiilaju spojene dijelove jedan promo
2.55a prikazuje stoznik povezan delnim ozubljenjem s vratilom i
vijkom.
I kotenasta vratila nekad se sastavljaju od vise delno ozubljg|ritegnut
nih dijelora. Postoje i telno ozubljene ukljudne spojke.

tlrLrgofre. Sllh

ol

b)
Sllka

u pro\T t se ugmduju.s predPlode imaju prijeklop prema provrtu glavine i

ptoi" i -utit" ostaje zradnost koja kod zatezania vijka
,"p;";;i;;,
sn ara tla-k
oolarrJ n"r*i. i prel^zi u popretno stezanje lo popre"o stezanje
leze
pomo'u
I"*ii". .ali**ii. tako da se okemi momenl moTe prenijeti s

*itu i,i"ri,i",i" provtn morabii H7 H8'H9 F1 tBiliG'7'a 'rahlo.h6

za
a" in. lJo" k8, fo do E. n6. n7. mo. m7 j6 j7' go lli e6 Kao nat"ijal

ii.

,rrit,

iru^ predvidiri Sr b0 lC

sigumost ptianja

ja

0645r

ss = a .

ili

St 70

7pn/r2

r'

0745)'

prema tabl 2'18

prenosivi olrctni moment po jedroj zvjczdssroj plodi'
'
brcj zviezdaltih llota > 10,
momentu'
(Ncm) oirJetimon tkoji heba Prenijeri pri udarim koii odgolaraju idnm

Im Ncm)

a
I

B,oi viidka

/.,

(r,{)

4N)

i=a.FlL.

e.4i.)

broi zviezdasiih Ploaa,

uzdnzna zateaa silajedne lloae, prema labl 2'18,
.''a D'edndn,e/dnlr Jed'oB ''rk, pu oorrebi p''''

;;";':;;;;;;.i'**l
lu vijka.

*^*'i,;,,

rdnad/bi r')2''' Ako r

0.xd "o'ioogo\Jra{rrcr'd

zubaca nd

lrniskor

obodu

oblik zrbaca pdkazuje sl.2.55b, a dimenzije 1011.2.10. Uzduina zrtczDn si[r //,
(n.rjdei6e vijdana zatezna sila) stlati bokove zubaca obaju dijclova.icrlnc na
(lftrgc i optereduje presjek podnozja zubaca na tlak. Okrehri monrcnt 7'{iolllc slt
srcd{om obodnom silom -F', koja povisuje bodni tlak u smjeru okrelaniir i ol)lcrcauic presjek korijena zubaca na savijanje (Sl, ?,N6.). Tlak i savijanjc dritr zljcrlrrrr
rczuhiraiuie naprczanie

n."=",*",=!*ff.

Q 46)

1,3.

tclno ozubljenje

2Ji.

z) stohik spojen s ararilom: ,) oblik

o", (N/mhr) eklivalentno mprezujc

lzduaa zalezna sila,

F, (N)
.1 tnor)
lr

presjekkorijcna wih

u lresjeku korijena ,upca,

sc

=;(Di D,') r(r" D,)2. sdic ic, br{rj^rh,r!,r.

I i. u.||,.., .'
tr I I.o.aom.ito",

ab&a

,Nrn,n, m,,m-I .d\rjdja rucco

rehi hofrent koji

irvlini

i r- // ,\ ).,'c \ir.r

x (r"r",

rn'n.nr

(2.41r. )

-0.25 (/),+/),,)le sednji polrnrt$ oTuhlicrlr,

^,t'.'.

. for.'\.tr'l 'l.r\\'l/rrlr., ,',"{l'.'\/i /r l[t"

\:)

^ "J.

iE

tur 3i rm0ffi I$v[tuictili

rrmvum smru

@amlhimaiwomhcima
:=

Zatici sluze za spajanje, udvrsdenje, potezanje, ddanje, centriranje, Iiksiranjs.

osigurarje, zatvamnje i sl. strojelrih dijelova. Po obliku u osnovi razlikujemo
.ilindiine zatike (NL 2.51,), konitne zatikz ($L 2.58.) I zasjeine zatike (8l., L,1l.\,
Z^bijanjem u provrte strojnih dijelova zatici dobMu odredeno prednaprezoDjo,
Zasjedni zatici imaju tri upresana zasjeka, dta ispupdenja pd zabijanju velikinr
Llrkom nalegnu na stijenke provrla i elastidno ih prosiruju (Sl. 2,60.). Napan,r,il
zatici n obliku tahure (s1.2.57e) i spiralni aponski zatici (s1. 2.570 od okruglo
savijena, oaln. spiralno namotana lima od pemog aelika Ck 67 HRN C 1735
(oM = 1400 N/rnm'z), pdltezu elastidno na stijenke pro\da (\.idi poglavlje 2.1,9,).

Sliti 150, Naprezanje delnih zubaca

IaIllca 1.10. Dimenzije aelnos ozubljenja
(prcr,B Albefi Hirth AG Stuttgad-Zuffenhausn)

t,

rs

0,

l[]nl

lfin)

l0

{orl

0,9

tl

0.t132

0,6
0,9

4tl

)24

48

72

0.1

i7

43

0,6

0,3

0,6

24

22

12" 44'

{mnl

0,6

m
q0566

0,075 D"

0,9

50

0,3

8" 35

t28

$llh 2.57.

0.03?8r,

0.6

0,9

0,9

0,0281l),

3'

1,1'

Bududi da zbog izradnih odstupanja svi zupci ne nose, alakle pojedini su

zupci vise opteredeni nego Sto je iznosio promdun, dopultena naprezania Dzimaju se odgovarajude niie. Kao pribliZnu lT ijealnost moie se uzeti d-.r"p = 0,3
or kod jednosmjemog oketllog momenta, a ofznop - 0,2 or kod okemih momenata promjenlj ? smjem, gdje je or manja l'rijednost gmnice tedenja maierijala dijelova u spojLr. iobitalenl aterijati sn d CL, CrNi- i C.Mo-deli"i
Obodna sila ,Fr nastoji odvojiti zupce spojenih dijelova. Da bi se to spijedilo,
je p kut
rnora uzaluina sila pritezania brn > F,' ran (Fl2 - p) = 0,4 -F' Pdtom
trenja =

Cilin&idni zatici

RM sm

!l

lr brojke sa strane brojeve HRN-a)

a) ci,in&iam zalik m6;
6) cilindrii:u zatik h8;
.) cllindriaan zadk hlll
d) zalalieni cilindritd zatik m6l
e)

Mpo ki zatlkr
spiralDi naponski zatik

7
7979

7979

a)

b)

7977

'7974

8o.

Sllk 150. Koniani zatici s konrsonr

l"iI

6325

@
l48l

7346

(brojkc ozn

rl su

258
1

cl

tit

ldonje brojke ornaauju brojeve DIN-a,

0.9

06

qm

OJ

0.6

96

dh1

./ h8

lrNlIl

09

0,3

20

t2

0.2260D,

0,3

25
0,6

12

{lnnr)

0,3

2n

l:s0

h'1'icvc I)lN-a)

7343
7344

.l)

llffi sl
nmnvuut

r$u0mjlcrM

IE

sllttu

o'rgrF
(li
t'iturl,.l, ui z,1ti, t mb uporrebliJ\ cjtr 'e pr'( rc7r)" k r" '5lcllni ^lici "x
(lrlel''vr
od
|unre polozaia Jraiu tas,arrjcnih diielova rsl l'tllr' U.lcdrn
-lreD'r .1n
udr'{rnle'
,'1,.^liri ctririm do.jedorn. a u dr'rgr klimim' dir bi se omogurrlo
t$1 2[ltr I ororn
t:itrrr.lricllr zarrci l'8 sluTe kdo /alici /d 'pajdnle ili ucvrrcenje
ih8 /ahlrJe\.aJu
Ino
(lri(1,'v:r kotr qe srstar liaju uli5nu se u/ preLomjeru /anci
n*,r,t. ,.rtnrn" nr mleru. ('ilindricnr /alrci hll mrrgu 'e upotrllebrll rao
),,i,^n,tir,,ii., r'idr noela'lie l'5'4 rrli kao zglobni /aricr s khzrrim do-Jedom'
npr. Dl l/h11.
za
\,n\Ai -alii.luze /d prih\aianjc popre'nih 'rla ('l' 2'2b'br r kao zalrci
^,
il, dosiednr zaticr rsl 20ltr' Zbog s\oJe Drilagodlji\osti ponebni 'u
,,*ig,,Jr,,,;
srrlno hulcni Provrti.

ttr

fl

(il)

flflffi0ffiu
l4'tl

lflcri

1472 1473 1474 1470 s6

IJ ril

U
s7

Slitl 2.53.

14',15

S9

s10

s11

s12

s24

Zasje'ni zaiici

t469 s80

izvedbe rera
(hn,jkc oziaauju brcjeve DrN a: zatici 56 do S80 su komercijahe
-Knh *Gnhll. Schnaittenbach)

DIN l47l (HRN M.C2.205) konidan zasjedni zatik,

DIN 1472 dosjedni zasjei:ni zatik,
DIN l4?3 (HRN M.C2.201 do 203) cilindri'an zasjedni zatik'
DIN 1474 utiiini zasjeini zatik,
zatik
DIN 1470 (HRN M.C2.201 do 203) cilindridan zasjedni

$llla 2.00.

a)

Presjek zasjednos zatika

lrlje

zabijaaja;

,)

nakon zatijmja

'J

Ko idni zatici izvameilno clobro fiksiraju dijelove koje treba spojiti BuduCi
d so rupe moraju razvftati taj natin spajanja je skup, pa se stoga po mogudnosti
pri prcmizbjegava. Konidnj zatici nisu potpuno sigumi protiv vihacija pa se

cihndricnim
1"'i5,iom opr.reCenlu preporueuje osiguranie \'4edurim. nasuprot
Slll0
ira'd\ajali'
)r,ricina imalu iu prednosl da \e mogu neog:rnrceno spajari
prikladni su za
2,01d pokazuje udvrsienje stohika. Konidni zatici s navojem
izvlaiienje
pomodu
za
matice
s
mogu
iz',1tii
slijep; u\'ate iz kojih se
Zdsjeini zatici ugteduju skupo razvrtavanje pro!1ta za cilindridne zatike Za
olastidna ispupdenja zareza dovoljni su busenj pro\T ti. Ispupdenja zareza omoguprotiv vibmcija'
CLrju zabijanj; i 1,;denje zatika oko 25 puta i osiguravaju dosjed
zbog kojih za(zarezna
djelovanja),
M;dutim, zarezi izazivaju Esna naprezanja
rczni zatici nisu toliko izdrzljivi kao glalkl Zarczi zatici s vratom sluze za

udvrsienje opruga, za navlaaenje uskodnika ili sigumosnih plo6a ili za izvladenje

iz slijepil rupa. Pri zabijanju svaki se zatik uvodi u provft onim kajem na kojom
z.arc)iizlaze (s1.2.59.). Zarezni davli DIN 1476 i 1477 sluze za ui\''rs6enje hatpi
sl 2'01'
sa. limova. Samira, obuimica, i sl., Da metalne dijelove Primjeri su na

56 dosjedni zasjedni zatik s watom,

57 utidni zasjedni zatik s uatom DIN 1475 zasjei:ni zatik'

59 konidni zasjedni zatik s \Tatom,

Sl0 zasjedni zatik s dva vrata,

311 dvostruki zasjedni zatik,
S12 dvosffuki zasjeini zatik,

a)r)cJO

S24 dosjedni zasjedni zatik,

DIN 1469 dosjedni zasjedni zatik

S80 zasjedni zatik.

ciliidriinih i korrianih 7alika

,) ellindritni zetik i16 keo dosrc(tni znliIr,).il]n{[itrri 7r1ik hlt kto vczti Txriki
/, ik k r hrik zr osisurdrlc: ./) l(!rn\ri lil l(r' / Lir[ /1 I r'vritu]lc i \cTivri'ic
Sllh2.61.

s vratom,

Uporrb,r

msram rsr0mrqMIU

rmuvuryuutL

lff/ulrr

Svornjacima se dobivaju zglobni spojevi s kliznim dosjedom u srojnim dijelovhna. Standardne svomjake sa glavom i bez nje s rupama za mscjepke i boz njih
prikazuje Sl. !.13., a primjere za spojeve sa svomjacima Sl 2'6l K1izni dosjed
iziskuje osiguranje frotiv ispadanja. U tu srthu upotrebljavaju se prije sv-oga
rascjepte oill s+, (HRN M.B2.300 i 301), uskodnici DIN 471 (HRN M C2 401)'
sigurnosne plotice DIN 6799 i elastidni prsteni DIN 7993 i 5417 2a rascjepko
ttiba u svomjaku izbu5iti popredne pro\ale, a za uskodlike i sigumosne plodica

utokariti utore.
1434.

svo jaci
ibrojkcidozso su brojevi DIN

1433
a.

broiLe po stranr su broje\a

M
a, cilinrlrtc

D)

c)
d)

c) d\ostruki 25Je'n;
,*,"i., ii..al", DI\ l4rs za ucqs($l' vijka:Taric
s qarom s6 kdo
'.a"i.
zacje'tri
',"ii"iiliidohjedni
*-r'* ^ kor.ce: a
id\l *",.a:.10
u:redinr
uacjekom
uu
iiiir ." "p*e., ",.*i"*n
'Fdr'd
1417 kao pn'qsnr Taxxr
DIN
zarjec'r
upueEn
tucu:,1
u
tao zatolnizatil
'a\ao
ucqtnj zahl /a ratpB urlo'u '
,ip.i,"-t-e,",^j.*, crao otr tqlo kao

hi

220.

Standardni

be, slave

pma

za rasciepke;

s malom ALavomi
s veljkom slavom

i ruPoh

upusteni svomjak

s nosom

i+

pomjeri d i duljine I zatika i svomjaka u rnm

D,N

1419

ffi
slll
slll
^ffiffi
sl 1l cl ll
'U =U

EH

da

Ut)

@M

?e9r N

DrN54r?

4e)fie)

Nl.-]

N\\\\N
Nl=_J

$lili 2.0l Spojevi sa sYomjakom

lr'1 'lllr\ \4 ' 1 r,4r)'

s\o.i,\ DN '4rl ,HF\ !t., J,d0. a,J.cr.pka,,,- I'v(a. nr"l Dl\FLoarr('r"
'oao' '
' '/r '*{r'r'l
.. l',.-"-,'r". ,*i. .','\,{nr-k 1lN ,iri 'lllr\
rrr ccr\""rc/h" I{' n r''
iir['+riliini vt'jo+or . r',.,,,,"r, r.r",,,."\r
"r,'.rrt
,,-...- nrr. r,rl,, rllRN M.Lll, lr r's r1r. r, /' ,f ''.rr '\nrnlrt l'l\'drr) rlll(N
n i iiirii, ., i,r','i'". rr *.,uur ..'rr.,'i,', r,'JJ\r''{" r" /" rrrrr' r'r\ r'rr1 {rrrr\

J,
2

1438

DIN 4?I
HRN M,C2 40I

u-koje se
zatik mora biti izraden od tvrdeg rnatenjala nego sto su dijelovi
Razlikom
ne
sabij-e
,"Uij",-au ." pri zabijanju ne aleformira i pi izbijanju
^u
Uobiiajeni materijah j:Y'-?S^Y
JGir" se i zaribavanje u provrtu
iii r. s zt K. st 60,0.8., :s.- qs s 20 K vs 60 Pb AlcuMgPbt l8
Sundardne promjere d iduljine i Talrka vidi u la!| 220'

*7J

t4l6

Sllk 2.03. Standardni

llRN-a)

$llh 2.i!. Uporaba zasjennih zatika i

b' Tasje(ar zarik
'avala
zanean' /d'ik DN 1470 \do okugao klin:

1435

lvl.('1.061))' scslorcsf.nonr nNrcoril

il

Tlllllcfl2.tl. l)inrcn?iic (nnn) oskoanikr

l)lN'l/l

(llRN M.(

2.:101)

i472

llllr sl rllDtilll tsv0Rut|ffill

(1lltN M.C2.40{)) (nctrllnrrri i/vrr(Lrk)

DIN4?1

DlN 472

HRNM,C230l

HRNM,C2.4OO

Svornjlrci bcz glavc inlriu prcdnosl s ohzirorrr rrir rriicrrrr. Svornlaci s glrtvrtttr
lll)otrcbljav.Uu sc ako to traii montaia (prislut].rtnosl). Svonriaci koii nc sDriirr
rigdic izvirivati, na primjer svornjaci Dc klipovinra, dobivaju s obiitt strattrt
IskoaDike DIN 472 (s1.2.05.). U llhl. 2.21. dane su dimcnzije uskoanika.

.sr.)r,rzcl se najiesic izraduju u podrudju tolerancije hl l, p/orrll vca prcnrir

(lopultcnoj zraanosti D9, D1l, C11,812 ili A11. Standardne promjctc r/ i rlulii
nc i vidi u tabl. 2.20.

Slili 2.0t. S uskoanicima

DIN 472

DIN 472

(HRN M.C2.400) osiguran svomjak klipa

U promdunu dlastoCe zatidnog spoja nailazimo na teskoCe, bududi da i zaxici, o i

dijelovi u spoju, dobivaju prednaprezanje pri zabijanju s prekomjerom. Prednaprozaqje nlje moguCe mdunski obuhvatiti, jer osim o tolemncijama iztade, ovisi
i o obliku dijelova u spoju. Zbog toga prealnaprezanje ne uzilnamo u obzir i
usporealujemo ostala naprezaqja s dopultenim iskustvenim naprezanjifia.

l.

Zglobni zatici i1i svor,,rtari (s1.2.60.). Pogonskr sih /"

o?tereduje nalezne povrsine na povriinski tlrtli. rt
opasni presjek A zatika na dijelu kliznog rktsicrlu
na savijanie i odrcz.
Slika

Z.tt. zglobni zatik

ili

svomjak

F
2a.d

p"=
fiapreza4j e na

h.

tl

12.49

(2.50

--

sa

vii anj e

l).5 /r .0,5 d

(2.s 1.)

Im

l[[$

rasavuu sroru

nuprennje nu odrez
,F

"2A
mr) povrliaski tlak

/,
di
,,
,n
./
,1

CN/

2.

Stroj

na zadLa

12.52.)

nc i r$ll{s[,ic

rlE

3- lbptetni zutici optereleni okrelnin nnik bt l$L2,08,). Zbog obodnc silc

F, slijenke provrta u vraiilu i glavini optcrcdcnc su na povlsinski tl^k, a
zalik nr odrcz.

i dijeloviha u spoju.

M savijmje u presjeku zatika ili svomjaka.

(Nim'?) nalrezmje !a odrcz u presjeku zarika ili svomjak4

N/hnf)

(N)
(Im)
(nhr)
a, 6 (Im)

naprezmje

posonska si1a,

Fomjer zalika ili svomjaka,

Fesjek z.tika ili svomjaka,
sirina dijelova u spojtl

i zatici optereie i nd sarijanje ($1,2,t1,)1, Kako sila -E ne djeluje u

sredini powsine nalijeganja zatika, po\,Tsinski tlak u prolrtu preuzima dio

,raprezanja na savtanje. Opasni presjek ,1 optereCen je na savijanje.
Tluk

L)
'"=!(r*u
d"\
s)

Slik ZoE. Popleani zatik optereden olcetnim momentom

a) portsinski tlak na ratilo i slaviau; D) odrez zatika

(2.53.)

Tlakoi

fiuprczahje a sarijanje

"' /) (N/mnrr)
o (Ni,ni1:)
/' (N)
/.. / (in )
\ (fnn)
r/ ('n r)

p"=

F,I
o.r.

(2.s4.)

a'

povrsinski tlak zatika i dijela u stojtr.

raprezanje na savijdje u opasnom presjclT,.l zatika,
pogonska sila.
krak slle
dutnrd nalljegMja zalika,
promjer zatika.

P'=

3Fl

odrezno naprezanje
F.

$llk 2.01 Stojni zatik optereden na savijanje

a) zaiik s ovjeseom vlalnom op som, ,) povrsinski tlak na
naprezanje zatila na savijmje

(2.s7.)

"2A

D, (mm)
D, (tud)
d (mm)
,.1 (hn)
o

(2.s6.)

@"-D,v

(N/m:) povrsinski tlak zatika i dijelor" u spoju,

(N/m,i) odrezno naprezmje u lresjeku zatika,
(N)
obodna sila na mtilu = I/i,, gdje j e r oheni

b)

(2.5s.)

D,n

momenl, a

i, = ,,

/2 polu rjcr

vratila,
vanjski pronjei glavine.

unulatrji promjer elavine=promjer vratila,

promja zarlka,
povrsind presjeka zatika.

Ako na zatik dodamo djeluje i uzdu: a sila, treba je s obodnom silonr

geometijski sastaviti u rezultiraju6u silu-

4.

Uzduini zatici optercde i o*rcl in nomenb, (S1.2.00.). Zabijeni zaiik vrsi

Iunkciju uzdu:nog klina. Zbog svog oblika nttziva se \ okrugti ltlin. Yr ilo i glavina optere6eni su na povrtinski llxk. n zctik na odrez.

lr)
nasauuu srorrvt

a)

b)

$llh 2.09. Uzduzni zatik (okugao

a) po\dinski dak na

klin) optereden oketnim momenrom

mtilo i slaviDuj D) odrez zatika

n
0.5 J.
fL

ntpr':rtttlc no odrez

//
r
/l
./
/

(N/Nr')

Tfltlha 2.22.

,, d,l

(2.5e.)

polr(inski tlak glavlne i vratila,

(N/rnnir) naprczanje ra

(N)
(n)n')
(nrnr)

(2.58.)

odrez u uzdnznom presjeku zatika,

obodla sila na vratilu = rR, sdjeje

okehi ftoftenr,

a n potumjer vrarila,

promjcr zatikr.
nosiva dutiDa zatika.

I)opustena naprezanja (Nimnf) za spojeve sa zatikom

(iskustvni podatcil)

svorqiakom

lt

em|$nl

.i rrlh {r $!s oL [t]oort

afit

U Ot,Ol|lI POOI.NUU
osnove (17)

Karakteristike, rad opruge, vibmcije opruge (17) e ya1ffij.11, ,rprezanje, fitstoia (l7g) . Lisnate
opruge kao savojne opruCe (183) . Zavojna flekijska opruga kao opruga za okretanje (l8t) . Ravm (ipkasta (okrugla) kao torzijska opruga (ll0) . Tanjurasb opruge kao

Cilindriine tlaine i vlairc opruge

(107) o Hladno oblikovane tladne opruge od okrugle iice
(107) . Tlaine opruge od okruglih Sipki (109) . VlaIne opruge od okugleiict (201) . Proraiun tlaidh i vlalnih opruga (204) . Gumene opruge (217)
tlatrne opruge (101)

Illffi.ttuhttl{[,

ral lmue, vllraciF 0m[0

Opruge sl\tie rlr,i. za pogon bubnjeva za narnatanje, za vradanje ventilnih opru'

ga ili upravljadkog poluZja, prieuSenja udara, za oganidenje sile, za mjerenje
sile u vagama sl. Po obliku razlikujemo lisnate opruge, zavojne, tanjurastg'
ravne torzljske opruge itd., a prema defomaciji vlaine, tlaine, sarojne i taru["

tke opruge.

c)

b)

$llh 3.1. Karakeristike opruga

a) pogresima, gmene opruse; D) ravna, cilindriane zavojft o?rugej c) dsr$iv'
na, tmjuaste opruge

Svojstva opruga ocjenjujemo prema njihovoj karakteristici Karakte stiko

pdkazuje ovisnost puta/o sili -F opruge. Karakteristike pdkazane na 81.0.1. jssu;
progresitna (mstuda zakivljena), ravna degresivna (opadajude zatrivljena).
oprugo koje rade bez heqja (izuzete su gumene opruge) imaju rarmu karakterie'
tiku. Sila potrebna za napinjanje (deformaciju) opruge za mm ili okrelni
momeflt za napinjanje (k$zru deformaciju) za 7 nd onat\je se kao specwll
sila,l$ulost, specifi&i p/ogi, ili kod mvne karakteistlkekao konstanla oprugei

speciflna sila vlai ih, tlaCnih i savoinih opruga

c=Ftf

(3.1,)

c=Tla

(3.2.)

specif[na sila torziskih optugl

(N/mm), (Nlmdrad) specifiana sila opruge,
sila oprDse, oltereCenje oFuse,
0,{)
(mm)
prosib o?ngo rz silu

0',rIm)

(r (rnd)

ku( lviirrrirr |orl ,'l'r,lrrrrrr rrun.ntinn

ostfmlE

ffiomrrt
vlastita

Optugc sa zakrivljeDorr karaktelistikorn ilndJu t)tr)nllcnljivu spe(iliinu sil .

Pri napinjanju opruge obavlja se radnja koju opruga pigodom otpustanja
opct vraia. ne uzimajuii pri tom u obzir gubitke zbog unutnmjih ili vanjskih
ollor[ Budlrai da je rad jednak produktu sile i puta, okomito Srafirana povrsina
nr sl. 3.l. o^aiuje nam rad opruge. Kod ravnc karaktedstike je
tdd

kocl ainih, tlainih i sawjnih

w

(3.3a)

tdd toEijskih opruga

w

,,/
F,

(Nm)

l, T

=Lq
2

(3.3b)

rad o!rose,

vidi legendu

1E

'=nli

uz jednadibe (3.1 .)

(3.2.).

Ako masu gibljivo spojenu s oprugom izloiimo trenutadnom djeloranju sile,

ona de podeti vibdmti vlastitim prigusenim tiftajima (f1.3.2). aedto se od vibraojjskog sustava trazi odredena vlastita liekvencija, kao npr kod vibracijskih
sita, njihajuiih tlaniportera, vibracijskih stolova, vibratora, vagonskih oEuga,
opruga motomil vozila i slidno.

(3.4b)

(lh = Hz) vlatita fiekvencija ritrajnog sustava.

(N/m, Nm./.ad) specifinna sila opruse,

(ks)
(ke m')

opruga

=Lr
)'

fekvencia toniskih opruga

Effi

lijela izlozena titanju,

momol bomosd MSe ujela izlorenog rotacijskom tirranju lrena
masa

osi .!rhrjc.

ali, nalltanie, rvntora

Uobiaaje[i mateijali za opruge jesu: kaljivi ugljidni 6elici, llrom delici, silicij.
ski ielici, silicijmangan ielici, komvaradij lelici i nehrdajuii delici. K tome
dolaze obojeni metali: mjed, fosfoma brcnca, silicijska bronca, novo $ebro,
nikelin idrugi.
Iitrlitl l.l. Kvaliteta i primjeri uporabe toplo oblikovanih aelika za opmge prema DIN
17221, GIRN C.B0.551) taetci 3s Si 6, 46 Si 7 i st Si 7,
G.2],?O, e 2Bl i t.2t32) za kaljenje u vodi, a ostali za kaljenje u uljul

Elari:ni p6i.ni i ptocc zr oris(tonio

ffi;1

Siorsrc ontose, lisd. onEAc 7r vorih na tua.icrmA rrniurass onnEo

Lisnhlc ornrsc /a vozir,
n oiiro om kojo s

e x sd unn[
hkntjo'!

'rojtu
Lisiic or0go d vori[
do 7 m do
bclc 7rlojni op 3.j ltuv I'xndlh

List

lnnrsc

a vn/

Arojrc q,rucc

LiMc qlu$

ln

d.hrjo ixl 7

fffi,

d.hl.

nn,

icrli( rc J)rus.

r wih

n'.1

Usidc orrusq ?{vojr. orruuc.

a)

r40

pmn'jcru, vcnrilBkoonnl*o

Poeb,h viroko oD@a4no opogo

vo?i1,,

ni,

cia

mvno

b'ijskc iprusc < 25 tom im,ijoru

zNojic oEu!.. ullrvnom oilocautro
udamo, ruv,o turnj*0 oDnr$

Sllh ll. ritajni sustavi oFuga:

ud:mm oprusoni D) sa savojnoh optugom; .) s lorzijslon olruson

l/laslba Jiekye

,r

/rvolic oorulc, .lu{i.trr isls

iu.Nc (rnEc. vru (vii*o

i sayojnih opruga

a4nih, tlainih

0,/ iLrc 4L|L

I
21t

(3.aa)

-r'cntc va'rcnia. L'-nelo rircno.

l!rt1.r. .vrcina.r
'

nlrlnu

- hlirn rlot'(r.*o

LNcrcdcnc \u

i,m,, r,ini-

Iiltllm l.S.

mlutt

oknrglr,ic z

oflr

td ri

otrrrt(. f rurxr t )lN I /,,.r t,

oprugcod nolcgiiono!

Hladro valjare irake za opruse prema DIN 17222, (HRN C.B3.722)

?a rezanje, stancanje, utiskivanje, savijanje, namatanje s kaljenjem u ulju

51, c 60,

lil/n!1

c6?

C rhlii, a rTlo C 1133

c75. M75, M85
C 1832, C 1834 C 183i
55Si7
C 2r33
65 Si

7,

Crlr.

60

SiMr 5

d23lo

ck 5l KC 53)
C 16l
ck 60 (Kc 60)

1i3t

Ia

1750

0.32

1200...l6n0

C r9n)

7tsi7
4 2r35

t.2ti4
67 SiCr 5

4230

C4830

4483r

2()90
1730

1600...2000

r730

moeostroq ovis.o

traz.nim

1?30

2080
2080
2080
2t)1t)

1200...1450

t?10
0,50

1300...r550

r?00
1690
1690
1680

2060
2060
2050

visokooDtcredeno vlaane opmsc

satne

1660

1900...2400
1630
1610

1800...2300

dlc oprusc s lisldnr ftjnim dinxmilki

!$liirt
2,1
2.5

t4l0

2700

2rc0

u90

t.6

1390

2',100

2.ri

t3'1lt

1674
r 650
r 630

2480
2480
241t)

2100
2100
211fi

lJ)

1150

16ft)

1970
194n
1930
1890
1It60

3,2

1340

1580

llr30

820

ls60

r8t0

1290
1280
127\)
1250

1520

l?80
l?50

1410

1?30
1120
1700

1230

t450

1660

1420

t630

1380
1350
r3,10

1580
1550

2460
2450

2420
2110

2(fi0

5,0

1210

5,3

2400
2380

2600
2600
2550

1rqo
I170

2020
2010
2000
1990
1970
1960

2350
2340

1900..2400

r560

1930
1920

li50

2370

r700..2300

2240

1130

2500
2500
2500
2500
2500

t1t0

UN

1090
1800
1800
1750
1750

2230
2200

2l1tr

B{A

r820

2150

2300

2\20
2r00

2254

1700

1?80

225u
2150
2150

I700

1880

t500

1460

2071)

1750
1730

2060

20t0
2000

l.t0

2s00

2440
2400
2300

1550
1530
1520

1430

4,15

2430

2310
2300
2290
2260

Sinu koja djeluje zarezno. Sadmareqiem s pomodu kuglica od.l,asdava se pov.rsin-

1.3

2030

1600
1590
1590
1510

nsoku Cnstoiu dobivaju telici za opruge kaljeAiem, a ako je potrebno,

naknadnim posebnim postupcima. Tanke Zice pokazuju visoku gmnicu teaenja
ako se sarno dsko popuste. Visoke temperatue popustanja i ponomo gasenje
povisuju dinamiaku iz&Uljivost. Do povedaaja dinamidke izdrzljivosti dolazi i
prebrusavanjem nakon kaljenja, jer Febmsavanjem skidamo razugljidenu po\'a-

21U)
2740
2@0

20,10

2320

hnososnud, ovi$o o lrazqim

ll00

27At)

16i0

r900..2400

) ,.7.5

2510
2510
2500

2440

2n2A

ri00..2400

irv$tod. iU jmaju mjc&no riajno din{hiako

ll$r;im

lzs

Mt l0l

otoge kojc radc u rDdruqn vrchcn{to

nfi

1200., I450

1700...22c/J

oplo"

Najmnja vlaana avrstoaa (N/mm:) okrugre iice za opruge DtN 2076.

Materijal prcma DIN 17223, (HR"l[ C.B6.012) (izvadak).

trllll8i ulnnds

ck 67(KC 67)

i0i l.{.

riiclln,

promjoni.iivo optore{cilo

ID
VD

rriM i

vilotoo mdenc dadnc. llaenc i avojno

neksijrko i [olilimne oragc, h]rodor a

lt
Poboljloa aca za orruse

llckrirsLu ontrLlc

^rork
,,rr' r,c
?! nis(r

.tius! a Din. i mrd lromjcn]ji!.

Titllm 3.2.

0ik

q' 0rr.,

vl,tr\

lt)d.tlu klizania C (vidi tabl. 3.?.).

ITT

(, ln).0 t 2)

ultl[tt

'L 0r
rr' lln

Izvmredno velika dvrstoia mateijala za opruge omoguiuje odgovarajude visokl ntprezanja, tako da opruge mogu biti razmjemo malih dimenzija. Opienito
llrrlcnro uzcti sljededa dopuite a naprezanja: oa"p = za"p = 0,4 do 0,7 ou pri konst nt'ni sili, od"p = 0,3 do 0,,1 oM pri jednosmjemo promjenljivoj sili o'd.r - 0,2 do
l),25 oM pri izmjenidno promjenljivoj sili. Dopustena naprezanja ovise i o obliku
oprugn, o toCnosti poznavanja rlihovih mehanidkih svojstava i o opasnosti koju
n,'si lotn opruge.

l( N

ldlllfiruhu

Mcl.rlnc oprugc optcrcicne su na vlak. saviianic i torzrju. Njihova specifir:na

ovisi je kod vlaka sa'tijtnja o molulu (lu.\titnorti E. a kod uvijaDja o

sill

r750

1650
1650

r5l0
1490

1520
1480

1040

lr00

1224

t020

1200

r0l0
t000

1240

1650

0,0

1650
1650
1600

,r,t

1600
1600
1600
1550

r550
r550

il
)lt

1.,

1370
1370
1170

r430
13q)

l]70

1390

l]30

]l50

r350

l3l0

I2lt0

1320
1280
1260
1250

1280

t2ito
1280

l2ll0

ll90
l

1430
1430
1430
1430

I170

I010
l

1400

1320
1320
1320
1280

l050

I t6{)

lll0

l4t0

1470

r380
r360

060

t500

t430

l:120

1550

l5t0

1430

t0

i:l

1550
1550
1550
1510

lt90

1210

l?00
l?00

r650

154.0

1650
1600
1600

t:ll0
B3r)

Emrum
u|l|irr 0nllff n0 $ullfi 0rus!

ski sloj i povedava dinamjdka izdrZl.jivost. polirAnje povrsiJle ublazuje za(ezno

djelovanje. Kod visokoopteredenih opruga treba ispitati dinamidku izddljivost,
ili se treba informirati kod proizvodada o mehanidkim svojstvima materijala.
Dinamiaka izdrzljivost oFuga pada s pomstom debljine, kao i kod svakog drugoga strojnog dijela. U laLl.l.l. do 3J. navedeni su stardardni celici za opruge s
v jednostima vladne dvrstode i uputama o upombi.
Ttlllm

1,5.

lilllllfi Li. Moduli clasliahosti

i Droduti ktiz

,ri (; ll()t,icliunog

n)nlcri,ah

z1l

oI,lrgc

Promjer d (mm) okugte sipke aelika za opruse koje se \{u6e obliluju prema
DIN 2077, materijal plema DIN 17221 do 17225

ittNc
t)tN

Iailhl

3.0.

Vatoohomi ielici za opruge prema DIN

17225

Effi.,owte

tat saltoins oilttm

i .bolrake lisnate opruge (NLl!,) uzimaju se npr. kao

polisne opruge zasuI,a, zatega, skakalica ustavljada, kao kontaictne opruge
u
sklopkama i slidno.

,)ednostavne jeclnokrake

ldfiu,

*iitlhsi ltr$

EEE

0lhrir,l {ri

E-*_> <>
b)

-s -+

--T
.)

Kvalitetu Zice i take za opruge od nerdajuieg ijelika DIN Xl2 CrNi 17 7,

X7 CrNiAl 17 7 i X5 CrNiMo 18 10 sa o.1= 1050 do 2200 N/nrmr (ve6
Fema
(lobliini Zice) vidi u DIN 17224.
Opruga se mora tako dimelrzionimii da se postigne hazena specifidna sila i
do se ne prekomdi dopusteflo naprezanje. U tu svrhu iesto je potrebno i vise
puta proratunavati s pretpostavlja4jem mzliditih dimenzija, da bi se udovotilo
tim zahtjevima. Bez takvog postupka nije mogu6e optimalno oblikovanje.

a
e)

.f)

$llh 1.3. Jednosavne lisnate opruge

d) jednokaka pmrckutnaj

,)

jednokaka trokutna; c) jednokmka tapezna;

d) dvokala pnvokuha; e) dvokaka hokurM;, dvokaka trapem

Lisnate opruge u doju (gLl,L) ugraituju se pdje svega u cestovna vozila i

vozila na tradnicama. One prctvaraju katke tvrde udari vozne staze u duge
mekane pd_gusene titraje. Lisnata opruga u sloju nastaje od dvokakih trapeznih
listova razlidite
jedan na drugi (d. Li,), Listovi opruge
{uzine, koji se slar
izraduju se od valjanog plosnatog delika za opruge DIN 4620 (HRN C,B3'.02;)

uE[m 0flllfi u0 srll0ffi 0ru8[

Lorurr
ili DIN

1570 (HRN C.B3.031). Uobilajene oblike presjeka vidi na $1,3,1 standardne zavrsetke listova opruga za yozila ta haanicama DIN 5542, te sedlaste
plode za ovjes opruga DIN 5543.

lE

G/arri /ir/, kao najgomii najduzi lisl, saviicrr jc rrrr krlicvinlrr oko svor,riakrr
leiista. Protiv poprednog pomaka osigurrn jc prolilnn s mog presjeka (sl. 3.6b
i c) ili stremenoit (sl.3J.). Sveranj lislola ,non se u sredini povezati, da bi sc
optereienje sigumo prcnijelo na sve listove. Nekoliko dridid sveinja listova
pokazuje

sl.3.8.

oblikB

ffi
ffi_

w
w

$llli lL Lisnate opruse u sloju

a) drraa sa slremenomi 6) drzaa sa svonjakom u sredini, prem DIN 11747

@)

(lisnate o!ruge za tegka kola s gumenim kotatima)

ry

reE
b)

r4. =
Hrr==
-H-

3.0. Drradi sveznja listova

a) sa svomjakom u sredini;
b) sa strmenima;
c) s klinom i izbotrircm u sredini lista

$lik

Spone za opruge
prema DIN 4621

Slika 3.7.

Jednadzbe za proradun:
$llli 3.t. Nastajanje sloja lisnatc oprusc
a) teorijski obljk; 6) praktidki obllk

ffiww
K(i\(s<.!K<<1<

Ptogib

'I =k 3E .1

.) Knppov profil

(N)

(im)

r)

s rcbrom u sedlni DIN 1570

(3.s.)

.l'

(3.6.)

nalrezanje na savijaije u presjeku lista,

sila koja djeluje na otrusu,
piosib pri oplerecmju silom 4

kak

Sll[i 3.1. Presjeci lisnate opruge

u) pravokuhik DIN 1544 (HRN C.83.530);

(HRN C.B3.031)t

F
or=-f

KsKgii<is
Ktffit
N:\\\$N

a)b\d

.lj

Naprezanje na sa|ijanje

srle p,ema opasnom presjeku,

momenr otpora ltsta opru8e=, ,:
lri'i.I2,
momcir rnercuc l,\ta oprugc
nodul eli(rcno\ti atcriialx on rxL (lihl

=/'

(N/nm1)

proralunski hklor

tlcnu llll.3.t.

7 ),

Emmtr

Irlult lltt$,tl0 0lflll

Tthllc! 3.0,

ffit

1,5

1,4

Proradunski faktori

0,2

0,1

1.32

1.26

m0 opflr{i

Ir onn

za tisnate opruge
1,0

t,2

l, t7

t.t2

t,0l

t,0

-f]n
rr";

tuhiista omua loo oruua n okstam

Zavojne fleksijske opruge su namotane u obliku zavojnice, a optereiene su na

nvijanje (sLl.L). Najdegde se upotrebljavaju za povratni hod poluga. Jedan kraj
opruge mom biti oiesen na poluzi, a drugi kaj na leiaj opruge koji miruje. U
poaetnom polozaju opruga je predopteredena i pritiskuje polugu na
$anidnik
(naslo,r). DIN 2088 (Proratm i konstukcta zavojnih fleksijskih opryga)
medu
ostllift kaze: Ako je zavojna fleksiska opnrga voalena na jealnom svomjaku
(svo riflk ili glavina kao na sl. 3.9.), treba paziti da izmealu opruge j voalilice
ostano dovoljno zradnosti (da se opruga pri oketanju ne itisne na vodilicu).
Klo p bliznu vrijednost za promjer rna moze se uzeti D{- = 0.g do 0,9 D,,. a za
tuljak l),,,ri= 1,1 do 1,2

,,

44e)
Izvedba loakova i &zata zavojnih fleksijskih opruga prema DIN 2088
a) s tansncijalnim kakovina) tez upiqjanja (nepovoljao); b) dusto upeti kakovi Iporcljrc); c) nirojuCi kak dvrsio upet, pomiim loak,tl," upet
1n"pouo1"o,
tolje obraho); d) u svonjaku ili rnu dlrsto uper kak Govo]jrc)

$lil0N,l0.

Sllk 3.9. Zavojna fleksijska opruga kao opruga za

polratni hod poluge

Treba nastojati da odnos namatarja bude w=DJd=4 do 15, u iznimnim

slucaje\ima w=3. Da bi se izbjegle sile renja. ne smiju ni kod ogranicenih
ugadbenih duljina navoji nali,egati stegnuto jedan uz drugi. Ako iz-konstruk"
cijskih razloga heba ispu[iti vedi ugmdbeni prostor, onda se to ne ostvaruje s
pomodu velikog uspona navoja; bolje je smanjiti sredqii promjer D* i
odgovara.
jude poveiati broj navoja ,r.
Zavojne opruge treba uvijek opteredi.r,ati u $qieru zavojnice opruge, tako da
je vanjska strana navoja optereiena m vlak. Kod obratnog, otvar;j;eg
oketa_
nja, postoji zbog vlastitih naprezanja opruge sklonost popuStanlu elastilirih svoj_
sta\,a

ili

puzanju.

Opllge do 12mm debljine fice namataju se hladno, a preko 12mm toplo

U interesu ekonomicne proiTvodnje reba le/ili 7a (o jednostavnijom konstrukctom kakova, tj. tangenctalno oblikovanim kakovima (Sl.3.l0t). S obzi_
rcm na mogudnost dovoljno todnog preradmavalja Eeba tZiii za ivrstim upi_
njanjem kakor.a (Sl.l.l0[ do 3.10d). Kao dwsto upinjanje .v.rijedi svako upinjanje
koje unosi par sila. NajnMnji unutamji polu4ier savijanja r na kako!,lma ne
treba biti marji od promjem Zice d (s1. 3.10b).

zbog prevelikih sila za namatanje.

Opruga je opteredena momentom M = .. . R koji izaziva naprezanja na savi_

janje. Alo oprug! opterecujemo u smjeru namatahja
lnormah stueai;, treba
radunati

idealno naprezanje na sayiianie

(3.7 ,)

ItIllJu llfl{tltElt oflt0il

Emrurr
Ako pak oprugu optercdujemo srP,'ori., smieru namatania, onda treba uzeti
u obzir povisenje naprezanja zbog zakivlienosti Zice i rai:una se:
oq=

(3.8.)

oi

(Nmm)
W

(mm)

momenr savijanja u presjeku zico =monat opruse

oonert otloE presjeka zice =ft' d/32 - o,t d,

(N/nm1) vla.no nalrezdie od savijmja na mutamjoj strui

omu

0llffnff

dopulteno naprezanje hoda opruge

o,d*

nuivece aino aprezanie od sarianja

(N/mm1) ideaho naprez je nasNijmje u presjeku zice,

t{io

=?00+-0,2s
lllm

d.h

(3.e.)

Nadalje je:

l?,

M,I

presieka nastalo saajja-

faktor koji obuhvaCa povisenje naprezanja zbos saaijanja zice, prema d l

ll'

o (Ed)
I (Im)

kar zakretanja = Lat opruinog djelovmja (dr, d1, on).

rad = 57,3",

ispnaeM duljina ravoja s opruz m djelovejem bez *rakova lednadrbc

(3.11.)

1,5

(3.r0,)

I.E
1 (mn')
E 0\vm:)
M (N mh)

(3.12.)1,

momdt inercije presjeka zice=nd/64

'

o,o5

A,

modul eldtianosti malerijala oProge (tabl. 3.7.),

vidi legendu uz jednadzbu (3.8.).

t.pru2ena cluhina na\)oia

op,'u2nin dj?lovanJ?n

koda+d<D"J4.
(3, r r.)

kod a+ d > D"/41

(4,.r)'+(,+,r)'

(3.12.)

duljina neoptereiene opruge

lKo

o 2 4 6 810r2
w=DJd
-

14 16 18

Sllti 1.11. Fatdor naprezanja 4 prema

20

DIN 2088

U nadelu, ni u kojem sludaju ne bi trebalo prekoraditi 0,7 lT ijedrcsti vlaine

avrstode Zice; stoga tleba uzeti odq= 0,7 oM (oM vidi tab1 33 do 35) Za
tifuajno opteredene opruge upohebljala se ponajpdje patentiEno l,rdena Zica za
opruge C, Fema tab1. 3.4. Pi t*\on titrajnonx optereteniu za ptaktiiLr neo9ranifin vijek trajaflja, ne sraiie ftalika naprezania, proizalla iz hoda opruge
prcma jednadzbi
otr = o* I o.i,, prekoraditi dopustenu ldjealnost naprezanja
(3.9.). Pri tol:vom je 6*. najvede, a o-. najmanje naprczanje na savijanje
unutar jednog titraja [6* i o.j,, uzima se plema jednadzbi (3.7 ) ili (3 8 ), ved
p."-u to-" u kojem je smjeru opruga opteredenal. Prerna dijagramima dina_
midke izdrzljivosti za Zicu C imosi:

D" (Im)
,;
u (mh)
d (mm)

= it(a + d) + d

(3,

r3.)

sredrji promjer namota opruse,

broj nanoi, s opruznim djelovmjem,
sLobodaa raznak i,medu navoja s opruznio djelovanjen,
pronid zice (tabl. 3.4.).

Pd opteredenju opruge u smjeru namota smanjuje joj se unutamji pronrior od

D. na D,,. Unutamji primjer D,o mora biti veii od promjera svornjaka /)*. n ko
oprugu optereiujemo suprotno njenom smjeru navoja, onda se njen vrDjski
promjer D" poveiava na D"". Taj promjer uvijek mora ostati manji nego unutlrrnji promjer tuljka D,.

tarnji, od osno \)a jsh pro jer optereiene opruge

D,,...-U,-t di
-

uoalii phu

i1i mirus

znakovivriicdc za

=d

2n
4,". doniiza /)-"

('1 14

'

ilounr

'-

Dane jednadibe za proradun vdjede iskljudivo samo za opruge s udvrs6enim,

kruino vorlenim kakovima oFuge bez henja. Ako kfikovi nisu dobro ud\Tsdeni, opruga se mom voditi na svomjaku ili u tuljcu U jednadibi (3 10.) zanemarcD ie , onaj dio kuta okrctanja, koji dodatno nastaje zbog savljanja kakova.
Kod zavojnih savojnih opruga s malim brojem navoja i dugim kakovima mora
sc uzoli u obzir i savijanje loakova. Za ove \Tijedi jednadZba (3.6.) jednokake
lisnate opruge s i= 1, 1= 0,05 d{ i I kao duljina odgovarajuCega kaka opruge.

DIN 2088, osim kontrole naprezanja na savijanje u navojima s opruinim

diclovanjem, predvida i kontrolu naprezanja u savijenim kakovima opruge

opruge (s1,3.12.) upohebljavaju se kao priguiivadi torzijskih viblar,ija 0rpr zglobna l'ratila na motornim vozilima), za mjerenje sila pritezanja
kod monentnih ktudeva, elastidnih spojki i slidno One djeluju opruZno zal':elnriom stanjenog struka opruge (vidi 3.3.). Razna udvrsienja kmjeva pikazuje
sl. 3.11. Kod loajeva s trokutastim ozubljenjem mogude.je premjestanje od
zupca do zupca (trokutasto ozubljenje, vidi poglavlje 2.3.4 )
--i--7.

@)

<E@rE@ffi@{E%
b).)Oe)

um

kut elastii og uviia

I
G

mil;)

lm)
lmr)
Gad.)
(Im)
(Im)
(N

(N/m'])

[ffite

r'l

ja

3.0.

torzijsko napezmje u presjeku stala < 700 N/mm:

okatni momeni

oProge.

moment otDora Dr;sjeka itapa pri uvijanju [{ = 0.2

kul elastianos uvijanja (opruzenja),
dnliina stmka oProge,
mment indije lri uvijuju d = 0,1 d.
modut kliz ja materijala opnge (tabl. 3.7.)

onruue

/.

lao tla[m omue

tu juraste opruge s.r prstenaste plode stozasta oblika ($l.l.l3), koje

se sloUeno u

stuiove najdesie poveZu koz $edinu svomjakom. Njihovts upotreba proteze se

od steznil elemenata za valjne leiajeve, do elastif.1log opruzenja strojeva i temelja. Tanjurasto opnrge osobito su priklaakle za velike sile i male progibe'

tu

b)

onjenracijsle !'rijednosri ra dopustena rorrij:kd ndpre,'anja'^ mm r oprusa

od okruglil sipki 50 Cr

(3. t6.)

I,.G

$llh 3.12. Ravna torziiska opruga s mznim zavrletcima za upinjanje

a) ekscentar; ,) plosnati dio; .) Sesterolol d) aetverolot; e) hokutasl profil

Iltllc!

0?ruff

(3.r5.)

r =T/W

Torzusko naprezanie

'Y,

Row brzijske

ct llll0

Proraiun prema DIN 2091:

CNi

(0hula) h0 l0niisl0 0mua

Zbog zareznog djelovanja na qioslinrrl tltvrs(olrilr kruiovi oprugc su poirda_

ni. a prijelaz na sftuk pailjivo je zaobljcn. Nukna(lno vcljanie struka (sar)rDarcnic r poruotu kuglrc:r] ili tino brusenJe povisuJc d,nunritku iTdrTljivosl' MrlcrF
lrl ic nrjcesce 50 crV 4 ri 48J0r' sa o' ' 1500 N mm)' Stuntlardne Y'nttrt
iipio'tii opr"go vidi u tabl. 3.5., a doPustena naprezanja tt lall'3'q')

Ftrffi,sintasta

lltffift

4. ra 48 r0r

{fiI[}

Sllh 3.11. Tanjuraste opmg

a) lojedinaln tujur s pe I i 2; ,) pojedinaaan lanjur s plosnatim nale'nim

ponslma i reawirmom debljirom sruPe 3i c) stup tanjlra u stalku rcdog slala

Lonur

wurmn

Pogodan je 6=4 do 7., ./D,=0,03 do 0,06, l<0,75

Materiial tariua
,rajrcsce je Ck 67 (a tBs),67 SiCr 5
4230) ili 50 CrV4
4830). U tabl.
3.9. navedene su dimenzije mekanih i tvrdih tanjura prema DtN 2093, te sile

,.

(i

lonium F kod progibajf= 0,75

t,2
I

tri gupe:

1.5

1,0

lnt

o,o

rrr\

14
topto oblikovan, opruga je sa svih
strana obratlena odva.janjem destica. Bddovi su na unutamjem i vatjskom
pronrien-r zaobljeni. Tanjuri imaju nalezne po\.riine i time (educiranu deb-

6/i./pl] 3: Tanjur debljine s = 4 do

Sila se uvodi na mjestima 1 i 3 (sl. 3.13a). Na mjestima 2 i 3 nastaju najveda

naprezanja. Prema DIN 2092 jednadZbe
poledini tanjur gmpe I i 2 glase:

tl,

0,4

0,2

ttu

,r '.

Pri opleredenju se taqiur izvana msteze, a iznutra steze (stlaauje), (s1. 3.13a).
llLrdudi da naprezanja na rubu ne slijede proporcionalno veliainu progiba, tanjurastc opruge imaju zakivljene karakteristike (31.3.14,). U omjeru I'lFh na sl. 3.14.
/i predoduje odgovarajuiu silu tanjum, a Fh silu tanjua pri /= l?.

0;

(3.t'7.)

"=rr4l-o(!-l).,1

(3.18.)

Nomalno haprczanje

".=o_:*rl o(i_*).,1
o' o,

lr

z r - p,lt, -

!)- r)

Z l,

0,75

DIN 2092

specifilna sila

/.
i
l?
/

*,,L1(i)'-':+ .;(+l,,]

O0

olruina sila

(mm)

debljina rmjura,
p,ogib pojedinoS'dru,a Jo i/m\nanla u ravninu
progib pojedinog tdjnra,
faltori pr(m tabl. 3. I 1 .

(3.21.)

jednom tmjun,

O/mnr) nomalna naprezanja na rubu lujura na mjestima 1, 2 i 3.

lezmja su pozitivm, tiaina negaliwa,

!m,
(hft)

o, B, y 0\llm')
odnos lromjera.
3= D,ID"
(N/mm:) faktor elasnimsli plema jednadzbi (3.22.). za lelik
/.
je r= 923 000 N/Im'7.

vl0cn

ntrP'

10000 N/mn1r

(3.1e.)

__
I,4E
t- ll'

Nomalno noprezanje

mekane otruge pr6a DIN 2093

opruge prema DIN 2093

$lih 3.1{. Teorijske karakteristike pojedinaanih tanjura prema

61, or,

Nt)nnalna naprczdtie

'/y v
4

0,25 0,5
f(h)-

"=r

+)[:-*).,]

,tr.

v
u
//

Sila opruge

,=r*,I(i

z\.

,/

mm, hladno oblikovano.

Grupa 2: Debllina tanjira s > 1 llnn i manje od 4 nrm hladno oblikovano.

Unutarqji i vanjski promjer obradeni su skidanjem destica, a na unutarnjem promjeru bridovi su zaobljeni.

o. = t

m olruet

1.?5

Crupa 1: Debljina tan1um s <

ljinu

1.4

(i

&.

Tanjuraste opruge dtelimo u

onum uo

(3.20.)

tr
/1

(3.22.l

(N/mmr) hodxl elasdanosd nalerijala oprusc (tabl. 3.7.),

Pohsonov brci. matdi.iala opnse

I =-

0,3 za

zilave

elale

Za tanjure grupe 3 standardi upuduiu na odgovarajuiu literaturu.

lE

IEmrurr

rJllmm
Tlbllcl3.1l, Tanjuraste opruge od pemog delika su

= 210000 N/mm, prema

Prema tom de

DIN 2093
a

.li

)njeg naprezanja)

;l i l.r"

I*

4
dopu|teno

t,3

o,

r4

gomje

4*= OH-as

or N/m,)
S

B
t,00

t.4

|,<t'1

l,t3

0,78

l.l5

1,60

l,l2

t.22

1,,11

t.t'7

t,l0

1.41

1.0

1,22

l.:lri

t,ll

r"53

2,tr'1

Titlim 3.12.

2,l3
0,80

1,6'1

6a

(3.24.)

za jednosnjemo promjenljivo Mpre,anjc

{z oirro,

opruge gupe 3.

greica ledenja materijala opruge.or = 1300 N/I,mr za opruse giupc l,

or = 1250 N/m? za olnce gru! 2, or = 1200 N/Im': za olmge gnp. 3
faktd sigmosli 1,3 do 1,5 u nolml m ?rilikma.

Sile u stupovima ,l., i plogib

I,

u stupovima tanjurastih opruga

2.19

t.8t

1,70

2,25

1.88

1,13

2.32

(],IJO

1.21

i,61

1.39

t.t

,,4

B
0,80

(3.23,)

Za promienliivo opteredene tanjuraste opruge prcporuduje se odvrgdivsnjo

povrsine npr. saimmenjem oiln. mlazom delidnih L:uglica. Tato opteredone op.
ruge treba ugmdivati s prednaprezanjem koje daje deformaciju I = 0,15 do
0,20 ft, kako bi se sprijeailo nastajanje Fskotina zbog rnnomosti materijsla na
nrjestu 1 (s1. 3.13a), izazvanih Feostalim vladnim naprezanjima u opruzi.

Faktori za tanjuaste opruge prema DIN 2092

t.2

Od

oi,=?40 N/lm':za opuge grupe 1, 4,= 710 N/m' za opruge grupo 2,

oi, = 630 N/mnf za opruge erupe 3.
fal(or opadanja astoae hoda opruse za jednosl4jemo promjenljivo naprozo.
nje. a=0.25 z oprug Blpe I, a=0.33 za opru8e grupe 2, a-0,50 2a

t?,2

Tatrlici 3.11.

0rflffi

aprezanje

(N/run':) tvrstoca hoda opruse

1,1

t4,2

nur

bitil

4*=
|,2

u0

lopll*teno naprezahje hoda opruge (dopudtena rozlika izmedu gorqieg i

li),2

mll$

2,37
r.57

2.00

pti konstanhom ili rjetko pronjenUivom optereienju opruga se smije deformirati (sdaditi) dol= 0,75 ,/r. Pritom nastaju naprezanja cir = 20OO do 2400 N/mmr.
Ako se ta granica prekomiii, postoji opasnost da opruga sjedne.
Pri pbfijen|ivom optereienju mjerodayri1a su naprezanja d, i 03 na donjoj
strlDi lanjura, jer se na tim mjestima javlja p$kotina zbog umomosti. Ova
naprezanja moraju sa stanovitom sigumosdu ostati ispod dinamilke iz&Zljivosti
tanjura, tj. razlika izmedu gomjeg i, donjeg naptezanj^ o = oE2 - dd2 od{osno
oin = ds3 - ddr ne smije za praktidki neoBanidenu iz&Zljivost prekoraditi dopusteno naprczanje prerna jednadzbi (3.23.). Pi tome je o! odn. 01 najveie, a od
odn. o, najmanje naprezanje koje nastaje Uednadzbe (3.18.) odn. (3.19.)l unutar
jednog titraja. Osim toga mom i gomje naprezanje osr odn. os2 ostati ispod

granice teaenja materijala.

d)

b\

tt)

e)

t.lt. Slasrric lrrtriunu, srupovc

,) jcdn ki rrrjuri rL itlon, sn,icIi ,J.icd!aki tiDjuri i,nj0nilho I
lanji, iz ricDi(txri, ) rrrh'il. rl$liinc rruirnr iTnrio!iano u pr[clirnr
Sllh

z) jcdnaki ranjuri izmicnianoi

pnkotin!i d i.zliaitc dchljinc

c)

IE

!Eommt

c [0mll[mmtmm0ru8[

Mogudnost kombinact e stupca tahjurastih opruga pokaanje S1.3.15., a

rr/e
stupca Fr i progibe J;\ za razne na(ite sastavljanja daj; lrbL l.li.
U stupcima s
tanjudma razlidite debljine najtanji tanjEi posrizu najprije
svoj
mal<simalni
progib. Sila
F, ne smije sloga spljosrirj najranje unjure. n_ko se to ipak dogodi-

tada se za lako siozene opruge u srupac dobiva lorDljena karald;risrila: jer

Enjuri \ise nisu elasliani.
TNiliCi N.13.

fl

dulfil! trdlJi|oli]rlsr U

ftm

Dopusrena odstupanja tarjurasrih opruga

Fema DIN 2093

UI!I[l

r dn.,

l.x

l[lIJ

+ dt8nt

1t

It

t75

5,[0

75!

!{l

lt.2i

1t,t0

Flffiltrne

ffiffi

mrne i utatne oru0e

ottttomm tlflfrs oruge oil omuh lho

NAjdeSCe se javUaju

cilindriine tlat e oprage od okrugle Zice. One se upohebljavaju npr, kao tladne i po\.ratne opruge, ventilske opruge za mjerenje sile, za
ogmnidenje sile i slidno. SlilA 3.10. pokazu.je izvedbu prema DIN 2095.

l=115t

0,3..03+0,020

D.

0,030

+ 0,075
I

0,025

14,2

16,3..,18,3

0.3

1+0,035

l,l.

24,4...25.4
1,2s + 0,040

0.050

+0,10

lt,2

0,05

28,5

r,5...1.75 + 0,045
0.055

2 + 0.060

2,25..2,5+0,0s5
12.. )27

4..r4+0;20

+ 0.20

Pri slagaaju opruga u stupce dolaze do iaazaja odstuparja mjela (tolelancije)

pojedinih tanjura, pa se one momju uzeti u obzir u konstrukcli.
To'wijedi i za
tolerancije sila opruga. U latl.I.lL navedena su dopustena odstu;anja pr;na
DIN
2093 te pohebna aadnost ianetlu svomjaka za vodenje i provrta
ianjura.

$lilt3.lt. Hladno oblikovanc rlaine opruge

a) ktulnji naloji prilesnuti i brused; Dl kiajnii naaojl prileerutii
oblika;

sile

i duljinc

.)

odstupanjr

opruga

Do l0 rnm promjcra:ice opruge

se oblikuju hladno, izmedu l0 17 n n

prema
i toplo, ve6
materijalu, tehnologiji izrade i velidini optercCcnil
(hladno ili toplo oblikovanje treba ugovoriti s proiz\odat:emll Sktrutaftlne
ictc ,ite d vtdi tabl. 3.4.

hlrdno

pnlr

DIN 2095 navodi: )Krajevc oprugc koii shriu z prcDoscnje sile na prikljutru lijcla trcba tako oblikovati. du sc kolikri le nrogucc izblcgnu .icdnosl11 ri
optorroenix s lclnc strnc diiolu op t|1c r ()| rilliIt (liclov rricnr.('lo sc opacni-

Eomunr

n[ilDxrlllr

ltrm rmm uflllff

Io postize smanjenim usponom na krajnicn izl0znolrr ntvoju Zicc. Da bi se

(lobilc dovoljne naleZne plohe okomito na os opruge, oclbruse se krajevi iice do
r/i4. Ispod /=0,5 mm kajnji navoji u pravilu se ne bruse.

,l(lslul)rrric.: Lr parali)lnosti 6elnih ploha (sl. .l.l6c) i lo tl kvrljtctn,r0 g|r//)/),

vtlttj( i /ino (labl. 3.15.). Da bi proizvodat nx)gro odrzati zadme silc, lrcbl
rur oslllviti n/erc r/o6odne za moguiu korekluru prt izradi opruge. Za 1() nx)ir

Kod tladnih opruga, narcdito onih koje su izlozene iestim promjenama optercacni . treba nastojati da zavrsetci izlazih navoja leie medusobno zaokenuti
lll0o. te da uvijek ima ukupno 4 1/2, 5 l/2, 6 ll2 itd. navoja. Bududi da
zilvrlni kr jevi nisu elastidni, heba r zlikovati ukupan broj nawja r,n. od broja
.nnvojir s opruZnim djelovanjen
U spomenLrtom DIN 2095 (sl. 3.16.) ie

l)

/l

ii

i't = it+2.
Ako svi navoji ieze jedan na drugom (dodiruju se), onda tladna opruga ima
ttisitrtll. l liin hloka LB.

A,,l

n'I.n, uh t hurenih

ZB1

kod.iedne zad^ne sile na opruzi i propisane duljine Zo : ,r i.iedna vclidin

// ili ," odn. D,,

kod r/vrp zadanih sila na opruzi: Io, ,r

i d ili D"

odn. D,.

l'rcdnost treba dati standadnim velidinama prema DIN 2098 (siandard(nn sll
(,lnrhvdcnc dimeozije Za, L,, J;, C i A.

= (r.il + 1,5) d

(3.26.)

Nn sl.l.l7. prikazane su (uglavnom toplo obljkolEne) tlaIne opruge od okruglih

tipki prema DIN 2096. Od 10 do t4mm promjem Sipke d kajevi se bruso iz
punog materijala (s1. 3.17a), a prcko te mjere do d=60mm L:uju se i bruso
ravno (sl. 3.17b). Oprxge se nakon toplog oblikovanja poboljsavaju.

duljina sllsute opnge bloka,

ukupan brcj navoja,
proDrjcr zicc.

od olruolt[

h)

jcdnadzbe (3.25.) i (3.26.) ukljudene su izmdne tolerancije+0,5 /. U

lrcba kod ispitne sile F" ostati jo3 minimalan razmak izlnedu naroja s
ot'hiniu dich\anien, prema latl. J.ll.

tl

Zboj & najmanjih

slill

trltrffijrnnrse

rrrrCclu

razmaka medu navojima prema DIN 2095

.{ln[l

Ji
tmnrl

(3.25.)

l.rtl ."ot,. na.laat,uh *rdjnih no,oj,)

INXlhl3.1{.

slobodno:

kruinih n,^oJn

Lat=i* d

i-i (mu)
Ir
,/ (mn)

ili

r}

|lidn6uximilirii

!<l<
,

+i,
<L---?f

r= 4,//

h!ll
0,75

r,00

0.20

1,00
0,

0.015

0.02

t,50

t5

o,?5

0,20

0,30
0,10

0,01s
0,01

Sllla 3"17. rtarne opruge od okruglih sipki

a) krajevi o!ruse prilesnuti i brosenj iz luno& D) kajevi opruse ?rilesnuti,
kovani i bruseni; .) Iaajevi o!ruse neobEdeni

0,022

Dop ltena od|tupanja za opruge obuhvadaju promjer navoja D",, duljinu

nestladene opruge Zo, silu opruge F, odstupanje osi optuge od okomice er,

Krajevi opruga koji ostaju neobradehi (sl. 3.17c) moraju se prihvatiti posebnim tanjurom (s uezanim usponom opruge), Za broj navoja \Tijdi ono Sto je u
poglavlju 3.6.L reaeno za hladno oblikovuno thdnc opruge, ali je iu* = ir+ 1,5,

0[NDfltft l$tilr fnrcM otfuE

mrrm
Iitllcl3.15. Dopustena odstupanja za hladno oblikovane tlaane opruse prema
DIN 2095 i za vlaane oEuge DIN 2096

kod opruga s neobradenim kajevima (sl, 3 l7o)

,B,<(i.l+l)/
(nnn)

lml

(inn)

Zhrq
,'
r

Ilrl)

lnr

(3.2e.)

duljina stisnxte opruse (bloka) kada navoji leieiedar na drusom,

ukupan broj navoja,
najveii nroeuai promjer siPhe, tj ukljuiivo plustolerancije (tabl. 3

ainanjih uda|enosti medu ndroiima

&=x d

(3.30,)

'r

brcj navoja s opixznin djelovanlem.

laktor ovisan o odnosu nmatanja , = D,,/d. Faktor je pri

12 t1

ll
p=3
4 5 6 7 8 910
r= 0.09 0.09 0.10 0.ll 0.13 0,14 0,16 0.18 0,21

-:

l.l[. Dopustena odstupanja za tladne opruge od okuglih sipki prema

DIN 2096

&B!mMsr{[[]

tulNrfl oisulirh r, r,

t,0,,1,

&

hnl

--.|50
50

6l
100

125

t25
I60

200
250

?50
Sila

lrtliiw qrtge

Fp

adanoj dlljini o!ru8c:

a vcljec tirke: I [(],5 lm+ 0,04r,

zdb leno lirJko 1 [(1,5 mn + 0,04/;,)

:tisnute do rlodira nayoja (rltrljina bloka) iznosi:

Kotl opruga od valjanih okruglih Sipki (sl. 3.17a

zB' <

(,

0,3)

0,4) d

Ncncsnura duljina 4, pri zadanoj sili oprusc:

3.17b)
(3.2',/.)

r.i

liocl opruga od bmienih okruglih Sipki (sl.3.17a

zn, < (i,r

14

0,23 0,26 0,28

Dopuitena odstupdnia za opruge vidi u 1 1, 3 1[., a za promjere vatanih Sipki

I)lN 207? u tabl.3.5. Za proizvotlada moraju zbog fiogn,Dosll postizavanio
zodanih ',,elitina ostati sloboalne: duljina Z0 i d i1i ,r.

') L l

Tablici

l,',4

5 i l'16)'

3.17b)
(3.28. )

e, = 0.01

I!

(odeovda 1,7")

1,5

c + 0,02

Fl

o+0.01 .r']

nm + 0,04/;I)
dr = 0,025

I). (odgovm I ,5")

@mrum

c||l

0u[[E

0d

s
@
vvv

0lrulE ihe

Primjer izvedbe ylaine opruge sa sym:/rim usicama pdkazuje Sl. 3.10. Opruga je
,ramotana navoj \z navol s predoptere1enjefi Fa. Tek kada se opruga
optereti
silo,n F > I'0 pojavit ie se zradnost izmedu navoja. Do 17mm pro-mjera iice
opruge se u pavilu izraduju od delidne Zice za opruge s predopterecenjem u
hladnom stanju. Preko toga Gd veiem optercdenju vei od d= l0 mm) namataju
se toplo, a nakon namata4ia poboljsaju se. poboljsanjem izvrlenim nakon
na_
natanja opruge gube prcdnaprezanje. Standaftl e ptomiere ,ica i itapora d \idi

b)

g
e\

s7
n

A @g
H
@@ @

sl @ @

a
-0,5

w 4
30.8

uilrrllutmorrumm

6 6)
n dn dY
J9 N g
:
ra))-

nm

-l-

rri+

vv
8)

h)

{i} g

i)

flr

i)

?:E

#
.zjll
>1

@
3l,l

il 4')

M@
EF EF

Oblici usica vladnih opruga prena DIN 2097 (blojevi ozna'uju odnos ZHla)
polovitna
njemaaka usicai ,) cijela nieMdka usicai.) dvost'uka ajeDa'ka u$ical
,)
dignuta; e) njemi:ka droslruka usica sa strme disnulai
al cij"lu nj"*aitu usi"n sa
't'-e
n) ensleska nsica; , kuka nvalja0a;
, klslast; usicai s) kukast2 usica sa strane disnutai
uvijen;
z) plosnata lsica uvijena
s
navojon
l)
iep
nmjem
watjmi
svomjat
s
*l

Sllh t.t0.

l|

lDl

LU. Dopustena odstuPanja duljine Zo neFednapregnutih vlaanih opruga prern0

DIN 2097

+ 0,6

Slili l.lE. vlaana opruga namatana s predopreredenjenr

l5

Llzlititi ohlici uiica prenra DIN 2097 prikazani su na Sl. i.10. Uiice jedne
oprr8c u istoj su lavnini, ili su za 90o medusobno zaoloenute. Kod opruga
.\ii'ni tt.tit dna (s1. 3.l9a do 3.19h) je i = ,,r, a s prikAuinin tiielina isl.1.Disa
(k) .1.l9rn) .io lr < l,t. Navoji s opruinin djelovanjem potinju
nakon izlaska iz
prikliulnih tijela. Punoj njemadkoj usici (sl.3.18., st.5.tOUj aale se prednost.

6l

l)tl.tinn neoptereCe og tiela opruge

LK =

(n+ t) d

lr (nnn) duljinr ncoplcrcdcnos r,jclx opnrsc (bcz uljoa).

i
bft,i nivoir s oftrlrninr dictovinjcn),
,/ (nm) prrlid ,i(.e.

(3.31.)

L1r0

:0,5
11,6

l.l

+ 2,0

Vlxano opruge proizvoale se takoder u kvalitetamn grubo' srcdni? i litlo l)nprnrricr

tnrllcIir odslupnja za neoptereicnu duliiru to vidi u 1411.3.17., a 7a srcdnji
rtl
Doprtitctn
rrrrvrrlrr i),. isilu /" ncpredopicreacnih vhdnih opruga u labl.3'15'

\/r/,rr,//t 1 silc prc&)plcrcacni0 /'l,r gnrlx) 1 l0'%. srcdnjc I l5q', lino+75'X''

l(rrl Ircrloplcrcaonih opruga zbrrrilirr sc (lt)l)rrilcrrrr (xlstupxnia /0 silrr /' (llhl
ll5.)isihprc(ioplorcccnill/;(rr!:lx)sl('lrn vriic(irx)stil) l)oPtrilorrl silx ftc(l('Irr.re(rcnin /'l <0,25 /',. l'foizv(xlrtlr Irrlrir /t ntt tr'I't,11\ttth ns\rviti sloh0tlttrt:

cllflmm mM

Lmnuet

kodJZdr? prcpisane velidine sile u oprMi, propisane duljine Z0 i propisanog predopteredenja F0 I il ijedna od veliijina d ili D" odn. D.,
kod

/vle

propisane sile u opruzi: ir i jedna od velidina d, D" odn.

,.

ffiun
Prcsjcci Zice

ili

torziju. proradun je utvnalen u

t)tN 20ti9:
hl?ol o torzijsko dpreza je

tl,l.\ilnlno totzisko

(3.32.)

je

ndprezd

(3.33.)

r;

, -i/llr-. 4-

"

O\ltotie,

(3.3,t.)

^,a

hod oprulle

ltn)i at\)it s oprai

"I = cd' ' "

namatanje na

G ,1o.f
8D"1

(3.36.)

t\, n,,

"=lrt
F

G-d1

8D,), +

(3.37.)

hkror prcna hil.l.lL

"od

loJegJ.',/c

(3.38.)

ob/ir i

sila koja optereduje oprugu,

(N/innr]) ,nodul klizarja (tabl.3.7.),

prcnrjcr Zice odnoero Sipke, (iabl. 1.4. i 3.5.),

sldnji pnnricr navoja,

broj nrvoja s ottr,rii,n diclo\nlch.

(n)n') of rlcDjc, hotl opnrsc.

(N/rnnr) strcciri,:,,r sili ottrr8c

automatu:

riod.p= 0,06 oM

kod 1'=4

= 0,03 oM kod w = 12.

prema tabl' 3 4'

Meduvdjednosti se interyolimju \4adna &{stoda dM
Za oDruee namatrne . predoplereienjem \alJa odgovamJute upotriJebiti Jcd(J 35 1 izratunaro
do tJ.38.r: Talo prrmjence prema rednad2bi
urart.
opruTenje oprugc rzno,,nru7enje (kod opruge, ne odgo!dra \r\arnome SNamo

:'i ,,nar7- yr. ako

j;

6 dio

opnr-zenja i/gublren predoprereienjem'

(vidi pogoptuge od obuglih profrla, vedinom toplo oblikovane

larlje 3.rr.2.i Djelo\anjem site kod koje dol^zi do dodrra slrsnule opruBc
for imosi a) za plemen,te aelike i bl /a l$alileme 'e[ke' prema trbl
3.1., kod

3. Ilaire

idcalno louijsko naprezanje kod kojes nlje u,cto u obzir zakrivlicnic zice.

r,,?]sko' Jn,./"nie

0,11 oukod},=4
= 0.06 oM kod 1, = 12

z;od.p=

il.i.t

- Gdn f

lN/,nnrr)

opruge (dopuStena naprczanja):

(vidi poglavlje 3 6 1 )
). Hladno oblikovane tlatne opruge od olotglih ':ica
koje.dollzi
o;.f."-i.. F. na oprugu bitie rd",-0'5 d" kod sile kod oM
vla'nn
0'50
do dodira natoja opieredene opruge /B bil ie nd'P dvrstoia oM Prema tabl. 3 4.
(vidi poglavlje 3'6 3 )
2.
Hladno obliko)ane aine optuge od okrugle Lice
- 'Jj"iou-j"namatanih s
n "u op*gu bit i" '"'o = 0'45 oM Kod opruga
namataodnosu
o
pi"dopt"."6"n1"- oui.i alopulteno pre'lnaprezanje
'iodop
nja u, i o tehnologjji izade:

(3.3s.)

int djelownjenl

Speciftnd sila

t.04

mirro ili ijetko promienliivo opteretene tlaine i vlalnc

Namatatje na namatalici:

8D')

(0nr)
(irnr)

1,05

1.25

1,1

Dimenzionimnje

\=k

(N)

1,28

1.26

8I\
G.tl
', nd"L_ fiiD''

F0.
1,2'1

Sipke preteino su optereCeni na

0?ruu

2089
Faktori /. za vladne i tlalne vijaBoe opruge prema DIN

1.2

tla[nilr I vlafnilr onruua

r
I
I
/'
(i
./
/)
i
/
,

llca 0.t8.

Illtlft

/"[,,\

-/

rnrc /ice,

a)
b)

=
rid"o =

1d.p

1n )n 10

830
780

ulo

50 mm

g10 7So f+O 660 N/mm'?

760 730 690 600 N/mm'].

4. l/lainc oprtLge od okrrgli, /)/r/ilr, rrtri'ci'c toPlo oblikovanc (vidi 3'6'3 )

nn oprtrBrr
Nirn llrlic s prccloptcrcacnicrrr niio rrx),rrrtr' l)iclovuoicn silc /'l'
iTrn'si r,,r = (n)o N/rnrn)'

sllilffiorufi@

Ioruurr
[)imenzioniranic promientjivo optere{cnih lt:rlnih i vtatnih opruga za
I)rirkr('i.i ncotsraniccn,r i,,dr,,lii\osr rdopuslcna nrprc,/anJa.r:
tJ ,raiefu ne smiju se, najpdje, prekoraditi dopuitena naprezanja s konstantrx)rn silom optereiene opruge. Zatim, naprezanje hoda opruge, a to je razlika
iznrcdu gornjeg i donjeg torzijskog naprezanja ,kr. = rkg rkd! mora ostati s
(k)voljnom sigumosiu ispod jednosmjeme dvrsto6e hoda iice odn. iipke. U
lonrc jc ziA najveie, a rid najmanje naprezanje koje se javlja tokom jednog
lilraja loba iraadunana jednadzbom (3.33.)l:

2. t'lu(\tc ott'rgt!

tM atd

f.

'

d
4,
,l

N/rnnrr) iysloia hoda Zce

(3.39.)

za opruge odnosro sipke

ko.l ,k = 0. \,idi sljedeie podat-

irktor opadmia drstode Zice odn. slpke. Vidi

(N/mnrr) donje to.zijsko naprezatrje tihja,

stjededc lodatke,

koeficijert sigumosti ,l= 1.3 do 1,5 u troturatnom sturaju.

lllodno oblikoyane tldine oprage od okt-uglih itca (vidi poglavlje 3.6.1.)

Za promjere Zice do d= 5 mm, prema tabl. 3.4., vrijedi za
1.

vrstu

iicc c
t*s=400 N/mmr, a = 0,23
,Ul=500 N/mm,, a=0,20

ncsadmareno

s tnlareno delidnim kuglicama

vrstu iice FD
ncsatmareno
sadmareno delidnim kuglicama

a = 0,33
N/mm'?, a = 0,20

vrstu Zice \rD

ncsrdmareno
sadmareno delidnim
7,:n

i)cc

sa

tw=
kuglicama

d > 5 mm nema

joI

460 Nhrtrnz, a

rrrriccstc rt,l)lo otrlikovirnc

ivi(li Ng[rv-

ovc joi ncrna dovoljno podatakd dobivenih isPitivanjem. Trcb

pribliino
za
Lrzcti
opruge od Sipki bez pogrjesaka, toplo oblikovano, pobol.jsano

Zr

st()Blr

rL,r-80 do l,2u N nun). a-0.

opruge od tokarenih i bruienih sipkj, kao i poboljsane
rru = 200 do 300 N/mm'?, a = 0.

Za Sipke manjeg promjera

/=10 do 14 mm treba uzeti veie, za./=6{)

nranje vrijednosti, mcaluvrijednosti intelpolimti. Da bi se povedala dinanridlta

ildrzljivost preporuda se obmda saamarenjem delianim kuglicama.

3. Vlaine opruge od okrugte iice i okruglih r',pil (vidi poglavte 3.6.3 )

Na vijek trajanja vladnil opruga utjedu oblik usica i prikljudnih tijela. Ntr
prijelazima od tijela opruge na usice pojavljuju se dodatna naprczanja koirl
ITOELT brlr /namo \ecr od onih same ooruge. zbog loga se ne motsu nx\t\lr
vrijednosti dinamidke izdr;tivosii. DIN 2089, navodi k tome :
Ako se ne mogu izbjedi vlaane opruge s titajnim optereienjem, trebll tlirnti
hlidno oblikovane vladne opruge s uvaljanim ili uvijenim drlcima. Ako su ipttlt
i/ kons[xktivnih razloga poffebne usjce ili kuke, tada polumjer zakivljenosli
rr prijelazu mora biti lto je Inoguie veii. Postigue li se granica lior, trobll
r.riunati s tim da ie se sila F, nakon stanovitog vremena mda oprugc smanjili.
jcr sila prealopteredenja F0 popusta. Nisu iskljudeni ni lomovi zbog umorrrcsli
nraterijala.

trs=320 N/mmr,

ru=420

j/i,ii,

ljc 3.6.2.).

Dopuite tl naprezalia hotla opruge, ruzlika izmeht gomjeg i donjeg

ttr.zijskog dpreza jcl

ort oknrglih

0,27

= 580 N/mmr, a = 0,23.

dovoljno \.Tijednosli dobivenih pokusima.
z1g

Za samo tijelo opruge vrljede ista dopustena naprezanja kao

za tlll|ne

opruge.

Ne preporuduju se toplo oblikovane vladne opruge. U naroiJitim sluaaicvinlrr

valja se posavjetovaii s proizvoalatem opruga. Proraiun cili dritnih llo('ttih
tryruga ocl iett)erokutltog prorla: vidi DIN 2090.

I'rcporuiuje se stoga uzeti

-dl

orr.

,n
-tus.^,

ako su oM 1i
i rrs o.-r vijednosti za d= 5, kako sll Lr tabl. 3.4., odn- vei
",,")
nrplijed navedene. Faktor opadatja a prema naprijed navedenom. Zice vrste A i
II nrrrrje .u prikladne,,a dinJmrako oplerecenje

ffiqneqtut
Gumene opruge se upohebljavaju uglavnom za pignSivanje tit@ja i uda, npr.
kao opruge za temelje ili opruge uloZaka elastiarih spojki. Vulkanizirana.gu-ma
izmetir metalnih ploda ili iuUaca more se opterctiti na smik ili tlak $llll0.l0.

kazuje razliaite oblike izvedbo, a ll,0.ll. proktidke primjere.

flItff0Prufiml

optuor

plibliZno 4,4 N. Skala tvrdoic idc od 0 do l(x). 0 Shore-A izraZava naimarjLr

lvrdoiu (dubina prodiranja 2,54 mm kod 0,56 N), i00 Shore-A najveclr lvrchatr
(bez prodiranja kod 8,2 N). S pmktiiki dovoljnom toi:nosdu moze se staviti: 50
Shore-A = 50 IRFI. Vrste gume koje dolaze u obzir za opruge tvrdode jesu 40 do
70 Shorc-A = 40 do 70 IRH. Metalne plode sprjeilavaju g:umene opruge da sc
pri tlainom opicredenju slobodno popreano defomiraju. Zbog toga karaktcristi
ke tlainih opruga ne ovise samo o tvrdoii materijala, nego u velikoj mjeri i (t
oblikovanju. Stoga se modul elaslidnosti , navodi ovisno o tvrdoci i obliku (sl,
3.22.). Obljk se obuhvaia faktorom oblika i. On je odnos po!.rSine preko koio su
dovodi sila i slobodne povfiine. Za opruge kao na sl. 3.20c je prema tomc

fahor

(3.40.)

oblika

*rff

A.)
,r

ot)iL

BI

wwm

Slili 3.20. Osnovni oblici gumenih oprusa

Af si iniariD ploama: D) opmga sa snianim lutcima: .) ttadna opruga;

,/) rv,,in. sniina opnrgq

.,

uvoiDo{mlana opmga s

ltoaa

iu[rn (kruduk) sc ne moZe komprimirati. Ona moze promteniti svoj obliL,

rtli rc i voluntcrr. K.da bi gumu zatvorili sa svih strana, ona bi izgubila svoja

B2

,s:r

B3

z.l.:.^

W
u

(.IrsllClxr svoistva.

olirki vtlkuniziranje glrr,ene mieSavine, dijelovi moraiu biti pribliho

r."hrrrlr ,l.l'lrirr.. .'i n( .u\rie dcbcli. Zbog zarc,/ne osJetlJ.\osli gume rreba
i/l)l(Invrti ollrc bridove ili uglove (zaobljenja ili rcbra povolina su).
l)r

sc

I obzir pirodna guma, buna S. perhunan guna i dtosu sinietidke gume (umjetna guma). Dugotrajnim djelovarlicrn s\,ictl!, lopline i kisil(a guma stari i to tako da umjetna guma otvrdne, a
Irirxlnr ornckil. lrl stvatunje napuklina. Vladna naprezanja pospjesuju starenje
(!Lrarc ot)I1rgc i,.bicgllvrti!). Sinletiaka guma je manje od plirodne gume osie!
Kr() nlrlirrilnl tlolilzi

Ite. lilr i pcl{)unxn

r\.,

-)0. i

0.( tumJ r" .r,rr,,.,1.

trrslrlr lvr(ir ik rl(ir.
li,li (k li)nrrciic-n prcznDia gume odreLlen ie prcma DIN 53504 (HRN
(; S,l 1.17). l'rir)ricricc q,r= 12 N/nn1r znadi da se materijal pri tom naprezanju
n.r r,,t'l r.r. rrlle

l,rrrzrn l/mcd-

rnslrgnc 100')i,. Nllprcznnic or00 je tada jcdnako modulu clastiinosti, koji znatno
r)visl ,) Ilrk,ai gurlrc. Tv oia se daie u intemacionalnim stupnjcvirna tvrdoie
ll{ ll. l(oii pribliino odgovaraiu konvencionalnoj Shore-,^ tvrdoai (DIN 53505 ili
llRN (;Sl 125). Shore-A tvrdoia oznaiuje otpor kojirn se nratcrijal opire pro
rlirrrnirr hrrlcg sloio.r sa D= 1.3 mm. r/=0,79 mm i o=35". Na primtcr 40
Slx[c-A zorii d .ic karii stol c pri /lldirlniu 7.t 1.2/ iltll nriiro nu otl]or od

ffi
@
et

-f*

Vr'j.#4rl

F2

RI-]B

Fr

2rytx

f<ZAi @A
[t2>,! b-*N

*kJt_#

W W
$llla 1.2!.

Mcrrlrsrikr)pnrgr l(

ltl l il kh l\

tN.

\cinhcitrrlllcrgslr.)

.1ottr,sLi L..r{ii/l o(lb()inili ( (L!,'sr,Ll(il l(rn,/)L lrrl(lliei/l

Nlelrron. l.irti (; slorrsl trilrhri lL I i( // lrlr:lr( :l I
L

llt){,ililcr,,ii

r'

EEnrruor

ouuffi oriltffi

Suplotno metalnim oprugama, gumene oprugc intuju zakrivljeoe karakteris-

tikc. Pri malim deforn:racijama mozemo uzeti da je karakteristika ravna,

tj. s
konstantnom krutosiu c. pd promjenljivom oplercdenju opruga
se oivrsduje, a
niczina karakeristika odstupa od statidke. Ovo odstupanje obuhvada se fakoftnn

q, tj-:

Iillllcl319. .lcdnldihc

zl

Droraaun gunrenilr ot)r0fx

i (lofu enx ndpr'cania

owt
d 320i

d !.?0i

!1.!.?0r

st3I0!

s|.3.?&

lliididt
20%!!flik

(3.41.)

qm/md) kulosr olruge p.i !.omjenrjivon opie.eienju.

(Nimn, Iili (Nbmilad) hltosl opruse pi mimom oprereietrJu, prema
., ,, 1fl/'nm)
iednadbl
il

(3.1.)

q=

40
1'15

Medurijedlosti teba inter?ohad.

50

60

70 Shore-A

t.3

1,6

2,2

vrijedi za gumene opruge opteredene na tlat i smik. Sta_

tidki nrodul klizanja G teba \zeti sa sl.3.22.
U.hl.3.10. ime\ene su jeclnod2be za prordtun uobiaajenrh oblila opruga
i

ool)uqcna naprczanJa prerna tskust\ u. proracun daje samo pribli-le wijednoslj.

Ako je potrebno, treba mzgovarati s proizvoaladima opruga.
'75

rEdoca shore Azo qs -og ss :o q: .ro :s l

=,,'l.

(N/m1

'

snidno n,lrczdnjo

(N/nm)
,1

moduldasttnosri

22o

!E

,/

Ero

I7

0,5

1,5

qI
E

l0 .?

,!
!

PI

\
,

E
5

fak or obii&a ,t (N/nrn1

Slllr 3.t2.

rs

/l:11

r Ir

r)

(N/nnl)

I.rdrc

0.lhm)

moinent uvij3nja oruBc

(d,l)

kut akrctanla oprusc

(hn,

d.bljim oprusc

"apulnjs

(Nlnnr) hodulklizuja

lli/m'l

!
a

,,/

.=

oiltli

t}lrhodilulo

)..,2

.{

{0"

Iirm,0r

*L
t5

(mm) spojna polrlina ema trdar

(mtr) lolrhjf oprugo

1.,.2
1,.,1,5
0,5...1

.!Ero

llEh

JcdnadZba (3.41.)

10"

,A

(12

faktoi l<orekcije
')'
kod lwdode

2f,r sdLIN[li

Statidki modul elastidnosii tr ovisno o tlrdo6i i o faktoru oblika, staridki

modul
klizanja G ovisno o tvrdo{:i

3...5

1...2

2,5...5

\..2

0.5,..r,5
3...5

0,3...0,5

0,1.. I

0,5...1

0,5.,,1,5

IlIl

w7\

U Ol,Oll,lT POGI.II,UU

Imlrclh, obliluvanie

Funkcija, oblikovanje (21i1 pnlar.i (218) Nosivi (u"

kavci (210) Potporni rukayac (219) dvrsto,ja (220)
Mornenti savijanja

1)\,)rr,(,{s|.4.1a i4.l[) nosc na scbi nrifui(rcc ili n)lirriucc stft)jDc diiclovc krto Ilo
,rrr |crrrcrrico. zuparnici, rotori i sl. Ono nx)!lrr rDirovali, lxko da sc na ttiintrt
:Iriottcri sll.()i11i diichvi okrc6u, ili da rolirrju zaicdno sa slrojnim diioli)vinrrr

otpora {??0r

, rr,

t2221

i uvijanja, momenti inercije i momenti

Pribliini proraau0 na rorziju j sarijaoje

o (vrstoia oblika (224)

Deformacije (229)

Defor-

rila savijanja t220) . Detormacije izazrane

torzijskim silama (202) . Kritiina brzina,rrnje (23i) .
macrje zbog

Fleksijska kritidna brzina vrtnje (2i3) o Torzijska

brzina vrtnje (234)

kitiina

rrr.'.rrrru rJ nJrnrl. U'o|ne \u opl(rccenc .alno nl .driirrlr I lr( nlrtnr\.'

t'l r(tni nnrncnll
tt'ntitu (.s1.l.lt i4.l ) na sebi nose strojne dijelove kao i osovinc, trli sc i)vi
,lii.lovi sl lno okredu te uviiek prcnose oketni moment- Vralila su oPlcrca(rrrr
rrLr

srrvilunic

i urijanje.

()so\'inc i vratila s centridnim uzduznim provtima nnzivaju se.it{)rr.)!dl,

,r,. (xlin)sDo r'lrprrr ndtiLtl (sl.4.|d).

Iitlntiha

nazi\a$o one dijelove osovina

..'..'1.'. Kr.rtl,c osorrre nazivaiu \e ( arrir, r.

vmtila kojrme se oslaniirirr

rrrr

/r

prijenos snage izmedu potoemjh pogonskih i radnih agregata upotrcbljn\irlf sc i srl,i//lvd r:ralil.r, DIN 44113, ryl. za pogon btoji]a, nricril.t ht'zirte
rozilu ibrzmc vfinje, bulllica i drugih alala. Sastoje se od viieshinc iiarrrru

r z ,r. \r't.r rc !odi J sclrl'\oJ merdlnoi cire\ i.

( )pacnilo se osovine i watila izraduju od delika St 42 (4 046())

rl

ili sl

50

05.15)- n visokonapregnule od St 60 (C 0645).

\rcrh,,rnrjcvd dola/e u L,b,,ir ic.15r( 1410,.40 Mn 4 ,i'.{l.1rr)..r4( rl

Cr 4 (a 4131) i stidno, dok se kod motomih vozila uzima l6 Mrr( l
',. (a' ,1320). 20 Mncr 5, (a 4321), l8 crNi 8. (a 5421) i sli.no. up,nrehir
l,lrirllrrih dclika isplati sc kod titrajnih naprezanja (izmjenidnog saviiarjtr) strrrrr)
,rr,llr. lko nc postoji djelovalje zareza, jer su aetici visokih mehaniakih svoistir'
lrr vconra osjetljivi na t{<va djelovanja. Za izbor materijala mozc bili llljcr(xlirv
rr (npo x)sl na kolozrju.

l\,'l

r(' .lll0), 4l

llirvnc osovinc i vmtila do promjera oko l50nml izraduju sc obiirlr orl

,r,rrrglrg dclilra tokarenjem, ljustenjem ili hladnim valjnnjem. Debljr ili vitcs
lrrto slupnjevaua vmtila izraduju se kovanjern i skidanjem dcslicr. ltuklvti i
lrri;rlazi s jednog promicra na drugi se prcma zahtjevirna fino tokrrc brrsc,
lrrliruiu valjanjern, tiskanjem iti lepanjem. Najopteredeniji se povriinski krrli.
(trlgrir rrora ost.rli Zilava) inajfinije obraduiu. osovinc i vratila od lcgitrtttrt
L'.liliir visokc avrstode nisu nista kru6a nego ona od obidnih l(ooslrrkciiskilr
('( lilir..icr iBr.ic modlrl elasiidnosti icdnak. suplje osovirrc i vratila s pror)riororrr
tnovrl od 0,5 tl za oko 25"1' su lnk!i nogo purla \'ratilt, ali morlcnt {)lp(}r'rr
izrursi toi uviieh oko 95'X,.
li\otuttiti|! oso|in( i vtttil otl lt l5o0 Irin nror.riu biti krrlI, kn(o
llleiittcDr i izl)nlirnsiranll.

%Elwatwn
ruttrcul murmmr

l'tdit u.ltittih /r.rrir.rrl.,

osigurLlvirlu sc oxrvirrc i v[l(ila slirpniovxrxrll

(slupnjevanjcm),
pnrmjerr
poslrvDirn ili sigurnosnim pNonovillrir
lrrorrrjcttonr
l/nrjcnidno n.rprezanje na saYijanje osovina i vratila izaziva pri svim pronricrrrir prcsicka. utoE i slidno r/dlr opdsnost od lomd zbog umornosti (diolovrrrtr /rrcza!). Vrinn naprezanja rnogu se smanjiti raznim prikladnirn mjclunra pri
,,1)lil\ollnju. Visina vrsnih f,aprez?J,ja za razlidito oblikovane prijclazc, rllr'(r.
lrrllliva.ic na s|.4.3. Vrina naprezanja stvaraju se i zbog naprelanih ili vnrtr
lrl acnih glavina. Smjer toka sila koje prolaze kroz osovinu ili vratilo Dricr0
rlrvirn .jo za ivrsioiu. lz primjera na s1. 4.3. vidi se kod kojeg je oblik.r prijclrzll
l,)1, skrctanja sila najblaZi i time najmanje smanjuje ivrstoau oblika. lslo tirho
rrr./c sc zarezima za raslereienje fE na sl. 4.3.) tok sila blaze skrenuti.

$llh 1.2. savitljivo vratilo

Fnffiw@
ffiffiffiffiffi
Sllh d.l. Zarezoo

aranelokehE

Slllr {t. primjeri 7a oso\ ine i

wahla
p@ Goina: l?r oloema DUra osovim: puno
c)

w?rrtot d) suplie

djelovanje i tok sila u osovina a i vratilima ot., ?] nazivno

or, tr naprezanje izazvano zareznim djelovanjem

nrfrc/,uic

ltcporuauje se kod izmjenidno na savijanje optercicnih osovinu i vnrlill

l,(introliruti tok sila, jer se najdelie nalazi nroguiuost povefanjn lv$totc oblik
l\i)tilc]r,\i promjei za osovine ivratila proizlazc iz standardnih brojcvx l)lN l
(llllN 4.40.001). Slandardnc brzinc v uio lri ()l]liircccniu za rcnrcnicc iklirrrsle rcnrcnioc vidi u DIN ll2, (llRN M.( l:150), ir /n irlirlnc st()icvc u l)lN l{0i

(tlltN

M.(]1.253).

rll

Zl[xwwtwnrt

ruUM

IIII

Wrulayci
Rukayci 614.1) kod osovina ili \mrila su
cilindriana. koniana ili kxglasra rora_
cijska tijela koja se u leZajima oMecu tlr
mtruJu G,oLreLni tli nepomicni ruka_

vac).

Sli[r 4.t.

,)

Rukavc] ruiica

uti.laan s v,jaarim nastavkomi 6) lPrelani

.)

s konusotu

vi.liaDinr naslavkonr

,\tunda izirani sur cilindiini kajevj vralila DIN 478 (IIRN M.uI.090).
l(rridni krajevi vfiila DIN 749 (ISOR 775) i DIN 750 (ISO/R 775). kraiovi
v(rtih za mazivne pumpe DIN 7'{6 (ISO,R 775), za zupaane pogone DIN Tlll
(ls(rll 775), za elektridne strojeve DIN 42943 (IIRN N.G0.020 i02l), /rt
jednodjelne postavne prstcnovc
txnnoane strojeve DIN 73031 (ISO/R 775), za
l)lN 705. a za dvodijelne DIN 708.

-^\\or_ivi

fi$fgfrontrutrawt

rukori

oplereieni popreano na os ruka\ca. Rulavci

koji ,e-",),,*_
.su
nala,,e
oso\ine iti \rarita nazi\aJu se cctni rukovci.
*^* ,,.g

uzduzno su optercieni, te sluie kao podupora o6ovi'

pritiske
zadovolja\a pun uporni rrtardc (sl.lJ[). Bududi
no lli rratila. Za male
(la je brzina klizanja na obodu najveia, a u sredini nula, rukavac se nejednako
l,osi i ne ostaje ravan. Teorijski je u centru po\.rsinski pritisak beskonadno
volik, Ito moze dovesti do poteskoia prigodom podm^zivanja

lblpomi ili uporni rukarci

:i,-:l::::
"
Ojae.al'ja {vijenac, ili sianjenja. \luie
7a preuTimanje malih uTduinih sila
,
osieuro jc poto2oja. Visina r ijenca *t*,t"
lao :z.dl2no
L. , _ O,l i'
,.=0.1
do 0.151. Umjesto vjjenca moze
""i;;r,
,Ir

se napresar,

i prslenove ili Lod

sra porravne prslenove osiguratr vijkom

ili zarikom

rffi_-_-tz

:,1_

CI.='
t)

(-)

umiere_

Lt.).

ffiW
b)

Sltla 45.

z) slc,ri lrstori

(Sl.

Slill {J. Potpomi rukavci

4)s punonr nilernon povlsinoml b) s pNlcnasto,n nalcznonr povriiioDr r) \ lNlcnrs
loD nalcrnom pov$inom i leiaslom potpornorn ploi.!l; r/) kugladi rukrlrc

prstenovi kao ojaianja

vrarita

,) poslavD lrsien DIN 1705 sa dra za lj5.

nrvi'lchj .) postavni p.sten DIN t?05 s konainih
zarikom

pomakDuta zarika

l-lporxbom /rrlenrsloga potPonog rutuw:d (sLL7[) smanjuje se ovli nctlostrrrrk. Ibvoljno ic da se kaljcni rukavac oslanjt nt potpornu ploiu, l(alicnLr ili (xl
lilcvun.r iirljoza. Lciasta uporna plotrr f! rrrr sl.{7t) nislavlja se (Prihgodrrvrr)
slrrrl prcnrir polponroj kliznoi pk,hi (rr1y'arri talrrrrt; (sl.1.7 ) prilagotlavrrirr se

Kttyln.rt nt.k.avLt omoguiuiu

krhu polaetlji\osr oso\ine, ali ,/boe n<novotih.u

.,icrUn rxsu pfi ddnr (ao
roracUsld mtrarci. ig161.;,
Oro;^ o,tro_,Jr iCi,f, r"rlol
I u ,,, /, (rE v(znnJa u./ mdlenral korijno ila se n/Lotac
izrodu,_po\1,n,, \ \i_iAanin
\rir\korn ilr ndslrrl,orn (oij _c Inrerd\r.
npr ruk,r\irc
rrrc,rc prcrnr

SL

l.i.

islo lrko srnri kro

()l

ciiski ruknv(i Nirrr lr,(l(srti ,holl rlcfovolirrl trcrrirr.

ZiiE

nsovur

rvluru

cti

Elti sallihrh i llvihllh, nolllcrli imnii0 i

ls

ll Jl]

l||ofl cnti 01tr0la

Osovine i vratila treba sma].lati nosatima a dya oslonca, s pojedinadnim

silama I. Na mjestima leZaja javljaju se rcakcte FA i
-F.n. Na $1. {g. oznadeni su
opasni presjeci grafidki i s pomodu brojeva. Opasnim presjecima
heba smatmti
s!e presJeke na.mje\tima promjene prornjera. na mje.rima utora. ,,liJebo\a
ild.,
r kod ra\,Trh rglalkjhr ocovina i \ralila na tnjesru najreieg rnomenta savijanJa-

Sile F proizlaze iz site koja se javlja na zupcu, vladne sile ."..nu,

t Zir.r"
J'iclu\r koje nosi r slicno. O odredivanju njihoie velierne tir te govora t<a'.lxJe
lr ouuovirajuarm poglavljima.
L

*jH
-2

Slll!

Monent savijaqia M ako sile djeluju u mznim m1'ninama (osovina ili vratilo

crtani su tako da su msdlanjeni u dijelovima izmedu opasnih prsjeka)

A horizontalaa silai f-, verti!3lna silai ra, rB reakcije u osloncimal M. momenli
.ild f; M noaedrr cila f: l. 4 opani presjeci

!/,

Sllla 4.0.

Momenti savijanja u opasnim presjecima osovina i \ratila

a) primjer

jednom sitomr 6) primjer s dvije sile

sile.F w djeluiu u iednoi ruvnini, pojedine srle ra5Evljaju se u

horizon_
,Ako
loiDe jvenikalne komponente F i F. tako. da 5e sr\ore drije
ramine sila.

Mohenti savtarja M, i,11, u tim medusobno ot

-iti-.urri.ri-"'rtr";"ju'."
geomelrijski r$1.1,9.r na poledinim preslecima u rezulriraiuii
-nrn",, *,i;"i,
M Radi boljeg pregleda momenri su cnani u lmjeru .ii" fp"*ir.
pr..j'.f.r'r,
ry"l"
O].,*: olomiro na povrsine presjeka. Rezutriraj-uir
-;;, ;'-G
l:l",
nJa.Je onoa mJerodavan za proracun a\,rsloae. lsto
rako mogu uzdu2ne tile. ipr.
I"rnp".l*p sita zup.anika s kosim zupcima. trl"^u,i, p*.i".i,l"
dodatna vlaCna ili tlacna naprezania.

:jq:}

Slllll.l0. Tok oketnih monrcnala u vratilu

IluduCi da vratila uvijek prenosc okrctri monlcnl, optere6ena su i nr tol7iirr

(rviirnjc). Okretni monlent nc pn)Lrzi obilno ciiclom duliinonr \'ruliln l){)v(rli
sc prcko pogonskog stroinog tliic|r {rrPr rcrrrerrico), a oclvocli proko tlrrrgih
srroinih diiclovr (npr. zup()trniltlr). [1.4.10

T,Zlwunt tywtu
ti[lici

4.1.

Uvlsro0lEl

Momcnti

J4l

,(

protiv savijanja i rorzije. te momenti inercije /, i

presjeka osovina i \.ratila

N &W M
0klto

raznih

fiu savoj u Cvrsto'u prcma iskustveno dopustivim nxproz1rnjima (t^bl. 4.2.).

pojedinim opasnim presjecima imosi:

naprezanje ha sarianie

&wj

lrdftt

Yfitih

1,

(4.2.)

o (N/Dmr) naprczanje na savijanje n opasnom presjeku,

l,/ (Nmm) noment savrjanja ! opasnom presjcla,
rrl onDr) moment otpo oPalnog prcsjeka (vlii t'rl 4 I l

l{liqralr

fflih

tl

Tllllici{.2. Dopustena naprezaDja na torziju

savijanje (N/mml) za osovire i vmlilr

(iskustvene \riiednosti)

=''[ ,

2t)

t-,1

.]

=.,.,(rf'

",,(?)' 'o'l ,
-".,'(il' . .,.|. ,

,.r..,,,,1,..,**";* loir., s, 4l:...i0 (a 0460 a oils)

"a
o. rroc.{nincorlaclikrSL,l2.ia(i]0460..4r0545)

\r.ri

,]

".,(:r)' ".,'[t;t)'

yuaew

na

v',iin

" o.o5lr: - r,24",

.a,|D:,2,4ttel

,/,

tordlr i sa|,iianie

5e_ /a brziitk opterci?ni dio watila naimanjj) ponebni

promd ocredl unapnjed prema isku5nenim wijednostima dopusrenih naprezanja.
"
Iz uvjeta da je r,=Tlw=t,,q, dobir.,a se za rtatila sa
m=-0,2 d3 por:;bat
najna ji plomjel

Jer

= 0,1

dj

na bilo kojem mjestu

najDanji dolusleni pomjer vralila u podrudju oplereicnoft okrehim

monen-

lafl.

promjer presjeka:
(4.3, )

T^ko konstmimna osovina ili mtilo bila bt pdraboloid (okomito isprugani

(tio na $1.4.11.). Potrebno je, medutim, dobiti proizvodno i flurkcionalao pogodan
oblik sastavljen od cilindara i stoiaca tako da to ne dovodi do podrezivanjo
p raboloida. Prei.Lovanim osovinarrd i vratili a iednakih naprczatxja na sariuru., usteduju se matrljal i obrada.

ji,

pogonski okehi motuenl.

nr,, (Nrnmr) dopuitcno torzrsko naprezarje preDa

.n izradunati

tmmjet osori e ili vratikt d, =

(4.1.)

0,2 t,hD

7 (Nhnr)

100..150

Teodjski se svi presjeci mogu tako dimenzionimti da u njima vlada jednako

nirprezanje na savijanje. Iz uvjeta za presjek.x ot=Mlvr=6tdrI. moie se za

Preporucljivo je da

,/ (nnn)

30...60

\i ,( h ,lialicd

Za proradunavanje naprezanja na savijanje i torziju ponebni sn fiomenti

ot_
tx)to t)rcsieka W protiy savianjd i lta protiy totzije. JednidZbe za njih su u lau.l.l.
l)(ncd toga dani su i momenti inercije potrebti p.i proradmavanju
alefomacta-

W4lilllti

St 42 (a 0460)

olt ielika St 50 (a 05,rs)

flii.n.sditr.d dclika sl60 (C 0645) ili lclr'"nos aclik.
!dnih rlizBli.i razuFnrsbm lclvom od dciikr s170 (4 0745)

, Nni.i.ista urtila od,jclikl

.J

,,

t2

*0,,{

4r
df

,l

llm

i_il

iiiffi D

t.l

Ako su prcjekom odrealene dimenzije osovine ili vratila, preporudljivo je

dn
sc plljc nego Sto se radunski provjeri avrsroda oblika. iz\tii pt;btiZn;
ko;tuhl

Slil0 4.11.

osovinl ili

lil{r

mprezanjem na sav{anJe

Eosnwrvnanl

lvwoci

(r,rskia ohlika

fflfurxtanita

o\t

kao dinamidka izdr*liivost odrodcnog prcsjeka osovinc

U DN

atrstoio obliko

faklor zarczlog djelovmja prema ('1 9 ).

tt,

ltt

,1

(N/Dm:) naflezanja

(N,r)

w, tlt,

(mr)

(mm,)

T
(4.6.)

w,

nastala od savojnos. vlainog, traanos j rorzijskos

!-=t

odlos naprezoja piema (4.11.),

gi icu tvstoic oblika*=2,] kod dijelova s oplercdcnicm

-\rjdntc., l.o loo diie'o'o Dez ur'erecerua rd vvrdre

titktor za

olteredoja,

uznnaju6i u obzir losonsle udee iti uijednosti Dajveiih vrsnih momenata savijuja ili tonije za odredeni pros.iek,
udlZla sila u odgoveajudem presjeku,
moment oAoE odsoEajuCes lresjeka protiv savijmja, odnosno torzije
(tabl. a.1.),

p*
I

wlefitno naprera je

o|

+(ta,)ri

I /r
koeficijent oblika zareza prena ll. i.ll. do {16 Oslm toga teba uultavati:
'}r '
zupiasie i klinasle lrofi1e vratila, lx = 1.4 za poligonske plofile vratila (o{lgov rrrirtrlr
oblikc vidi u tabl. 4.1.),
rad,jus el$ivalerhos zarezaje keaktenstidla vrijednosr zarezne osjetljivosli nulcriirlir
prema tabl. 4.3.,
(pad) naprczanja prema (a.10.) do (a'12') kod:
reducirani
sradijelr

Z =2ld

(4.1.)

ekvivalentno (ieducneo) mpre,anje,

gomie naprezdje lromjenljivos opteredenja. ro je najvece nonnalno ,aprezanje koje nasraje u presjeru, naime:or = o, + 6
lorijsko mlrezarje prema jednadzbi (4.6.),
odnos koji pokuuje nati! nalrezmja na sNijmje i uvijuje. Treba stavili:
3ai = 0,,18 pd izmjenidno lromjdljivom savijmju i rcpromjenljivoj touiji

- 0,4).3a1- 1,47 ptj i2ltenidno pronjenljivom salijanju i jednosnjemo

pronlenljircj torziji (ar = 0,7),3a; = 3 pri imjeniano promjenljilom savijanju i naizmjeniino promjeiljivoj roziji (o, = l).
lctu

S pomoiu faktora

&,

prilagoduje se tozijsko naprezanje izmjenidno promicnljivom naprezanju na savijanje. To znadi da se s pomodu fakora
moze
prcrflduDati tozijsko naprezanje q u odgovarajude jednakovrijedno promjenljivo
t(nzijsko naprezarje. Ako je \.Tst savojnog i uvojnog optereienia iednaka (na
prirntcr obje irmtenieno prornjenlji\e ili obJe jednosmjemer. onda.ie .v^ L
oro

ft

nr

(4.e.)

r+JP'r

povriina odsovaraiudee presleka

Pri istodobnom optereienju na savijanje i uvijanje zamiiljamo da ona izazivlju samo normalna naprezanja, nazvana ekvivalentno ili reducirano naprezanio. finrc je optereienje vratila svedeno na optereienje na savijanje. prema
hiph'ti o tiojwten defomacijskom radu pri plomjeni oblika iznosil

lk

odreilcDog presjeka,

dnraniaka iznieniano promjentlva lzdr:ljivost matcrijala prcm lilll.l.il.,

fakror kvAlilete !o\,!he prema tl. l !2.,

(4.s.)

(4.8.)

I.r- d. l

ivBtoia oblika

r.

I-!

^
lnrl

(4.4.)

'

o, .t

ili

vrillilx iznosi:

U opasnom presjeku vratila mogu nastati naprezanja od optereCenja na

',

lrfil

I rmr ,
,/ (nm)
p (m",

Z =2ld
reducna,,i ;rad'lcrr

'.dd'

naiveii p.omjer Prcsjeka,

polu jer zaobljenja dna

(4.11.)

=2lP

torzija

(4.r).)

+2lp

+llP

(4. r2.

ndpre/d'j'L

eza

(r'i'li ql 413

do 4 16')'

Irtllm i.3. Dinamiika vlaano-tladna izmjenitno promjenljiva izdrzljivost

ekvivalentnog zarcza zilavib materijalu (aelik)

lrs0v

lt

t l/Rll

ll

cl/ls I fl]ti

0,9
I

Ita

.E

1,6

Ra 3,2
Ra 6,3

=\

0,8

'o^\

'g o,7

,g

Ra0:8

LE

1'a

Ra 12,5

ph=0,3

0,6
I
0,5

Ra25

0,3

0,4

E ,,,

0,9
100

400 600 800 ro00

'a

1200-i4d6

loma dv8roaa dM (N/mnr)

*-

.l

Slllll.l2. Faktor urjecaja kvalitete povrline lre ovisno o vlaanoj

tvrstodi oM aelika
(kvalitete povrlina vidi u tabl. 1.35.)

0,07

0.5 0.6 0,7 0.8 0,9

odnos d/D 0,1

Slih {14.

Koeficijenti oblika

cvr,i

kod waiila s utorom po obodu

:1.0

2.8

0.t 5

2.6
3.5

0.2
0.3

2.4

2,2

2,0

B
2.5

0,5

1,6
1.4

t.2
1,0

0,6 0,7

Sliki4.l5.

0.3

0_4

0.5

Koeficijent oblika ad kod vratila s popreinim provftonr

0,8

odDosd/r,.'

$ll[n4.13.

0,2

Koeficijenti oblika dl, kod vratla s nzlidiro oblikovanim pijclazima

s veces
,,a nrdnii p,o,rjer

Jcdnadzba (4.10.) wijedi za dijelove \Tatila optere6ene na saviianic, icdr)alL

7l,r (4.1 l.) za dijelove bez optere6enja na savtanje, jednadiba (4.I2.) za diickr
vc vftr1ih opleredenc iskljuiivo na lorziir'.

Ill

ostvuuglltl

mmmlcuE

Akoje p < 0,5 mlq onda ujednadibama (4.10.) do (4.12.) treba ipak uvrstiti
p = 0,5 mm, jer se tok sila ne Tomi oistro oko zareza, nego prolazi u luku oko
njega.

Kod glathh dielora.rratila bez utora je p=-, pa u jdnadzbe (4.10.) do

(4.12.) fteba urrstavati ph = 0. Kod tor ih osol)ina ili dieloya yratila (dosjedni klin, klinasta lTatila, utori ozubtenih .vratila) moie se pribliino uzeti da je p
- t/2 < bl2 (t = dnbtfid ntoft odtosno zupca, D = Sirina utom). I kod napresanil
glavina (s1. 4.16a) treba u.!'rstiti p= 0,5.
o",
Odnos naprezanja

vratil.r koii su optereteni iskljuCivo /r., /rr:Ux, slavlia sc o"'/0o = 0 pi iznr.ionidno promjenljivom ,i, o",,'o. = 0,5 prijednosnrjcfto promjenljivom !, q'/or = I
l)ri ncpromienljivom t. U ovim sluta.jevima lreba uzeti d"r., = 1,5 ?l. Za ispmvno
r inrcnzioniranie mjerodavna je:
rrrrr

Sill rnost protir

ornosti
SD

(4.14.)

= oold"k

Uobitajeno su:sD > 2 kod oJdc=0 do 0,25.

.lD > 1,7 kod o",/o! > 0,25 do 0,75,
SD > 1,4 kod 4,/6! > 0,75 do 1.

(4.13.)

og

(N/n,n':) yednje naprezmje tihajnos optereCoja. ono je jednako konstmbron (mn-

(N/nm1

nom) nomalnom naprezaiju kojem se dodaje iajeli.no nap.ezdie. u normdlnom Ju.rju su'o \lacn"'li ,16(nd tupre/djs o Ndcelno. u pojeornrm
presjecima v.alila je a, = 0,5 (o! + 6d) sa od kao najmmje normatno nalrezanje ciklusa lrmjentivog opttre6enja (donje nalrezanje).
gomje mprezmje ciklusa pronjentivos olterecerja ('n =

o+ oi

N&w
.':=3::--a=:f-r

a-ss-:L!-----4!La!]

lelorlnaciie

tffi.4]lilnilciiefiwsihsarilaria
Osovine

i lTatila izlozeni

-F' (s1.4.17.)

poglavlje 5.1.6.).
Gladak ltap dobiva prema tl.1.18. na mjestu rr

progibl

oi,lik E
nt

-])
Ir,3]*
t t'.)
6E."/f
r. r'

(4.15,)

Sllli 1.10. KoeficijeDti oblika aH kod vratila

s naprcs.nofi slavinom (za presjek I prena sl. 4.13.); 6) sa
ezorn s orbin
hrid,)vima za uskoanikej .) s blagih prijetzimaj d) s utorima za pero. odnosno
utuima,a dosjedni llin

,)

Dugo i

tAnka uatila mogu desto biti dovoljno alTsta, ali defomactom mogu remetiti
l'0nkcionalnost. Tako npr. mogu dovesti do odstupanja u zahvatu kod zupdanih
prijenosnika ili do zag javanja u kliznim leZajima zbog rubnog pdtiska. U
kritidnim sludajevima heba prcma tome proradunati progib i kosi poloiaj rukavoa. Prcma iskustvu progib ispod hvatista sile mora imositi/ < 0,00035 .L (monjo rijednosti pri,1 > 25 s '), i Gl. 4.19.) tan Bee s 0,001 do 0,002 (manje
vrijednosti kod dugih kliznih leiaja, a velike kod katkih kliznih lezaja; vidi

{___1,____l_,Lr

.t

su savijanju zbog djelovanja sila

'r

Ako su vladna odnosno tladna naprezanja o i naprezanja na savijanje ol

konslanta, kao sto je to kod osovine koja miruje, onda ie biti o",/o
= L Ako ne
(licluje \lacno ilr llaano naprezanje. vei.amo naizmjenrcno promienljr\o naprezanje na savijanje, onda.ie o.,/os = 0 (disto izmjelliano optereimje). U dijclovi-

t.,
Slll0l.17.

I'r)sib osovinc ili vrrriIr i lti,sl

ll,l,,1ri

rlt

llcr

u lcTrticvinrx

fru

ffiI

Nadalje proizlazi na mj esti x kut nagib :

'^P=;.r,(r
Kod ir = 0 nestaju dlanovi sa

lspod sile

l-

iznosi:

progib

r')

(4.t6.)

r.

=.t^+(fB -

j;)t^tl

('l ls')

reba odrediti pojedine kutove savijanja pr, P, ... s ponroiLr .icdnl(ul)r'

(4.10.J. Za \rranu ,4 na sl 4 lq. je na primjer:
Sada

rf>

h"p.=;;(B-t?),
i

tan/= r

p;

tanlJ^

r}]*.:l

-\

osovina

=t?d\(tB d).

t4.20.)

Sa suanom B treba poshrpiti jednako.

Iluduti da su kutovi savrjanja veoma maleni, moze se staviti daje trn d, ' tr,
o(lnosno tan B=8, odnosno tan Pa=drp d(t1t B u radtanima)

-/

Ko zol o ule;iitene osorine ili vrdtila smahaju se, prema $1. I I0., da su
iultcni u osloncu Fs tako, da se kao pdje stvaraju dvije koMole.

rry
-_A
ili vmtilo

).

(4. r9.)

(!,

(/l i

prema tome:

*na=fo-fu
Slili 1,10. Prosib uklijestenoga glarkos stapa

Sllki 4.19.

Jll.

ttrrru*mrrr

movnt t vmlm

rr k l

i-

Its

;i
zamisljcni mstavljeno, tako da postaju dvije konzole

ili vratila s jednom silom iznealu leZazamiiljamo da su osovina ili vmtilo ukltested u hvatisru sile F
i rh su kao konzola savijani reakcijama u osloncima duliina 1A i /ts.
Kod viiestruko stopnjevanih osovina

Ji

irr. prcnra sl.4.19.,

I\qih

Slill4.20.

Prosib osovinc ili vratila kod konzolnog ulezistenja

t)tbtr

--Jt,r r"
',^-l!(-t
sLtJ *tJ,. .t.
/)' (nrD)
/.;' (N)
/ (Dnn)
U (N/hnrl)
., (-m')

l<od o,rovil1t1 i vrdtild koid su apterciend s viie sild, progibi se proradunrlllrilr

I

(4.t7.)

pojedinadno, za svaku silu l'r, F:, ... posebno, tc se onda izmjeri vrijcdnost / nir
lricstu najve6eg progiba (dobive se crtanjem elastidne linle) S kuton ntr!,il)rr

progib islod FA. Progib/B ispod I.B treba proradunan na isti nadin.

lrcba postupiti jedMko.

sila oslolca lezaja Geakcija),

t\1$ silc (liehlju u raznin rut,ninlu tt,lrcbtr poic(linc progibe /. /:.... i kLtlovc
nagiba p,. 0:, ... te momenlc saviiarril (sl. '1.() ) rrn odgolaraiudiIn lnicslinrtr
Bcomeriiski zbmirli.

duljina stulnja od l.^,

modul elasrianosti haterijata vratlla, za dctik =210000N/mm,.
momeDt inelcije odsovMju6es presjeka vraila preDia tabl. 4.1.

f,I

mwur

nmrmffi $

rwmu

twWynatiie

'lbTijskim momentom zakedu se mealusobno presjeci \Tatila. Dva presjeka u

rxzmaku I glatkog dijela vmtila (s1.4,21.) zakedu se za kut d= f /G'i). Kut
r

Sl.

4.22.t iznosi:

Oad)

(N/ ft1)

Nmm)

onh)
(mmi)

(!.2t.)

kut zaketanja.
modul klizdja materijala uatila, za {elik lhosi G = 80000 N/mr,
torzjjski nomell ! odsovdajuaem dijelu uatila,
dio duljine mtila s konstminim mohedon indcije i torzije,
nromnt tuercije proiiv zaketaqia u odgovamjuaem djjeln mti1a, prem. tabl.4.1.

-,.i

Sllh {.21.

iHffilll(i

Ntilna tnina vnnP

i l,ratila, zajealno s masama koje su na njima smjestene, Fedstavljaju

neke vanjske sile po'et 6e te mase
Itel<sijske ehstit e opruge Djelo.valrjem
javljaju se periovitrirati vtastitim prigus;nim titmjima (sl 4.11). Pn rotaciji
Osovine

o=!2U
GI,
d
c
r
/
i

Jtr[l

!ffiinaltzinavrtnie

itatuane lonii$lm $ihllla

,,irLrurnjd .rupnje\anog r ratila

vRrffi

didni impulsi centritugalne sile. Ovi impulsi odgovaraju brzini \''rtnje, a nast0ju
zato sto se stvaran poioiaj teiista ne poklapa s teorijskim Do toga dolazi zbog
neizbjeZnog odstup_anja sivamih mjera od nazi\'nil, u g&nicama dopu5tenih
oastupan;al.lko se sada sludajno poklopi pogonska brzina vrtnje s fiekvencijom
vtastiil iitrala sustava koji tvod osovina ili lttilo s rnasama smjestenima na
njima, nastai [e reronaniiio. Uz nemiran hod vibrirat Ce osovina ili lT atilo'
povecavajuCi stalno arnplitudu tihaja, sve do loma Rezonantu brzinu vrtnje
'nazi.,,ami
Prcciz'rlim balans[aqjom i
Teksiiskom ktitiinom bruinom vrfitie, nNn'
krutom izvedbom moze se danas raaliti i u samom kdtidnom podrudju Ovd
je flekmetoala j, medutim, upofiebljiva samo u posebnim sludajevima Ako
pri puStanju stroja u
pogonske
si.1st<a laititna brzina }1tnje nknt manja od
'x,
pogon i zaustavljanju podrudje kritidne bzine vftnje mora biti brzo prijetleno

Uvijanje slalkog dijela uatila

t,tzh\Lto

Slitl {,23.

Titanje osovine ili vratiia zbog premjesianja tzista

masa montirana na v'atia eldtiina linija; D amplitude tibanja elasliane liniiei

lui S0 teziite masei F, cmhifugaha silai a'i cenlritugalna sila nakon lola okola

'

T5 T6

T7

Sllk L22. Za pronEunavanje kuta uvijanja stupnjevamg rT atila

Druga vratila, npr tansmisijska, deformimju se znatno vei pri razrnjemo

malom momentu uvljanja. Ova prcmjena oblika izazvana defomacljom dovodi
zbog elastidnosti rratila do nepozeljnil torzijskih titaja shojnih dtelova montiranih na rratilu (djelovanje kao kod ravnih tozijskih opruga, r.idi poglavlje 3.4.).
Zato se kut zaketanja Fema isl:ustvu ogranidala na velidinu dl2l=0,25 "lfi,
ako .rl oznadava ukupnu duljinu dijela vratila koji je torzijski optrcden.

b)
Sllkr

ffi
c)

Ll4. Shematski prik^z razlilitih ulezistenja osovina i vratila

konzolno
a) okretno u lezajflima; D) oboslrano uklijestc'oi

')

EX

usovrt.r r

nmtm

umlu

l)ugatke i tanke osovine i vrati)a inaju visoku llcksijsku kritiinu brzinu vrrnje.
Klko iz (3.4a), proizlazi, frekvcncija vlastitih tirmja susrava ovisi o krutosti . i
o(l nlasa m koje vib raju. Sami impulsi i sile koje djeluju F1, F2,... neurjeauna
kriliinu brzinu vflrjel

,,, G')
(
.
,,
I
.ll

(4.22.)

kouolno uleiiitene osovine ili ratila

(sl.

Ull),

ktutosi susta,a koji vibria,

masa sustava kojl vibrna,

(c,nhr)

Gm)

K g
2fi f"

fleksijska kritiina brzina \rtrje,

fakbr nalina lezi$tenja (= 1 za osoaine i uatila koja se slobodno okeiu u
lezajima (rl. {.2fi), (= 1,3 za osoviae oboshmo uavrsdne (tl. {.2{i), (= 0.9 za

(N/n)
(kg)

,r

vil)rrci.iir do reonanciic.'lb Cc nashti krrtil pogonska bl7ina v[njc budc.i0doirl(ir vlaslitom litrun-jo sustava. hrziiskd lt'ilit\kt hrzinu v nie ,?k,ir .icdnxkr .j0
()pusnost za nlogudnosti Ioma kao i fleksijska llnpulsi okretnih momcnala ogr'il_
ritcni su ipak na posebne sludajeve.

zemaljsko ubrzeje a=981 cm's:,

najvedi prosib izdvm teuinama nasa srrojnih dijelova snriestenil na
ili osovinu.

1E

ratilo

to/

BuduCi da tezina vlastite mase \,ratila ili osovine nije pri proradunu uzimana
u obzir, izradunana kritidna fleksijska blzina vrhrj. leii i7nad stvame. Razlika
koja se stoga javta povedava se s povedanjem progiba izazvanog tezinama
masa. Zato se osovine i vmtila nastoji dimenzionirati tako da izradunana kitidna brzina \Ttnje rk,ft lezi uz dovoljnu sigumost iznad ili ispod stvame pogonske
brzine vftnje. Za sustave kod kojih su rla teskom vratilu ili teskoj osovini smjesteni lakSi shojni dijelovi, dobit iemo todnije vrijednosti zu,, ako u proradunu
uzmmo u obzir i vlastitu teiinu \,Tatila, oalnosno osovine. To iemo uainiti tako
da deno tezine parcijalnih dijelova vratila ili osovina nadomjestiti silama s
hvfltislem u teiistu svakoga parcijalnog dijela. Ali ni to nije poeuno toino, jer
jc vlastita tezina zapravo kontinuirano optercdenje.
.hta

lrifi rna lrrina vrlllle

Vrolilo s masama koje su na njemu smjeitene ravna je torzijska opruga koja Ce

poaeli vibrirati pdgnsenim toEijskim titrajima, ako je izloZimo kolebanjima
okrctnog momenta. Ako kolebanja oketnog momenta odgovaraju bzini vrtnje
l(ao Sto je to kod zalomljerlih vratila stapnih strojeva, doii ie i kod torzijskih

(4.23.)

^,,=Gtl:

toEijslG k.itiina brzina vrlrrje.

,. G ')
I (N /rad) krutost ratila,
./ (kpDr) momeDt hohosti masc \aalila, ukljndivo nase dijelova smierlenih nr vrililu.

Uzimaiudi u obzir oznake dane na sl. 4.22., iaaduna\,? se

Pri promdunavadu^ s pomoiu jednadzbi (4.17.) i (4.18.) tu (4.18.) je

smtu kao sile koje optereduju \Tatilo ili osovinu biti uzimane u obzir samo
tezine masa. Ne smiju prema tome biti uzimane u obzir 1'udne sile remena, sile
koje djeluju na zupce zupdanika itdl Fleksijska kritidna brzina \,.rtnje neovisna je
o tome jesu li vmtilo ili osoyina u vodorawom, kosom ili uspravnom polozajul

flIffi

vt

'n"zij\ka kritiino bEina rrtnje

l lcksiiska kritiina brzha vtnje

Kf;

i[

i/

lorl

rz jodnadTbcl

11l 2
___
cG I,
. Nrnnrad) krulost vrallla,
C (Nimmr) nodnl klizanja ftaterijala vratila 6* 80 000 N/ntu: za aelik,
/ (nm) duljine pojedi h slrynjeva.ll djjelova vratila,
/ (mma) poluni motuent indcijc Fjedmlh po!rcanilr presjeka (tab]. 1.1.).

\4.24.1

JXII

U Ot,O]tlT POGI.II,U||
Trenje, podmazivanje
mazivanje

HaFnle,
i

maziva (230)

Trenje (239)

maziva (210) o Klizni leiaji (2{0)

Pod-

Hidrodinamilka teorija podmazivanja, leiaji s viiestrukim kliznim

povrsinama, utori za podmazivanje (24[) o Deved pa21ya,
uredaji za podmazivanje (250) . Materijali za leiaje (leiaj-

ni materijali) i materijal rukavca (253) . Oblikovanje nosivih leiaja fuoprednih leiaja) (257) o Proraiun nosivih leZaja (popreirih) (203) . 0611Loruoru urornih (uzduinih)
leiaja (270) o Proratun upornih leiaja (uzduinih) leZaja
(272; . yu;r1 leiaji (27t) . Konstrukcija i karakteristike
(270) . Ppo11u uoudn'., moguanosti opteredenja (00)
Nosivost i vijek trajanja (287) . craniina buina yrtnje

Gel)

Podmazivanje (206)

nodmalivanle i mailva

Innie

i \Tatila imaju oslonce u kliznim ili valjnim lezajima. LeZaji se podmszuju da bi gubitci trenja, a time i zagrijavanje, bili sto manji. Pod treniehN sa
prema DIN 5281 podmzumijeva otpor koji se javlja ianedu povrsina nalieganja
dvaju tijela i suprostavlja se metlusobnom gibanju bilo klizanjem, bilo kotrlja'
njem ili valjanjem (trenje gibania - kinetiiko trenje), ili onemoguduje gibanig
Osovine

(trenie

miroranja

staticko lrenje).

Za lei:a1e madeole ima samo henje gibanja. K tome se ta(nna i start o

//erye u podetku gibanj a L renje zausta ianja t kftfu gibanja. U trenje gibanJo
spadaju sljedede rrste henja:

Trenje klizanja, kada povrsine nalteganja klize jedna po drugoj (klizni

lezaj, klizna vodilica kod alatnih strojeva).

2.

Trenje kotrljania, kada se dva elastidna tijela (na pdmjer od delika) kotr"
jskoga
taju jedno po drugom. Zbog elastiane defomacije nastaje iz teo
toakastog ili linijskog dodira povrSinski dodir koji daje klizni udio (valjdidi koji se slobodno gibaju izmedu dvtu vodilica).

3.

Ttenje valjanja, kada se valjaju dva tijela jedno po &ugom, pri dem je
udio klizanja i kotrljaoja odrcden unaprijed zakonima gibanja (valjni lZaji, bokovi zupianika).

l
_l

rilc)
$likl5.l. Vr.re trenlc

a) suho henie bez sloja koji razdvaja nalezne pouslnei D) mje$vlto trorjer dj.ldnil
Do suho. djelomiano leknie tcqer .) relaie hcnje (Plomo lrcnjc) s fteduslojcDr koji
razdaaja I pomlid dio; 2 Dinilai dioi I tue.lusloji 'l gibanie; 5 optcrcaenje

Poznate su nadalje jos o\e 'rrstz lrenja:

1. Trenje i\)rstih fijelrr, prj kojem se dvrsta tijela dodimju neposreclno.

njihovim por.riinama je oksidacijski sloj ili sloj l(iotog maziva.

Nrt

2. Suho trenje, ako izmealu dodimih povfiina nema oksidacljskog sloil, sli)ja vlage, niti bilo kakvog drugoga shanog doja (sl. t.h).
3- Tebuie fi? ie, ako se povrsine naliiegania ne dodiruju, a vrhovc niihovih
povriinskih hrapavosli r0zdvairl fiosivi lckudi ili plinoviti motlrrsloj (Sl.
5.1[). Ako sc polrobrn lhk zr nolcrrir slvnl1r sxnro gibanicm 1iicl0. on(h 8rr

txflfi Pmilr rlllll mruM

{LLrlut
Dazi\|alno hidrodinamitkim, ako pak nastaje pumpom s posebnim pogonoll], onda hidrostatiikir?. Trenje koje pri tome nastaje je henje zbog

viskoznosti (iilavosti) materijala nosivog mealusloja.

4. Mjelo.)ito trenje nastaje mealu po\,.rsinama nalijeganja ako postoji djelomidno tenje dvrstih ti,jela, a djelomidno rekude trenje (Sl.5.l[). Mjesovito
trenje nastaje pri suvise sporom gibanju (pri pokretanju i zaustavljanju),
suvise visokom opbreienju ili nedovoljnoj kolidini tela:uiine, odnosno plina.

illla

va

Radi olaksada klizanja porrlina nalijeganja, te mdi sma.njivarja ili dak spdedav0qjn lrosenja, rabe se mazirts. Zadatak im je prekiti klizna mjesta, piaqiati uz
nlntcrijale, razdvajati hrapavoSiu izazvane mealusobne nera\alosti po\,.rsina nalijog0njr, da imaju nisku rmutamju Zilavost, da ne nagrizaju materijale i da ih
trtitc od korozije, a da po mognirosti i hlade, prenose pritisak, brtve Stite
maziva mjesta od nedistoia i vode. Kao mazfua doTaze obzir..

1.

IX{l

Nrrjactto sc (hic Prcdnost .icllirrirrl

Irincralnim uljinra prenu sintetidkim Lrliinlr. Svakom gibdnJu tcklrCiDc suProl.r rvll.r \,i urrul.rrrlc lrenle. {Lo d\ile oorrsittc lulnrzarre uljcrn klize1'tltl't 1r'
,inut,ri, orrJr.c ip,iedini trlni .loie\i nomiaLr r"edusobno u/ rrcrrjc' sl" lr
lrcnic vcde, to je tzv. Zilavost tekuiine ve6a. Ta Zilavosl tekudine nazivir sc

Nliv inii.r

nrazivd za lezajc jcsu

uljt.

SIoj tekudine izlozen trenju, kao stoje npr. nosivi medusloj (mazivi shi) ko(l
lli(lrodinamidkog poalmazivanja, moze se zamisliti sasiavljen od tankih slrtjcvtr
slidno snopu nedusobno pomaknotih igra6ih karata (s1.52) Pri njihovu nrcd"
sobnom uzduinom pomicanju nastaje izmedu pojedinih slojeva smidno ntlprczrrnic ,, diia velidina ovisi o vrsti tekudine (iilavosti tekuiine) i o mzlici brzinrl
je vede smidno naprezarje K o
|ojedinih slojeva. Sto je veCi pad brzine, to
Iricra za viskoznost mazive tekuiine u gibanju oz.n^Ea\a se clintlmitka viskoznl)
e 4 kao ono smidno naprezanje koje bi nastalo kad izmealu dva sloja lazmaknulrl
(I nr/s1'
1n icdinicu duljine (1 m) postoji mzlikau bzini odjednejedinice brzine

(trr'a). Ona opdenito najbolje udovoljavaju zahlevima i

desto se njima moze ostvariti hidrodinamidko podmazivanje.
TelcuCa mazh,a

2. Masti za podmazbarye su plastidne tvari kod kojih su metalnim sapmima

ili maleriji za Tgusca\anje dodana ulja.
:r.

Mjetayine iyrstih mazi'a s uljima ili mastima. i.\,nsta maziva u prahu

mtesaju se s uljima ili mastima. Sluie kao tankoslojno mazanje pri poteskodama uhodavanja.

4. Kruta maziya, npr. grafit

i molibdensulfid, krute tvari

u prahu

ili

u oblil:u
ljusaka koje dobro prianjaju uz klizne povrSine i time im poboljsa\,"ju
klizna svojstva. Najdesde se rabe u spoju s uljima, mastima i umjetnim
masama (gmflt, molibdendisulfld).

5. Umjetne mase

s kliznim sposobnostima- U obzr

poliamid PA,
poliacetal POM, politetmfluoretilen PTFE i fluoretilen-propilen PFEB
koji se rabe za klizne tradnice, lezajeve, h1vila kod watila i zDpaanike.
Osim toga mogu se kuta maziva dodati (inkoeoriBti) umjehim masama
da bi im se poboljsala kliaa svojstva, na pdmju grafit ili molibdendisulfid za blazinice od uqietnih masa.
dolaze..

mziyi slojeri su d\.rsta maziva u tankim slojevima (TSF) koja

sluie kao hajflo mazivo, isktudujuii moguinost zagadivanja dobara koja
se preraaluju, kao Sto su Zivezne namimice ili tekstil.

6. Suhi tanki

'7.

P/irori

Ponekad
hodnih strojeva.

zrak

sluii kao mazivo kliznih

leZaja kod malih brzo-

Slitl5.l, Pomicanje slojeva tekuaine pri hidrcdinamiikom podmazivanju

(a sn zuisljeni slojcvi ,ekudire koji se medusobno pomiiu kao slos isrdcih

Prema sl. 5.2. mealusobd razmak dviju polrSina je AI, a njihova razlikll tl
bzini Av. Prema tome imali bismo kod povrSina u manaku I (jedna jediDicil
duljine) pad brzine v = Ar'/A.i'. Ako pri ovome padu izmedu pojedinih slojcvrr

djeiuje smi6no naprezanje ,, i ako se pretpostavta da su smidno nnprczanic i

pad brzirre , rnedusobno proporcionalni (Newtonova tekuiina), onda bi smidno
naprezanje za jedinicu bfiine iznosilo 4 = dv; prema tome je:

dinamiika iskoznost

"-A'

n'

Ako se uvrsti ? o N/n':= Pr (l'rlsclll). AI rr rrr/s i Av u nr, tada proiTl0zi

tt/[Jt

flflrr, mffiuMlr r ilrflu

medunarodna jetlinica za
rtinamiiku viikoznost

N/m:
n/s =

di

= pas (pascal*ekunda)

{s

a=

m
eesto se uponebljavalo

ro\roJl

I pas Dakle

odnos

rcenupoaT,.

poaz fpoise

francuskom fuiaan poi\cuille.

,' ,.
''-_ f"T
' as I daP ldekapoa,/r i,i I Pas l0 cP

I0 p ,,,
"'

lPas=10p=torcp

. Dinaniaka vtskoznost mo2e se miei

noJeB se kugla spu\ra t('o/
ciie\

TI::'
uuemT'

\jsko'imera

"rr*.':i
p.o-.;"r, r,l'iiril'ltJU\
ri'pir
Osim drncmjcke. postoj j i kinenatsk
t::\a?zno v

n1a

je

izrar.no

'i1lilijl

podr/umiiev,

r\

'

kuglom. kod

anje. vriJeme spura-

uld pod koiim

loslr 4 plema gu'toci ulJa p.

"0,*'a,,'",r.il"
hinendt'ka

v^rluztlor!

nekos

se

'=rl
Ako se mduna p u kg/mr,
a iz I N = I kg . 1
(JKrc p

rnJs,

.r,
proizlazi za I kg t N
=
m

Ns m N..
rr _ _r_=-+

dobrla

se

N.s/mr_ ,n:

Konvencionalno
rrrrr:r jcclrnira

rirk,,.

1e do sada vrijedrla- nr

iA. ) stoac'u. narr s, is,or,..1I1 -... .." .,udale

u','lTu :n**'t.torn
I
Srt00 csl rlentj.tokesl i
Je
"'fii.
1

Il:
s

0,09f

pas

0,0009+pas,

Ako, na primjer, neko ulje ima kinematsku viskoznost

dinamidka viskoznost

4' - o ou)q

ro-csj
cst

Pas

(s. t.)

y=50

cst, onda.ic

u,o45 Pas

Ovo premtuna\.anic potrebno je stoga Sto se kinematska viskoznosl, ilko

bcrnadajna za tehniku podmazivanja, gotovo iskljudivo moze naii u podutci
proizvodada ulja.

ll

Sva tekuaa maziva s porastom temperature postaju ieala, Sto znadi dl so

rjihova viskozrost smanjuje. Zbog toga se viskoznost uvijek mora naznaaitj U
()vrsnosti o temperatui. Tako, na pdnjer vs0=63 cst znati da kinenrxlidkl
liskoznost ulja na ,= 50'C imosi v= 63 cSt. Na $1. 5.1. prikazane su p(nnjcno
viskoznosti normalnih ulja ovisne o tempuaturi. Viskoznost raste takoaicr i s
tlukom ulja, ali se taj pomst jedva odituje do 40 MPa=40 N,hm2.
Od vaznosti je jos stir,3re, kao temperatum na kojoj se ulje potinje skruajvllr. ZLrrriile kao temperatura na kojoj se zapali uljla para, ali ne i sanro ulic. lc
l\)-n.ianost prcma stareryr, kao neko odrealeno poveCanje ostatka ulinog kokvt
rr uliu nakon nekog vremena.
Kao maziva ulja dolaze u obzir:

nedu arodna jedinica za kinematsLu

fiskoznoi

n.:r_l

amiCka viskoztlost

= lonsr = 1o"cst.

Budu6i da je opiedra gustoia

ulja

p-0.0 Iq-q00 le--y00\j

cull
Ir
ma '

rnoie se prj premcunavanju

kinematske \
\Krir(enrvetrcrn.kaiednad2h..'i'(oznosttudinamickuuporrijebili

l.

Destilati, ko.ji se dobivaju destilacijom prcdukara zeorog ulja. Oni su

prikladni do 40'C, 1e se rabe kod jednosravnih prijenosnika, kliarih lcirja, zglobova i kliznih putanja.

2. Mazira ulja A DIN 51505 (HRN 8.H3.313 i 316) s vrelisten vilior (xt
onog koje imaju destilactska u1jn. Ona slr l$,alitativno ispod desrilar.r. n i
jcliirija su. Imaju vrlo dobru sposobnost prianjanja i podnrazivania. Dl sU
pogodla za podmazivanje stalno svjeZim uljem, te za protodno podrrazivanje do 50 'C.
3. Rafinati sr ulja dija su svojstva poboljsana mfinacijom (disicnicm). OIi
udovoljavaju narodito visokim zahtjevirna sposobnosti podmazivan ja. postojanosti mazivog sloja j postojanosti prema starenju. StandardizirilDi slr
kao maziva ulja C. Upohebtivost i preko 50 .C.

4. Lagirana ulja su rafinati ili sintetidl(a ulja kojima su dodani razliditi uditivi, izmcdu ostalog dodatci z.r visoki lluk, koii povedavaiu olpomosl nit
visoki tlak (grafit. cinkov sulli(1. rrrolihtlcndisulltd. loslor. re spotovj li)sIbm. surnpora iklorr).

roI

Eulur
rut, t00fiilliilff I t{tnui

niim kolitinama oslobada za podmazivanje, Za vriiome gibanja islisne se ulje iz

pom i podmazuje. Pod saponifikactom podrazumijeva se opienito kemusk8
rci*cija izmealu masnih kiselina i mineralnih soli, preteZno kalcijevim, nat jevi,n ili litijevim hi&oksidima. Posloje prema tome masti kalcija, natrija ili
litija. Svojstvo masti da se moze nanositi u slojevima i da se lako plastidno
dcformira, oznadavamo kao kn zistenciu, koja se izraiava pomo1n penetraciie.
Na 25 "C mjeri se dubina prodora ispitnog stosca i ona se izazava u desetinoru
milimetm. Na pdmjer, penehacija 310 znadi da ispitni sroZac proalire u rnasl za
310 . 0,1 nur = 31 nrm. Odleiane masti daju penetraciju mituyanja, a prethodno gnjedene daju pe etraciju w|anja. Mazi\a mast je to bolja, Sto je rl]ania
razlika izmedu tih penehacija. Penetracija valjanja tekudih masti koje su veoma
oreke, je 355 do 475 (ra-aed konzistencije 1 do 3), twde masti od 85 do 205
(,azred konzistencije 4 do 6). Konzistencija se porastom tmperatwe smanjuje,
ali ne u onoj mjeri kao viskoznost ulja. Masti u tehnidkoj uporabi jesul
L Maziye masti na bazi kalcijeva sapuna. tJdo.volja\.?ju jednosta\dm zahtjev!

6
3

Ic
c
.,9

ma podmazivanja od

-35

oC

do +50 oC, ne otapaju se u voali, pa su pogodnc

za podmazivanje na orvorenom (grailevinski strojevi, kolsko postolje i jed_

10

nostavni klizni leiaji). Naknadna podmazivarja pohebna su u kadim vlo.

menskim lazmacima. Za valjne leiaje pogodne su od -20 "C do +50

8
6

"C.

2. Mdzive masti na bazi natrijera sap ra. Strullula im je vlaknasta, dobftt

sposobuost podmazivanja, ali se otapaju u vodi. Tempemhfa upotabe jo
-30'C do +110"C. Pogodne su za klizne i valjne leiaje, ali se ispiru

ru 40 50 6{
30
60 70 80 90 t00
remlenturar(oC) _*
temlenturarfC)
SIiIA 5.1.

Ovisnost viskoznosri nonnalnitr uija o remperaturi

\pren Nienann_ Can e rcn yole lu )

rrz su umJehd utja. sriniire im je nrsko. imair: pogodan

odno.
:,,' ir:.!"
v,sko/no\l_tcmpemtrrra.
naroatto po\ i(enu poslotano+ prspx-r,"r.n,,1,,_
\L prflnts]c ego mineralnd ulja. Buducr

da \u teoma:kupa, rabe.e,.amo
orxrlc gdlc normalnd nft/tva ./ataiuj.l. \inte,sl,ir
I
ula rrlog, ," L";ir;;,
ir,lrlr\llc (vrdr pod 4,. Od.uitetsl,ih ula n,ijbolie Lu,=L,"rirt,t.,,i,ol
,,al-lcrnpcralura pokrzuju .ilikonsl,a ulJd.
te se .l ;;; ;;r;;;,;,
I -70 oc do , 250 oC. v , _ 25 do 150 cSr r.
Sp*"t"*, O*ir,"l"r'
pola/uru p,
q*,g,ol"to\anje
"
l,i:. ::*1,:
l(lo
slo su polramrd j Dolistirot

iri
p",r._t,.;;;-;,r;;;,il;.

.ru, su rnrneralna ulia zgusnurd ( pomocu,nelatnih sap,nJ.

,.....:yt:
nirs,.r grirda fc\r\ra pjerra od sapunar
obaviix kaplii(e

\xpu.

uljo.,.,h.u,;o.,,,,;;;,_

pristupom vode.
3. Maziye masti na bMi litijeya sapuna. One su katkovlaknaste strukturc i
ne otapaju se u vodi, njihova tempemtula uporabe ianosi -30 oC do
+125 'C, a katkoffajno (do 100 sati ukupno) i do + 140 .C. Sa&ie pdm.
jese koje im daju sposobnosti za yisoke pritiske.
4. Mazb'e masti na bazi kompleks e sapoltifkacie. Ima vise meta.lnih sapu-

na (barij/kalct ili litij/magnezij^troncij), koji kemijski meatusobno swa"

raju komplekse (spojeve). Ne otapaju se u vodi, a njihova temperatum
uporabe je -25 oC do +150 oC. Za klizne i vdne lezaje su neogranideoo
uporabljive. Zbog visoke cijene dolaze u obzir samo ondje gdje zataje
jeftine mazive masti.
5. Blok-masti (biketrile masti). To su t\,.rde masti izailene u obliku kva&o,
koje se ume6u u komore kliznih leZaja. Njihova penehacija iznosi 20 do
85. Temperatua upotebe do 160.C. Rabe se u valjaonicama za ler&je
valjnih staza, kod kal.ndra (strojevi za valjatje) za preradu umjetnih
masa i gwne, u nadelu kod teskih, sporohodnih strojeva s Lrudim lerajnim mjestima.

@utatr

t t[lMm

maziva rmaju \la.tiru \posobnost podm.r./ivanj.. Grafil

imolibdendr_
,Kruta
sullrd,\ao
han )a slojevilom mreiastom \olrlnrom rsloieviro postavljeni
mall
lameiasti djeliCi) najznadajniji su. Rabe se ona.;" ga.;"."
n" rnoi" po"tia fria.l_
drrnmrtro, podrnrzir anie. sto aaai pri malim"briinama
Ll"*J";,b_;;;
rJroo r uoamrh opterecenJa. (lo bi probilo inaae mazir r slot. pri
I
nenovolinirn
[ornblnacua,ra matenjala. kao slo je ielrk po ceJiku,
koir"no i" ai"tou*i.
hrullh md-/,\d,/bog razd!aianj.r powsina nalijeganla.
Klrzni
ma7"i_
"loieri-kruroc
va koja awcro prianjaju ne mogu se lako lako i.risnuri
kao ulni slo;, cci ni na
\lso(rm remperarumma na kolima mogu,/at3jiti rsinrerska
ulja. Sremir.
],:":r]l:
lelo\r
mogli su se s\ladart samo uporabom krulih ma,/i\a.
'kl
krurih ma,,i\a moSu )e medu\obno talo pomicari. \,tnoso.
,-i:-:l^,i djelrii
r)r(rtnc.rcmete
uta,/e u udubljenjc po\riin\[e lx.apa\o,li klimog
p rnjaiu uz rnatedjal tako da se naleine povdio. rlS" n" aoai^.;-r. marenjali i
N"aoiinlt
.jc, rncdutim, Ll tome Sto se ovim mazivima ne mogu posti6i tako niski koefici_
.icnri lrcrUa kJo s hjdrodinamiaUm podma,,r\anJem.

ild!*lltJ Vos. moie se uporrebtja\ati od _ t80"C do. 450.C, a

| :tl:l:!J:
,iho
nema pnstupa ,,raLa. ca( do 650.(. U ngo\ inu
se isporueuje u obliku
prahi ili umije;anr u masri ili ula. u obliku pasre.
f<""n.iiir, n"ii, , i.z"i,
Itrda s porecaniem oplereaenja izmedu 0.02 ib.t2.
6rarl Je,grdden.od aroma ugljrLa. a prema MoS bolje vodr toplinu.
alt mu
_
nr.tr'.lil,o vclrka rnoi priarjanja. jer dlelulu sdmo adhe,/rj)ke
\ile. Crafirom .e ne
fovl\utc sposotrnosl primanja prilr,ka masri iulia kao.a MoS.. Najceiie se
ttp.tt'rhll;rrr \ drugln nosiocima ili mazirima. Ciafir se proinodr
,;;;;l;.;.
rr,r ili r pmhur znamo je jeRinijr od VoS. Na 400.C'poeinje
rT8rrir rznao )5U "C u ugljiCni djoksid.
"i.iA:rl,i.-"
n,hli (\eotna deformabilni,. kao (lo \u a,uminrt, Losi12r. 616uo 1i
, ,l)tktilnpjrll:
re toto,dno.rebro. mriesalu se . mrzi.,rri i sprje.a\aju
pn
lilll.L
nUe$vrrom trenlu tro{enje ldizrih po\r\ina

Wnru,i
@trfllamrm

Ieorila lodrrraIvaila,

hlaii s vig,$rrufii,, Idiilt,, mu$im,'i,

il,il

l0dllloftalh
Leraji sluze kao oslonci rt*a\ca osor ina i watjla. Rallikuiu
se nosivi le2oii
poprelne sile i uporu ili potporni tczajt za uzduzre
sile
uljem ili masrrma. evenrualno lcurim mazi\ima u
tuljcina
l,?,,f1.:..1:**:.
ttt btaztnrcama le:aja, izloieni rrenju klizarla.

a
tu:dJ",i[] Ruil;

Itlcalno jc hidroclinantitko podruazivanir: ulicllr (vi(li poBlirvlic 5.1.1.),.icr sc

lrrlir nc lrosc klizne povrsine. Nosivi nrLlrivi ulini sloi uro.Zc nirstali slnro ondir
rl() sc izmcalu povrlina nnlijegnrlje nadini uljni klin i ako je brzina klizrrujrr
(lov()lino velika. )Plivanje( kliznih povrsina rroze se usporediti sa ski.ia{cm rrx
vrxli. (iibanicm i koso postavljenim skijama prema vodenoj povrline p|oizvctlc
sr dovoljno visok tlak vode, koji moZe nositi skijasa. U kliznim lciriinl.l tri
nlaltk preLtzima trljni klin.

,.i-:?.>^

//-.--\'

Ki\h
'**!_-//,/
'"7"

a%,.

ffi ^w @
wi)ffi

a)b)c)4.)
Slila 5.1.

Polo;aj rukavca pri raznim b,inama vnnje; ,i je debljina uljnog

.r /e,,o,n d'Jelu l i u.a procijepJ

lilnr

Na s|.5.4 prikazan je nai:in nastajanja nosivoS utnog sloja. U stoiiu nrinlvn

rria rukavac lezi ekscentridno u blrzinici leZaja (sl. 5.4a). stvamiuai klillllsl
Im)cjep. Prostor izmealu blazidce i ruha\.ca ispunjcn jc mazivinr ulicnr koic 1
lriiclne gibanja stalno mora dotjecati. Kada se rukavac podne okrclali. lrcric
('vrstih tijela (suho trenje) prelazi najprije u n esovito trenje (trenjc pri B)lire
liurju). Povrlina mkavca nosi ulie koje prienjn i tlnti ge u klinast pnrci;cp.
Zbog toga u procijepu raste tlak koji rukavac prenlesta (ekscentritno) ujo(!
stranu. Poraston bzine vdnje poveiava se i tlak, rulGvac sc uzdiic i potir)c
plivali na tako stvorenom uljnom sloju najmanje debijine r0 (sl. 5.4b). Miet(,vi

to lrenje prelazi tako u tekuie trenje. Bzina vnnjc pri kojol sc dogr(Ir lri
priiclaz naziva se prijelazm btzind .,,ttnje. Daljnjirn porastom brTinc vrtrric
smrquJe se ekscentri6nost (sl. 5.4c.), a kod zamisljene beskonadno lclikc bl7i
rir vrtnje rukavac bi dak ccntrifno rotirao u blazinici. Slilu 5.5. plikazLrlc karrrhtcristiku koeficijenta trenja kao funkciju brzine vrtnje (Stribeckov0 krivlrljl). ll
podruaiu I vlada mjesovito tlenie (podrui.je oskudnog podmazivanj ). Ii)tkM
ozndava prtelaaru brzinu vllnje. Podrudje 2 je podrudje hidrodin.rnritkrrg porlmazivanja u kojem .je koeficijent trcnir uviclovan samo viskoznoSau nrr/ivn
ulit, a povcaiva se s blzinonr vrlrrio (p()r'Isl slniinog naprczanill U sloicvillrir
lcl(udinc). Slika 5.4e pokaTuic l1rz(liohu lli'lrr rlir, koix lii jcdnlkl l)()vAinslolrr
lIrklr rrl blxzirricLr.

@uarr

mrzilrLrliurm

.?

Sllka

i.0.

Nagib rukavca

a) rutni prilisak kod nelokrtne (lo-ote) btazlnice; ,) spieaavmje stvaianje rubnog prltiska upomboh blazinice ulozerc u loglasti zglob

$llh t,5. Koefici,enr nenja ovi.no o brzini

\nnje pn hrdrodind"rli.kom podma/i!"nju

tka\utja po stttbc, ku/

D?btina nazivog uljnog rloM hotsl_ 5.4., ovisi o oplerecenju le2aja. poveca_
a kod suyise \elike sile. dakle kod
suvise visokoga po\.rsinskog tlaka, moie dak probiti mazivi
.,,iSl
stol. Sto
povrsinski llak. a br,,rna Llrzanja manja. to reca mora bili viskoznosl .je
ma,/ira.
uDmuro. pn \eltt,m brlinama ldiTania preporucuJe qe nisLo \i<kozno
mazivo,
Jer unutamJe henje u ma,/i!,u raste sa zila\o:iu ulja. l.ro rako se poreiaraju
zagrlavanje i gubici energije.
nJem srre roplerccenja) ona se smanjuje.

, S]h.f"j: djeluju, na primjer sile zupca zupdanika

ili

a)

c)

,r)

Sirotii

ako"se blazinice ne mogu

postavljati. prema nagibu (Sl. i.0[). Rubni tla.kovi
aovode ao velitog troSenia,
zagrijav"nja ili aak do Tanbavanja. Kuglasla pom,ana podloga piema
sli 5.ob
slvara doduSe moglanon podeiavanja. no potrebnd je ,eli_ka -zraenosr
1Sl.

i;

u le:aju.

jcr je za pomicanje kuglastoga zgloba, u kojem treba

svhaa\,ati veliko st#o
tronje, potrebna takoder odredena zradnost. io se narodito priqj"Cuj. prl
toi"_
buhju opteredenja, jer tada najuZe mjesto l7o uljnog sloja
s.,iUl
prli:"
f.i
turno. Vrarilo Lada radi nemimo. a mogr nasrarJ ivrbracije.
",*Da Ui UJls,.n;u
brir loana. odnosno da bi ce.prijealle trbracije. rabe se Aiizni lezoji , vise,ri_
kim
_kliznin.povriinana. prema $1.5J. rna primjer kod ,.om pr."i^i1., ,ir,nit
slroJeva). Blazinice i visejmkim Lliznim povr(lnama
omoguiuju lo(:an cenrri_
aan hod rukavca vrarjla ishamju na s\im klinastim proclep,ma
nosivi mazivi
sloj. Zratnost u leZaju je reoma malena; odgolara i"tf;i"i
,f";" l,r.

-*lr.g

h\

Silli 5.7. Klizni lehj s vise kliznih povrsira

d) lezaj s dvosirukom l<liuolr potAinom i blazinicom kod koje zmtno$l irrrx
oblik hNnai b) le2aj s dvostrukom kliznom ])ovriinon i meilusobno zakrciuli
'
klnrastnn procijepnnar .) leiaj s bosttukom kliznom lovrlinoh i teoknrglo bltl!
povrsinonr
i
ntinom
a
nica dobnena tlaaenjeni d) lezaj s lrostrukon kliznom
mz\odenje msna: e) lezaj s aetlerostukon kliznon povrsinom ikonro(nn

remena, svijaju.rratilo

(p_oglavlje 4.4.1.), tako da se rukavci nagibaju.

Ouo nu I<raj"ui-a-o"otriio
leLaja moze prouzroditi visoke rubne tlakove
t,[a;,

Zato su klizne povrsine obljkovane klinasto.

ffi
NN N N \r/
UIje za podmazivanje dovodi se kroz provte u Lliistu leiaja do ulofir 7x
podrnezivanjc ili do komora za podmazivanje, lako da se moze raspotliieliti
prcko cijele Sinne leZaja (Sl, t.0.). Na delnoj strani leZaja otjede uljc rLrkorr 1xr(l
mazivanja u sabirnik. Odanle se ponovo dovodi do |e:aja s ponroau trljnc crPkt.
l.osc snjeiteni utori za razvodenje ulja (s1.5.8. gore) mogu dak dolusli (lo
prckida uljnog sloja i timc znamo pogorsati podmazivanje. Nepovolini sLr ili
ukriteni ili u obliku zavojnice izraaleni utori za razr,otlenje nla'zi,tt\. llk)t\'itt
tazvotienj. nazivd ne stu*ati tlai o podruijel
Na lezajirna podmazivanima maidu, l(od kojih se ne mo:e raiunali s lcl(rrtirrr
lrcnjem, preporuda se, naprotiv, utore za mzvodenje maziva rtznricslili po ailil'
voi kliznoi povrsini, kako bi bili dovolino sn.rbdiievani rnaiiu.

jesu li bolii Iili/ni ili vnlilli lcirii. Svak.r vrsl lcirrjl irrrrr
prcdnosti
i nctl()sllll( V(lil(rr In)vl](ina PoLirrlrrzivrrrril l(lizrrilr
spccilltno
sv(,ic
('lcs10 sc pitamo

@utur

rltm

Nffiffiffi
\

prekid mu ivos fitma

Gloja)

@ffi

@
@

NW
SIIh t,0.

Pogdesan

I'odmazivanjc mastima nisko oplcrotcnih. sporctlnih lcZ.rjr izgbbovir. lc

pralnu okolinu, jednostauo je i jeftino. Slrvilna mast ne kaplje s lci inih
nriesta, vei izlazi iz lezaja kao vijenac koji Stjti od onediiienia. Mast se nmnr
oditovamiuaim uredajima lladiti do leia.jnih mjcsta. Prekomjerno zagriiavrrric
leiaja dovest ic do topljenji c.jelokupne masti i do praznjenja spremnika, a iinlc
i <lo zapaljenjd tenja.
Dovodni lGnali zatvamju se Staullircvin mazalicama DIN 3411 (llltN
M.C4.600-601; SL5.g.) tli kuqlastim glarana za podmazivtlnje DIN 3402, (llliN
M.C,{.611-614; sl. 5.10.). oketanjem poklopca s navojima u napunjenoj nrazrrlici
ostvaruje se potreban tlak. Ako svi kanali za dovotlenje maziva dolaze s jednogrt
sredisnieg mjesta, s tog se mjesta mogu opskbiti istodobno sva leiajna qicst0.
tbstoje, osinl toga, mazalice s optllgon (mazalice za masti), u kojima je st.ll')
optereien oprugom i stalno tlaii na zalihu masti, te tako opskbljuje nlasau
nr,esta za podmazivanje $1.5.11a). Ako se u tijelu leiaja nalazi zaliha m^sti (sl,
5.11[) koja svojom tezinom t]aii na rukavac i time osigunva stalno podmazivaDje, onda se to naziva podmozi',atie s komorom za masl.

oblikA
/*\

i ispra!n poloraj utom za razvodenje maziva pd

teku6em renju

obhk

oblikc oblik D
.'--{1- f-'7 /-h

()>-r( I
f l
flt?vtI
ilE,l ll I r.rfl=
t:
lQi'l

dl:luie..?riCU:ujuCi na vibracije r suln.

talo da klrzni leTaji opieniro
mlm0e mde. Klizni lezaii radeni su ierlno,rawro
i ."g, U,,i a4.f.;."ii ei'ai.,".
tl*], klizni lezaji.posrizu goro\o neograruaenu
rajno\r i mosu radiri
,loJvecrm br7ifia]na \,.rmje. Opienito
su jeffuLiji od ,"fjnif, f.ju.

I3i
::$:T

lfllffi

trl

Slitl5.10.

Kuslaste glave za dovod;nje mMiva DIN 3a02 (HRN M.C4.6l1-614)

maiva, uedaiiza lodlnailvarris

Prema,l'rsti leiaja i nadinu pogona mora

se po\,remeno
vo do kliznih polTiiira. Ono se odvodi
kana_limr,

ili

stalno dovoditi mazi_-

,a""*, t" rr"_" i'.lj""

Sllli 5.0. StaufTenova mazalica DrN

34u (HRN M.C4.m0 i

601)

,)

Sllli 5.tL Samopodmazivanjc m srin'rr

nrahLicn s orusohi /,) s komorurr ,1r lrr l

Slllii t.12.

o(vor 7r todnrxTi!flrtc
',li!x

fluur

Inl

PodmMivanje uljem dolazi n obzir za sye bfiohodne leiaje s velikim po\Ti visim temperaturana. Za podrc(iene srrhi, kao Sto je'pod_
mazivanje zglobova, jednosta\,'nih i lako pristupadnih sporednih leZaja ili poljoprirrednih stoje.v,a, zadovoljava ruino po.braziranje.' Mazivo se dovodi'do
otvom za podmazivanje s pomoiu kantice za ulje ili biizgalice za ulje. pri tome
leZaj.dobiva samo onoliko ulja koliko je potrebno da n; dode do zagrijavanja.
Da bi se mogla preuzeti dovoljna kolidina ulja, otvor za podmazivalje-mora
biti
vedi od onoga za podmazir.anje mastima ($1" 5.lt). Da bi si spriiedilo onediSdenie
ohora 7a podma,/i\anje. preporualji\o je ,fwarai ga maznom nazur icom.
Automatski uredaji za podmazfuanje opsktbljtju lezajna mjesta stalno utem
u ogranidenoj kotidini kapljica (5 do 40 kapi/mi{). Sllla iJi. priLzuje mazalicu
s
./iiuon i otkupnu uU u mazalicu. D^nas se daje prednost malim pumpnim agre_
gatima koji opskbljuju mnoga mjesta za podrnazivanje i prema
velidini leZa]a i
brzini vfinje dopremaju 0,1 ilo 5 cmr ulja u minuti.'Ulje nakon toga otjede u
sabirnik.
Sinskim pritiscima

sobi tHnsportira ulje iz komore za Lrl.ic pronu 8orc. I)odmazivanic mrzllinl

l)Ntcnom moie se obrvljati i ivrstim prstenoln (sl.5.l4b).

s)

W
b)

Podmazivanje prstenom za podmazivanje

a) sa slobodnlm pstenon DtN 322i D) sa daNlitu !6tenom
Slika 5.11.

Najsigumije i na.jekonomidnije je optoino (cirkulaciisko) podmazivanio

kojc udovoljava najviSim zahtjevima postavljenima na pogonski vazne lezajc
Sva mjesfa za podmazivanje opskbljuju se iz jedne ulne pumpe preko sustavd
ciievi. Ulje koje otjeae filtrira se, u odreatenim slucajevima hladi, i skuplja u
sprelrmike. Skupljeno ulje ponovo se pumpa u sustav. Ulje koje cirkulira, istodobno hladi leZaje.

mEm'!fi

m hiaie (hiailli lllaleilhlil i l|lalelihl ru[awa

Na materijale za lezaje od kojih se izraduiu tuljci ili blazinice postavlja se niz

zahtjeva kojima moraju udovoljiti. Prema DIN 50282 zahtjevi su uglavnom ovii
1. Prilagodljivost. Leiajni materijal mora se pod optereienjem elastidno, ll lr
danom sludaju i plasiidno, prilagodavati promjenama oblika.

a')
Slila

2.

b)

3. Potlnoi Aivost (konpatibilnost) s materijalom rukavca.

4- NeosjetljiNost na zaribeNdtie. Le2ajni 1]r1alerijal mora imati svojstvo cla sc
na visokim temperaturama ne zavaruje s materijalom povrsina nalijcgani0

i,t3. Samopodmazivanje uljem

d) inualica s fitiljeni

,)

Tlaina b)tstoid. Lezajni materijal mora trajno podnositi tla6no optercaclric.

orkapna mealica

Po&nazlvtnje uranjanjem jednosta.!,no je, sigumo i Stedljivo. Dijelovi pd_

jnosnika koji roliraju (na primjer zupdanici) uranjaju
se u utlnu kupji i tacaju
uUe na lezaje. Zbog unuramjeg nenja smiju diielovi prijenosnika
malo tiflaae su \eii gubirci enerBije i zagijavanje,. 2a iodora-a watila pola_
zalo se kao pottzdar,o poilmazivanje mazxim prstenom (Sl. [.1h. U blazinici i]i
luljcu lezaja nalazi se prorez u kojemu na r,ratilu slobodno \isi tanak maTnl
p$ten DIN 322 (sl. 5.14a). Rukavac ko.ji roti8 nosi sa sobom prsten, prsten
a
na

**j^ri.rro

rukavca.

5. Mdla sklo osl stvaranju brdzda. Graala struktue ne smije na klizninl

povrsinama pod opteredenjem

deformacijom stvarati brazde koje n]{rtlu

dovesti do brzog habanja.

6. Sposohnost uho.la|ct ja- Lezajni maloriinl trcbu sc lako prilagoditi

panjima geometdskog oblika zlmg oplcrctcrrja.
jegania i dalje glaaaiu. ttli nc rtltrtprtvlittitt.

t ko

oLislud;r se povrsinc nali-

Uutlr
'7

fitlllt rrrlu

O@omost protiN habanja. LeZaJnj

rnateijal neba biti otporaD protiv prom_

jena pow.iine klizanja, ako bi zbog mehanidkih uzroka doslo

do odvajanja

malih djeli6a.

8.

Sposobnost klizanja

pri

nepoyoAnom podmaziyanju.

Mateijal rrlon omo-

guCiti da se proces klizanja odrii joi neko, ogranideno \aijeme ako nastu_
pe nepredvidene npovoljne pogonske okolnosii, na primier
Eekid alovoda maziva. Materijal ne smije tada zaribati.

9. Spoilobnost plekriya ja moziw)m. Materijal treba omoguditi jednoliko

kdvanje mazivom.
10. Toplinska wd|i:tos, Matedjali moraju po moguinosti dobro odvoditi
talu toplinu henja.

pre_

nas_

Za le:ajne matedjale rabe se prerezno merali. Bijele kovine, kao Sto su legure
.kositra,.olova,
bizmuta i

antimona, imaju osobito dobra svojstva uglatavirja,

prilagodljivosti i oeomosti protiv habanja. One pokazuju dobre osoLine kliza_
rja pri nepovoljnom podmaziva]lju, ali se tale ve6 na 300 .C. Zato su podesne
samo za pogonske tempemture do 110.C. Dielidi nastali trodeniem aluboko se
ulrsnu. lako da postaju ne(kodlji\i.
. Za visoko opterciene lezaje, s povrsinskim pritiscima koji pleiaze wijednosti za gorc navedene bijle kovine, pogoclni su cneni lijev, oloine rli aluminijske
bronc.e, te aluminijet,e bronce s yetilfi brojefi legirajuiih ekmenata (teke iegi_
raDc jos s niklom). One su pogodne do 200 oC, a djelomice i iznad toga.
MeJu_
tim, sposobnost klizanja pri nepovoljnom podmazivanju vise nije tako dobra.
One odvode toplhu bolje nego btele kovine. Dieliii Mstali tros;niem takoder
sc duboko ulisnu.

S,ri /,1, se zbog postojanja grafitnih lamela pogodnih za poalmazivanje upot_

rebljava kao leiajni matedjal. Lose se uhodava, jedva ima iposobnost tlizanla
pri nepovoljnom podmazivanju i osjetljiv je na rubne pritiske. Zato dolazi
obzi, samo kod malih bzina klizanja, do oko 1 n s i malih pol:rsinskih pritisaka.
Za .r. tale leLaje s malim bzinama klizanja, koji prema pohebi raale i bez
[0dzoro (bez naknadnog podmazivanja), pokazale su se dobrim sinterirane ko_
v/r,e
Sto su sinterirano Zeljezo ili sinterirane bronce. Nastaju presanjem
_kao
nletalnog pmha u kalupe. Zato su mekane i porozne. pore (Supljine) m;gu
primiti znatne kolidine mnzivog uta, ali se ne moie odekivati potprno t.tui"
henje. Pri maloj brzini klizanja trosenje ostaje u podnoSljivim gianicama.

U novije doba umjetne nase kao klizni materijal sve su znadajnte. Nealosta_
tak im_je sklonost puzanju pod opteredenjem i velika toplinska raztezljivost
(oko l0 puta veia nego metala!). Poliamidi (poznat:t kao nt /or) imaju visoku
dvrstodu, dobru sposobnost klizanja pri nepovoljnom podmazivanju i sposob_

Jlitr

je da
nost prigusivanja, te sLr veoma otporni protiv tro5enjo, Nedostatak im
upijaju vodu (bnbre). Poliutetani (trgovadki naziv vulkollan) s! po svojim oso'
bilama slidni poliamidima, ali znatno manje uptaju vodu Pogodni su za pogonske tempemtule od -25'C do +80'C, katkotrajno i od -40'C do +130 "C'
'Poliacetali,
osobilo polioksimetili, pokazuju prema deliku dobra klizna svoj'
stva. Mogr se lako izraditi na mjetu. Fluorirani ug|ikonclici izgledaju kao
vosak, postojani su prema kiselinama, luzinama i otapalima Podnose tempera'
lure od' 27d'C do 1260'C. Pod optereienjem skloni su puzanju i nisu osoblto
otpomi prema t{osenju. Od osobite pred]losti je qiihov malen koeficijent trenjo,
koji se pri sporom hodu i visokim pritiscina moie smaljiti dak na 0,01, tako da
se mogtr rabiti posve bez maziva. Veoma su skuPi.
Klizne osobine navedenih umjetnih masa mogu se poboljiati punilima kao
slo su ugljm, g&fit, molibdendisulfld, bronca ili olovo. I smole za lijevanje, kao
lfo st finol, epoksid i poliesteL pune se (mijegaju) grafitom ili molibden-dislllldom. Sve tako punjene umjehe mase mbe se kao samopodmMivajudi luljci,
klizni dijelovi itd., gdje se zahlteva 6isto hajno podmazivanje. Bududi d0 8u
je Sxo 8u
skupe, treba paziti da debljina stijenke bude Sto nunja. Problematidno
zbog visokog udjela smole a\Tste i Sto im je nosivost Yisoka, ali je njihovs
spos=obnost podmazivanja manjkava Uz veliki udio punila dobivaju visoku spo'
sobnost podmazivanja, ali se brzo tlose.
Presane umjetne srnole s teketilnim losc,l a, kao slojvito prcsan materiiall
dolaze u obzir ako se zahtijevaju velika d\.rstoda i elastidnost S inkorporiranitt
MoSz dak su samomazivi.

Lezaine po\Tsine dobt\erc ndnoienjefi maziva t lakova ostavtaju nakon

susenja gafihri ili MoS, sloj. Tako dobivene klizne porrsine dobivaju na va''
nosti pri suhom podmazivaoju. Klizni lakovi rabe se prcteino za male brzino
klzanja i visoke pritiske. Pdldadni su za nanosenje na metale ili umjetne masg'
Treba istaCi da ni jedno suho podmazivanje ili podmazivanje masdu ne mo'g
zamijeniti ili se pdbliziti hi&odinamidkom podmazivanju uljem l umjetne ffa'
se treba podmazilati uljem ili mastilna, da se ne bi brzo istrosile.

U llLl.5.l. i 5.2. sastavljen je pregled najvaznijih materijala za lezaje

Pd distom tekuiem trenju materijali lezaja znaaajni su samo toliko Sto maziva moraju prijanjati na njima i onemoguditi ltetne deformacije U podrudju
m;esovitog irenla, koie se javlja i kod hidrodinamiakog podmazivanja leZaia pri
poketanju i zaustavlja:rju, lezajni materijali su od velikog anadenja Rukavqi su
gotovo iskljudivo od celika. Da bi se habanje ogranidilo na tutce, odnosno
Lhzinice, rukavac mora biti uvijek oko 3 do 5 puta tvdi od leiajnog matori.i6lo'
Za tvrtle klizne materijale potrebni sll zato rukavci kaljenih povrSina U tom
sludaju biraju se delici za cementirunie ili poboljsanie.

@utarr

rurH
Ia ici

Uobi.ajene terajne kovine

5.1.

oa arl-".r,*

Iibllc05.2.

Uobiarjenc lcrlino kovi,r. i Ilnstilno n[sc

r-,riiiiiii
Pderm

?a

b:rjc

'n.bra

r0r

njim izsau.jcm

sr.do. tr.& rila\r dobrr(LnnaronFr

r,r;, \

nr h:bdr(, p, 1,n."

rl1ekoai Nmdito dobra

Pri

lr

ckDx

!,

ibol n
mi rh

*lizDa

dobm

ibn. nn,isr!

evojssa: 4 u$rlic
n rubft rrlihti,lrbr .ubmr

dnrLlnos Eibiiir r\u iJJM!

lvl

n.r.e

klnu

nut'rn{clti![c rr]i,

jakon udanon opr.ratrju

T".r"

i( o.o.

Mlrvai

kod visokih lx)vrli nskih

b-'ni rhzoi., idfr rodoh'. cohln(

Dniudnoe dbu J a-l , nArd\ +d.nic

rn',,ri

d.., 0,"., G i;;.;

oprk.eire dur= 60Nh'ol

amjonm oltEtmic
whd,b m,,rrumui&m
moiire oDumd rrcmiflflr ! \0t,./!

d{, v

shi osjdljiv m obno

Zild,,,ry,td. !

D..p

1E
firm m
i\,Lr,h,j;idi;6,11
^k
! !ru!. o'Nfro rfha ndskot vodi.

t':

Jo, r1.,..'?tuldn.rftitu4ro!Jri

II
IE

hr

0i,',n.rc(ij.,nnt,

[r

,,

Dl.d.l,.n.',ts'..\'.lv{'.'p..,i.1Jodr.'
.,,' nnd'i';ubM",k6.in0iul

o!!u !4rrG

\c{.

i,,

,t

!i.

EE

o.i.lr $hii. n,jn!,rn nr{f,at,$m,(

r!hjr n ir*,,
\ {," prrcin,lor.= ar N/md: z. i. \c-

:E

DonE lvljivo$, o19mo

itra

Srcdnj! NrJn(.. it! mo

znnFrcEilrrft.cnii Fcm.

(az-c!sn

7 znPb)

l,!!!ras!!L
Lildr

mostu,

!,,ir
ieLdf m,rr.nchihJ

Ye
( \d!'d'

rri-l.q i

oudn\ \i r.t,[.,,,i
= 2s0 N/mn:

optEturjr dor

Krutice u aeEdr odgoEatu sstematr.i

Ircu a CC bezdtu, trjev

Vdi hilieikn

za lablicu 5.1

ffiianic

di

leE

EgciEf

mr,d srrFp. ,o,m;'n^r'f ald... Jmtlihb', .\|,..tr!

fls.\^i
owfrrr' ..\.J( ''din.

ml. is $uli

plEa noskoj vodi

0ru,'iiE

0,.trs J'tu p !.(nr {.+'.3, n .' 'r\r !'tun.' 'l ntrr'"r xuinlu
d/r
tr n*, ' ;h;d.n n'o * tuban'a i.od-m/.dtr. n.'/ivi,,.
'ru.:lm
oln. trhr.n+ In;..h. h,ic i.P..,|.cn,rnr.b/tr.

L'r,r!l-

rr

I J"'.r.'t
ldlrn .'i! i'.i.f \

n.l?_.

6(..nr: r.m.n,qnJm6l.dt-i

',,

l.rr{

?r

.r. \lm'

xtseMnn z udrmn ,nLr(!ii. irubnco ti+o

u u ji,b.r

h,

1700,

cZ

I
o2naiava centlifugatni

noslvilr

leiah trumril[ hiah)

Nosivi lezaji izraaluju se kao leraji izrdvno powzani s konstrukLiioklrt tllt)itt

gradni, stojeti tli prirub i leiaii. LeL^jikoji su izravno povezani s konslrrkciiama stroia su liievanjem ili kovanjem dodani ili privareni dio sklopa. LlSrrrdrri
lczaji montimju se kao posebni strojni dtelovi u shojne konstrukciic, (lok sc
stoicii ili prirubni lezaji ugraduiu kao posebne st(ojne grupe.
niiac leZctja rpreia.n i ojadanu stijed.:u (vezni leiai) prikazuje sllka t.l5
Ligrd.*li leiais ugadbenim mjerama valinog lezaia Pokazuje sl.5.l0 orri sc
i\/rsto upresavaju protiv okretania Lr ku(]illc slroilr (sl.5.l6c). Bucluai d str
vlastiie konstrukcrje lezaja icsto sktrplic. lrcbrr ovim lclniima, ako odSoltrrrirr.

Eutur

N&
KW
a)

Slili

ltlrr trffl

tlt

b)

Lezaj obtikolan u szmoj konstrukciji

4) x tUc\Jnu sriientu upresdni tLIlak te2ara:
D) u lrivarcni dio uprciani tuljak tezaja

a)

D)

SIih5.li. Stoje6i jednodijelni i prirubni leiaji

a) jednodijelnl letaj DIN 504 sa Stafffelovim podmMlvdjem ili podmMivanjem s
ko,norom za mast (izvedba,.{ s tuljcom, iaedba B bz tuljca); D) prirubni tozaj, DrN
502 za Staufferovo podmeivmje (izvedba
sa tuljcem, izvedba
bez rntjca)

ffiffi

'*fuffiffi

b)

Stilt5.t0, r g,ddni IeTaJi

a) ka.[r t,aj te/aj . ]ednrm *.r"n* o0.n,.i,,,.
korDe.rr speciJJ)osa
r\og tji$r Dt\ -lt: ,, Lrd,kj ktihi ,e/rj sa d\d prJen, on
:q. ,_,.r.i*.,i"
oo srnrelltros TeJeli. a uur nj; Dhre,, od ta,ena
ce.i\a: , , rgraaeniorop.sr..

msti kalki

kliai

Slilt 5.1&

izE.lb. A, B i

tezai

ffi{d'

Tuljci za klizne lezaje prema DIN 18s0, (ISO 2795)

aelik,Dje\ano Zeljezo, obojde metale. sintenrdu kovinu i haterii^edba D za shternmu kovinu i usljen], inedbe E i F z nltjd

C za

jale za prcianjet

kdnadijelni \tojec; te2djl Dt\ 5U4 tll.l,ljl.t i prirubni

t?_ajDIN 502 rsl.i.l7[r
pogoorl \u,,a pngradnju u mTliairim poloTajma.
U njih
moze upresari ruJial
lciaia prema $1.5,18. Dimenzije ruljaca u oblicima p..-, "e
Dtt'
i;#;;; ;;.:
\t. i.t6.) od ra,/liailih marerijata ridi u l l.I.l.

{(o

se rukavrc ne moTe uvlaairr s telne

-Eare. IeTaji .e

iTraduiu kao dijetienr

t*rii
\a.toje se od rijela kao donjeg dU"t, i;p;k;;;;;"";;,,;;
!!y,!*yi
uU<rd. r(oJt su opretntJenr \ polo\

inom blazil ce. Da bi mogii pr

r\ai;ri

rnom kuiisle leTaja bili dimen/ionjrano snair"

i
,
oblikovano rako da dobro odvodi toptinu r\
p". riirJl.-eri orle"za,,;
pol(loplrc leTala \e ne smtje primjemo iTtiloperitr
"ril"
(pogodnr

roer"no.t, medusobnog
f9!{
ziur ooDr\aJU porrSlne

sile:

t-. rk;,;;; ;;;,;;;;;"i:,';

su.fuu,eni ";fi;
,ii",,

fik\iranja potozaja kucrsk i pokloDCa le2aial te_

/a cenrru.anje rSl.I.l0.r. Regrliranje blazrnica premo irO_o<e_
IUU omogucata se tato da \e r,/medu
njihouh spojnih po\rsjna umeiu limene

Sllh 5.13.

()

Stojc[i dlodiiclni lcrli s poklopcenr

kuCislc

lchtri /,) |fuklutntr,r , ) hIlziDirc lei!l

@utarr

t{tn

fliutml

folije koje

mogu izvaditi. Stidne povrsine dvodijelnih i visedijelnih

blazinica
p"a*rir*i"l} fr4"t".fta g;;";l
donjeg dijela kuiisra naj.esie
Je 5i\ i tije\. dede .eti.ni fin", ifi f"f,; Inoafi iili.ii
tehJ s poklopcem Dn 505. sa Sraufferovrm ma,Talrcama
ili podmazivanjem skomorom, moze imati btazinice od sivog lijeva, b.on".
'ili
"*";;tlij;;u.
la lm 5.3. Preporudjive dimenzije lezajnih blazinica u mm, DIN
1850. rSO 279j
_se

ne smiju leZati u zoni pritiska (prekid filma za

Gl. s.18.)

ffi

i.20. Moguinosti oblikovania

hliznog dijela noseae blazinice

Sllka

n)

klida blazinicA za vratila

,) lijevma klizna blazinica
!tutila s vijmce4 .) lijevma kiizna
Lijcvana

hoz vijcncai

^hlizinica za laatila s visokim vijencetu;

,/) platirda klizna bluinlca za uatila

lEr!

l)ez vi.jcnca; e) platirea klizna blazinier za uanla s vijencem

clr

prcko 50 m

ry glfanju izmvno na materijatu kuiisra t zulu@itz4,

::2,'-l1,1$y
ruijcu
lezaja ili blazinici le7;ja- govori se o t"rr;;;;;;;;:;r;;;;:;';;,;;;;;;.
Ako.je u blazinicu le2aja ulijevena. na primjer. le2ajna k";r;,;;k;;;
J;
*lle krurosr. a leTajna kovma daje Uizne osobine. govol se o lezaju
:ff,-"i
od
dvotlojhog mateniala.
zagiJavanja rasleiu se le2ajne ko\ine i potpoma
blazinica. Usliied
-Zbots
,1."r-]:
moze se lei_aJna kovina odvojiri od svoje podtoge.
Zato se
].111*j
urJevcr. ukorue iti pnleme tsl. il0a do t20cr.
LeTajne Lovine ie utiieraiu rrn.
*"l,li) cenmtugrranjem itj se brizgaju {npr. oto!,ne bronce]. Osim toga
:l-y
rno2e se teTaJnu ko\,,rnu plalimli rna\aljal u
Enkim slojevima od 0.5 do 0,g mir
IEl.5.20d i t.20C). pri aemu se hladno
iavaruje s porpomom lt_inicor. jos-u
tanjim slojevima moze se nanositi elekholitidnin putem.

Slik 5.21. Lezaj

iz dvoslojnog malerijala

s prstenom za podmaziranic

Kod Leiaja s trcslojnin rulteridlaul nakliznom sloju od leZajne kovinc (npr.

bijclc kovine) nalazi se jo! jedan tanki sigumosni sloj (npr od olovnc bronoc)
Slila 5.21. prikazule primjer lezaja od dvoslojnog materijala, izvedcnog kno
prirubni leiaji s maznim prstenom.
Tuljci kliznih leZaja iblazinicc s uljcvhom otl lcZajne kovinc s vijcncctr ili
bcz njega (riatcnie) slandurdiziflrni slr s| l)lN 7471 (lo 7477. Vijcnirc sluii zx
|rihvraNric bodnog plitiska (krxl tvrslilr l.iirjr)

Lttur

ru
tt,nt?tt^ nd,c sc up.esd\aju l\io llrTnr

rl.,t Zbi,! Dr,,[lrLrosli u\idreni,

*ri gr"," a" klJ;"

p,rtpoma ble,zrniea dobrra neku rrsr urrur,rnieg

nriot, l";i
fovrsine. Tako se izbjegava utjecaj toSe toplinstte vodtliiosti

ui;;; ;;-""

LeZaji velike iirine dobro o{ivode toplinu. S

duge strare, kod Siroke
blazinice, zbog progiba osovine ili vratiia, nastaj,
,""t"f

,i((.

popur Tglobo\a

prrrrrc nagibu rutavca

proizvodadu,

,ladna vnlila u alahim strojcviorr, otl krrjih sc

hod. izraaluju sc desto k^o fonr.rr?i t/l:/?l /.(,:.4i

"

Se ll ersovi

mogucno;i, kurnog zal<reranj". ;,ir;i;:;_.; :;;:

i.Zlr. tal,r i tezaii niziraju..."pr.;, ,J,;;',;,;-r;;;

leiaj i.

nuiyil leiah (rulrcfni[]

Stvama razlika izmealu promjera Fovfta

apsolutua

r-J:-!:Li )

zrai

i promjera rukavca

Ako se svede na jedinicu promjera rukavca, onda je to

relati.na zrainost le;ajd

i
a)

Ktizni lezaj

t t.||.rtt

Sch a eil

s blazinicama okreinim u kuglastom zglobu

rdLr,
te,dl, prstenom za podmuivanje

"

b,/g,obn, le/,j NA (katki

e. Hetzaleaawach)

kliai

(5.3.

Odredivanje lezajne zradnosti ovisi o povrsinskom tlaL:u, te brzini klizanja i

maziru. Da bi se postigla jednaka nosivost pd mznim bEinama klizanja, zratnost leiaja Z pd velikim brzinama mom biti velika, a p malima mala. Obmuli
su odnosi kod polrsinskih tlakova. S poveianjem zradnosti leLaja mora se poveiavati i viskoznost ulja. Kod veCil zraanosti smanjuje se fienje a time i shaga
trenja, koja dovodi do zagrijavanja. Prevelike pak zadnosti prcu2roduju pojave
vibracija i nemimog hoda. Leiajnim materijalima s velikim toplinskim rastezanjem potrebna je veda aadnost. Zbog toga Sto louto kuiiste spdedava mstezanjo
prema van, Siri se prema rmutm, a rukavac se Siri samo prema van.

b)

^th,

je
(5.2.)

( ltoq \r,.icc, jlr. ../Ji

,t ,, t.-r Ronae AL Bur/bd.rj

(s1. 5.24a)

ost le;aja

Z=D _ d

rl

Slih 5.21

htijcv.r loaan ccntriri ll

na kojima se rnorc dobr\)

Nosivj lezaji tmnsmisija na zidovima, stropovima. podovima. nosaainra i

torrc s lidno, rnoDtiraju se na stalcima, konzolarua, plodarna itd. Dl N I I 7, I I tl.
|9, l8?, 188, 189, 194 i 195.

i krute

FWiiXn

.,,

podcsavali zrainost.

p*i"i. f"*f""L'Uf"rl_

rsl.

(S1.5.23.)

tulum

teraj) d,d,s-

Ktl.tk Llizni lenaji, koji se sve viSe rabe zbog manjeg rubnog
tlaka i bolje
rlspodjcle tiaka, mogu se razmjemo vile opteretiti
nego dugi kliai le,aji.

Od pNorazrednog aadenja.je dubina hrupavosti

1.15.). Pri hidrodrnamickom podmazi\anju iznoci:

&

dosjednih povrSina (tabl,

apsolutna debuina uljnog sloja

lh >5,15

--!4i!4?qP!q$@

$ll[a i,23.

W In,

lu,.J

(s.4.)

(sl. 5.4.). Apsoluha zradnost leZaja treba iznositi Z > 4r0. Iskustvene laijednosti
za relatirte zradnosti lozaja: t/= 0,001 do 0,002 za lezajne metale, y*0,0015
do 0,0025 za sinterimne kovine, r/=0,003 do 0,0045 za umjetne mase. Za
lezajne kovine moze se prema iskustvu odabmti za:

Namjestiv konusni

klizni lezaj

[u

LTIUI

reluti,nu zrainost leiaia

tu

tE

Nadelo nosivog leZaja

a) apsolutna zraanost lezajai
6) opterecena prcjekcijsla

$lllu 5.21.

0.0008

v
iiv m/s s0,002

(s.s.)

ako.je r = d. n. I brzina klizanja tv (m/s), d (m), z (s r)1.

Klizne dosjde za razne relatime zradnosti lezaja vidi u lall. t.l
Trllici 5.4. Srednja rclati\.,lla zadnost
lrWB fll,lrtt

leiaja V kod razlidirih dosjeda

lqi)
nostdi

lrilrl,lrrilih

Taflim5l.
0,00125

0,012t0

0,00092

0,00212

jednosri za srednji povrsinski tlak kod kliznih

leiaja

stojogradnji

Nrl|rilrhrii
0,00359

0.00620

a.t)4224

0.0039,1

0,00 t16

0.0003r

0,00055

0,00091
0.001.18

0,00382

Pod relativnom debljinom uljnog sloja d podrazumijeva se odnos apsolutne

debljine uljnog sloja i6 prema apsolutnoj debtjini utjnog stoja Z/2, koja bise dobila pri velikoj bzini \ftrje n, ito znadi odnos visina klinastog procijepa (sl. 5.4.).

(r l64s)a r\kalrstri cr^To(i lzrur

Relalivna debUina uljnoe sloia

5= k

zl2

(5.6.)

lll (li )cnzioniranju nosivih ie:aja raduta se sa srednjim povrsinskim tlai<onl

I'rro
pritiskom siJe ,F na projekciju povrline [osi\,og rukavca, odnosno diie]a
7r
ru.l.'.1 l, /.r.l rSl.5.2f[r Prerna romc \nledi /a
\rulnji pt)ttii ski tlaL

/)
/. (N)
,/ {rirn')
/, (nrnr)

0045

sr 60 (a 06,1,

L l2)U) nianolsliei,inno

ccrioizi.en

fionF

si 50. sr 60 i sli.no (a 0545. a 0615)

sr5r, s,60, nmu

ri

t)s15.4 004t) sr 00

, s,' r s.rrn"\.
(5.7.)

(N/inhrr) s.cdnji povriinsld llak

s'5| s,u,rr,(rdas i'o^asr \t,n.s d.

L 15r(

6014 0645), C r5 (a

,k/ur'nno

r22o)i:ri.io,

tezaja,

ruprcana sila u lezajn,

promjer rukavc!,

iiriid lczaja.
(hilontrcijske vrijednosti za povrSinske tlakove vidi u lAll. i.L
Kauktc stitna velidina nosivih leiaja je kon:tn&cij:ka karakteristika blcl,
l()ia opccrlito iezi izmedu blcl=0,6 do i,5. Zbog male opasnosti od rublih
llrkova nastoji se upotrebljavati katke klizne leiaje. Ako mealutim D postaje
prcnralcno, onda istjede mazivo bodno iz procijepa, a da se ne stvara potrcban
([lk u mazivu.

sr 60 (a

o64t i

sr.

tino obradene lovNnre lezaJa , rukx!(n

za,p vriied(
vrijede. ako nije drukaije navedeno, za tu,
Vriiednosti za
I ied'ri\o podm/i\Mje kap.nl.m ',i p,orocnrm podm,nmjfl o/ ohorc 70 krlxnJc.
m"/;lca ; lriljo 1. sia, [eio'lm n ralrama rI'li podmd/i'dnlu maaiui i romc sli(no
U:Obilno podnazivanjc kapanjem ilioploano podnrzivanic s lomoCu maznog pNtoin.irslu'
k. za nraza.jc, punpe i lome sliano.

rurE

fltrutar
Za popredno optcre6ene klizne leZaje mjercdavna je bezdimenzionalna ka-

raktcdstika:

ovu dcbliinu uljnog sloja nrcze se sr sl. 5.25. oditati pripadajuai Sommorlold-

ov broj &)|".
Jcdnadi,bom (5.8.) izradunava se takoder

Sommerktdoy broj

(5.8.)

qa)

p (Pa=N/tur) srednji portinski rlak tjednadzba (s.7.)l; 1 N/mm:=

relalivna z.adnosl lezaja,
V/
it (11' s) dinahiaka vlskozDosr utia,
., (.ad./s) lurra brzina=2.r asdjejc,G,)
Sonnnerfeldovim brcjem moZe se sa $L 5.?i. prema
lc,rta) odrediti odgovarajuda debljina uljnog sioja d

o<lnosu

106

'

ij el uzna kut t1a btzind

p-t/'
4 s",

Za ov, p, \t, Sop, vidi legendu uz jednadibu (5.8.).

Prtelazna brzina vftnje je prema tome ,?p, = (&/2[ (s i). Ako je pokietanjo
iskljudivo u hladnom stanju, moie se raiunati s viskoznosdu ulja u hladnoh
stanju. Medutim, za vrljeme pogona, pi tekuiem trenju liednadzba (5.8.)] uvijek je mjercdavna viskoznost uta na pogonskoj temperaturi! Iz jednadZbe (5.9.)
moze se oakediti, pd danoj pdjelaznoj bnini r.rhrje, potrebna yiskoznost ulja.
Ako leii dF < 0,04, uzima se Sor kod 5= 0,04.

D// (karakeristj ci

d= 0,06

Koeficijent tekuieg trenja je:

0,06

u bzoho.l om podruiju pri

8
0,08

r0

(s.e.)

poclniju teikog optereienia

F=L

(5.10.)

| p=f*

(5.11.)

So<t

rri

So>

0,1

lskustvene fijednosti za koeficijente trenja prema bzini klizanja kod kliznih

lezaja, uz nzlidite vNte podmazivanja, te za uobidajena maziva, vidi u l|ll.l.0.

0,12

0,15
0.2

}i;?t
0,4

*-tt+

kuakteristike lciaja

S[ti

I0!lic0 5.0.
5.25.

Relativna deb]iina ulinoq slo-

ja ovisno o Somnerfeldovu broiu

i karakerisrici ldaja b/d

kkustvene vrijednosti za koeficijent fenja u kliznim lezajima i preporualjjvo

So

l,/d -

l\'iihflN

h.zinu vrt je. pri kojoj mjcsovito treqie prelazi u teLuie trenje, ne
ll.l1,r r/r,*irr rrr|rl a., ,, 1. tdko \e podruaic .ieso, irog n.njn. ,,,n.
a
i
r\rr,'n t . r',r\1.,t(,lr;1rj {^ flt,/ nd. Limni(um \c .maI.a /,. - /7 2.
Ordjc,
o,,nr_
(lvr tx,lto skLr bl7inu vr{nje.

|\ n$

je ulvraleno da rekuie Fenje poainje s deblJtnom uljnog sloja od

-Pokusirna
Ta debljrna odreduje dakle prijetaznu brzinu rirnje. Uvrstino li za
-3Um.
ht,=4,, 2.2=0.00J nm bednadTba (5.b.)1, dobivamo sa Z= d
\.t hednadLba
(5,3.)l za relativnu deblinu utnog sloja

]in

umicini

0.006 mm

inh,

mruhirl,a

nr/nr. srrir.,nilib\loaliu

Pri blzini

llr:srr

< 0,1

dh:

0,115.

0.2..6n/s:0.1..0,16

iid..r rlr. kli^, lilt

,ik]urli'lrnr
, k,l \ na)?r i$k! Dnrii[r
'l

Mutarr

rurllrrrl

j:ll"s,

n:Ij",

,tj:

koje otjece rreba nadoknadiri

dorjecanjem
ruvoga. sro mac, da u s\akojjedrnici rremena
"^.3""*11f
mora prosrrujilile2ajem;drc;eni

volumen maziva. Srednja brzina kojom ,f,j"

mzi p.""r:,jp"
i.
,lri.
a
g].]Illi"l g,li".
na mlarcu r,"1r
1. ,1. e,..1"p
*1":::::::T1
rcluJa proqJecneJe ctebttine 22. Al<o bi s\eul-upno
ma,/i\o ulle orjecaio proslec_
v7
norn bpinom. bio bi potreban

f-"#f"-i_iJrl

.,i*

volumensU
sarno Jedan dio koristi. jer vec ,
rerarvna
" ,j" -"1:;:"::'::t::::::

ulilog spoja d. ro ie vise ulja oljecali. jer osrali

O" ,J;lie
pa oogovaraJuce vect, Aio u\rsltmo zav__d,fi.n-azaz_qrd,
raaa.te
deblJrna

rV (K)
/'rr (w)

polisena te,nperalum lezaja (K = Kelvin),

snasa trcnia preDa (5.13.).

,,

roc ,c,i'rr D,,ir a/d '.r,1

u',"

o n 200,[ p'i

'akom

!rui.nr

/, rl.' .rr{i".'

lan slutaj).

..1,

(m:)

hdiila lczaja iv.atila. Prema iltustvuje pri ./<l0ol,irr

,rr=25do35d r+ 15l, kod./> 1001m:,1( = 20 d,30 d b+ 10./ (n,r
iashladna loarinra

le vrljednosti samo kod kratkiL kliznih leraia do h/d=0,8).

tolumensk protok ulja

V"'i=

rl (dm,t)

k r. n

(.s.12.)

'

porreban volumensh p.otok ntja.

loluben teiaja

=L/r.

D,

relatnra zrainosr lezaja,

rtnje lezaja,
Aktor protoka, kod , = 0,05 0.1
r = 0,5 0,4s

U ovoj jednadzbi nije uzeta u obzir toplina koju pd hidrcdinami6kom podm|/ivaniu odvodi ul.je sto protjede, jer je ona razmjemo mala. Pd ve6im optereicniirra ili brzinama klizanja, na kojima bi temperatura leZaja mogla poprimiti ncdol)ustcno visoke lrijednosti, mora kroz leiaj strujati r6a kolitina ulja (rashltlino
rrlie) kako bi se snizile lemperaturc. Ponekad se hladi i vodoD. Tada je loiui
ol(ruZen komorom kroz koju cirkulira rashladna voda. Uzima se kao polrebttnl

protok rashlad og sredstNa

posonska brzina

0,15
0.42

0,2 0,3
0,4 0,15

0,4
0.3

,i, (dmris)
1,,.

lrl

(5.13.)

ta.

.*i".pr re\uccr uo,u

l:.1"":",
r.,. rnace p.en" r.b ..6.,

'r.r
brzinaklizanja=d.n

prem.

,.d.

oelinr \oiu od\od m.hl.d'o

red...o \o'-e.cc e.os.mo d,"o,{,.'i

n_

najrecim se dijetom odrodi od kuir:ra tezaja

na okorni
l:o,l*
zrflK..do( tnanJr
djo preuzima wadlo koje ga odvodr dalje. Zu
oaroa,orfin.
potrcbnc 1e remperanrrna razlila lezaja
i ol;line A/ S,";'. r.J,1.
i"'."
(rdvodi vtse lopline. pogonsla
""tr.priieci
tempemrura u nolmalnom slucaju ne neba
, u rzuTemrm qtuaaJevima 80.C. aLo <e mbe odgorarajuca mazira
l_]^l
-.- na po\ rlentm lernperafurtuna. Ako je r, temperonra
l,usLoJana
okoline, onda ie
pogonska remperarura t.,aja t t. - Lt.
n_ko".u'terain, ;il
ll;;l;;;;.;,j;
netala, dobiya se:

rll,

(K)

,lh,

tofline kojl se ne odlodi okoldm zrakom. Ako cijeh koliainu toplilc lrcnin
odvodi samo rashladno sedstvo, onda Ie dPR =PR,

. =.1)00 '

bi r5.r0). odno,no

polreban protok rashladnog sredstva,

lo r,,.]'lcr'rtrr'd'opr'ndra'hrd'n s'eJ'r'3"

(N)

r1ll.lll

rl

'P lw-.]

rt=r U'v

(s. ls.

^PR

kliznoj povrsini prouzroduje

subitak snage koja se pretuara u

(Nrs=V\)\oagatre

......,l

(5. r4. )

dAr

uiri

potreban

,,,,,,i],iilo

t)ot'ost t!ttry)eruhK lezujo

7d

o80

l'',-

/'ulici

\.d

temperatuha razlilra u iasl adnonr vedstvu Arr=1, t, ako jc t, izlMnr

temperanm, a /, ulazna tcmpcratua Prenra isku$lu uzirna se ll/ = l0 K, nli

Ako su t&rcl le1cid oil umjehog materijala, onda se toplina znatno lolije
odvodi. U tom sludaju mora se uzeti u obzir i toplinska vodUivost unjetnog
materijala. Jedan dio topline odvodi se od polrSine klizanja popreano ktoz
stijenku tuljka leiaja n .d b, dr.tgi popredno u rukavac, a onda uzduZno kroz
rukavac i vratilo. Alo put prcdiranja topline dini tuljac debljine stijenle s i
(leZajne) Sirine b (teorijski pojednostavnjena pretpostavka), onda se iz toplinske
ravnoteze (dovod topline = odvod toplire) dobiva sDaga trenja:

utur

t{u

o,(

t"" d!4*,, li

b.t,l

tfllutmL

od kojih se dva sparuju u jcdan llji t. .lcdan ic oprcnrliuD

provrtima za zalike, a drugi ekscentridnim utorcm za lazvodenjc tnaziva,

2208 do 2210

t.-ttl

($1.5.17.),

ln = 0,5 i f, = 0,02. Ovi koeficijenti uzirnaju u obzir islorstvene vdiednosti

irkunrrlacle roplrne. To ,,nrai da je remperarurna rarlil,a A/ r,lzlika r.,nedu
lcnrpcrature povriioe klizanja i okolnog z.aka, dodim je razlika izmedu povlsi_
nc klizanja i varjske povrsine tuljca, odnosno izretlu povrline klizanja dijela
vr.rtila koji se nastavlja na rukavac, znatno manja. ,rB i,tz su toplinske vodljivo_
sti materijala tuljca i rukavca.
sa

,^ko uvrstimo za F=p. d.b i tirlle p.=p.d b.Lt. y Ljednadzba (5.13.)j.

.,r,li, Eonrir jedn.rdTba preoblil,orana prernr A/ dobi\a rtiJedcii Ubtik
t)t)t

lst

tenperaturc leiaja

,lr.rhno^oA'
\ s
b)
ponsirski rlak prena jednadzbj (5.7.)
brzina

klizarja=d n.,,

(s.r6.)

(l N/mt

106

pa),

koelicijenl tteDja (tabl. 5.6.),

loplinska vodtivost nmjehos narerijala ,lu

topL.+a \odln\ost iel*a ,1, = t9

=0.I5 -L-

-L
Km

debljiDa stijerte tuljka od Mjelnos ftaterjjata,

.)

jednadzbe (5.16.) proizlazi da se A/ smanjuje smanjivanjem debljine

stien_
Sto maniima.
I)orirsle rempetarure A/ tno/e 5e birali koliko lo bez Slere dopusra um.;emr materiial. Pri uvrstavanju iznosa za 11 mora se uzeti u obzir da koeficijent trenja s
povoCanjem obodne bzine raste, a smanjuje se s poveianjem opteredmja. Osim
lo8tl, lreba uzeti u obzir koja je wsta podmazivanja odabrana (podmazivanje
DrflSCu ili utem, odnosno suhim mazivima). Vidi k tome tabl. 5.6.j
12

kc r i Sirine lezaja .). Prema tome heba obje vrijednosti dr;ati

[fIr@vanh

urunrilr (udfinifi)

Julrutlani /eidj

hiah

sastoji se od dviju ploda koje klize jedna po drugoj

(Sl. i.26a).

liclrodirramidko podmazivanje (tekude trmje) ne moie se postidi jer nema uljn,'g.r khna. LeTrj moTc mdilr samo u podrucju mrei,o\ ilog nenja. Zbog roga ie
nloie samo neznatno opteretiti, a upotrebljava se samo za podrealene svrhe, U
gmdrrii alatnih strojeva rabe se za male uzduzne sile klizni prstenovi prema DIN
I

,f.)
Sllh 5.2!.

,)

Naielo uzdutnih leraja

,) hidrostatiiki prstenasti uzduznl lczaji

lezaji .4 hidrodinamiaki pNtenasti lczal sn

jodnostavan pBtenasti uzduini leiaj:

.) lldrostatii:ki pEtelasll uzduzli

scgmentnna nagibnima na $vomjacnnai e) }idrodinmitki pFtenasti lezaj sa scg_

tima nagibnitua na kuglea;, hi.kodinamii:ki Prslenasli lezaj s ncpokrctnim

tu

Hi&ostatsk leraj (sl. t.lil i 5.2tc) razlikuje se od obidnog samo dmc llo s
pumpom stalno tlaili ute medu klizne povrsine, a ono zalim otjede prema vaD
Ako je konstrukcija ispravna, leZaj radi pri poketanju i zaustavljanju s lckuainr
trenjem. U takvom sludaju ffosenje praktidki i ne postoji.
Kod hidrodi amiikog leirr'd (sl. t.26d i 5.2[D) stvara.ju se klinasti procijepi polrebni za stvaranje hidrodinamidkog pritiska. To se postiie tako da sc lavna
ploi)a giba po knrZno poredanim nagibnirrr scgmentinlt koii se sami poslavlitlitr
u potreban kosi plozaj. Klinasti pr.ooiicf nlo7c s0 dohiti i iz punog pll\lcrur
zakosenicm nepokretnih scgmcnltrr ($1. i.28ll.

WEnm

fliflrrlum

Hidrodinarniali te,,aj ((J. 5.2od i S.2be, pr.na

Michctlu na?1\a.e i nastbnt
',EWnt t upomi le2ai. a Vema sl.5.26f uponli te2oj , ct^tin ,;;r;;l;_;;
,1 srednja oprerecenja. ,.
,*a,,. ..H,"".,,rn
3:i:"
povrsrnama
nrgjba l"p:q.l
1:200 do l:500. Seur
pr,., i.n"',,..',"og,
;
):
do l.l I Comjr glartu upomi prsren rzraduje,e
za rrf" f.,rui. oa nnlon
1)-0.6
lUeva. a za \eie od porrsinsl,i ka,jena
celika. Zj
leTaJi . nagjbnim \egmenrirna. za no,iro.t
do 50000 LN i
Orr n?\.-Vlike bzine zahlre\aJU
dobro hla.lenJe rcrrkulacija
ucrUc. crn(ulacUa uUa s meduhladeniem,
BuduCi da prr molm bn,nama zbog
rnJeso\ itog renja posroji opx-nosl
oj zaribaranja. porrebno ie brzo pokeranjei

Kod izvedbe prema slici 5.26b dobiv.l sc

*
* ;#;;,:t$::,j;:'#.,:.i,": lll]i 5:'d;

fl:.glll.

*Or. Ir"a"rlt *jr^i

b;;; k;r;;;;;
_";, ;;;;ilil:

zaustavljanje.

Dovod uAa l|ilorabiti ianura, da ne

bi doslo do odbacivanja ulja zbog centd_
..
lirgulne sile, pa

da ono ne dolazi do kliale povrsine.

uurnit teia,a (udfiri[) hiah

Zr svo uzduln lezaje prema sl. 5.26.:

tlak

.vetlnji, powsinski

koejicijent lrenja

'
rl
,r
p
,"

,,..,.
r 26..

dinamiiika viskoznost azivog ulja,

kut a bizin. ralila,
o/m':)=Pa polrsinslitlak pleha jednadzbi (5.17.) (l N/nm]= l0rPa),

^-

(mm)
/., (Im)

odabram debljina ul.jnos sloja,

polnmjeri prena sl. s.26b i 5.26c.

Za izvedbu prema sl. 5.26b potreban je

wlumenskj protok uua

F,h;
-,,
r' _______;r.
" h4 0'

{_. /.h

. kao oroiem ,egmeldd.

0.8

. .r

"

b prerna

J.

5.2od du

volumenski prclok uua

4,:"(5.18.)

yednia brz,n, ktrzanJa,

{cdnl.pror|e ,*4". tc.?)",

pogonska bu In., , rrnie te2aia.

.rcdnostarni uzduZni le2aji prema

5.26a. toii ne rade
_.
proraalDa\aju
se prema dopustenom powcinskom,f
r,
slurc.iednadTbe 15.B.J i (5.14.r. tada
rreba sla\.,rfl

"lr

\ tekuirm

(N)
(dn)
rreniem

^grllr_r..)i'i"

za d_2r",.

hidrostatidkjh uTdurflih leiaja tlak ulja srvara

se s pomoiu pumpe
do\oljnu Lolicinu ulja. Tlak ulja ,", Ui,,'znr,r"
.'"ii' 5i
srcdnjcg powsinskog rlaka p. Na kliznim
pow<inama ,l"l ,lj; ,; ..;jr;"
irtjecanja. Ordje qe ne ja\ tja pnjeta.ara
brzira wrnje, ier le;ai ia
l:(,,:l
vrueme"U":,
rada pumpe. a i pri mirovanju. ..pli;..
Debljina ulino;rl;;;; ;;;: ,;
odxbrali proiTtoljno. preporuaa se da.e
ne l,zima rr"j,
;;;;

,ko;.Kod
rrrora doba!lJali

proma jednadZbi (5.4.).

""Jj;".;

.h:o

: ry(,,i"

(s.22.1

/j*)

(dnt/s) lolrebm rolumenski lrotok ulja,

rd. 5..ocie2" ,
".,

\l

(5.2t.r

Za izvedbu prema sl. 5.26c potreban je

.

llrziDa klizanja uzima se u proratmima

uvijek srefuja

| (jr,\)
,
4 i\:" )

(5.20.)

,
Gad,

F/A

,.p"ernc.r r.6..

z('. -, )
p ro (t. +.,. )'

a.,

(Pa

$y.)
I (N mmrl rcwinskr rtJk (uobrcarere \fliert
r\tro'Lj I'ao kod no'r\ 'r rclar"'
"
/' ,N,
'
;p,.,";";;" :;. ,:"^""
"br' ' 5''
=

(5. r 9.)

P hn r'tr

U izvedbi prema sl. 5.20c:

/", /,,

@@rn

nuL!

(Pa

s) dhmlika

(n)
r.-. r"- (m)
b

optereienjelezaja,
odabcna debljina uljnos sloja,
viskoznost

ndivog nlja

na pogonsl<oj lenperAturi.

lirina leraja,
sednii pollmjeri prcma sl. 5.26c.

Snagu fienja PR, pomst tempemture leza.ja Ar

protok rashladnog sredslva

41, treba proradunati prema jednadzbama (5.13.) do (5.15.). Preporudljivo bi

bilo da se za priblizno odrcdivanje lr uzima d =2r",= /" + r,, a, za b = r" - r,.
Kod hidrodinamiikih uzduZnih lezaia s dvrstim segmentina (s1.5.261),
pod relativnom debljinom ul.jnog spoj.r E podlazumijeva se odnos apsolutnc
debljine uljnog sloja r0 prema nrivc[oi visini klinr // (sl. 5.28.):

LuUr

nflltrrl

telaliyno deb|i a uljnog sloja

l)rcDrr hidrodiDanlilkoj teoflji podlnlziviUril izrx)si

th_ k
a=

(5.23.)

nt)solutna dcbljina uljnog sloja

,"=FIt !

alroluha debljim uljnos sloja,

(s.24.)

tad)
dutjha klina.

apsolutna debljina uljnos sloja,

dineiaka vlskoaost mazivog ulja na pogonskoj renlerahui,
brzlna kli,ania, prar (5.I8.).

(Pa,

povrlhski tlak. plcma (5.17.),

koercije uljtros
ma sl 5.29.

sloja

lojim

sc uzima

n obzir karakteristika teraja

/0i1,.

pr!-

Nagibni segmenti t]zd:uii;n],h leLaja (s1. 5.26d i 5.26e) sami se postavljaju u

nagib klina prema najveioj lrijednosti koelicijenta
prenu sl. 5.29. Ovaj u
podrudju E= 0,8 ima najpovoljniju reiati\,aru debljinu uljnog sloja. Ona se opdenito odabhe i kod uzduinih lezaja s irrstim segmentima. Kod /0/D= leri
t)ajveCa \,rijednost koeficijenta
a r( se smanjuje pri /o/, = 1,3 i 0,7!

/o

"

0,8...1/

f,

Sllla

Sljli tJE

t27. Klizni prsten, DrN 2208

hidrodinamitkos uzduznog lezaja

/-r\

0,07

0,06

0,,,

Kod uzduinog hidrodinamidkog leZaja ]irloZe se kao podetak tekudeg trenjo

uzeti debljina uljnog sloja ,p, = 10 p.m = 10 . 10 3 mm. Preina tome iz preinoaene jednadZbe (5.24.) slijedi:

olrsti klinasti procijep

4
7

-.N
0.7
I

0,6

prielazna kttna

ah.
1,,',

(F,6

t1

Gadh)

prijeluna kutna brina,

vidi legendu za (5.2a.) (r,,, kao,rio, r!' kao ,\1,
(Pa, dinamiika viskoaost hazivog ulja. u danom sludaiu n hladnom shniU.
o'lntur) pouiinski prltisak, ,rema (5.17.).

(-)

srednjl promjer leza.la.

Za izbor p jelazne brzine wtnje

Sllh i,?!.

0,4

rlJ2r vrijedi

,?p,=

kao Sto

je

Pri lalb=o,7 do 1,3

i q=0,6

do

imosr

koeJicient trenja

q.r
P-3 pb

0.6 0,8 I

KoeficijeDt ulinog sloja,( u ovisnosti o relativnoj debtjini

uljnos sloja
karakteristici je;aja

i/,

rdeno n

poglavlju 5.2.5., pri eemu treba staviti d= 2/...

0,03
0,2

(s.25.)

r,p.n.b.t"

0,04

to,, lt, ..

,5

OA

bfti

.p

io

rl, r.

/)

tJ
(N/rn':)=

(s.26.)

vidi lcgcndu u1.ierlfurh,, (5.2,1.),

Pr

po!*i,Nki tririsi[,])r.trrr

i.,|r lll)i (5.t7)(tNrnnrr=t0,

l,r)

frf

UIUllIIIIUE

Hir
Za odrzavanje teku6eg trenja potreban je
wlumensk protok uua

rt,',,=O,lztr,no

(s.2'7.)

r,,j" (dmr^) potiebe volmenski protok ul.ja,

broj sesmoata,
sirina leiaja,
bzina klizmia, lrema (5.18.),
/,0 (dm) atsolutna detljiM uljnos sloja, p1em (5.24.).

z
, (dn)
, (dm/,

iv

lino slnzc srr lrrli,:rri. bnrlcni ipolirrni. Zl

knvczc sc najtcsce upolrebljava deliani lirI. r io(lc Iric(l (za nl.rsivnc krvczc). Lrkr
rnct li ili umiclne nasc (lcnoplast ili poliilrridi).
rrrrgu

krrrlom. Vrljnn tiolcis.r

fa

Za snagu trenja PR, porast temperatu-re leia.ja A, i protok mslilaalnog $edstva

I/r, r,{jedi ono Sto je redeno za hialrostatidke lezaje, na stl. 265.

t)

b)

ilolanemfl{e
Valjni lezaji sn syi tugliini, wjkasn i igliiasti leiaji. Izmedu delidnih prstenova ili ploda gibaju se wljna tjeleicd s trerrlem kotrljanja, a njihov koeficient
trnja je za 25 do 50yo niZi u odnosu prema kliznim lezajima. Valjni leiaji
prcma tome manje se zagrijavaju i rade s manjim gubitcima energije. Nadalje
mde s manjim zadnostima, prema tome i todnije (vaino za elektridne i alahe
skojeve). Treba im malo prostom, nije nuian nadzor, maziva trebaju malo, a
nije im potrebno nikakvo uhodava:le. Njihova intemacionalna standardizacija
jamdi njihour iznjenljivost.
Kao nedostatak valja navesti ve6u osjetljivost na udama opteredenja, te budniji md u odnosu piema kliznim leZajima. Op6enito su skuplji od kliznih leiaja,
te zahtijevaju da se pro\,Tt
iista i rukavci izraduju u uskim granicama tolerancija. Montaza i demontaia jednodijelnih valjnil leiaja reia je nego dijetenih
kliznih leiaja.

Valjni leiaji za razlidite smjerove oprere6enja

(prikaz prema sff-R1l. Schweintun, FGnl6rt)
a) cjlindntuo-valjkasti leiaj za !o!re.no optereaenjei D) nzduzni knsliani lczaj za
n2dnzno optaeierjei .) lolreano kuslidDi lezaj za popredlo i uzduina opie.eacni0
Slllti i.30.

a)

b,

cJ

d)

e)

$llh i.ll. oblici valjnih tjeleiaca

a) kusla; ,) valjak c) stozaci A baavica; e) isla

Prema smjeru djelovanja sila razlikujemo poprei e leZaje, uzcluine leraie i

utorne kugliCne popreine leZaje za popteaio i uzduzno optereienje (31.5.10.).
Kod poprcdnih leZaja vatdiii se gibaju izmedu prulzova, dok kod uzduZnih

izmett

dva koluta.

Valjni leiaji sastoje se od p,"sre ovd ili ploia, wlinih teleiaca, kola mogs
biti kuglastog, cilindddnog, stoiastog ili badvastog oblika (s1.5.N1.), a najdesiejos
nalazimo i kayez. Kavez spdedava medusoban dodir valjnih tjelelaca (s1.5.I2.).
Poprcdni leiaji imaju unutamjl i vanjski pnten izmedu kojih se kotrtaju vdna
{eleica. Prstenovi, plote i vatna tjelesca izradeni su od posebnog aelika legira-

Sllll5.32.

d) lirncni kr!02

/i

Krlczi
kL

rll(

i /,)

li,rth lcr,,i

,,, ,s,v,,i

I\nv./ ztr vrliiiac

Utlt

l,trJllllttlllu

. Vanjske dimenzije va.ljnih lezaja standardizirane su prema intemacionalnim

plonor)ina mjera, a njemadki prema DIN 616 (HRN Itl.Ca.SZt).
Ovi ptanovi
mjera sadrie devet rcdova promjera:7 I9 O l2 3 4 5 i deset jirina. orJnosno
redova \ isina 7 8 I 0 I 2 3 4 5 6 (S1. t.33.). U sral.,om redu promjera
dodijeljen 1e
Jednom prolTru odredeni ranjski promjer. Svalom redu promjera aoAi;ityeno
ie
nekoliko redo\.? (irina Aod popreanih lezajal, odnosno iedova r r,ina Aoa rr"r_
du2nih lezajal. pri temu u odnosu prema isroj visini presjeka red 7 ima najma_
nju, a rcd 6 najvedu Sirinu. Na primjer, red mjera 13 znadi daje lezaj
dimenzio_
niran prema redu Sirina I iredu promjera J.

opet tip lezaja (vrst leiaja, serije) u obliku brojeva

brojkama. Pdmjere vidi na sl. 5.34. i 5.0i.

ili

slova, a red mjera u

3. Dopunska oznaka stavlja

se kod leiaja koji odstupaju od normalne izvedbe, te daje podatke o odstupanjima. Dopunska ozlaka se sastoji od slova,
a u nekim sluiajevima i od daljnjil brcjeva. Time se oznaaavaju: unutar-

nja konstrukcija, vanjske mjere, vanjski obft htvenje, izvedba kaveza,

konstrukcija kaveza, tolemncte, raanost leiaja. Pdmjerice, P5 oznatava
mzred tolerancija P5 prema DIN 620 (ili HRN M. C3.752 758), C2 poprcdnu zratnost leiaja koja je manja od nomalne, 31 pogonske temperature do 200 "C.
NU+HJ

$llh

tff.

Red mjera valjDih leraja

koji

i redj
Prema DIN 023 I HRN M.Cl.soo I

se sastoii od reda Sirine. odaosno visine

promjera
Sllli 5.1t, Oznake pojedinih izvedaba cilindridnih valjkastih

vdjnj le2aji

|,

nose poseb ne oznake_ tako da

lstm omakama izmjenlji\ i. Ie oznale jesu:

Predmak K (kavez s valjnim tjelescima), L (slobodar lezajni prcten), R
(leZajni prsten kao unutamji ili vanjski prsten s valjkastimili
iglitasiim
vtencem). Ovaj znak ne dolazi u obzir za poryome leZaje, ved-samo
za

su lezajr s

dijelove leTaja tza nepoDune lezajer.

210

2210

$FI
EE

get

Sllh

2.

Nt308
.93 "e

IT=28

,ffis1
lJ I lii
i
i!lP
,E:9
-E

tfl.

leiaja

Primjeri obil.jezavanja valjnih lezaja

B.Eiino obijeije sastavljeno je od oznaka za reil leaaja i od oz@ka za

pro\,rt leiaja u kodiranom obliku ($1 5,8{). Ozral<a za red leZaja
sa&ii

Isporuaive izvedbe, mjere i podatci o nosivosti nal^ze se u katalozima proizvodada. Ovdje nije moguie dati podatke o svim izvedbama i mjerama.

Dopultene tolerancije rgradbenih mjera

DIN 620 (HRN M.C3.752-758).

todnost

utuje valjnih lezaja

dane

su u

Svaki popredni leZaj ima u stanju isponrke odtedelllJ poprebxu zraCnost izmedu valjnih tjelesaca i valjnih prstena. Pri ugradnji s prijeklopom izmedu
vanjskog prstena i proiryta u kuiistu, te iznedu unutamjeg prsiena i lTatila,
suzava se vanjski prsten, a mutailji se Fosiruje. Na taj nadin se popredna
zadnost smarjuje. Ona se ni u kojem sludaju ne smije smanjiti na nulu. Normalni leZaji tako su izradeni da kod uobidajenih dosjeda preostaje jog dovoljna
pogonska zrainost. Ako pogonski ili temperahmi uvjeti zahtijevaju dvrst dos.jed, mora se odabrati leZaj s odgovalajudom vedom popreinom ratnos6u. Ako
se zalrtijeva veia tolnost vodenja, odabiru se Ieiaji s rnanjom poprednom zradno56u. Leiaji mogu dobiti i poveianu todnost .vrhrje, npr. za uleiistenje ptecizno rotirajuiih malnih laetena alatnih stroje\B.
Popredni kuglidni leiaji i iglidasti lezaji iaaduju se i s boinim zattitnim ili
brtvenim ploCama (Sl, 1,30[ do 5J0l). Prve sprjedavaju osteCenje valnog sustava
sftanim ttelima, a dnge alaz fiazi\a iz lar,aia, Time se ugteduje brtvenje na

dmgim mjestima.

ELutarr

vruilrfilum

NNNNNNNN
t-.1 t t-l t_t l_1 n LL n
NNNNNNNN

.l

o)

b)

c)

.t)

e)

s)

vratilo dopustena mala uzduzna aaanost, mogu se ugraditi i dva slobodna leraja. Njihova uzduina aadnost ogranidava se s pomodu granidnika u kudistu (tl.
i!!l). Uzduina zradrost moze se ukloniti i s pomodu elastidnih opruga koj
leZaje &ie stalno pod malim opteredenjem (sl. 5.lU).

h1

Sllh 5.30. jTvedbe kusticnin tezajd, DjN 025 (HR,\

V.C3.60t,
a) nomalna y\edba: ,,, iednob /turimom ptocom: .r sa
d,Ue /d6!me pto.e,

a "jednom btusom pto.om: p, ra dule bn\ene proce, n p,i._" ,rl,o.;

"
8),\ pBltra8um Llm. iu(toanitom: t, s brsFna{im utorom,
"
u,korrrtom
i
teonom 2aSlrmom nl.cnm

,,,Radi

jednosta\.nije; uzduZnog ud\,,rS6ivanja \anjskih

prstena mogu se naba(sl.5.i6l do i.i6li).

viti lezaji s prstenastim utorima

treba spomenuri tc2aJ? s ktiri

,-^,,11j::.9,,
.*gr:*ciju
kojr mogu pnh\atid
sile u cetiri roake.

ostonca 1tL t.ll.1

Time su o\ i le)aji veorna srabilni.
\iho\
unutamji prsten je dvodijelan. Tako se moie umetn;i
mnog;
zajedno s visokim naslonima p.stena leZaja omoguinju
vrlo veiiku nisivost.

k;i;";'k;;;

S[h

t3l Letaj

s detiri os]onca

i dvodijetnim unutamjin

DIN 628 (HRN M.C3_6u)

ll0radlie, mognSnorl

(L,ut

lritiska d= 35.)

*nnur,

Slill5.3E.

Za udvrsdivanje osovina

Oblikovanje dvrstih

(I

dvrsli ldaj;

slobodnih leiaja

slobodni lezaj).

i rratila u uzduZnom smjeru predviata se najdesie d\,.rsti

iroptintkos ra.rezanja ni,u moguia dra
r",,,r".j*
l-:il
ce .1?:q
Dr
\alna tlelesca pre\rie rlaaila na boko\e rallnih sraza rS[Llgi').
",^L
ralo aa bi)a
o:," q: zasrija\anja i ojreienja. rreba ,rro p,.a,iaJ.ii Inoguel
Illu:,)lt:r..
nosl.drlrlrranJa' ( vtlti le2tJ noie. octm poprecnrh cila. preueli
, urdr-"-.i1"

a) dva kugll&a leLa.ja oblikolam kao ivrsti lezaji (loie zbog lroguanosti zaglav
tenjal)i D) slobodni lezai s mosucnosan uzdunros pomaka u prov.:u kuajttu
lczajat r) slobodni leiaj s ogudnolt uzduznog lodaka na vnlilui l) cilindridno-valjkasti lezaj oblikoaan kao slobodni lezaj: z) lgliaasti lei.j oblikoaan kdo
slobodni lezaji, dva slobodna lcZaja s uzdlZnom zratnoiiu u Provflu kuiislri
s) daa slobodna lezaja oltetiena oprusana

I(od crr.rog lezaja uiwjiuju se unukmji ivantski prslen.

a tod slobodnop
i:tl]ro .jedan -nrrren rs|.5.38[ i 5J8c). Kod citindricno.ratjka.,ir, f";u1u rr vJ"i
rtslrcr\lrh iezaja prsteni su mealusobno uzduao pokelljivi.
lato (e. kao Lod
slobodnih lezaJa. pna!,rr6uju oba prsrena r$l. i.l0d i l.lte,.
,+1" y. ,,
ifi

Prstenovi se ui:vrsiuju u oba uzduZna smjera ojadanjem, stopnicvanionr. trs_

kodnicima, poklopcima, maticama itd. Mogudnosti oblikovanja dvrstih i slollo(lnih leZaja pokazuju S1.5.39. i 5.40. Svornc liLrsku s nlrliconr. s utorirna i sigumosrri
prstenovi, standardizir ri su u DIN 5415 (llRN M.(:1 510).

l:l:':**

rr.rcflDom rtr u oba qmJera. \lobodni le2aii omoguiuju

uzduzto pomicanle.

".""i,,,

Euur

llruilru

rE

dvrsli lczaii. Ako se osi obaju provta kuai(lI zrr rrlcTitlcrric vrrtila nc pokhBritr.
tada troba ugraditi samot)odesive poptecnc k glitnc tli baiNaste /cjdrc (sl.5.ll.)
koji sprjeiavaju zaglavljivanje.

b)

d)

SlllN 5.39. primjeri obtiko\anja.wsnh IeTdJa

i
krLritnih lela-em. Dt\ o25,HRN \4.ct60t,: b, ja d\;
terajd s
"l
^uStiana
ros r-dodirom. Dl\ 628 | HRN \4.i 10t,,: . r \ citrndr..no-,"r;ri,.,,
._j"..
DIN 541- fHR\ \4.CJ.oll,: ./) q sdouoe,i\in bdr.asrim teTajem,
D\ ojr

(t{RN M.C3.715)

ilY

a)b)c)A

$lili 5.{2. Primjeri uzduznog ufirstenja vanjskih prstem valjnih lezaja

a) slobodni lezaj s uskoanikom i poklopcemi ,) slobotui lezai sa dva poklo?ca;
e) ijusti leiaj s rskoanlkon i poklopcm; d) s uskoanikom i dvodijelnim llaCisten

a)

Sllh5.40.

primjeri obtilo\anja Jobodnfi

tezaja

DI\ 625 rHRN \.1.( l.60tr: ,) sa dva ku8li(na teraja ,

kosim dodrrom. Dn 628 {HRN rv1.al.o
r., r, ci.idricno-ratjk;"rim te2aJem.
DIN 5412 rHR,\] IV.cj.oJ. r: a sa samouo;si"t *rgri-_ r"ru)*
*,i;.j
Ijusci, DIN 630 (HRN M.C3.541) i 5415 (HRN M.C3.530)
",
a) s l<uehaDim leTajem.

Daljnju mogudnosr u7du2nog

ucvrsoenJe vanjskog prstena il.

-uc\riimja
5.42.

unubmjii

prsr..na pokazuje

fl.I.ll.,

Slltl5,fi. Ulezisrenje laatila oblikoranog kao &iaa noie blanjalice s pomo6u

dvoredmga samoudesivog kuglidnog lezaja, DIN 630 (HRN M.C3.541)
(Po

a')

b,

c)

Jltt5.4l. Primjcri uzduinog udvrs6enja unulamjih prstena

valjnih leraja

,'),..t.'.r'rr
. .t.it,T'

loIr.

r p-pnonr.

rr

oJsroJnin

"
, . d\o..ru\o, msr,cor.

prrdrom . gun,.nrnr'lrsren,rn
cijel

tr

c oLlrroJnonr

lhvr( rc ndrricganja. olacanla vrarila. rrienci. ruljcr islrano moraJU biri

oko_
rlllr njr o. \dIjel Sarnopode\ivi poprecrr Lugtiani je,/ajr osjeltjrvi .u na uzdu;na
r)ptcrc(lcnja izato se ne sniiu upotrebljavati tuo urAr:nn
ri.oto opt".",;"n;

Kusewchetu)

Prsteni fiorui:i popreino ivlsto dosjedati 'tz powsine nalijeganja, kako bi se

u potpunosti mogla iskoristiti nosivost lezaja. To se postize dlrstim dosjedom
koii prstenove podupire, tj. ukuduje ih. Potrebni prijeklop ovisi o Yisini pogolskog i udamog opteredenja. Za pdbliZnu procjenu pogonske aadnosti moze so
uzeti da pdjeklop \,ratila prosiruje unutamji pmten za 70% velidine prijeklopa, a
prijeklop vanjskog prstena sleLe ga za 50n/o T elidine njegola prijeklopa. Ako se
oba pdjeklopa odbiju od aadnosti kojom se leiaj nabavlja, tada, uzimajuCi u
obzii toplinska rastezanja, mora preosiati joS potrebna pogonska zradnost. Cvr'
sti dosjed obaju prstena desto nije mogui zbog montaze i demontaze. Prema
smjeru i i.rsti vanjskih sila tada heba odluditi kojemu se od prstena smije dali
labavi dosjed. Za to su mjerodat'ne sljedede moguCnosti opteredenjal

l.

Obodno opteretenje, ako prsten rotira, a sila (optereienje) miruje,

p$ten miruje, a rotio sila (optercdnjo).

ili

ako

ffittnr

lrNM

.e

2. 1b(tkt$tt

opterectcnic, ako prsten i sit.r ()prcrcaonic)

nri|uju ili alto sila
(oplereicrre) sinkono rotim s prstenom.
Viihai ." oprcr,i?n^. atro .e
nr,len njr:e. a .ila oprereienra mLruie ili
prrten nrir!rJe. a njise sc sila oplereccnta.

l.

Pri ohodnom rlr njihajucenr optereccnJu neophodno

ie poreban c\r\l dosied
Irnra..d.'k pn lo(1(dslom oplcreccnj,r moTc ,mrrt mante.^, ,j".i.a. ;".'ln,
(lr nc daJc novod /a pomrc"nje. I obi,,dien, do,jpd,./a
vrrrila inroinc

frcrnd

Dt\

5,t25

(HR\ M.Cl.-52--58) \idi

agt
E3
,r 9*

i,,;i",,

-12

u tiht.IT

tEi4

lgliiaiti

EE

t:i
-i

e!

'aE
rL

E .r:Eh

tg

S !EtrF
A
5 .e. ?9,"j:
S E A!E"

istici.rih

!E

= ,*,r-E E
5 : T*;E Eg
E

! !;58

.u^ )rEl=9
Z d.a'ueA
. 9rEaFa

rezdra 5 vdnrsum I LrnL dmjim pr.tenom

.,obodni re)ar usmd u 4e,tuu
/, lllr
rou !.1
z ,nursDle I u,e"icr 6,;," dobod",

o5=El6

-z'

^
.4

g
I9EFr9
!E
6
!.!q 2 0 d,iJ

{
'eEiE*
E ;$.;"iE5

potpohon vatjku

prefia kuglidnim i valjkastim lezajima, trebaju

mali ugradbe_
nro\ror i omoguiuju raznjemo veliku opreretivo.r. tgticasrln te:airria ute_
/rscrUu se cak I UrpnJaie \ isokotura2ni}
bevinckih morora, rrarila eielricnih
xrlriN.r. gla! ine
spojli.
.,uptanici , .lr*n1 ,;;l;r,;r, r;_
.eleLromagnelskih
n\rlce I lome slidno.
Ugradbene pnmjere poka,.uje Sl. i.l{. Za bocno
todenie
rzraorUu se rgjrtasn lelaji s rLrbom (s1.5.44br.
Igliaasrj leiaji i,,radutu se s
iri be./ njesa. u drugom .rucaju igtrce se
siba.lu nepo,rea_
no po t(clenom. bruSenom I polrranom ruLarcu
i rime irn je por_eban ioS manir
pr,'nor t$1. t.{5t i t.ltlr. I .rL,en_ka provfia kxcisra
moie ,fr,,il tr" ,f"f.r"'r.
su Dr(\gu.korljari iglice. U tom stu.aju iglice
ne dobivaiu ni
Pr\lun (xl. t.llc). lgliaa\ri leTdji mogu se ugla\nom u.poreard r.ifiia.icr._JJi
r(lrsUnt leTrJrma NU i ne mogu preuTeri u,du7ne <ile.
Ralviiene su. meduum ;
(r)nsrrukcrle s dletovimd kuglicnih le,/aja
rSl. t,{Idt kole mogu preu/eli u/duine
r.r].

II I

Iezaja s aeldnr rubom radi bocnos vodenja

u

rtr$*

i,..
e $-1

,r:ol"

tfl

.leraji,

:!

;E

-E

E
E

5!'i!Nit
E "; E r a',A+l

sa[*ir;

E.

i;IF.;:EE.}E-:SE
ittsEsiaiE

iili

!.:
f*.EFIdE:E*iF

e 3! vHt'!
! Ha;;
Hi.cLlrE

*rJ_ll;i:,;;:;1

ku;i;;

E E5 Eg!;:

::yi]]I l]lni:,

zlu2ni lezaj fle omogucuju popreano \odenje: Jednu ploau

lreba cenlr[ali
,l
u.xucrstu. a drugx na nika\c.u. Lzcluzn; l-ugticni
i uzctuzni tiliad i l"zojt oiet\i_
vr su na pomak osi leZaja (Sl. t.l6i). hi kl]rnom po-utu
o"ipogodrr" .;
flocice ($1,5.46d) lti samopodesiyi tzdu;ni baiyasti teiaii (i.il6e).

1"*i

!a ;ien5:*
E.g:4"r

E!

i;EEriigtE#l
tI[:::'1,Ft.;EE
:;3Eis!-Es:i!
: si a!EE Fi! rr:

I:.[.rE=38+r!

Mulur

utullt

, 9\r

EJslicdnJr rnogu prinrrri

r ,/narnijc

_il(. pri ririzrnJenicnorn

I,ugli.ni /ez..,J DIN 7i5 (HR\

poprecnc

(IlL'1,,\JrUu UpolrebjJava .e dvosni.rni

uzdu..n
M.C3.701 i 705) s rri plode.

rl

Stoiasti ya|kasti le,aj i poprctni l gliCnt leraj s haslohoit (Sl. !.4L) u pred.
nosti su jer se mogu pdlagoditi uzdulne, a kod a) i popredbe pogomke aadnosti. Mogu se rastaviti, te posebno ugraditi unutamji i vanjski plsten. To je ko sno
narodito pd serijskoj montaZi. U prednosti su i kao leZaji koji se mogu uzduzno
i popretno opteretiti. rabe se za ulezistenje kotada kod vozila i wetena alatnih
strojeva.

a)
Slil, t.0.

c)
Sllia 5.45.

Uldistenje

b)
s mogudnoldu pprilagodava{a zraanosti

a) sto:aslo-valjkasti leiaj;

dt

,) kuslnri

leza.j s

ndlonom

IEli.'asr te,,aj beT.,nurarnreg pr.rcnd, u ko,1bindcij..

uzo,,/rirn L-rsti.r|m
tezaienr

,.,....,,

qi

\icn.erldisc:

./:.l,r t..1illl-lll.*-,r:
",,_.
brr,.rt., u/d"mrm -r"1,1m tFlatem.
rsrddrr
"ugt.(,

l ode*.]

b,

d8,".,

**jirhrj

Slili

i.fi. KuaiSte dvodijelrog stojedeg leZaja za valjne ldaje sa stoiastim provrtom

i natezne ljuske prema DIN 736 i 737 (HRN M.C3.542)
(za valjne leiaje s cilinddtnirn pro\dom vidi DIN 738 i 739)

Valjni leZaji ugmduju se i u jednodijelna i dvodijelna stojeia 1li pitubfiu

tudita leiajd, i to bilo kao dvrsti, bilo kao slobodni leiaji ($1. 5.18.).
e)
Sllka

i,t0. Ugradnja

uduznih

tezaja

uugrrmoe rersia: b,,spralra usEdnia u/duznos rrsxl]:,:,"i1"*::yly.""*

7r rr..) udurnoE ierrca,rr rerar: d) _a,rn, r"gr,cn,
i"2..;-.
ll:l:9.1"*,1.
:,^ Dt\ 7t.. er u7o@i bmopodeciq
krSralrom ptoarom.
bar,mri relaj

ffiffiFtstivilettraiania
Kako Foizhzi iz sl. 5.30., leZaji moraju prema nadinu ugradnje i konslrukoiii
preuzeti poprei:ne sile 4, uzduzne sile F, ili obie istodobno. U posljcrlnjcnr

I[f,I

vlull

ILutarr
sludaju govori se o kombiniranom optere1enju. pd premdrmavarju p(etpostav_
ljamo da je kombininno optereienje u poprelnim leZajima zamijenjeno ekvir,a_
lentnom (iednakowijednom) poprednom silom
a u uzduinin leiajima ekvi_
valentnom uzduznom silom
Kad bi ta sila djelovala samostalno, onda bi pri
dinomidkom opteredenju (oketno gibarje) iz z;Nala istt zarrlor fiateri.jala, a pA
slatidkom optereCenju (mirovanje) istu deformactu, kao kad bi poFeino i uz_
duZno opteredenje djelovalo zajeilno. To se, namvno, odnosi samo na leiaje koji
su na ternetu oblika izvedbe ugradeni kao d.vrsti, i u stanju su primati popredne

uzduzne sile.

Proradun nosivosti za valjne leZaje standardiziran

je po DIN 622 (HRN

M,C3.825-800t. Prema lom srandardu podrazumiJe,," se da je dinamidka nosi_

r$a (viieh trajalia) nekog lezaja onaj broj okera iti broj pogonskih sati, koje
loroj moze izddati bez znakova zamom materijala na prstenovima, plotama ili
v[ljnim tjelelcima. Zamor materijala podinje s malim pukotinama, koje poslije
prcl0ze u rupidavost. Da bi se mogao iradunati vijek hajanja leiaja, navedena
.ie za svaki leLaj clinamidka osivost C (za popredne i uzduZne h![tne teZaje,
te iglidaste lezaje, vidi Iabl. 5.0. do 5.10.). Dinamiika nosivost je dinamieko ekviva_
lentno opteredenje pri kojem 90% svih lezaja daje nominalan vijek tajanja od
lod okreta. Ako je ekyivalentno pogonsko opterede{e f,manjt od dinamidke
nosivosti g onda je vijek trajanja odgovaxajude veii od 10i okrcta, naime:
Z = 106 (C/or pri I > L

U normahlim lezajima s pogonskom tempemtuom viSom od 120 "C poja_

vljuje se Fomjena stmktue koja defomira lezaj. Da bi se to sprijeiJilo, podvr_
gov0ju se tako opreredeni lezaji posebnom postupku stabilizaci;i. io aovoai ao
smanjivanja dinamidke nosivosti. U tom sludaju izradunava se dhamidka nosi_
vo9t lyoder\jem thkora twdoie fts:
dinamiCka nosirost

( ominalni yijek taja ja)

,=,n[#)'
/.
/i

(okr

(5.28.)

nomfalan vijek trajuja,

iiktor tvrdoac

/ < 150 .c

1l-1

.c 250 "c
0,9 0,75

300

"c

0,6

i (ltN) dinanriaka nosivosl normalnos lczaja (!idi 1abl. 5.8. do 5.10.1.

/ (kN) diinrniiko ekvivalcnmo oprcreienle prcma jednrdZbi (5.29 ), odnosno stjedeainr
r

DindniCko eloivalentno optereienie

(s.29.)

cl(sfoncnl vijckn rmianjnI=3 za svc ku8tiatre ldaie (loikastidodn),

src vrlik0(c. rstLrrsrc, srozaslc ibaavastc lcrric (linijski dodir).

i= toil 7r

pojedinadne sile koje izaziva jednako veliko opreredenje

sila zajedno,

i. (kN) zamisljeno djcloveje

kao kad

djelnju polreim i uduzna

I, (kN) loPrei:no oPteredenje,

r" (kN) uduzno opterodenjer kod kuslianih

lezaia s kosim dodirom

ili

sto;asnh lczaj0

treba Dustavati -4" prma stedeiim podatcima,

Dolretli fakor

ualttni faklor DIN

lrna

DIN 622 (HRN M C3'825-860). za kxgli'nc lezaje DIN

625 (IIRN M C3.601) vidi tabl. 5.11.'

622 (HRN M.C3.825 860), za

kugftle lezaje DIN (HnN

M.C3 601) aidi tabl. 5.11.

Kod iglibastih leZaja DIN 617 0SO 3030 i 3096) i cilindridno-valjkastih

jer ovi leiaji ne mogu prihvatiti,,ili
tezaja DIi 5412 (HRl.i M.c3.631) je a = F',
moju prihvatiti samo neznatne uzduZne sile Za nzdnine kuglilne leZaje DIN
71aje F=-8, jer ovi lezaji ne mogu prilvatiti popredne sile'

Sllla

i.lg. Izralazenjc efektivne uzduine sile ,F" kod dvaju

dodirom

(ili

stozasto-valikasti leiaj.

kusliinih lezaja

s kosim

po ("8elrr"er')

Ako se vratilo ulezisti u kuglidne leiaje s /.osim dodift)m lli.] sto;asle letuir'
javljaju s.e u njima uzduZne reakcije. Zamisljamo prema sl 5{0 da su produTcno
.pojn. tini1. dodimih todaka valinih tjelesaca (to su one todke preko koiih sc
pienosi sila iznedu valjnih tjelesaca i prstenova) produzene do osi vtatila Tinlc
F.A i ,EB, izazva[ih
se na presjeciStu odre<1uje poloZaj poprednih reakcijskih sile
jednadzbu
(5'29
), moze se izriduoptereienjem watila. Kad se te sile uvrste u
prihvrnati uzdu;na sila F". ako je F, pogonska uzduzna sila vmtila, koju mora
titi jedan od dva lezaja:

na pogonskoj tenperarxri

200

rl m

rateTai
--^'-J

r'"r1''

A.akoi.
..-..-r- y\

, l*.>o
yA ili akoie
,\ ).
4, = i-, +

Za leloi B ie u ob.r

sllrtrri /'1,

{)

o.slll'
v,

,r-otf L l'-{
y\

y.

MLtttt

vuu rilu

;i

E
'5

:
q

z
t:

a3

::::

: :
:

*Ge33nAgE=F3n95AB=

:
:

; ;
:

l3F8Ef,!AgAiaRtSSRr;!

?33e=:i=;83;t::;:;3

:. a : : il
::: :

::

L)

;:

z
5

; ;;

a: :

:
;

fl

'd

r83s

g:a!E:Egi=i

r=1:r={EuS;?+;F

:, F

c.; ":l

r-

! i**.?.i:

lr:.

t,a{ id.{.?;:i

:3 :: : :

*t*o

6E

::

Y;
()

' :

!:!'7:i;

:i

; ;;;;

=:-sEii:3 :S

Ia
;

I
a

E'

: l:

I ex] *jfi
g

:
I

,a

t3

I {l :

;ggt3a*t5asaE8

EJ

x*Fi]!,
6

o
+

9:::14!tSg

6,:r4 ;.Q'.; :ise23 3:(?;p3R3r3R3

; i; : 3:i.e5;3=S;i;

;FJBSRSAeeRAS

trfll

m[ti]t

vruiltrfl

Zd tczaj B. akoJe:

I_-ru irao.rllo-a" li. l--o.sl:-l

)n r'"
vlv, r,,)'

Za lezaj A je u tom sludaju I'" = 0.

ili

Il je uzduini falrlor za
katalog valjnih leiaia).

1e2aj1

A,

Ys za lei.aj

B,kada je F./F" > e (vidi DN 622

Vijek trajanja rh izraien brojem pogonskih sati dobiva se iz dinamidke nosivosti izrazene brojem okreta iz iednadzbe:

noninal i tiek trajanja

Ovaj nominalni vijek trajanja la, je posve rudunska velidina. njek trujo4ia
uporabe leLa1a moie se znatno mzlikovati od spomenute ratunske velidine. Ako
se, naime, za cijelo vrijeme rada pojavljuju kolebanja opteredenja, {. da je letaj
pov(emeno maqje optercden (na pdmjer kod dizala), onda je vtek trajanja upora.
be leZaja razmjemo dui. Ako lezaj ne mdi neprekidno, nego s prekidima, njegov
vijek hajanja uporabe takoaler se povedava. Nedistoie dospjele u leZaj, manjkavosti podmazivanja ili djelovanje korozije zbog kondenzira.nja vode, mogu dovesti do prijevremenog hosenja i time do povedanja pogonske zaanosti. Time so
povedava Sumnost lezaja, snizuje toCnost voalenja i smanjuje vijek uporabe.
TdliDi 5.11.

Popreini fallor X i uzduzni faldor lprema DIN 622 (I{RN M.C3.825

za popreine kusliine lezaje Fema DIN 625 (HRN M.C3.601)

860)

(5.30.)

-60

/,r (I)

nomina.ld vijek rrajuja lezaja (uobiiajoff vrijednosri vijeka rajarja vidi n

lablici 5.12.).

r
,
IaIlha

(okreta) vjjek rrajmja

(min
5.10.

r)

prema (5.28.),

loconsla bzila vnrje

Ti

im t.12.

Uobiaajena rrajnost valjnih leraja

lezAja.

Dnnenzije igli.astih ldaja DIN 617 (ISO 3030 i 3036) i nosivost prema DrN
622 (HRN M.0.825-860) i INA i4liiasti leiaji
(s1.5.3ie i s.44.)

Elckrdrii

rlmri

zo

doma4info

velih slociononl el.krcmodi

El.hriari stojcvi

o,skbnim poE

.im
lmocni

in'

J3ai narocikri,

t3

pdiidki

iuhobili

T*ki pubiaki aubnobili,

laka

'Idka r6E@ rozilq $bbusi

tespou

sbj4i

pDinodnji

tu.ha vozila

nozil,
Bubml

u ur. iaohos ,to!

rud@u

Duhitk vagod.
P.ijaosoici mdomih cmca
Uzdurri ler.ji brodBkih pmpeltra

Statiika nosivost je ono statidko

|2
116

opteredenje koje na valjnom tjelescu u

dodiru s valjnom stazom izaziva na mjeshr dodira trajnu deformaciju kojajo! ne
smanjuje ftukciju leiaja. Pmksa je pokazala da oya sila kao statilka nosirost Cn
leZaja smije biti tako velika da defomacija valjnog tijela dostigne veliainu od
1/10000 Fomjera. A1@ se leiaj nakon statidkog optercdenja, dakle nakon opteredenja za vdjeme mirovanja, okede malom brzinom \.rtnje i ako u pogledu
mimode hoda nisu veliki zahtjevi, mogu se tolerirati i znatno vede plastiane
deformacije. Kod narodito velikih zahtjeva Da mirnodu hoda i tame kamkteristike, plastidne deformacije moraju biti msnje. Za prosudivanje sluzi

ELtltt

uluilt

vrljkasliler{j

"f.= C ro

./;

\s

(5.31.)

ktuaktenstika statiakog opteredenja Uobitajeno ie , = 1,2 do 2,5 za visoke. , 0.8

=
do 1.2 /a nomalne. 4-0.5 do 0.8 /a male /ahrjere nd mimoc- bood rame

0.8

kuslianileiaj s kosom dodimonr osi

radijalni lugliani lezaj

kdakleristite

(i, (kN) statiika rcsivost lezaja (rabl. 5.8. do s.10.),

tr, (kN) statiako ekviatentlo oplereiaje leiaja prema iedmdzbi

smoudesivi valjkasti le;aj

E03

(5.32.).

Statiiko el balentno opteretenje

Fn +

Yo .

F,o.

(5

zmisljeno djelovmje lojedinaane sile koje izaziva jednalo veliko

kao kad popre{ua i uduzna sila djetuj! zajedno,

/i0 (kN)
/,0 (kN)

.32.)

rr

o6

rtr 2f 3(I 4f 5f 6f 7f

uduzni faktor prema DIN 622 (IRN M.C3.825 860), za kugtiane lezaje DIN
625 (HRN M C3 601)je Io=0,5

Kod iglidastih lezaja DIN 617 (ISO 3030 i3096) i cilinddino-valjkastih

DIN 5412 (HRN M.C3.631) je I'o=F", jer oni ne mogu prihvariti ili
mogu prihvatiti samo neznatDe uzduine sile. Za nzdn1ne kuglidne leZaje DIN
7l I je ,F0 = F"0, jer ovi lezaji ne mogu pdhvatiti popredne sile.

9tf

kur operecenjaB

opteieCenie

staniko lopleano olrereCenje,

st2titko uzduzno optereddje,
popredd fakor plema DIN 622 (HRN M.C3.825 860), za kusliane lezaje DrN
625 (HRN M.C3.601) jo r0 = 0.6. ali uvijek Fo > r.o,

,('

smoudesivi kuslidni lezaj

En,

Fo = Xo .

I0 (tN)

fliI

0
$llli i.50.

0,2

0,4 0.6 0,8

1.5

2 3 4510-

ranf =FJ4
Koeficijent ZK za kombidrano optereaenje ovisno o odnosu optere6enja
F^/F, (rtrema Kuse lflsc hetu)
Tltlici t.13. Konstantna

bzina \rhrje N ovisno o lrsti Bljnih leraja

(IIen,a Kuse$schetu)

leZaja

HtrmlEm

Kuglia.i

lezaj s

KuElidni letul
KuElidni lezaj

jedioedni s bltvonon plo.om

ndlonom

nalonom

koson dodniom osi

jednondni n parcvima ueEtlen

lrilm vrlrle

t60000

je veda brzina kotrljanja valjnih tjelesaca, to vise rastu gubitci zbog henja i
zagrijavaqia. NepoZeljni su i utjecaji centrifugalne sile koja valjna
relesca tladi
prema van. Radi toga je svakom nomalnom leiaj u ograridena maksimalira
brzina trtnje.

400000
500000

Sto

\tranlcna

Dt

360000
320000
500000
500000
400000

Z -Z

ztna Irlnte

t)

Sanoude$vi kuglitni leraj

Samoudesivi

kuglt.i lerlj

s *oidm uulanjnn

pnre.om

Cilindieni vAljkati leraj

500000
100000
200000
320000
220000

,A
(5.33.)

l0

mm
(nin r) graniina brzina vnnje za nomalne lezaje,
thktor kojlo sc uzima u obzir vst }odmazlvdja i veliilna

Z"=3 a D <30 n\
Z,=l 2a D>30mm.
uljen: Z" =3,'1s za D<30u\
Z- - 1,25 za D lO m,

250m0

Sadoudedivi valjkasli lczaj

ierjJn222.223
tezaja:

320000
250000

podmazivdje ha5au:
podhazivaje

>_

zk
,V (minn)

D (mm)

faktor

kojin

se

uima u olzir kombinirmo otterodoje,

prema !t. E.!0.,

ovisno o mti leiaja, lrema li . [1t.,
vejski prornjq lezaja (tabl. 5.8. do 5.10.). Za D =.10 lm, vidi k talog valjnih lez.ja.
koDstanta brzine

\rhje

Uzdutni luglidni lezaj

s kosom

dodirnon osi

Uzdnznicllindridni$ljkasti lezaj
Uzdutri-s@oudcsivi wljkasti lezaj (podhazNanj samo uljem)

220000

Granidna bzina vrtnje prcnln iu(lnr(lihi (5.13. ) vrijedi vno zt kdt4 tt

normolnoj izvedbi ako jc /. 0.1 (' l(xl tr,|rr(('rih le'q0', i /'1,<0.| ( hrrl

[Il

Uum

lliuiltuiltm

s,

uzduZnih leiaja! A1(o lezaji momju mditi

> rs, onda se mbe leiaji s povise_
noJn loinoldu \,Tmje. posebni kavel i poboljsanja pri podmazivanju
i hiadenju

lll9:no:..lo"i.l]u..granitne
prcrzvodacirM
valinih lezara.

brzine \.rhje. Zaro

je

porrebno savJerovanJe

ftfi@.fliailuanie
Porpuno od\ajanJe povriina nalijeganta valjnih ljelesaca
i \aljne sla/e s pomo6.r
nosrvog uljnog sloja. /bog kotrljajuiega gibanja raljnrh
rijeti nema ni priblizno
tu vainost kao kod kliznih lezaja. Veiinom se postiZe pojonski

zivanje mastima

i ulima

proizvoljne

sigumo poama_
-

kon istenciie, odnoino ,i.t"^"r,i -''-

IodTazilanjg ma5du. Zbog jednostar,nog bfienja i laganoga naknadnog

\alini lezaji podma4iu se prere;no nra"rimal o ,p"""tr.tir".i

l]"911:11""'U,

w\ra masti prema pogonskoj remperaruri vidi pogla\ lje 5.1.2.

Kugelfscher daje ovaj izbor mastir kod ,?/rg < 1 i kada je .
J F/C <
^ .T\nka
0,16,
dolaze u obzir normalne masti za valjne leiaj.irema Off,{ ildrS, k"d
yt/nr=t1,3 4o 0,5 i f. F/C > 0,16 visokotladn .a"ti 1np. t o.ptet"* .u"i nu
bazi kalcijeva sapuna), ko d n/n, > I masti za brz"fr"a".
f"Zri" 1irp. f.o_ff"-t"*
rnast na bazi barijem sapuna ili polikarbamidnu .nu.9.
Ouap 7 JrnutuviTrlza
opterc:enJa i to /= 1 za proizvoljno opteredene kuglidne
1eZ4e, te za pieteino
popredno optereCene cilindddno_valjkaste leiaje
@JF, < l), a"f= Z
uzduzno optercdene cilindridno-valjkaste leZaje (F/F, >
^i"t ii
1j.
Ako trenje u IeZaju mora biti narodito maleno, ako su pohebni
npr mali
pornilci nrmjeslania. a ovi moraiu usltjedrd be,/ rrza;a,
ili ako oonorlti .*i
lrcDa prcreTno s\lddali rrenje u leiaJrma. onda se bira
melano n,tsr. fo rripdilt
ordil ako se mom naglo krenuli rz hladnog stanja. Mekane mastr
F,Jedrnrh

rabe
i ondie
"e
se rnasl mora llacrd looz duge Lanale do tnjesta ,,a podmaianje.
Kruee
rmaju prednosr ondje gdJe sum;osr
tiri
:ro
,irn;u.
lrn.1,it,
io
11r.']1,
\rllcdl I ondx ako maziro na izla,,u watila reba stvoriti".U,
,r.lenac za brnenle, da
hi spdjedio ulaz prasine, stranim tijelima i vodi.
Ak,) posrojr opasnosl da ma\r,,bog s!oje le)fie i,,lazt tz le7,rja.
Lao npr kod
.vcfllKltnrh
vrcttla, a narocilo onda kada masl omekia /boB povisene
temperaru_
rc, hdo treba odabmti rn ast s dobrom prio ljivo,fZ, i ,u
rIS" telnp".nt*"1---'Zir srda,je ttend /x lbrliJi poctnazivaije. 10 znac jednolcarno
podmazrrar)lu rr cUctr \UeL rraianja le?aia_ 7a rc su polrebne masri ralino
,rabilne i
('lponrc na starcnJe. BuduCi da masli na \ilim
lemperarunm, trzo srr..
uDotrebljavati one kojih je raalna temperatura ,nutoo
"rlu
irnnd ol"kiuane pogon.i"
Lonrperature. Za to su pogodne mazive masti na
bazi litija ifi arug" .p";ijuin;

Kolici a masli kojom treba puniti lezaje pretcrno se irvDa prema pogonskoj
brzini vrtnje. Suptine u samom lezaju febalo bi Lrvijek napunjti, kako bi funkcionalno bitne povrsine stalno dobivale mazivo. Prostor u kuiistu pored lezaja
kod ,/r?g < 0,2 mora biti pun, kod ,/rre = 0,2 do 0,8 napwjen do jedne tredine, a
kod rrlr?s > 0,8 mora ostati prazan. Pd maloj bzini \'Ttnje ne odrazava se trenje
valjanja masti Btet1o, tako da veia kolidina masti omogudava produienje rokovtl
za dodavanje mastj. Vatni leiaji s obostranim bftvenim plodama pune se ma$du
samo sa 20 do 30%. To je najdesde dovoljno za cijeli vijek tmjanja lezaja,
Slika 5.51. poknzuje Fimjere lezaja podmazanih ma56u. Prema $1.1"510 pored
leiaja nalazi se debela ploda s proYrtima ktoz koje se dovodi mast do valiDih
tijela. Pri naknadnom dodavanju masti skuplja se stara istisnuta mast u jednoj
komori, odakle je treba odstradti od vrcmena do wemena. Masiu se puhi i
komora lijevo od pustenog prstena, kako bi se pobolj5alo brtve4je. Na $1. !.511 leZi
debela ploda izmealu dva leiaja. Kroz njene proule mogu se opshbiti maSdu oba
lezaja do visine valinih tieleiaca. Mast se ne moze nagomilavati zbog djelovanja
centrifugalne sile (vidi strjelice), jer se ona tmnsportim prema van.

tsoJc

Sliki 5.t1.

Podmaznanje valjnih leraja mascu (prema Kryteiiscttnt

kugliinos lezajai r,) dva.lu kuslianih lczaja s kosim .lodironl

a) jednoga

Podmazivanje tnlieln.. Za i imdlna podmaziwnje. koje uglavnonr zadovrr

lilva, mbc sc pretezno mali pumpni agregati koji istodobno opskrbljuiu rlrrx,r.l
miesta isvakom leZaju prema vcliaini ibrTini vftnje dopremaiu kroz pr1)vr1rj
oko 0.1 do 5 crnr ulia/min.
Z.r podnr.rzivanjc br.,ohodrrih lciirir l,ohrrzrrIr sc l(ro ponzdrno /)r,/rnr:l | ,//,^'
Lkt,rkth. l(onrprinirurri zrrrl, rl,rvrrli !r rrrsrx)nr ciic\i h)ioi ic (k)Iii l(rri

litrn

viullrrl

ulur

uronjen p uljnu kupku. Zmdna shlja dize i !'rlde za sobom male kapljice ulja.
Zrak zasiden uljem dovodi se do leLaja s pomoiu cijevnih vodova koji za1r,<avaju tik kaj valjnlh tjelesaca. Podmazivanje uljnom maglom ima prealnost, jer
zradna struja istodobno hladi lezaj, a svojim pretlakom spdeaava ulazak pmsine

stranih ttela.

(r,

za skupljanje.

U oba spomenuta sludaja ulje se vraia u sprenmike za skupljanje.

Jednostal,no t sigudio je podmaziyanja uronjavatiem (sl.5.tzA). pd svakom
okretu valjna tjeleica se navlaze uljem. Donje valjno tjelesce smije biti uronjeno u ulje samo do polovine. Kod viSe mzine ulja dotazilo bi do pjenjenja uta i
povisenja tempeEture. Zbog toga ulje blze stari. Samo kod r/rrs < 0,4 moZe se
poniti vise ulja. U pdjenosnicima za podmazivaq,e valjnih leiaja obidno zadovoljava samo ono ulje koje zupiarici rasprskavaju. Treba ufiTditi dolazi li zaista
rnsprskavano ulje do leiaja, Da primjer preko posebnih ilijebova ili rebam na
stiionkama kuiista.

a)

b)

Podmazivanje valjnih lezaja ulicm (prema KusetJiyheru)

d) podnaznanjc uodavanjeh; ,) opioano podmazivanjc

Slll0 5.t2.

Ako pri srednjoj ili velikoj brzini v(nje i visokoj okolnoj tempemturi rreba
o{lvodili loplinu, oI,da se optoinin podmaziyanjem mogo dopremiti velike kolitino Ulja (Sl. t.52[). Bududi da svaki valjni lezaj pruZa izvjestan otpor protokn ulja.
kR)z ldaj se ne moZe protladiti proizvoljna kolidina ulja. Raduna se otpriljke:

30 50 100 200 500 1000 mm

i,,,,,, = 0,001 0,003
0,01 0,05 0,3 0,5 dmr/min
[,,, = 0,003 0,07
0.3 17
12 drnvmin

D =

dovolian volumcn prctokLr trlil za pothrrlzivanjc, a (,, mrrksi

Ovdje je
malno mogudi volumen protoka ulja za hladcDic (/a ncsimetridnc lcleic nctl)
vise). Naiiednostavnije je ako se ulje na jcdnoj delnol strani leZaja dovodi provrrom ili cijevi, a s druge, ielne sffane, otjede preko kenala ili izravno u sprcmoik

ml

GT

lJ Ot,O]ilI POGI.II|UU

EHtMienie uolitt idaza

Brtyhnje p^.otiv izlaza nasti (i03) o Brtve s brusnim dje_

lovanjem tl03t r Bezdodirno brrrljenje {l0lt . Brrve pro-

,]:-lujy.!

000t

ulja

BrrvtjeDje brusnim djetovanjem

Bezdodirno bnljeoj (I0g)
{3061

ltWffifue

rrfir

tnasli

s [rusnim dielovanim

Brtvila spdei:avaju izlv r..rlrziva i prodiranje stranih tijela, nedistoae, prasine i

lome sli6no.
Za brtvljenje dvodijelnih i viSedijelnih, te jednodijelnih leiaja do srednjih
brzina vftrje do\olltn st prsteni od p,sta DIN 5419 (s1.6.h, lall.0,1.)
Iablhl 0.1.

Dirnenzije (mm) brtvenih pNtena od pusta i utora prema DIN s4l9

=br
,,1
1',i

2t)

frr dFtll
ll

26

21

16

:ll

ll

2lt

ll

27

76

r34

l3s

:15

15

ri2

119

115

125

B0

139

153

45

36
52

144
33

l6

'15

37

41

5l

5l

95

8I,5

1lo

89,5

83,5

155

r45

l6l

112

1X1

t4),

152

r64

113

l8l

t17

r60

lrri,

Lr6

't24

t2e

r02

lo5

rx 1 r))

1ll

101

135

51 5:l
.7 1^,

55

t03

98

79,5

73,5

l9

82

7lJ

93

71,5

174

192

t91

242

201

162

\67

11?

111

IU2

201

2011

213

l1

i()
112

12

8t

59
'72

l2

1{{i,d,-d

43

10

7l

30

41)]42

11

21

llt

25

.-{P.tr

t2?

121

1i4

132

;l

t5?

193

,,

Prije ugradnje natapaju se welim uljem Tmpezasti ztebovi u kudistu deformiraju Favokutni presjek prstena i tlade ga ptema lTatilu Kako tlak s vreme'
nom popusta, pmteni se kao bttvila za ulje mogu tlpombiti samo u spoju s
drugim elementima brwljenja Djeloranje im 8e moze poJa(ad poslavljanjem
vise prslenova jednog iza drugog (tl l.ll), Jod je bolje brNjenle brNenicamo

ffi

rwurut ulul t vmml

ffivumrr riflrll riun xlsll

p".i*bri"a rtadi prstene od pusta. Trcnje je kod

ovih svakako veie,

lslllc)_l
ldr
pa
se preporuiuju samo za male brzine \,.rh{e.

usradnje

I
Sllla D.l.

Brn tjerje pnrenom od pusra

:l:il:itffii:i"'' " "Frtrimd

poredeii

aredan

ilfiffiifinotnvimia
Do bezdodimog bltvljeqja dolazi zbog nastalog rrtloZenja koje sprjedava izlaz
ili zbog zaustavljanja naL-upljena mazila u nekom rasporu. Jednostavno brtvljenje zracnotiu (rasporom) ($1,0.3.) moZe se uponebljavati samo pri maloj brzini
vrtnie i noznatnom zagdjavanju, jer mast u msporu mora zaddati konzistentnost. Djelowomije je brttljenje sa iljeborima ($l-t.|.) u kojima se stvara brtveni
masni jastudii. Zavojni Zljebovi momju biti pdlagodeni smjeru rrtnje (sl. 6.4b),
Pri okrctanju \Tatila mast treba tlatiti u smjeru leZaja. Uobidajene su Si nc
brtvenih mspora 0,1 do 0,15 mm.

r/' dru8os:'' ' ni p sreu

7a valJne lezaje pokarali

se dobrim Vv. Nitorpr eni l1l,6L,. Iaaduiu se
i za vanj-ko bn\ tjenje {st. 6 "u
2ar i ,,a unul.nje b*tj*i; ,;.-;;;; ;;#;d;
prstena tladi na vaqjski, oalnosno na
unutanri pr"t"n l"Zuju i ,i;;r;;"j
bm-eni 2lijeb. \ilos-prsrenr su oqjellji\i na udare. Vei
)Uog"rutiL irUoeJu
L gradnja mora biri \eoma briztji\a. ere-aros
i- 1.. osi,
l^:tl:111.1?"":!lil"i
Jerlnoce. laka I Jednosta\rna montaza_

Slila

Sllh t.5.

b)

$llh 0.{. Zljebovi

i.l. Jednostavno

bdvljenje msporom

a) koncentrihi;

Pnten s centitugalnin

,)

u obliku zavojnice

Slili 6.0. Prcten od pusta

djelovanjem postavljen ispred

i labidntno brtvljenje

plstem od pusta

dvodijelnosa kuiista

Brtuila s prstenom od pusta mogu se poboljgati p,"slsxi,nd s centrilitgulninl

djelownjem (sl. l.t). Mast koja izlazi biva cmtlitugalnom silom odbaaena tangenclialno, te ne dolazi do prstena od pust4 koji btvi Fotiv prish4a nedislode
(pogodno i za podmazivanje DljeiJii). Dodatui labirinti kod dvodtelnih kudistu
lezaja (s1.6.6) spdedavaju izlaz masti i ulaz stranim tjelescima. Jednoslavno
plode (sl. !.7.) zaustavljaju mast u lezaju te spdedavaju qjen izlaz.

$lh iJ. \rlo"-p,..eni ra bn!lrenje \rtjnih teTaja (Zi,rer&

Co. Diisseldo, D
.r' b,r\ l"e-tc na \mi.(on fF.enLte/dtd:b,bn\tiFltcnsudarnJenrpr"rer,.teT"a

RpreClli bfiyeni prsteni za brlvljenje ma36u upotrebUivi

su samo uz odrede_
no uviote (poblizc vidi poglavlie 6.2.1.).

Sllh 0.7.

.lcdnosrrvn0 t)lo,:n

sI'irilc ( izr lcr

ffimvuruulmrvrmu

IRIllI PMfl $I'IC

I MM

b)
Slllt

a) uduzni labirint

0.E.

,)

Labirintno brvljenje

popreani hbnint kod dvodijelnoga kniisia: c) uzdDzni

labirint za osovine uleAslene u smoudesive lezaje

Slll0 S.9.

Bfivljenje ;ljebovima za mast i jednostavnim labirinrom

Najbolje bezdodimo brvljenje prctiv al^za masti za jednodijelna kuCista

wd i i labirinti, a za dvodijelna kuCista popreini labirinti (Sl, 6_8.). U labirintnim lomorama masti se \.Trloie. proriv prisrupa neeisloia pflldadno je
hrt jenje s pomoCu iljeboya za mast i, jedfuostz.a\im labidntom ($i.0.0.). Uobidaiona Sirina mspoB je 0,5 do 0,75 mm. Sve raspore i labirinte heba pd ugra_
dnji napuniti masdu. Brtvljelje bez dodira radi pouzdano samo onila, ako,.mu_
tamji pretlak ne moie istisnuti mast i ako se raspori ili labidnti olredu cen_
tridno. Inade labirinti djeluju kao centritugalne sisaljke koje mazivo isriskuju
prema van.

Slili i.10. Izbor poprednih brwenih rtrstena (Carl Freunderrelg, Weinheim/Bergstr)

a.) izvedla 81 s oivorenim utorom za oprogui ,) iaedba Bl Fg s pokivenom oprusomi d) izvedba 82 (i izvedba 82 Fs)i O izvedba 83 (i l^edba 83 Fs); .) izvedba 83
L s nmsetom od krome koze;, DIN 6503, s mdsetoo od gume; g) izvedba Bl Sl
s robom plotiv prasine (isto i izvedba Bl Fg Sl): i) izvedba 82 S1 (l izvedba 82 Fs
S1); 0 i^edba 83 51 (i iaedba 83 Fs Sl);, tvedba BA s otvore m zlijebom za
opruge; 0 izvedba BA Fg s pokivenitu tlijetom za opngei D izvedb. BM bez p61en3
za u]@aivdjej ft) DIN 6504 s sumnom muselomi ,) izvedba BA Sl (i izvedba BA
rg Sl); o) izvedba TR s jednim bltvenim brido4 p) zvedba TR Duo s. dva brtvena
brldai r) izvedta TR Duo sa dva vdjska brtvena bdda (izvedbe prema o./ i / samo za
podiedene ,vrhe pii sporon hodu). a je pNtenasra opflsa.

jesn

ffiuomistiecanhuth

Brtveni rub mora biti olaenut prema mediju (u!u) koji brtvi. Ako se moru
jos i protiv ulaza prasine, taala btveni rub mom biti okenut prema van.
Za takve sludajeve boti su popredni brtveni pBteni s dodatkom protiv prasine,
Mansete od koze mogu se upotdjebiti za brzine klizanja do 6 m/s i temperature
do +80'C, a madete od gnme do 28 nr./s i temperature do +180 oC. Da bi se
sprijeailo blzo trosenje btve pohebna je najfinija obrada rratila (htl.l.3,).

bfiiti

$llh 0.11.

odzratni pro\.rti
radi spredavanja
stvamnja zmtnih

Mffi-hnie

[rlsnim lletoranhm

Naibolji su se pokazali popleini br\e i prsteni koje se moie ugaditi kao

kompletan brtveni element. To su manlete na koje popredno djel{e opruga ili
vlastito naprezanje. Radi zaStite od varjskih ostedenja mogu dobiti meialno
ku-Ci3te (DlN 3760 s kudistem i bez njega, izmjere u lttl. [.2.1. Izbor pokazuje
$l.l.ll, Materijal mallseta.le umjeha guma olpoma protiv ulja, rjede od ,{zorzove

jastuka

Da ne bi doslo do zagnjavanja i ostedenja popre6nih brvenih prslcnova rra

vratilu, mora do njih stalno dopirati ulie. Korisno jc prlje LL$adnic uronili ih
toplo ulje. Prsteni za centrifugalno odbacivanjc ulja. labirinti i slidno nc shriirr
se nasadivati isprcd brtvenog prslcnir. (Ir sc rrc sfrilcii prisiup ullrr! I zrrtrri
iastLrci mogu spriieaiti pristup uliLr Ic Irnr/nr('ili nul nasuho. tl Ionl slutliU
pomaZu oclzruini uiori i pro\,fli (sl.0.11.).

f,

rtul rvralu

mwurm

Tdll8a 0.2.

ffirl

Dimenzije (rnm) popreanih pntena za htvljenje plema DIN 3760

(izvadak)

ffi#ffi

Prciiv prskanja vode i pristupa parc najboljc brtvc tl*)ttntk(

m0nv

$ffflut

llui

tuin( tt/ntL'h

(d, 0.u.).

$lih 0.12. Dvoslruka ko;na mansera

pdmtetiti da popredni brweni prsteni brtve prctiv izlasku tlnti lic\Iniickomo samo ako na maniete neprekidno dolazi niskoviskozna ilijaac zugritirn mllst. Za to su potrebne posebne konstruktivne mjere, npr jedna konr{)nr zl
ririrsl izmcdu dva popredna btvena prstena. Bfvljenje je zbog toga skuplio.
l'reba

Ialllta 0.1. Potebna kvaliteta povrline vratila za

popredne brtvene prstene

0lotrmhiltla ilih

lr,h]

11'1*"'" r"'r "

lcnri. 1\r(,, d

kaljoq lino brulc.o, l.pdo

ar
1r
10.28

'

r,

lcl)ino i rlrdo hromiHo

Fffiimotruilfie
LeZaji podmazani uljem obidno mde s vise oketa nego oni podmazani lrrxlao.

Wmotrr Zliebo.)u 111 pnle oya za adbacivanje ulja lnoLe se rotiranjcnr zbrrg
rclalivno velike centrifugalne sile vratiti ulje preko odvodnih kanala u sprcntrrili
za ulje (s1.0.13.).

,ffiffirTutKt

Slllat.l3. Zlicl,ovi

i f$lori zl (rll),r.i\,lrit(. r lir /lr,r, l,rr!ll.Iir frniv

izlirl]

lin

Itrf murur ulua r vmnu

Ilczdodirno se ne moZe brrviri protiv ulaska stranih tijela ili ako u lezaiu
vlad. pretlak. Labidnti brrve sigumo proriv izltza L samo ako se ispred njih
ia
nnlazi prslen za odbacivanje u1ja. Bez takvog pntena postupno bi doSlo
io
rzl"r.irrnia r ijerkog rnrzira.

U OI,OMI POOI.II,UU

Spojte.koje se uktjuauju till) . KJule spojke (il3l .

Di_
lalacUske (uzdu)00 poluerljire) spojke (IlI) . \eelasliine
I(ompenTacijske spojke {314r

gurnosne

'pojle

r3?lt

EilDhtolesoiltilltllir

(lll.t o Si_
(3ll) o Ruu.oo

Elasriene spojl,e

Rasrarljire spojke

rasLavljire spojke t322, SpojLe s datji0skim

ukljuaila_
njem (325) . Spojka za pusra0je u rad

hi0)

flIEqrutkE
Krute ili dvrste spojke uzduZno spajaju dva vratila da bi se prenosio okretni
nlornent. Krutim spojkana spaj^jtr se najiesde tmnsmisi,jska vratila, a rjede
vratila pogonskog i radnog stroja. Pretpostavka je da se osi \.ratila vezanih
spojkom mealusobno poklapaju. Kako dijelovi spojke ujedno moEju i centrirati,
to bi vratila kojima se osi ne poklapaju bila izloiena defomacijama i prcuzrotila bi osiedenia lezaja.
Kolutne spojke DIN I 16 (HRN M.C 1.510) ($1.7.1.) za proqjere vratila do 160
mm imaju na kaju uatila dva koluta (a i D) od sivog lteva povezana perifia, a
medusobno su povezani dosjednim vijcima c. Te spojke se mogu upotrebtavati
kod nejednakih promjera vratila, a odlikuju se malim ugradbenim mjerama. Montaza i demonta-Za mogudaje samo ako se watila odmaknu. Koluti imaju nastavke
za centriftrje (sl. 7.1a) ili ato su koluti jednaki, dvodijelne ulohe plode za
centriEnje (sl. 7.1b). Demontazom plode moze se vratilo izdiCi. Dosjednim vijcima prenosi se oketni moment oblikom i silom. Prsteni se vezu za kajeve vratilo
prima ili se toplo navla'te. Prirub e spojke su one kod kojih su ka.jevi vratilt
raskovani u obliku prirubnice (sl. 7.1c). Skoljkaste spojke vidi u DIN I15.

a)

b)

d)

Sllli 7.1. Korulne

nastavcnna za centrirmje, izvedba A

+olke
DIN 116 (HRN M.Cl.5l0)r b) s
dvodijclnom meduploroh (ploda za centrirmje), izvedba B DIN 116 (1lRN
M.C1.510); .) s prirubnicama doblvenima raskivanjem kajeva vratila (prirubnc
a) s

sDoike)

DIN 760( HRN M.C].510)

llffiBle

fiilrin0

rulnEllllvBl $loltE

Krute spojke ne mogu preuzeti uzduzne dilatacije vratih. eesto su takve dilalacije izazvane pogonskim temperatuiama kod duljih vratila tako velike, da bi
mogle dovesti do prenaprezanja lezaja (do saviianja vratila!).

ILsmrr

se0t[ t0,t st ut{uulu

Dilatacijske spojke izjednatuju dilatacije uzduZnim medusobnim pomicaDion njihovih polovica. Osim toga centdraju vratilo uzduZno popredno.
i

A,tt,hn!,,,paike izraduju .e drodijetno rSl.7.?A, rti rodiJetno rsl.7.Zl,. Dijeto_

\ r ./ r /, su od liic\2nog ,retjcza. S celne srftne imaJu po
tri kandze koje s matom
znrtnosiu ulaze jedna u drugu. Duzinska dilatacija odvija se pod d;elovanlem
okrctnog momenta_ Dvodijelne kand:aste spojke cent iraju oba
t<raja r.ratiia u
glavini iedne polovine, a trodijelne u posebnom prstenu
za centriranje c. Ako sn
pronrjeri vratila nqiednaki, teba deblji kraj smanjiti na promjer
tanjega kraja.
Okrctni moment se prenosi s pomo6u veze oblikom.

Zr?tidr Voikt s lLtinim zupdnru (s1.7.3.) illl.liu vlllrisko ozubljonic s luCr)i|)

(hombimoinr) zupcima koji sc moglr zglobno pokrctali u uDutanrjem ozublicni
(\1. 7.3o). .lednostavna zuptana spojka s luaniD zupcina (st. 7.3a) nloic inrtli
lutDi pomak do l" i Lzduzni poNak od nekoliko milimetara. Dvoshukr zupclllll
spojka s lutnim zupcina (sl. 7.3b) omogxiuje i popreini pomak do ,2 mnr, vc(
proma velidini spoikc. IzradLlju se za promjere \.ratila do 600 mm. Svc zupannc
spiko s luinim zupcima pune se uijem.

zglobne st)oil lt\\it

prcnose okrctni moment \Tatilima koja medusobno zatvaraju kut koji sc u lr)[U
pogona moZe mtenjati. To je potrebno obiano u pogonima vrelena alatnih sll1F
icva, te glodadkih i busaiih glava.

U grupu kompeozacrjskih spojki mogu se ubrojiti

Kanlanske spojke tli spojke s loiinin zglobotn $1, i.4") izraduju se za pronr,cro vratila do 200 nm1 i kut nagiba vratila do 15'. Sestoje se od dvi.ju glavinu. l/
i b, u obliku vilice od lijevana Zeljeza, s kajevima u obliku depova koji s
l(rituo ulezisteni u vanJskom prstenu kdftlansk prsten c- Oba vHlila nrogu s(

postaviti u bilo lioji polozaj.

Sllh LZ

Kandraste spojke

a) dvodijelna;

,)

trodjjelna

$tln[ [olllruuacijsko $rulh

( csro lbog mon@Znii razloga nije mogxie
o.naritj meducobno poklapanje osr
vtirlilr.,kao npr. nepoklapanje osi vratrla pogonslog snoja i rmrita prilenornit
rrr vrnrrra cUr naarn pogona Tahllieva odredenj pomak. lakva

a,

walila treba medu_

sobno povezati spojkama koje omogutuju izrivnavanje pogednih,
kutnih ; ;;-

cluZrrih pomaka.

Slih7.[. Spojka s

kirnim

Gonjeno rratilo okrede se nejednoliko

@
'r :f:
$llla 7J.

Spojka s tntnim znbim^ (F. Tacke KG. Rleine/westf.)

al Jedno.lsvna: r' o, o\.r'r"a. ,., -dcin d eto\ir-,

tokom

jelnog olleta

iz

zg]obom

njego\a bEina vrtnje nijenju

edu:

,?-- = r/cos d

(7.1.)

(7.2,)

nnii

=,r

cos

(ninr) bplna vrtnje posoNkos vrallla,

"rl
C)

kut lagiba ltadla.

se to izbjeglo, potrebno je ngraditi meduvatila sa dva zgloba. koic

onda samo rotira nejednoliko s malim momentom fiomosti. Meeiuvratilun In)gu pogonsko gonjeno vratilo zatvarati mealusobno kut do 30'ili so nx)B[
postaviti na ve6e poprcdne udaljcnosti (usporcdno, $1.7.5.). Prcduvjcl z0 1{) ic {ln
su oba kuta nagiba a jednaka i .la oba zgloha itnuiu isli polo;aj, icr bi sc irltc
ncjcdnolikosl udvostruiila.
Da

bi

Esrom

smrft mrt

$ [tufllllill

Ktult:n:globno -:;ylka zauziura nrakr pn)sl(r'u. rl sllrTi l.r pogon rlllltrr koii
rriicnjliu svoj poloiaj i za prtcnos malih okrctnih monlcnata (sl.7J.). Unrlcslr)
ki(lanskog prstcnil.ic l(ugla d. koja je s ietiri stranc zaravnana. U nju su nrc(irr_
sobno okomito izbusene dva provrta u koje ulaze depovi stezaljki ,. Slcz.llikc srr
osigumne zalrcirna . u prctenu e. a preko njih se prevlaci luljac r/. Tako sc prslertr
i slczalike spajaju s kuglom- Kuglasti zglob se tako oze nagibati do 4{)". l)rr hi
\c izbJeglo nejednoliko okretanje, potreban je dvostluki zglob ili mcaluvrirlilt).

l7\,edeni su i shlTo i zglobori koji jednoliko prenose oketna gibrtr)il. Nii

lx)\,d konstrukcija je veoma slozena.

Elffi,iesmite
$lih 7.5.

d) izhe.lu

Usadnja kardanskih zslobova

klho ponahutih vralilat b) ;me.in

popreano pomal,autih qalila, a

Ako se usporealno udaljenost r.ratila mom mijenjati tokom rada, tada mealuvratilo dobiva teleskopsko vodenje (Sl. 7.6.). Teleskopsko v/atilo sastoji so od
poluge s uzduinim utorcm a, uloZene u tuljcu D, u kojem se nal^zi perc s depom
c. To omoguduje matno uzduino medusobno pomicanje tuljca i poluge pri
dielovanju ohetnog momenta. Klizne dijelove zgloba i teleskopa ffeba obilno
podmazivati. Pri veiim okretnim momentima teleskopska vodilica se sastoji od
klinilsta vratila i uzduZro pomidne klinaste glavine, kao tuljca.

Zadatak elastianih spojki je kompeuirati razlike metlusobnog polozaja osi vratila. ito moZe biti izazvano tolerancijama iaade, netodnosdu montaZe, spustanjem temelja i sl. Isto tako elastidne spojke momju na sebe preuzeti kolebanja
ol(rehlih momenata tokom raala (npr. kod pogona klipnih shojeva), te udarna
optereCenja nastala naglim ubrzanjem mda strojeva. Izmedu polovica spojki
nalaze se savojno ili torzijski elastiini vezi elementi od glrme, koie, umjetnih

masa, teksiilnih tkanina, telianih opruga sl. Sllla 7.8. prikazuje shematski po
dvije polovice spojki u mzliditim mealusobnim polozajima. Udamim opteredo.
njem rnetlusobno se zakeiu spojeni diielovi vntila, a vezni elementi preuzimaiu na sebe rad uclamog opteredenja.
elastldni

Zglobna spojka s teleskopskim

vralilor)r (a,.tu,,s roe z & Co.. Berlin)
a) zglobna polugai D) zglobri tuljac; .) pero s depoh;
,/) spqhi dio; ?) koniaDi zatikj, oivor za zrak

SIlh 10.

i-trmnil
qN
@w
--s Ukw- 4N-,4N.4Ndk- -@G dd
1=-rE'-t
b)

c)

Sllla 7.8. Razlike posrjeske medusobnog polozaja vratila s pomoa spoiki

d) malc .a,like polozaja; b) uzduac razlite polozajai .) kutnc raTlikc Pol{)ir ri
d) popreane mzlikc polorajai popreare i kutnc razlike polozaja

Slila7.i. Spojka s kuglastim zslobom s dijelovima

Medu spojlGma trcba razlikovati one koie energiju udara akulntrlirrriu, (ltr hi.
nakon sto sc smanji opteretenje koje je iz.rzvrlo udar. vmtilc dilavu cncl3iirr. lc
na takve, koje jedan dio akumlrlimno cncryiic prelvamJLr Lr untrurl)jc lrcrric
veznih elcnrcnata (vidi karaklcrislikc nn sl.l.0.). s),,rk' koic dlitnulilttltt uk t\i
ir rd.rce uhLidveiu. a one koio /r11r'rr,rl,/ t't tltittt tl],ntcc lrigttittitt.

trm

smm rur sr utuucu

sroxr

Ako se broj vlastitjh titraja veznil elemenata poklapa s brcjem titraja kole_
banja okretnog momenta, dolazi do rezonancije. Zato su povoljniji prigusni
vozni elementi s progresivnom karalceristikom (sl. 7.9d). priguSna sposobnost
ptrrsucluje se relatfunofi priguitxoiiu
V= W)/WF. Ovdje ie sa ltrt) onTaten pi_
gtLfri ,?d u Nm, a sa ll/F clefomacijski rad u Nm (s1. 7.9.). Bududi da relatir.na
prigusnost veznih elemenata sa zakrivljenom karakteristikom nie konstanta,
daje se obidno kao sreilnja vrijednost. Spojke s akumulacijom energije imaju
rclrlivno prigusenje y= 0, a s prigulenjem V.< 1.

lll

tulLru .ic srralljivanjc v*Do8 rr(Lrrnots djclovnrria i pltxltrilvarric

ll1rirllia udar.r, ,i pri!:uii\)onie ie smanicno vrsno udrmo diclovanjc koic nc lrlic
lrko dugo kao ublaZavanje udaraca. Na S1.7.10. prikazano je npr kiko sc Lrdrrr
okrctnog momenta pogonskog stro.ja prenosi Lod raznih spojki s pogonskog
vlxlil ,4 na gonieno vratilo -R.

Ill,ht,tvnic

nedostatak svih elastidnih spojki treba spomenuti povrul,? ril" spoirrilr

ctculcnarl ko.ie nasloje mealusobno pomaknute osi vratila dovesti do poklrpnrri.r.'l'o izaziva alodatno poprcEno, a ponekad i uzduino opterecenje vratill' l'ri

Ko

(iinrcnzioniranju vratila i lezaia valja ta optereienja uzimati u obzir,.icr nx)gll

hili znatna. Najbolje je da se od prcizvoalada traie informacije o vrsli i vclidini

El ,/1

trr!mtnih sila.

e,/)

4[',/"
o

b)

Sllll20. Karakteristike oloetno elastidnih spojki

d) akuftulacijske s ranom katakerisrlkomj

karakleristikoni

.) lrigulre

,)

akunulacijske sa zakivtenoD

s ravnom karakeristikoni d) pdguhe sa

zakjvte-

l\)(rcbnu velidinu spojke odreduje se prema iskustvu iz

tkhtr og nomenta

T^

= (cl

(Nm) ud ni monent preha kojem

cr.)

(7.3.)

se odabire spojka,

faktori udra prema vrsri pogonskos i radrcs srroja (h . 7.1),

CNm) nuirri oketni momeni na slojci izanuat iz nazire snase i brzine u.hie.

Sllk

Tll. Spojka Mainedie Bibbv

Spojkct Malntedie-Bibb! ($1.7.11.)

A
vnJ

Nadin djelovanja raznih spojki: ,.{ je pogonska srana; B gonjena srrana;

a knta slojkaj , spojka s akumulaci.jskim djetovujm
Gm-p,;e,raa.4; spo;r"
"
s prjsulnim djelovaDjem (prlglsivmte udara)
7.10.

sc

izra;uje za okretne momente od 20 do 100000 N111. Zakrivtene povriino nali.ir':gania opruznih traka.r smanjuju s poveianjem optercdenja aktivni krak sllviill_
nia, t;rko da spojka ime progresivnu karaktedstiku. Kut Doguieg zakrctrlllirl
polovina spojke iznosi do 1,2', kutni pomak do 1,3', uzduzni pon k 4 (lo
20mm, popre6ni pomak 0,5 do 3mrrr, ovisno o velidini spojke' Priglr(cllic

$llh

ie ona s i?liirrm oplui im truka d ko.ir

udrla je neznatno.
Vcare elemente spojki s gumeni l p$tenina (sL1.12?, dine svorni viici i tttt
niima nataLnuti gumeni prsteni b, koji se djelovanjenr ok{ehog momcnla Pop_
rodno defbnniraiu. Spoika ima prc$esilnu harakteristik-u pa djcluie priSLrlnt)'

Dsmm
Zh()g Dicnc vclikc clastidnosd moze se m6Lnuti s gotovo ravDomjcrnon
podie_
l,,rrr rrlc ru,sr r grrr.nenc prsrerre. spo.obrosr
loman'a ic ne./nlna. i.ri f.pJJ
t.i\t.lr'tkr kotc radc,rkutnuraciion cne.gije udara rzn:rmo orisr o brlrni vflnte).
"r.
lz rdlrju se za oketne momente do 10000 Nm.

sr0r[

r{0J[

s[ uruucu,|,

,\vtitu 11tltu|t (sl. i.ll.) i11ra k.ro vu,,ni cle u,r a tlrirlilclni gunrcrri obIrrt'
ohodi obr(tir lcZc na prirubnici unutnuric polovillc spoik,r r, rclativ|o blirU
ic(lan drrgomc. hko dx sc pri djelovanju okrctN)g nroDreDla nc slvarrriu volilic
pr)vftrlnc silc,

d
Sllh 7.10.

a)

Spojka Vulkan @. Desri

rG

Neheim-Hiisten)

b)

Slih l,ll. Kolutne spojke s gumnim uloscima

a) spojke s gMenim lrstqimai 6) slojka s grmenim kaldzama

Spojka s gunenin karul:ana rsLl,ll ima \ezte elemenre

obliko,"ane kao
Sumene kandze a. I\oje naiznjence ula,,e u udubine polo\ ice spojke 6 i . snara_
judi tako vezu oblikom. Defomacta vemih
p
,"fit" 1""iitu
progresivnost!). Zbog jedrosral,ne konstrukcije"f"Irr".ut"
"""'-u dij.;j i"j.enJ
(samo d raztidita
jednostarare monkZ, ta spojka je pouzdan
strojni .t"m"nt. Ir*Ou;.'se lu
ne rhomente do 400 Nm, te ima relatilaro veliku mogudnost
uzd;ile dilahG.

oir.i

TiXlicl7.1.

Spojka s gumenim stoiastim uloicima (s1.7.!1.) slidna

iesto gumenih obruCa ima stoZast vezi element.

je spojci Vulkan. Um-

Gumeno-elaslidne spojke izraduju se za oket]1e momente do 30000 Nm.

Prednost im je moguda blza izmjena istlosenih vezih elemenata.

udara kod spojki za vratila

::

0,5

l,s..2,N

1,6.:.1
roi'cij\ki srojci
kr rni s.ojoli

1,5

2,2. 1,2

1...2

srbrdi,n fti ctaije i

s[0llG

Sigumosne spojke Stite od preoptercdenja, ostedenja ili loma ostale dijelovo

prijenosnika, strojeva i naprava. Preopteredenja mogu nastati npr. zbog uldz0
stmnil ttela (kamenja ili metalnih dijelova) u mtelalice, mlinove ili drobilice,
te zbog drugih smemji, kao sto su zaribavanje leLaja i tome slidno.

nJjcvonjc

:..3

l l,l

3
2

1,6...2
1.5

diali.c i vitr

t,j

lrtustorl br'bnt*j
3

Mcstrsll i rola*ki sll'o.j.]i

1,3.,,r,5

t,5. 2

Slila 7.15.

s|r(,tk

s t)l!ti(1,ri,,, sv(nri,'oin

ml

IIII

smrrr

msrnurutsrutl@
i ubrzava do pune brzine vftije. Spojke vszane oblikom mogu se ukap.
samo
u mirovanju, ili pri sinlconoj brzini vrtnje obiju polovica spojko,
dati
Spoike koje rade s pomo6u veze silom mogu se ukapdati i za wijeme gibarde.
Spojke s vile tamih plota nazfiaju se i lamelne spojke.
pokrede

lnn f tl

,koJeNaJednosravDija
se okretri

n*a".-lu-"tru-,u-u[o,;

sigurnosna spoika ie

,"^"r', p*r",i Ir'ii,lin,i !.*!1',* sv?ntlocima rsl, tltr. kod

niu.lome rodre,,u r. s,"rir"i
se pri preoprereceI I'oii
ki ra.\o je dime,ionira.i a, )'r,"i*j']ll.:l:-J'k"
,
i
.. Presjek iromjaa" ,"""""i",1i11:1e Tljce

$ll[17.17.

Iskljutna kand:asta spojka

;i1:,:T:*j j::l:l:,lH:;::ffi

racundri s

mosxiim

;;-;[ilff,
,"

lffi

romne drrsroce na oclrez.

pa valla
,J;;;.;HffJ-,e "T"*_,:,"^Xi,"1:ffjTt*,*:

"*#,#il

tooit"

"-iiu

Jli#:ltrHn*

:ftfi "l,*,.+r#

klizati samo o$anideno

Lrijeme, jer bi se ina6e prcvi-

ff'Jil{[:

ff Ti.il,ffi
,,.Tfl t*ffi

.,

Slika7.lE. Oblici zubaca kandiasrih spoiki

dl trapczni apcii /r) pilAsd zupcii .) zupci sa zakoicnnn lemenom; d) zupci koli
oniosucuju ukljLrdivujc u svakom polozaju

(5L1.11.) slidna

poruse osryari spajanre

iri

"ffii"{ffi tri[,ti'1,i,",ffi ,"T.,#

';::::I:|:";ff
:;"-.,

.,6:.*.jyl;$i3,frffi
;:j* d,;;:; :H,j".ili.:iU,J",J;I;",jJi::

kod rojrh .yean, porovica

c)

zrrpci raznog oblika. To mognbiti trapezdsti zltp.i ($1.7.184) zaoba smjotu v nie.
t)il tti zupci (sl.l.lll) znjedan smjer vrtnje, zrpci s ndgihom (Sl.7.l0t) za sllicl,r'
vrrnic Lrkapianja za \rijeme pogona ih zupci koji se noglt ulcapiati t'|,/k) t

ffiilj;],:1; :s*l,r:kre,om

nJu su ugla\,nom kand2aste,

zupcttsre, kdr,

b)

je kIuloi na slici 7.2.. rli iL:,

Ircdutirn, polovica d uzduzno pomiina po \.ratilu. Umjesto kandzi fiogu bili i

rauavtiiue sruifte

"#11:

n)

RittuvAfia ka diasta spoika

ffilutiiyssptilfi

Effio

EISIEilEI

lrloitju

(s1.1.181).

OilinshulLsavd :pajka s jednom temom ploiom (sl.7.l!.) ima dviio ltrrlrc

pk)hc. Zato sc naziva i dvopovrSinska spojka. Na glavini a nalazi sc ukliutni
prstcn a, koji svojirn uzduinlm gibanjem djeluje na kutne pollrge. snricllcrro rr
Itorinla. Polugc . tlate svojim kratim krajevima na uzduzno pomiinu klizrtrr
ploau ./. Klizna plota e isto je tako okretno udvrStena na glavini. Virniski prsltjrr
/. koii jc drugi dio spojke. nosi Lrzdulno pokrctnu ploau g obhionu lrrnirr
(,hl{)grn.r ,. U prikazanom primjcrr s|oil(r ic s ponroau vczc silom ukliudonx
prcko ploa0./,. ig. Polnicxnicn Llkli(lt o| t)rslcllir u(lcsno oslobrdliu sc kulrru
polugc i tinrc so mo(lLrsobno odvuillirr Irrtlt( l)l()('.

{l

mmwMsrDtr0ml

smrrc

razdvajaju lamele pri iskljudenju spojke pa se trenje u praznom hodu smanjqic

na najmanju mjeru. Kaljene delidne lamele valja podmazivati uljem (bilo da su
Lrronjene u ulju, bilo da su podmazivane ci*ulacijski kloz provrt u vratilu)
Najbolja su ulja s vso = 30 do 40 cst. Ako spojka tteba nd nasuho, ravne unutar_
nie lamele oblaZu se umjetuon masom lli si teriranom bfincom.

Slll0 7.19.

otlinshausova spojka

jednom tamom ploaom

Za spojke s rudnim ukapdanjem mom se sila od rudice prenesti na okretni

uzduZno pomidni dio spojke s utorom i ojaianjem, smjeSten na jednoj polovioi
spojke. Taj prijenos se izvodi pomodu kliznih kamena ili kliznih prctena koji
zahvadaju u Zlieb ukljMnog prstena. Budu6i da je za pomicanje ukljudnog
prstena potrebna velika uzdui11a sila, val.ja pipaziti da rudica bude dobro ulezislcna i obilno podmazivana. Spojl:u heba tako ugaditi da je ukljudni prsten pri
v(nji spojke mstereden, to jest ala se ne nalazi na pogonskom dijelu, ved na
Ur,,rn gonjenom drjelu Loii nalon iskapaanja miruje

llEffijslaliinslinulilirf

illarielll

gadevinskim strojevima svih \Tsta ne moiemo Ll

cloba automacije zamisliti bez spojki s daljinskim ukljuiivanjem Potrebnu rud'
nu silu utljudivanja zamjenjujemo mehanidkim silama koje dobivamo kompri
miranim aakom, tladnim uljem ili eleldromagnetom. Tako su se mzvile prer, dtske, hituauliike 1etektro agnetske spoike. Buduii da se moglr uktudivati z0
vrijeme pogona, prwladavaju lamelne tame spojke Osim toga se za spectalne
zadatke upotrebljavaju eleldromagnetske jPoJ& sa ieljeznom praiinom i indulc'
Upravljanje proizvodnim

di,tke spoike. Za ukljudivanje u vrijeme mirova.nja pogodne su zupCaste spoike s

detnim ozubljenjem. One mogu p{enteti mnogo veie oketne momente nego
tAme spojke iste velidine.
Sllli7.20. ortlinghausova rama spoika sa sinusnim tamelama

'liutc obloge za rutl

nasuho najie5ie su izradene od preSanih pamudnih i)i

rrlbcslnih vlltkana, povezanih umjetuom smolom, ili su od iiste prcSane umjetne
srx)lc. I)r'i spcoifldnom pitisl:u od p=25 do 50 N/cm, niihov ie koeficijent
trc,rtx izrncdu l=0,3 do 0.4. Unrnoiak specifidnog pdtiska i obodne bzine
/, )'-400 &) 800 N/cm'?; (mls) ie dopuitena velidina za opteretivost spojkc

Kod svih tamilr spojki postoji razlika izmedu ok)etnog t omenta pti ukapC|'
iu T" i prenosivog olcetnog mome ta I". Olaetni moment pi ukapdanju
lnoment kliznog henja pd rclativnom gibanju polovica spojke, odreden koetioi"
jentom trenja klizanja. Prenosivi oketni moment je moment henja prianjanjs,
koii ie odreden koeficijeniom henja pdanjanja za \Tijeme sinkonog oketanja
obiju polovica spojki. Zato je T.> 7".
Potreban prcnosivi ol(Iebd moment tame spojke odreduje se prerna jodnad-

j!

,"bi (7.3.):

U Ottlinghausoyoj spojci sa sinusnim lanelama (s],.1.20.) ima mnoitvo rarnih

ploal (lcmela). tako da ta spojka moze prenositi veoma velik okretni momenl.
Sinusoidno valovite unutamje lamele a sjede okelno tvrsto, ali uzdurno pokretno n glaviii/} Jednako su u6vr56ene ravne lamele c u vanjskom prstcnu d
liirrusoidrri oblik omoguiuie unutaniirn lanelama opruzno rjjcbvanjc.'lako sc

prenosivi okretni moment

T"= (q +

cz)

t7 .4.)

7l (Nn)
i

trc.osivi okretni nronrcnr sln)ikc,

hkr{)Li ldatu prchlr v6rl lrogonslili itr(hlh st(Jicvr (1 r.71.)
(Nnr) nuiul okrclni nnnnc l rt \|l)iki 1tulrrrll i/ ntTivire s nsc i brzitre vrirr

c.

[f

smm

x[$[Juru[ sf0rft

acslo.ie potrebno proklizavanjem tarnih povriiua spojke ubzati mase gonje_

stane tako da bi iz stanja mirovairja dostigie brzinu vrtnje a za vrijerne r. 2a
lo.ic polrebno da je
nc

t)kt(hi mot ent ukliuiiyatia

t"

7 Nnr
/

ilR

(7.s.)

pomban okemi momenr -]<]iucnuJa

Vojte,
fakor pors,rd koj, \e id@ orema b,/,ni po,dsln .ite
spojke i r@eDa

-tapcdis ,prema e{r

i| Ll

1.2 do 2).
(kgm'?)
trolnosti svjt poketrih dijelova reduciran na rarilo spojke,
(rad/s) kajnja kuha brzina .d = 2n,, s , kao kajnjom tEindn vrrnj e ia.;enom
u s ,,

,/
r0
/ (s)
71,

(Nm)

none

lokeranja/=

vrijeme ukljuiivdja,
mommt henja u lezajim, zupaeicima

1+----

sl. reducim na vrarilo spojke.

Ztt vrijeme proklizavanja spojke nastaje md trenja, koji zagrijava spojku. Da

ostalo u dopustivim granicama, ni
t-i- ut apiunla u
.zagrijavanje
jcdinici
vremena prekoraditi toplinski kapacitet spo3te. toplinsli kapacitet, kao
dopustenu snagu tre4ja, daje proizvodai: prema nadinu ugdnie (otvoreno
ili
..
Iti

..1"

zatloreno). brzini ,vTmje

iti
.{t,-----------l

i teliaini (pojke. L loku

,,o -a' ,7, + T" ,

," ,"

rada spojke je

SllkaJ.2l.

Hidrauliaki upravlana lamelna tama spojka (ornin4haus-Wetke Guhh.

Wennelskirche Rhld.)

Elektrcndgnetske spojke dijele se na spojlre s /r/i.zzim kolutima i na s/],i(( hr::

kollna. Elelnrc agnetske lamelne epojke moqtt biti takve da mlrgnctsli(l
tiltricc pralaze lamelana i takve gdje magnetske silnice ne prolaze lo1)z nlilt.

lli.nih
(7.6.)

Pl
o

(Nm,h) snaca iroja,

(rad/s) kulna buina uarila slojke,
J, 1 ,r Tr
vidi objalnjenje nz jednad.rbu (7.5.),
z
ltlh) broj nkopadja ! jednom satu.

U jednadibama (7.5.) i (7.6.) pretpostavlja se da se strojevi pustaju u rad u

praznom hodu (neoptereieni). Ako se pustaju pod optereie[jem, treia
uzeti u
obzir pogonski ohetni moment (zbmiati).
Kod, hidmuliCke spojke (S[ 7.21.) se pokeranjem upmvljadkog ventila spaja
proaor cilin&a b s llacnim vodom pumpe za ulje. KJrp c srlatuje pri rome paket
Iotuela a. Prekaptanjem upra\ljaakog venlila pra..ni se cilindardjeiomitno'pov_
rslnim vodom bez pdtiska. Tladne opruge r.ra6aju klip u podeu; polozaj.
Preostalo ulje u cilindru centdtugalnom silom uzduino pritisl:uje klip. Ako
.
t&j pritisak prekoDdi silu u opruzi, spojtrla se sama od sebe ukopdava! Zato su za

takve hidraulidne spojke ogranidene gomje brzine \drje.

Upravljanje eleltidnom stujom pruza narodite prednosti, jer shuja je sllrgd_
je na raspolaganju, a moZemo je jednim pritiskom preUaaa *opOati
!ati. Automatska upravljanja rade s kontakto ma ili relejima, elektronkama.
tranzistori ma. folodelijarna. le prru5tim i i grebenasr im kontaktima.

h iffi_

Slik7.22.

Elektromagnetska spojka

jednonr tamorn povriiDonr

Elektroolagneiska spojka s jed om tdmotn pov'iitloht (Sl.7.22.) odlikuic sc

i robustnom konstrukcijom. Magrci a jcclna.jc polovicrr
je kotva 6. Na nrrgnclirnr su udvrsaeni kli/Di kolLrli ,.
polovica
spojke. druga
koji prcko ugljenih ietkica dovode u svilkc islosmicfllLr slruiu. Ilri proLrzU slI1rie
m.rgnct privlaai kotvu koia llaii prcrnir tlrlxrj ploii ri. tc sprju ob dilclir slviuir,
ill(ji vczu silnn. Ndkon prokidr slnric ot,ullir / !rr(1r lt(Jtvr I l)rv(nri p(nonri
svojonr jcdnostavnom

tr

msnwMsl0ffim

ssort

$lila

r.2l. Elektromasnetska lamelna tama

spojka kod koj magnerske silnice

prolaze lamelama, izvedba ZF

fsts,renr lC, Berlin/Mnnchen)
,) magrcti D) kotvaj .) lmelei
d) kliai kolutj e) drzaa aetkica

Sllh i.24.

Elektromagnetska zupdasra

spojka

(Richa HoJheit &

Co.,

Haan/Rhld.)

smjerokeranjal

Za manie snage pokazale su se dobdm lamelne tame spojke, kod kojih ,xagtt<4.tke silnice prolaze lanela a (5L7.23.). Paket lamela c leii izmedu magneta a i
kol\ro /), tako da magnetske silnice prolaze paketom lamela kako to pokazuje s
lodkn-cflicn iscrtana putanja na slici. Lamele se iaaduju od delika koji se moie
nlflgnctizirati, a moraju biti podmazivane. Spojkaje uska i zauzima malo prostotrt. ali zbog magletske rcmanencije delidnih tamih povrsina trosi u praznom
hodu razmjemo velilu snagu. Potebne su, nadalje, veoma tante lamele, da se
tok nragnctskih silnica ne bi skenuo pdje kotve, d. jos u paketu lamela. Tarke
l nlcle malog su toplinskog kapaciteta. Te spojke se najdesde upotrebljavaju u
ptiicnosnicirnr alatnih suojeva, gdje treba ubrzati samo manje mase, a pmzni
hod .ic ogmDiden, ili se vrsi uz malu brzinu vrtnje. Zbog rashladnog ulja elektddn[ rllrri0 sc dovodi kliznim kolutima preko aetklca od brondane ijce.
Spooilldna snaga trenja oryanskih i anorganskil tamih obloga mo2e se kod
icdDopovrsinskih i dvoporrsinskih spojki uzeti pdblizno 13000 Nm/cmr.h. La0rolc kod spojki s protokom magnetskil silnica podmazivane uljem imaju oko
2100 Nft/cm'7. h, a bez protoka oko 4300 Nn/cmr.h. Kod elektromagnetske

zupluitte spojke ($1.7.24.) magnet a je jedna polovica spojke, a kotva D druga

polovica. Obje imaju delno ozubljenje koje se ukUuduje privladenjem kotve. Za
10 spojke ne vrijede jednadZbe (7.5.) i (7.6.), jer rade s pomocu veze oblikom,
pa su prema tone krute spojke.

smjer oketaaja

tr

Sllli7.2t. Elektromagnetska reverzibilna magnetska spojka

Za promjcnu smjera vrtnje vratila konstruimne su specijahe spojkc Lr krtiirrrrr

sLr mase, koje pi Promjeni smjera vftnje treba revczirati, veoma nralc. lilcllr()
rnallnetska rcrelzibilru spojka (51.1.2N.) sastoji se od dvaiu elektronragnclx. r/ i
r/:. koii se okeiu stalno u suprotnom smjeru, poketani zupdanikorll ili r'jrrrcrri
corn. S vanjske shane nalaze se tarne plode D Na sredini vralila slc/n() ilj
spojena kotva., koja nosi tame obloge d. Oba magneta uleiisteDa su u/thrTno
pomiano- Ukapaaniem magneta ar privladi se kotva .r, a Drealusobno so lll'c
lrrne obloge d itarne plode bL. S pofloiu veze silom okreic se vralil() ( srrricrrr
l. Nakon prekida struje opruge rastavljaju rragnet od kotve. Pri trkapl.rDitr llrrlll
r)clc..r: okrcie se vratilo u smjeru ll. Pri svakom preklaPaniu iz jcdnog srlittrr

uspoili rotlciitr nl si vr|tila ikolvo isvill rrrllsrr

rr \ I ' I I I I \rrrl(rrr
Enrri(r( .1r.,1c..r rrk n.'k"rr l,'!.r rrl'r.'rli
spoika se prctcino upolrctrlirv ,'rr rniic,rjirrri( srrric11r rrrdnog ho{ltr sloln (hrfilr
vl1njc u drugi spojka mola

I I

blanjulicu.

| '

'

'

fllsrurr

sflo

Dovodenjem Zeteznog pmha u magtetsko polje pra}l se magnetski povezuje

Lr dvntu masu. To svojstvo koristi se za spajanje tako, da se ieljezni prah

i gonjenog djjela spojke. Mag,;/.r*e

sl,ojke sa;e|eznim pra&om mogu se upotrebljavati i za sporopoketne spojke.

dovede mealu magnetske polove pogonskog

rnPusmtllllill

linn lrnulrrricln ohodu. Ccntrilirgalnc silc lLrCc Culitrc kLrglioc u7 zvonr). lsprul
krilacu slvarrju sc naslagc (llanosi) kuglica kojc oslvrruilr vczu silom. Slidrur
t)di Vojkd A.letoLluk s i3eli6nim kuglicama prornjem 5 do l0 mrD, ovlaionirnx
ulicrn. i s visckrilnim pogonskim kolom.

Sve elekhomagnetske spojke pogoni htosmjerna struja koja se najdesde do_

biva iz mreie izmjenidne ili trofazne struje prcko selenskih ili silicijsldh isprav_
ljada. Uobidajeni prikljudni naponi za jednopo.vrsinske i dvopovrsinske spojke
jesu 60, 110 ili 230 Y a za lamelne spojke 24 V Oloetni moment tamih i
magnetskih spojki sa Zeljeznim prahom moZe se regulimti promjenom napona.

Effi[e

za ru$tanie

rad

VisokotuDini elellromotori pustaju se trlo te3ko u md pod optereCenjem. Kad

bi sc nrotori gradili tako jaki da mogu svladati velike momente potrebne za

pokretanje, bilo bi to kod velikih rotacijskih masa neekonomidno, jer za \.,rijeme

pogorra nije potuebna velika snaga motora. Zato se u posfojenje ugraeluju
rpoJ,
lia tu pltitanje u rad, koje omogu6uju da neoptere6en motor (najdesie s kratko_

spojenim rotorom) dobije veliio brzinu vftnje. Tek nakon toga prikljuduje se
okrclni moment koji postupno ubrzava mase. Rotacijska energija rotora elellro_
nn)tom potpomaze proces pustanja u rad.

Kao spojke za pustanje u rad najdesde se upotrebljavaju jeftine i robushe

tt'ltltlitgulne spojke. One automatski ukopdavaju spojku pri odredenoj brzini
vrlDio. Ekonomidne su tek kad je brzina trmie prcl(o 70 min r. ier se tek onda
Dx'gI pocliii potrebne cenlfitrgrlne sile. Dielorantem cenrrifugalne.ile
"pajaju
so oba dijela spojke s pomoau veze silom.

ffi'
Sllla 7.2C.

Naiin djelovanja spolke pulvis (scrrlz & C,)

Spojka Putvis (5L1.2t.) punjenaje kalibriranirr delidnim kuglicama. pogonska

slriurr irna oblik dvaju krilaca, a gonjena ima zvonast oblik, s rcbr.ina po cijc_

Slila 7.27.

ieljusna centrifugalna spojka (rird,: Fleder

Co., Bochok)

Pogonski dio c! ie|usne-centriJugalne spojke (sL1.21.) nosi na svornjacirlrr /,

okretljive deljusti ., koje su tladene oprugama d uz glavinu. Kada brzinr v rli(
dostigne odredenu vrijednost, cenhifirgalna sila deljusti svladava silu u opnrguma, pa ieljusti tlade svojim tamim oblogama e na vanjski prsten / goniorn)B
dtela spojke. Tako se pokeie spojka s pomodu veze silom.

S pomodu spojke s reguliranim pustanjem u rad mogu se bolje ric(lvflli

specifidnosti pogona, naroiito kod klipnih strojeva. Njihov oketni nronrcDt rcgulira se hidraulidki ili elektridki.
Tut,bohidnuliina spojka Voilh-Sincloir ima na pogonskoj strani rotor plrorpc
kao primamo kolo, a na gonjenoj strani tlrrbinski rctor kao seklrndamo kolo.
Oba rotora, pumpe i turbine, zatvorena su u kuiiitu koje je povezarm s rotr)r()rr
pumpe i napunjeno uljem. Ako je brzina vnnje pumpe, Loia jc pogonski (lio
spojke i turbine, sinkronizirana, djelovanjerr centrifugalne sile u prosl(n'Lr lopl'
goni,i
tica pumpe i turbine stvodt 6e se uljni plsten. Kada zbog oplereicnja
noj strani padne brzina vfirje u odnosu prema pogonskoj strani, pod cljclovaniem centd galre sile struji ulje iz prostora lopatica pumpe u prosto llllhi '
skih lopatica. Djelovanjem centrifugalnih sila ulje daje lopaticamn tu$inc 1)l(rehi moment. On se llloze reglllimti promjenom kolidine ulja.

Kao spojkc za pustanjc u rad dolazc u t:bzir i elektronagnetskc tuntt .yxtikt

i elehromagnetske spojke sa tejeznint t)ruho|r opisane u poglavlju 7.2.2.

U OlJO]i,|I POEI.Il/UlJ

UHlmos

Prijenos plosnatim remenom (33t)

Nadin djelovanja

vnte (30i) . Materijal remenja i nalin spajanja (X{0) .

Cilindriine renenice (342) . Proraiun (3{0) . Remenski
prijenos sa zateznom remenicom (352) . Remenski prije,
nos s klinasrim remenom {35{) . Natin djelovanja. vnre,
izrade (05{)

Iun (380) .

Remenice za klinaste remene (357)

Prijenos zupiastiin remenom

(l[0 .

Efffilh

ilrsnatim

remenom

ilttwanh ivtstt

llcmehski prienosi ptenose sile i oketna gibanja izmedu vratila, a naxodito su

prikladni za vede razmake osi uatila. Zbog elastidnosti remena iemenski prijelosi rade gipkije nego lanaani i /up(dni pnjenosi.

prora-

NaIin

djelovanja i izvedbe (308) . Proradun (370) . Lanlani pdjenos (373) . Primjena i raspored (tri) . Vrste
lanaca i

spojnice (pajanje krajeva lanaca) (374) Lanianici (S/$)

Podmazivanje (3841 p.o.uiuo (007) Vijek trajanja

spojnica (392) .

Yijek trajanja vatjaka (303) . Vijek trajanja zglobova (efl . Zupiasti lanci (397)

$li[i [.1. Nadin djelomnja obuhvatne take (remena) na koani kolul

dl kod mdlos obuhvat og kolnla p; ,) kod lellkog obuhvahog kuta p

Da bj se pokazali odnosi sila i trenja (31, [.la), preko okredjive remcnico a

prebaien je remen D, zategrut silama fi i Fr, (F\ > F), tako da rcmcn s
normalnim silama F. tladi na remenicu Osim toga na remenicu tladi silll /'i,
kodne papuiJe c- Sila I'r teii da okrene remenicu u smjeru strjelicc,.icr rcolcn
stvara na remenici silu tenja f]r=Fr a:. Najvede moguie sile trenia koic su
javljaju na remenici djeluju na remen , (,E" /r) i na koi:nu papudu /'i /n!.
Koeflcijenti p i /r,, su odgovarajuii koeficijenti trenja mirovanja (trenjc Prilllilnja). Vrtnji remenice suprotstavlja se otpor trmja .F'Fn kodne papudc. I'rolnrl
primjeri:
\elie,nama srla nenja rnogucr.u
'ljedecr
1 . Sila trenja remena I'R je mania od -X (F. p), all veia od sile trcnia l(od[c
papute -FRB=FB-pB Remen podiqje oketati remenicu, jer sila lrurlin
remena svladava silu fienja koienja. Na kodnoj papuii trenje nlirovllrriir
prelazi u trenje klizania.

2.

y'], lnr
Sila trenja remena FRje manja od mogude sile lrenja kodne papuao
Remenica se zaustavlja, a remcn klizipo remenici akojeFi F2>.tll'i, lr).
U prvom slLrdaiu lrcrrjo
ali se zaustavlja i ondaakoje/
mirovanja renrcna prelazi u lrcnic kliTxrril (rcmcn klizi).

-/i -r(/a, !)

Iftfifltst{t

r iltI mlflosiltct

rufl0s PtNlmil milfl0fi

Pod 1. navedeni primjer sluzi za pdjenos snage remenskim prijenosom.

Jeal_
na rernenica pokreCe drugu remenicu s pomocu remena. a prilom"mora
svladati
nJen oloetnr. momenr loii odgovara gonlenom sroju. Obodnu
gonjene

)ilu F

re,renice.heba izjednaditi sa silom trenja kodenja F;. pod 2. navedeni "primier

rloZe se iTbJeii al-o se remen odgo\arjjuce predlalegne. l.ro ru*o
.. , por.tr_
nJcrn obuh\amog kr]ra
prema $1.8.1[. povecara ,,broj ttaanih rila
i remen
fioze po!,rcr \eau oboalnu <ilu. RrlikasilaF
jednaka je onda vuanoj sjlr
remena i time je jednaka obodnoj sili i. koju treba
lrenijeti.

rf

Jposobnost remenskog
.i. Fr,.koeficijentu

prijcnosnikorr koii sc nroic zrlkrehli. l{crrr.rrieir s dnrgilrr zlrpCirnikorrr

aini jcdnu cjclinu i moze sc okrclrli ol$ osovinc nrclom. lloo)iJl sc
'/.^lci.c zbog rc.lktivne sile na zubu, .icr on okrcic zakretnu Polugtr r
pnivno sm.jeru okretanje rernenice.

t.

pdjenosa m1Tla se prema velidinarna zateznih sila Fr

i obuhvatnom kutu S pomoeu ,iS"

tenja p

-"t"-"tii"
dolazi se za granidni slulaj Ft - Fz=2 (l-, .p) do sljedeie povezanosti
tih
vcliCina, Sto je poznato kao E:rtelwei ova jednadibal
hajveda sila u relnenu

n- h
t,]
(Nm) sile u remenn.
. 2.718 baza prirodnog logarirma.
li

(Ed)

ettq

koeficijent rrerja idedu rcmena

obuhvahi kut na renenici.

(8.1.)

retuenice,

Dio remena ianedu dviju remenica remenskog prtenosa koji \,ute

naziva se
rncni ogranak, a drugi, powatni, slobodni ogranak remena
g.2.a;. fotrebno
lili

predzatezanje rcmena ostvanrje se:

Vlastitom te,ifiotfi reme a u vodom\.nom polozaju (s1. g.2a). Zbog prov_

jesa od \lanire re2ine pojedrni djelici remena
iuo;orrr ,"Z,no^ ."n'*ny,
komponente sila u uTdu_,nom smjeru remena. Zato remen
mora biti dt_
voljno dugatak, a mzmak \Tatila l] > 5 m. Vudni ogranak se nalazi na
donjoj strani, kako bi se obuhvatni L:ut poveiao, a ne-smaajio.
2. Elattiino.m defor:nacijon rcmena (SL l,Zl). Zategnuta aluljina rcmena je
manja od pogonske dutine, Ito znadi da se remen rasteZe, a time prcdz"a_
leie pri nr\laceniu. BuduCi da se.va]'i remen s wemeltom trajno rarreze,
polrebno ga je potremeno nakMdno zatezati.

3, Zatezanjetn remena pomicanjem pogonskog motora p temicama (sl g.2C).

4. Zdteznon
icom t$1.8.2dr. koja djeto\anJem ulega ili opnrge daar

:cm

na

povratni slobodni ogranak remena.

5. Samozatemin uredajima (Sespa)_ pri izvedbi prema Sl" g.lg motor se nalazi
na oketnom postolju. Rea.ktiwim momentom rotom motora
na kudiste
zakede se postolje u sqjelll sqeLce i ostvanrje predzatezanje
remena.
?romjene_ optereienj a nepovoljno se odrazuju, te mogr,
dovesti do nepoZeljnjh vibmcta. U izvedbi prema sl. 8.2f motor je opremljen z,rpdaiim

J)
$lika 8J. Nadelo zatezanja posonskos remenja
vlastitom tezinon remenai 6) navlaacnjcnr Enrend pod predzatczalicnri .)
Nmicanjem pogonskog Drolora s pomodu pritcznicr: ./) zatcznom rcnenicoml r)
s ponrocu momenta izazvanog lczinonr nnnohr, s lotn)tu obodnc silc zufdrnos

,)

ffiI

mmrmrt r

rmcm mumsrm
Pru N Prosil t t$!fli0il

Slila
pokazuje rok srla Fr j F: na
_
remrtntl1' n'utnotu tr loku poBona.
Rddi
boleg pregleda
8.3.

preko pogonsr,e

nie

remeii;;;;;il;'H;,":;

il,;Ti",;*:H.iJ;::l
;;.J;.;

,Ji. Obmuro. pn prijeta,,u ,.,,.*

,r.ilr;#;"
se zatezna sila o<l F, na F
: renr
produAuic' Neprel'idno

i:r*

:r..",
povecava

sile su nacnane 7.rkrnu,.

se r,(7a,

i produtii\anje ,.r.rr-d"^dj o"'r'rin 'e

skraciva-

il)lffi ij:l',.#:'i: ;3;::",:":Y";

;f
uu z*:i:
"i"0,,"' u
o r :.":j-']1.
la]Cesce se
^,::'-,,i,
moze zanemarrti
J*,:: .;;j;;,; ;;, i: Li.TTil;[',J::: :];;:i:
lil"
1.,.
::ff l:
vrn granrcama.
Ako je sita / kora se oreno.i **
ilr"r],
lil,
dnlx,lr do klEonia remena po
"a"ri.

Za r0znc sluaaicvc pogona postojcr

1. Ot:brcni remcnski prr'"or (s1.0.5a). Z.r rriogir .tc najpogodniji vock)rrvirn
pohzaj, tako da je s donje strane vudDi ogmnak, a s gornje strano slobodDi ogranak, hoji svojom teiinom stvara provtes i tako poveiava obuhvalni kut. U okomitom poloZaju na remen dieluie ieiina remena gornic
rcnlcnice l(ao sila predzatezanja, a na remenu donje remenice lc silc lr
toln sludaju nema.

"ir"r,

manjoJ remerucl,

\\

tf)
Sllla E.i.

Tok sila na remenskom pijenosu

tokom rada

Zbog nejednolikih duljina rrbova

remen on nasrojr usliied centrituealne.ile
bnano sicr s
iiii.il,. et"'\'usrra
jli barem iednu. ia'adimo
.?,/,,/,/,ri,u rbo,nbrrano).
r"c J"*enice
remen prema najrecem promje'Jera
r1l.
t.i. :,rcdinr

"r*i.. ;;#;;ril;ij
,.n,"ni".

Sllli t.t. Vrsre remenskil prijenosa

a) otvored prijenos; ,) kizni prijenos; .) loluk;zni prijenosi d) prijoos stnpnje"
vitim rebericamat e) prijenos pogonskom i siobodnom remenicoml , pnjeDos

,siliil"'_"_

Sl[i

Djetovanje
cenrrifugalne sile na
rcmen u toku Iada

0.4.

a) cerrritugahe sile na

pojedinih djjetovifta

.eoena (& = rezuxira_

juda centritusatna silal:

b)

D)

cllindritna remenica:

KriZni remenski plijenos $1. 0,51) upotrebljava se za pdjenos snage pd

suprotnom smjem olaetanja \,aatila. Zbog kiLanja rcmena povedava so
obulNatni kut, a kizni rcmen manje nagirje klizanju. Neizbjezno dodirivanje klimih ploha na mjestima kEanja dovodi do Stetnog trosenja.
3. Polubiini remenski pijer?or ($1. 8.5C) upohebljava se za prijenos snage u
mimosmjemih vratila. Obuhvati kut je obidno vedi od 180". Mole se
izvoditi samo s cilindiidnim rcmenicama. Uski remeni bolje se prilagotluju, jer nejednolikost rcmena raste s njegovom Sirinom.
4.

Pije

os stupnjeyitim remenicama (Sl.0.5 ), otvoreni ili kiZni. Upohebuava se za pdjenos snage s promjenljivom brzinom vrtnje. Pozetno je da su

pojedini stupnjevi zaobteni (bombirani), kako ne bi doslo do dbanja

remena

ru rubovima

rernenice.

xxll

tr

muum I

mlu

mumsmr

pI fltN plost

5. Plienos s pomoiu pogonske i slobodne (atow)

renlenice (Sl.g.l.]), ofroteot
isklju.enje sonjenos srroja pn datjnjem
raau pogo_
l:
,4.911:,::l:_*:
/a vrUeme rada remen se vtlicom mo7e prebac,ri-oi pogonr[.?
slobodnu remenicu iobmulo L blrzini
mjesla gdje remen nuiinri nu r"_"_
nrcu
pomicania vitrce je najmanja. ooi"
,";".1i" ." i}"'Jrr;
,.ita
zaobljeno (bombjlanoJ. a sloboalna
reff
rom oa pogonske, kjo

;';;;;;;;

;;:T;*

ski ptiipho\ pamot.u ntezne rcwr;re

malom razmak-u osi i velikom prijeno(nom

I)rcnn srdrzrju nlasli u kozi ttllilnt.it t;c \hl th l n koit \S). Xiptu lii
t)t'lo gipka ko:Ll (HG). S koill (loh/i U obzir kod rlanjih b|zina
rcnrcna, kocl pogona koji se iskljuauju i kod grubih pogon.r- C-koia ic zl
nornalne i kizne pijeDose i prijenose s pono6u konitnih rcrrcnica. tt(;-koza.ic p kladna za sve vrste pogona, a to znadi za vclike brziro. volikc
savojne uiestalosti, malen razmak r.ratila, i malen obuhvami hut. za zItcznc rcmenice i polukizne rcmenske prijenose.

;,ffi:",jH,'#JJ"*"

&Ilr uponebljava se pri

or.or.ni ,.rrl.n_
'ki pnieno. zbog premalog obuhrara remenic, ne bi ;"""1J;;. N;;u_
rarni Jobodni ogranal remena sl,rvlja .e
7ale./na remet ca koja ,,.leie
rr'men !lasl,rom tezinom. ulezima ilr
oprugama. le lako lod ohilr rp,h._
]ll::j:l:::11:o,ll',* kur. \aiupror drugim merodama.
j:':1: i::::_] ::, . * predzarezanja remena. ona se ne lnrlenia ni nakon
remena. jer zarezna remenica stijedi proa,rt1.nlr.
Oo_
l;::':
-*l:rr*|Jena sa\ ijanJe u .upromom
rxrtrro napre/an1e
.r1"", ,Uog za,.^. ,.;.ni".
\kraeu1e traJnosl remena. Zare2na
,em.nica ne ,rii" [,ri ,r_.1"i"
,iiU;"i
male relnenice. a osim losa
U,,i .iilrJ icnr.'L"t; ;,':.
'n*u ori
drljnje saviJanje remena. Remenskr
remenrca ma
r$1.

Nadalje se razlikuje suho izduljena koia (T) i nokro izduljenu tuit

Ova druga odituje u pogonu manju plastidnu (trajnu) deformaciju.

odnosu. luau

2.

fiI4ffiiat
\r.ajvx;ni|t

imih smJim
mhticvi loji se poslavlJaju
l,.r

il

"''^"'

vile slojeva tkaninr ko;c st

vezu Sivanjem, lijepljeqjem s pomoiu 6ala1e ili gutaperke, ili vulk|rriziranlem gunom. Najieiie se upotrebljava remenje od balate. I}llttr sc
Razne debljine rcmena dobivaju se slaganjem

na malerijal remenja jeru: dobra

adheziia

Remeni od 6.r/drd su dva do tri puta a\,rsci od koznatih rcmena. Ncprikladni su u topiim prcstodjama. osjetljivi su na ulje i benzin, a ncosiclliivi
na vlagu i praSinu.

"r

U posljednje vrijeme iaaduie se reme

,',nt"4uro ro;i otuuiu;.,ii;ffi:,;u;:ff

?[#.:"fi]*j:il1 ;liffil3]:

i"l")r"i
k
Prvim po.rupkom dobi.ra .e obitna.
a antg;m t.onoi ii,";""il.;;i
,#^,t
refien itavljerr bi1nim itayilom o'nlat
rnanJe oprereiene

rernen.

Kron,i

..r.r.u" rnr.;;:"'"r;::;;rTT::H:

remen je

.wsci i

Ako Lrucr-l .lrrzr lao rezivni mileritrl. go\on sc o ! nphtttt rtlrttnlt

(remen guma tkanina). Ako se nawlkanizira tnnak zastitni sloi bu0c ili
pcrbunana, mogu postati otponi protiv ulja i benzina i mogu mdili lll
ternperaturi od 70 do 80'C, a neosjetljivi su na vlagu i prasinu. tir(lLrti
da su spcciliaki tezi nego remenje od koie i balate, stvamju veac ccntrilit,
gahre sile pri pdjelazu preko remenica.

mareriJalom.

Koza. koja ima koeficiJenre renja

toii dnrgi marerijatr
tt. Za iztadu ko:narog remenja upotreurtr* .. g",'.a, iedva moau dose_
koza s hrpla,. Loja se sravi bitlnim
sta,ttima ,t;,,"viL;
"""r".),

7a

dobiva kao mlijedni sok topskog drveta, koji osusen daie elestitno licpik)
cirne .e llepe slote\ i sloTenih famucnih ll,aninr.

Da

U prvu grupu spuduirr

i kozc), konoplil

Tkano remcnje ima, nasuprot koznatom, jednoliku stnrkturu, a fio;c so

izradili u obliku beskonadne trake, zbog iega im ie rad mirniji. I{orrrc|i
od tkanina osieltil,iji su na rubore i vei rnala oiteienja mogu dovcsli (lo
nicgola kidanja.

koencijenr trenra,.,

ItlcDe preteZno su:

sintetidkog matedjala.

(kudelja), lan, prirodna svila, a u drugu grupu umjetna svila, nnjton

Ii,'.;i;-;; ffi;[.
:Ili{ffi
$:::[T jfu.];:,1 jlil:*,_""#f .l
tlr,;:,,i;:Q.r:ffi
kemikalile. Svi o\i ,/ahtevi ne mogx se
osnanli jednim
:T:ll::

ili

perlon.

reflcrrja

lLlff 1,:1..-1X"1

Ttarize od organskog

lN)

pamuk, celulozna vuna, Zivotinjske dlake (dlake od deve

*ai.? ,")"

"k,prj,,, n;e; "b;;i ";;;;;;il;#i'i"i,]'J":1,

l$tflt0il

\(i) ;

*ii"l..

6. R,ne

lfi

,o^

,"ai.i

ii;:;

, _;u., ;;0%';i;-,,",

3.

Umiet e mase kao poliamid, najlon i perlon. Rijetko sc upotrebliirv ro

mcnje sano od jedne iedinc umjetnc mase. Najaesde je to bcskonut it
najlonska tralG koja je radi povcdlnir kocllcijenta trenja prcvutcnr LIrF
.ictnoln guDrorn. Takvo rcmunic i0 vconlr tvrsto imdi praktiaki bir/ (lctin.
mxciia. Mogu sc z.lto postiti bvirrc |crrrerrir (lo 1(X) nvs. Voonrir sLr sirvitllivi i ncosiclliivi prcnrir r)r|/ivi lr i ltIIrslr11\LiDr li0cItinIr.

mmsm t

an muuostrru
Pruflos

Prema novim postupcima spajaju se koZa i u fijei\e

l-rlase
viseslojnr plosnali remen sasloji se od jednog .toja

_
Taki\
,

doorru s remerucom

ima

t iieslojni remen.
t";r.1. ,

f."r-. t":i

\elil

koeficijent lrenja. jednog sloj, najlona ieiike

{oja od hornne koTe ili gumira_
nc.lekslrlne ttanine. Cornji pokri!ni sloi mo2e. medulrm.
orpasri. proizrodae
pn(tc \lsofo\rijedno vise\lojno remenje radjli reko
odredeno wijeme da bi se
rrileglo. pd da u pogonu radi praldiaU bez puzanja.
Arajeu renena \e,,u .e Si\anjem. lijeptjenjenr rlr se mehanickj
soaiaru u
trcskonaanu ralru. tako je ljeplenje najbole r naj.igumije.
ipak.e najrise re_
rnenja \asratlja spajalicama. (ako bi se u sluaaju porebe;alon
trajne jeto,ma_
ciic rnoglo oba\ ili slo-aCivanje ili demonla2a.
vracne cw\toce. le Jednog poknvnoga gomjeg

(tl,8.M) su nai,ednostavnije. Krajevi remena

dobivaju Zidane
7ir\r'inicc .spajalie
koJe se medusobno lako po\rave da koz njih
moTe pro(i

k;;,i;;k

c)4

1r)

Slilfl

0J, Remenice s rebron koie povezuje viienac

glavinu

ulezisd) simehi{ni polozaj glavinei b) nesimedani loldaj siavine pri kouohom

t;nju reneni;et c) s okroglim ot'orina na poPrednom retru; d) zavarm izvedba

jedRazre remenice prikazane na sI. 8.7. do 8 9 mogu, prema ugradnji, biti

povezuiu
rebm
koja
nodijelne ili dvodijeine. Manje remenice dobivaju popredna
vijenac i glavinu isl. 8.7), a veie 3 do 8 (s1.8.8.). Na temetu iskustva se kod
proraduna broj palaca zaokruiuje na vedu vdjednost:
0,023D

({J.2. )

mm

D (lm)
a

uomier relnenice.

b)

a) rl8na spsialrca:

llffilidrttne

Etrl

nice. llcnrcnice sc moruju okretati a cla sc pritonr llc Tlrtosc llcmcnioo tl'obir
tra oleiatoti statiiki, a pt\ brzini od Prcko 25 Dr/s i '/l'rlrfliCld Za obodno
bsine do 35 m/s zadovoljavaju rcmenice od sivog lijeva, a iznad toga remcnicc
su od leliinog liicva ili aelika. Ako su potrebne zamasne maso, upotreblj'rvriu
se remenice s velikom tezinom vijenca.

Zi_Cane

[(,Jr ,/g]ubno pove,/uJe lsajere. Kao dobre pokazale su .e

i Spajalice u ob1l,(r.?
lrr,(, t11,8.0[t. re kand2a\k spaialic? {S1.8.6[,. U nacelu. spalalice
u obtrk-u lcuke
oogo\irEU /tcanun lpaJalicama. I mJesro zavojnica ulisnute su
ku],e. Kand2as_
tc spajalice stvaraju knrtu vezu. postoji jo3 fituu ni, .pu.luticu
,u ."In"nj. t oi"
se ovdje nede raznatrati.

etlsll ll ftllfllll]t

,r

$llla 8.i. Spajanle remena

spaidlice u obtiLa klt a. ., kandzasla ,pajatjca

nmenice

\c Dattetce i,,mduju od.ivog liieva. celranog Jije!ir.

lakrh melala, od
l\,tlrnror?,vodr ili kao,,a\arena tonslr cija. Clarne mjere rl l. g.l.1 su
srrnclardizirane, prema DIN 111 (HRN M.C1.23t,i4l
I z+zl. viier"i
rl.+.)
sc iztaduit cilintlriini ili mobtjeni (bombiruni). At ., ."-""i". isi.
,*t1"ril
Drnlr sc renten nal,nadno prihgodiliUrriLubiri,,/aoblenju.
" Kod koznarog reme_
rll.l,/ir poSonsku remenicr u prarrlu se pred\ida ravna cilindricna.
a za ionlenu
/irohltena rcmenic:t. Pri brzini remena
rlreko l0 m \ uzimaju \e obJc re'merriee
rik'hltcnc Za remenje od lek\lila r umlenrilr masa dovoljne.u
crlinjriCne rcmcRL.rrrul)r((

cclcnll

4)

D)

$llh [.8. Ve6e remnice od sivog lijeva

.) jednodijelnai b) dvodijelna

Pratjek palaca najdes6e

(tr. 8.!.).

je eliptiCan s odnosoln duljina osi ala2=2 do 2'5

nrmlsl{l I

umu mlrmsuu

mm0s

presjet palaca provjera\a

,.
[a se da z/3 palaca nose.
Opasni

aprczanie na

se na savijanje. prema iskusr\,,u prerposlav_

a da oboalna sila
sh ara momenr sa\ rianja' Tada
ie

soviianie

o'= F
W

(8.3.)

il;#'',#fl:1..jiJiil l"i:1"1j.?;fli il
i ala).

oznacaua , rac* *Jroi,"

.e
moze rzradunati W
sa ol.p a time

Palci su shielteni i sredinu Birine

remenice, osim kod konzolno
ule:istenih
remenica. kaLo. bi ce qmanJio
momenr sa\iian.lu *r,,fr.

.oro?;;:H-;

f,

^?,

:1.;"*!6il: ;;'

^-,

:,^,

li

i :.

ao dr

od ije

ne.

Na rerna pows ina

::i::,;:Y,*:#:,:l:,[,T::ij:;

;;',
;:1"^,ff
(sl- 8.8b,. potupatci se ia-aduj;
debtjine
nakon Iijevanja tomi je e 5
= mrn.

a._6.;.-il;;;;il;iilr::

E
E

l!
5[

ts
7I

0
!0

1!!
111

lo
tt0
r!0
1!t
12t

,5i
?m

Il

$5
00

1,2

t50

d, = 0,2./z*
(mm)

lfl

1,2

010

2
2

710

2,t

l
l

3,5
3

lim

117 *ll

(8.4.)

l!!0
2nfl

('im)

),,, ; l^]; l,:,,t; -

L,?

5![

tlfl

{l.,,tL.irir:r lcneniceB .0.t D.200mm.onda

10!t
11r!

vika za spajanje

',

lll

o0
t0[

Uobidajeni prornjer

,"-

0tRN M.C 1.231, 241 i242)

115

Kao dopusreno noprezanie tja sayiianie

::"#:j,ilTj:

I)lN

nricrc rcrDcniec u n,nr prorD

ftl,!fl0il

!: l 1!i

t3
o- r\ mmrr ndDrediF na ..\rtd.e u n.iop.,1jiern
D,c.Jek- pa ac,,
a. r\r
Lrd.,,o rcpre/anie,eme,,d. i_.
ouoo,. .,.. n.,",.ni.,,
, (nnn) kak od site a, do olasnog piesjet<a,
l/ (,nn) moment optora p.esjeka pataca za el,prirki presjek
w=+ai.o.-a)"i.",.
:
b.oj palaca.

f,]]:,Tl,T

Ial it0 B.l. GlavDc

Ptmil

u.6 B

ist. a.!.,.

se \ta\lia Jva r?da D.ttaa

r ooicalena,rurirrra grar
#;",.1

;i#;;;:

)d)ljiM rii,nca cilindriine reme[ice

k_0,005D+2nm,
Debljina fijenca zaobljene remenice

.t=0,003D+3mm,
Debliina glavine

w=0,4d+t0dol5mm

(8.5.)
(8.6.)
(8.7.)

Sllka 0.0.

Dvodiiclnu

rcn'eIic sl

(lvrr rc(h pahctr

@tuflurxt.u{

mmmsrn
fll]ut0s tt0smn

ftilfl il

Obuhyalni kut kod male remenice izruduDnvit so za:

O D-D,

(8. r

22d

Undajr * ,roUoar"i ,.rj]i.,

. 8.10
ar lloduetna stobodra
remenica ule26ten,
.^;
SIth

"ni"",
bronce

ili

a, .rouoa,u

vaijne

-,."
*."ni.,';l;;,iil;lL;j,":,T,1.,.,,,.".;;;*
",,..

',Jfili.oftril

D,.

lezajne tulice, uljevke iz bijele

kovine, orol.ne

@
,
,r
D,
/)r

lrnrn

omjer

i=!!=22
nt D.

I brzrna r

(8.8.

nnle nrate Lenren,.e

(DlD ,) blziia vrtnje velike
remenice
(i, pro,rjer nure rcnenice.
(n, promjer vetike remoice.

l-]ohicajent sLr:

iso

za ohorere Driien.

maJe remenjce doblra re

okt?tni uornent mare

remenice

snage

Tt= p/o)

7 (NIr) ,,l,rcth honrcnt mate

/ (\\ ) vflr. Lrrt,r ,c preno.r, entenrce
i, (r I/s) Lulru bzina mate iemenice 2,r .
,, sa ,i n s
=
llt:il( tune no
_
t = Dt ,t .
.

(8.e.)

', .
r,, /,
/?, 4,
r , ,r
,),.a

'l
tm)
(n)
(s )

=D2 E n2=R2.@,
b

/jn"

-nelr

obodn. o,zrid obU,, re,nen,.",

frrcmtei kmenrea.

poluhjeri remeDica,

brzina vtuje.chcnica,
(txdis) kuhe brzine rehcoica

(8.r0.)

t2

vldi legendu za.iedMdzbn (8.10.),

renena (itl, 8.2)

d'

Ovo naprc-

odop

za nlalcri-

prema tome wijedi za granidni sludaj da je o.= o,r,,r. I,(xl

ovom pretpostavkom naprezanje u l.udnom ogranku iznosi o.rd.e = odq, - (oi. + o,),
Uv*tavanjem odgovarajudih velidina dobiva se:

,"""

k;u remena

,,""-fr,.rrk ,,, ",#]

or,r(N/cm:) dopusteno nap.ezujc wanog ogtunla.

qb| (N/cmr) dopult.no vlaano tuprezanje za materijal renena

i brzine !'dnie:

nl= Rl at

/r',

jrl
)

lt.

Remen na wdnom ogranl:u optereien je \,,udnom silom -Fr vladnim naprezaDjem or. Pri prijelazu preko remenica remen je savijan i optereden sa ot. Da
savijanje. Pri pdelazu preko rcmenica remen se i dalje zateie sa o" zbog centd-

r'1 l5 za priieno.e sa /ate4rom

lz

2a

(m) razoak osi (!idi sl. 8.3.).

Dopulte o naprezdnje u vlainom ogra

s:, ",,".rrir"'r.#"lrttuse
ukreLni momenr

rcnr(ricom. I

Dz

D+D2

fugalne sile. Najveie vladno naprezanje u remenu je o= 01 + or +

zanje moZe biti najvise toliko koliko iznosi dopusteno naprezanje

Pod prijenosnim omlerom

podrazumijeva se odnos
brzina \Ttnje reDenica:

prijenosni

180"

l.)

(8.13.)

prcma 1abt. 8.2.,

4 Nlc r) Mvojri modul elastidnosti nu&rijala rehena prcma tabt. t.2..

r (.i,
debljina rehena,
Dr (cm) Fo'njer nilc re erice,
p (kg/dnr) gustoia malerijdla .cmcna prena iabl 1j.2.,
, (.rs) brzina reftena.

Da rernen ne bi bio prekomjeroo savtan i time s.3 katio njegov viicl tl1rinnja, potrebno je da se ne prekoraiuje odnos slDj dan u tabl. 8.2. zr llltrc
rnatcrijale remenja. Debljina remena s je veliiina koja ovisi o nlatcri,llu (r hl
It.2. ).

Pokazalo se da koeficijent trcnia ko/nog rcmcna. kao ionog koji inta sarrrrr
dodirni koini sloj, niie konstantan vci r.lslc s hll/inoln rcnrcna. ti) jo /bo8 logx
Slo rcmcn fri ve6inr brzinam inra nrrrrrle vr.cnrcna zN svoic prxlLrtiiv r)ic i
skrriivrnic nrr rcnrcnicirm i zllr) lrxlic ;rrric, rl:rhlu holic prilrriu.

mmmn t

ullrm
T

prumosrmt

lha 8.2.

rflH[s n0$

Tehniaki podatci Grednje vrijednosti.) plosnatih remena

ll,t ft|,tflioil

Tdlltt 03. Faktor optere6enja cr z& stmicvc rflzrih vrsta,

snaga

i zaleia

Malt Lokarilicc,slrojcli znokrug]obrutcnjc, glodnlicc.bulilicc i ccnnilugc

Srcdnje bkarilice, brusilioc, Elodali*, centrtt'ugllne sisaljlq lunah, trd$
FLrnc Eskc. rohcijski

rista8lj shoi.ei

L..0,9

09.

.0,115

G -oni ooron' \ eliku @,' I -.. "r o' r.\c ro.d,' .. btu..|..' /r tu''o t'd'
.-i. ,oJ, i... ori l,ce. Jlrrr, orloDod.' ar'+. r, 'J.1' /d uorcJ' d^cE
f r-. r''" J P]' p' \rr!'' !'Jd.''o\" r. let\dlnl'u'
,.,'..i
'
",*-,,
ri.LrrrLl r ole\i. mtlottlice.
to.rJ._. rxs
..,,.,.ir,"r""Uh'1,.,."l.
'(
s< c.'.
e i R hr...rof\' r, r'ai e..bol.ri a . r$,"nd'.r'r,. t "dr rcc.
mlinori z ijlo i stoonu hrnu, velit c ccntri ln sc

Lr tu|. .nJ1c Irrc.

J Ir:\on.r'on {'"rnc'-L'c'
".o,,...4r.'1.c.,'1.(.'i.c.
a, J c'(,n n. \;l l' .0o (\. a l'"r r. nr.' a' nl r'1
rkn ki nonoli
Dubiti(. br-oo,,Jrr b'dr,

m"i-,,1-^

c.Nit, pilc jlmxee (sa{m), kruho dlc n poljodutdi I g'tilerintrsrlu,

;i!lm;a, ltroj;vi a ulit javejc m.tirljala sNdnj. rvrdo.c
sLsotre ,ird r,. Lod .,o.no rc'ror roEonJ (1O. od odld\ar'c sr6do\ar'
.*a*,.",,tti ,Ln r. r(Jr(k,..ro ro c{kc l.rnr.,.roj. ia 'sn_
,rs',ic nr.loc nrerjJlr. n'r'o\, ', ''sF. I'r"." oel..Jn. dob:ic 'l
.i"r.,., *,;,,' -. ri"-, ok rE .'r r".ria'a' \.'' m a"sr" rbc/ *-

zd

sr,ricvi u

mainjdla), npr.

dk;bknjdicc ili stojcli

za

ravm b &njc

sno'cu. rcsl'.n m\roez-'m ru.sa li "

lri ,c,iu.1fl te{U \bljr..i 'b,\ islcoo
Dobro !rccjcililo, Fromjcnc mlc
T!r, rocjonlilo ili

ttl

.i,.;

oLponma

optet&nja

Iihl

Koc/i(:iient trenia za

la:

e remene iznc)si

It -0.22+
l:,1.r'

/=

fn.' anjd/

0,02 pri radu

(hrs) bzina

llmmltifildl

J:ili"iil:i,,-ll

unro L la(n slot .emenr,

Kratkotralno opterie.je do 50%

Dulj. p.copioi.njc do s0%. a k !(. do 100%
DuUe Fcopiorciodjc do 100%,, krta.dor50%

l)Lbljrn., \-lacnot
'loia od Mrerog ftdrer..atc. \a ro.e do.tale t,J m (od rednoshdne
,,brore..J 2.o
hod o\osr,a,ie obiose oo io.,e ri
s!;;. r-;";1",.;i,,llir

kratkotrajnn

..ome I 'omicnll.\

0,)t.2 p,,md,,

m vanjskoj strui,

l]0lrlhicl

1...0,9

Malo pri

raloj uae.taloitj lLaplsja

Malo pd

veliloj ud.slalGti ukapdeja

pi raloj utcstalosti utarlmja

volit pi v.ltoj u,:stalost] utapamja

0,9

09..0,E

S&dnje volilio

t-L
na,,nurr

S!0i2lllu{}[0i{ul

(8.t4
oJ

{@r t.2c ,nu,rJtn, .tu("

SEdnje

0.7

:r,

rcmena.

U groniinom sludaju moie se prenijeti vladna sila

F=fl

F? (sl. 8.3.). Ako

so ovo svede na jedinicu Sirine remena, dobiva

se specifidnu nazirnu

l"*=l.1h>ot. s-oz.s, gdje b znadi Sirinu

ul"tru Jiu

remena, a s debljinu remena. S

p{)moiu Eytelweinove jednadZbe moze se izradunati
snaga koja s" , gr";i;;;",;
sludliu moio prenositi rcrnenom iiiine I cm:

specilina

azivna snaga

f, =f^ ,=r,,r'r(f -*),

(ir.l5.)

@mllmsr

14h41pyn46xp1

muflffi

PN (wcm) kuisna sasa tioja se u

sraniinom sluaaju moze prenoslti po cm sjrine remena.
.,,.,,,
r
ncnom oeranl.u p*., i"a,.a.,ui
*rez,,,re
o.i..r.
s (cnlr f11,".,

I 1l:., debtlrna remma.

4
,,md,

koetlcrjenr rEnla prema tabl 8.2..

mdlor re renicr ljeo dd/bd,8.,
pen)" jednddTbi r8 t0.,.

oblh\dd k1r oa

t,.

odno.no (8,2,1.

na,/i\ noj .nazi ne \mije se

Joc odredrri sirinu remena;
."J-r:::""):L:T:,o.,oj
rrcDa
u/en u,ob/rr I moguie preoplereienJe.

u\jete okoline, re rtanie oosonu

rrvamo potrebnu (tnnu remena lreba izraCunali
iz iedna,lThe.
(8.

r6.)

D (cD)
P GW)

ovisan o

usti

stroja, s,ase i narinu ub,amja, prema ti .

laktor :eterece{a
tJ.,
korekcijskl faklor za rvjere okoline p.ema lifl.
i.(
rdrur. /d \r., posond I cm. rabr 8.4 ,/d poBo.e
sd ,dre,nir
0.4.

Korekcijski fa.tlod

Kod nedovoljno elastidnih remcna tleba bezuvjetno predvidjeti ,,/)txrin)r/

Dt!ttovliania razndka osi a, osobito kod l<ratkih prijenosa i1i beskonadnog t'cntc,ria, rpr. pomodu priteznica. Moguinost mijenjanja rMmaka osi trcbn i/,x)sili
ljrnanje + 3% do 1,5% duljine rcmena. Moguinost namjeitania rnznlitkll ()si
nroie se zanelr'rariti kod rcmena od poliestera ili poliamida.

uiestalost sdltianid

^Z
J' - r'--

L,,

c2

EII

Kocl polukliinih priicrlos rcorcDil, /irlczrrih rcrrrctlisil i slianih priicoostr,

lrubir na odgovarajuii naain izraaunali duliinu rcrlronr. tl libliti8.5. danc str.r/rr,lt| ne nulunjc duliine beskonattnog rerrc,,ld, lnicrcne pri potcl nD ox)llrrTnonr zatezanju. Razmak osi [eba tako podesavati da se odrlava unutrlnrirr
rluliina.

l-"j-11,1"'
rehenrcama .. =
Iallim

tttlmoil

Lliestatost sariianja ie broj prijelza svakog pojedinog djeliia rcmcn.t prcko

romcnice u jedinici vremena. To zna6i da rcmen iz pmvca ulazi na zakrivlicrrrr
plohu remenice, a s qje se ponovo savija u prar.ac:

potebna iilina remena.

snasa koja se lrenosi,
PN (kwcm) sprcifidna ru ivna s,aga iemena preina jednadrbi
(s.15.),

.L
.,
,

rusffi

c, za uvjete okoline i poloraj pdjenosnika

\r / J. nu illnc 0, nrtLnc \t,-a i";;;;:

v! l! h.(Tan'lnr\ ,t. i.,r".-,.

,
,
Z
.,

(' ')

udestalost savijdja reme@,

(n)

broj remenica u posonu.

unutamja debljina remena liedna&ba (8.17.). odn. (8.18.),l.

(tu^) bizina

(8.

le.)

remena,

I/n tanja duljina remena kod

tt\)otcnog prienosa

r
Iti2n,'g

,_p4r',

rn_!tl

pnieno\a 1---p!-D
'2-)

/ ,r,,,, nomindtrd duti.no ?,ncnd,undErnjd

p {rcd) obutr\alnr kur kod mcte rehenre
/r lrhnr) tromler nDte remenicc,
D, (nm)

d (mn)

promjer velike rmenice.

razmak osj

.2a.";n!

2o.rrn!
dut

ik

reneral

(8.17.)
(8.18.)
Sllli

8.11.

Nasiajanje sile koja oplercaujc vrxtilo

Udestalost savijania odreduic lrlrinosl |curcna. Zbog togr lrcbn nirstoilrti tIr
nc prekorrdi lop\illna ut\rstulost srlviitrttirr frcorl llhl. l{.2.

mrmslt t Llt.lltl munmmu

rrllfl0s n0sllmil milflN

Silc u oglancinla ,ar i F, d.rju rezulrirajuiu rtfu osi,a,r, koju moraju preuzeti

vrllill (sl.8.ll.). Buduii da se zbog najdeiie nedovoljno poznatih sila predzateza_

llir u rcnrcnu ne moze todno izraiunati sila osi, ona se uzima po iskustvu.
lal hi 8.5. Unutaflrjc dutjine Z, (mm)

zr beskaino pjosnato remenjc prena DrN 387

(llRN M.Cl.23l i 232) Gxho i masno) i Iso-prcporuke R 63 (masnol

.1

',

sro .:0 lobo ti00

sru lon' |ltn' Inun,
x5,,

,,
Pt

!2.10.

tio t-u!
lllu
r30 .25tr..
4su tjru to00 1.0
,,.n,, .'i1.",o..
I

6000

3r50*

6100*

3350

6700

3550*

7100*

3750

predzatezanju remena elastidnom defomacijom rcmena

uclaltenost zarezne remenice

F,A

- 4F, pi

lrilc[os sa

ili
mle 0n retnerthofl

l\'ijcnos zatcznom remenicom prema otvorenom prijenosu pruZa o\e prednosti:

. Dranie predzatezanje, automatsko izjednadivanje duljine rcmena, veii
obuhvatni kut, manja opteredenost remena pri maloj snazi i u stauju miro_
vltnia, kada se zatezna remenica odigne,

et2-

D +D,

(u.20")

a1> Dt + D3

(ri 20b)

za_

vudru silu (sl. 8.11.).

Effi0ttski

$llh [.12. pokazuje shematski remenski pogon sa zateznom remenicom' I za

rriegov proradun vrijedi poglavlje 8.1.4. Promjer zatezne remenice neka bude sto
vccl, du .e."n re bi uio prejako savijan. zato se promjer odabire tako da ne bude
manji od promjera male remenice. Zatezna rcmenica mora biti uvijek cilindridna, kako bi se izbjeglo savijanje remena po tri ni A.ko su, mealutim, obje remenioc cilindridne. moze se zbog potrebnog vodenja rcmena u'initi izimka-

jer
Zateznu remenicu treba postaviti na slobodni povatni ogranak remena,
zateznu
remnine
smle
naprezarje na wdnom o$anl':u vede. Osim toga se
.io
'cu
jedrog
staviti pieblizu rcmenic.lma, kako bi se rcmen mogao oporaviti od
savijanja do savijanja u protivnom smjeru. Uobidajena je

2800*
3000

Kod remenica do Dr = 500 mm uzima se er = 250 do 300 n}m, kod dvoslrukih i visestrukih remena. kao ), za Dt > 500 mm uzima se er = 400 do 500 mm'
Uvijek treba da je e: > er!

Duljinu rcmena treba tako oalabmti da je obulvatni kut p dovoljno velik

(uobid;jeno p = 180") i da sama zatema rcmenica dovoljno jako zakene remcn

zahtiiuobidajeno ip= 126"1. Kod velikoga kuta E ved malo rastezanje remena
jeva poveianje utega.

blz zamor zbog izmjenitnog savijar{a remena, veCa udestalost savijanja

/.bog zi\tezt\e remenice

i zbog

desto malog mzmaka taratila,

Slili E.l3. Zrrcznx ,unci,icN ol)rcrcacnr ofnrgonr

Sllla 8.12

Shema remenskos prijenosa sa zatezDom remenjcom

(llli

nh

l\\rh (.i,

N.1trirn/lliincrr)

n ([$t ttuflt0s flilt$tfi

mrtmtt t utttau murmsun

Tlatna sila Fr zatezle remenice mom biti tako dimenzionirana da ostvari

silu F, u slobodnom ogranl.Ll:

lll{N M.( 1.261). Pogticino dinenznnrirIric

niioli ili urft)kuic brTo troscnie remcna.

srrrrrrrirric snagtr krrla sc

flfltfliN

ntoic

pt'c

.rila u slobodnon ogranku

,.

l. b
"",

P,.b

_i_ ,\,

,)

,.: (N) sila x slobodnoh povrarnom osukq

l'N (wcm) specifidna nazivna snasa prena jedladzbi
l, (cm) sirha renena.
vidi lcsedujednadzbe (8.15.),
P
r (mh) bdna remcna prehajednad2bi (8 10.).

(8.21.)
(s.ls.),

a)

11,

$m

(8.22.)
Utege zatezne remenice treba tako postaviti, da u svakom pogonskom polo_
zate.zne remenice, Sto aradi pri svakoj promjeni poloiaja zbog produtjenja
rclnena, treba po mogudnosti odriati konstantnu silll u povratnom ogranku a:.

irjr

prikazuje izvedbu zatezne rcmenice optereCene

ffilsti

op*gom.

nriienos trlina$lint rotnemtn

[h, u$te, liladc

l,lkIc

Djelovanje sila

na klinastom remenu

Tlotna sila zatene reme ice

Sllla 8.13.

e.14.

izrade remenskih prijenosa s plosnatim rcmenjem

b)

Slib!.15. Prcsjeci klinasrih rcmena

a) beskonaanog rcmena (paket-kordrcmen)l
b) kona(nog remena

je gumeno, s uloScima od upletenih tekstilnib

niti (ulosci od upletenih tekstilnih niti ulazu se u slojevima jedan iznad dnrgoga), koji djeluju kao vladni elementi u zoni najvedeg optereCenja ($1.0.15!). U
obliku zavojnice izradeni uloSci s upletenim tekstilnim nitima ulozeni su u
kauduku, a dobiveni plofil omotan je tkaninom. Buduoi da se profili dobivaiu
vulkaniziranjem u kalupima, upudeni smo na normirane profile i duljine U
indushiji automobila, a u novrje lrijeme i u strojogradqii, zamijenjen je oftalni besko aiini klinasti remen DIN 2215 (IIRN G.E2.053) s uskim beskonaCnlm
klinastim remenom DIN 7753 (HRN G.E2.063) (oba u 1 1. 8.0.)
Beskonadno klinasto rcmenje

IltliH

zaleuim remeni_
cnma potisnute su gotovo potplmo prijenosima klioastim remenjem. U alatnim
slr'oievima i motomim vozilima upohebljavajlr se umjesto pfjenosa s plosnatim
rc eniem samo prijenosi s klinastim remenjem. Klinasto remenje ima prema
plosnatom, pri istoj sili kojom remen tladi na remenicu. priblizno ho;truku
:tx\obno.r nriieno.i. bl.r8o puiranje u rad. i prahiaki rtku oez puzanla. Mogu
mditi s malim obLihvatnim kutom, i tako omoguiuju velik prijenosni odnos.
l){)lrchan prostor je manii, a i optereienja vratila i leiaja su manja. DaUnja
prc(lnosl ic d.l vise klinastih remena moie raditi istodobno.

8.0.

Dimenzije normalnih i uskih klinastih rcmena (mm)

sa

$llkl0,l4. pokazu.je djelovanje sila u prijenosu klinastim remenom. Kut profila

tcucnu manji od d=20'djelovao bi samokodno, i tatav remen znaho bi se
hlbao. a i radio bi s losim shrpnjem iskoristivosti. Kutovi profila su zato (1= 36..
Klinr.ri rcrnen pri prijetazu prelo rernenrce.arija ,e. sro,/naai da \e \
vrulske strane rasteze, a s unutamje sabija, tako ala se kut profila prema stanju
kadajc remen ispruZen smaqiuje, to vise, Sto su manje remenice_ BudUCi da
rcmen mola potpuno nalijegati na bokovima, tleba odgovarajuCe prilagoditi utor
rcnrcnice (DIN 2217, odn. HRN M.C1.250,253,255.263 i 265. DtN 22, I odn.

t!

l,1I!

3?

15

sf!

l0

11,5

ri,",,"r

I
r'

Prilagodcno kutu utora prerna DIN 2217 (llltN M.(

SI , SPB. SPC su lso krilieLr

ozD.kc SPZ.

250, 253, 255. 263 i 265

It

al)

sm

mrrmn

ullrm

murmsrut

millils

L \idjelo.e dd normalni Ltrnasrj remen sudJeluje samo jednrm diielom s\oq

presjela u prijenosu snage rsrafranr dio na S1.8.10.1. rako da uski klrnasri remei
le
nrogao dobiti samo 1/3 povrsiDe presjeka nomalnoga klinastog remena. Zato je
uski klinasti remen polisnuo nomalni klinasti remen. Veia sposobnost prljenosa
snage dolazi ofuda Sto su uloici s upletenim tekstilnirn nitima smjelteni u neut_
rillnoj zoni klinastog remena i zato se pri prijelazu preko mde remenice ne raz_
vlade. Zbog zakivljenosti oeada prema tome naknadno vladno naprezanje.

it

Nastajanje uskoga
klinastog remena

Sllln 0.10.

rffii

*_'t4?-'+F/
$llh

E.17.

ffi

Spajanje konadnoga

rum$ m

fl0]tE

sc oslvxnric urdlrznin pomicanicm diiclicrre |errrerricc (sl. 8.22.). Sil1)ki nturrhllcni klin.rsli rcrnen narodito je pogoclan zit nritlc rcnrcnicc. jer dobro prirllitl tlz

sliicnkc utora. Izraduje se kao ,,solio tinski iitoli kli osti terzar dimcnzija:
,xi=26,3 x 8. 13,1 x I0, 41,7x 12,6, 50x 15,5, 52,5 x 15,9 i 73 x 17.5 mrrr
(isporDduje 1L,ifl

ri., Des.,,(G

Neheim-Hiisten).

Klinasto remenje moZe ftditi 17 Poganskoj tenPeraturi do

Da bi se u ve6oj mjeri izbjeglo vladno naprezanje pri prijelazu preko male

remenice, zamijenjena su pojedinadno ulozena tekstilna vlakna jednom tekstil_
nom niti izrailenom u obliku zavojnice.

Purms

ptibliino 80'("

i[Emlillflstenllleflt
l.)tori za nofiB,]fire klinaste rcmene standardizirani su u DIN 2217, (HRN
M.C 1.250. 253. 255. 263 i 265), a za uske klinaste remene u DIN 221 I (I-IRN
M.C1.263) (abl. 8.7.). Reme ice se liju, zavaruju ili se, kao lto je uobidajeno u
automobilskoj industdji i masol,noj proizvodnji, preSaju od lima Razne izvedbe
prikazuje sl.8.l!. Za direnzlie glavina i palaca laijedi ono Sto je redeno u poglavlju 8.1.3. Za nomalne sludajeve proqjer male rcmenice ne bi smio biti mallii
od najmanjega dopustenog promjem. Ako se izuzetno mora smaojiti prclnjcr
remenice ispoal minimalnog, smanjuje se i snaga koja se moze prenositi Da bi
sc postigao dug vijek trajanja rcmena, pohebne su glatke i diste bodne povrsinc
ntora.

klinastog remena

Nornalni ko aCni klinasti remen DtN 2216 (tabl. 8.6.) sastoji se od spiralno
snx)lanoga gumiranog platna (sl. 8.15b) koje se vulkanizira u kalupima po
(luljini
presjek ispunjen je tkaninom koja nosi, zbog dega je manje gitrat .
_Cio
Nu S1,8.17, prikazan je uobidajeni nadin spajanja konadnoga klinastog remJna.

M ,)

.)

d)

")

l)

kl'ra.ro remenie
a) s jednim utorom iijevana; D) s jednlm ltoron letuljen.i .) s jednim lrornn
s visc uiorA lijevana za konitrc
loikasto zalarenai d) s vise utora ljjeaanal
")
/J\rierke'r-,r1.., . \i.e u.ou. r..k''" od l.md
$lila 8.19. Rentcntce za

Slih8.18.

Nazubtjeni klinasti remen

Kod prijenosnika s kontinuiranom promjenon prijenosnog omjem upotreb_

l.i,t,,t',r sc , toki nazubljeni llirusti remen ($1.8.11.) s kutom profila a= 30.
;o 33".
Nicgova struktura odgovara normalnom klinastom remenu s uloskom od Lrpletenih tckstilnih niti. Velika Sirina porrebna je za popredno pomicanje remeni, Sto

Za oboalne bzine do 35 m/s zadovoljavaju uobi6ajeni materij;rli rcnlcrricrr

(sivi lijev). lznad toga pofebni su \T1o ivrsti matedjalj (delidni liiev' tclik)
Do obodne blzine od 25 l1rs dovotno je samo statidLo uravnotczav0nic. ir zil
\.rr br/rnc potrebno.ic dinamicko tlra\noreTr\an:e
prikazuje dvo(liietne Pol11it e klinaste remenice. Okrctanicm nrtrlicc
ili v.rdcniern uloznih ploiiica povedava se ladni promjer. Tal(o se orcgu klinxsli
rcnrcni zalezati nakon trajDe deforrraciie. Zbog loga se donekle mijenia i frii,jnosni orrjer. P4enoti s .,|.fe rcn?rut /.i\lci\t sc nakn;rdno f!)nienon ftt:tlktht
rrrl/i/rr, ako 10 nije pogon sa rillcznlnn rclllcllic(nu. Kro zillcll110 rcmcnir-a slrrTi
Slikfl 8.20.

mmm r ur[m nuuostn

r{irrNr m[fl0s

glatka cilindridna remenica koja iznutra ili izvana pritisie na porratni ogranak
rcmena. Sa zatemom remenicom s unutamje sfiane smaniuie se obuhvatni kut.
ah se remen ne svija u suprotnom smjerx I nJegova lrajnost je dme veia.

[ulis l ftllffDil

ml

Slikd 8.22a prikazuie krutu rcmcnictr zir iir'oIi l(lirrusli rcnrcn, slika I{'221r
poltiitlu luNr u) remenicu za liroki klinrsli rcmcn Pdovice remcDioa lrrollu
sc uzduzno ponicati, a izlozene su plitiskrr opluga Vafljator za kontiDuilllntr
promjenu p jcnosnog omjem sastoii se od dviju remenica prema slici ll'22'
lllzina vrtnje rniienja se promjenom raanaka osi za vrijeme pogona s ponn)alr
kliznih vodilica motora (jedna remcnica nal.\zi se na rukavcu motora). Ilodhi
pritisak remenn prilagoduje se zbog pomidnih remenica autonatski ovisno r)
okretnom nTomentu. Uobidajen je prijenosni omjer I ; 3.
TaXli0a 8.7.

Di

enzije klinastih rcmcnica u mm prena DIN 2211 (HRN M.C I.261)

za usko klinasto remenje DIN 7753 (HRN G.E2.063)

a)
b)
$lih tJ0. pomidne klinasre remenice za pomak
a) s lonodu Davoja: ,) odEimmjem uloznih ploaica
Na Sl. !.21. prikazane su pomiane polovi[e rcmenica za normaln]i i uski klinasremen u Gdnom poloiaju. Kod glatkih remenica bez proreza treba uzeti
Siroke klinaste remme (sL [.22.). Kao Sto je vidljivo, moie se i ovdje kontinuinao
mijenjati pfljenosni omier u o&edenim granicama.

ti

l.L
,4

WEffii
prikazuje nadelo prijenosa klinastim remenom. Proraiunrrvttrric pri.icrr(isrl
s usl(irn klinastrm remerom normirano je prcrnx I)lN 7753 (llltN (;.1i2.061). rr

Slita [.21.

Varijator s klinastim
iemenom
Aeex M ienheideel d.)

Sllh 0.21.

(C.

r. ,{

Sllh 0.12. Remedce za Siroke klinasre

rcmene (Heinrich Desch KG, Neheim-Hiisren)
d) kuta remenicai D) po,]itna remenica

nrcic sc primijeniii i na nomralne klinasic remenc.

l'riicnosni omjer jc odnos brrir,i vnnic Pogonskc rcnrcnicc prcnrl gorrjcrroj'
Zbog icdnostavnosli oznltil ic sc prilerrosrri olrrlor l(iro oLinos brrinc vrlrric

'

mfiflflryit

tiilc

flurfloslttr

Kut nagiba vudnog

aktn'na

t'
prikaz naaeta posona krinastim remenom

Prijenosni omjer i =

l0 posve je mogut. Izrad toga pofebne su zatezne reme_

"'
,rcc. Pogonske brzine vihlje elekhomotom jesu: zOO,
dSO, I+so. U S00 ;irli

y=dt.n.q_dt.n-nz
r
('n/s) brzina rehena.
/. A (m) aktivnl proftjerj remenica,
, , ,: (s ) brznre vrlnje iemenica

+O n1r.
usxr l{rn0stt remen mo;e se u i,.u/elnim \llrcaievrma
uporiJebiti"0r".""
7a
brTine
preko
y d) ,11/s.
=

()l\thvtni kut manje rcuenice moie

se izadunati za otvoreni remen iz

i.(1,,,,(lrbci

aktiui prcdjeri rernaica,

=2n.,;L *L16, * a,1r!la. - a,)

nasiba wanos

slobodnos

os.ark

(8.26.

remena (vidi pretlodne lodatle)'

', 'v-

l0 13 17 20
9,5 12,s 15,5 19 25 I 41

profil

25
50

32 45
63 82

50
100

nII

,?r??,r

Ix

710

DIN

2215.

Remeni moraju biti prealzategnuti, tako da puzanje ne iznosi vi(c od I'z' tl

prijenosu s vise rcmena ne smiju se atlivne duljine pojedinih remena Dro'losol)oo razlikovati vise ocl - 0,15%,jer se inade preoptercduje najlffadi remcrl Ako
nema pomiinih rcmenica koje omoguduju naknadno zatezanje, ili ako rlclllll
(xl
zateznih remenica, mora se Fedvidjeti moguanost promjene razrakx vl.lltilil

0,03

," i t 4 0,015 1," (vidi sl. 8.23.).

Konadan mzmak \,T atila e moze se izradunati nakon preobljkovnnjajodra(ljib0

(8.26.), pri demu mala pronjena obuhvatnog kuta p opienito ne igrx ubgu l)lN

odabrani raanak osi pnjenosnjka.

-!

Primjer oznadavanja normalnog ldinastog rcmena 8 sa Z, = 710 mnr lilitktsli

renera,,a najpo\oljnrji prijenos snageJe za normalne

lli_
_ nasle remene ,brzina
kod v -_ 20 m a za uske llmdsle remene koi pnblizro _
v
.}0
m s.
".
Nc prercrutuje se brzin, ispod
v-2 m. r preko , -_:O ,'r.

(mm)

rad

Za beskonadne uske klinaste /errlere u sftojarst!'u momju se prema tome

birati standardne aktivne dutine (tabl. 8.11.). Za motoma vozila izraduju 8e
uski klinasti remeni standardiziradh va.jskih duljina, u velidinama navedeje
nima u tablici 8.11. Za profll remena 9,5 Je L,=L.+ 11 nnn, za profll 12,5
L"=L,+16 mm. Primjer oznadavanja uskoga klinastog remena SPZ zg
L. = 710 mm: usk klinasti remen SPZ 710 Lw DIN 7753 (HRN G.82 063r' za
uski klinasti remen 9,5 sa r,=710 rlrrnt uski kli asti renen 9,5x710 La DIN
77s3 (HRN G.82.063).
Kod beskonadnog normalnoga kli astog lemenja standardizirane su unutstr'
c
=
nje duljine 2,. Za njih vaZe takoder rT ijednosti iz tab1. 8.11. Kod njihje

(8.24.)

Opinalno

4 (lm)

AnA
odn. ::
-!

Aina klinastog rcnena

(rad) kur

itoz^

rcnlcn (sl. 8.23 ) je

S odabmnim mzmakom osi moze se izradunati

1,

d,,

slobodnog ogl.ankll

')22

,, (mini) brina .lttrje male raenice.

,: (min') brzira irt je velik remenice.
/
akriwi lromjer mate remedce,
d
akimi Fomjer vetjke rdenice.

y -.90o

(8.23.)

Sllh 8.23. Shematski

[{l

lrsfl mlllflN xuilIsul fltilfli0il

2e

(8.2s.)

7753, (IIRN G.E2.063) Preporuda za

t'dzmak vrdtihl
e

>

o.'7

klz + tli) l|lti

t .' 2\11+ dt\.

f,E

uil

stt r utrtlnl murmsrmr

lll

Pri dimenzioniEnju prijenosa treba uzeti

u obzjr udama opterede4ja pogona,
i dne\no o.ajanje pogona. o .emu orici rraJno"r r.";.r,,2;,;
,I(Dd preno(r\ru \nagu P pomnozirj \
t.tktorofi optprelcnja c Loli .e moze odab_
rali prema hll.8.l0. )aj faktor znamo orisi o
karaherrsrici p"gi,^1"* ilrdr""
srroja on. medudm. ne uzima u obzrr posebne
u,.1",. p"g""l,
,t""., ,""^i
ili \ odrie remenice. le nepovoline uvJere okolin". U ouol,r.i, i."
poa.Un;_ jrcrJ
v ra. Kao trod recrh momenara pri upustanju u rad. ilr
ae:lom ukaDcantu. rja
uutsuvaratuce porrsrtr rnlecino.ri ,,a,-.
A,.oJe s p rei obuhraieno maksimalno
moguie vrsno opreredenje. tada treba vrijerinost
r"
)lagani pogoni.(
";;;;J;;;.ffi;;

l"lllpl:r:lj"

.l

Iablica 8.8.

ilst( t{Ufltffi

tU

snil ftilfll0il

Nazivno snage Pr (kW) 7a nsko i rrorl,rtrlrrc klinaslc rcnrcnc

p . q. br./ini wmje n
mate remeni_
smjemice za izbor profila rrkogu Ltirn.,og r.,r.ru.

isno o udamoj <nazi

lf1.-21 9r""
"!
((
^^ ,n^1
raKflvnom
fromleru /r.
J000
4000

ig

3150

2500
2000

I600
,9 t250
6
E

P
E

1000

800

;rr'c

630

500

400
315

250

200.

2 2,5

l,t5

4 56,3810

\6 20

Idaoa
$llh

E.2d.

25

12,5

40 50 63 80

Kod normalnih klinastih rcmena dano je

v = 30 m/s. Ovo iznosi za

31,5
srasa

p.

.z

(IW)

Smienrice za izbor profita uskih kinusrih

remena prema DIN 775u
I HR\ C
UU],

f)

l)r!.nrir DlN-normama dane su u labl. g.g.,

naziyne sl1age pN koje je mogude
Dronijoti iodDim relrenom ovisno o brzini remena ,: Naziv[e
snage odnose se
rlrr ltrit(D,sc
uskrm (lina5lin remenrmr \a srednie IeliLrrn
"
akrinim
h,.mic.i_
r)r., ,/. \ koiinr.r \e kod reatnrh brzrna
w",;" oa oOdu ao )SOO;;;;: ;;:;"i:].;
or'lnJ rcnrenc , _ 40 m. pri obuhramom
kutu p_.t80..

U pri prLr.ri.".,

profil 5 6 810
dn =22 32 45 63

13

90

P.

za aktivne promjcre z/ > r/r,,, 7ir

1',7 20 25 32 40 50
12s 180 2s0 355 500 710 nnr

Sro je manji obuhvatni kut p, remenski pijenos prenosi

Navedeni utjecaj dan je JilkLoron otuhtatnoga kLta c, t lnll't.!-

nranlLt sttitgtt.

Povcaanjem aklivne duljine remena ai povedava se sposobnost prclnrlcrriir,

icr se time smanjuje uaestalost savrja[ja, a povetava lrajnost rcInen.t. lili rrtieerri
obuhvaaen je r/,:rolor1 dlfize c:, prema latl. B.ll.

Nadalje, sposobnost prenosenj.r sn0gc r.rstc (ili pada) s veainr (ili nl rriirll)
rktivnirn promjerom./1. Njihov trlicclli olnrhvirlcn ic kod usl(ih klin.rslih rornonir
lakaut li?brutlit rr prcnra 141 .8.12.

ltlilmu t mllcm
Tabllca

pmmtsnct

E.l.

flttLl$r ntltilos xtllllstttt ftllflloil

Faktori obuhvatnoga kuta .r za pogone s klinastim remenjern

Iltllca 8.12. Faktori djelovanja c4 za uske kimasto rcme0o prema

mI

DIN 7753

(r{RN G.E2.063)

Ia ici

8.10.

Fakror optere{:enja

.,

za pogon s klinastim remerjem prema DrN 7753

(HRN G.82.063)

l0

lm

E.11.

Faktori durjine .r za uske klinaste remene prema DtN 7753

(HRN G.E2.063)

r.li.

r,1L

lil
,,8;

r.ti
i
]

r.11

'

Zr pmilc 9,5

12,5 rreba

uziftati

a.,

I prijenosni ornjcr ima svoj utjccaj. IJ prijenos s uskinr kliDastinr llxnelliern

obuhvaicn je tai ttlecaj s lhktoron prijanonog onieru (\, navcclcnim Lr lfil 0'13
S porasnnn prrjcnosnog omiera slnarriLrlu sc n.r vcioi rcmcnioi strvoinrr nrlPrc'/rr-

ffimunsrt ru

au

Tahllci 8.11.

nrrmsuu

RtM

Fakoi prijenosnog onjera .5 za uske klinaste renene prema

DrN
(HRN G.82.063)

t$

rRUflr0s

ruill$fi ml!fli0il

III

obuhvaxioea kula prcor lrbliei rl t)..

tlktor opteretenja prcnra ublici 8.10..
faktor dDiiinc za uske klinastc remene prema 1abl. E I L. a za nolnalno klin slc

liklor

7753

re erclreDralablici E.12., zanomalnc klin $le

lr < /,.i,, ina.e se nvijek uima er = l, a / ,. vitli na

faltur djek,vanja za uskc klinaste

remene .a = d

/d,--,

ako

je

slrani.i:155.

.,

tuklor prijdosnog omjera, ,a pogone uskim kll@stim reftolma prema

bl

8.13., a za nomalne reneneje.5= 1.

Na jednoj remenici ne smije biti viSe od 16 klinastih remena.

Z^ tisokoudinske iimke ktillaste runate gema slici 8-18-, tvcr ca Heinich Devh
,(G daje sljedede maksimalne snage koje se mogu prenijeti jednim rcmenoml

profilDxl= 26,3x8 l3,1xl0 41,7x12,6 50x15,5 52,5x15,9 73x17,5

14,3 25'7 kW
8.8
12,9
5,3
Pt= 3.5
2450 2050 1650 mir'l
2900
pri
,, = 4350 3650
1.25
1.6E 1,83 l,16 kW
0,88
Pz= 0.59
Ovdje P,, oznaduje vrsnu snagu pri 1, = 22 n s, P, lrsnu snagu pri , = 2 m/s.
Meduvrij ednosti fteba interpolirati lineamo.
Udestalost savijanja (vidi poglavlje 8.1.4.) kod konadnog nomalnoga klinastog rcmena treba iznositi, < 15 s ', kod beskonadnog nonnalnog klinastog
remenaf < 30 s ', a kod uskog klinastog rcmena, < 60 s-r:

ulestalost savia

ja

J,=,'iZ
li <

,
Z
I"

uiestalost sav,jmja klinastos remena,

(m/s) bnina rdena,

(n)

broi remenica u pogonu.

akivm duljina tmena.

Situ koia optereiuje

ako F=P/v oznabava

prcmjeru remenice.

L14

Uzimajudi u obzir sve navedene utjecaje, moze se izradunati

potreban broj remena

P (kw) snasa koju ireba prenosili,

PN (kW) nuima saCa jednog rmda

lrha

tablici

8_8..

l'^ - 2/"'
je
jednaka
sili
na
aktivnonr
obodnoj
vladnu silu koja

varilo (sl.

8.11.) moze se pribliZno odabrati sa

Prema ISO stavlja se za ba= W, v = s, L"=

(8.27.)

(8.28.)

L,

PN=

mnffi[

srflrulrfl

0Bffiis

Pflrrll0s z|lrtrsnil mltflioil

mtlflosmcr

zuptasm

Il

rcmenom

lci S.lL

Dimenzie (mm) zuptasta remenia i romcnica prema sI 8.25. i 8,26.

(po

Mrl.or, llannovct)

@;fielouaaiaiiweilte
Zupidsti reme i fiogu biti ozubljeni samo s donje ili s donje i gomje strane
i
zahvadaju u odgovamjuie ozubljene remenice, te tako prenose snigr igibanje
s
pomoiu veze oblikom. Omognluju brzine remena do v 60 m/s
lSigl5.i pozna_
=
ti su pod rrgorackrm imen,ma :rp..^/7 ren.ni pow?r-Grip tining i zup,.ani
re.m:ni Slnc!:oJlex Vudnu silu preuzima pletivo od tanlih tetidnih Zica
1il n.Zt,)
ulozeno kod beskonaijnog remenja od plastidnih rrlasa, n neopren lli wlko atl
(ttgovadti nMivi firme Bayer). aelidno pletivo daje remenu varrednu
savitljivo_
st i velik otpor prctiv mstezanja. U lt .8.l4, su neke dimenzije iz velikog iz'bora
najvatuijih zupdastih remena.

6,I13

1,592

1,8

2.2

1,2

3,181

3,5

4.1

2"5

1,5

1.83

t.3l

).

2,5

3,05

l,a

0,55

0,2?5

0,15

r,82

0.92

0,1

2.11

\"2',1

0.3

1.15

2,05

4..

t00

25

ll

2t

30

Ako je prijenosni omjer i > 3,5 veCa remenica moze biti mvna umjesto
ozubljena, zbog velikog obuhvatnog L:uta (s1. 8.25a)
Plasticna masd remena veoma je otpoma prema ffosenju, neosjetljiva je na
ulje, benzin i alkohol, postojana prema starmju, ozonu i sundanom svjetlll.
Bududi da je rcmene potrebno samo malo prealzatezati, optercienje leiaja mzoC.
miemo ie nisko. Remeni mogu mditi na pogonskim temperaturama do 80
Neozubljeni, takvi remeni mogu sluziti i kao plosnati remeni od plastianih
masa.

b)
Sllh

E.25.

PrijerDsi sa zupaastim remenjem

a) otvorcni prijenos s trenazubljercfl tavDom) leiom rehenicomj

,)

prijenos

ozublje e remenice izriailene su pretezno od metala (ponajpdje od AlCuMg),

s glodanim zupcima specijalnog ozubljenja, ali i od plastidne mase. U sedjskoi
proizvodnji za izradu ozubljenih remenica upohebljava se i precizni daani lijev,

ba ne bi

do51o do bodnog silazenja zupdastog remena s remenice, stavuaju se

bodne plode,

i to ili dvije

na jednoj remenici

Nekoliko izvedbi pokazuje

Slih

Sllk

Zupdasti nmen I ozubljena remenjca

d) aclilno pletivo; b) ptastiana masa

E.20.

E.27.

ili

po jednu na svatoj remenici.

sl. 8.21.

Ozubljene remerice za zupaaste remene; d je tub'ra (boana) ploar

mm

sir r

ulhu flut

mm0s urhsnil

osflrfl

ffilszutaslimrcmenom

Itlllfi

Dimenzije (mm) zuptasta remcfljtr

(po

rclllonico prcma sl, 8.25

8 26

Mrl.u,. ll"nnovcr)
v

@Ue6vanhii1yette
ZupCasti reneni mogs. biti ozubljeni samo s donje ili s donje i gomje strare
i
zahvaiaju u odgovaraju6e ozubljene remenice, te tako prenose snagu igibanje
s
pomoCu veze oblikom. Omo gLtiluj\t brzine rcme a do ,
60 m/s fS[ g.lt,i po;a_
=

ti

i,14.

ifllltm

su pod rrgovackim imenima zuptusti rencni pow?t-Orq-Timi g t -upiatti

remeni S1,nchroflex. Vudnu silu preuzima pletivo od tankih delianil Zica (3][ g.Z0)
uloieDo kod beskonadnog remenja od plastidnih Iitasa, n eopre iti ri*ottoi
(trgovadki nazivi filme Bayer). defidno pletivo daje
rcmenu vamednu savitljivost j velik otpor protiv rastezanja. U lNtl. S.lL su neke dimeMije iz velikog iz'bora
no jvainijih zupdastih remerra.

t,592

1,8

3,t83

,:,"'
6,183
],1r54

1.83
).

2.5

1,05

12,566

l+

1.2

0,5

2,5

1,31

I,lt2

0,92

2,1',l

1,27

3,4s

2,05

0.45

t5

21

0,1

4t

0,1

4.)

1,4

lm

25

IO

IL

0,:l

t0

Ako je prijenosni omjer i > 3,5 ve6a remenica moze biti ravna umjesto
ozubljena, zbog velikog obuhvatnog kuta (sl. 8.25a).
Ptastic a masa rcmena veoma je oQoma prema hoSenju, neosjetljiva je na
ulje, benzin i alkohol, postojana prema starenju, ozonu i sundanom ietlu
BuduCi da je remme potrebno samo malo preilzatezati, optercCenje leiaja razoC.
rnjemo je nisko. Remeni mogu mditi na pogonskim tempemturama do 80
Neozubljeni, takvi remeni mogu sluziti i kao plosnati remed od plastidnih
masa.

b)

prijenosi sa zupdastim remenjem

a) oworeni prjjenos s nena,ubrjenon tavmm) voiom renenicoh;
$lllN 8,25.

,)

prijeqos

ozubljene rcmenice iztaaiene su pretezno od metala fuonajprije od AlCuMg),

s glodanim zupcima specijalnog ozubljenja, ali i od plastidne mase. U serijskoj
proizvoilnji za izrailu ozubljenih rcmenica upotebljava se i prccimi tlaani lijev,
Da ne bi doslo do bodnog silazenja zupdastog remena s remenice, stavljaju 8
bodne ploie, i to ili dvije na jednoj rcmenici ili po jednu na svakoj remenici,

Nekoliko izvedbi pokazuje

$1.

[.f/.

!-,

$lll0 E.27.

Zupdasti remen i ozubijena remeuica

dcliano pletivoi 6) pldtilna masa

Ozubljene rmenice za zupaaste remene; i, je rubna (bodna) ploda

lqlNr

r uncrnl

Kotol

p=a

mmmun

je i <

Uobidajeno

10.

n je

udaljenosr od zupca do zrpca na diobenoj louznici.

nr je
modul {sl. 8.26.). Modul u prijevodu zna ei niera.
lz ouoga dobiiemo:

promjer diobene kru,nice

(8.2e.)

d (Im) !.omjer diobele rruznice ozubljene remeDce.

- (nrn) tuodd oabtjenja prda tabt. 8.14..
?
broj zubaca ozubtene re,lenice.
A (mm) korekcijski dodatat =0,12 do 0,18rm. ovaj dodatak rreba tako odabrati da
se
aolouznje va4jrki prcnjer 4 na 0,05 ili 0i rnn o"a.,"t
*-"",*,"-:"-"tji
m= t,snnn, 2 Im. 2,5 rE i 4 mm.
llanjski promjer

(rr0

r=d.n.h=d2.It
bEila

d) (nrn)

aktivni promjeri ozubljenih renenica,

n,,

n,

bfllne vlhje ombljelih iemenica.

L)

::,;ff:;a8,*,i8on,,eia.

,/ 'hr, \ar{.pro tr o^bliene rmenice p,enJ,ednadTbi

, tmmr \rsrna zupca preDa rabl.8.14
Ohuhvahi kut P na manjoj ozubljenoj
.rzladunati
iz

(8.31.)
r8.Jo.r.

remenici za otvoreni pogon moze

p ct .d
cos:
--- =.:
2 2;

r Nm)
P (w)

nazildi oketni moment Duje o^btene renolcc.

(832)

z;

broj abaca mmje ozubljene remenice,

bro /uba.d . ec. o^brjene ,emrnrce

.T.

a (N)
r. P
r, (m)
(m/s)
r

, uG')

(ir.l6.)

sila remena = obodna slla na ozubljenim remenicma'

vidi lesendu jednadzbe (8 35.).
aldilni polunjer male ozubljme romenice /L = dJ2.

wina

brzha remena Lednadzba (8 31.)1.

Vudne sile prenose se zahvatom zubaca i s pomodu delidnog pletiva Prijenos

ovisi o maloj ozubljenoj rcmenici, a kod male ozubljene rcmenice je

btoj zubaca u zah.)atu

z
p

(8.3?.

'2fi

broj zubaca hale oabljene remcnice > 10,

(rad) obulNahi kut male oabljene remenicc

Prienosni omjer

",
{m,n r, brzrna \rmJe m&ie o?-blene remenrce,
(nitri) bEina,ahje lede ozubtjene reme,icc.

neivna snasa koju lreba Prenijeli,

kutla brzina dmje oabljene renenjce arL=2n

R
se

./' rmm, p,omJe d.obene hM,ce -dje o^bt,e!e remmi(e,

/. (,nrn) Irohicr diobene ru2Dce vere o/ubtjene emenice.
a onn, ra,mak osj ozubljenih remenica.

''fft

(8,3s,)

Vui a sila
odrd{e

(8.34)

Mala ozubljena remenica rnoft pte,:.oslli

(8.30.)

nz

remena,

dL,

@ (rad/s)

d (min) lromjer diobere kruznice ozubljene re11dce prehajednadzri (s.29.),

, rtrm, udaliem\l od 8ta\e /Lpca do $edue (eircDog pten!. flabt. 8 t4.1.
, ,*,
ponebare smo z" promie,e
do./- s0 m.

,
,r
zL
.

fufli0s zuPlimil milfl0il

(833)

I
d
!c
,E

h/inr rc r.fu
Sllllt.28.

rltvsl '

I)o|uilclli lhl( ln,Iour /r

Tupauslu rcnlcnc

mttnm t mtiflu

pruuost.rcr

urcrilt ffllrm8

S pomoiu brcja zubaca u zahvatu moze se izraiunati potrebna

nmiluiisttos
(8.38.)

, (mm) pohebna Sirina remda, zaokiurena preru stmdadu

.
faktor opieredenla prena ht1.8.15.,
,r 00
w.na sila prcmajednadzbi (8.36.),
Pdq o\J/lm,) dopuSteni tlak bohova prema slici 8.28..
z,
broj zubaca u zahvatu prma iednadzbi (8.37.1.
ll (Im) vlsina zubaca prda tabl. 8.14.

(tatl. 8.14.).

jcdrririndridii moldi s hukjin i,earejom

dvG i rre-c0indri&i ndoli r uDuhjim

razmaka osi. Landani prtenosi s rnanjim obuhvatnim kutom i manjim razm4'

kom osi mogu pienositi znatno vede sile nego rcmenski pijenosi Opdenito im
nije potrebno nikakvo prcdzatezanje, te prema tome manje optercduju vratila
No, landani p jenosi ne Iade elastidno, pa im je nuiro bolje odriavanje, moraju
se podmazivati, a desto ih treba zaStiti protiv utjecaja prasine Lanci i landanici
znitno su skuplji od remena i remenica. Dobri su u gadnji transportnih uredaja
i u industriji motomih vozila i poljopdvrednih shojeva.

. za prijnose zupiasrim remenom

M lcr", Hannover)

1- i 5-cilindriini mord s uiurdjin

6- i v ilecilindridni morori s

i4-rm!m

uuh]im

- kuae8ki lbjNi

Elffilenaitasnonl
Ptosnatim i klinastim remenjem prenosi se snaga i giba.nje s pomodu veze silom
(trenjem). U lantranom prijeDosu, sliino pdjenosu sa zupdastim rcmenom, priis'
nos se izvodi s pomoiu veze oblikom. Landani pdjenos upohebljava se ondic
gdje je remenski prijenos nemogud zbog losih prostomih i prijenosnih prilika ili

Tilllti H5. Faklor optercienja

(po

i napEvo

siwai sbjoyi i ucdiL d)jcvi

v.djloroi, smodon 7j cn (o.(m

.sJik.

furr"s

- hsrnm. tal<c i o)dddi

- l,ki shojwi a obradu dnrta

- rdki rbjcvi a

ohadr

nijoldicc. sbhvi
lkauiki

srenori,

za

de

plmjo

glr.trbii

za

2ardvsnjc

Za otvoreni pogon imosi

aktina du|i

-tzn-pl: +2ld
U-A "l22

0.0smm)

I, (mm) raaunska aktima duljjna apdasros remena.

p {rud, obuh\JLni Lur na rnaoJ o/ub enol remeDci,
,i,.4
oromie, drobene kflmice ozublleni} rme,.r.
'm, rlraak osi ozubljenih remenica.
a (mn)
Ako je iradunana aktivna duljina zupdastog rcmena,

-B
2

landanik

onda se prema vrsti

pogona mora odabmti zupdasti rcmen prve veie dimenzije koja se izratluje, te
njemu pdlagoditi i raanak vratila .1. Akt na dulji a zupCasng remena koja se
proinodi n\oh biti djetil,a s p, jer je Z"=,f . gdje X znabi broj zubaca
zupdastog remena, a p korak (vidi tabl. 8.14.).

Silu kojd optereCuje

var'lo moze se uzeti

s -FA

ki lli sonjcni lontnnik

(8.3e.)

= 1,5 F (s1. 8.11.).

Slih [.29. Raspored

i poloiaj lanianih pnjenosa

a) vodoravni lolozaj; r) nacnuto pod najvise 60o, pogonski Imdmik s donje strue; c)nagnuto pod
gonje strane;d) s unuturnjim zateaim latrtanikomle) svanjskim
no;u;s" ro', pogo,tk
dva
zatezna
lana0nikn rndi mosutuosti promjene smjera oL'!tarj!
sa
z"jteznim lartanikom:

t-t-iks
i

mmmrt r

ulfm

r t llmllflro8E

mumosmu

Hdl

Na Sli0lSJ!. pokazani ftzni naiini oblikovanj.t tanlanih prienosa. yri.nj

o$rnak rreba bili.po mogu(nosri na gornioj snani. Kosi poloiaj prijenosnika
Je
po\oiJcn. doL je ol,omjli polo/aj nepovoljan zbog losih
zahrara na d-onjoj lanca_
nrcr (Iro\Jes lancar. Zbog roga <u kod vcnlkalnr} prijerosa p.nebnr
zarezni

TEJII

landanici. Zate-zne landanike treba ugraditi i onda ako jedan

lr" p"k",; ,;;;
landanika (Sl,8.30.). Okomiti polozaj vratila u nadelu treb; izbjegavati,
" jer lanlane
"
spojnice taru po aelnoj strani landanika i tato se brzo

lQlt\

troiie

a) jodnostruki valjkasd laMc

a)
Sllh 8.10,

Lan.ad pdjenos

b) dlosxlki mlikasd lmac

.) hostoki uljkasti

lan$o

h)

Vibtinnje lanca
i pdsusenje vibracija

Slilr Ll1.

na dva gonjena \,:ratila

d) amplitude izaz vane vibriranjem;

6) prijenos s usradenim pisusivadem

da se

i!

lanci plastiCno defominju, treba predvidjeti

lancanike ili zalezna yratlia. Kao gmnica
dopustenog Eovjesa uzima se oko 2% razmaka vratila.
Lanci su izlozeni ibraciama, narodito u pogonu s ualarima, te pogonu
u
. ..
s
klipnim strojevima (sl.l.ila), sto izaziva nemiran iua. zmg togu
r".,i p'oi"tni prigusivadi tihanja (sl. 8.31i).
_BudLrdi

nal ad og zateunjd, npr. zdtezne

E.!-r

EEIffi_

lanam

isruinhe hlahllie lrahva tamca)

pogonki lancl upotrebljavaju se, ovisno o opteredenju i

obodnoj brzini,
zglobnih lanaca, dok ilanlrssti lanci dolaze u obrir sa_o za
dizanle
lcrct . Od zglobnih lanaca najde3ii su:
1. Lanci s ieliinin stolnjdcilna DIN 65,1 ($1. S.lZa). radeni
od lernper_lijcva s
komkom od 32 do 150 mm za vlaine site od 1500 do 12000 Ni.
Up;hrb
Iiavaju se kod poljoprivrednih stroicva i transporrDih urednil.
K,tLt

ttLzDc yrste

Slila 8.32.

Ilrgonski lanci
vliivi /lllobni lanro l)lN

(186: rJ (inllov ltnrr

(
s
,irL iio, f,,0" l't c lirol,,tl !iljki(i lxn& l)lN llLllT (llltN M 1 820 i 82l)i r') l0tric
8lt)0
l)lN
lrtrnr
l)lN
8ltl2i!)zuP.l|sli
i,,lir. r l)lN ?12ll (llltN N'l( !.810)i/) ltLrlrrY lrin

d)

rc s lcliltrirn svorxtcihr l)tN 654i

/')rr(

tr

uilculr

murmrt t uttfarr mrumtttcr

ranije opisanih. Za naj.rete zahtjeve u pogledu otpomosti na habanje

i/rdduju .e ,,rlptd.ri tra.t .t vdl;ni zetabovina rbe/ k,iznog grbarla rr
zglobu!). U uljnoj kupki mogrie su brzine lanca do 30 nts.
T0tlim E.U.

Dimenzijc i tehnidki podarci o zupaasrim lancima, Gl. g.32s)

prema DIN 8190

r1

I(k rrrrl"'rr Ptrsl'r\lirrri'r lirnlrr n lJnt:rrrF

po'"icrnj' vr:rrib lrrr'r 'a '"kri\llcnrrn sl\inir,".
il,'..i'
'nogicno.r
"r." ".
proiivolal troj dlanaka Lanci s ravnim spojnicama momiu
i"i*'rll"rr"l.r,i
,-,ti r.i- u.i cia''at'a, ial'o 'e ra mic'ru 5paJanid(enc br na(l( d\iJe urrrrtcrboenim umelanjern r"d
\oaj<{u
J',i".rri.f...pornice. Krarnii
'ldnLi
',i"
se nezakovana spoinica
strane
." svom.lacima. Sa suprotne
," 'li
'lodaje
"p":.1""
iosigurava.

Krrtini-\tttittt'i

rrrosu q( V'.//rIi

4r

$llla 8.1r.

! I

msm

Spajar.je

i osiguranje pogonskil lanaca

\,iirpojnice kralnjih clanak" o'igura\dju 'c opr'r7nim plrcicdna' /rcolr ili

se
ulrir(lrlr
rrrora
-i-a ril.8.!3.r. ,tlt .e ne m.;c i/bieci neprran brol 'lanaLo'
na sav{aqlc (r
optere'enja
zbog
ilanak
(si.
Taj
8.33b).
,aL-i..ijeni ,avrfni ilanak
,J"rll"ttr .-*:-1" sposobnost p(enosenja lanca za oko 2\yu KaLe sd Id ttt'
je roliio iak kolikn le jdka njegord dislabiid kdrika'

lrrl

xls

.tir
'

,,.05 mr.j. on.'rdn-la

r /-' um .'r ,r pcrcru- ld..r/-1E..m..tubotl-ne /r#
:/
htni
R
lrt)5
)tt
t'rnrt
aA
Dt\
tltn
'1t:

N c nrldeno u DIN lil90

a. ,Vkifulni la ti s tuljcem prema DtN 8164, (HRN M.Ct.830) namijenjerri su naroiilo grubim vanjskim pogodma. Transportri lanci s tuljcem
|lrcnlr t)lN 8165, 8166, 8184, 8185 upotrebl,avaju se za lansportne rral\(. lf r-ponre rrase. kru/na dit^la. dizala. upomicom. poluenre \rubc i
sl. Nndaljc posroje visestruki lanci s tuljcina prema DIN 8l7l za tran_
spoflne urealaje, lanci za tlankaste kon\,ejere DIN 8175, lanci za lanaastc
trase DIN 8176, i lanci za stru:ne konvejere DIN 8177
0lRN M.C1.827).
l'ogonski lanci, osinl onih od temperlijeva, izraaluju sc o{:l telika za cemcn_

rirnnic ili delika za pobolj:anje. Habdnje zglobovima lanca prouzroauie rrainu

rloli)finaci.iu koja se stalno poveiava, a smije iznositi do 3,/o.

rlJlrl/irn( rr'r
\alrl'asl( lcnce I lan(< ' lulicem rnozc -e pnLazali kao s\ornjeke
U^rbinc mor:rlrr hrlr l:rl"'
uze rSl.8.!40t. koii po.lul-no ulazc u r"ubine ldneanrka

ispr,;enog lanca svomjaci mogu nesrret no i/ltr/ili i/

pdrcbrr. jr
"'rri
izjednadiie tolerancija i treoje dcfonnacije laDca'
rr'
/uD(il', i\e'rk bo(ni kur )a koir ipok srrrrir I'itt
'"it.,,,-"r,r;.,,i" koflienrl;nca
ne bi penialr na bok zupca r$l !3{tr'' t)llil':'tt\'t
a" *".i*r
'. priL;zrn e na sl EiS' I mlerc 'u dane rr ln[| 8]0'
",.t1,,,.nrl si,"
i'''"r,,
dici iz o/ubljcrrl'r
lednako kao i valjci, moraju se i spojnice moii nesmetano
pt",,lu oit't stot'piitu'ono je na s| 837 ' a rriclc u.ll[[ 02['
iii.f.-o,,,l,lt"r;.
,S
',i,J"ll"u,mtl.
(Lr
iri izraounavaniu prorujera cliobenc krulnicc' vriiccli ic
i - | . t, (tt, Prena la[l. 8.1[.;.
zrt
Mrli lana.rnici izraduirr sc niri'ctdc otl dclilia zLr oclrrcnliritrrjc ili iclika *
lrrr'rurrl l i1r
,),,1)(,lr uri\' Krrirr .( rr rrl.'\rrlrr lr(rriir \r.lr"rrr' rhttr' l'r'rrr'rLtrr
(\(lrr'rnu rrr(\'r'
(
r\l
i.'r,', ,';t',,;,,""' i,,rn',,1.r. vtlrr'r l:irri rrrr' r r" rrr'lrrlr lrr..r(/rrrr

i"r"r"'ir" plriil*iiu

,;;;;;;;i..

IIII]I

Talllca 8.18.

Dinrcnzrjc (nnn) zL,baca tanr rrikr prcnra DtN

8r96 (sl. 8.35.)
za valjkaste rance

rilll m 0sxIIl

ir I.1,.r.;,

.','.',
-i'

1l!

i:

*:jl,l:/] .: rl*::
4( urrl(?

tant anLAa

lunce lL[.Xl

lanaanika za\aruje na
sta\rnu iti .e \paJa na\oiem. /red6?
,a vatika5,p lan.p nokazuje Sl. g,i[.. a lan.,aniAe zo zupaasre
Slllt 8.t1. zahvanri odnosi vatjkastih lanaca
a) izlazak lanca iz !,abina; 6)

lenjanjc svoDjara ra,ca na bok

zupca kod lose obtikovmih zubaca

iIl'
-l.
?+h i1i d]-.fiih ln.
i

,fr

H +q

i,r-t..1_Llr,r

jednostukidvostruki trostuki,l,,

-1.t
Sllk0.35.

Lanrlanici

fronn l)lN sle6 rrr vnliktrslo [rncc

[E

murnn r utttau mluost'ru

r.r[CMm[[ilNm

flJ

fL
Sllh

E.10.

hnaanici

Slll{48.39.

za valjkaste lance
Slila 8.36.

d) postra|o vodclrici
,) unuranrjc vo1lc,,ic

Izlazak zupaasrog tanca iz uzubina lanaanika

Tahlici [.19.

Faktor broja zubaca

prema

,, i

cot o za lan'anike

DIN 8196

o I
r*ner
,, ru?i l

13

\.4rq

r3.7615

L,r!l

_"",r:Ir@
,,,,,6'"

'o.u!1l
r!ryLl!r!!

,,@f--lr?c^
!,01I
Sllli 8.31 Landanik prema

Oznakc (za slike

8.35

DrN 8t9l za zupdasre lance

-r.e2|S

2rp7L0

s unuramjinr vodenjem

2?,7&$

t",|,tr-tc- SLre 7u|. a " -.,,.8

\r\trj.r gtilc zuDca (tJbt 8.18 j
dhbcnl kul =.160.,!.
bodri kut zupca (tabl. 8.18.),
zfldnosl uzubinc (abl. 8.18.),
Siiha zupca (rabl. 8.tE.).

0.2,rhod--40./ .u.!J..od-

polutrrjer boane zaobtjeDosti apca (1abt.

8.18.).

ac,

!!vl

21,9432_
2),2661

,,iL:rI ,:jI2 ,,:ry|,r!L

x,4, I rr?4r

8.37):

lronlcrdobee n))a1-ed-l !ne p , ,,d^ioj broa,uo,.d, _t,,r, rpr-nx

lJhl 8. o.).
f,\h,o/-i pro i tc. - / - d. gd:c ,e d orunter rattka,
Lr nor lrcr,lF, rl. - t, - rot ,t , :,. ,. or o orenr i.ur. S to.r
t nrin ..fodo,dmTrcta ),nr-d --p cnt o.9_.r
,e E, j lna .polr,.ce,
^.,1a
It,hr rtcr 16rUena zutca, =0,51./.

l ?t!f

tiqq!

lrl1it.!1!L

I ,r3ru, | ,r_qll

t!q:

-]i24!t-

l-anaanici 7'r

1!!LI

lz.rL'; ]

t.4l,63

-,!e1[

J:;.,2r{

1s,s!1

.t1l!,1,
r?$66

r,-"-1@
I

," !?r!111!11"

1l

mmsntu ln

ulc

mumosun

Uobttalem brojevi zubaca (nepamim brojevima heba dati prednost) za lan_

dane pogone jesul

ili opto'Do
Povollna pogtnska tefipet'atura llnca jc 70'C:. n 70 Llljnu kupku
,1e OO'-C.,e.to se naznaaene tempemture Prekorade. mora se predvidjeti.hla'le-

se

trosenje poveianjem prijenosnog omjem

prenosi na glave zubaca.
DineDzije onm) zubaca lanaanika prema DIN 8191 (sl. 8.37.)
za zupaaste lance DIN 8190

Izvaffedan utjecaj na udinak podmazivanja ima stanje maziva' Zanemarcnl

podmazivanja nogu
clobna izmjena u1a ili zaborav5ena poffeba naknadnog
zglobovll
urroOiti onefiSeenie maziva ili dak suho trenje i time vece trosenje

zL

= 1'l do

16

pri brzid lanca ispod r, = 4 m/s,

pri brzini lanca do y=4nJs, komka lanaca do p = 20 nnn i za lance duljine preko
40 clanaka. za manje o.jetljive pogone i
za lance ispod 10000 h tajnosti,
pri brzini lanaca do v=7 rl/s i kod sred-

njih

optere6enja,

zr=17 do

25

pd brzini lanaca do v=24 n/s i kod vedih optercdenja.

= 30 do

80

op6enito uobitajeno,
kao gomja granica,

lanCanici: zz

21= do 120
z, = 30 do 150

TaXlhi 8.2!.

po moguinosti treba izbjegavati, jer

tel:n6om masiu).

lanaca.
16

12,5

l0
8
6,3
5

d
I

il
ll

nje ili upotreba maziva otpomog na zagdjavanje (motorno ulje.: d:.dllk"T

giafita ili motibdenaisulfida). Pogonska tempemtura koju se moze odekivati'
',
;visi o temperatud okoline h, brzini larca ,, broju dlanaka 'f i nadinu podmazila.rce sa -f > 150 i v < 7 rl/s je A' = 0 do 25 K, za katke.lanoc
vaqja. Za duge
-u
(uranjanjem)' ili krxl
.o i. to i ;' 12 n s, s podmazivanjem u uljnoj kupci
podrnrTivnniu
pri
ru'nom
ootocnoqu tlu.nog podmaziianja je A/- 20 do o0 K
fupunj". ulja"pn v lmsJear-l0do 100 K' Ako aI oznacava po\ilcnic
'ri
tcmp;nture prcma tempemturi okoline, onda je = Lo + Al'
'
tllja za podmazivanje moraju na pogonskoj temperaturi pd podmazivaflju,U
v-= 20 do
utjnoj't<upci, itl pri optodnom tladnom podmazivanju imari vjskoznost
podmazivap.i poa-"rir*ju kapanjem v= 40 do 80 cst, te pri rudnom
s6
"it,
i teskim uljimn ili
n1u ,=io ao 120 cst (u ovom sluaaju moz.3 se podmazivati

11
11 do 13

Mali lanianici: zt= 9 do

faliki

r P[lniN

32

g
,,

1,6

0,8
0.63
0,5
0,4
0,32

iri

podmszivanJe u

ulnoj kxlki

pod@iaaqje)
1,25 (otkapno
I

@ilffialvarrit
Voau trajDost pogonskih lanaca pri ve6oj brzini moze se postiii dobrom zasti_
prasine i brizljivim podmazivanjem. U tom sluiaju moie se ndunati s

l(rn od

vcdim udjelom tel:uieg trenja umjesto mjesovitoga. Na

0,25

-'- 6

DIN g195). dani

\u nrcporuclji\inacini podmalnanja o\icno o koralu lancap r brzini Innca u
S1.0.40,

Podnuzivanjima koja su naznadena u zagradama mogx se pod odretlenim okol_

nostima postiii zadovotavajudi rezultati.

12,7

9,525

19,05

15,875

ko rl h
Slltl

E.10.

31;75144,4
38,1 50,8

2s,4

'ar/)(

l'rcIorudlii!i nlltiii po(Irrtrrivnrlirr /rr

63,5 I 88,9

nn)
lrtncrrslc lriicnosc Ircrrrrr

l)lN ltleS

mmmn r

urtm

rrurmsucr

uiltJur muflo8

t4
vL*e

w4 w4
4
yE_--e.

6)

Sllta E.41.

Podmazivanj e zgloba lanca kapanjem

a) ispraln

Pti po&naziyanjtt kapanjem uua nt Drlutafiln sftanu tlaka lanca dolazi oko 4
tome tleba paziti da ulje moze prodrijeti do zglobova,
a da ne ulazi na krivo111 mjestu, odakle otjede bez kodsti (sl. 9.41.). pn pldmazi_
do_14 kapi na minutu.

ki

ynlu u uljnoj kupci

donja traka uranja se u ulje do polovice Sirine spojnice.

Dobri rezultati dobivaju se ako se ugradi kolut za prskanje ulja, koji stvaia uljnu
rDaglu. Uljne destice se taloie na la[ac i na okapnice odakle stcuptleno u1e
ponovo kaplje na lanac. Pi tome moze donja haka lanca joS dorlatno
uranjati u
uljnu kupku. Pri optoanon tlainom podmazit)anju ubrizgava se ulje na uutarnju shanu povratne take.
Iaillcl8.2l. Pdmjeri utiDla posrisrutih raznim natinima podmazivanja landastih
pdjenosa prema DIN 8195

Efl

Proradun pogona lanaca s tuljcem i vatkastim lancima utvrden je u DIN 8195.

U tom standardu navedeno je: )Dopusteno opteredenje pogonskih lanaca odredeno je habanjem u zgloboyima i time vezanim produljenjem lanca. Produljenjg
ne treba pdieii 3% pd jednolikom trosenju i sredqiem broju zubaca. Preduvjet
za ovo je da postoji moguinost na.knadnog zatezanja. sljedece podloge za proradun vrijede samo onala, ako rc dolazi do nakmdnih dinamidkih opteredcnjo,

npr zbog vibracrja neoptereiene ili optereiene trake lanca ili zbog rotaclskih
vibracija cijelog prijenosa. U tezim pogonskim uvjetima, narcdito p brzini
lanca preko y = 24 rl/s, treba uzeti u obzir iskustva proizvodada lanaca.(
Odnos bnine vrbde malog lanianila prema brzini \rtnje velikog lantrarika dajo

(8.40,)

,, (min-i) bzina vrhje malog loraanika,

,: (minj) brzina vrtrje velikos lunmika,
z,
brcj abaca nalog lanlanika"
z:
broj abaca velikos heanika.
l
g

pWrF],oealtfupdm?iol

:
'E

Slil0 [{1. visekutnik (loligon)

dobivn obvijanj em laDtranika

Ilhh6ipocLio hrrin

o&

I)fi brziDi lanaca l, > 12 turs pokazalo se dobtinl podrulzit,dnie ubrizgaya

,,/inl. T,, ic !r.t oproclo tlacnng podmari\anir \a sapnicarna kole s,r"ralu
nai_
sitniic kapljice.
LJ labl 8.21, prikazane su daljnje moguinosti upotrebe navedenih
naiira pod_
rruzivania, ako se od Feporudenih naaina podmazivanja, (sl. g.40.). odstupi ili

nnna odstupiti.

N,4N.

Tok brzina lanoa kod ruz'

liaitog broja zubaca pogonskog lsrl0nik

i < 7, dok se kod malih brzina lanaca moie

iCi tak do
izbjegavati
zbog
loge
iskoristivosti.
i = 10. Pdjenose na ve6u brzinu vrtnje treba
Kao broj zubaca teba odabrati prim-brojeve (dijeljive samo sa jedan i sa samim
sobom) da dlanci ne bi pedodidki ulazili u zahvat s istim zupcima landaniks.
Tako se habanje dijeli ra\,'nomjemo na sve dtelove lanca i landanika u zahvotu.
Pri radu lanac ovija lantanik u obliht poligona (s1.0.{2.) valjcima koji ulazc u
uzubine. Buduii da je ovojna duljina lanca manja od odgovamjudega krurnog
luka, ke6e se lanac s pogonskog landanika rcjednolikom brzinom (t[ llL). Ovg
nejednolikosti mstu smanjivanjem broja zubaca landanika. Na gonjenom
landaniku nejednolikosti se mogu jos povedati, sto ovisi o riftnu nailaska lansa
na lanlaoik. Razlika u brzini iznosi Av = v (l-cos d), gdje , oznadava najvedu

Opdedto se ]uzima

@.'64 4!q4Y3u ---.1

Sllli

brzinu laoca,

mrursn rLartm nunmuu

ufiflnl[l$m

Tallica 8.??.

Faktori udara

. pema DrN 8t9s

Prepotuaa se da se prema snazi P, koju l0n0o lrcba preDositi,

ar malog landanika, izraduna predizbor odgovarajudeg lancal

i brzini vrtnjo

(8,4 r,)

tn.k

P, (kW) udama snaea reducirm na jednosbrki lmac,

P (kw) snasa koju treba lmcem prenijeli,
,
faktor nosmja ldcai kod jed{ostrukih l@ca r = 1, kod dvostiltih

lana.a

,r5l

kod trostrukih lanaca u = 2,55,

faktor snase !rema tabl. 8.23. (k tome sljedeCi podatci).
a

;,-

,t!

_it

Udama snaga PD reducimna na jednostnrki lanac ovisi o \,Tsti pogona (pogonski i gonjed stroj) i broju zubaca zr malog landanika, jer zr odreduje obodou
brzinu. oru ovisnost uzima obzil fakor szage L Najprije iz 1N11,8,22. neba
odabmti faktor udara c, pa s njim i brojern zubaca zr odrediti iz 14i1.0.23, faktor
snage & (lTijednosti u zagradi po mogrrinosti izbjegavati).

]l
l!

?l

o oItcMikr

S izracunanom udarnom snagom PD i brzinom utnje ,r moie se iz l, !.21,

odabrati odgovarajuii valjkasti lanac. S navedenim udamim snagama moro 80,
uz bezprijekomo podmazivaqie, odekivati rajanje od 15000 pogonskih 6ati. PD
vrijednosti vrijede za lance s brojem dlaraka -f= 100. Kod X= 40 heba ralunstl
samo sa 90o% uilame snage. Vdjednosti za PD dane su do onil bEina utnjo l'l
koje odgovamju najpovoljnijim snagama. Ako lanci mde s ve6om brzinom v!tnje, tada znatno opada prenosiva udama snaga zbog progresivno Estudih gentrifugalnih sila koje optereduju larac.

"'.1,.,"1".*'.'
Iitlim

[.23.

.t
L

-li

snage

t5

17

0,?8

0,89

1,5

(0.5)

(0,49)

0.5?

(.4.12)

(),49)

(0,19)

(0,4,

(0,15)

I,.

Fakod

prema DIN 8195 (prijedlog) za valjkaslc lanoc

,l

23

25

t,1l

1.2)

r.t5

.ll

q98

1.08

,@

0.62

0,98

0,?3

1,54 l,llr
2,Or I,nl
L.l5 Lt"

,33

(0,5D

0,58

0,65

0.71

.23

(o.47)

(0,53)

0,59

0,65

,12

premdunamnja broja dlanaka u otvorenom lantanom p jonosu v0lja

izabrati pdbliznu wijednost razrnaka osi a'i broj zubaca lanaanika zL iz2,

Pije

^=.;- , ,l ," )j\'

,. ^a' . zt+zz ( ,r',

(t\.42.)

rl{l

ifl,Eftult{{{[ruxlsru
TtXliH 0J4.

=_-

ur

Udama snaga pD u k\r koja se moze prcnijeti jednosrukim

valjkastim
Iancima DIN 8187 i 8188 (HRN M.C1.820 i

(vidi tabl.8.16)

822.)

lDuto'i,nt,It!r,!6's,

1nir1.:l;;i,*li,l

ll;

iiiiiir[:1,;,"1']

r;]

:t'i

;;l

rIl
;:t

llll

il

ill

TI

'0,

f'l

;::i

II

dt.tt.nt= lz.n.rt

(2s4)

F= Plv

Tailicf E.lt,

fii

Faktor preraaunar"\ja

za

azm k osi prena DIN

a-*zzz

'

I:l ;']

:l'

:i,l

l;l

:ltt

':

l'r,;llatts5

i*l

X zaohui\k se na cjo broj.

, _r1"ay3T,Tj.*ost\rijednosiu

i"iiolr l.Xllt*"

7::.:.i*

1,*'

'.1

ti;l *,1

8195

lt

;l i:i

(rJ.44. )

a N) wana sila lmca r = obodna sila l i:eika,

P (W) sasa ko.ja se prenosi ladmjm prijenosnikom,
, (n s) brina leca v = obodna tzina lanianika prema jednadzli (8.44.).

ii,?Ao,st

il,;

[dl

(vidijednadzbe 2. pronun n! str.108)

,,i,"

,'I

::l;::1"'l

(m/s) brzina lanca,

r
di,4 (n, prodjen dlotoih kruznica ldtmika
nr, ,, (s-i) brziM vtnje lan.mika.

* I *]r4g4,;.T;;l*
$t

rm munm

Tada ie dutjin(.t tanca

moie
se
izracunatj
tocan razmak osi .,
''a 'Y

Za vrijeme mda pojedini iilanci lanaca vrse kuino gibanje preko hnlltlrikll
Pojedini alanci izlozeni su zbog toga djelovanju centrifugalne silc /:i koiir hrnr(r
ios vise opterciuje:

ce tril:rgalna sila

?.,
(8.43.)

a (tum) toaan raznak osi

P tm) korak leca (rabt. 8.t6.),
proraaunski fakor prema b .0.2i_
/
lzabrani lanac mba raaun\ki kontroliraii na
wemensku ildrzliivosl.
v|ek taqnja u salrma spojnrca. raljaka i zglobora.

Ft=

(N)

a ts/m)
, (n/s)
Ukupna

rz

wina sila
Fc=F +Ft

ti.

nd

(ri.46.)

ce,lritusalna sila dodaho oplereduje trake lmaca.

tezina Imca po menl duljlne prda tab1 8.16..
brzina lanca prda jednadzbi (8.44.).

n (N)
/. (N)
/' (N) .cn(rili,gllM sih u s!rl!)i

(8.47.)

n.jvcia vuana sile u hnaanq trnci (oPlcrcdc r lnka) bcz ohzim M udrru u Posorrrr.
ludna sila pLoizrsh i7 s sc k()irr lrchi Prenijdi flc rr.icdn(lrhi (li '1s.).

r,nti hltrr Pr(,i,r i0,ini(lihi(r''l().).

uiluMmljrmsm
vfi8t

fliia !

U-zmemo

s[0idca

Iitrlhl0.27. Potrcbni fakrori sigunrosli ,\r,

li u otzir

prcnr DIN

8195

za valjkaste lancc

udare uvjetovane vrstom pogona, bez utjecaja centrifugalne

sile, tada ianosi sigumost spojnica protiv loma:
sigurnost protiv loma

^ ,i,
rM GN) loma sila lanca prema tabl. 8.16..
a (kN) uana sila u lacu lrema jednadzbi

},

(8.48.)
z,xl

(8.45.),

,radajka rdara preha tifl. t.2t

1,2

. U lafld 8.27 dare su vrijealnosti potebne sigumosti SD, ali koje uzimaju u
obzir i utecaje centritugaLih sila. A1,.o je Sr>So, onal
,";or"Ij;;;
zahtjevi Lr pogledu izdrZljivosri spojnica i nije poheban nikakav
"" d"ljnj; "ri
;-;"_
dur. Ako je Su < So, treba izradunati

l3,l

od os sigumosti

s"/sn

.:, =
(8.49.)
Loji.daje odgovor na reliainu moguieg \ijeLa o-ajanja a,
spojnica u jarjma rada.

rn

oespnJekomom podmazivanJu mo2e \e oaekivarj:

17.1n

La

= 0,82 0,89 0,96 1,0 1,t2

= 2000 5000 10000 15000 50000h

hf ton* viieka tujanja prema labl. g.?g.. oyisan o broiu zubaca z maloa
.lancanil,a
i broiu ctanaka lanca x rrrjek raJanja t _ l50tj0 ;r;-;
;;;;l:

oovoUan,. Pri manjkarom poclmat iranJu posliZe 5e rsd

\iJek lrajanj;.
uzmu vrijednosti za 7o iz tabl. 8.28. i mnoie s faktorom

l).

IlXlitl

0.26.

Znaaa.jke udara

Fema DIN

8 I

Titrlitt 010.

Faktoii vijeka trajanja lD prema DIN 8195

za valjkaste lance

aIo ,e

95 za .\,?ljkaste lance

lliiel [ahl|h t,allala

U podruiiu visih brzina vrtnje dvrstoia spojnica ne odrcatlric viioli lrrirnrirr

laoca. Taj vtck odredu.je tom sludaiu vremenska izdrzliivosl vnlirrkrt li vrt
rrenska izdriljivost ovisi o broiLr Promjcna oplcrcdenia u toku oaokivrrrn'B viie
ka lrajanja Zi. To zapravo znadi rl.r ovisi o hnriu obihznka hncrr 7rr vriicrrrc
koraka larrerr,I), irklorn vrslc lirncn /,. i (xl
viick,r tni.rnja h, broia nrbaca

:.

Tnataiki udara

v.

m*un

u*u

mumwo

ultar

Illllci 8Jl. Nazi\ae \.rijednosti r'" (kN) za

lutne site \?ljaka vatjkastog lanca prema

U toln sludaju trcba izradunati dopullcnu

lir

U,

rt

17

r,

0,01

2,1

wina

sila

(8.50.)

t,

lanca za valjke.

faktor vijeka tmjmja za mljke lrma Zeljenom vijeku lrajmja Zr (prcm{' illl.
m0),

r,

I,]

12

dopustem

u taci

GN) nazil'na li]ednosl ndne sile u ovjsna o broju zubaca z, i brzini \dnje r, (prc,nrr

1,

l0

ll

2t

Fx=F, )t,
(kN)

latl.tlt.).

l00z
l3

ctlu silu za vaAke

r'"

lo*

mmms

fakor usre larca (lrema lrtl.0.il).

Ako je F, < ,FR, onda se pri bespdjekomom podmazivanju moze postiCi

ieljeni vijek tlajanja. Uz manjkavo podmazivanje samo onda ako je F/l < 0,4 .f'R.
Ovdje f' oznada.r,a rudnu silu lanca prcma jealnadibi (8.45.), a I znadajku Ldara

1,2

prema tabl. 8.26.

Ilblici 8.32. Faklori tnzine kor^ka
Taillci 8.10.

t, za zglobo\e lanca pema DIN 8195

Faktor vijeka trajanja ,1. za valjke tanaca prcma

DrN 8195
12,9

tz

,2

13,1
7,1

5,lll
5.23

Iallfui

0.31.

Faktori Este tanca /", za valjkaste lance prema

DIN 8195

3.28

iifr-

z,ur*mrno
wLtct,o{.@t

3.1

32?i

3,62

3.36

2,lI

2,7 |

l.l3

2,42
2,3

y!
,33

lliiel
\,21

lnh

lolova

Potrebno je u proradunu uzeti u obzir jos i ftosenje Oabanje) u zglobovime

lanca. To trosenje ovisi o okrelnom gibrqio u zglobovima (put trenja), o brzini
lanca i o

Sl

trffl

mrmn

ullu

nurmsucr

powlinskom iaku u zglobovima

,,='o
A-y

(8.s1.)

pcrorec:

1,

pow(ituk, Lr.r u zErobo\ra,

1llcm,, ukupna wfta.ira
prema jednadTbi r8.1,.r.
:'ll.

povrsinskim
.-^,t..lo"a*:.,
tra:an:a x o\isno o narinu

dakom p, oailava se sa
podmazivanja. ocirr""

$ll[0

wo=t,.L
lrl
,,
^,

znacajka

zsloba za ulek bajanja Zi = 15000

iolilor brzme kdaka ldca prenu titl
8.ll"
,&t tor puE rrenja prema till.
[.00.

(8.52.)

tlsll

lanci

Zn zupiaste laDce ne postoii standard prema kojem se proraiunava. Zupdtsli

|[rci proradunava.ju se kontrolom statidke i dinamidke sigumosti:
(8.s3.)

10000

]:

8000

9000

61

7100

5000

5600

4000

4500

3l

3550

2500

2800

2000

2240

1600

1800

t2

1,100

800

900

630

710

500

560
355

2AO

224

180

125

\40

L25
=fl.

/rN GN) loma sila leca, tabl. 8.17..

/i, (kN) ukutna witra sil. prma jednadzbi
i7 rabi 8 l7

(8.s4.)

(8.47.), pri demu se potrebne velicinc urimqlu

faLlor udara prema tabl. 8.22.

Jednadibe (8.40.) i (8.42.) do (8.47.) vrijede i za zupdaste lance. Vijek trajadlanaka moze se proradunati jednako kao i za valjkaste lance, jer u trosenju
nc bi trebala postojati nikakva mzlika. Preporudljivo je posavjetovati se s proizvodadima lanaca.

rlr

Tatllm 0.33.

Faktor puta trenja ,1,, za zglobove larca prema DIN 8195

u0l
llNirlN

450
315

5".

dinaniika sigurnost

u20

1000

280

112

t.r7

l
11,:'

aialkJ ,rte|.r nd,turta w

$ll[8 E.ll.

Zna.r]ka vijeka rrujrlru

. _,
,"0.-'',"i" o,.," i,li !il,';;i:T-::,y,i,,i:'"b'[r
outrno

odnostr

g.l{. znaaaika
viiek,

",ij.dr;.i;;;;.r,r.'lrJ.::

znaCajkom zgloba

Nijpovoljnije je ako se poklapaju vdjednosti vijeka trajanja Zh spojnica, vrllrku izglobova. To ce se Faktidki vrlo rijetko modi ostvariti. Ni u kom sludriu
re smiie ni jedan od triju vjekova trajanja leiati ispod Zeljenog vijeka za l.lnro.

potrsind zgtoboM prma rab,.8.1o.,

znatajka udaE prema rabt. 8.26.

Odckivara vrijcdnosl vijeka trajaDia /,r z zglotn)vo Liobiva sc

zrtrttrjki
1,0 1,15 1,44 2,Ol
u,lu1' = 6,61 0,8
tr, = 50000 30000 1s000 10000 5000 2000 h

lumnuflorM

)!:_

lll

o 'ucin

li:r

1,5?

ultnsm r uttcam rmnmun

, k:.ill
F{ .

da Je

I"r3 oplereiuje walilo rsl. 8.t t.r moie se uzetr za sve wste
E ako F haci \.,ucnu silu prema jednadzbi
{g.45.1.

1.5

lanaca

EM

U OllO[,|T POGI,I|,UU

Osnove t{01r . Vnre ioblici

rl0lt. Zakon ozubljenja f{02)
.."lJodrr0lca bokora. zabvaLna
lioija (dodirnica profilal
(4lli) . Evoltellno oTubljeoje (100y o

Ozubljenje s ravnim

oor(ovrma.r unularnje orubljenje

1{091 o \aljanje
bokova {410t. Nulri celnici irulti prijenoinici

klizanje

1s

ravrim

. Granicni broj
zubacn lullii teloika s raroim zupcima
{lllr. V_telnici i
rupcima).,lraanosl_ imedu zubaca

l{l0t

v-prrJenos0rct s

rawim zupcima (10) o tvolvent0e funk_

crJe (4ZZ). Prora(uD ramaka
o5i aeloika upotrebom eyol_
ventnih tunkci16 1{l[1o Stupanj prelciranja
11201. Nisko
r rsoko oAbljenje ({30) . Nuhi
cltrici s kosim (hetikoid_
nim) zupcina (431t V-aelnici s kosim zupcima
1{l{1
Oblikovaoje aetnika {4i0,
Kvalirela ozuUilnia
1441 .

EWllotttct
ZupCanici pte/Jose okrelIro gibanje s jednog vratila na drugo s pomodu tzv. vezg
oblikom, koju u ovom sludaju aini zah t zubaca. Zupdanim prijenosnioima nije
prema tome poteban poseban prijenosni elernent kao kod remenskih (remen) i
lanaanih pdjenosnika (lanac). Al@ se u sprczi nalaze dva ili vise zupaanika,
govori se o prijenosniku. kazlikttjt se prijenosnici sa stal im prijenosnim omJe-

nm

(npr i2medu pogonskog

radnog

stroja), jenjani bEina, kod kojih

so

dovotlenjem u zahvat razliditih zupdanika prijenosni omjer moZe mtenjati (npr.

alatni stoje\.i i motoma vozila), rzdjel i prije osnici za istodobni pogon viSc
vratila (npr. yisewetenske busade glave). Prerna medusobnom poloZaju osi vrotila mogu zupianici imati. ove oblike:

1. Clr?ici, kod usporednih 1'aatila (sl.0.la),

Odst u parja,t{41 t . Tohrancije

t44{) IreDje- iskorhtivost,
pruenosr ({4
Podmazivatje 1{l/1 o prora(un [osivor_
ti ieiDika {448, Oplereierje zupca t4lE,) o Nosivosr
lori_
Nosivosl boLova t{ttt
Jetra (449)
\ositost s obzirom
na zarrbataoJe i lro(enje ({tC)
Zupaanici

masa

t{t0 .

Odtrosi

Nulli noinici

rila kod

ftlnikai{ ) .

s ra\,nio zupcima r{08,)

od plasr(nih
Slornici (40i.)

Nulli sloinici

kosim izal,rivljenim bokovima t{0!r. V_parovi

t4l2).
Promcun 0osirosd sro2nika t{72} Opreieienje
zubaca
{UZ) Nosivosl korijeoa zupca (47i). \osivost
bokova
({/t) o Odnosi sila oa stoznicima
t{7{) Nulti iV",r rloz_

a)bJc)4,)

otcr s rar0lID zupcima

(47{}. \ulti i \

r,] |

stoinici s kosim

r TaklvlJenun bokorima t{70t . Vijaanici

tl7g, Uvjeli
zahraLa d78ro Odnori rila. iskorisrirosr (4001o
1or;ror,
{{01, . v-vlianrci. biperboloidni vijcanici
purni

t{[i,

t. o Vrsre. utjeri rahraLa idimenzije

tl0l.1
.t{8{
(Jdno.i.sila_.-i*orirrirosl
{lge) . Oblikovaoje puze\a i
puinih.kola 1{gl1 o \osivorr. izbor
maziva ({g3"t . guaoost u radu zuptanika i moguirosr njerina .manjivnnj2

prr.lenosnici

1{[{1

a) aehici;

,)

Slili l.l. osnovni oblici zupdanika

ozubnicaj c) sloznicii d) r,ijaanicij e) puz i puzno kok,

2. Aubnice, kao beskonadno veliki delnici

pravocrtno

(Sl.

za protr{emr okret,rcg Siblnin

3. Sto,l1ici, kod,'rratlla koja se sijeku

(sl. g.lc),

4. njioni zupia ici, kod mimosm.jemih vratila (sl.l.ld),

5. Ptiefi i puina tola kod mimosmjemih vratila (naidesic
tom)

9,lt),

pod

fnvinr

krF

(sl. 0.10.

Prema toku uzduznih linija bokova razlikuiu se po

DIN 968 (llRN M.('1.0l2

i0l3):

l.

Celnici s rd'r im, nupnjeNiti

$.1),

t,

koti

t, ttti?lostin i ltniu zuptitu

l8l.

trDf

ru m

rmrmsucr
osrmr

o* *,. oo*,

ffiffiffiwffi
a -7

o*l'* * .r"L1r"

a, tu,'ri apc

.,

pomakru,

^;

*,-,,1,)*,

:,,ff ;;i:,ffitiff H:ilH;.Till?,-,

ni. oDi sc. pronalrano u ravDini cturDi.r, rlotlirulrr u pojcclininr k)Ckamlr (s1.0.4.).
llcma zakonima kinemal;ke dw ijeld koit v kkttu t'uzln\ilin htzindnlq, o:tkri.t
tt tlotliru suno onda kada njihove komponcnrc bzinu, okomile na tong? tt'
It?t1ult1ih toiaka dodira (tzv. normalne kot pone le) imaju isti smjer, i dk() \tl
nerlusobno jelnake. To znaii da se vektori normalnih komponenata brzinil u
svakoj fazi gibanja moraju medusobro poklapati.

2. Sb2nio s rovnim, kosim,

zakriylpnin ,erolventnim i
zatcivlienih luanim
zupcina rSlgl,1.

Prijenosni omJer
prcma brzrni

je

brzine \.Ttnie ,
,*j.,, i, #,iior,,ll.;
l:,flLTi*.#
odDos

maros zupca

r.a

Prienosni otujer

Prema najnor.,jim ISO

negativnr predaak. ako j.

'n-a
nz ot
i DIN proDisir

(9.1.)

I \ alja dodari
#jffi':.lilmosnom
,,ot*'ua suproran smjeru vrmje
drusosa ,iijevo i d."o,.'u "r;;,
;;;; ili# iiil:9
. ,enosru omjer / u\ijek ie imari poziri_
\aD predznal.
omjeru

Ornjer broja zubaca &inematski

omjey

nr..

boj abaca maros

__

po.reDno Je da

bokori .,ubaca

moraju. naime. ."

rarjajuii se jedan ",J.r"

,n,*,

t9.2.t

^o*ru".

Srbanja ostao I'on"tanran.

irriu .a,.ol5"T":i
oot*. Boko'izubaca u zahraru

;;"#;;l,l"el

kurnice i njihove obodne bzine.

Trenutm todka dodim

z,/z

^r"-^,. "-f,,i"'",
ua ot pnlenosni omjer
u s\,akoi fazi

$lllr 0.l. Kinematske

o,';r";i;;;,; ;ffiil"Ji,ili ;"Ti,"TllJ,ff.TJ

boko

Zupdanike sebi Fedoaavamo najpdje kao glatke cilindrc, kao cilindridne tarenice tamog prijenosnika, kod kojeg pogonski cilindar trenjem bez klizarja
prenosi gibanje na gonjeni cilindar (gonjenu tarenicu). Cilindri se vataju medusobno jedan po drugom bez klizanja i puzanja. Na o'rim cilitdima, hnematsdm
cilindrima kako ih nazivamo, zamiSljamo da su sada naneseni zupoi G1. 9,4,).
opdenito porrsine koje se kod tamih prijenosnika medusobno vaUaju nazivamo
porrtinama wuanja, a kod zupdanika bilo bi to kinehatske kruihice wt i 1)2,

trI

trfill

artm mumsuu

osilM!tr

PIij.: H*,rl.l: kruzrjce dodruiu se me.tusobno u kinematskom ootu C.

,.nuJr rszr na (poJnlcr cenlara.pregnuiih
zuptanika. Buduii da se kinematske
kuirice medusobno \aljaju be7 pu,,anja. imaju jednake

v-=d

n.

= d*2. fi. n,

v"
(n/9 obodna bizi,a kiftnutskih kruznica
d , dM (n) piomjeri kinematskih knznica.
,i,,, (s-j) brzine ftnje zupi:anika.

(e.3.)

Iz gomjeg proizlazi
(9.4.)
/.1,

/":

radiiusi kinemarskih kruzdca.

!.5. ntnlicrrrc su plikazani nopfirviltx] ()bliliovrrrri zlrPc, TuPdrnog Ptlrrl

lk)Lovi lih zupaanika dodiruju se tronul ) u locki /l(lodka /"r nrboku Idoclir'rlir.:
rx s lodkom /-: na boku 2 u todki B). Zlrpaanik I okrcic se kutnonr blzinonl rirr,
/rp&rnik 2 kutnon brzinom (). Todka -Er krcic se obodnom brzinom = ror ' /? r.

Nu

sl.

roiku /i, obodnom brzinom ,: = r)'R2. oba vektora brzina okomita su na r0tliius \'ckiore Rr i R2. Radi kontrole uvjeta dodira povuii 6e se hoz dodialu totkrr /l
rillrgcnla f koja tangira oba boka, a na nju okomica M Obodne brzinc r' i r.
rrslilvliaju se na komponente u smjeru zajedniake tangente (I) ,1r i |r, i tr srttierttt
rrjcdDiike okomice na tangentu (,U v,r i ro. Buduii da je prema slici r', r', ,
r itc ispunjen uvjet da bude v"r = v.zl Bokovj su prema tome pogrjesno oblikovrllli
l(omponente bfiina u smjeru okomice na tangentu ( 0 rnr i 1,,,2 nn)iclllrr
t)r)n trati kao obodne brzine na radijusima rbr i rrz. Prema tome je lr = r'i, ll)l
j r,,. =/hr. @,. Buduii da mora biti,", = v,r, moralo bi biti,11 @ =/r,: ol:. Srr
t otlol proizlazii da je i i = rurlrbl, = r',n,/y'*r Osim toga je i =,-"://n , prcnrrr
rornc rrora biti i t'"1/y'"t =r,,..lr-'.Iz toga proizlazi da prijenosni omier i nn)ic
l)rli konstantan samo onda ako se todka C'poklapa s kinematskim Polorrr ("
,trlnosno kada je y't =r.,r i r'"2 =r",t. Samo u tom sludaju moze bili r',r ' | ,r
( )vri kinematski preduvjet donosi zakon ozubljenja koji glasil

Li

Okonica nd ldnge
'ndskm palon C.

[@ica

tLL

tl-efiulne totke dodila dvaju bokow

mott pttltt::iti

lomva, nhtlatlla lilllh 00ililnicn fiolila)

Zakon ozublienia zahtijeva da se odrede kinematski ispravlo oblikovani bokovi.

$llh ["[a pokazuje proizvoljno oblikovan bok 1 zupdanika 1. Na njemu je uzsta
proizvoljna todka Fr i koz nju powdena langerta Z okomica na tanggntu
(normala) N. Nomala N sijede kinematsku lcuilicu lrr u todki Ir4, Ako zami8'
li,no da se zupdanik 1 okrede udesno, onala se keie i bok 1 s todkom Fr u smjgru
strielice udesno prema todki B, a todka ,71 prema todki C. BuduCi da okomioa
na tangentu u henutnoj todki dodira todaka ,'ti i C mora prolaziti kinematskim
polom C, toika B je obvemo todka dodira s odgovarajudim bokom zupdaaika 2,
To znadi da je tolka B zajednidka todka za oba bokal

Sllh 0.5.

odnosi bzina pri dodnu dvaju

namJemo pogdesno oblikovauih

bokova zuptanog para

Ako sada zamislimo da smo oba zupdanika okenuli za istu vrijednost notrog,
pomide se todka iz kinematskog pola C zupdanika I prerra M, a zupdanika 2
prema IIlr. Lukovi CW\ i CW moraju zbog medusobnog valjanja kinematskih
kruZnica y,r i u, biti jednako dugi. Trazena tolka F, suprotnog boka mora od
totke l/z biti udaljena za a, kao Sto su i medusobne udaljenosti todaka od C i
Fr od I%, jer se sve tri spomenute dutino 4 troraju poklopiti kada todke Fr i F,
dospiju u toaku

,.

!Erutammmosun

0silM@

Pro\edemo

li

ovakw konsrrukciju,,a \ik tocaka,,adanog boka F, dobil

F-. Spojimo li rak6 666;u.n" locke. dobi\amo rraTeni
suprohi tok.2, koji u svakoj fazi dodim sa zadanim
bokom Fr

.-

cemo

\rct

ozubljenja

broJ loaaka

($1.

d;J"*;;;

0-ft).

lnl() dobivcnir cvolvcnlajc bok zupailnita 2 i lo rrior,ov ticnrcni i podnoini (li(J.

rko je valjanie zahvatne linije po tcmcljnoi knrznici bilo ogranidcno prcnrn gorr
ricrncnom kruznicom d2, a prema dolje temcl-jnom kruinicom b:- Na sl' 9'7Lt
po lcmeljnoj kruinici
;rrkazana je todka ts, dobivena valjaniem zahvatne iirlije
je
g2
postao
dulji za dlriinrr /)r,'
dio pravca CN, =
rra dijelu luka N:B: = br. Time
ll 1()n sluiaju okeie se generatrisa (roditeljica) Flr=p:=&+bL troDrrlrrlrx)
{,1(o lodke -B2, tako da je ona ujedno normala u toiki -F, (okomica na txngcrlhr lr
l0aki /1).
^pcanjk

a)
Sllti 0.0.

4->

b\

Pronalrenje sllprotllos boka akoje raddn obr;lj.arog

toku

Ako spojimo sve dodime todke B u kojima se dodimju

bokoyi, dobivamo
(dodimrcu profita,
prosromo gtedano. dobi,amo
s.
po,J,
a:l:,,,, Zohtatno
!ii, linid ie ap\olurna puhnjo Jodir
tohvdta.
e bike.
S druge strane dodirna Loaka putuje r uzduz boka. \a
raj naain b()Aovi
prtao(avatu rctoivnu putoniu dodrne bakc.

l@rmoulllienie
lz poglavlja. 9.1.3. proizlazi da jed\on zadanom boku pdpadaju
posve odreden
i
odrdena,/ahratna
linija.
Obmuro.
/adanoj
)rrrrir.J"l-ririiilir"_
"uproran.bol,
'poka
ooreoen par bokova. Zbog jednoobraao$i. a r
zbog
izrade,
za lo r
:la
Koflsntm 0a $ Tahrarnoj lrnjji dade odreden oblik.
{ko re ,.ah\alna lrnija I saslojr od dva km,,na lut,a. dohiamo
ciAloitlno
,)zahu?at( ko)ega iiii su bolo\ i cil,loidno ,.akrivtjenr.
Zbog leskoia u ijadi, a i
oro.ozubllenje nema ha.enra u strojogradnji. pa je
:l:llL lll,gl ":o:*,,ka_

ro riL/toU da o nlemu or dje neie biri

Borora.
je.zahvorna l;nija
frutac. dohiamo evolventno azubtjcnie- Kur koii
,Ako
znh\dtna linija TaNara s rangentom u kinemal.koj
,"tf., i rrril"rn.Jr)i
zahrdhc linijc tkut dodirnice profilar a. Zbog rqgs itoJe
1ah\ama liniia orar ac
onx je uJedno i okomrca na ranSenre srake ne-nume'rocLe
J"Jrr, ?air",
rnUa rangrra tcnrtine kru2nice br r 6- u toakaha \r
\, tsl. $.7a i$.7!r. Ato.e
nrema .lici o 7a /ah\arna linija
ralia po temelJnoj Lnrztici 6:, rada roCka na
7i'rDvxrnoj trnlr. koja se pollapa. kinemarskim polom
opisuje ?rah er?/,

b)
Slih gJ.

")

Evolvenho ozublicnie

nastaianie boka na zuPaaniku 2i

i)

nastajanje hDka na

zuplnniku

Zarnislimo da se zupianik 2 okreie ulijevo, kal(o to pokazujc sniclicll. sve

(l()(le dok se ne poklope todke,Rz i N2; tada ie se p, pokbpiti sll zirhvilloorrr
/)r,'
liniiorn. Todka F, pomakla se prema toiki B. lz toga proizlazi daic Ptrl
'(
srll)r)lnn
lotkon
u
dodir
s
odgovarajuiom
ll todki B mora, prema tome, F, doai
llrka.
Bok zupdanika I nastaje istim postupkom valjanja zahvatnc liniic pr) ltjrrrclirx)i kruzrici bi (s1. 9.7b). Nn slici pokazana todka FL dobivcra ic vtrlirrrrl(rrl
.,xhvxlne linije po dijelu luka Nrar = br.. Tako je pravac NjC = Ijr hlarli zrr rlrriirrrr
,,. tako {:la je generatdsa BLF = pr =gr - bs. Zamislimo sada dx so zlrP'rrtlik I
(ll(rcac udesno, kako to pokazuje strjelica, sve dok se ne poklope totkc /l! i Nrl
pomaknut ic se prena lotki ,. llr(l(rti
/)r ae lezati na zahvatnoj liniji, a todka -Er
d su temeljne kruznice proporcionalne kinematskima, zakronulo stl sc ohic
!incnratskc lmrzDice pri okretanju za jednal<e duljine lukova 6r, (sl 9.7ai').7b).
lirko se totke l-r i ,F, noraju dodirnuti tr toiki B, ito jc dokrz isPrlv'rosli
lionslrukcije.
prxlttotSllka !.8. prikazuje evolvenhi zupd ni prrr o(l lcmclinih kruirrir-l /r do
trc
htka
ti
diiclovi
prrrizvrrlino
ohlikrrvati.
nih krLrinica / bokovi sc nxrgu
.icr
ll
vrcllterrlr
olcixvrrti
Tithvill
0h7c u zirhvitl. Mcdutinl. li diichvi bohlr ne srrriirr

osrrM!u

ffiatcmmurmsrnr

:d l:tl' '4 do c u dodjru ie rjemeni dio boka .{ c zupdanir,a 2 s

lilli':
poonozrm
Uetom bol.a F rC ,/upaanika . Zd lTijeme

I
zahr ara od roe ke C do f
u dodiru je^temeni_ dio boka C4r zupdanika 1 s podrcZnim
ar.letom Uota il,-,
Pri olsernom smjeru gibanja pur zahvala rdodrmlca profitar
1{i'1i,,
1e
zrcalna Sirka puta zahyatA AE-

Ozubnicu t!'ebn shvatiti kno zupdanik s bcskorlrdno mnogo zubaca, prcnrrir

sc sanra ozubnica izrarJuje samo s ograniacrim brcjenr zubaca. Prtenosni onljcr
priionosnika s ozubnicom prema jednadZbi (9.2.) iznosi t'r = -.

i evolventnim bokovima
(ozubnica kao standardni Profil)

$llh l.!. Zupiani par s ravnim

S povedanjem kinematske kruZnice moze se iii i dal.je u negatiwo podrudjo.

nupa zupdanik s vanjskim ozubljenjem prelazi preko oz:ubnice na zupdanik

$lllr 08. Evorvenho ozubljenje u zahvatu

a radni boh r desd bo}; / trevi boki v kintrratske krutuicei
, temeljne kruZnice;
/ podnozne lonznice: a tjanene rruznice

tarnjim

zaknvuenq o,baju boAova p) i pt ruzliciti su u pojedrnim

lockama
,-Raduusi
ooorro. osrm u Jednoi rocki.

ozubljenjem, ($1.0.10).

Time bokovi dobiva.ju oblik uzubine vanjskog

ozubljenja, a uzubine oblik zubaca vanjskog ozubljenja.

apianik

Na zupdanilu 1 oznadeni su sa r desni bokoi, a sa t lijevi

bokllyi. Za dari
smjer \.rhrje desni bokovi zlpdanika I jesu radni
frf"ri to.;i ,L1"t j" paffi

Ji

ll@rllh

s munim [0lovillla

imllani0 0ililjellie

leNa, je vijenac celniLa s besl,onacno velikom

kinemaF
-tzupcana
sKom kruzntcom.
KrnemaLka kruznica je prema tome pravac; proslomo
sleda_
no ro.Jc zapravo hrer?attka ploho_ prcma DIN g68
Ozubnica

{HRN M.Cl.olt)

ta_f,,a se

ozubljenja nazivaju ozubtenja s ravnim bokovima

fpl"*"t"
ozubtjenja-. u rom stu.aju. i remeljna tsunrica
"^tfj"'.:").
:111,:rr:g
vclr(n. a ,slo lako i radijusi ,,aki\ ljenja bokova. pa
i oni poiraju pravci t$L 0.tr.
.11 no..o* prednolr. jer se s jednosra\..rlim alal ima s rar,nrrn
boko.r jma moie
ln
vanjskim ozubtjenjem. /bos rosa upotrebrja\." se

foj
,*"r. ;;r';;;;;

*:ilr*.f

:1ll:.i]
,:.i:::::-,r:,

'k.s proJit rDft.:8?8. HRN \..,.cr.0to;

,, ,,.

/rcil

",,.d!d,i
zupcanrcr s vanJskrm
oTubljenjem moraju se rprezarj sa srandardnim^p.Jn,r..
profilom.
n*
/lrre ftur dodtmrce profila, srandardiziran je sa o-26.. Krne_
1oo:!1"
marska trua slandardnog profila nazi\a se vednja
linija pro/ito MM.

Sllla

9.l0 unutamje evolventno ozubljenje

Zbog negalivnog zakdvl.jenja u odnosu prcma varjskom ozubljenju, br\)i

jedncdihi
zubaca unutamjeg ozubljenja dobiva negativan predznak. Tako proma
(9.2.) prijenosnik s unutamJim ozubljcniorn irno ncgativM prijenosni omlcr bro6() l)ivn //=z':l-zr= 3'
.ia zlrbaca r' Na p mjer, zazt=21).2)=

zur.Ut nurmsnrcr

ost.ovr[I

@-i0itt[anjc[otova

Ilclna I)lN 870 (llRN M.Cl.0l2) dclinillrrjc

tr.l;:,"l,,"*ffi i;,f ff iiiriiyj"#'d,jt{+:rrl#

ja
;i"T';i?iiJi#::i;iJxff ":ffi {.,.,i:"[*i:lH j*xufil:
tr

ilffi {uJrffl;"* *rn t n:,:;*-t*l*l

prrrrroirr osDovnog

lshnd r(lDog)
(sl.9.9.)
pojam
t)li
nultih
zupdanika
na
sliudcii
rlrtin:
Nllti
zuliuhkist
t)rullla
lttl loiih:rcdnJd Linija osnovnog (standa nq9 pftlila tangira diohen( lnt,li,r,(u kinematskorn poln C). Prije osnik s nullbl zupia icimd ttlzit,u ,tt' l lli

*lffi

u'

-I
I

$lih 9.12. Karakteristidne velidine

Titrllci 9.1.

g.lt. valjanje
.ner.rr.
Slili
vduanre i kli
kti,/anje boto\a
oueror boko\a /i_ , /: kulr se rnedusobno
d6d;,,,, .
B ,, ,o\ rosmc,ja,n,h Lohr","";;;;.,;;"i:,'
'n,ere /ahvd,a od .{ do
,, .r: . , rok .pecrrenog
" /, vflcme dod'E od / , r
\,rza;,j,

,'

Standardni moduli

ielnika

(rm)

prema

DIN 780

,:""."ili:j i

Na-Slhig.ll0 prikdzan

je rok specifianoga izanja

bol,a 2. \egar\aro (pecifia_
-^ krtzanle podnoznog dilela boka
no
ie i
,1I*.: ,u.r,.r,i,,*, r,",r'",;lii,l',Xiili;,liXtii1l,il1i;l:,:i:::1
l,-,1.j. ktizanje je
(ru.,nrcr.

Iltlim !.h. Standardni moduti (mm) piema HRN M.Cl.0l5

ondje jednalo nulr. pu ,.o.j.L

," Oi ,oo.#.i" uu\c,,rd.
vclrkr kulo\ i /ahvahih linLia
i mate visine
.runjrj,"n1.i;

il,;, ffi;l:

^p.u

t{flmlrici

i nutfi priierusilct

ravillll ructllla), ilafrust irlllefll

ill0ca

Ilxznrak od zupca do arpca

mjeri se na

Kr Dcnr c,sr,

zrpcantcrma

ra1, zn,

ce ra*

ieli se zapravo naglasirr da

ku.Tnrca j.ar,iu',rii,
poka/ar cemo
da l..0 ,,,,,,,
s[ih

zupcanikom

ff
l

., ; ;:;1,:
""".,

.Ay:.:,X:%Ti::l
lJ

rllili

f-"1, izmedu dioben,h , kinemaro;"i;;;r,'

"^r."li'j';:'11 :*g.i se. na .iaadLr o.,ubrienic.
o".i ' u.^,,.," i"' p"ffi fi [ JJ,f
fi
i:i T#r;I

I#;;

Korak p je ruzlr:,ak od z\pca do zupca mjeren na diobenoj kruinici (sl. 9,12.),

Opseg diobene kruznice mom biti jedDak umnosku z p, ako z oznadava broj
zubaca. opseg diobene kruznice jednEk jg takoder unlnogku
?r. Premo tome

[E

zrrcm mmmsru

08mrln

z p-.d n-.apn-dz.Ovaj

odnos

tome poredbeni pokazateli

pn

,,

nodut

nazi\amo modul m. \4odul

p d
Lz

je

prema

Ako su dobljine zubaca zupaanog pam.iccln0ko. nnn.l|iu toorijski sirinc LrTuhina biti jednake debJjini zubaca. Zbog proizvodnje i pravilne f'unkcije nloln
izrnc<iu onih bokova preko kojih se ne prenosi gibanje postojati boc d zroCnt)rl

(9.5.)

(sl. $.13.).

Kao djo drobenog promjera modul se

moze shvarrri i kao korak Drc tiero
suandardizirani rlatl g.l.r. D.
bi br"J
ograniaen na minjmum. redu I reba
dali predno.l pred redom 2.
Iz prednjega slijedil

..
voduli
su

;i;;';; ,;;;;",';{;:;!.;i.

korak p=4.
tronier

diobene kru;nbe

(e.6.)
(e.7.)

n (mm) nodul (rabi. 9.1. i g.ti),

d (nm) lromjer dioboe kninice,
,
brcj zubaca.
q.t2. prema DIN
3oaq iprema ISO R 70t to./nake 7a
o/ubljenja) Lod
nultih Tupcanika roTnake HxN v.it.ott
i otz i, 1958. g.
j;;pil;,g";;"
oznakama ISO) oznaduje:
"i.,
promjer
/
diobene lcuirice.

.Na.l.

4, promjer temene

Sllh 9.13. Zmanost,

razmak osi

knrZnice,

.,

promjer podnoZne lcuznice,

r/, promjer temeljne knlnice,

Normalni arpianici imajr tjemenu visinu zuPca ,"=4 Podnozna visira

mom biti nesto veia, da se ne bi dodirivale tjemene i poalnozne kruinice Zrad-

ll

ukupnu visiflu zupca,

&" tjemenu visinu zupca,

nost izmealu qjemene

moZe varirati izmedu 0,06

,r

podnoznu vjsinu zupca,

,s

zajednidku visinu zupca zupdanog para,

korak,

/r. korak

I
r

podnozne

lodnoina risina zupca ht=

Prema sl. 9.12.

knlnice naziva se tjemend zraCnost c Oni

n. U pravilu iznosi c=0,2r4, tako da io

0,26
1,2 m.

9.13. z^ vaniske

i unutamie

nulte priienosnike iznosi

promjer tjemene lo'uinice

d,= d +2 h,
zahvata p. = p . cos d.

Sirinr.r uzubine,

(9.8,)

prcmier podnozne krrtnice

debljinu zupca,

a, standardni kut zahvatne liniie d= 20.

(kut nagiba profiia osnor,ne ozubnice),

r
/,

ctt= d

2h

(e.e.)

promjer temer e kruZnice

dt=

cos

(9.10,)

diobeni kora.k.
Sirina zupca.

o=a+

ry=le, +,,\

(9.1 L)

trlf,I

[a

flosilrcr

ost'ouffi

Buduii da broj zubaca.zupcanika

) unr
rivan. momiu

9^ut;"",",- mora bil, nesal,i'"'#ii]l''lTllT

' ri-.,.'i
2,.--s mm
jr,"=_,oo",*'.

|oo".m.(j -_d,

Iz Proizvodnih fiz1oga morain

za
nerluvbnos poto2aja

W
Gledano

ily#T;i,#

2d_-

ra?
.,",,,.*
;;i:;,;:
;ffrt:."ilo!i;,,.0,,0*"
";l

n6 zutanrufli[ ietiltra $ nuniln ilruinri

relati\.no, jedan arpcanrk
kfl7i .l

sunca rzarrustieno
Je da jedan zuDaanik .1:

ni'ili' I?LffiiiTi;

l*p:g'

kao

sto \'ljesec lsuTi oko

it:iii# t_ r{ i;}niildil:r.ffi

Mc&rtinr, hgiano jc da tako oblikovarr t),ii![rzIi rr(liius nc smiic prcsiiccxli

rclrrivnu putaiu vrine toikc zupca. Irladi srrrarricllia z.ucznog djclovania ptiiclrrzni r.rdijus lrcba biti Sto vedi.

Ako bi toike dodim,4 ili E pale izvai todaka Nr ili Nr, u koji a zahvrrlrn
lilliia tangira temeljne kuinice, putanja vrha glave velikog zupdanika prcsijccrr|r bi dio aktivnog dijela podnoija boka malog zupdanika u blizini lornclirr.
liruznicc. Ova pojava nazi\a se potlreziNanje. Na Sl.$.11. prikazana je podrczanost
(k,bivena alatom u obliku ozubnice.
Podrezanost se moze smanjiti poveCanjem broja zubaca maktg ztrplrtttikrt.
lirko se srediste malog zupdanika odmii:e prema van, pa put dtcla zahvlttlr Nr(
tx)staje dulji. Isto tako moze se poveaanjem kuta zahvatne linije izbjeai oPrrsrx)sl
lx)drczivanja. lz to1n proizlazi da je za odredenu velidinu L:uta zahvatne liniic i
zr odredeni prijenosni omjer potreban minimalni. graniini broj zuhau zr t|t^l\\E
/upaanika. Teorijski, granidni broj zibaca za zupia i priellosl1ik s ozul)ttitt)t,t,
lioii opienito oznaiavamo kao minimalan broj zubaca nultog vanjskog oztrl)licrix. iznosi

teoriski gtaniini broj zubattt

(e.t2,J
$llti

9.14.

Retadr ne purarje u.snit

rorara

)oca

, .Z^ zah\at zupca ne upotuebliava se cii

dro.boka f\olrenra na
ouK, Tupca r onaro poeinie
r"k
,.-.r;1i,p-:{9zni
koja
IeTi iTvan podnozne
I'rr,,nrce. Dio i,,n.u,
"d
,"i'lr.X:::Y""
sru.,i za prijenos sire i
"r'",rr.',
E,banja i moTe ..
o,;.;

,#;;,#l;j;;#il1::,*

Kod d=20' je z"= t7. p.ukn.* se dopusta mala poalrczanost, pa so kod

(,= 20' raauna sa z'"= 14. Ova mala poalrczanost koju pri izmdi dini alat nijo
stetna. Naime, u radu zupcanog para ulazi ved stededi par zubaca u zohvot,
prije nego sto bi podrczani dio boka morao raditi. Podrezanost Ce biti potpuno
noskodljiva, ako podrezani dio boka zupca uopie ne ulazi u zahvat.

Prakitki graniini brcj nbaca

-, -5 -

(e 13.)

Kod prijenomika s unutamjim ozubljenjem prepomduje se oprez s obzirotn

da je granidni broj zubaca zupdanika s vaajskim ozubljenjem veCl nego onui
dobiven jednadZba.ma (9.12.) i (9.13.). Granidni broj zubaca kod a=20o ikod
broja zubaca z, zupdanika s unutamjim ozubljenjem ianosi:

z2=@
zc= 17

0.15.

Nasrajanje podrzanol
koa evolventnog ozur4erja

zg

18

zz= -45

zz=

35

zg=20

ic zr < 2", potrebno le skntiti xlaru zupionika s unlndmiin o. lli'tti'ttt.

Ogranidenosl broia zubaca prcnra dolic ic(llrn.ic od nedoslataku cvolvcllllx)!,
ozubljcnia. Vcii kut zahvatnc liniic sDizrric grrnitni bloi zubrcr. no nllrlc rir
i is|xtr] rtt rcrrc hnr;nicc (sl. !.10 ).
vcsti do .zdfiil.,rr)!/l vrhu zttltrtr, t
Ako

$lik

zz- -80

!]

rutuu murmsun

f'\ f,+ AAA

$lila

EWi

I u "ntillno$rhi s nwirrr rucirna

ozubrjenja. evorvenrno ozubtjenje

"lu]",*og
povecanJe osnog
ra.amaka. Jedino se

^::

Dezpqekoran.

*ar1"

""p*iia_ i

l.

S povctanjcnr kula zahv.rlnc liniic srrarrirrie so opirsnost od po(firjzivfiril

2.
3.

I'ovcdanic debljine zupca u korrjcnu. lrko (|r sc rircgu prcoositi vcco silc.

I'obolisanje uvjcta klizanja boko\,a.

zl. Mogu6nost prilagodavarja razmaka osi l1a odrcalene ugradbenc zahtiovc.

Lli. Utjecaj lrlta zahvatne linije na oblik zupoa

je neosjertii\o na
time miJenja tur zahrate firfi..,p".,.ii
vedr.i n&iva se pogonski kut zahrame
rrrp
dodjmice- pronLf Lri
(81. l.l70r.
I kinematske kruzrice se po\ eiavaju * tkul
,-..,." i] i 'j-.'pr#J .I
kinematsLe idiobene knrmice viSe ne poklapaju.
u q...r. iUoen..ru;;i."
povedavaju /bog raTmicanja zupeanika.
zahval zubaca je

L,jfll

[sil0ftI]D

Ncpovoljna je poveiana opasnost od zasiljenosii- Zupdanike s ponlirkorlr

lrnrlila nroguie je izmalivati odvaLim postupkom, alatima u obliku zupdullihr i
u r)lriku ozubnice. s time da se alat za odreilenu velidinu odmaknc od izflrlku.
Mogra je negati)ni pomri pr.o/i/a, ako se smanji tjemeni promjer kola. rr alrrt
odredenu veli6inu pomakne izratlu. Pri sparivanju tako dobivenog ,/,,i"" zlrl)('inika s nultim dobiva se pogonski kut zahvalne crte d* < a/. Negalivni ponrirk
I'r,'tlL poreia.r op:tsnost podreziranjr. a zupc, poslaju lanji.

voni

ru

i f.i"*

zupdanici mogu se proizvoljno mealusobno sp ivali. l)ohi1al osi .r odgovarat ie \.rsti i velidini pomaka profila. Prerna s|arivaniu

Nulti, 4r,"

,l,,l,iv.rlu -e o\e \rsle paro\a Urrijeno.nrka):

l. Nrlti parovi, ako se sparuju dva nulta zupdanika.

2.

zup{anik t

4,,h, parovi, ako se sparuje iedan Ilr,"

niihovih osi ostane nepromrjenjen.

i jedan f/-r,," zupaanik. u rrzrnk

ako se spaluju V zupdanici ili jedan %r,. i jedan nulli zup{r.

nik, ali tako da razmak osi postane ve6i od mzmaka koji odgovurr oultirtl
parovima.
14,,*" paroyi, ako se spam.ju V-zupdanici ili jedan ,;,,,,,. i jeddn nulli zopCrnik, ali tako da mzmak osi postane manji od razmaka koji orlgovatrr

3. lih, parcri,

4.

nultim parovima.
osnomi prcfilozubnice a

b)
Sllh g.f. pozitivnl pomak pro61a
a) Nutti zupomik; D) Ve,". zupeuil

O\o <\ojsho korigi \e ./a V\. ponaA profila. poteianje

oci zapravo
j:d"* /upcanika od drugog. pa se rjemenara,,maka
r
bo.na
,,ra.nosr
:.^.::lll:-{
Puv(crvaju. Da Dr se ltemend zraeno dnrsl6 n6 pry6Ei, mjeru,
mora .e Drem;
0,"""r,' temena tauTnrca zup.anika t. i,""Li. ,J r"""ir" ,r,,rJJllil
Il:lliDoKove oo nove lJetnene ku2nice i po\eiatt
podnozne lrrZnl".. Ou,li." ir_

bjcgla prevelika bocna racnosl..rr iijeri

bokori^pe*;f, i-r"*lr"Ui,i
maknuli u \mjeru oboda. NaLon rrh mjera
zahvar
^_
f."" i'rj";r.."rli"
tzmrcanja. besprijekoran i pra\itan. Ouaj pozititni
ponak p-,fl,

(c

^l*r;"

prednosri:

p*)llfi!al,_

SlillS.lt. Vr,,. zupirnik i

slandr ni prolil

ozubnicc

l'onrak profila na zupianiku rro(hrlu ,/= I oznirairvr sc prirnr I)lN .l()()-l i

llltN M.C1.012 ir./.) /nlor ltrntl'u 1rrlitu \. S!\ntni t)tDltk ptolihr iznosi r rrr
lsl.g.1l.l. l)in,nziit: l-zurtit iln izrrl1llxrvltI s( (,n,l,r ourl()i

IIIII

rtltitr*urflosflct

osmvrm

ktuinice d=z.t

proryjel diobene

(9.14.)

prom i er tj eh ene kruZnic

e

d,=d+2r.m+2h,

(e.ls.)

promier podno,ne kruinice

Pronjcr knc\ne

u,om,

dr=cl+2r.m_2h.
kru;nire tjt - d _ cos a

(e.16.)

(e.17.)

broj abaca apcerka

tkod unurim,"" ,
-'urrcD'd nesarire,.
modu' ozub,renr,,"ii ;"i

ilj.rue
r
tdt<1or pohala prohla.
l, lrm) tjenma \4sim apca. u Drav,t,, , = ,":1.
ip
_.j.2 ..
:w :fl,
, , fg.i""
(Lr /ahvarne JinLie
^pu.
nLlri5 p ^itu"t
o\a , po,,r,
Kod pozitilrlog pofiaka
negarrvnog pomaLa

.u

i vrtiednosrl
ncaativhe.

,_.:0.
[okora ponaAa x su pozitivne. kod

Iz gomjeg dijela Sl,0.lg. moze

se oait; *:l
-.
*'',ie-.miJu biri \eri.ine
rdkrom
pomara k"d
1",
ii.l'.11"
t1 ta--2otiz 2s
odnosno J0 (a-- rs.,."--2;;;;:
o, 6; ,")6;.nr'.;- li 9l*:T
vdnia. prirom ..
' ':"',i'k, mosucnosr podrc/i,,.,p".,,, r,;; ;'.
r/vodi
dlarom

,l*"[r,i

:;ii,I,'ll'

u obriku ozubnice.
\erjaina raklora p"rrr,
,Jr".rn"nJe
rn'urre.
oha.eDe
kao sonica zt.sttjenosi snaranjis .,riLJ.;;;;;;;;;;;
granrene wijedno<r r
.r ke dane .u
0."j" ),"0^1,')',

i#i,il); r," jil,JT.ff ]"

+l

U DIN 3994 i 3995 standardizirano je tzv. 0,5-ozub{onje. To su zupdanioi s

pozitivnim pomacima s )r= 0,5.
Nadelno, faktori pomaka profila.r1 i

;r2 zupdanika mogu se bimti proizvoljno.

No, izborcm pomaka kasnije pri sparivanju zupdanika rc $niju nastati smetnje
u za.llvatu. To znaai da u zahvatu smiju biti samo evolventni dijelovi bokova
zubaca. Do smetnji u zahvatu moze doii rcpovoljnim izborcm pomaka, bilo na
podnoZju malog zupdadka 1, bilo !a podnoZju velikog zupianika 2 i to zbog
nedovoljnih duljina podnoinih dijelova evolvente. U takvom sludaju smotnjo 19
otLhnJaju skraienjem rjemene visine glave.

Tjemene debljine zubaca ne smiju biti ispod odredene minimalne velidinc, u

pravilu s"=0,4.2r (s1.9.18.). Isto tako ne smije biti smanjena ni tjemena
zraanost koja u pmvilu iztrosi, c=0,2 l,l (sl. 9.13.).
$llfii 0,?0. daje upute za srtsishodan izbor zbroja fakora pomaka profila x1 + x2
ovisno o zbroju zubaca 4 + h. Linije Pl do P9 sluie za oznadavanje pojedinih
svojstava ozubtenja. Za o $ljeaja koja prema oalnosu na nosivost i budno8t
moraju biti dobrc ujednaaena, preporuduju se podrudja P3 do p6. O stupr{u
prekivanja, koji se spominje na slici, bit de govoru u poglavlju 9.1.10.

i^:

+8

-g
;

2"0

IJ

t.8
1,6
1.4

IF

r,2

I0
0.8

0.4

\\

0.2

{o
E 0.2

ts 0,4
o -0.6
* 0.8
1,0

I
-9
E

a -2

P2

PI

Slita

30

$[ti !.10 Utjecaj pomaka profita

na grani.ne lriiednosri
r(od

20o

i 4= ts.

l
pr.r, onr :ooTqu ^bu.u ,'" , ,.

.q.

sB

20 40 60 80

&.8

100 120 140 160 180 200 220 240 260 280 300

zbroj broja

!-9
te

P9
P8

abi

z, + z,

ir.
l+

-, ,

U0. lzbor zbroja rakora pomaka profila

i,

i ,-, prcma DIN

31)e2

Porljela faktom pomaka prcfila -rL i r, izvodi se prema S1.0,21. (za rcciucir.rrnc
prijenosne omjere; za rnultiplikatore vidi DIN 3992). Na sl. 9.21. ucflillc s
linije sparivanja Ll do Ll7. One su tako odabranc da predstavl.jaju liniic.iulnrrlic opteretivosti korijena zupca malog i velikog zupdanika, odnosno liDiic.io(ll]ll(ih naprezanja u presjeku korijena zupc . trrklorc pomaka nr i rr mlir rrrkr)
I)()diioliti da leze na istoj lirriii spariv ri . tl tu svdnr dln.ic priorjcr sa = 20 i
:r = 50 zubaca.

!l@l

aluumurnonra
osmu

Nal'prije se sa sl. 9.20..

za

z + ,^: n

n"., nji ;;;; o;'r];;:;;;;if :"'ere.iz podruija ps r,r r _04

r r r oo,oc q";al,.J;il
iii l;;:J1 ;.lj ;j i I"#:
-- JU r,llr,
z.ol?
I dobrraju roike A
i A.. ordinale rnaaka o ior1.., _
" o)j,r, __-o_L,
t).5o1.
ost,*"t
t
zt It'
brciabiz .
^ .^ i'

l:ilW,

0,8

o'7

o)

0,6

0,,
.! 0.4

Slik

E
o 0,3

*qz
5 0,1
3o

t
4

0.22.

b)

Nastajanje dodahe boane raanosti pri sparivanju V-zupaanik,r

(pdkaz zainosti je preuveliaan)
a) dva zqtanlka VrL.; ,) dva zupaanika V-,","

Ovdje se zato uvodi

-o,r

faktor pomaka razfiaka osi

-0.:
-{,3

D .r

-r,t6
sr.

,ro.o@o

(q.18.)

Vl llB

Raspodjera zhoja

r"I",llHU;;

Dt\ ***r
Jqoj U]ri

i jr, na oba zupdanika

Drema

ALo

redu(ujr Drojd okreld)

i,ffi I,#i#;,Ii,TJ.$J_1il1i:11t;T:L[

j:,i#iJ...............,"#:lr

j:

u koJem se ne
sl".*ir'*-.::lT .* podru.ie
zupca u ovom podrucju

"l.rarn", ,"a-'air';:"-", .t.':1.

i;"l,lX,;il"il',:,#i'
i:f,:;;i,::;yl ryiir?;',ffi:
";.^*;
'"s#1'1,T"!T:,i oi",l:" irnuJ,
r,

,,

tr'ri

u"rici,. ou,"

;:r*trj'; ::.HT.j#: if ^, .; il*:I.:fl }ii;""rr#

#l'si"1 i':fl:-'1i1il]":'r
''ra.,mar
osi mom o'n

ao

a'a'''"

je R. zadan. a da B lreba iraiundli.

B-

srednjem. biJelom dijelu

sljke 9.21
-U
ia\ ljaiu smetnje r"rr**]
nisu potlebna. u

iednadzbarna ,n

+Y:

z1+ z)

-0,4

srrh

/'

bo(ne ztai nosti

,,

ll''d1!n''i
,-r, ffi;;';,";;fli;:;?h.fl"rg,ir:o o

B,

1+'7

(9.19.

ianosi

B,

(9.2{). )

S izradunanim faktorom pomaka osi 8,, dobiva se jednadiba za stvnmo

potreban mzmak osi

11.=(/r+/r(1 +BJ

19.21.)

Ako ovako nastali dodatni raznak osi ne smeta, tj. ako pd istom s,rlcru vrtrlio
nc doale do kolebanja oketnog momenta, pa time ni do dodatnih urutrflriill
diDamitkih sila, moie se osni nzmak izvesti u dimenzijama prema.icdDrd/bi

a"=(r.+r,\+G +b\m

(e.22.)

Moraju se zapmvo izvoditi razrraci koji leie izmedu d! i zl,, ij.

a=

a\

..,

ap.

Ako pomaci profila leZe u podruilju smetrji zahveta (istoakaoi dio or sl.
i).21.), pa znhtiieva.ju skaienje tjemene visine glave, jednadzbe tjcnrcnih pl1)rn.icru.iesu:

f[{I

4i

Piurrosilrcr

osilMm

Il Ik|ttje ozublienje

dt=2a_da_2c

a
.1"

, ,"

(hm) unr.ieni rumak

1,*l

lodnohi p.orter zup.anika lrema.rededzbi (e.r6.),

(nD1) potrebna ljemma aadDost,

iz

"raamati

a'r

atske

t zahvahe

linie

Z1l krnrstrukcrju evo]vente

tl

0.23.

m tana

L+2x.m tana
2

6iji je polumjer lemeljne kruZnice

lrrkovi iznose:

AC=DC= p =tana(

AB- e\ d-lanct-(t= y

t,_-J.t

a
-cosa

.ic cvolvcntna funkcijd kula, a

lt*inice

l' l')
d*,

tila

se

,evoluta

d,<,

Polarni kut

2a

= u+1

d"z=2a

pogonski

_-r,tr

a osim toga

p|ofijer kinet

V,,r,,,, zupcanik s =

pravilu c = 0,2 u.

Jednadzbe

cos

s=L-zx

VDl", zupdanik

(e.24.)

osi.

S utualenim ra2xnakom osi a moZe

se i7
ct*

(9.23.)

daz=2a-da_2c

(e.26.)

d*t

(e.27.)

je kinematski omjer prema jednadZbi

(9.2.).

r*iu

d^ su za ununnip ozubtjcnjc 2.. u,

a i J^t ncpanvn;l
*"61 nr pri f ,f" t"f," *"r'p"#rl,
pro,iztal da pinak prolita
o:.n11
".f
,"tit", ,,p.,,ik
nrogn. osobuo onda ako ie bror
velik.
bi ..;,;;;
;;.1:;,, ;
^ha.,p"i"i"-1"Daa"p,s,,'ip.g;:rj;::
to siupanj
Noo
:-'- roTubnica) ne mrienta se
"^.I'_.ol:O:i,],',

u,,?l

il:ll'lT

,.

,",;;;;;
i:ii I

:'::?ilT:.al'o

Nuhi zupta i(.i mogx se promatrati kl

ao v-zup'anici
protila r-0.

'

Sllh 3.20.

fal'1orom pomaka
l,rcrna

$1.0J4.

FIItrffimnEfinxcil

ea =

Yoniiko ozubtienje

V^"*

zupdanik s =

!+2x.m.tata
Nrdalje je

!-2x.m.ta...,

luk, u odnosu prema temeljnoj l<Iuznici, iznosii

fC = r-\t^n

S F,rro(u c\olvenrnih funkciJd

mo,/e se odrediu debliina./upca na
brlo koiem
j)olunticrLr x cko su nazl!ne
debliine zuoc:I v-lupcaniLa na drobenom
promjeru
r/rirTcD( jednadTbdma:

Vpb" zupdanik s =

ceometrijski odnosi jediniine evolvente

(r

.1)

- r"-ev d

er d'
+(ond'-d'\
"\
/ +

CH-FH

fC -

CK r,
s2 r

;,

16

(er

a"-eva)

t.r,

2'r

t=

l.

@uuurruunn

osrouffi
Kul

pri kojcm zubac postaje lilittk. tirbivrt sc za t= 0

r I\d'-.'
u
"-.' "'1.
)

",o'=t*"rr.
d
Polumjer odnosno promjer na kojem zubac postaje iiljak, dobiva sc iz otlttosrt:

{'

cosal

,,

a/
, cosa
cos

cos

Vrijednosti evolvenftih flmkcija dane su u sljededoj tablici.

o
$lili 1.2{ Debtjina zupca s na proizvotjnom
polumjeru

Tabllcl9.2.

wijednosri za
c? i cl . dobi! se debrjina zupca ,.. na
Yjy],::.,
/". odnosno promjeru /.:

polunJeru
"^

= 2l

;:

"(*

rb

\e,,,

d, - ey a) I L

"-

",

)1-

a,

(.; -

*-

t)

Kut a proizlazi iz odnosa rb=r.cosar=t,,cosd

.o"o

=!

"o"o.

Debljina zubaca na temetnoj louZnici

sr dobiva se iz uvjeta:

t6 =

Tiemena debljina zupca

/i, = {, . cos a. , odDosno

"or,

ara

\
^zth(s
-+e\Al
\.1
)

s, dobira se s pomoiu kuta 06 iz

=A
rs

*=rn(i**o-* *^).

odnosa

Evolventne tunkclje

,= dd=t^d-a

trtrItr

zlqtlrnNrmmr

osrontE

nmafa o$i ielillo [mtrs[orn

cvolyemifi tuilcih

jir*t:

5,.t[rffi t!l:1i f"",,*;,i:ff i#:K

Hruf :r :*;,:,
Iil",:,;'Iili#ii ; ^;# *]11*fl1ff1'J:'.'#,H::'

ffi

Cd
Raanak osi

{q

= x)m+xzhr= m(x) +

x,).

PIi ovom razmaku osi Oll, ="" pu*t,,i, iz rc(fu hokov zuinost. ttudlti (|r
(lo momcnta krda se budLr odredivalc izradnc tolcranciic, moruiu dinrc Ziio
lupdanika biti takvc da omoguduju neposredni dodir bokova bez zrainosti. trcbn
/ paanike V para dovesti na mzmak osi a < a, (Sl. [.25b).
llazmak osi V-pam d + rr + /:. Prema tome se zupdanici ne6e dodirivuti svrrim cliobenim kuznicama. Dodidvat ie se kinematskim kruZnicanra r.-, i r.,",.
Itazmak

osi OjO, jednak je zbroju polumjera kinemarskjh kuinica

iznosi:

", =,r +.,

+Cd-.

+ r,_

+htt.
\-, ! "!- I,\

oio, =d='-,',+/"2
Ove kinematske kru2nice valjaju se mealusobno jednakim oboclnim bzirruma. Radi toga momju i komci kinematskih kmZnica (p*) biti medusobno jednaki. Bududi da je debljina zupca jednog zupdanika jednaka Siini uzubine drugog
zupdanika, moZe se pisati:

s*l=
n1a

/., i

s",= /"r.

Na $1. 1.26. je pokazano da je zhoj debljina zubaca na kinematskim kru2nicajednak koml:u kinematske kuznice p*

p*=r*r + /*r=rd + l*2=r*r + s.r.

t/8!
,.{

,*t

i.

.1t

knznica 2

kuini@ 2

b\

Slllt g.25. \.par

, .h(or
^,pcanjk
dodi4jd sEndardn
..r..i. ,L.j,il l,,il."I'
r profrt. n, u potordju
nepos
,d

Slika 0.20.

Razmak osi

Vlam

bcz boinc zra.nosli

Prcma ranijem, koristcnjen ovolvcnlllil) llltkciiu. nroTc sc clcbljina zuhucl

kincmatskim kruznicama izuili .ic(lnl{lrhilIrr

r,fII

zumt rugosnmr

0srr0erI[l

'"'
,.,,

Snranienierr razmaka osi od aj, t1,) u snl rlih so i tjcmcna zradnost (

((.= 1,25 m). Ako pri neposrednom dodiru bokova boz zradnosti treba saduviLti
Ijcnlenu zradnost c, treba smanjiti tjemeni promjer (sl. 9.25b) za razliku:

=4'(;+*,-*,,)
=

d",(.;

d
", - ", d_)

dp

Ur.rstavanj em dobi\.? se

P.
Su d*

lt=zt

/i

r*, +r*. =a*,111 +en

t4

a-e"

a_ l+,t,, | !
r
\42

=!:1,"=!+2. * . tana=nl!+

** o -., o).

je faktor skraienja

12+ m(x,

+x,)-a

tjemena.

Tlemeni promjer nakon 'k-raienja llemena imosi:

d"r = d

+2xn 2kn=d"

2km'

Ako nlje iz\Tseno skadenje tjemena, preostali dio tjemene zradnosti iznosi;

1*.,o1

'-'l

m, dobiya se:

k m= \+

a=

d,

p",.)t,x
,,^ -;l
,..li .L ,_" ., o_., ,, t,
nt2x,
,n,-lt
i
- tancr ,
'

+d,,
22

d",

+J|

1.,

l. .u o- ", o"
l

l; l,
^
Skraienjenr p" i sredi\anJem

J.

Jednacrbe dobiva

0=

2(t,

se:

x,) tan a _ (2, + z,) (ev a* _ev a).

lz gomje jednadZbe proizJazi zbroj

faLlora pomaka profiia:

1,a4=,,a,,!!3t-!-!
Pogonski L:ut zahvatne crte

ct tt.

21anc(

a*, ako

su zadani

lffi'tffiiwttrvania
se postiglo kontinuimno okrctno gibanje, bez eventualnih prekida, mora
Dovi par zubaca uii u zahvai prije nego sto par zubaca kojije u zahvatu izade iz

Da

bi

,/ahvala.

lo ziaai

da mora poslojati preki\anje.

Kada prema sl. g.Zl. todka A na zahvahoj liniji prijede put koraka zahvata P.,
sljededi par zubaca ulazi u zahvat. To madi da postoji prekilanje ako je put
zahvata (dodimica Fofila) g,=& + gr dulji od koraka zahvata P.. Radi toga
odnos izmealu puta zahvata go i koraka zahvata P", tj. o = gJp" oznatavamo kao

prelciwnje ptolla il| stapani prekriranja

fakori pomaka profila, iznosi:

=2.zt+22"- tana.ev o,

Ako.ie zadan mzmak osi d, je{:laadzba

pogonskog L:uta zahvatne
crte glasi:
cosa?$

- -:-:1. m.(ust/.
2a

l'fonll mnijem proizlazi:

,l*, =,1,

"o'd

cos4!

a=u\ttu", _q+d, jgsa .- :r+:,

cosa"
)

Sllka 0

vr

(tlodirnio!

r(rlh)

fn)llh
1,|vrlr fo(lno.,ir TuNmiktr !" f

27 1',ckriv,rrrio

s,, prl ahlal! ljcncnr TuPadrik } !,

l),,1

@ruJfiurnlttlonnr

O$OWE
,",

=d-,[; *"" *-",,_]

""'

.
='-'(A*
t'

(s,

Uvttavanjem dobiva

,,"
Sa

I
*

o-", o*).

",

,^" =.(l*r, r*o) i d1 = 2,. 1n,

d."k

p"-z,l l,ft

'- ,."

p, i

l-'u,\zL.-2" a"a

l'.u,

<redivanjem jednad;be
dobi\a

Ako nrje izvrseno skaienje tjemena, preostali dio tjemene aadnosti iTnosi:

J"

"'

i.
i

5e:

proizlazi zbro.j faktora pomaka

plofila:

xt*x2=2,12re\ dn-e\
2tan d

+rJ

d"-

+d -

Wfif@titntuiuania

o"

+2xm-2kn= d,-21{tn'

0=2(xt+x,)tata_(2,+ z,)(ev a._ev

a).

.lz goqje jednadibe

=d

L- A

eua.

ic hklor skradenja tjemena.

li(.lncni prornjer nakon rkracenja tjemena i,,nosi:

se:

,_p",1t1x.,
,
'" -^ l, [z'2t' lmal'er a
SkraCenJem

at-a=k m=\+t2+m(x,+xr)

).

=r-.H *. o-* .-)* o-,(:.

=r,",*"-

dobiva

a"

se

cl*=4 a,s =!+2 x.n

r/:=zr.rr,

a-et'

Snlxnjcnjem r^znlaka osi od.h n0.r snrarlila sc itcDrcna zladDosl r'

l, 1.25 nr. Ako pri neposredno:n dodilu bokova boz zratnosti treba saduvtlti
liflrcnu zradnost c, treba smanjiti tjemoni promjer (sl- 9.25b) za mzliku:

Cl

se postiglo kontinuimno oketno gibanje, bez eventMlnih prekida, mom

novi par zubaca uii u zahvat prije nego Sto par zubaca koji je u zahvatu izodq lz

l)n bi

/[hvata. To..naai da mora posto;ari prekriranje.

Kada prema sl. !.27. todka A na zahvahoj linti prijede put koraka zalvato 20
je put
xl.jcdeCi par zubaca ulazi u zahvat. To znaii da postoji prekdvaoje ako
,uhvata (dodimica profila) g,=& + gr dulji od koraka zahvata P.. Radi toga
o(lnos izmealu puta za,lNata

lt|kiwnje pmfrla

g, i komka

rh stupa

zahvata

p., tj. E"= g/p" ozr]r,ta\afio kao

Plekri')anid.

Pogonski kut zahvahe crle

av*, ako su zadani faktod pomaka
profila, iznosi:
et a" _- 2.., . ' , tana _ er cr,

zt+22

Ako je zadan mzmak osi a,

iednadiba pogonskog kuta zahvatne crte glasi:
cos

a"

--

1l-li

,, . .o. o

Prcnla ranijem proizlazil

cosa
,
q\-4,-,,cosa
cos

aq

o-d*r+ d"z

a\\

-,

d)-

-d,+,1,.el _..- ,*""ffi

cosa.
2 cosa*

Slllr

27.

l'tcktivtttric Pnnlla

r rjcnronr,!Plxnikn 2i !,
^hrt
z,livr r ((lo(lil ior f!,llln)

|.,

pLrl

l,rrl 7,1,v,(n fo(lnoli! TuPtMikrr !,, rur

El

zutru murosrur
osmw

Iz geometiijskih odaosa proizlazi

stupanj prcIdvanja
za va jsko ozubljenje

EM.mNu

+
(9.28.)

plienoshik s ozubnbotu

,[]i *!!_t!-",n,
,
_SIES_=_--

E = ------

(e.2e.)

-.G

d -"ino*.

o
(e.30.)

c)

I:.l1;i::inije"mrdtrzupan*a,uprau,ua=:o'.

i*, ilffi i*l'tt"I:j,::,,",,.T:r:yt:

i;ffi;'o*,,,",o*
n", *uo.,*.*,,r-*lu
**,,u*r,

,ff] ::ffi ;ffi*:i,

p,on,a na^pcd,,,u
.-_.
,mml 3,:.0:,"a
koral ?atr\al. . re,Iettni
koDk -

",

,,

p\oia, n.r

Uvijek treba biti , >

t,ll
prjJenosnjk
koji treba ororek
.-, 11";: q
nue
rTraaunar,
Jos
",uuu,
moTe ,. .a
m -",::l
\ai me.,p,or, mu u.rffi

Sllh

ll0. Kut nagiba boka i kut uspona zupdanos

:Tj

co\a

zubaca Tadan (odredenr.

;ril,i.;T: i[;'XJlL,i#J;H;;t.,,,

EEffitvisoroozlt[enie
Zaiednidk vi.i"" -,1^^

I;,,:t;j;*##'$i'$frffii,tmli;i:r;trff,
zajedniihl visiha zubaca

"j"::

Sllh 0.1!.

b)

hs=2Y.

j":f :#:fr *,*x::*n"::*myjt9::*r;,".i,',,'"1

n1e. a sa

y> ) kao visoko ozubliile.

a zupilanik 2

lij evohodan.

Bualuii da su kinematske po\Tsine zupCani_

ka zakrivljene, imaju i uzduine linije bokova
,,akn\ ljenja u obtrku zavojnice Kod wlo 'irokih zupcanika bili bi Tupci.5licno kao na\ oJr na
vijku, navijani na diobeni cillndar pod kttom usqO p. Celnici s ko.rm zupcima nazi/,ufla /vnju se zato i ,rionici. SliI0 0J0 pokazuje pogled
na delo delnika s kosim zupcima i razvteni pla_
St diobenog cilindra.

(Dm) diobeni prcmjer

apranikal,

/;

Zupci delnika s kosim (helikoidnim) zupcima zakoseni su prema osi vftnje za

ku; koji zatvam linija boka zupca na diobenom cilindru s osi \T tnje, a naziva so
zupcima, momju se
kut nagiba boka zupca B. Ako se sparuju dva delnika s kosim
nagibibokova zubaca poklapati u kinematskom polu To znadi da oba zup'anika
jednake, a po- smjcru
urJraju imati kutove nagiba bokova zubaca, po velidini
(sl'g'21')
usponom
i
tie''im
*op.ntn". R-likuj".o ,ito zupianike s desnim

diobe m cilindrima
Zupaanik I je desnohodan,

r . /": (mD) tjeneri pioDj*i zupianjira,

|l,, 4, (mm) pr@jdi tem"r;,
, r..z"i*

i:]

fielllolililllll ilrulllll

pam aelnika s kosim zupcima, mjereni na

unutamje ozubAehje

s tostlll

ielnik

s kosim zuPcima

raijmi

diobeni cilindar

@4mumunosnr

EXI

osmvr

.,

l,i} *T T#:;'T:.il:i;ilT,.

ozubrjenJe ne
or'om

lr"rrr'*

norma,n ih a,a,,.

ako
;1:r -s.p:molcu
boka p. srandardno 20.
"B'bn

,'i", .ira.t"r".[l

rom na o. i *,",.

o"ro,"r.li,""-,i"'.i::.10*,om,

pre.jehu urresiekx

'lllJitili *m,:n x.*;:',:,::", u1#*T:;i"JilTlj

r;:J:;,,";;::,:ry:;
,;,," r,,u" n i ii,i ;:;;:,::;;l;,','3;:;

S nrbroicnim veliainama nlogu sc izrlallrlnli (sl.r).29.)

1tt

dnjer diohene kru1nke

Il?fi

,::l;

(9.14.)

cos

promj er tjenene lnaznice

d,,= d + 2h^

(9..r 5. )

dr= d _ 2ht

(9 10)

'

19.:r 7. )

prcmjer pod o;ne kruinice

prcmjer temeune krui ice

dtb

= dt

a-l,+r.-.

(lm)
(')
(mb)
(mn)

(')

cos

111,

'(

';(-

.-)

l,)..lx.,

,ordalni nodul ozubtl"nlu pr"*" tntt. e.t. i tntt. l.tu,

kut Msiba boka zupca o,ubljenja na diobenoh cilindru,
tjenena visina zupca. u pravilu i" = 4",
podnoina visina apca, ! pravilu i.= 1,2 -",
aelli (bodni) kut zahvalne linije prema jedDadzbi (9.33.),

(mm) udilusi diobedh kruznica u

delnom (boi:nom) prcsicku,

brcj zubaca ,upaarka, kod uuumjeg oznbljenja zr mora imnli hcsr(ivrn

Stth 9.t0.

Normalni prsjek (okonit n

"

**i'

^i"[de'

';";u

Stupa prekiranja prclla ,o 1d.eba svesti na delni (boini) presjok ptr so

proradunava po jednadzbama (9.28.) do (9.30.), s tim da se uvr{tav0
16=f\6, d.= aQ a!. = *L, rt=r. i p"=PE.

boka) delnika

,,
Y*rl t"li se odnosi na normatni Drol
rruuur ocrabrremo prema
!",*olain morluton m,.
llandardu ,r;n lt :o!':To
''"' l' I q'la). Modul
koii se odnosi
celni tbocni,
profit

nari,,a..

'

na

Celni (boini) no(tut

m,

Iz

= n,,/cos

13

je nornnlni kot
P 'nt ft ietni tho,ntt
r'.-*.n a*tnirb".t,i,';':;;,:;:"):::k tJe lzrat|Iia\a
toga prczlazt da

tax 4 = tan q,/cos B

(9.32.)

korak

se iz jednadzbe

Najveii raznal( izmealu podetne i kajnje toike linije boka (sl. 9.29.).ic lttlt
spreza ja bokovt sp=b-l?rn 9. Pri okretanju u smjeru strjelice tjemcnr todkn
y' ulazi u zahvat, atodkalrjejos izvan zahvata. Tek nakon Sto pri oklclrlllill
zupdanika jedna toaka na diobenoj krinici prevali put lra lrl2 = /r ' tan fl, loclirr
,rr ulazi u zahvat. Nakon Sto je todka Br izasla iz zahvata, todka ,R: nill zi so.los
u zahvatu. Todka -8r izait te iz zahvata tek nakon Sto je na diobcnoi kruioioi
prevaljen put l4ljwr = h - tan P. Odnos izmedu luka sprezanja bokov/) ttu /i i
diobenog koraka p, je radi toga
shtpanj spreza

(9.33.)

/ -r,,

jo

boCllih

liniit
f= slPt=

h tM

BlPl

(9.39.

trTllzutulrrrunomcl

ost.ourlE
lah\al_f_elnika s kosim,.upcima Oaje prema
lome dulje nego 7ah!al aelnik,
Buduci da zubac ne ulaTr u zafi\al
neeo posrupno uocka ra toekom.
rad *t,1, , t"._
fl.nnom.
lrvo ttsi od mda celnka s ra!,nim 7Dn.;
^pl#r"ii.'.i.Jl
"'
rff
n,a s i b a b o Aa p r,r..;
r." ;; l'; (ril?"1"o! ! r'.,10,;rf,,
,".,", ?J
donose ni(?kve prechosti, a veir
izaziiaiu \elile uzduzne I'omponente
srla kole
moraJ, uiri urr,ateni re^*".' '-'"
Kinematskj crlindar daje u nomalnor
presjeru rsl q'r0 ) eripsu
cija je
krada poruos dI --,.. ;;,il;:;;;;"L
na. raaroj porr.,osi. .,,-"1",''^0"i".,t,,'*,illi:il:'1#:,jl]#Jl
bokota. Na lr-aioj potuosi radtjus
zatcir tleoo.ri
_".i ,1.
srn 4rpcrma.mozemo radi roga Tamislrrj
",,pr..
kao *rrii.
mahrm profilom. koJemu odgovam
"_ir,^r.iJ".;"#_
srandardni profil. zrr.i
.
lJenJem nalre qe na fikrir,nom
djobenom prorl.. . ,"aU^# r,
"r,r'i_
Lk,::

. m\nrm ./upcma.
:

l;;;il;;"";;;; ;i;;T

-;

;i;il;

nom diobenom promJeru odgovam

i fildrni

brot zubaca.

z,

z/cos3

kod

svedeno na fiklivne zupianike, iznosi

e.40.)

(e.44.l

""

rrrr,r

+,,,)a

(9.45.)

=(r, +r,z)+(xr +r.)n^.

(9.46.)

= (n,

+,i, )+ (r,,

Stvami razmak osi moze se kretati iznedu a = av ,., ar.

A.ko je u podrudju moguiil smetnji zahvata (istodkani dio sl. 9.21.) polrol)rxr
.\kt utiti le rcne risine zubaca. treba izr a$ati tjemene pmmjere tl', i I' t Prcnu
icdnadzbama (9.23.) i (9.24.).

Ako se razmak osi odabire, iraadunava se ielni pogonsk k t zahvuhr

li

iir's

pomodu jednadZbe
=

4.cos1

(9.41.)

d- 20' ft"ar"*u" ,?.i:.;i.'

rr\nI

izradrmava se s pomoiu jednadzbe (9.19.).

Jc(inadzbe mzmaka osi tada glase

COS

'elnitra

i kod V_ielnika s

z;s,

koji

se kod

pozitivnog pomaka

(e.42.)

jedanp(tt snrrurirF
;i (sl. 9.19).

(e.43.)

lirini

boka, koo

i kod dclrrilrr

s kosiln zupcima.

ptomier podnoine lolZnice

2hr

j os

rjenin uztluinim li iia lu ,r[o!rl (sl. 9.2.. rlii,,l)irr

sc Lut nagiba boka zupca p kontinuirano po cijeloj

Sturyni prcki)anja e, dobive se aralogno iz jednadibi (9.28.) do (9..10.).

irko se uvrsti za /, = r,", ft= r$, at= (4 c[+ = a,\! rr = /-,1 i pt= ?v Slul)ttttj ltk trri
tnia boinih linijd et] tzrntLtnd\a sc s pomoiu jednadzbe (9.39.).
Ko(l ruptanika sa zdk

l)tr)rtit tienok kruilice

m,

.)

i,i, izraiunava se pomoiu iednadzbe (9.41.). Pri tome se odilava

se

tt,= d + 2x.m,+ 2h.

(.9.4',7

27.).

Cmnii i broj zubaca

^un.n'.,.-ji;.ff'j:"iliT;: *ll,#iX,::;"

dt=d, + 2x

i 1,*r dobivaju se iz jednadibi (9.26.)

I'rcnjeri knenatskh kruinica d,a-COSar

s fiosim znmima

po(iela faktora pomaka profila

,,r i.n: obavlja se kao
/Uncrnn prcmd \1. q20 iq.2t. t
rikr vni o,o,",l
S ldktontna pomaka profild r dobi\a

4*

s ra,nim zupcima

o
I/hor

r"

l-rktor pomaka raanaka osi

zabaca

14 prakticki granicni broi tzub,

-twr uuaca nulrog

llf@ilnici

ktot pomaka rozmaka osi

a,

"""1'I,:,f*

Sdie Je z;

(9.37.)1.

,0,-."

zubaca mlerodaran je za proraaun

granianog broJd ,,ubaca Lao
Sranrce podrezanosli. Za celnike s Losim,,upcima
iarosi

""#lri.
il;

broj zubaca

praktiik grandni broj

(e.34.)

;il

i"irril,li"l

frkiwi

('\'lni nodul m,, telni lcut zahral e liniic d^. trot ier diobene kruZniu tl, i
t'k)tnier temeljne kruLnice du ostajLr neprornrjonjeni [jednadzbe (9.32.) do

rn

Kocl V-zrrpinnika.jc lJ

kut

N lt? a,lniL" t rurni

sr /= {)" i {=1).

zrtdni

oqihu

tutl luxr

no dnn)ot)i

ltninid.

iiioicnx) snrrl rti V-tclnicirnrr s kosinr zttpci'

Ftrlii[

r0lr

muilosiltcl

oouru

WannEefiiln

ilhl"rffil]{r:11ff j#il:u:;n1 j"..jr,i:rt",::ff :l

",#;i:*:i:1,:,i;."

l#i ;: t

*rt'*fffi*ss*ffi

liri1'i5i$.1i5ill:i
J. vrsoka drnamjaka
idr?livosr
za takve zahtjeve dojaze
u nh,i.

4. remper

lijer,

lopani, polirani). Nezakaljeni zupdanici mogu Bo strojno brijati. Brzorotirajudi

l,djohosnici zahtijevaju dob(o podmazivanje. Bez podmazivanja isfrosili bi so
vrlo brzo i zupdanici s poboljSanim i zakaljenim bokovima.

Ako mati rupcanik ima malen diobeni promjer u oilnosu prema vratilu,
,updanik i l'ratilo se izaduju kao jedan dio (sl.0.lll). Koji put se prije ozubljenja
vijenac zavaruje na \''ratilo ($,gJl[). U ovom posljednjem sludaju opseg potrebn!
obrade skidanjem destica je manji, pa izrada moze biti jeftinija. Mali (pogonski)
zuplanici vedih dimeflzija pridvrsduju se na laatilo s pomodu pera (3L 0.llc). Kod
volikih oketnih momenata zuplanik se pd&ts6uje na klinasto ili poligono
vratilo. Zbog zareznog djelovanja utora za perc, razrnak izmedu tjemene krul'
nioe do dra utora za pero treba iznositi najma4je 4 m (tn = modul).

#*,i,,,1'''lffi

_*

lUev.

":",ij,i,ij.:.;l,,:r;r:,

.,ffiri:Zir:,:,ii;,,]flg,:ifl .::^::,tme

\u prema vodi,,ise,

fl*lrl{*f

oblikovanje malih (posonskih) zup.anikn

i vratilo odjednog dilola; l,) v,jenac zavaren na vroliloi .) nr li

Sllla 0.11.

u) nali

naklirjen na vratilo s pomotu pera (klina bcz nasiba)

zupaanik^pdanik

bi se smaniile mase koie rotiraju, djo materijala rsll, (t?lk\lih lry.\ tilitl
rxdcnih od punog profila odstranjuje se tokarenjem (sl $.12r) ili brrscrricrrr (81
3.32[). Kod Iijeranih zupdanika glavina i vijenac povezuju sc llnkoo) plotrnrr i
oiriavaju rebdma (Sl.9,320). Zuptanici kojima treba omoguiiti uz(lLrino f(rrrir.rDje po vratilu, dobivaju u glavini kJinasti profil da bi mogli Prcnosili okri]lrri
rnoment (vidi poglavlje 2.3.3-)- Velik zuptanici gotovo uvijck str liicvrrrri. Vii('
nac jc palcima povezan s glavinom (sl.9.33.). Kod velikih ztrpdrrnikrr pllLi srr
ruiiesde I presieka. Prema iskustvu uzima se z = 4 do 8 palrca, othosno

na_

,,.'y:*#il*#5##n$,1f,i,'i*ffi Y|,;;#
*''*[iiiid-#,,:ff *ffi .ffiiffi

,)

Da

6' konsrrukriwti aelici.

r' cettct za poboljlavanje.

r#iil:y:ftrY;:x:ixx:i#:ffi

b)

o)

zubaca

""'T;#::io"",ff ':''":tflIlili.liil'3i,"rT;;tll",:Xll
J (errcnr
2. srvi lijer,
:. nooutami tijev,

fit mm

z='tV
/= 0.021 (mn )

,/

(mn,

Sllh g.Nl.

kod nedljeljmlh zupdmika,

diobeni promier zuptanika.

Izvedbe delnika

a) tokarno iz

puogi

,) lok{eno iz punos i
c) lijevmi apta k

busnoi

/=

(9,41r, )

d
0,0156

mm

kod diicljcDih ,rrl)tunil(

@ruW

@u4ullltusnrcr
lruxrvurr

mul

ohodna sil optcrca{c palcc na saviianic. l}Lrduci rh sc obodn siIr r)c

r:r\lx)ro(hric ravnomjerno na sve palcc, uzinrx sc d sanro 114 palaoa nosi. u o(l
,,\,rh opct samo glavna rebra, polozena u smicru okretanja. Sporedna rcbrr sll
.,!r)iirr inalnn momentom oFora ne uzimaju se u obzir. S obzirom na udrrrrx
,,t)lcrcacnia koja proizlaze iz uvjeta pogona (pogonski i radni stroj), iznosi

"t

lupt?zanje na savijanje

,y

(Nimnl)

naprezaije nasavljanje u presjeku palca,

(N)

naziw

(n'n)

Z
W

F, K.t,
(zt4)-tr

(mmr)

(9.50.)

obodna sila na diobenoj kruinici prena jednadzbi (9.49.).

pogonskl faktor
a latrl. g.l-,
krat obodne sile do opasnos presjeka,
broj palaca,

pr

mommt otpora lresjeka palca

=,.n1

sii6, ako je

broj slavrih rcbnn

presjekajednos palca.

Za dopulteno naprezarje na savijanje moze so uzeti dop or-0,25

(

S[h gJJ. Veiiki tiievani

zup.anik

Uobiaajene dimenzje
prema sl. 9.3j.j

Ii

\rsma Slavnog rebra

h, _ g do lO _
lrslna sporednog

rebra

lliiif

el"*ge rebra
dijela

#ffi
.

dchtiina

Irilllilin:

gtavine

glavine

";d

r,^,,^"

Uienca

lm !1.

Pogonski faktor

&

zupEanih parova

h .Odognj,..

s,

1.5 6o

0eDurna sporedrog
rebra s- = n z
"
duljina

dulijna

ou

o, = Fekidna dvrstoda materijala zupdanika).

_n

2,,

sLr,

i'r ''

-;-. :"
o;r:

l:l;

i i,:'

nr.izloJnlu .lcktii.nc cnelijc. p{cnosni.i

^
/, N\ftllr,lraND.
rri.lnkx J, l! i di2iLido. ru$iL
(ih\fi

Io,;i*,.,,,,,*"

'l0

, u[.0r]enL gulloitr,lljFr. frmfc r !iic

rnm.'a celitnj tiie\.

Stru,

jT'.f,,Ti If ,;: t".Tfl,il.ll,";:jJl;l;"oi-:il.

{:

nozivna obodna sila

i * **g*ig+*.,l1**ffi-.*

Dolon uldlnil slrol.lo, 1.tlo di2il.. .k,r1ii

ir.ln I ,lL2ari.r, rinrski v.\tllrloii. inijci{lic. zr nci.-

"'

:l:'

tLec, shoj

z lnFl

cili'iLlxrx,

lc runrc, vdljaoniiki srx-

U pojedinadnoj iz,radi, a i da bi se smanjila te:ina, :?./pi?nici rc zuwntiu. N,t

glavinu od valjanog okruglog delika zavaruje se ploi:a koja nosi vijcnro izr dco rxl
pbsnatog ielika saYijanjem. Radi ojaaada konshlrkcijc dodaju sc rcblr ($1. $.31.).
Itavna rebra uitealuju na radovima rezanja. Bududi da konstruktivni cclioi irrrrlrr
viic mehanidkih svojstava nego sivi 1ijev, zupianici mogu biti osjclliivo lxliti.
Za dimenzioniranje nrogu posluiiti slicdodc ofljcntaci.,skc vcliainc:
dcbliinl sliicnkc gl'vinc x'= 0,2 ./, r I rll.
dcbliinr ploac !, = 0,tl do I m,
1.,:l (lo 1,s,,.
dcbliina rcbrra ! = 0.7 r,,
rlchljinr viicncrt
(hliin,r sl vinc /. - ?r,

![l

ndlu

murmsnu

[1lmm

Iablicir 0.4.

() iicnraciiskc

,;d"i.i;;,l,

vrij".l*.:
;;;

-J:iiliki'

J,;'rtri

"
tr

J,

Slila 0.3(

Kruaj

glalari

j,l.,rl*rl,,l

::::11:ITry,.,
yeliki

zupconici vi\okouain\kih priienosnika momju

.
kowijednih marerijala.

imali \ijence od tiso_

Vijenci se kuju od odgovarajuieg a.flt"

i ,"pi""*. fra".
,i*;o"or*

na Jijevane glarine r$L!.ij.r. Clavrna

mora iza svakog dru'gog palc"
ne upuste da bi se napetosti l[jeva
mogle izravnati

i*." iri_.t* ir""Ai.l,--

g:bli:a

Ujenca glavine *,

k=0,8

do 0,4 (d/80 + tO rIlxi) + 2,5

0.8 do t.4 {/ 80 l8 nm)

tncrii*

u'nb trrLii'iklTll:
b3t5

isL

vecrm brojem zubaca imaralnomjemo To je raTlog d7 t: za

Zupcr visokouainqkih prijenosnika izraduju se

lim modulrma. Oni onda iade mimo r

zupaanik? \ece preciaosli bira \eci brol zubaca Orijenlacijske

.n1l:.

\ rijednosh vlcll

tabl. 9.4.

lEmEfiort\tienit

Manje rrijednosti kod ujih, a veCe kod

Sirokih zup{anika.

Sllt lJi. Na lijevaru glavinu

napresad vijenac

mjera' stvamih odstupanjs

Kontrola zupdanika obavlja se odredianjem stvamih
DoPustena odstuodsrupanjima
dopultmi'n
i ofrfilu i usporealivanjem s
Ako
kalicu
030
M
CI
prema
HRN
Off.f :ooO tru,i"r 7, a
"{
";'.i,
je
F
a
prema
DtN
!rcma
ie ilierenia' obarliaiu preko nekog podru'ja loalrca
i
odstupa'
odstupania
od"rupanja'
poiedinaini

.i.."

*rl '...,
Hnfi nal n-fil"l..":

Najvainija pojedinaina odstupanja:

\ema nikak\og smisla da zupca budu nepobebno (iroLi

,
Ir rom.l,,i,i,,
zDog.,nogu(th pogrjesala oTubljenja i odstupanja
,
f.;uiiru.
,"C.
na cijeloJ sinni.

Aj,o npr ori witilu nrsu usporedne. ,.r.

^p"i
""Jiri
Lr1i,,')ri""r.
sirino zuptunit.1 dane su u lall. g.4.""rn.
.vrrcdnosti
(iri od \elikog zupaanika re\enlualno V"ll ;;;;;;;;;
brlr ne(to malo
,"r" Ui,l,i"ir"_",
Zupcanrk od plajrjine mase mora bili uvijek
ne(ro ra" ,ri
da bi se izbjeglo srvaranje srha na Celu zupca.
"i ,""fr", ,#,

'zbrojna

nja zuptanika u zah'ratu.

l.

OtiJentacijske

rotim

Zavareni zupdanik

raeunaju se na smik rvidr poeia\lje

1.t.5.). Radr lalse
wro vetikj.zupcanici nar.esce ie ;de ;d ;va
na oueuenJa prota/l qredjnom dvatu rebara
id\jema uzubinama. OU;. p"f"r,..
veZu se mealusobno u blizini glavine
i u bltzrnl vuenca (usporedi sl. g.g.b)

vijenca

Tutnniois mjborjim .zinonrcnkodvi$k'ucin*ih Eijcdolr'xr

(a\o\i

debljina

Im

/, i r)tinirnl'rni broi zuL']rc''

kvirii.hc vdjic L,,Ljr

n*,"rn;, r.,t;'rn n,i o**,oa

Z,'Nsi.itu &ltrnn kdrtull.irmt N'iif

\\

'"'

0 mfl

je algebarska
diobenoga koraka profld /e Uro HRN '4'r to
odstupanJe
razhka srvame i na,'ivne mjere diobenoga koraka Zbtoino
je
swarno
razlika
algebarska
iiinnogo koro*o prolla Fo $o HRN 'a-4")
jednog
zup's'
miere zbroia o&edenog broja uTaslopnii diobenih koraka
mlere zbroja istog brqa diobenih koraka'
ni"k" i

Oclstupa

i?

,'t-i*"

2
-

Od\tuDonie

t?

elinoRo

korok bokovo zuboca fe' Oo HRN

'4'!b)

je

algc-

zubala
swam-e i naziwe mjere lemeljnoga koraka bokova
preme
DIN
ftorJt rut*tu). Vdjednosti dopusterih odstupanja dane su
u 13!1.9.5., a prema HRN, HRN M C 1 035'

i.rJ.-rilu

@4luLnmosun
[

MUIAi Ol|l'Uflfl
J.5.

Dopustena

_odsrupanja temetoos

Jjg

'z

p,1:

1,6

25

1,6

3,5

0,6

1,6

I,6

UI

ozub,jenja premd

3,5

12

1l

l0

5,5

1,6

t4

I3

'

l0

l0

8IuI,

1,6

1,6

800

j1
5,5

1,6

lro

l0

i 50 i roo i r." l4
! -l- -1-1 I 'o
t,6

l''1..

6
1

6
6

t,6
4

Jro

ll

t2

lt

t2

,.,.,,0,",1.4

ll

I6

75

l8

23

12 lrR

32 lso
]so

]:o

:r

-^l--

12

l6
t8

t6

22

l.t
i8

22

"

25

s, ]so

32

2A

]6r

28

1;j

25

22 ll 2
i4r
l.r j lio

:,

50

ln

56
63
l
I

=r[:,.
ufr,. o.:p,,a16,2r,.I
rr,, ttnr2,,,, [1

71

30

80
9o

l-n'l

25

Irc
lrt- l-,,
13 I , l,
20 l2"

l6
l8

63

zt

r-,

90
25

r00

iro
.ro

ool
r8o
200

SllklgJt, Polami dijagram zbrojnog odstupanja

2. Strk

Ji (:po HRN,.{J.je razlika najvise i najniie todke dijagrama odstupanja u opseg! jednoga komka (s1. 9.36.).

I6

Od

,,

zupca

tr $o HRN '4 ),je alsebarska rallika

ndzi'ne mjere rr*. alor:iil
sname i
orobenom promierLr.
popk(no
6.
ur*ru *r", ii."linrrd
nalveieg i najmanjeg
ocira\ania na r,",r,i",",i,
*5,;
"ffli. ffo'ltnt oolo;".i, I'ugtice. ,itrl
cria rli prizme.
,r.* zupcanika u ,okr:
" "o*." oi.#,
rednos punog

125

3. Razliko njera diobenih

koroka dyaiu zubata
z,
zupianik' lmieitenih jedan
rza drugoga ,'t"l
"'u1u
t"rrtri;..4 ols:upank
prcfrta zr,pca
l, tpo HRN r
,".,'. .",,1.,.',Hi.iS.,fJ,;fl:":* r.rupanie snamos

:i:l!

r40

*-,-:,2<.r-;z;l;P--;-,---;--rle"-A

"o
.
". "u.tuplt Je debtjine

Zhtujnu od.n ponja (sl.9.30.) su rczullrt gxlrrrla|urr1u islodobnog diok)v oil

nizir odslupanja pojedinih toleriranih vcliCina ioblika zupcd kontroliranog zuprrnik.r:
1. Od:tqnnje sprczanjer? ,E (po HRN ,4) je odstupanje stvaflroga kuto i)lncije gonjenog zupdanika u odnosu prema nazivnom kutu, naslalo /bo8
odstupanja oblika i polozaja bokova zupca, svedeno na luk kiroD) lslic
kruznice (s1.9.36.).

1:

,+ i.:o 32 lts
ra lx l 40 Jso
6l

t2

10

t,6

]J

ll

12

3,5
IO

3;lT,:'za
DIN
3962)

"&

t2

400

kora_kr

,'fi:,iu",,ii,:ffli

]*.1'ii

;il)ll j^::':i'

,t. uustupanJe pronjera

"k ",;;";;"i;;;:s";;:::,i.'
eneline /\7urni.r
nazi,,ne mleie
o,"r*',"#.i;rJ',|# ""1 k ^,tko izmedu sr\arne

odstupanja

upanja n?du\obnog polaZaja

Oclst

panje razmaka osi

f,

o,i totocije:

(po HRN

l.) je algebanka

razlika izmedu

i nazivne mjerc razmaka osi.

Odstupanje paralel osti osi, (po HRN inllinacija ,4, i devtacija /r) j0
stvame

tangens dobivenog odstupanja u oahosu prema dopustenom odslupaDju,

Odstupalie zracnosti bokota je razlika stvame i nazivne mjere odslupanja kao rezultat podudararja istodobnog djelovanja pojedinadnih odstupnnja paralelnosti osi i raanaka osi.
4. Zbroj o odstupanje dobiveno medusobnim sprezanjem zupdanih parovu
odgovara pribliZno zbroju zbrojnih odstupanja obaju zupdanika.

!fiI

Wtuw

nrur, rsmnswosl mums

tot0, a podijetene na poloZaje tolerantnih pota oznadene sa h, g, f, e, d, c, b, a,

(h daje najmanju, a a' najvedu bodnu zradnost). Uobida11', g', f, e', d', .',b',
jone su kombinacte:

mali zup[anik elyelih zupCanik f, za z.rpbaie paro.ue koji moraju mditi veoma tiho, kod kojih je pogon neravnomjemn, a zupci bruleni ili brljani,
male bodne zradnosti (zupdarici za alatne stojeve kod kojih se mijenja
smjer \Ttnje, gadnja tu$ina, visi stupnjevi prijenosa pdjeno$ika motor.
nih vozila),
hali zupdanik clwlik d, za normalne pdjenosnike jednolikog pogona, brija.
ni ili glodani zupci, srealnje bodne zradnosti (zupdanici prijenosnika dizalica, FeSa, Stanci, nizi stupnjevi prijenosa kod motomih vozila, zupdanioi

voinju unatrag),
mali i yeliki zupla ik h, a
za

ili b za prijenose s, < 3rl/s,

veliku bodnu
zraanost (prijenosnici za pomidne rostilje, upustadi motomih vozila),

ali i wlik zup[a ik g: do a'za sircvo lijevane zupce

sa v

<

n/s.

tlEE

ffi.hlolhlillost, uihrosi
l'ogonski zupdanik tlaii na bok gonjenog

zupaanika. Nomalna sila Ibl d.jeluje u

svakoj todki dodira okomito na tangente todaka dodira, u smjeru zajednidkc
nomale. To znadi da smjer djelovanja prolazi kinematskim polom C. Sila Fbr
stvara na bokovima silu trenja Fbt p. Na 31.9.37. je debelo c(anim vektotom
prikazano djeloranje zupdanika I na gonjeni zupdanik 2, a tanko crtanim vektorom djelovanje sila zupianika 2 na zupdanik 1.

::l:43&t6

ubtuden"

,-!b"a".,..;r"*
ratlnijo oraacro

Sllh 9.11.

Prijenos sila zupdanog para

-&_

Odvedena snaga zupdanlka 2 iznosi P2= 72. at. Da bi se omogudilo odvode"

nje ove snage, potrebno je zupdaniku 1 dovesti ve6u pogonsku snagu Pr = fr . ()r.
Ta veda snaga potrebna je da bi se svladalo henje, dime se jedan dio dovedene
snage gubi. Bez trenja na bokovima bilo bi P, = Pi Odnos odvedene snage P2
ptema dovedenoj Pt omaduje se kao

![I

trfi

ufiu

nuuosun

r00ilr?rvrut!]L
S ponro(ju is i/raatrnav.r sc polrcbrrl

r'
4--+
' P -T-s
-i
-t,.u

U podruclu zahvata zubaca

iskorrstiv.

-#;dilli;::r.

wednia wriedno.r.
,!zdJd \ral1a rmosr:
tod neobradenih sirolih

rq.st.l

se u proraeun uvodi
nlvosl Tubaca. ulljr-rcivo
isLorttivo.t
;.ri rcmu ic

r/ .0.o

hoJ.n\.

tolo,a rpo.rolar;a rel-u..,,.rr"

velrkrh prtenosnih
omjera bio bi v

..rpcdrika

,^^.,^^^tllli

relr|. ako bi

se

i = 4 do 6

dizanje
u Pdjenosnicinu
(turbjnskim, rurbolokomotivskim,

dizelmotorsknn) r.=
Slili

15 do 30.

e.J8.

tll= rn
Prelna tome

nn ...

,1"

(g.52.)

je potebna

pogonska snaga
=

P,/4t

(9.s3.)

akoje sa p, oma(eoa
odvedena
ga pnjenosnika.
Sllh

sna_

03t Shema rostupnlevj

ros

pnJenosnika.etnicima

Prrjenosni omjer prijenosnrka

.
s \ i(" srupnie\ajednd(
r)ih priJcnosnrh
',se "6,,
re ,rmnojkx pojedinat-

*1"*"''*" "' '

ukupua prijcnosni
onJcr i __i j, ... r.

'i"ri.a
koznost i

pokazuje priienosnik
,
s
'v,lse stupnJeva.
Buduij da se u svaKom stupnju javljaju gubitci
tle_
ul.']p* ,skodstivosr ie nDa
lllT:
uu rs(onstrvostj pojedinog
stupnja:
uk pna iskorirtivost

zagijavanje No
Podmazivanje snizuje henje bokova, a time i njihovo tosenje i
to znatno utjedu i;bor kolidjna sredstava za podmazivanje' Ona u trajnom
prekorapogonu omoluduju prijenos najveCe snage, a ala temperatura pdtom ne
trajai
vijek
li ZO "C, nujriS"'So "C. ViSe temperahre smzuju svojstva maziva
nia maziva. Osim toga na druglm mje.rjma. kao slo su leTaji brNe spojke'

ne smitu sremo dlelorari. U la[|.0J. 'u orijenlacijske wjednosli za vis'

nadin poalmazivanja ovisno o obodnoj bEini'

l=7do lo

11

o/nilccn gonjeni momenl.

. 3,1J.

Tupcanik voma

strojevirna za

-, /

(').)5.r

do 0.o2

;:-:J;::_,,1,,:j[]m";mi;:,1:nTJilil:ti:;T;:[lt::
Lr

T-'-1r'4"

ko-reba- Taro

zubaca

xod lino obradenih i podmaTrlrniD

Koo wro bnzlj \o
obraden;r.

--rr\oo
,qv,'u u Jconom paru

t,x,rL\li tn,,n!nt

(o.54.,

Iatlim 9J.

Orijentacijske \'rijednosti za izbor kinematske viskoznosti

naiina podmazivanj a zupdanil patova

ru(n,

no.rMvrjc I

maziva

za izbor

i;;";;;i"

Itud malii obodnib bzina dovolJno je najaeiee samo nanolenje masti Kod
vrlo ni.kih obodrih bvina mogu se nanosili krula maziva kao npr' molibdendi'
sulfid. Koeficlent t(enja je u tom sludaju ipak visi nego kod podmazivanj0
uljem, a mazivo uopde ne odvodi toplinu.
Y.el.iko
Zbog jednostamosti pothnziva je uronja|a jem ( makaniem) ilrr:6
predvide,nue"nj"e."Su-i zuptanici ili s njima spregnuta, posebno za uranjanje
i prskaju no
na kola i kilca za prskarje, uanjaju se u ulje, uzimaju ga sa sobom
kudista
stijenke
na
odbadeno
da
se
bokove. Ulje moze dospjeti na bokove i tako
ruptadka
urunjanja
bokove Dubi a
vodi kanalima ili au ta iti.1*ti tuptle
"u 1 zr (m = modul)
od
ne
manja
6
,r,
a
ne treba biti veia od
Pri vedim obodnim brzinama potrebno je podmazivanje brizganjem Ulje sg
s Domoau plrmpe brizga u sirokom mlazu neposredno prije ulaska zubaca u
topline, ulje se
-za'trvar. roi rrlo ri'okil obodnih brzina. radi boljeg odvodenja
brizga dodatno i nakon izlaska zubaco iz ahvata

!trEutuunurrrosnrn
rroRlcttil Nosruosn

kum

ll msivo$liselnilfl
Tatllti 9.8.

@,tuilewm
;lff,ffiTI::T:::#

nosd I'oje

pnui

0.".,,

;H:

:'fr

DN ,eso sa,,,ok
HjflY,:i:l*11,:t*noiebii upor'-*.
.," ,oguiJ in,[.,"J']i, ::::.*d:

pq -,,*
|"ffi

Hui,f;

:ir*jd{["i:

:,,_,1:1,:#,;ll,f;

t",t

:,:.;

,[:l';,,lff H;';;;il,;;H'l,il#':il';:,I"lfl #;;

specifitna obodna

:ila
' ' 7 ,u'
. ,- "., .,"",;",;;"*, ,,, *=fr
ndaun, obodna jra na

diobe,om p,omietu prema

reonod,bi ,e..ro.r,

po8onski fahor prerna

mbi. 9

:fi '.l#l#H""*',"31,:.I ;,1';',:T:'i

.tpeciJicno

;, t m;
dtnanicki

,q 50

optercienje

l\ mm,

**$, [p_

x. =t -[t

ud.o op,ec(enja

'

,!r
w

r."a,ed.ad,b,.

,
n7/s

1r-.

0,04r1

0,018

0,0tri

0,013

0,03

0,03

mr/!i

0,026

0,02r
0,021

0,02?

0,04t

0,023

0,022

0,0:

0,021

a.<\22

4,022

0,021

0,021

0,022

0,022

0.022

0,0:3

0,021

0,023

0,023

0,02:l

0,023

tJ,02.l

0,023

0,021

0,023

0,023

0,0:3

0,021

0,021

0.023

0,021

0.023

0,021

0,021

0,02i]

0.027

0,025

0,021

0,023

0,023

0,021

0,023
0,023

0,023

0,021

0,029

a4r

0,029

0.03

0,025

0.031

;Fffif,
Me

0,023

Sila ,Ebt koja se prenosi zupcima optereiuje ih na savijanje. Najvede naprezaqio

u kodjenu zupca nastaje kada sila djeluje na tjemenu zupca i kad se u zahvntu
nalazi samo jedan par zubaca (sl.9.39.). Tlaino naprezanje od savijanja vodo j0
nego vladno or. Ipak je naprezanje na vlak od savijanja mjercdavno z0 lom
zubaca. S obzircm da je zubac za vrijeme jednog oketa samo klade vdjemo
stvamo optere6en, ovdje se radi o titrajnom optereCenju koje moze dovsti do
loma zbog umomosti. Savojnim opteredeqiem utwalena opteretivost naziva se
optereti rost konjena zupca.

(9.58

o\rno o kah,oc_

;iT;:.L11il,:f,""T#lillf:;
*'oc

EE

lll

56

*,-,615i.fiii11#il',"d;;,_:::.:;::

,,m5,

12

u, _-w .l

i:,1,r,",':r,,m*

IaAlor

h1'li"#:iil:#l*,',"i;B;

,ll

llffistkuiiena

)#Tf;'#^t?#;3"il::Tl':"il."'.:::ii'J','i;,r,'1",';
b".;;
^,

umr

oplcr0ar,rjn Ci

0,056

Jill"".,k,;xi."],i,:.:::t',1""1:l"l Jllll;ff ".il'"lli:

;i#:::lf 'ilxff "flil f,*#,,#

;Tf

i lirklor

lrtloNi 0lrlllfl h

[r#::H[r#*{,; _
#f

Udio silc .,,

"^br""i" ,,"1,,',;. t;',";,ryN "='.l

x' a - d x' a) 'r a E',.

Kod

Slih S.lS.

Naprezanic n srviirric u koriienu

^,pu

Sirmo ako su promjene smicro vrlrric ccste. ili uko io rijcc o rncthrzrrplarricidvir zuftflrilil. (xl kojih.ic jcdan pogorrski. ir
nra koji su istodobno u zahvalu
drugi gonicni. koiicn zupcrr ic oltlctct:':r iti t(ttit'ttt) t,t1)tttit'ttii\).

ltrI

trFil

l4cu ru4muo
Imlllur rnsuosl [rum
Ta ict 9,0. Odsrupanja

kod

spezanjal ousno o naterijalu

zupaanika

Promdun mjerodawog naprezaqja

u korijenu zupca polazi od
speciliine obodhe sitc

,' fl,*r
,N rvl

w*=w. Kva

.;..a.*..bod,u srta na d,or

cDec,n(no op*"";"'" j'",iil"-""" ,"mieru po ied.n,i
'dk,or

raapodrere

op,ere.er;.

J;ifJill",:|'if''

(9.s9.)
.irine 7upcd.

"crn'o7bi

,o 5:

Frktor raspodjele optereienia

fp" u2rm u,ob'''ntj.dnolrku raspodrelu
rccenJir,,ubaca u7ahv"h, r"r.,^.,
opre-, 3
o/ubrjenia {od(rupaniu re,*tl,"e r'*.r,
^p.,.
oprereienja E b.
stupnia prel\ri\dnja
.. i ."Jrr" .i",*""11i'J" /*) specill'nog
zuptanika
\aJprLi; o"eba
za zupcanil,2
j"'JIl,'.1I'f i'i;'l:
i"ri nj..
oostupanje
remelinoo
"
pomoiu o\oga pr,.ru
korafta
"",r": rl,-J#uro
""
,ri"tlrr,-,lall' 010 i,*r*uJoa.rp-1.
sprezaniu /e.
pi

;";;: ;:il;#';::.-ak'oii

/.

o"r*,
on'"'"ienid
gomleg dijeta ,uut. o.r6."""r'"*rJ#^a ^'
o.i,"n-ii*'fi;'fff''h'noea 5 pomocu F 6. reba iz
prcLri\anja r,. ocrkri r,
niesa i stupnia
i,,r;;;rfi. }ii ;Tor-er'
s

,,

o:::iu;",T:*
Naprczanp nq

'-'";;;;';

'l

;;
",
I,,

I'J:IJTJ:"#;

(N nn,, rnip,czdnia

,,",",;,

ir

sr\jjanre

=,ii3B-ei:,1F

IP

sa
ts6
*z

i-=:=-oi:jjj

!;tr
F:B3iri:93
iiis..jiJ-'jj

BE

::::=a::iaio:^

eE
$c
E1;

:=:io=::::i:

:rl7f23Fl-85*
: ir i 6 idq i::ci

'4,a,
ici-=ojjjjji(

(9.60.)

n;;::coi:c

j j-

1;gE;egits;_
ViioicCddoc^

(e.61.)

D]esiec,r

'."".;",;..1];;1,ffi1l;"1;'**"+'-'t,
Donndtni
mod/,t

II

"l- uureL opre.c.cn; , -. | .-. Jk^re .i, . ,,p,,,r nre,ri\d".a.

fako. zakosenosti boka. i ro
kod

0' 5' 10. ,ri

= 1 0,96 0,92 or,

P=
y"

u.r,,

25.

0,79

> 30.
0,75

I^si

,:

.E

savianie o.,=!Ly .y .v"

"rr=o,
q, o,

llii,att

,.

::'',J,""'

rooF'6=!:::3Sft

S3eB8F38

Viaodoo'6do^

rtrr

munrmnio

mmnc

q!i s"a"",3!

qq;^frix

sia",r
EEEs6

il0$u0$r

lru

!
=

3*_8"3!"5535S15tr"s

3f3!!.3r3531$5153

'g
5

,:

;
;s

xz

IE
os

il
;l

:!i3-i:...ii=llIt#

EEEE E

fr

i_1i:I::I.i_14:::-l3"s"s.3"q55i

ffi
W

is"s53533i5s

e 9

:l s

*3SHli$i$3s*i$
S;iqSn.,rq$-e"
nt*ntt::::s.=_.
3$ss35n5i3 3$$is*:::3

:SSXSSS.tSnS$..s

ffi

ns:s:n*tssJTs.rssrH

:sxs::;ni:s*s-,
rsnss::sssns;iri

gt
lt.!l

s933S3S55nns335
55S3F..lS:]*i
tisSS-q$3
::e::

j
.E

3 a

6
'E

.E
u5

1,9

!e
*E

ti,

333S:i
R*it3S8

333s

..1

'=

4
fi

[w

!z4f-ul

zufc

Ptuflt0sxtfl

morltur msunsr crum

5 P

p(,sroicainr

nl'prc/ rriem iznosi

\i1!tttit)tt tt1tit, k)t o nnornoit\t ,kttt,t'ituIt

(9.62.)

*/-/-/=

Ic

3 2

lt

;/

: I
:

1"
s

EI

;
I

a
F
I

la

: :

Ei

iE;

la

l.i
:i

l:

;l;
E

3
c

(9.63

: :

je radijns ,ak ,ljcnir korl.icn zL,trr

Tarcznog djclolanja
^kozrainosi. > 0,2 a,) iznosi
0,25,, (ako je tjemena
l. ih,' .
manji od 0,25 ,r" (akoje . < 0.20,,") iznosi v. = 0,9s

i*tor

)',

od

Uobiaajenc rigurnorri protiv lomo ,ttotfiolal mdleriala jeslu Sr, > 1,0 zn
|rijenosnike s trajnim pogonom (vremenski neogranidena trajnost), S > I,4 zll
lrcnrcnski ograniaeni vijek hajanja prijenosnika.

E
R

Ys

fakoi hrapavosti za lakvoau polr$1ske obrade bokovd ko ier lrt)ca. Z. najfiniiu kaLloau lovriinskc obradc Za = l, a uno ohrmlcnc lli
brulene ZR = 0,9s, za giubo obradene s firon obrado'n koia sc po(ir.
skidanjcm acstica u samo jcdDom sloiu Z,=0,9, za grubo ohrkl.n.
ZR = 0,8. Kod zupranika od SL je ZN = l.
veii

;.

si

,:9

r
:

e 5

,3

,.

1,3,s

E]

It l;
i," :
;

l
e

J
e

ZRz

0,7.

s I

:^

E
a

on2

postojeaa sisunrosr Fotiv loma uromoiliu matenjala u korijuru ,If.r,

(N/mm:) savoj.a izdrzlji\ost aterijala zupaanika pre a lall. l.1I Prl l/Nlctr Inonr
oplerei.nlu kao i kod medu zupianik! vijednosti u tabl vrlji nnr,)irl r

: :

li
.E

-/-/,/,

I E i F lF

rl

;"3

5 e
s
d

gl

r.aI

VEIffiisttttwa
Iludu6i da su matedjali zupdanika elastiani, na mjestima dodim dolazi djclovunicm nomalne sile Fb, do elastidnih deformaci,ja dodimih povrsina bokova. Zbog
toga se dodir bokova ne ostvaruje na liniji, nego na elastitno defonnimnqi povrsini bokova $1. $.fi.). Tlailna naprezanja (kontakna naprezanja) rasporcduiu sc
pribliino mzmjemo velidini defomacije bokova, kako je prikazano na sl. 9.40,
Negdje kmjem 19. stoljeda poznati i slavni njemadki fizitat Heturich Herlz tL\?vio je teoriju kontaktnih naprezanja za nalijeganje cilindam. Prcma toj teoriji
mogu6e je izmiiunati veiidine najveiih kantaknih, Hertzovih naprezafiiLl

!
I

Slill 9.40. Korr,rkrnr

nrprczuil bolk)!r

/1,1)i.,,

EI,l

rTi

l,tu!fl!flos&L
Ialllltil9.lX. I

r@
tG.
/F.6 /&.

/
'*i#)

l, i i

(sas1.vljcno rrcnnr
Sl t

-t&w,-_-) ,u \:_a,li*j-

'^*r*d--

o)

rlilor slLrt)rir tnckrivln'ir

pojava

9.41.

l,lor rnrlr!lt(.1.

l)lN

lr)t)l))

r,IlflctcIir

!fl

"

rupiCavosii

(piffingar na bokovina
arpolerni stadiil

_)

l)

kisnrji srad,j

*t

ry*;g*l*m#,u**ffi
7a prcracun Henzora

i ^,iii-

n2p;,s22n16 pola,Tr
se od

":n:.: : .,"",. J j ;];,":;,

;;:x;H:,:;".;r

rii:T*

"

rr..fl

njeru

.ff

p. mD .,n""

Hrx,,);J,iiii f ,,

2!1
Tablici 9.14. Fakor oblika zupca

faldo pomaka profila.r, broju zublcr

(sastavljno
plern3 DIN 3e90)
LThr nasiba boka B

ryryilm*rn*#ft;:#N
ru*{;.:l,il**=;fl:h*'i,ffi

,ffi

#N:*"l-:

*=rl#a1 4 r, ,. ,,
\
3:,T,lll''*::"'*pre,mjeu kremrskom,
-,,#'iili!i,:

ZH ovisno o

JL

Eertzovo naprezanje

i l"'#' ;,;1',; i,;,;".',.

"
,

,1,i"", al"uEk

;;'"'"'

K'rrutuce ma,os
zupcadka rnLtada De

omJe'r prema jednad.ib,

[!:ffi

i. 1"mjlfflliffi3;i;9,;,, *
fJ;:'*ria

065)
a'*'c,ednd,o \ cl:r'

ur'r,d d:, rod ros;h

,o.2,: kod u,uum]eg

o,ubriebja , re

u-

prekn,anra prenu
eomjem direru rabr. o. rr.. medurin,
ne ni2e

Kod uirlnrhics o,ublicnir lrcbr o!(l( iznirrn,' ' Lr!r\lill s I)ozili!nln) fredztri[,r]rl
pr)llh c pozilivxn. ko sc rjirie f,,slir. |i,!.in,,r( iLr'1, i,nr 7,,fcn.

l',

rrl

zuPflt tflJrilm,lfl

Na zupianicima iznosj
si gur n os I pro Liy ru
p

Pmncttil losrvosr lrLmli

i i.tvo.rt

TilliH 9.15. F'aktori

Sn,

=onu K.

nralcrii

Lr ZM prcn,fl

l)lN le90

Zn,
1e.66.)

r 1,,
oi ":o4' r,'^

nrm

osat

ponor"i, .,8'.,o"r
o"n,,.

K' 2,,
dr

_3.1!!!lr

lqL

ts.61.'

na

/upcanira

M{r.,

",,,; ;;,,,,1":i"i:'":pr*vori
' t^J""""""""i'"";";;*-;l:liiilffiil""lll);'ffi;:lii:'j;
odnosio 2

_9!g

205000

CL.

[:#15]iltiii,,',*]jil;l""t:"$.,.;*"{r.#;"}i#

;:;{*rniiit#;xt,:M;t;t:;p*
(tv!,
t

Ih.
Er

E1

\
= 4,7.1llh

Zt

smi,

),

e:.:4,: zr
=N,^-'t
l:t

i
i

Uobiaajene vdjednosti za vijek trajanja pri punom opterecenju zup.rnilr

prij enosnika

(9.68.)

nllJnj |ijcnosx ifournihri

kod

o,

(e.6e.)

N/rnmt min-t

il;fl':*,ffi:"Ii:'*'a

llt.uo ? jc

Tablici 0.16.

_Nhm: I ",
tn
N/m6, _6J

lh, =4.7. j01h

sni fijw)

2updanika prema
tab, e 15

@ils

#;ilifl'*;ffi.{flt###:I+,id,;i'nl

ne radi pod
s prekidima
pri punom

ouirom na

niltivilh

iln$eflle

Kod nepovoljnih kombinacta optereienja, bzina klizanja, koeficijenato troni[

bokova, kakvo6a polrSinske obrade i tempemture ulja, moZe dodi do prekidu
utjnog filma, a time do metalnog dodira bokova. Povedanim trenje,n met0lnih
po!.rsina dolazi do pojadarog zagrijavanja i do hrapavljenja. Nadvisenja nostaln
hrapavljenjem zavaruju se, a odmah nakon toga kidaju se zavarena rljesta, zbog
toga bivaju oba boka ostedena i noboron{. l'rvi znakovi ovoga vidliivi su na

f{]l

trIfrlnrM

murilosillu
ooros

*#*.****ffi.;ffi
' 'it

#*ffi [**J..fi
................liri

fl,tff

fu**;**ji,#r,f

il'.L:[:lj:,ff :y#'".jrft :,ff

ol dasticnil

/itkht

r)
I

ors

' '.{ \ t_
koluje l"
/d
'rolr
Polie.remu

ra $e mjeEle marnija'e onm

4Nm '

l. n m',

l.Lrol marerij.la 7{

r .m/sl

;bodm bPina diobenih pronjetu r=d'\ 1t

uporabe l]asndlih masa uzlma se v= 15 Fh

je unrdeno

da

(e.1t .)

'i

sa

'rGi)

je trosenje Tupcanil'a koli rade na'uho

1,ff]

70 olac0trtr

K'o

gfanic"

razrn;emo

troienie pre'taje praklrckl

Uemenu rada. Kod /upaanika podmalivanil ulje'n
pogona
nut* oat"a"nog ,."-"na potrebnog za uradivanje Prijenosnit hajnog
rreba zato dobro i obilno podmazivati'
-Tlko
od memla
Velii'i Tupcanik iaaduje 5e od plaslicnog malerijala a mali
prigusno djelovanJe) v'lcK
rzradeni paroti zuptanika rade be7 buke ldobro
metalnog zup'anika'
*-q"":" lJi" atfif, St" le bota kakvoda po\'*inske obrade

mmih[odrehil(a

,:s;.iff

![I

oPlerct iNosti iTrrttrnnvtr .ic(lrtrr(l;b(nr)

ca*=zvlo.25+- I
t+ l
*/.
\

Pokusima

Jlil, 0.|2. ZaribavanJe

bokova
a) poderni stadij; ,)
kas,iji sra;ij

i.ry;*ii!**ffi

DopLtitcni

su m [um

gll)

Nrr
zupcima rsl
Dielovanre srla brr ae obiasnjeno na \-celniku s kosim
i
rrvn'!m
na nutrim-'elnicima '
Ii""'i1,i"* ."e; '. ixo'razumjeri i odnoci silajavljaju
na zupdanicima optere." v-delnicima. Sjle koje se
k",i-

^i"n"ir"
a Preko njii i leiaje
iuju rratila,

masa

flfl* j.-q"*ffi H+n*i:,xfi

#*".i1,?i",:#:;],"H,',#;
C

=w/i

: .:^''',,."rn.*e.,""*..,,";,;;;"",,,,",",.
(,nm) rehi Oo.d) korak
,r,
=

ts7o.,

u,.,i=&l

,tfi"d#tT,;"jr#ji:i,,,*#;ili,i;1tl,::1ff :Hi;",,,"",r

2 okomilo 110
Sila Fb" djeluje s pogonskog zupdanika 1 na gonjeni zupdanik
c(^-:
uzduZnu liniju boka pod normalnim kuton mhvatu
Q12)
cos
tan diw=tar

a$

(bo'nom) presjeku' prema j ednad,"bi (9'47

losonski kul zahvahe linije u 'ehor'
kul nasiba boka zulca na diobenom cilindn'

)'

popretnu komplncntu
m,/la7e se na nomalnu obodnu komponentu F" ' i
Nu
raTlale na obodnu '/ i u-lduinu komponenru
/.". U tlocrtu se sila
i
sl. 9.43. ucrtana sila .F'b' je rczultanta sila

lh

'* '*'
Vrarilo i lelaji preultmaju sile (cile trenJa su Tanemarene):
obodnu

F.

, _,.o _Tt Kt-P' K -R

'fuI

'4

4*t

K'

f""

(9.71. )

rl,PtiXun![U$llt
srotuo

F", = F.,.tanB.

p",.1* p

(9.74.)

PoDteinu

i,
ilt :*:,:::i:*r".-;::,"-i:etuuce,u.rpreseku
promretu ceb.^ p";;1,....*
; ;i: "::::..r1 * k;nema,rom
k'qemar'rom c'ri,ora,kod
tu',* ;;;1,;,j" | ;:' ;.1: ffiff;li:,*

ro75)

0r.

I ^.

I Lrednsd,bd,o15,l,
::: :r:raktor .oEenrzupcanjka
pogon*r
prena tabl. 9 l

r" tm,) ftdjls

kbernatske ktuarce aDcanll'a

"*"1''3:1"!':1;'"'"'"

"
p ,i:lJ'
/ ;1l,3;t:dix*Ji
bora na k,nemarkom cit,Ddru:
'r:iiT:;*"mou e .e ,zer B. I Lerre .ai,ka wto
fid'tj'nsbd
," (a'/s) obodna brzina hnematstih kmtuica
.
,," = d&,

,r . ,

p",

trfl

(liclric
Nx DLrdclu prclnr kojcm akcii.t rln)rrr hili.ic(lurkrr rc kciii. ztrpdrrlik 2
nrstoii Tuptlnili I
siltt
l,,lrruho vclikirr silarna na zupdanik l. tl7(luirlr
Ako lli TrrPtll_
prom'rtradu
prinrrknuri
,,lrurknLrti oti pronatrada, a zupaanik 2
prcma
tonc'
fri dinrcrrrrrh 2 bio pogonski. bilo bi obmtno. Smjer sila mora se
rr,rrrimnju vlatila ilczaja, uzeti u obzir.
l)r uzduina sila ne bi bila prevelika, mora se kut nagiba krctati u gritnicirlrrlr

/''

(vitii poglrrv
8 &) 25', tako da stupanj prcloivanja boiinih linia bude /i I
lr, u 1 12.). Kod :hjelctstih zuPia ika i zupidnikd s luinin zltPtittto ll(n\'t \tr
je, se ona poniitava suprotnim nagibima boka Striclasli /oP|rrllici
,i,,;rro

/l

"ile, nagib i do
,r,sr imati
B=45'.
l<nt1 ntltih telnika s losinl zup.i ld

i.

,
l.rl

treba rvfitavati umjesto d,N= dt'\t 20 i

l<,od V-ielnikd ra')nim zlqcind %*= d"' a

rr=0 je t1^,,= d=20'. a 0=0 Nasl.9'43
r).:19.

Kod nullih dclnikrr sx

bit ie, prcma l('nc /'1" /i"

P=0

i sl. 9.,{0.)-

[ilffirloinhi

s tavnim rultina

r,l.rlirlro prostofl'lo. evolventui bok ielnika s ravnim zupcirna nrst ic virllrrlrlerrr

rr.rriuc po plaitu cilindra (Sl. g44A). Kod stoznika dobit icmo c\'olrcolrri lnrli
i rlirrrrjcrr rar,nine po stoicu oko zajednidkog centra (sl !4lh)' Trd srr svc llr(tlie
cvrilvttt
, r.,lvcnrc jcdnako (za R) udltcne od vrha leneA og stoi(:u Dobivcnl
lilrrlnic(.'
., lc;i, prcma tone. na povrsini kugle. Ona je. za razliku od cvolvonlo
zttrttrttt'
kakrt
kuglc.ic'
Karakteristika
, ,,y'r?/r/ /rrgle odnosno ibmu e|ol',enla.
svrka todk.r jcdmrko udaljena od srediila'
sloTnici se nlogu proizvoditi na dva nadina

,1rr 1c

(vidi DIN 3971' (lirrrcrrzii(

,rl.rlrLpxnia stoirika).

i noZa O\itr\ postupkom mogu sc pr1)izvcsti

(/LrPlirrr(
hos[iichorni bokovi evolvente kugle Bokovi osnovnog sto;niklr
g45a) Buduii d'r'ic i7 r(l zrr|trr
plonci imaiLr dvostruko zakrivljcn bok (sl
rriLir ovin postupkom slo;ena iskupa. Dcma ni praklitnoll zrrltcrrirr'
()tlktl]ti lottupuk s Pomoau xllllrr s ftvnilr bokovinla (moic sc lrsl)trr'rlili
s izrndorn aclnika s Ponll]arr rrLrll rr ol)likLr oz(rbnicc)' Oztrblicrtic rtsttrtr
lrrl(rxkI
1x)g sloTniklr (,/LrParrnc Plote) irrrir rr Ir)rrr slrrl iu krro ioTtrhrricrr'
ni
c!ol!(rr
nisrr
stoinilirr
lnli'rvi
rrl
,,,"." tr,rtovc rsl 9.45!t. l;rko rlohivtrri
lr knrirlicc ni crolverrtc hrrllli.llli7i :trr rl'irI c!('lvcrrti lirr!'lc Znlrvxlrrir

L kttit-onic

.j
{
Sli[i

0.t3.

Sile na aelniku s kosim zupcinra

s pottlotlLL iablone

m muumuu

SIOIflNE

okoicte. kriwrje u obtiku osmice rst. 9.45br.

U pod_
I1!: 9:!.,.""oTubtJenia
./ahvama linija je goto\o ravna
Ujravac). Covod:::_]1.1,
,to taoa o onodnom ozublienju koje
obt,i,k

reorijski potpuno rado\oljaval

Logidno da je ovaj broj zubacl srdn nricr'rxlrrvrrrr i zrl pr1)adun Podrc/tlnosti.

Za pruktl{ke potrebe imdsi

gra itni broj zubacd

z'r".

- ,'"

cos

je /s= 14, kao Fakticki granicni broj

zupcima, s a= 20" Uednadzba (e.13.)1.
edte

a)
Slih 9.44. Nasrajanje

4) kod aelnikaj

(9 11 )

..ubaca nullog celniLa

b)

evolventnih bokov.

,)

kod stoznika

Slil0 0.10.

a)

b\

S[h 0.15. OTubtjenje (bTnika prema DtN

3o7t IHRN M.Cl.0i !,
a) (remo flo^en'no ozLbtjenJe (e\olvsl. kxgte,:
b, ohordro o^btienre

oTublienja stuzimo se posrupkom Trcdgotcta,

sro
blTr.stemom
".^1:1,"1"'*", evolrentnom ozubljeniu (e\olvenrj f_rn'i.t. lrrlda bismo bti
pow(inu kugte pow:inom srosca
rsL 0.{i. r. O-raj ."ri,rrtJ.i.z""
:T]:1_,U"T"
nazt\mo clopunrkim sroic?n, plast loga slosca
mo;e se razr,iri ,
je lo isjecak kruga. U tom raTvijenom
sloscu javljaju se zupci 1"" *"j a"friff
U uko zamisljen aelnik { 1,.v. ekvivalentni t"lr,itirno.,
G.a^i
dni profil u obliku ozubdce DIN 867, IIRN
M.C1.OIO.^"ii
l".rSl;J.i
t"rri?'ii,
bokove evolvente kruZnice.

;,-]

*","r,.*;; i;;
,""#

Ako bismo isJeaak kruga TaNori[ i dodali odgovarajuci

broi ,/ubaca. moeli
bismo dobr\eni zupaan& Tarnistiri kao aelflik ,.a1,
.
U.i,r"r"
I
dopuns,kim brckm rubacd 2,, kako to inade
"ar".rif
naziva-". Tqibroj

_i"*

mo jos

,ub";;;"

rtualni brcj

zubaca

s ravnill)

z, = z/cos

;;J;:

0../6.)

Slltl

S.47.

Srednji ckvivalentni delrici srornikrr

Zamjcna kuglo sros(c

@ultlumrmsuu

_.--__'-

$olflo@

Za prikMivanje uvjeta zahvata

zamisliar

. od;'i ;,il;#; l'J:ffi *#::i'1,:,ti,1il':ffi

l:cun :ii*
[,:
srla I oprererirosli
amo ,i.Or.;" *i1"Or"Jir.l;:;#,

uponeblja\
oo:tv:ne_ na sredjni Sirine zrpca soz
ka. iaiveCi
.r/ozhlr,, bra se prema DIN 780.
HRN M.Cl.0i5

no,.t,I
rabt. ; i

unost

nr=m

(1

r*u.o,

.,.-t].Iu
sl(o prrJenosna

2,,

z,

90':

sin
I'l

2 =90':

t>90':

cosJ

ta\A = llu
sin,t

tanA =

!l +

cos,

(e.78.)

i 9.la).

stoz,ika

(ap.ue lroie)

prema jednadLbi

broju zubaca z I \irtualnom 2.. ra,,lil,ujemo

i d\a kjnemaF

yirtuarni prienosni

j1

<

omlera:

apsolutni knematski

z,,

*"'". "',.*os

--

;r;"i;',;rl;:i";i

0.5 btRa)

modut na telu stoZnika (rabt. 9.1.

ii,iil,:,'o'

n t!^ii .-

:.rrff.
j^.r:^

pije

osni omjer

omjer

u = zz/:

79 )

(9.80.1

stvami brcj zubaca stordka,

t,oi zubaca stoznika

Stupani prekrivanja a moie se izracunalt
,^
(9.J0.).

Sllli 1.40. stoznik s pripadajudim osnovnim sto:nikom (zuplanom plodon,

virrualni

( pomodu jednadTbi ra.2g.) do

ako se sve velicine 5vedu na ekvjrnf.nr"
i.fnif.
n1- l). U\rsriri rreha uda za r" _ r_.
za rD_ rr1. a ./a a _ a_ __,", + r,:. pritom
ie
r, = z.
2. r." -- r. _ m. /.o /. cos
.1, st ffut p.if
=
.m
u,#;"

,,.-i.li,il .,l",'::;

;"lil,li:;rJ

;
sa 5\ojrm osnor.rlim sto2nikom (zupianom
".
plocomt. 2a ;.r-;";#il
aF = 90'
Rarlius os at, og stainit@ (zuptane ptoie)
Ji,,hqr

,,,d,lus

(oznka,

R. = r,

=d2

sin 6

UcdnJd2ba (9.80.))

(9.81.)

Brgj zubaca-odgorarajuceg osnotnog

- stozflka t/upcane ploae) i.,racuna\a

:n = 2Rl/, rli
Pornoau

se

broj zuboca osnoynog stoi [ka (zapiane

ploCe)
z,= ztsjn 6
O.82.)
diobenog stosca 6 para ctoarika
moTe je iz.raiuDarr pri /adanom
.!ur
lurl
zah aral u osi
; r<;nemasrog p.ijenoffi

,
i""J#;ii.ot"

;#; ;'##JX

Sllli g.lS. Dinrcnzi.ic srornik,r s

v,,ih, zupcinr.

(9.I{1.

(e.84.)
(9.n5.)

fiilf,

amm murmsm

--

ir ulm

je Q . 90..

onda ie to unutornje o-ublicnjc. pa:. rreba uwsravati s

negalnnrm pred./nakom. Na laj nacrn bir (e negotivnt.\/i promjeri
ovog,,upaa_
nika i kinematski omjeri broja zubaca a i a,. U jeanaaZU
treta
JrrSt'ara_
ti a s pozitiwim predznakom, jer onda A ne moze biti 1f.tsj
negativan. Osim toga
treba obratiti paZnju da kod
90. cos E postzje
A-ko

,>

'

negatitinl
Kut diobenog stosca velikog zuptanika je tada d= t _ 5,.

Sliki M0.

prikazuje stoaik u presjel:u. Iz geometriiskih odnosa sliiedi:

profijer diobene

kruznice

d=z

.m

(e.86.)

srednji promjer diobene kruZnice

d-=z . mprcmjer tjemene kninice d.= d + 2h, . cos 6

(e.87.)
(e.88.)

promj er podnoifie kruZnice

dr=d 2h
podnoitxi

cos 6

(9.89.)
(e.e0.)

l t

ktt lenenog stosca

ptojekcija

iiri

4=5+ x;
ab =, . cos 6./cos &

e zupca

ut utarnji

pro jer

unutamja risi a

stoica

&/cos

a;=0,5 dltat 6,

(9.e5.)

u standedni modul prem DIN 780, HRN C.Mt.0l6 (tabl. 9.1. i 9.1a),
n" srednji modul prena jednadibi (9.78.),
i" tjenena visina apca, r nolmlrda slunajevim ," = h.
h podnozna visina zupca, u nomalnim sludajevjnu ir= 1,2 ft,
n, odsovacjuci radijns ostrohos srornika (zupdme ploae) prena jednadzbi (9.81.).

< l0 n

Za izbot kakvote ozubljenja $etl]a t^bl. 9.6., mjeroda\ra je najveCa

obodna
.brzina.

.E.n =.1. :t.n.

(m/s,.

praktiini gra icni broj zubaca

(9,98,)
z'"r =./, cos 6 cos3 P,
sa z'"=14 kao praktiinim granidnim brojem zubaca nultih delnika s ravnim
zupcima, kod a= 20' oednadzba (9.13.)).
danima

*it_

z,lcosl 9^
te.')7. )
jealnadzbi
(9.76.). Virtualni broj
sa zy ozna(e17 je virtualni broj zubaca prema
je
poalrezanosti
i
i-a1osi
prcradun
i
za
mjerodaran
zubaca
z^

s,ednji omalni modul m^ izraduje u stanilatd im veliCifioua,

u tabl. 9. t. i 9. la. Na m* podiva sljedeCi promdun. On odgovam normalnoDl

U pmvilu

VeC mala uzduru pomicanja zupdanika, npr pd pogrjesnoj

montazi, a po.
-oa
sebno.progib watila. u?tol-uju odstupanja \Th*n
pr...;."is,u or,
"ros"a
la. UslUed loga boio)i /le nose j"dnaAonjefio i dolazi
do lokalnog preoplerede_
nJa. PosiJectlca loga je. alo ce jos u,,mu u ob,.ir i odstupanja
i.aade, nerar,.nom_

| =d

Stoznici s kosim i zalcivljenim bokovima (31. 0.50.) rade mimije zbog dodatnog
stupnja sprezatja boinih linija, a i s manje udara nego stoZnik s ravnim zupci'
ma. Bokovi jednog zuptanika imaiu desni, a dr.tgog lijevi sporr. U odoosu
prema stoznicima s ravnim zupcima, zamisljamo da su stoinici s kosim zupoima naalomjesteni delnicima s kosim zupcima u sredini iirine zupca gdje so
,irljei k t nagibd bola B", (sl. 0.51.). Na vanjskom obodu kut nagiba boka iznosi
B", a na unutamjem B,.
5rcdnji brcj zubaco dopuntkog zuptanika

(e.e6.)

jeran-tnemirant rad i mogucnort zagla\ lji\anj

a. Zato je sirina zupca b
b < R",3.

s tositn i mhittlleilttl toloiltna

(9.92.)

hainice

dt=d,-2b.sin

ffi-dnht

Dopunski delnici s kosim zupcima imaju prema tome

(e.e4.)

tjemene

[f

(e.e1.)
(e.e3.)

prcjektia tjemena zupca

Izrada stoznika te1a je nego iaada dolnika, .icr ro korak i visina zupca miic'
njaju po cijeloj Sirini zupca. S modulnim glodalima koja se pomidu prema vrhu
stosca pa time smanjuju kontinukano Sirinu uzubine, ne dobiva se todan profil,
Ovaj postupak predviden je samo za podredene svrhe. Najdesde se storlioi blanjsju odvalnim postupkom. Alat je noz koji se krede tamo-amo, a ima mvne oltlioe.
Ostrica se keie (odvaljuje) po izmtku kao osnouli stoznik (zupdana ploda)

se

modulu delnika s kosim zupcina, pa ovdje, prema tome, srednjem ekvivalehtnom

delniku. U sredini stoznika je tjemena visina ,/1,- = m^, a Podttoii,:a hn= l,2mun
Kinet atski omjer broja zubaca u \ u, prema .jednadzbama (9.79.) i (9 80.),

broj zubaca odgovarajudeg osnovnog stoinika (zupbane plote) prema jednadlbi

(9.82.), kut diobenog stosca A prema jednadzbama (9.83.) do (9 85.).
Stupanj prcLTiranja o izmdunava se s pomodu jednadzbi (9.28.) do (9.30,)'
ako se uvr5tava,"" = /*, rb = r"b, a = a, = r\ t + r,2, al* = a!, a za p. = p Ptitofi ja
"
r,=z,.nl2, ry^=ry+m^, /vb=/v cos q4, pb= mr.l cos p., tar e=tan cy'co8
6., ako je d nulti kut zahvatne linte (u pravilu d= 20'). Pritom se mr more
prcizvotno birati (najbote rr- = l), a n= nlcos Br'

@afimmrumucr

$0lt0m
Prcma dclDicinra s kosirr zupcinrl, iz gcrrrrrctriiskih orlnosrr sliiodi (sl. 9.51.)i
srednii diobe i promjer

(9.r00.)

f,

cos

srednji radijus osnornog stoz ika (^]Eia].,e ploie)

R. = rJsin 6

i9.l0l,)

'ranjski radius osnot' og stoinika (zupdane plode)

R"=R. + 0,5 6

(9.102,

d = d6 (t + 0,s blR-)

(9. t03.)

(9.t04.)
$llli l.flI Razvijeni plast sroinika s kosin

i zakivljenirn

hi=

zupcima

(9.105.)

1,2 h"

2h, cos 5
dtt= d, 2fu cos 6
d.=

d,

(9.106.)

(9. I{)?. )

Sve ostale dimenzije izraimavaju se iz jednadzbi (9.90.) do (9 96.). Isto t0ko

izvodi se vdrJsfri notmalni modul n, u standardnim |eliCi ama (ll'bl.9'1, i

9.1a). Prednie iednadZbe momju bjti odgovarajuie primterjere, jer.io tudl
hr=ma,afu=1,2 m,,. Time postaje h, =h, R"lR,,a ht"=1,2h*
Kakl,ota ozubljenia prcma tabl. 9.5., utvrduje se prema najveCoj oborlnoj
brziri v=d{n n=da.n n, (m/s). Dopusteno odstupanje koraka zlhv0ltl
(tabl. 9.5.) utvduje se prema m". i d*, ako se m^- bim prema tabl 9.l. i 9.18,
odnosno prcma m^ i d,, ako se m" bira iz tabl. 9.1. i 9.1a

\
,/ -/\6.>
il
-

Sllh 9.51, Svodenje

ep=c p^
ss
{T -nh nco, S. za jrednji aelnj (orak Kur

*,r::r'*ro\irj
11J_15:
zupcanrka D

10

pa

-.-::r-:=,

I
I

,6

.,

je prema tome
paloidnog
ozubljenja stoznita

$llki 0.52. Zahvat

(9.99.)

prelc-ivania bocnih |nii, I,

cnanJem rst. q.50.r. Naj.esie se bjra c, . t, a
s;in;

rnm i D < n/3.5.

'-1ll l=

stoznika s kosim zubima na aelnik s kosim zupcima

Dxuilla dodirnog luka boi ih linija gp= . R.,

e
stupanj prcl7ivonja boinih linijo

/
Sllk 9.53. V^N par siozn ikir

(s1.0J2.) bokovi su zakivljoni u obliku evolventc i

na
cijeloj duUini bokova Zupci su na oba kraja nclto
ne dodiruju se mealusobno
tanji. Tako se postiie dobar rad i pri vedcm prcgibu vratila nastalom opterede-

Kod paloidnog ozubljeryra

trIII

zufl:afl muflosu[l

lfm

njem, Sto bi inade ometalo md zubaca u zahvatu.

Kod poloidnih stornika
-r" moze
se.broj.zu!.aca sniziti na 6, a u posebnim slulajevima
i +.
-"2"
ostvariti prijenosni omjer aak do ,= 15. Ozubljuje

,"

ii*"
se stoZastim Cl;;il; -*'

Pri izradj odvaljuje se alat u obliku osnowog stoznika

(zupaane ploce, sa zuDaanikom po diobenom sroscu. be7 klDanja. f p.frr"af
far"'"_tjl*f" bu
rako proz\ edena zupianika mogu samo onda
" zahrar, aio diobeni
im:ti ispravan
sroscr osranu r ktnemallkj slolcj. To ie kod
4,r,os para mogude pri jr.=-.rr
{s[t13.). Pozili!,nr pomak profila na oia zupcanika ,l.glrCjJr"rni
j.
prijenosni omjer i ostane salur.an i kod
"riu,
oqiera p"g"r.d #";;ilh;;;;;;.
Izrada

je

dosta otezana

Besprijekomn pomak profila moze se ostvariti

na ozubljenju *
sa *,''""'
sfemom
Ori se, medutim, zbog skupe izrade ne up"t
"Ut'"rj:r.
Otir_ Oollak" profila.-o aemu je naprijed gol orero. postoji
kod stoinika i
-_
pmfla. Tim pomakom Tupci manjig zupranika posraju
T;-,!.t:r,:,
!,rik
oeDU1.
0a se
prLlom u\jeti Talvaa ne rnjenjaju. Debljina
zubaca velikJg
.a
zupaanika posraje manja. fime je omoguieno izrannaranj;
;,;;.;;;,;;;;j;
zupaadka.
evolventom.

Olj$.njenje geohetrijskih oalnosa za mztidite mogudnosti pomaka

profila
.
odvela bi nas previ5e u Sirinu. Ta materija
obraderla p
OfN:lii.--- "'"--'"

"

/ L\,,l,
/ L (m)

(9.100.)1,

sile

pomoiu specifidne pogonske

specilino opterclenje
w' =

(N/m)

r,

N mm,
b

(mnl

, "'

qpe.

ifiina pogonska ,ira na redrJem diobenom prcmJeru sro2nika,

naz.\na obodna s'ta na nedn;"- arol-^. p.rJ"..
pr*a te.tna birs.toe.r,

[ffiffijtuiienazuma
Polazi se od

specifiine obotlne sile

Itu =

y, (N/m)
Krp

(9.1|.)

)'i rrp

specifiano opteredenje lrem jednadzbi (9.110.),

fakor raspodjele opt@aenja koji u pravilu iznosi

(ff=

l'2.

Time se dobiw za svaki korijen zupca

dpremnje nd saijanje

I,
(9.108.)

(9.

specifiano opterede{e na sedlj diobenom promjeru stoznika,

dfmiEki faLlor prma jednadrbi (9.58.). U jed$dzbu treba uvrstiri obodnr
odnosno d.L',r',
brzitru srednjih diobenih promj@ v- = dd,r,',

a,. (tlim)
Ir,Ie
t=

izradunava se

1"<'

!!tr,,
,r.-

6Fz=o

tpecwne pogonske sile

P, (w) naziwa snaga nalos stoinika koju t eba prdijeti,

., (rad/s) kutna brzina malog stoznika,
,. (r/O srednia otodna trzina stoznika.

o,,

Kao kod delnika, polazi se od

ffimsn fl0lrm

nr/ivr', ,,L L,n mom(nr r,.i,,r 'ri,r ,l,,

srednji diobcni radljus nlalos slorrikr korl r !ft)s oznblicnja jc /, =./ i2 |.ic(lDadiba (9.87.)1. Kod kosos izlkrivlicnos o,ublicnjaje /,L =di,, i2 licdn l,hr

lfffiImsi11osli$oiflita

@lllnxTnXxxn

lxll

YFz

(9.

Yp

2.)

(9.113.)

IYFI

no@lni modul, kod ramos o^bljenja m- = 4.,

fakror oblika zupca prema tabl.9.1l.i a ravno ozubljenje trcbs Lrvllllltl
z, = z,i za uutdrje ozubljenje Y -2,07.
faj<tor zakogenosti bola preha le8odi iodnadZbe (9.61 .). Ordje trcba nvrsti'
srednji

ti' za

li=

P^

Sigurnosti St t SF21t odnosu prcma dinanitkoj

vati prema jednadzbi (9.63.).

izdir

osti, treba izaduna"

srriis zubaca.

pogonski faktor prema tabl. 9.3.

rnnnrla

ttazfuna obod a sila

n
" _4
rd O) rd

R
yn

(9.109.)

Polazi se od specifine obodne sile v,r' na srcdnicnr diobenom promjcru stoini_

ka, koja je je&aka specifidnoi obodnoi sili x1, i7 jcdnadzbc (9. I I L). Uvrllirvrrnjem wts' = 1,, izratunava se

@artmmumutcr
unll{$

sll

E[l

$0l ctfli

Eertzoyo naprezanje

wH

uzdu'na sila

+l _ _
" ".'"

u"

Hertzoro naprezanje boko\a u krnemalskom

Dotx

"

\-i-ru.hr tirend'(ki omjer b,oja abaca prema

Jeodd/b, 1o.80.). kod un_
Ernrec ozubljenja ,. je nesahho.
raktor obiika 2!p.a prema rabt.9
t4. Za zt i z, neha uv,".iri \:rrualnr

ZH

=fi

(9. I t6.)

tand.sind

,r"-;". ai"r"-. pio."* ."^^,,

m..o8 dopun.kos retn,ia d: -_a
: kod,ro2nir"
-a '
co' 6" I'od roan" r.". i,
-u1[""
'

"peciilttu obodm ,ils m

(red1lr!rcbed
promjn

;;i[#:l*

F"l

(9.1t4.)

b,

oj

(e.

4r=4r.tana.cosA

7,)

?L Nm) ohttni

homent maloe zuptanika koji h'eba prenijeti.

pogonski faktor prerna tabl. 9.3.,
,rednji diobeni lromjer mlos stornika r-i = d,,L/2 Liednadzba (9.87.)1,
(rad/s) kuha brzina malog slozd}3,
nuivm obodna sila na diobenom pronjeru premajednadibi (9.109.).

,ai
/- (m)
rD,

F,-

(N)

z" (,rw*t) r*,*.""rjjara prena tabl. e.15.

!' ti, t s?, pr(,tiv rupk'avo5ti bokova izta(wn\ajuse

prema r:..-;J;
-|lril;;:;
rednadsto.Znil,a prema
obaju sroinika powemeno optereii!,anft
"rrr, ar.i di.i)'rn
Dl
prtlenosnila

",-l:tu:

Toarna 19.66.)

o: 1 y.;1.6no., mrnimalns .;9_o16

viruatnom Lrolu atbaca z rtjei
t.
r9

tu jednadTbi ,o.os.r i

tq.oq.rl

""'

izracunaraju se s pomo-

EEffilsihnasroinicima

IIIilWitl,,stoinhi

s rarr nr rucirna

u7du./ni

poprecni r normatnir presjek para

.r]].|i_, zupcrma.
19: ,nc*Tr.
stoToiLa
preposrat tja
ravnrm
se da jjta na Tubac
atlir;J
A
i"1"""
,J-r"r.
nog pro6la. u-sredini zupca. lndek.om
2 oznaeeno.le a;etovanle

na zuplanik 2. a rndeksom

/upaanik

reakcijsko djetovanle

Slila 1.i4.

Odnosi sila na paru stoinika s mvnim zupcima

;i; ;;;.;;#,;

zu;;r_;:;";; ;;:#il.,]

rtdci slom F, na Tupaan* 2 (akciia).

...,loron.k,
veltkom suprornom silom Fbr tlaei
na
na obodnu komponentu ;
^na
;.

tojj

Na gonjeni zupianik

2 djeltjjnl

jednako

;d;.";r"tlf"l li:ilffiH..:lili""f ;;
i
na
,*i:0.,
normatnu pop,Jcnu Lomponenru . :;;;';,"
llllYl]
ti:
Komponenle leZe u uzduinom
oresreLrr i olomile.,
i^"aJ".

srozaca. Razlazu se na uzduZne

odnosno

F,.

".
f,. odlclsno f. i popreane

Sile koje djeluju na pogol ski zupianik

OiO.'r;f,
komponenle F

(e.I llr

sin d:

(9.119.)

F.: = Fe ' tan

cos

(9. 120.

poprelna sila

jesn:

(9.115.)

tan

I,:

Fr

Sile optere6uju ujedno

trenja su zanemarene.

i vratila na koiima

6z

su zupfanici, a time

i lciiric.

Silc

IEantmnusosmr
0010$

lfrw)!,*ildnici$

ru

3r0lflcm

t0$illl I nkivtiel|i|l| [0[0l,i|||0

.ite na paru.roznitu s Losim zupcima. pritazana.u

dra
parova sa suprornim *g,Uim Uotoru.
U
no*1ti
:1r:E_".
nom.
presjeku sile Fbr iF,,. koje djeluju
na nbic razl tt," nu no*ufi.
obodne

lllf

t*-*.zupianrh
^"fl.
.llyr,ri:,
komponenle

F, iF.. inorm;ln;

poprecne komponenie

llocnu se F, odnosno f, ratlalu na obodne

komponente
djeluju na diobenom promjeru. i komponente
plasla

f,

F, i fn.U

zupaadk I

"ar"r""'f,"U[
F^.ocinosno
F.:.

Sile F",r odnosno F,.: i F.r odnosno

se razlaZu konadno u uzduinu silu
-E,r

Fe.

FA

Fd, daju rezultante ,Rr odnosno i2. Ove

odnosno F., i popr"tru
i", oanJ*o

"ilu

Na pogonski zupaa

. r,&
4"1

- =r"'rlrana,
^(
r"r
\

- =f,LrI
^(
rn

ranan

nK,
(9.t21.)

A),.t rat

sin6
coslm
-::1tanf_

zupaanik 2

coszi

\
_cosJl
tanl_.sinr,
;-+
cospm
)
I

I, r, P, aL vidi lesendu uz jednadzbn

(m)

zutdanik 2

djeluiel

(e.t22.)

(9.123.)

(9.1t5.),

uednji diobeni radijus malog sromika fih, d6rl2

=
Uednadzba (9.100.)1.

Na golieni zupianik

djelnj:ol

(9.124.)
uzchina sila

r"

a,

(r*""

r" = ro(

6111,

:19

tanf,

{:
cosp.t tan L

cosaz)

(9.t2s.)

sin

d,- )

(e.126.)

cos

$llla

f.ii. odnosi sih ur prnr sroinik s kosim zupciml

r ,rrptunil 1 ,lcs!)lul nr ,) Tupdanik I ic dcsr,h,

a) zupaanik I le liicvonodni,
dan, a zupdanit 2 lijcvohod

'

li

urfm

llI'IMfl

muzusltcl

Ove sile optereduju takoaler vratila

trII

profilom. Zahvat se ostvaruje iskljudivo u tom nonnalnom presjeku, na putu

i leiaje.

Natpdenp kdnadzb" vrijede sano a zacla i rmj?r

vflnjet. pn promieni smie_
ra vrmJe djeluju sile F*r i F, ) obrarno. Sile *tn-,uan
oigor-ujrf. L;ar;;,i.
Gornii ptus ili min^ predz aci \ijede
tijevohodni zupe-anik i rSf. S,i5A,. 7rr;i
prcdmaci ,/a de<nohodni zupeanik t 1$l. g.iiit.

iako kao da se mdi o delnicima s muim zupcima, s brojem

zibaca zt = z,r i zz = 2",: i modulom m = n', ako je z" fiktivan broj zubaoa prema
jednadzbi (9.40.). Za zupCanike i raznake osi vrtedi i]Iaae ono sto je redeno u
poglavljima 9.1.14. i 9.1.15
o treba raatmati

Wig
ENffifiatnta
Ako se sparulu dva nulla zupaanika c razlicilim kxtom nagiba bokovakoii u
normalnom prerjeku imaju jednak kul Tahratne fl",i.
*u+
.i.ltjrit
i.
(31.1.50.), drje se osi sijeku pod
kutom koji zatvaraju osi

,=g+8,

Sliki

(9.12',7 .)

0$, Dodir u to.ki kinematskih ciliDdara

Slik 05[ Odnosi obodnih brzina

$ h l.5t vijdanici
a) raaijeni diobeni cilindri otajn zupdmika;

,) nomalni lrofil

Tupci.obaju zupcaniLa imaju najae;ie jednak smjer uspona.

rj. oba su trjevo_
nagiba boka p| pogonskog Tupaanlka I mora biir ved
"
od"kuta
nagiba boka p gonjenog zupaanika 2.
hodna..Kur

Xinematskr cilindri dodinrju se u roaki t$1. g.i7.r. pa se i

bokori dodiruiu u
lofki. Slika q.sob pri(azuJe normalni profil sparenih zupcanika
." .,anJ;,ir;;

i brzina klizada

Osim mealusobnog valjanja bokova dolazi jos do uzduinog klizanjr. Ilo sc

vidi na $1.9.i8., koja prjkazuje presjek srednjom Iinljorrr standardrog pmllh
Zupaanik I okeie se obodnom brzinom vi a zupdanik 2 obodlom brzinorr vr'
sin p, i r*. = t',
U imjeru uzduZne linije boka djeluju komponente vsi
jednaku ht7irrrr
sin p.. U smjeru zahvatne linije nloraiu ob zupdanika imati
Br=r,. cos pr. Zbog slrprolnog smicra dielovanla vr,r vr,r ili
"o.
zbog njihovih razliditih voliiintr kliiLr hokrrvi rr tu(lu;noln smjeru

=rr

,"=,

fffil

m nmns*,o

fllcfl0m

brzinom

klizanja rc=re,+t.r=vr shi

Diobene

kuinice lTte

(9.128.)

se

obodnih b%inama

rt=dtr.tt.nt
da ta . n2

12=

| ,, rEr'r, obodne /ine diobeni\ lau2dcs

a.z: (m) drobed promjen apctu,k4
^b(adta,
, r n, (s ) brzme lrtnje ap.anils.
rl: ,:r9r,y.n*: cu projekcije b. i 6- zah1.161s |ir.i.
AE,...Iro::1"_l:T,r o"dif boko\.a.
sroga \whe zupce i.,voditi mnogo
.Nema
slo to zahlrJeva zahvatna linija
Uobiaajeno je: 6=5 do l0 n..

(9.t29a)
(9.t29b)

U nomalnom presjeku djelujc u (l(xlirn,i lrlll{i si[r ntr zubao /'],, (d 0.59.)
okomito na bokove, prolazeii kinomalskoDr lockonl. Sila 1'h, razldc sc u kincrnatsko.j toiki C na nomalnu -F. i poprelnu komponentu F.
U smjeru bokova djeluje sila trenja Fb, p, koja u tlocflu daie s0 silonr /'1,
rczultantu R. Rezultanta R razlaie se u oboclnu silu -Er i uzduinu silu /11,.
Iz

geometrij skih odnosa proizlazi:

sile M pogonskom zupianikt

l:

_ ..

Izvan tih

r",=

4, tan(f,-

(9,t3t.)

p')

y'

zuprarlika I na zup.anik 2. Indeksom I

zupaanika 2
t.

(9.t 30,)

Sire nego

hlohlivosl

olaleno je djeto\anje
19:l-rn.,
omafeno je reakd\.,no djelo\anje

T,

cos
\=4, tana^
co"(A - o')

^pe_ik

(e.t32,)

Sile na gonjenom zupianikxt 2:

cos( B.

+ o'\
(9. 1 :1.r. )

cos(fi y'\
F^.

= F,, an( R, +

d\

(9, t34.)

poprei a sila
(9. t 35.

presjek

l' (N)
,(
I (Nn)

slle,

ni (m)
p' (")

radijus diobere kruznice zupaanika I ni =dL,/2,

redncimi kut trcnjai u dobro podmMivuje moie se

pogolski fakor

ri

> 1, cventualno tabl. 9.2.,

nazivni oklcbi oohelt logonskog zupianika, izratunan iz lro8oi,sk.

prena jednadzbi (9.137.),

lmP'=o'l

ueti dr.io

/)'

6.

*r8e /'
o,|tr,$ri,

Kod viji3anika posto.je slidni odnosi kao kod vijaka za pokrctanie (vidi lr(,tll^\lje 2.2.2.). Naime, uzduznjm klizanjenr gubi se dio pogonskc snrtgo /'r, rr
$

li e. . Odms sila na paru viiaauika

obliku snage fenja, tako da ie odvcdcrut snaga rtiZa od dovedone. osinl logx
treba uzeti u obzirjos i iskorislivosl 4 vltl.iltrl.iont bokova zubac.r. 1c tlollo lciltin
(vidi poglavlje 9.4.). Za viitaniko iTrrt)si

@zur{atltmuuosua
ukup

u[c

iskoristit ost

TaXIlci 1.17.

- tan P'
4,' r"' o -'Ij+tanp,
?.
4

tan

!',

@0,

koJu treba

lAkto

tc,npcratura 4r za vijaanike

(9.136.)

isko.istivost zbog vijdmoe djelovmja,

iskonstivost (valjmje boko\r i aenje lezaja) pr@a poslavljn
9.4

Uz zarianu snagu

Dopustene C-vrijednosti i

3.1

2.8

Kuli.di iclik M lulie.l aolik

2,5

od\esli, izrosi

2.2

pogonska snaga P1 (.W)

pr/nE= T1 .

1,6

(9.137.)

0r,

Pdtom je 4 (Nlrl) nazivni oloetni moment zupdanika

kutna brzina.

l,

Ne2rttaljoni

lclil

nd kalalnn br.ncu

1,2
0,8

a @r (rad,/s) njegova

Naj\eca moguia iskoristi\o5l vljcanlm djelo\aniem pojriie

se (dda ie
^
pr.-U.5
12. I p'). Samokoai\o,l nasraje kada j" p, , q0.
p,. U rom sturai,,
pnJenos gtbanja nije moguc ni uz Jporabu
nat\ecih sila.

Sigurnost protiv zaribal,anja

d,,

b.

-(+-'), ,:a!

mogu ie \ iJaanicima prenosiri \amo razmjemo mate snage.

bokova zairijeva marerijate orpome na no\enje.
rti katj;e
-y11,^"i:_:Tl:
cell(ne
/upcaruke. le podmalvanie uliima za visoke tlakove.
Najiesie

1::!-O:*,r:.

se zado_

\orra\amo proraiunom nosi\osti kao kod zupaanita

od plaslilnih malerijala
(vidi poglavlje 9.6.5.), iaadunavanjem

jakora

(9.138.)

C (N/mm1) fakor opieredenja,

r, N)
odsoEajuoa obodna lila fiedradita (9.130.)] s
logonskim fai.lorom (
.," (mn) (ne uinujuij u obzn udamo opteiedenje).
nosjva sirjna arca A
odsovarajuaes zupdadkq
p, (nm) nonnalni korak p, = a,,=?,
. n.

=I

optereienja valja izradunati za svaki od zupdanika u paru,

.Faktor
a dobivenu
vedu wijednosr usporedid s dopusrenom.
Dopu<kne riiednosti lano"o

i,"*_

vidi u h[],0.17. Kod Litl.nog i U*s"ros ;r.."*i i.;l

*
zup.anikom od sirog Jije'a iri Uro",... aopusri*
vrcc Iwrjeorosfi.
pogone koji rade powemeno * 1.5 puta vece
lTiiedn;cd.
_Za
rroo ce ka tu eettk potrebno je obilno podma,zl\an1e,
traJan pogon

lili la

>t,2
(e.139.)

promjer diobeft kruZnice pogonskog zupaanika,

izvedena iinna pogonskog zupaa ka,
odvedena sMga zuliarika 2.
ukupna iskoristivost prema jednadzbi (9.136.).
faktor tcmperaiure prema tabl. 9.17.

optereienja

-F,

ienia

0Im

iil; ;;;

WWnici,littftiloi[ilviilalllci
Bududi da trajnost vijdanika ovisi gotovo iskljudivo o uzduZnom klizanju boko.
va, ponak profila ijcanika nije uobicajen- Prcili,a tome, ftzmak osi mora bitl
doveden na propisnu mjeru. U tom sludaju svode se odnosi sila i gibanja iskljuaivo na kinematske lquznice promjera d*r i d"r.
Da bi se izbjegao neugodan dodir u ioaki vijdanika, zupdanici se mogu tako
oblikovati da dobiju rar,ne zupce (s1.0.10.), koji se ne momju zakivljavati po
plaSfu kinematskog cilindm. Kinematske povrsine su u tom sludaju itperDolol
dl. To su tijela koja nastaju ako hipe$olu rotiramo oko osi vftnje kola. Tijclo
takva hiperboloida teze se izraatuje. No zato je ozubljavanje u diobenom postupku jednostaum. Rezni alat pomide se pritom pravocrtno, dok izradak miruje, U
bilo kojem nomalnom prcsjeku uvjeti zahv.ta su identidni kao i u celnioima s
rawim zupcima, s fiktivnim brojom zubaca z,,r i zM, Dodima linta bokova je

f,r[,]zuptt

PRU

mmnrunogmu@

0SiltDt

linija prcko cijele Sirine zubaca. Radi toga u jedradzbu (9.138.) t eba uvrltavati
b. = b, sto aradi stvamu Sirinu zuptanika. Na 81. 9.01. p kazani su delnik s kosim
zupcima i hiperboloidni zupdanik.

:..,\

rc
$lllr9.00.

Nastajanie hiperboloidnih
zupaanika

Sllh !,61.

4\t
,,,!,

vijianici

a) aelnik s kosim zupcima;

,) hiperboloidd zupdanik

lltEffifritiiensnid

PfrW- ; tvieti nltato i dill|euiiE

Puzni prijenosnici ($1, !.t2.) su vyzarrct s osima koje se sijek-u najdesde porl
kutom 90'. Pogonski dio pdjenosnika je puz koji moie biti jednovojni iti vife_
vojnl, cilindrittxa ilt globo lna oblika, a gorrletrj dio je puino koio najdeiie
globoidna oblika (globoid je rcracijsko tijelo s kruhim lukom kao generatisom). Premda globoidni puZevi omoguduju velik stupanj prckivanja, cilindridni
puzevi imaju zbog svoje jednostrane izrade izvjesne prealnosti, tako da de ovdje
biti obraaleni samo oni.
_ Zupci puza namataju se kao zavojnice oko kinematskog tijela. Bokoyi puia
dodiruju zupce kola u liniji, za mzliku od vijdanika s kosim ziupcima. Zio je
rad puhih prijenosnika mimiji od rada vijdanika, a manje se i tlose. puz;i
prijenosnrci izrode se najaesie /a \elike prijenosne omjere.
lz DIN 3975 (dimenzije i odstupanja cilindridnil pfi:eya) ptoizlazi:
Brqj zubaca pu;a je broj izradenih zubaca u mrmiai okomitoj na os trtnje.
To moze biti 1, 2, 3 ili vise zubaca. puz moie biti desnohodni i lijevohodni.
Desnohodni je onaj kod kojeg zavojnica u vetikalnom poloZaju puZa ima uspon
slijeva nadesno. Liierohoclni puz i,/\ odj se:amo imimno.

Slih t.DL

Purni prijenosnik

(ctan kao lijevohodan)

a) s cilin&i{rilfl Purom;
b) s sloboidnim purcm

b)

Sta (lardni ptolil r}LtLnlh prijenosnika javlja se u uzduznom presjcku Puil ($l'
0.0!.). U njemu su dane alimenzije visine zubaca, tjemene zrainosti i dcbliioc
zubaca. Taj uzduini prcsjek moze se usporediti s ozubnicom koja sc zr vriioDrc

z|

p- Z[pc\ puZn izrudlrirr sc

jednog oketa pLDa pomakne uzduino za veli.nn
izvoditi
na raale nrainc. pn rrir
iajdesde alatima s raufm bokovima. To se moie
cilindddnim puzevima razlilGjemo o.ue oblike bokova:

l.

Oblik boka,4 (ZA Pui). Kod ovih puzcva izvodnica (generatrisit) si.icctl
os vrtnje. U dehom prcsickn nrtslrlic A$imcdova spirala (spimlni ptri.
sl.9.63.). NoZ trapcznog prcsiLjkir llrrslrlvl.iil se tako da Djcgovo o(lrioc
leZe u ravnini koj.r prolazi kr('Z (,s v rric

@mtaltuumrncr

rul
3.

nlJflosfl0

Oblik boka K (ZK - pu\. IzvodDica (gonor0trisa) ovog puia je prostorna

kivulja. lzraduje se alatom koji rotira (glodalo), a dije ostrice su trapezna
oblika. Oltrice alata nagnute su za velidinu srednjeg kuta uspom I tako
da se srediste uzubine puZa poklapa s linijama razmaka osi puZa i osi
alata (glodala ili brusne plode). sto je promjer alata manji, manja je
izbodenost bokova puZa (slidno sl. g-t4.).

(ZE pur.

Kod ovog puia izvodnica (generatrisa) langirg

temeljni cilindar, iija se os poklapa s osi puza- U aelnom presjeku nEstajo
evolventa (evolventni puZ, sl. 9.64.). lzraatuje se noiem trapezna obliko
postavljenim tako, da je ralaina rczanja usporealna s ravninom koja prolazi kroz os vrtqje (iznad ili ispod osi !atnje). Oblik boka odgovara delniku
s evolventnim zupcima. Evolventni puzevi mogu se prema tome proizvoditi i odvalnim postupkom.

4. Oblik boka-d

Faktor oblika pu;a z, je odnos srednjeg prcmjem

Sllh t.0t

/r i modula rr:

Spirab puT

(e.140.)
Faktor oblika puza daje obiljezje oblika samog puza, posebno moDlent otpo'

N (ZN - yf)..Izvoilnica (generatrisa) natazi se u ravnid

koja
?-blt-k-boka
Je nagnuta prema osi r.rtnje za velidinu srcdqieg kuta uspona
Taj oblik
naslaje obmdom s pomoiu noia trapezna oUtilu. po.ru,1.nog
,"ri.iru
osr wftje. k*o da je prolaleii sredinom u./ubine
*gnr, ru kuiurpon,

m Fotiv savijanja. O puinom broju ovisi

lar

Kod

z1=l ptoizlazt

zF

=1

Y=

10

i $ednji kut uspona

(9. t4

lzF

t,)

17

Y= 8'1" 5''7" 3'4'

U DIN 39?6 standardizinne su dimenzije, pdjenosni omjeri, razmaci osi
puZnih prijenosnika s cilindridnim puZevima i kutom zahvatne linije o. = 20",
Dan je !.r1o veliki izbor, koji ovdje nije mogude navesti. Primjer oznadavanj0
cilindriiinog puza ZN desnohodnog (R) sa m = 4 mm, zr = 1, dr = 40 mm:
Pu, ZN I t 40 Rl DIN 3976.

U ll .0.l8. dane su jednadzbe za proraal.m dimeozija puinog prijenosniko kod

kojeg osi vftnje zatvaraju kut od 90'. Kod puinih pdjenosnika mogud je i
pomak profila, da bi se razmak osi doveo na odredenu mjeru ili da bi se omogu_
dile druge velidine kuta zalvatne linte, na primjer kod:
y < 15" 15" do 25" 25' do 35' > 35'

tx=

20" 22,5"

25"

30"

Ako z, oznadava broj zubaca puZrog kola, a

kinematsla

prienosni

Evolvenrni

pui

koji je jednak

pni,a, rada ]e

omi er
= zxtZt

Slih 0.0(

(e.142,)

@utcm

rll

mmmsmn

prijenos om omjeru
i=

gdje su nr

ir,

Uzduino klizanjc bokovu

n1/n2

brzine.v,rtnje puza

uzouznr presJek puza.

lca 0.10.

na

t,rroiilii-iiF
seg#..4affi ffi r@ffi
eqfeq@Ws-@w
r

11.25 r,6

fiodrl d

!n$,

0fl17!0 lflrnt

lz lziT:.rs-I--i- i l$

clqic

l I ro ffiJ

\'-=

bzi u klizanja

Uobitajene dimenzije purnih prijenosnika s cilindriinim puzem

p,m.,,rtz,, a
lrtmi

ro-fer-

urlitift

(9.145,)

cosy

,s (irg medusobna
d1 (m)

y (')

sredDji

brzina klizmja bokova,

pronjet !uza,

srednji

lot uslona

pnza prelna jednadzbi (9'141

)'

l@isila,hloristlvost
Sile koje djeluju s pogonskog puza na goqieno puho kolo dobiaju indeks 2, a
rcaktivne sile kola na puZ indeks 1
Normalne sile It,r oclnosno Ft"z, djeluju okomito na polrsine dodira bokova
Fb"r ' I'l i
(Sl. g.0t. dote) i prolaze kinemafskim polom Te sile izazivaju sile trenja
i'0", . u ,"U"* ttit*ja. Na puzu se sila Fh"l razlaZe u normalnu uzduZnu F"r i

i,

popreinu silu,lt,. Na Ouinom kolu

podno4.a viJna zup.o

|oonozl1

se Fh,2

razlaLe u nomalnu F",

flom]o

promjci rcmolj& kuznicc

-l

uzdurni krt zanvltne tinjle

tan d = ran an/co6

hormali, kut

zd

kod

,t

zN, ZK,. ZE_purcy!

da= a*kadzN-,zK ,ZE-f ri\a

rn.. cos / tod ZA

aeE tinlje

rflai=l

PdbliZno je
stupanj prekxivanij

ni- x,t
:!-sind.rz
-r;, + :slr\(l
-

.,1rk
ed

p,

(9.144.)

L]1Dice puTnos kora - srednjem .e,nom pre.ieku.

'adijN !emene
moJus temelne kluzn,ce puznosa kota,

faktor pomaka profila puznoga kola,

uzduztri kut zahvahe linije,
(Im) Edijxs diobene riurnice puinosa kola u srednjem dernom piesjeku,
(mm) korak zahvalne
jep.=m.ncosg.

(")

li

(9.143.)

i putuoga kola.
Uvjeii zahvata svode se bilo na srednji eelni presjek puznoga kola, bilo

Ii

mrnm!illrl

Slila

0.[i. odnosi sila na ptrrnom priicnosniku

poprednu F2'

!U

zutmlururllostur

fllllr mllflosrr0

{st. 9.05. u sredin sjedjnjuju se na puTu site

F,. ir, a u
-..Y,,,:.T
reluuantu R,. (oja se oper raTla2e
na obodnu,ilr'1, , _a_*.lirli"i
puznom kolu daju u tlocnu sije F",
if,"r .li rezultanru nr. ko;, * rrrf_" lri
obocinu FD i uzduzru komponenru
,E'",.
""

Iz geomehijskih odnosa proizlaze:

Sile na paiu:
obodna sila

&

K,.T'

ln

(9.146.)

t r/

4.
4

'" t*\y-p)

Kod /= 45'postize se najveda iskoristivost. Tako velik kut uspona zahlijcva

visevojne puzeve.
Ako je zadana snaga P, koja se odvodi, onda je

. _o

Pt OY

Pt=Pzlnc=Tt at

(9.t47.)

Iana" - cos o'

'';(/+pf

(e.148.)

F (N) sjle na zup.ima,

poeon.kifdll)r,( ..,.erfrruatnopremarabr o..J,
i,/r {Nm)nazihi okretni nroment
nu2a raaiun,tt iz pogonske snage
(9.154.).
/ (") srednji kut uspona p!za.
/ (m) polmje! eednje Lruinice puza.
a. r') no,rahi [ar zah\6me trnije rkar /.h\amc l,nte u norma,noh

kitom je Il CNm) nMivni oketni

brzita.
Ako je puino kolo pogonski dio,
tt,

prcma jednadibi

(9. 1 51. )

iskoristivost vijanog djelovdja,

iskorisllvosr valjanja bokola i hsia lezaja prema poslavlju 9.4.

pogonska snagd

4"-1..1=----ttatllytp;tl

ukaDna iskoristi'rost

=ta\

moment
tada
(Y

(9. r54.)

puia

1, a @r (rad/s) njegova kutna

je iskoristivost

P')ltan Y

Ako je I< p', dolazi do samokocltost| U tom sluaaju nte moguCe pokrcruti
puz bilo kako velikim oketnim momentom na puZnom kolu! Samokodnost je
ipak poietna, kako bi se sprijeailo da kod eventualnog iskljudenja pogo[a zttog
optereienja puinog kola ne dode do njegova oketanja.

Drejelur

w P pco.a"

koeficilcnr mnja na ktizDrm bokovim:

ir 0.0, LoJ puTa od ce.d\a. a pr^o8 kota oo b once. pazlive
brzina ktiranja j reio.ee rreni;.
, - 0.025 tod kaljena i btur*d Duza a puaog ko,a od b,orce,
izade.
/] = 0,1 kod puza i pnZnog kola od sivog lijeva, neobra.lere

ruieu

(9.14e.)

(s1. 9.2a) optereCen je na savijanje i

uvijanje. Dimenzionira se obidno samo prema naprezanju na uvijanje s tim, da
je ?d"p = 12 N/nnn']. Dalje se raduna sa dvrctodom oblika (vidi poglavUe 4.3,3,).
Izbor srednjeg Fomjela uzima se pribliZno d = 1,5 d,, a kod puzeva nakliqjcnih
na vratilo (s1. 9.2bi d = 2 d". Kada se konadno usvoji dr, mogude je prema DIN
3976 (tabl. 9.18.), odahati izbor puznog brcja zF. Opdenito se uzima

izvedbe

(e.150.)

duljina puia

L1>z*

(e.1s1.)
(.9.152.)

Kod pumih prijeno.nika \ ladaiu slifni

oclnosi kao kod \ iial,a za pokreranie
fviJi pogla\lje 2.2.2., Uzduznrm grbanjem
boko\a gubi ,"
al"
sl'e snage P . ZDog roga je od\
edena snaga 4 odgo;aJuCe ,r",,;
Pr. Buducj da treba uzetj u obzir
ioS i isk_o.
boko\.? i trenjem u
rezajjma (vidi posravlje e.4.), bi;ie
,"

r#;ttJ:Xf;X".

lola

Citinddini oastavak puZa promjera d"

Sile na puinom lcolu:

*ri..

iilrlfi[

r"*"ii
;;";i;"

liina

^[a+t=^[a'",-a]

puirroga kola

bt= b+2m= Jaln4

(9. r55,)

*t-

korisna Sirjia zupca prem. sl. 9 67n.

Kao orrjentacijska vtrjednosl uzitl)rr sc

/r:

1).ll r/r.

(9.156.)

!m

itrt

nums

ct _

Pul nu 0stn
(irirrrrr
Puzra kolx od lakog nrctaln ili oti ltgrrra cirrl{n nn)l.liu so izrxditi
(s1.0.07h). Ako zupci puZnoga kola nlol.lriu biti izndcni od visokovrijcdrroS rr)rrtcrijala, dobrih kliznih svojstavir (npr od br(n1cc), oDda se vlenac od t|kva nrtllorlala ili napresara ili spaja vijcima sa glavinom od sivog ili ielidnog liicvir
(i[ e.67c i f.67 ). Pu;na kola oal sivog lijeva (31. $.58.) oblikuju se na istim nadcliDrrr
kao i delnici (vidi poglavlje 9.2.).

a)

b\
Izvedba puZeva
a) puZ s uatilom odjednos dijela (pur;o viatilo);
,) nsklinjeni pu,

$&

g.D[.

EE@ffii!*'iilornariva
Jedar oal nedostataka puinih prijenosnika je njihova losa iskoristivost. Ona 89
manifestira velikim gubitcima trenjem koje se Fetvara u toplinu i velikim tro'
Senjem bokova. Pdjenosnici s malim brojem okrctaja rade nepovoljnije nego
brzohodni, jer oni pwi lade u podmdju 4iesovitog trenja bokova'
je i ne
dvrstoda puzera i zubaca puinih kola je vrlo visoka, tako da
Savojna

fieba prcvjeravati. Ona

L br _)
.,
a) sivi

llevi ,)

c)

b)

d)

Sl r 1.0'L rzvedba vijenaca puZnih kola

odtevak od lakos metalai c) naplesanj d) spojen
vijcjma

1,3

5
'5

0,9
0.8
o,7
0,6

1,1

t.0

0,5
10

(e.I57,)

jednadzbi (9.150') odnosno (9'147),

faktor b.oja abaca Piema sl. 9.69.,

torisna sirina aPca

.,[ ai,

uzdlzni korak.

Dopuite e vtiied osti fakora optereienja Cd"e prema tabl. 9 18 One vrijedc
oC'
za Donnalne puzne prienosnike u trajnom pogonu, s tempemturom ulja < 70
Prema brziniklizanja i postojeiem faktoru opteredenja izabire se odgovatojuCc
ulje za podmazi\,Bnje (latrl. ! 1[).
yisokauiinski Piienosnici s visokim brzinama Lliza ja i tla(nim podmazivaqiem, kaljenim, brutrenim i lepovanim bokovima delidnih zubaca puza, visokoop"
tiretivim matoijalom puznih kola, s rcbrima za hladenje na kudistu prijenosniko,
ili hladenjem cirkulacijskim uljem, mogu se jade opteretiti. Raiunaju se na

1,5

1,2

C (N/m'?) fakor opr.rec ja.

obodna sila pu-znos kola lrma
a,r 0'0

Z
, (rm)
p (mm)

< 8 rnls \.rsi se prema iskustvqnom

sa vs

^n,
z b.p

faktor1t opterecenia

1.4

20 30 40 50
brcj zubi putuoga kola

Puino kolo
od sivog liieva

daleko iznad granice zadbavanja'

F::oral j|rt normalnih puinih prienosnika

1,6

Sllh 1.00.

leii

60-

z, ,*

Fakor broja zubaca

za puzne pdjnosnike

Sllh [.09.

6r-0

Henzoto

a?n

o', (Nlmtur)

(N)
/, (nnn)

,",.

-ctni? "

ff,,.Lt

= \l ,- t
I ''', u:

''r

(9. r58.)

Hcnzovo nrprcz nic bokoli u kirtN.lskonr lolu C.

obodnr silr nuiios k'l Prenrtr i((ln(l,bi (, 150)odno$rc(9 14?'),

korisu sim,n

flr)e ,

J,il ,/

IE

uuu

flurtulrrn

tllcmt

Z1

z" (,M*t)
Z.
Iailici

diobeni promtn puaosa kota_

fahor obiika boka pre;d mL g.2[..

lflr

ruP ll l Ill00|ltll0$ mnm $iilllllli|jl

TaXlim 9.20. ljakkn oblikx hol{x /1. illtl.r rrrtrlcrilrrh lM.

lrkt(n stufnia prekrivanJa Z. i&)|nrslc c vriic(lx)sli llcd:,ovN nrprczrrrirr o,,,,,,

r"n- *t"rijara prerna rabr. e.20.,

za visokouainske purn prijnosnike podmazivane

ci*ulacijski

fakior sruptrja prekivmja prema iabl.

9.20.
0.10..

Dopu.rene

r .wiicdnosl

7a normdtne plzne pnjenosnrke L najnom posonu

(u inre,-i,iraruiem posonu
mo7_el.e ratunari
,.: o" ,lj
i potrebna viskoznost mazila v5o

*,, ,"ri, ,iii"J,1li",j,

cDz r{4,r

U tabl.4.20.

tijedno,i dopu3t?nog Heruova naDrp.' o\dor za pulne prUenosnjke

zu.Ud
s cirkllacijsfum podmazi\aniem
dane su, osim toga.

Kada zubac ulazi u zahvat 1lt tzlazi lz zat.'vata, ia\lja se tzv udar zahv 0,
Kada dodima toiika prolazi kinematskim polom, mijenja se smjer sile henja i
time izaziva odredeni impuls. I ovi nabrojani pogonsk uvjeti takoder izazivaju

vibmcte.

III@Iu
Na

nlu ru[ailtfl inouffm$tniezim srnadilam

ojanja da se zupaMj

prijenosnici konsrruiraju tako da rade

be,7 bul<e. dovela
su do, mnogih iqrazivanja o uzrocima na"rajar:ja
bJ;.
se joS smatrarr' zalrsenima. I pored
rotno od;anih
i kak1oCe pow.iinske obrade. moTe se dogodrn
da pruenosnici u radu baz:*ail
nedopusreDu buku. prema r.atc,ori ozuuleia

o;";;il;;;;;;;
-**** .i.ai*:" ,n?l

Jowi;;ffi;;H,:#ff1;

wijednosd: obtika boka. koraka zahvala

uz4uir. li"U.
do manJfi ili leiih netoanosti u radu. kao porf.;"al"u
oa.*p-;r-.pr?r"i;.i.
Tome reba dodari deformacije,.ubaca
i warita djilovanjem siL fi,t.
r7.ri^..
a ko.;e tako povedavaju neloCnosl zahvala. posljedlce
toga ,u
r^
mommta. koja do\ode do uiUo.i.iu aii.foi"

b;i;:;;g;";;1,1;i
l.

rotaci,il;;;;

lf l(olebanja
.okemo
^d. u ove rroracle u.naJu \.,rsoku frekvenciiu, iTaziriu buku

oni"noir;_

Sliki 0.70. Sl1ka

nolenja s bombnamm uzduznom linijorn boka

tkorekcijo,n bocne lrnije)

Mjere za smanjenje bukc u radrr Tuplanika bile bi:

l. Bombiranje bokova (korokciionl l)odnc lirriic. sl. !.70.), da bi sc srrarjirt
udar pri ulazu zubrca u Tilhvill

IEzu*urmnmsmr
2. Izbor takvog broja

zubaca zupdanog para, da

sretanje odredenih pogjesaka ozubljenja.

3. Izbor zupdarika
se time postize

se spdjedilo periodidno

velikim brojem zubaca uz odgovarajudi mali modul, jer

bolji stupanj prekri\,"nja profila.

4 yl-:li9: h**.'1,
opterecenje

bi

zakrivtjenog ozubljenJa. da
odterecenie zrbaca.

bi le omogucrto

5. Uporaba malerijala visokog snrpnja prigulenosli ,,a

su pa\trane rnase.

ili

posrupno

pu_/na kola,

lao

Sto

punjenjem supljina glavine maiama koje priguSuju

6. Ukuienje kudista pdjenosnika pomodu rebam i

7. Uporaba kutih t ratila.
8. Kruta ule:tisteqia \,mtila, s najma{jom mogudom

sl.

zradnosCu

u lezajima.

tl 0u01|lt P00tll,ul|

lllllEllerhlllrq

Prijenosnike dijelimo oplanito

Karakrerisrike. uporaba {4C$) o Grada. definicija
ipodjela plaoetaroih prijeoosnika ({90} . JednosLavni plareuini
prteoostrici {503) . Sih. mometrti i )oage plaaelarnih
prijenosoika s aeluicima (5llt Kada gubitci
oisu uzimaoi u

obzir 15ll)

Kada se gubitci uzimaju u obzir

1i121
Pregled prijenosoih omjera i moguinoiri planetarnih pri_
planerarni prijenosoici
Jeoosnila IAI 2Aj (513t
sa

stoinicima (5ll)

unomla

is

tz.y,

ntanluftlnc i planelarne. Kod standardnih

rctimju svi zupaarici samo oko vlostitih osi, koje su nepomidno ulorene u
kudistu ili postolju. Kod planetarnih nekoji dlanovi prijenosnika, tz-r. soteliti,
izvode dva istodobna gibaaja, rotiraju uloZeni u tz\. dliaCu koji takoder rotira
oko svoje osi uloZene u kudistu. Zupdanici kojih se osi poklapaju s centralnom
osi, nazivaju se s flidni 1ll ce tralni zupianici. Oni mogu imati vanjsko i u[uldmje ozubljenje. a mogu bili ??lnici i \tu2 h i.
Planetami prijenosnici nalaze sve veiu primjenu u suvremenim konstrukci.
.jama kao Sto su motoma vozila, alahri stlojevi, transportni uredaji i sl, Snoge
koja se dovodi w. swrda om zupCanikt dlleh se na onoliko zupdanika koliko
ima sdreli/a. To omogudav? nize optereienje pojedinih zupdanika, a time manje
module i poftebno izavnavanje masa. Planetamim prijenosnicima treba manji
prostor. OmoguCujlr simetdane izvedbe i vise prijenosnih omjera. Oni omoguduju prijenos mzliditih pogonskih oketaj na jedno gonjeno vratilo, odnosno
radvanje dovedene snage na vise gonjenih lTatila. Glavni leZaji svih okretlih
dlanora prijenosnika (osim satelita) nisu popreino optereieni. Sile koje se jov"
ljaju stvamju parcve sila. To \:rijedi samo za pdjenosnike s vise od dva satelitA,
Pogodne konstrukcije planetamih prijenosnika omoguiuju i dobru iskoristivost.
Sundani ili centralni zupdanik ne teba biti posebno uleii{ten, jer more biti
voalen satelitima. To omoguduje da brzina \Ttnje sundanog zupda[ika bude vrlo
visoka, do 500 s t i da se reducira na manju brzinu \Th1je, kao Sto je to kod
pdjenosnika plinskih tubina. Planetamim prijenosnicima mogu se postiCi vtlo
visoki prijenosni omjeri, do i= 10000. Svakako da je tada iskoristivost niska,
Planetamim pdjenosnicinu izvedenima kao multiplikatori mogu se na gonjenoj
strani ostvariti visoke brzine \Ttnje.
Planetami prijenosnici mogu se izvoditi k^o lztt. diferencijali, tj. mehahizntl
sa dya stupnja slobode, koji se upotIebljavaju kod alatrih strojeva da bi s!
ubrzala po!.ratna (neradna) gibatja, a kod dizalica da bi se omogu6io vedi broj

brzint

diza'nja.

W;

letiniriia i rudhla ilarrelarni[ uiierlosrlilra

Planetamima nazivamo one pdjenosnike kod kojih makar jedan glavni dlan,
osim gibanja oko vlastite osi, obavlja i giba.nje oko neke druge osi. Prljenosnikc
koji nemaju planetamoga gibanja zovemo obiini ili standardni, koji se, promA
poz1atim definicijama, mogu smahati zapmvo specijalnim sluilajevima planotamih prijenosnika.
Planetami prijenosnici sa samo jednom rudicom zovu se jednostayni a s[
dvije i vi3e sloieni.

firlll

nlmmu prusmuq

0m

Planeiami prijenosnik sastoji se od najmanje tri dlam, uz planetami, od

kojih jedan mora biti reakcijski u sluaaju f,tiienosnika snage. plarctami ilan,
pritom, ne moZe biti reakcijski. Vedina jednostavnih planetamih prijenosnila
snage giaalena je od dva centalna (sunaana) zupdanika, jednog ili vise planetaxnih zupdanika s njihovim nosadem (ndicom) te kudista.
S obzirom na karaker gibanja, nazivi su simbolidni. Na $1. 10,1, prikazana je
grada najjednostaurijega planetamog prijenosnika snage s uobidajenim naziv!
ma njegovih gla\',rdh elemenata.

,0tfllllcl,ll I to0lfli

nfilfiill

nllfl0Mn

Jednostavli plan tuni priignodnlci su Priionornici s otvorenim i zatvorenim

lancem zupdaniia i samo jodnom rudioom (R). Obiino se izvode s plarctamim
zupianicima s je&im stuFljem i s dva stupnja (iednostruki i dvostruki)
Slozeri planetanri pdjenosnici imaju vise od jedne rudice (nosada planetar'
nih zupdanika) ili su slozeni od vise jednostnrldh planetamih pdjenosnika' Pod'
robniji nazivi u vezi s graatom funkctom planetamih pdjenosnika odno8no
njegovih dijelova dani su u sljededem pdkazu.

Jednostavni planetami pdjenosnici pojavljuju se u valo mzliditim izvodbams

koje se razlikuju po konstruldiYnom oblikl i razmjestaju njihovih kola (zupd&nl'
ktih tarenica). Slika 10.2. daje nazive za nosad i kola, koja su prildjudena proma
van, dok $1" 10.!. daje nazive razliaitih planetamil kola po obliku grade i smjeStaja'
Istoalobno, naveded

priqieri predstavtaju

najdesde upofebljavanu konstruk'

tivnu gBdu jeil{ostavnih planetarnih pdjenosnika.

$lih 10.1. Grada jednostavnoga, jednoravninskoga ptanetamog prijenosnika snage

P
R
S

planetami

api

ik (salelit),

rutica (nosaa llanelmog a?adika),

sunaei zupcanici (celhahi

#lr-H

^pleici).

Znadajka svakog mehanizma, pa tako svakog prijenosnika, jest stupanj

slobode gibanja. Stupanj slobode gibanja nekog prijenosnika predodava potreban broj poznatih, nezavisnih parametra gibanja kojima je stanje gibanja ctelog
p{jenosnika jednoznadno oalrealeno. Dok je kod obidnih (standardnih) prijenosnika taj stupanj Sg = 1, kod jednosta\,,nih planetamih prijenosnita on imosi i do
2. a kod sloienih on ide i viie od 2
Postoje dvije velike skupine planetamih pdjenosnika: prijenosnici s otvorcnim zupdaniikim lancem koji osim kudista imaju najmanie td dlana (B R, S) i
prije svega su prijenosnici gibanja (u sludaju koaenja rudice R postaju obidni
jednoshpaqjski ili visestupanjski pdjenosnici). desto se zour nekoaksijalni (sl.
lUla).

Prijenosnici sa zatvorenim zupdanidkim lancem dobtu se dodavanjem jos

jednoga centlalnog zupianika u otvoreni lanac koji je koaksialan s postojedim
centlalnim zupdanikom (smdanim zupdanikom) otvorenog lanca ftoaksijalni
planetami pdjenosnici, sl. 10.2t).
Prcma sloielosti dijelimo zupdanidke planetame pdjenosnike na jednostavne

sloZene.

A.)T)
Slila

l[.2.

Naziri

za

frcrnl

v,rn

prikliutcnr kola i za drzxae]

n) do.) Obiani/icdnoslavni fovmrni Ilrnrlirrri ltriicno$rici

notuvni otvorcni plancltmi frii.nosri( I

/) i//]

ohittri/ic(l_

nlmlm

muuoslm
rl0liosfil,lfl

jedno\tawfi planeramih prijenosnila kao prijeno.niclrh

sklo_
u7 pomoi d\aju \lo\a abecede idviju brojte. Na pnom
mje"ru
oznake stavlja se brojka I ili 2, Sto oznaaava je j"
fi
p.i.;"**it;"a*.mit li
dvostn&. to jest je li mu planetamo kolo jednostruko,
irar*." j" fi ,j" .r_"
jcdno ilr je \rupnje\ano. Na drugom.
odnosno na trecem miesru ie Lombinaciia
\lora. t i A. koja simboli/u.aju jesu li ceno-alnr
,
^0a".., *r*aai, ii,'ifi
I A,
lako ie n primjer naJednosramiji
;rr";;",t ;*_
:ml:ki.T
.ozullj:njem-"+" IAi fst. l0.2brJerJejednoshuk,l). a centritni .u zupcanici s
i:-11
unulrainlrm f[) i vanjslrm r A r o,.ubljenjem. planetarru pri]enosnrk
na sl. I0.2c
rmat ce o/najru 2AA. dok Ce prijenouik na sl. 10.2d
irnatr o,/naku 2ll. priJeno=
Omaaa\anie

po\a.oballa.e

nik sa sl. 10.3b imat de oznaku 2L{.

|-l:: o omaadvanju ulazrih. izlaznih odnosno reakcriskrh clanova,
l. uobitajeni
^ Y-0,se
koflsle
simboli. Ra,/lrka je jedino r_r lome sro te o\die moor.
sluplnt slobode gibania veai od jedan. pa rime i broj pojedrnih

Iffiostavni

rr

mm

fl

0r03ln

ml

danslalnl ullem$ilcl

Na $llDll0.4. pdk^zani s'r jednostovni planelarni pijLnosnici kod kojih su dva

zupianika, I i 2, uloZeni u drZad S. Drzaa S okede se oko sedista zupdanika s
varjskim ili unuiamjim ozubtenjem, tzv sunaanog ili cnftalnog zupcanika 1,6
brzinom utnje n". Da bi se mogli radunski utvrditi pdjenosni omjeri kiju giba.
nja zupdanika, I i 2 i drzada S, momju brzine vrtnja rl, n, i r" dobiti odgovar0jlJ,te predmake, plus (+) za gibanja u smieru gibanja kazaUke na satu, a lnut
(-) za gibanja supt'otna smjeru gibanja kizaljke 44 satu. Kod stoinika odrcduJo
se $qjer gibanja Fomah?njem zupdanilG s !.rha stosca.

ctano,a.

rtr llt."*"

ilF

l_"

.r

I!19

,)

Slika 10.4. Jednostavni planctrnri prijenosnici

a) pogon aelnicima. sundani (ccnrEhi) zupidnik I s vanjskiDr ozul,ljunion,i
D) poson .ctiicima, $nlani zuptdik I s unutamiin o?ubljenjeml .) |ogon

storniciha

b)

.t)
Sllh 10.3. Nazivi etemenata ptanetamih prijenosnika

po obtiku

i snjesiaju

lanjskim ozubljeDjcm

Zamislimo li da su na sl. 10.4. suni:ani zupi:anik 1 i salelit 2 dvrsto povczrni

s driadem S, bit de brzine vrtnja oko osi drzada S svih alanov jodnltkcl
,ri = rr = rr. Ako sada zamislimo da zupdanik 2 nije vile povezan s d/udcm s
(kao {to je to i u stvamosti), a da zupdarrik I stoji, valja se pri okretanitl (ll,llCll
S zupdanik 2 po z pdaliku L Brzinu vrtrje zupdanika 2 oko osi vrtnic dr,rd.r S
dobit iemo ako blzioi vtnje n" (drzaaa S) (lodamo + r. (zrlzr. Znak phr trtutti
se na ya jsko (sl. 10.4a i 10.4c). it |ttirtus u ttnururnie ozublicnje zuptanikrr I
(sl. 10.4b).

Eilf

armam nunosm

rflr0$

ilr

n tfll

fllluo8fio

sada jos i zupaanik I brzinom l.,rtrje z (ovisno

o smieru \rhie
9b:d.
]i I
Tupdanika l. bit Ce smjer vrmje Apcanjka 2 kod ,-jrt"g
_;iu
l r l suprolan. a lod unuEmjeg ozubljenja zupcanjka I jednai(
"^Ufj*iu'^pe
smieru

\,Tmje

Tupcanr(a t.). pora_sr Ce brzrna v.mje zuptanika 2 oko

osi dr:aCa S joS za _ r,
(z z/). I ovdje Zrlak minus omaiava unuEmje
ozubljenje Apcanika i. Kona(na
------'"brzina lahrj-. zupdanika 2 oko osi whrje a.Zafu S Uii
C", pre.a

t".",

bzina vrxnje satelita oko osi drZaCa

n2

=4!41a4r3!
22
22
=,"1

(10.r.)

txir)r,, "

brzina vrt4je satelita oko vlastite osi za prijercsnike sa

slike 10.4a

2t.
nr,=nr_4=_ln,_ntl
za pdjenosnik sa s1. 10.4b

n = n,
"

&

(s

')

,, (s ')
,)! rs )

brzina
brzind

ftaje
rmje

Slil0 l0l. Planeiami prijenosnici sa dm para zupdanika

a) prijDosnici s neraicima i vmjskim oabljmjem; 6) prijenosnici s celnicimo I
unutmjin oabtmjemi .) Pnjenosnici sa sroinicjma; d) Prijeuosiici s jodhi,n

-r* = !(n, -*\

v jski

satelila 2 oko osi alrz.aa s

dr2aca S.

brzina l.rbre surallos zulamika r,

br/itu qmje

satei:ra oko \tacnre o"i,

. Gomji predaaci rrijede ra \anjsko. a donjj la unuramje ozubljenje zupfanF

ka l.
prijenosnici prema $[ 10.8. imaju najmanie d sun0ana
* Planetami
zuDcanjka
.:^
Clan bid dzan Uedan ili drugi ,*1^U
,:.9l
f-t:..
orugr gonJen. Mogu bid gonjena i dva Clana potpluro
^p."* []r,i, ,
f

gibanje ovisno o oba gonjena dlana, (diferencijal).

N::l to:d pdkazan je planerami

. satelflom
J.
2 idrzacem S. Suncanj
gta\,noJ osr oketna su

ri

i jednim uutamjim ozublienjem

neoyisno,

reii

tada dobiva

prijenosnik sa suncanim zupaanicima I i

zupaanik 3 ima unukmje ozublienie. Na

tedmuba f (nt, nz, n)= 0 moze se najlakse rijesiti prema prijedlogu Willisu
tako ala Ce se promatraa planetamog prijenosnika (sl. 10.5d) nalaziti no drZadu
S. On 6e u tom sludaju vidjeti planetami prijenosnik kao standardni prijenosnik,
Relatiwa bnina vrtnje dlanova 1 i 3 bit de u odnosu prema drzadu S, (rr - r,) i
(r3 - n), a njihov omjer zrlzr. Prigodom pisanja jednadibe treba obratiti pozor'
nost na prealztak. Naime, pri danom smjenr \rtnje sundanog zupdanik0 l, u
oalnosu prerna akZadu S, (nr - n), imat 6e sundani zupdanik 3, u odnosll promo
drTacu S, (n, - ri..). suprolan smjer gibanja.
Prema tomel

prijenosni omjer

\_n =_z:
n3 n"

elana. 1.3 i S. s bpinama \,a_r1jrlt.-n. r..

pilrur_
nom primjenr posroje dva stupnja slobode. pa je
o diferinctjal. lz Lrr*I-"-ri.
2.. n3.2". mogu se dva bimti. a treii jaaaunarj iz kinematski
zavisnosLj /(ar, ir.
nJ = 0. Al<o se jedan od dlano\.? udrrsri u kudistu ili postot:",
aiti"

-J"'iil"i

"r
,r
,"

(s L) bzina vrtnje sundanog zupdanika I,

!) brzif,a ldnje sunaanos zupaaniku 3,

r) brzina vrtnje drzaca S,
G
(s

brole'rzub6.a \uncarrih TupaNrikr

III

(10,2,)

fl

nmmrn munmun

lz

mmmvu flflrfllm ml|flio3ilH

gornjeg proizlazi za tliferencijal

2,ry + zrn,

z,
t\ +-h

brzhu vtt ic ruk4itu 2

=(r, - r.14"

(10.3.)

,.t
=l l+1 lk"

z, !

.,

,"

brzina

vrtie

l1s
Bududi daje z3 >

21,

21

z1

prijenosni omjer ;
=

(10.5.)

z1

1L;,2.

Pmkidki se uzima daje prijenosni omjer u gmdcama

i=2,5 do 10.
Brzina \,.rmJe qalelila 2 (zapmvo njegov relati,v,ni
odnos prema drZaaurl
,
rctaivna bEina vrhie \aplita 2 prena dr2aau

nultiplikabr u

pogo_

(10.7.)

i_

.l

do

1,7.

l)rzina v.t je satelita 2

n2,=--lh_n"1.

(10.8.)

,l",ovike v dva para zup(anika pri]taz.Il|a nd rrici ro.sa,

,u. c!?.!l',::,i,f,::
r(oo Korrn Je r. jr?o s obzirom da arn.anici
2i

vrijede jednadzbe fuednadzba (t0.1.)l:

(10.9,)
I7r.

__

4 i bnina vlnie

satelita oko vlaslile

oi

I -

(10.10.)

nr).

3.

Gomii predznaci \T ijede za vanjsko, a donji za unutamje ozubte4je.

Prema l0tl. lU., gdje su shematski prikazani najosnovniji tipovi planetarnih
prijenosnika, brojke 1 i 2 oznaduju jednostupanjske i dvostupanjske prijenosni"
Le, a slova A i I vanjsko ili unutamje ozubljenje sundanog zupdanika. U jednadZbama danima u tabl. lo.l. moglr biti umjesto broja zubaca upisani i polumjeri

je ,=!!.

Moduli pojedinih zupdanih parova dro-

i viiestupanjskih planetanih prijenosnr'ta ne moraju biti jednaki.

Od tipova prikazanih u tabl. 10.l najdeSie se upotrebljava tip lAI s leairn
brojem simetritno msporealnih satelita, uz uvjei da zr+z: bude cio broj i

stupanjskih

. n\ 412
gran jcama

'::r,/
1'. 1n.
n2, - na" =- ,ln - tI ,:, ,a (sr) brziM rtnje satelita 2 i 4; zajednidkom ralilu.
i) brzina Ltnje drzada s,
,"
G
,r Gi) bzma vrtje centralnih a?ianika:, i zr.
"1,
,r". ,r, (i') bEine \drje satelita oko vlastitih osi.

diobenih kruznica, ier

prienosni omjer redukora kod nt

=0 i pogona preko zt

l)raklicki se uTima da je prilenosni omjer u

Za satelit 2:

-\

broj abaca centralnih zultanlka 1

broj abea satelita 2 i 4.

(10.6.)
Ako jerl - 0. dobiva se u pogonu prcko z_
rcduhot a
nu preko dizata:

ttlz,)l+lnr
z)

=n4 = nsl

centrulnog zupCanika

}?,-fi.

z)+zr ,

2 t)u|u ztq(\tniku

lz togl' ptoizlazl:

prijenosni ofijer planetarnog rcduktc,ra

._\

ih

(.
",\,,
l+
=|l( l1- z")
za
\.

(10.4.)

Alo je zupaan* zr ua\,Tsien rr, O). dobiv a se planehrni

=
reduhor n noonnt
preko sunainog zupaanika l. a plonctani
nutipt l"ro. , pogoou pr"t.o ariuiu Sl
U tom sludaju je:

lliit'tbuikd v

i,t llt t'ktl

4 imaju,,ajedniako walilo,

djeljiv s brojom satelita.

Analitidko desavanje gibanja moie se provjeriti i grafidki. Na sl. 10.6. priko'
zan je nadin grafidkog r.jesavanja gibanja planetamog prijenosnika 1AI. U todkama dodim pojedinih tlanova nanose se na odgovaraju6im polumjedma, naortanima u mjedlu, izradunane vrljednosti odgovarajuiih obodnih brzina (takodar
u mjedlu) ,r = /1 @L vr = /r ' (t}, u sqieru koji odgova& smjeru lT hlje Povladenje aaka 1,2,3 i njihova produienja omoguiuju da se iz slidnosti hokuto
oditaju brzine vrtnje. Dokaz da linija 6Il na razmal-u i od apscise na koju se
nanose obodne bzine, zaista prikazuje brzine Lrtnje pojedinih oryana pdjenos'
nika, vidljivo je iz Sl. 10.t.

Il

UT

ltl

1!.1.

NajvaZniji ripovi planoranrih prijenosnika

s aelnicima i stoZnicima

I =-t--i

..'i.-l:.),

,.. ? =1

r.*

=\=1

0m

=,.=1"1

I'

rr.:1

=L.5

..-+."=tz)..

=:r.:!

tri1

fl.Ilflmnffiffi

,, =_1= 'r

-!::! . 'j:1

J[0il0sw

;t-T

rd,l

i"11

' ;"=l +)..

, -L_:.

r ] !,\J, !

En'l
t-,-\

t-&

--1

:1

c\A
$liki 10.1,

Plan brzina i brzina

.ltnje planet mog prijerosnika LAI, ako je rijed o:

a) diferenciiah sa dva stupnja slobode; b) lrijenosf,iku pri ," = 0i .) pnjenosniku

lri r, = 0; d) prijenosniku pri ,1 = 0

lz slidflosti hokuta

t ,] J i trokuta h * j',

za

loiktt B dodira satelita 2

centraLnog zupdanika 3, dobiva se oalnos:

l,^

.:, =[,.:],

oilnosno

[^-;1

a=-',;=-?

h i

,,=

,,-?,.1"4

,-=

:?

+-

;?

)n.= t 111

-.,, = ['+]]x

r'n

v=
Bududi daje v3=13 7,, proizlazi daje /1 = 1. Prcma optoj jednat!'bi
pojedinih
rT
tnja
dobiva se da iinija GE na mzmaL:u ,/1 od apscise predodava brzine
organa pdj enosnika.
Jedaadibe u tabl. 10.1., izrazene pomoCu brojeva zubaca, vTijede samo za
to ,,,,rir ili y-Patuvi zupCanika planetafiih priiekosnlka,
treba u jednadzbama, a i pd grafidkom crtanju, upotrijebiti polumjere kinematskih l(ruAica. Mogude je da kod plijlnosnika 2AA i 2AI bude z2=4' a rrft4'

WLTE parow. Ako

su

trl[

puum

munosmr
$Lt,

Na il.l0.l prikazanje planetami prijenosnrk

tAt s brojerima nbaca 2.,2,. z,
na razmaku osi a. r s pogonskim
kurouima zahuame

cne

o, nr, i.ii-_

zo.

llil'lffinomentl

frWiltlitci

illt{tll

$Iltrt

tlllltrn Irflrflrls ttrsc tflilt

i sltaue ilamtaili[ illenosnlla s [elilcitna

nisl trirrrail r ohir

Da bi se odrcdili momenti, potreboo je nacrtati sjle koje djeluju na satetit, a ovo

moraju biti meetusobno u mvnotezi. To su ri/e troJe djewu na zupce \t totksfili
zah\lala t reaktiyne sile na driaiu. Uzete su u obzir samo obodne komponcntc,
jer popredne ne utjedu na oketne momente. Za pdk^zani tip 1AI iznosi ilr lir,
=

aF,,=F,r+F',i=2F,r.PremdajenaS1.10.8[prikazanodajel,,=0,na$1,10.8cd,ig
n: = 0, a na 3l.l0.8 da je rr = 0, slika djelovanja sila na satelit z, ostaje neprcmi.
jenjena. To wijedi i kada se sva tri vmtila olaeiu, (s1. 10.8b).
Slila

l0l

planetani p.ijenosnik
1Al na koJem reba obaviti pomak profita

BuduCr da brol zubaca satelita

ne uti

;;;: ;#T, ::l'L[":['""i:.:'i:#,:'i',];"Tf""J';[

;i:?i.'j "
* od zadanog modula, pomaka.xt (npr 0,5) i ,x3 (rpr
nula iti mali
pozltr\.Tr
-^_l"",tft pomak. sto poboljsava zahvatl.
celiri
nepoznanice:
o' (t-. c,... x2.
proataze zaeiiri sljedeie

,s

iednadibe:

cosa$

z +r-

=--m,cosa

(t0.t2.)

cosr},,2='r "4.66o7
2a

Zt'2.
r,-r-,=l;;(eva.

.t)

(10.11.)

2 +2.
z tan a

(")
(")

Zs 13 13

evau,)

b\

Slll0 10.E.

"J
Planetami prijenosnik lAI

n,

a) mjer sibmja pojedlnih orsaM ako radi kao diferecijali 6) sile koje se javljaju na satolih' zr
ako j e z posonski, zr gonjeni, a ,. = 0t .) sile koje se javljaju Da satelitu z: ako je zr posonski,
S gonjni, a,r = 0i 4 sile koje sejavljaju na satelitx,: akoje zr posonski, S sonjeni. a rr=0

(10.r3.)

Prema uvjetima ravnoteie mora zbroj svih momenata koji djeluju izvana biti
jednak nuli, s tim da su momenti koji djeluju u smjeru oketanja kozaljkc tul
satu pozitivni, a oni suprotni negati11i:

(10.14.)

fr+?'+7,=0

00.rs.)

T1=Fi rl

(10.16.)

izradni kur zahvatne liniie,

posonski kut zahvarDe li,ije,

pogo

sk

monent

11= l i1 -11=/\n-rt-

(r0.17.)
t1

ev o' e!

iliil]l$

rrff;r"

i""d',"s i posorskoga

T.= F* r.=

kuia zahmhe rinije (posiavrie

(mm) razmak osi.

OdgovamjuCom transformacijom
mogu se gomje jednadzbe

Tr. T3.

djeliti.

T.

,_\

c ,lr+1
\ t'r

(Nm)

poh jeri knrcD.tskih ktrrrnic. i dri.aa.

t0.Iti.)

EII

flII

narnmu

nuunnu

__

n$m nllfl0sil$ !i[fl[ til0eucmu nmmm nunouul

utttl

Pogotlskim momenkma oalaaavamo

on

i,

i ooeo*,ur," h
i

oznaca.vamo one kod

Aoo se

;"r#

;;;;

Gi,' i l?fl

":2;; ;;y;2 ;1;**;;2

kojih vekori obodDit

'r::f
zanemare gnbitci, mom i
zbroj

zbloj snag)

,'^ffk:X::::*::

4 +Pi +4 =o
T\.0^ + Tj. 04 + ?s.

pogonska snaga

(10.1e.)

P: = F,.

.r.

att

Pd 0\) uLuna snasa

(10.2t.)

lLal

(r0.22.)

rr

gonjena snag.t

4 =_F".t
P,, Pj,

rr,,

P. (r )

,L r*

a=-n n(r*t)a

(r0.23.)

(rad/s) kurne

lffil
U

snage,

koja se subi,

lablici 10.2.

uiienosnil 0lllisn i lll0uuill0$li llalletaili[ l]ihll0sllll0 lll I 2ll

dan je pregled pijenosnih omjera planetamih prijcnosnikrt lAl

2AI.

brzine.

Tallltl 10.1. Presled prijenosnih

llil@e

omje$

z3 rlf

flnitci uimail r 0[zir

Prema jednadzbi (10.6.J sateljt
2 \,rsi relat
osr urozenoj u drzaeu. zbog,ogu..

iu,,liutlT:

il,iH.,:lli;1;";

gib-]e u odnosu prema

svoioj

;,;;#-*ffi i::li,:: ilif#"r'li,X;, i:;'#f;:::,:

gubitak Mage

"

10.28.)

,, (tri/s) obodna brzina satelila 2,

P, (w) odvedena saasa,
gubitci u abima,
rt,
gubitci u leZajima satlita 2,
nD
n1,3 eutitci n lezajima drraaa i suaanog zupdmika 3,
,:, {sn) relaiima brzina uhj satelita 2,
/, (D) kinemalski lronjtr satelita 2.

(10.20.)

=O

4=4
^.@l
= F,t .rt

l+

Ara(t-a,.
4*t

?fl

lAt

n,,1

k0d(ldin oMr

(10.24.)

olbclna btzi a satelita oko ylastite

osi

(10.25.)
I

,r1

*"1:1

(10.26.)
P6,k

=4 (1*?,*)

(10.27.)

-a]-:-.1:.

:*""-,*i

,',,

* .-,r,, ,l .,,

fr tr

nlmmu munouttt

Ako planetami prijenosnik ima tri \,:ratila, od kojih dva mogu biti pogonska,
jedno
a
gonjeno ili jedno pogonsko, a dva gonjena, mogu se zadrzavanjem
jednog od vratila, lh bez za&Larxrja jednog od njih, ostvariti 12 mzliditih
kombinacija (lail.

10.3.).

.i
Na

$1.10.0.

li

prlkazani su s pomoiu dijagama prijenosni omjeri

fl

sfltct

s[ sl0lillflill

gradnji vozila nalazi primjenu diferenciiol sa ttoznicima pikazan na ll'

10,10., kod kojega postoje ove mogudnosti gibanja:
a) Ako se okeiu istoalobno u suprcxlom smjem zupianici '1 i zr, rotira
dri?d S mzlikom kutnih bzina ,) u istom smjeru sa zupdanikom, koji se
oloede veiom brzinom vft1je (sI 10.10a) Ako su kuhe brziDe zupdanika
zr i z: jednake, n" = 0.
b) Okedemo li &iad S i zupdanil zr u istom smjeru, brzina utnje zupdanike
z: jednaka je dvostmkoj brzii \'Thlje driada S, umanjenoj za brzinu \T tnjc
r,. OU"e" I se -z1 dvostruko bde od drzada S, zupdanik zr stoji'
^pe*iku
c) Okeiu ii se driad S i zupdanik z1 suprotno jedan dmgome, okede se
zupdanik z3 u smjeru oketanja &iaia dvostrukom bsinom Lrtnje driada,
uvedanom za brzinu v1'b1j e z ptanlka a Ono Sto je redeno u todkama b i
c rrijedi odgovamjuie i za oketanje &Zada S i zupdanika z:'

Pi

,)

b)

Sllh 10.9.

Ovisnost pdjenosnih omiera ie.

i*

Tlili0l 10.1. Mogu6nost ostvarenja kombinacija

ulaza

izlaza snage i gibanja

l:

U,I

llfl

fImtafl

jdioruomh

mrulnffitr
hdm! Jf[8

=l

Li3

lis

Im{0itm

3is
L

Yr= 0

li3

ris

lis

i llihrrosrrhi sa sloifl hima

lz poglavlja 10.3., sl. 10.4.

10.5., vidjeli smo da za jednostavne planetame

priienosnike, planetarne pdjenosoike s delnicima i stoznicima, vrijede za prora_
Con prijenosnih omjem iste jednadzbe t10.1, 10.2, 10.3, 10.9, 10.10)1.

Difercncijal sa stoznicima pdkazan planom brzina za shr'ajevc

a) h,=ot b) t1t > ni. t, > k uz s1i smier vrtnjer .) ,L = 0.
$llta

10.10.

d) Zaddava li se drzad, okeau se zupaanici rr i z: istom l-utnorn brzinonl, rrli

u suprctnom smjeru, bez obzira pokre6e li se zL ili -z:.
e) Okredu li se istodobno zupianici z/ irr u islonl smjeru niSta ne zadrlav ju6i, okreie se i drzad S u isknn solicnr bvinom vrtn-je koja odgovnru
arihnctiikom prosjcku:

EE

umm

munosm

n\=h +n,'f)

Oloede li_se zupdarik zr, a zadr2ata

21, okrede se
smjeru, ali sa1no polovinom bEine Lrtuje

zupianika z,

I se drTai S. a ruArZuru
trukom brzinom wtnje.

8r Okede

drzad S u istom

n1

=-

r]pcan*,.olreie

se

zuptanik z-d\os_

lJ

ot|oilt P00tlt,ul|
opienito (510)

IItrDIlto

Tarni prijenosnici s konstantnin prijenosnirn omjerom (510) o Ta61 ,rli.oorrtri s moguinostima kontinuirane promjene prijenosnog omjera (522)
Osnove proraduna (524) . Elastiino i diferencijalno puzanje, brzine klizanja, sile (52i) . Proraaun tarnih p ienoe
nika (502) o Prqmlul lontaktnih naprezanja (532) o Proraiun trolenja (535) o Proraiun zagrijavanja (i3g) . Iskoristivost (539) . Materijali za izradu tarenica (5{0

Kod laorih prijcnosnika prenosi se gibLrrlc orl ictltrc liriirir.rc n (lI1r8u sirnx)
trenjem dodirnih povriina. Zbog toga moic kod t.rmih priicnosrrikrr (loai (lt'
proklizatunja, a i puzdnja. Najjednoslavnlii oblik tanrog prijenosnilta icsu r/r,tl|
tarenice u ohtiku raljaka (Sl. 11,1.). Pogonska tarcnica I tladi silom tN na gollicllu
tarcnicu 2. Time se silom trenja FR =F, =,u. Fn omoguiava prcnolcnic r)krct'
nog momerta fi i niegovo pretvaranje u omjeru polumiera tarenica

t r -i
Razlikujemo tame pdjenosnike:

a).

kon.nantnin pri?no.nint

oni(rcn.
br . r,rupa.,rov'r, kontinliru pro t;.,1r priii,to. ot
c). mngu, noi. tl t',a,t'-i,anto qih1nJd.
p

Tarni prijenosnici odlikuju

se

'ntti,1',t.

jednostavnom izradom, rnalinr razmirkor)) osi

niskim trcskovima odriamnja.

2

Slllu 11.1.

Osnovna nadela rada tamih prijenosnika s usporednim watilima

Ptoklizal,anje je odreclena moguinost zd.i/ile protiv prcoptelelenja, Kon

sftuldivno sc mogu vrlo jednostar.no oblikovati pdjenosnici s moguCnosdu kolltinuirane promjene prijenosnog omjera. Nedostatak tamih pdjenoshika je /rrz.t,?a koje se ne moze izbjeii, te pofieba za mzmj eIlilo wlikim tlacnim silAn!, llo
opet izaiNa isoko optereienje lezcia. njek traja ja la,]n1h pnjenosnika i sn0go
koje se mogu prenositi ovise o rvoJsrvlma fiaterijala tate ca (tvrdoda, dvrstoda, oQomost na tlosenje).

Itrffiiliientsnici

lomtaililtn uihmsiltn

otnlsrotn

SluZe za prijenos maqjih snaga, kod malih razmaka osi. Na $[

neki primjeri izvedaba prijenosnika s kon$dnlnlm

ptie

11,2.

prikazani

osttim omjerom.

nmt murmstrt

nffi

ml Bi0 8 mlls l{llllil tfllltloslllt

0lilflofl

Suvremene konsffukcije omoguduju da se sile p tiska tarenioa automatlki

pogonDrilaqoduiu visini (nage koju neba prenijeti ($l.lll.) Motor 5 zajedno s
'.to.n'r*.rico. I smlesren je na postolje 3 okemo oko to'ke Or' Na drugom
kaju djeluje nastavtiva opruga 4. Dano rjesenje viijedi samo za

slobodnom
naznaoeni smjer rttn3e. Poloiaj oketista

b)

or

treba birati tako da kut

(sl

11 3 )

(kod tarenios s
dobiven spojnicom OO, i OrO, bude vedi od kuta trenja p
gumenim Yiiencem ct=42 do 45').
mitovo'
Sila opruge Fop dinetzionira se prema sili pritiska tarcnica u stanju
rawoE'6i
iz
uteta
pdtiska
tarcnica)
pogonske
sile
nja Fno (L siia izrosi oko 10%

Sllli 11.2. Tami prijenosnici s konsranrnim prijenosnim omjerom

a) tami lrijenosnik s tarenicMa u obliku valjkat D) tmi prijenouik sa stozastim
larenlcma; .) r,mi prijenosnik s ponod,im tarenicmai O ozljebljenje reenice

.F" l,+INo l,

Na prijenosnicima prikazanima na sl. 11.2a 11.2b ostvaruje se sila kojom

tarenice pritiskuju jedna na dnrgu s pomoiu opruga. Zbog toga tarenica na koju

djeluje opruga mola biti poketljiva. Kod stozastih tarenica prijenosni omjer
i = rr1lr, = tan d (l(od kuta koji zatvamju osi r.rtnje 90.). StoZasie tarenice treba_
ju za pdjenos jednako velikog oloetnog momerl,a lnanjtt silu plitiska tarcnica.
Tarni prijenosnik prema sl. 11.2c omoguiuje da obje tarcnice budu dtasto ule_
Zistene, a silu pritiska taxenica ste^tait pomoine ta,enice. Da bi se smanjilo
opteredenje lezaja upotleblJavajn se ozlieblje e taretxice, sl. 11.2c (kut Zlij;ba
d- 30 do 40").

.2.)

(n)

s,
sila koja proizl@i iz tezine Fa =
normalna sila koja djeluje m liniji dodira,
pojed e udaljenosn Prema dici

Sila prrtiska oTlrjebljenih k,renica iznosi:

Il (N)
F'N CN)

sila pritiska

Fr=

F*

sin al2

(11.1.)

enic4

konnponenla sile

pdtisk4 koja djeluje okomito na bokove Zlijeba

o\

Slik ll.N. Tami prijenosnik s konstantnim

prijenosnim omjerom i moguinosau

automatskog prilagodavanj a sile pdtjska
tarenica na snagu koja se prenosi

b)

c)

l'

na sl' I I
Sliki 11,( Podetno i pogonsko slanjc iarnog prijenosnika
u lcirrl
silc
grafl'ko
nlvr'livanie
z) poierak gibdiai D) pogonsko stanjci ',

(Ir
U poietku rada (sl.ll,4a) raslo obolln sih rrn)l(n'tr FM,,r polag o, n'rsl{)ic'i
gonicnogl
stroirt
rloscgnc vclitinu oboclnc silo Pr)lrcblro 7rl svln(lilvxrric olNr0

flnmr

m muffislil|l $ ll00llcms ,ti t0ll$ nffi floilltNt

mumosmu

F,, ,

( -EMor

<<,F;p odflosno sile

anjanja

pri stavljanju u pogon IRo). U tom

vrcmenu kada FMo,r mora najpdje doseii silu otpom -For?, nastoj at Ce pogofiska
larenita 1 da se nekako popne na gonjenu tarenicu, koja joi stoji. To ie dovesti
do nagibanja oketnog postolja u smjeru snjelice oko oketista Or (sl. 11.3.).
Ovom gibanju doptinosi i moment stat.,ra elehromotord suprotan u poletku
Eibanja omentu rotoru. U podetku stoji na mspolaganju sila trenja pRo = f'No . A
Spomenutim nagibanjem postolja povedava se sila pdtiska tarenica. odnosno
sila trenja aR=l (-FN +,Ero), dok ne dosegne -EMo,r=For<FR (st. 11.4b).

llW,lriienosniu

s lll00llcl0$tillla loflinil]ane llflllliello

iliiem$0u

0[ri81a

Nr Sl.ll.t[ shematski je prikazlfi, ta]f.li prie osllii r tarenicama u obliku krui e

u\c i u obliku valjka, z tzliku od Sl. 11.5i, na kojoj jedna tarenica ina oblik
,tbiLo, t drtrya ablik w//ra. Na slikama dane su I funkcionalne ovisnosti brzina
vrtnje, oketnih momenata i obodnih sila o polozaju pokretljive tarcnice.
pogon

ttllfl0sll0D

0ltlfli

Tarni priienosnik prikazan n.r sl. ll.5rr. ic(hosltrvlrrr ic oblik i ntrlu/i zrltt
primjenu i pored toga Sto je iskoristivost nisktr. t t()toDic visoko' l\)grnr rnt'ic
uslijeaiti trito od tarenice u obliku valjka bilo od kruinc plodc' I l(o(l l rrx)l'l
prijenosnika prikazanog na sl. 11.5b pogon moze dolaziti od stoitlslc l rcnic'r i
odtarenice u obliku valjka. U pn'om sludaju (sl. 11.54) brzina lrtrjc 'r Proforje brzina vrtnic a prrpolcio_
cionalna je reciproinoj vrrjednosti r., a u drugonr
prikazanih
na sl' I L5', inrati i (lnrkliicf
nalna razmaku.n. Tarenicc mogu, osim
obliko. Iz mzliditih moguinosti izbora oblika tarenica iniihova nlo(ltrs()lnn)11
poloiaja vata birati on" kod kojih su puzanje, potrebna sila pritisktt lrrrcrritrrr. i
iirr" ii-r*o optereienje materijala, najniZi. Na izbor ohlikd tdoii*t\ tii ht
tarcr?i.a postavljaju se ovi zahtjevi:
a) Tijclo se mora dati u odgovamju6e visokoj kvaliteti lako i/rNdili'
bt Tangencijdlno Paanie (vidi poglavlje 11 4.), koje se poseboo ko(l Priicnosnika s moguCnos6u kontinuirane promjene priicnosnog onricrtl nc lllr)
ie izbieai, teba po moguanosli biti 3to manje.
c) Naprezdllie mat.riiald na mjestima dodim izazvano silolr lrilisl(il Inrclri
ca, nel' je Po mugucno.li qlo mrnje.
(Lr lri
d) Mora postojati mogucnost ugradnje viie jednakih rolacijskill liirlir'
\e po\ecala mogucno5r nasta\lrnia i prileno'a 'nrgc

logon II

,,

T.^ T1

ll
T,=F.

"''+

4
l

pogonl

,.-"" ,l'

2tt

,4,=i"

\
I,

=kc

t..
|

Ir'

t\

b)

2nz

t"
o
bJ

Taari prijenosnlci (varijatori) s mosu6nos6u kontjnuirane promjene prijcnosnog

omjera
d) laLctrice u obliku knnnc ploae I lltjkai D) tarenice ! obtiku stounika i valjkr

Sllka 11.5.

+"*m

a)

Jednostavrla rotacijska tijela dobivaju se ako se za izradu upolriiche Prlrvil

jealnosta\,ne kivulje, koji ieZe u ravnini u kojoj lezi i os vlrric' Nrr sl
prikazani su prijenosnici rlobiveni sparivanjcm tarenica jednost vnilt rotlciisliill
oblika (valjci, stoici, skra6eni stosci, kfline ploae ili kugle)'

lll

pogon

-#-

{r)

,)

ffi
a

h\

\F
t)

4
tarcnica
Slill !1.6. Rrzni oblici 11)lrciiskih
r/)
d) knrznc floac i ldljrkr l) \loltu i tulnli sloi ci , ) stoZrc i lmiuns(r lloru
rrfiutnslc
sloici
i
vrlirki
i
r)
srohc
ri)
/)
stohsli
isutalj
l)'sl.Di
storac
rrsl$i
ploac is(o!cii l?)t(n!ld r hr8lri ,) lrr('irl il^rrillx

2L uuuuotr

osilollfPmmcumE

cr

Effitwairna
Svi tami pdjenosnici mogn se svesti pribliZno na sparivanje stoiastih tijela.

Dopunski stoici, koji_se uzimaju kao osnova za promdun, dobivaju se tako ja se

pri dodiru u todLi (Sl.ll.h) zajefuidka Urgenta na rotactsku kiullju provladi
kroz todku dodira D, a pri dodiru u liniji (d.ll.7[) koz sredinu tiolj" aoA*.
Tangenta prolazi meridiialnim presjekom rotacijskih ttela i sijede osi .vrtnje
u
todkama Sr i Sr. Tangenta je zajednidka izvodnica dopunskog stojca i zatvara
s
osima rrtnje kutove 6 i 6. Osi \.,rhrje steku se u todki SA p;d kutom

.'

'liuorricc llatrc iotlnrr

Moment od jedne tarenice na rlrugu pronosi so llorlicrll'
i
Obodna sila F. koju jo rnogu'o prcnijcti ovisi o sili /'N
nu J-go .itokoeficiienta trenia

f,.
l:

F,-n l. p
- F, 27,
r'=

rll..r.,
(

n /t= tl.tr p

I t.4,)

siupej iskoristivosti (, = 0,75 do 0,8).

4
koeficijenr tenja.
I
r, Nm) oketni monent,
dL (n) srednji lromjer pogonske larenice'

koje kao
Na Sl.ll.8. vidi se da se sila pntiska tarcnica razlaie na komponente
komponenato
pojedinih
Velidine
lezaje
uzduzne i popredne sile optereiuju
iznose:

6r
ar, =F'N cos 5r
6o,=P'.

sin

6:
Frc=Frsin&

P- = 1'.

cos

(tl's')
(116')

(N)
Slikl11.7.

Op6i prikaz tamib prijenosnika s mosuinoldu promjene prijenosnog omjera

a) prijenosnik s dodlron u to.ht l,) prijenoslik s dodnom u iimji

Pri ishazivanju moze se tami prijenosnik bilo kakvog rotacijskog oblika

.
tijela tarenica svesti na pdjenosnik s tarenicom u obtiku panog ii
" ot*"g
r/o!cd. To znati da se i svi rczultati dobiveni istraZivanjem tamih prijenosniki
sa stozastim tarenicama mogu primijeniti na prijenosnike s proizvoljnim oblikom tarenica. Cilindridne i plodaste oblike tarenica treba promatrati iao speci_
jalne sludajeve stoiaca.

fi
L

SlilG 11.8. Komporcnte sila pritiska tarenica

61,

&

(N) uduzne kompof,elle sile rN,

or) popreino kompolenre sile ,'N,
c) kfiovi koje ,atvdaju i^odnice stozaca

mf-fu0

osi latnje'

iiHemihlll0 lllllrl0, lnlll0 Hilari0, 8[E

liniji dodiro
Pd razmatanju brzina koje se javljaju u pojedinim totkama na
11.8.) razlikujemo tri sludaja:
I

(31'

i SA PoklaPaju se.
ni olcehli momgnt'
2. Todke Sr. S: i SA l1e poklapaju se, ali se ne prenosi
se prenosi'
3. Toeke S, Sr i S" ne poklapaju se. olaemi moment
linlc
Ako se todke Sr. S, i SA poklapaju, onda su obodne brzine svake todke
1. Todke Sr, S,

aoii.u -"ar.otroJ"anake. iri tome dolazi kod pdjenosa okretnog

tz!. elastiinog p&onia. Na 3l.ll.!N pokazan ie tok elastiChih defotna:iJ4-p.ow'
dolo]l.
i^,ai "t"1"i, .^"iii"/a tarenica izazranih naprezanjem p")tlillkih
nego
tok
l
l
9a)
po'el[a
dodira
{sl
lo'ki
I
u
tlrnrezanra tsl.lt.ltt ni miieniaju se
04"
kutom
dana
powsrne
nalijeganja
oJ'rar."":, kada sila trinji preostale
pogonje
brzina
lok obod'ih
nn.on. .*i, od obodne sile Na 8l. ll.tc prikazan
7up(anik zao$ajo z!
gonjeni
vidi
da
se
iz
koje
]i"e , e-i;""e zupianika.
puzanja
ovisi o elastid'
veli'ina
puza4la
oos'onrt'i*, aotiri io tz:' elastihog
zbog e'/osprenuett
niri svojswima materijala i velidins obodno silc koju treba
momenta do

rTI

W[tlulx!$lct

0sfl0llffmr[uum

tiinog puzanJa, koje iznosr 0.5do loo obodne brzine. prijenosni

omierneodeo_
\ara !i(e omJenr gonjene i pogonske rarenice. Bududi a,
la .fnariero prrr-"i.
relatil,no nisko, moZe biti i zanemareno. To znuti a" ," i, g""_"t
1.tif, i"iiUi"
moZe odrediti prijenosni omjer. obodna bzina,
aoaimoitoen n"t.f. rf.ij, u
sredini dodirne linlje, protzlazi iz:

d,
rD1=vb=-.a=:(

i=
11.

ott
,Di.

rtu

s\

'r.
d, 4 rm)
0r, an

ll.l0, prikazuie od,rose brzrna lamots priiorx)snika so stoilslim lirronicnma, ako se ne prenosi oketni moment. '[ad0.io b|zina dodilnc todkc D.iodDllkll
za obie tarenice, pa u toj toiki ne dolazi do klizanja. Ako se b[ka dodir l)
poklapd sc hnemllskom loatum C. otlda Je
Slllti

(1t.7.)

2'

/x'

\ld
-di
;n-lz
--'/

(11.8.)

2t

lL =4r.
a\ d,

''1

obodne b,zine u.redinr dod,me tinij(,

!rcmjft iarenica.
kutne bEire t2renica.

'h-

j,.'
,^

\S,

SV

11.10.

/t,,
7,_,.
c=}jr
'

S,
Slltr

D=C

BIzirc klizanja tamog prijenosnika

sa stozastim tarenicama

kaja dodime linije i mdi ravnotojednake.

Brzine klizanja mogu se iuadunati iz 8comealusobno

Najvede brzine klizanja javljaju se na oba

Ze moraju

biti

metrijskih odnosa obiju stozastih tarenica.

,rms =l,lmax - Ylma

t2

'

$ljla ltJ. Elastidno puzanje

a) tok elasritnih defomacra povrsiskih sloj;va m;ienjata posonske
i
rdeD'ce:6r .ok napre/anL pohsrnskiF .to.eu m.rerijcld ,*"ri,,,,,or.sonjene

pogonske I gonjene tarenice

ua.,

poklaqgj! lr se roeke S. S, i S\. obodne brzine jednal,e cu

krda samo u
JeonoJ Lockr lmiie dodjra. Tu loaku nuivamo knenat,kon to kon. a oznatuiemo sa C. U svim ostalim totkama dodime linije obodne
brzine m"au.otno'*
iazlicile. pa nasraie lzv. dilerencijatno puzanJ?. postJedica ovog puzanja jesu
trenJe r gubilci reojem na miesrima dodira. aak i
ako se ne frenosi okemi

t^ -l r ! /".
'ro

^)

;''no'
;'^u )"
1"
t^ I ^ sind)
' -;a.b
vr,. --:.rl"tna,
t\t)z
I ^ sin d, )
uD-Lo stno
,:l
\,_/

't)

naksinulla bu ina klizaqia,

.Ne

moment.

-f ''

(11.9.)

rD
6,, &

maksimalne obodne brzine.

ednji piomje, stoiaslih tarenica,

(m)

f)

kuhc brzire tarenic!,

kntovi koji z.tvarqj0 iTvodnicc dodimih slozaca i osi vrtnje,

kutna bzina oko do(ii c l(,{kc l) i oko kincmltstc tolkc C,

lr.l0.)

rll.ll.t
(ll.l2.)

nm

musosucr

Pr0uiu

0srr0llr

bi se dobila slika o roku brlna pri priJenosu okeffoq

mommta u slurail
moraju birj uTere u obrir i site u dodimoj rotki.
euzinio.
Rali
?!:::c:fhop
rdscg razurxJe\,anJa pretposlavljamo u poterku da
djelovaniem kintakmih nr;_
nral{a ne naslaJu elasliine deformaciie dndime
linije. maai.'pretposra\ ljamo da
Je dodir u lioiji. Na S[ ll.ll. prikazanJ su odnosi brzina i ,il, ,"
se moment ne prenosi. preryosta\ Ijamo
da Ce se opt.,.t"n1. r"aumo.i"-n .r."li
rcorl po tu'u;r dodjra. Brzine klizanja daju. zajedno s
oprerecenjem po;edliici
sirine. sile Eenja po jeaunici sirme:

,.-Da

rrli;.;;;fii;;

&-FN'l
ID ID

1.R 09

Prijenos obodre sile mogud je prema tome eko se kinematska toaka C pomide ka todki Sr (r,rhu stosca pogonske tarenice). U odnosu prema sredistu linijo
doilfa D mora postojati uvjet vDr i. rD2. To znadi da de u toj todki do6i do
apsolutnoga klizanja v6 ='va1- vor. Specifi o klizahje, odnosno puzanje, dafr-

nimno je oalnosom:

spe(i|iCno klizanje, puzanie

,D,,

,br (n/s)

obodne

( -. "

"'

>0.

(r

r. r4.)

trzine dodime toake.

(11.13.)
Sllli

---.l
E =1;

Sile tenja i brzirc

uizanja kada postoji

11.12.

mosu6nost prijerosa
o&edene obodne sile

Obodna brzina pogonske tarcnice veia

gonjene tarenice.

je u todki D nego obodna brzlnl

Oznatimo li sa /m duljinu za koju je pomaknuta todka C od sredilta linije

dodira D, a sa /r duljinu za koju je pomaknuta toaka djelownja sile od sredibto
linije dodira, dobivamo prema sl. 11.12.1

u I

,-)]ij
"=[[+.,")-(?

Sllll l1.ll. specilicna oprerecenja. brzine ktizdnja,

specrficne ,ile uen,a
rpe.rncno of,ererenie. rr brzrne (,,/anJa:

.pe-rfic.; .ite.r_ta

st.
djeluju i,,ndd i i.pod ,.inemarske ro.ke u supromim
T tr.t,tc
. ..,::I ljlj, s,obzrom
da rrenje djetuje suprorno cmjeru obodne br,.ine.
\a;t.
:,11,:l:),I"
, ,.,! vrur.\e uJ se s e rrenja. proiza{e iz
djferencrjalnog puzdnja. rrose ukxpno
rxr rrcnjc loje odgovara r"nju pri buicniu.
lz roga priilazi d. .. *..;;;;
rrro/c preno(lll oKlef momenl. ako .e smanje
sile lrenJa Loje naslaju kao
rcz]]|at JiJerpn,inlnog puzanio. a dyluju srproho
smjeru obodne 5ile. Da bi se
ru posrrgto. ne smle se linematsla roeka
C poklapati . dodjmom toe(om D.
Tilne.se mijenjaju odnosi brzina i sila uzduz
linij; dodira. N" siff.U.-r,ai ."
sita irenia I brzina krizanja aa ui .e o.ruar"tra
mog,lc;o.r
::,1"lr;1
prrJenosa ':,:!"j:1
oto.ehrog momeffa.

2t'*

= 4 =,

,t2t-t.

/E
h
4

(N)
OO
(m)
(m)
(m)

n. rs.)

(lr,l6.)
(l r.r7,)

nomalna sila.
obodla sila,
duUina linije dodna,
dnljina za koju je pomaknuta loaka C od sredisla linije dodi.a D,
dnljim za kojuje ponraknula lo.ks diclovmja sile od s.edlsra linijc dodirtr.
slupmj iskorislivosti,

loeficijent lrenja.

Enmmmosurr

M0$ n0

Z^ pilazanr
.kinemalske
le gubttct,

Ntm

pojednosta\mjeni primjer mogu se prema

lome odreditl ooloTai
rocke. h\ari;ra srle. swumipli.no'r,,i
p_an;"

",i:"i

"

*tiiffi

toaki nema klizania. sro znaci da su obodne brlne jednake.

moze se izaiunari s pomoiu odgo\arajuaih promjera:
sttami prienosni omjer

)namt
pnJenotn[ omicl
"- _r___liTT"*"i

.a)

roz-l:.r..sjt:,6

a,
uvNtimo

li

/orl,"01

tr

-/*sind

(11.18.)

= u dobivano.

prienosni omjer
u_

tlqsind
t_

- ilqsjn

di

(11.19.)

specw o klizanje, pwanie

r=

I-

sqsindi
rrt

l-@srn,5.

(1r.20.)

pnjmosni omjer izrazen odnosom roro,

/n, /o (m) sednji lromjeii stozastit rdedca,

/E (m) dnljina za koju je lomaknuta ki,matsra ron}a C od sredisra dodna

6'.6 r"r \uro\ r/\ouicd dodimh (ordc, ro(i ,rmje
Ovo Sto je do sada pokazano odnosilo se na pojednostal,njeni
model. Stvami
odnosi aramo )u clo2enrji. jer pd dodiru dviju
zaLrrr ljenlh j"h" ,"a-"""r.i"_
nJern mlenja se dodir u tockj ilt liniji Tbog
deformacije u dodir powsina. Sto io
oprerecen1e veae. a modul elaslicnosrj manJi.
lo ce biti sra del-ormacitska poli_
a
ie
manJe odgovarati pokazanim poj.d"",,rrn*i;
lirne
Il".o.:1lll: \nJednosd
brzina I pnlisaka u pojedjnim rodkama powsina
dodira
xrcousoDno cu rdThatre j po smjeru i po veliaini.
pa na.ralo rrenje izazira i
oogovantuce stte I momente. Zbog toga su raTlrairj
izvodt za urwdivanie kine_
,Iol*":o.:: r. udalJenosli pravca djeloranja rezullantne
obodne ,jle oi rocLe
uuurra rr. rrt oodjru d,vrlu sro;astih rarenjca delormjmna
porriina pribljho je
pravokutna. oblika, a laspodjela ko taktnog
naprezanja po Sirini defonnirane
powSine nije mvnomjema (El, ll.l3.).
.

l:l;tll,1-"

;;;,;_

Slil011.13. Siorasre tarcnice s dodirom u liniji

a) dimenzije polrebne za proradxn; ,) dodima lovAina D x ld .) njcrc

do(li!-

Sile trenja ne IeZe vise samo u smieru obodne sile. Rezultantna obodnx sillr

moie se dobiti samo intcgriranicm farciialDih elementamih obodnih sil0 d/'l

koje se javljaj[ na elementamim povNirurmu r/,'1. odnosno moZc se dobiti stlF
panj iskoristivosti vi

nm

numosua
nml{Ull

stupa

iskoristivosti
la

Kontahno

r.

=;"_
ldt'.

pDep

elmeDrama obodna komponenta sile.

elemenrana kmponebh site trmra.
lN/rm, I konbktno Dprezej
elemenrana lorsina dodirs.
koeficijor he4ja,
kut smjestaja el@enr.rne lolrdine d.4, (sl. l

..
a

::".::l ::iT
a,

kod elipse, i srupnja irkoriStenja

Na sl.

Il.l3. vidi se da s\a|o

4- l_ ,ogu oaitad L i iL
4tt
lo l"

od"upanje i,.vodnice dodimoa stosc2 rD,D,r

od i^odnice kjnemarrkog srosca rs.c,) da;e ;;
no klizno gjbanie i ro:

il;;;;;;;,;,;.),;;o;,1

a\ okreno

cua powsmsjah slojeva

loje

i,/aziva obodna

sila kojon su tarenice medusobno pritiskivme,

N/m)

relafini modul eldtianosti.

relatfuni modul elasticnosti

. ^E. E,
gdje su Er

i E: moduli

elastianosti pojedinih tarenica,

relatit ni polumjer zakrivUenja

1111
1p+lp. p A

'

polumjeri mkrtuUenja dopunskih stoiaca (sl.

hblha 11.1.

Na dodrrnim polTsinama dolazi djelovanjem

oplereienja do kontaAmop noDre_
z.,rfu. Prekora.enjem Aontahne ;vrsntc novu.1" po.lr'u,

*r;,:;;.":,r'"@;;i.:;;

*',*

oe..r_

m?i.
i,ii'"""11

t<oia

zlsriia.win
.n;",,i-,.')","-.."i,.,"
*:.jll^"
rr(c
ueDa ll1:f*,"1""
proraeunalr na Aonnhna haprezania.
na trusenj?

t na zagrijavanjc.

P.'

krljcriCeliku odnosn m kaljcni dclik

(t t .24.l

p,

ll.l3.)

srn4

Vrijednosti modula elastitnosti ,, specifianog rada rrosenja

konaktnog naprezanja, koeficijenta tenja

lmHrtnttr nanrcmnh

rir.

(l r 2r.)

L +L

A: .in ^1
di

Dil;rcndialnin ielosti(nim puknien dolazi

do rrosinja. pul",r;*
nraen. Osim roga. trenJem s? romii,l
toplina na mjesljma aoa;ra.

nap.ezanja z0 razno

dulji,a defomiratre dodirne potsine,

relativni polmjer zakrivljenja r&enica u presjelo okomitom na liniju dodhu
D'D' (sl. 11.t3.).

.ila a.

lm lafli[ lfiismsilla

IIHffiiur

OO

ktizno. gibanje

diferen..iqlno puzonrt olo kinemal.ke lotle

C
taRo se whovt sloica S. S- ne poklapaju
sa sjecilrem osi \mlje SA,
b) tangencii.oko ktizno gibanje tela5tino puzorl../
zbog elasrr.cnih defolma_

(t t.22.)

maksimalno kontaktno naprezanje pousine dodia,

Olrm'z) dopustma rdje.lnost dir]miake izdrzljivosti kontaktih

koDbinacije materijala t aica (rtl.I1.1.),

t t3t)

Rjesenje gomjii jednadzbi Dije mogude.

Zalo se. polazeci od predvidenos
pomala kinemarke loeke. umdule brlJgrafi
cki. O,t" gr"n,l"_^r.Jiai,,'""u"ai
\ril:dngsu s\e ro ullosi si u drjagram D k;;e ;"
ryTelne
uvrsno o etacEcnoj
detormacjji dobl\ene powsine dodLa 1o D kod praroL-ui;t,a

n,=o.tzfff <r^*
pq N/m')

N)
iNl
(')

aplezanje

(r 1.21.)

*,=r'L.u."o",
{nm')

mmiorilm

Kontaklno naprezalie ra6ma se po Hertzoyoi ic(lnucl'bi:

J

um

r.,

dopullonog

@uunrmosno

m{nM riftr nl]flBrfil

liina ek$ti.no ileformira e povrline

b

frE@intmt$mia

-n
\l

_3,0a l,

(11.2s.)

YE I,

Ako obje tarerice imaju oblik va.tjka (sl. 11.1.):

=0,

Za promiun tosenja polazi se od gubitka snage koja se trosi henjem na dodir'

noj po\dini. I ovdje se radi lakseg razumijevanja polazi od pojednostavnjenog
modela. Na sl. 11.16. prikazane su bzine klizaflja i optereCelje.
Prema

6=0.

Ako jedna tarenica ima oblik valjka, a druga

oblik kruZne plode

(sl.

4=180, d=0, '='n'=,.

pr
*hl

fl.I{):

(|.26.)

$1,

ll,l0. imosi:

tb_, )Lri _, I ri" , )l

" r.p
,, ll2-'"' trt, 'a tz '' )2 (f .,'.)]^ tt

/--ri\
ilan
Sllk

Pr=f*
Pn

ll.l{. Tami prijenosnik s jednom tarenicom

u obtiku vatjka, a s drugon u obliku
tdme ptoae

l,'

ot"

Il

, h,

1+'li"

=FN P lD

.29.)

faktor

r..i r+ ,'=11,,r,,
.r=r+ ll=
4 4 4
'4l./")

Ooa* u tocki proraauD konrakmog naprezanla je kompliciraniji.

Treba,
--,1]
narme. uzimati u obzir zakrivljenje u
dviJe ra\nrne. llrf.ri_rf* ,.rjrr..ani.

Javla se u sredjni etipsasre powsine dodira s poluosima a i

, {sli ll.l5.).;'pa;;;
maksimuma na sredjni na s\ e srane
do nule. ,u ruUo, irlr" .fip*,," poi,iin"i'

(11.30.)

kutna brzina dodirne taike

45=6

(sin A + sin 6r/")

l r .31.)

Predznak minus (-) vrijedi ako su vrhovi stosca na jednoj strani todkc
predznak plus (+) ako su vrhovi stosca s obje strane toike D.

l),

44

t
'l,J
Sllh

11,15.

L 2t

Skica za promaun ralenica s dodilom u roaki; pr

i p, su polurnjeri zakdvljenia
raurni j ,ravnina olomi.a na ra!tunu paprrar.p
i&supotumreri

u glavnoj

raloi\tienoqi u gtar,rlor

"_tri

rr

,t

0 l.2l{.)

@D.tt

,27

q*,.ina irpi,a";'-.-

t_l

-,"

Za proradun ovakvih sluaajeva heba se

koristiti podatcima iz litenture

Slika 1!.1E.

Raspored brztua

Odnos snage koia sc gubi /1,

klizrria i oflcrcacnja za dodir u lmiji

i dovcrlcrre sllrrgc

/l

icsl stupaDj gubilrrkr:

@u{nunomcr
stupa

n0Rlc|lil

gubitka

(1r.32.)

Za

dndt

tinUikod\eorna u'krlr p.rrirrr.r rl'rlir:r

pogonska snaga

n=Ft \ = 4.

raj.

=), . FNp. rot.a)

n^

(11.33.)

/'

nllfli,$rfil

I{iI

tt '' J'l'*'

'" 'nl'r'^ 1,,

t/l )
_nln*rl

(1r,37,)

stuponj gubitka

n _Fyp leqr4 (sir' $ t sin 6rlul

vFN p.rot.o)

laq(. ^ sni. \
stn4 t-_------:
/o )\
u )

^ =_:l
r,

- k /. ^ sindl
rr=-4Rlsrn4t-l
/or \
u)
faktor

Za prurohutue

(11.34.)

2,5),

powline dodira

Za cliptiak? povrsin" dodila ru granicama 4

tl

o
n

4t

v )

0.4 a

rt

q Ao 2'St'

lr.re.)

tum
w) vl)

lohmjer logmske tarenice

(s1. I

")

3.),

brzina pogonske tarenice,

shrpanj jskorisrivosri. =

-,1* +r

obodna sila (s1. 11.1.),

obodna brzina iarenice,

(iad/, kuha

0.85 do

,.'- -./'lo.rr'*o.rr,.
\4!

stupanj subitka

0,t)

sl.ll.l7i:

bitka

l.

=n,o.ro

(lt.3l{.)

'-=f(o'x;.0':t)

i\[t,,) t(t- +v \
^ __q_ _=_t
,n
G

grarricarlra n = 0,85 do 0,4, a

$1.11.17a:

(11.35.)

(11.36.)

(\

Slitl11.17. Po\,'rsine

b)

dodira dobivene elastianim dfonnacijanra

mareflJala Iarenica
a) phvokutna povrsina dodirai 6) eliptidna povrsina dodiro

4
t1t,

FN (N) rciDatna sile (sl. 11.8.),

koeficijent rraja,
P
5, & f)
kutovi koje zahldaju izvo&ice stoZaca i osi !.rtrje,
ll
lrijenos omjer /@i/0,
q
frktot. =(l l" (m) duljina linije dodna
")14, Gr. lt.r0., lL11., 11.12.,
tr.l3.),
faklor
gubiiaka (je&adrb& 11.36.).
{n

jodinioo
Da bi se utlrdilo trosenje, polazi se od postavke da je za troscnjc
volumena pohebno obaviti odredeni rad. Taj rad ovisi o materijalu i podnlflzi'
vanju. Mozemo pisati:

LV.

Fakor glbitka qR moZe se pribliznom toinosdu

izraaunati iz stupnja iskoristivosti 4 i odlo.a 4 kod pravokurne po\..rsine
dodira, rli odnoru
kod
tD'
eliptidne powsine dodira.

Lr (^')

Ih=pt t=LE A. tyr

volumen trosenja,

o{nEr/mmi)specifi{ni rad troserja.

A6
A

(Nmrdo

snaga henja,

G)

(ijeme tEjanja

(lm)
(mi'f)

pogona,

debljina istrorenos sloja,

poElinahosenja.

I 1.40.)

nrunmosucr

mx

, Iz gomje.Fdnadrbe mogu(e je iAacunari viieme potrebno za troienje lha_

banie) odredene debliine /5 rareni.e
t /6.A

Wa

&

_/6.A

Wr

(11.41.)

G.R

a6. A.tt.f

- sind,'I\
^/D I.sm4t
4-qR
(u)
/or
Ako se
NiieL

ieli iztnziti riek trajanja L, v, satiliIla,

trajalia Lh =
3,6.10'q

(h)
ti
ar., ,mr
-4 (m.)
,
,'
lD
r:,

rNmmj

[ ---]
('twl '

(mm)
rm'
^ ("1
0r.0u

s aga koja

se

(r 1.43.)

ttoii

ca

treniem

6<-

]t --

temperatura

P*

P,

(w)
(vo

lrrije,st .t.. jt.tJ.

.t.t4.,

Prcd,,nak plui.{J odnori <e na sluaaj kada su who\r

slo(ca samo na jednoj
srmni \redrne dodime powiine D. a minus t_t ako .u
whor i sto<ca s obje .nani
todke D.

Vijek trajanja moze se birati ovisno o prirqjeni, udestalosti i odrzavanju

priienosnrka i.medu l,- t00 do 10000 sari.
Mjera dopuitenog troienja tate ica 2163., ravna se pri uporabi
obloga od

ili

od_plastike prcma debljini same obloge i moZe iznositi

0,66
dobljine obloge. Kod tamih pdjenosnika s moguinoiiu kontinuirane
proqiene
frjcnoinog omjera i larenicamd bez obloge,ld6* < O.S mm. pon":lna'rroi'enla
_tt: /1-J,.-fi lD 5lime. da se u proracunu u/ima ona po\rsma ko.la pruZa
manji
otpor lrosenju. To znadi da se uz isti materijal obiju tareDica
uzima manja. Koi
'o_j
tanrih prijenosnika s mogudnosdu kontinuirane
f.o-j"n" p.i,j"no.rog-naj_unji
proradunava se najoptere4enije mjesto, Sto nodi
".u
au se ru ao, ,rimu
promjer koji se javlja pri premjestanju polozaja tarcnice.

(1.45,)

(I

r.46.)

,47.)

drt'Ar
---

sraea koja se trosj rrdjom n. jednon 1mom mje slu,

snasa (toplina) koja se odvodi povrsinom knaiila.

qtu.di obitka na miestu trenia,

r"r,.- gitl,r" rzracunara.e. o'r'no o oblikx Porrsine dodira pr'm0 jcdn0Jzbama (11.37.), (11.18.) i (11'39'),

o,. [*""-=] r,""n.ii"", n'i:el,d

gunle.

r.(/,-r,)

I=-]:-ll-'
lhe- Ar

speciF(n, md ro.eb'a (labl. IL.../.

krrori y\ooDca dodimiLroraca I o<

)=,*

povline hiiltd

enrcs.

maga koia se dovodi.

dutjina liniie dodira.
jednjr p,omje, posonske kenice.

t.i:6

i^ ,
4."ror4Rl srna^t "ind,l
\

Dovrsina dotlra t&eni.e

1l.15.),

[.i"a

za
Promiun zagrtavanja dobiva se iz toplinske bilance Naime, ako se sredstvo
podmariruni" * hiadi, mora se cijela razvijena kolidina topline trenja odvosti
preko powsifle kudista. To aadi:
(l r.44.)

r.
(sati).

rill{ m[fli0slm

ll@tunmsilhvanlo

lednadzba glasi:

.4lLqR

vrjek rEianja u satima.

dopu(ena debi itu roien a

(r1.42.)

pos'avrlu
'|opline,vdi u

2'{'eonad2bu r5'14''l'

r, (K) lehperahfa na povrSid kuaitla,

, (K) t Peraixra okolnog medija,
,.1r (mr) potsina kuCisla (idnuava se iz crteza).
Ako u prijenosniku ima vise tamih mjesta, dobiva se ukupna snaga koitt sc
tloli lrenjem iz zbrcja:
uhupnd sndga koia se troli tre jem
PR=PRr + PR

d;0,t;

+... + PRi,

(l r.48.)

Llkupna iskoristi\)ost dobiva se kao unrnozak parcijalnih iskoristivosti Dljcsllt

priJenosa snage i iskori.li\o'li oslahh mje'lir rrenJr:

ul p a

iskoristivosl
(11,49.)

Mn

il

nm mrurstttn
Isko,ristirost tarnih mjesta 4r preko kojih se prcnosi snaga proizlazi iz stupnja gubitka:
iskoristivost taruih fij esta

a = t- o - tG

tind']

,,\[.ir, ,;-)r^
io

stupanj subitka, -PR/PL. tvidi jetuadzbe (11.32.), (11.35.)

mmu

mi0|, IlNx

rlm

no glavino (/u vclil(r'

uloScjma od dcliane zice navueen jc prcdrrirpreTrrlliom
('rillc l)rtrrrr
nosonel. \a.1. ll.l8c prika-zan je urcdai /ir rrirlxL(irvrnJr' O(ln'r\
d"itiit oUtog.. poreban da bi se dobila n'rifovuliniJa muEu(rtrrsr trlv"0(rrli'
topline, nade[ je Pokusima.

(11.50.)

i 01.36.)l

Iskoristiyost pojedinog leiajnog njesta (za valjne leZaie):

4r- =

0,99 do 0,995.

Efr ffiitialiniratutarcaica
Tdrenice od kortue (i,elil/delik) hebaju zbog niskih koeficijenata trenja (,.r 0,04
=
do 0,08, podmazivano uljem) biti medusobno tladene visokim silama, Sio dovo_
di do visokih opteredeqia leZaja. NajdesCa upoheba spad!"nja detiud;Ik je kod
tamih prijenosnika, s moguinosdu ko{tinufuane promlene pri.lenosnog ornlera.
Omoguiuju prijenose velikih snag4 uz male gubitl<e i duii rrlet t ui*ja,
visoka kontaktna opteretivost otpomost protiv trosenja podnosi vetG-sile
medusobnog tladenja tarenica. Kao matedjal dolazi u obiir katieni cetik sa
Ilnc = 60, najfinije obraden. Tarenice su podmazi\.ffe uljem. Alo je diferenci_
Jarno puzanje mato. larmice mogn radili i nasuho.

io

Tarcnice od sirog lijeya takorler mde nasuho. Sivi lijev je u prednosti, ako su
tarenice komplicirana oblika ili velikih dimenzija. Dopustena Lontaktna napre_
zanja tarenica od sivog lijeva niZa su od onih koja r.,rijide za delik. fombinacije

SL'SL wlo su rijetke. \ajeesie se sivi lijev kombinira s gunom ili pteSanom

pl,astiCnom hasom.

b)

o)
$llltt

c)

l! l0 Tarenice od gume

pBlen od Sume)i b' torcni'

a, &\uu<4rzirmr gmeni p6len I / Je r:relo kota'a' 2

r/

hje'o kora(a 2 p6rcn od gumo J

J.r-.,r. oa c"t'coe',i"i
"".a-*."-"
uPreltval1jo' I
r
2ice
oodloq;.
ie?En) ') u?d^i za napreM\anje ' / prsten za
(ora'a)
j
prsren od gme ramrr' prsrm zs srenre 4l'jelo

onds se kod
Ako je za prijenos okelnog momenta potrebna veCa sirina'
tarenica jedna pored druge' ol lll0!)' a kod
outit<a ni sl. ti.iau tnonrir"
'iie
*. p.r,"oouu naulati se na iiru glavinu' ld ll'llt1'

;iil;;;i. ii.i8f

na projekciiu povrslnc
DoDuslenu silu mealusobnog tlacenja larcnica svedenu
obodnoj brzini prikazuje sl'llJ0 dobrvena pokusima'

tf*, i' iri"rl.r"

"

Tarenice od gume spariva[e s tarenicama od delika ili sivog lije.va imaju \,Tlo
visok koeficijeot henja (l! = 0,8, kod rada na suho), pa sila meiusobnog tiaeer{a

tarenica more biti mala. Tami prijenosdci s jednom tarenicom od pirme, a"s
drugom od delika ili sivog lijeva rade veoha tiho, ali su mogu6nosiprilenosa
gnae dosta ograniaene. Najdesde se be
za tame prijenosnike s konstantnim
prijenosnim omjerom. Diferencualno puzanje mora biti rrlalo. Zbog
velike
((ryacie tarenica od gume nastaje zharno zagriavahje. Sila metlusobnog
tlaienja tarenica ovisna je o velidini deformacijskog iada preworenog u toplini
i dopuStenim temleratutama (oko 60 do 70 .C). Uobidajenu irvedbu iatenioa od
gume prikazuje sL ll.l0. (DIN 8220). Na sl. I 1.18a gumeai prsten je
nawlkaniz!
ran na glavinu, (za maqje i srednje pogone), a na sl. ll.lgb gumeri prsten s

Sllhll,l0. Tarenica od gume

prctena nandenih
a) vi6e iatenica poredanih jedna pored drusei b) vise slmenih
na glavinu vede sirine

f,m

nusosmcr-

umnuu n umm wmcl

"q
-9i

40

l0

Z0

0,4 t ,2 4-G
46t0
obodM bzina , (!r,
Slllo

fl.lll odnos

&e

d,.d,

?0
1l l2. Globoidni p j enosnik s mog cnosdu
kontinuiane promjene prijenosnog omjera
s okretljivim tanjNastim plodama
pogotrsko vrdiloi 2 globoidna pogonska tdenica;

Slltl

ovisno o obodnoj brzini

Guha.koja se upotebljava za tarerlice t\,adode je

80 do 90 Shore4 velike je
.
otpomosti na hosenje, a postojana je prema temperatud
i

J oketljive tarjurasle ploae ulezlstene

,|^1.1]:

fi
$"fl
Idoi. 10.

,*=:

frijenosnik sa dvjema sro2asrim pto.ama i dvjema koso

f'r.Ji:; f:ffi :',*,ixT: iffi

"lfd:il:lil.':

.':*;

Sllli 1U1. Tarni prijenosnik s moguanosil,

kontiDuiraDe promjene pdjenosnos

omjera sastavljen naizmjence od

stoiaste i lonaaste ptoae s tamom
oblogom. Medudio je pokreran

! kuiistui

SIlk Il ll, Tamj prijcnosnik

s kuglama (KopP-varij0tor)
I logonska slozasta larna ploali
2 kugle 3 promjenljivim osimoi
3 go{ee sloZaste tarns ploar

4 gmjena tarenicai 5 gonjeno uatiloi

6 osoaine okedjivil rmjudtih ?]o.a

starenju.

Marerijali lareDica mogu biti i ptash..ni materiall

tslojevitj preqni nralerija_
-li rjpa
2081 do 2083. DIN 71351. tanitan pre3anog dpto
tlelotol\. koii \e
spanju i larenrca,na_od celika jli sivog lije\". f.oeficijenl
trenia f imosi'loa
me/(srh wsla / = 0.45. kod tvrdih p.0.4.
Rabe se kao rarenici ,a tame o;i"_
,
omjerom.
re kod nekih izvedaba priienosnil]:rlli:
1.,19Ti, .prijenosnim
Ka s mogucnosau kontiruirane promjene prijenosnog
omjem.
t t.Zt.. 11.22.. |.23. prikrane su neke konsrrukcije
ramfi prijenosni_
Ka
(vanjatom).
"^ )111

_^-lf

je tzv. globoidni prijenosnik. Pogonska i goljena tflrenio[

globoida.
Kao element za pijenos sluze oketljive ploce, Takvi
imaju oblik
prijenosnici imaju dobru iskodstivost, a upotrebljavaju se za prljenos snage od
0,1 do ?,5 kW, s opsegom Fomjene pdjenosnog omjem 1 :5 do I : 10,
lll sl. 11.23. prikazan je tami prijenosnik, kod kojeg su izmedu pogonskc i
gonjene sfozaste tame plode msporealene po obodu kugle, koje se okrcCu lrir
pogonskim osima. Rabe se za snage od 0,18 do 12 kW, s opsegom mogudo
prol4jene prijenosnog omjera 1 do 9 (l-" = 1/3, r'* = 3).
lla

$1.

11.21.

prikazan

E:q[

-1

1,

B.hr'
or'-"r',/

Opienito (5{7)

Konstrukcijske izvedbe kodnica (i{8)

Tarne kodnice (5{0) . ieljusne koidce s vanjskim aeljust!
ma (teljusna kolnica) (5{g)

(5{0; .

ljusne

Jedrostavne deljusne kolnice

prorlrrU, deljusne kotnice (552) o gnnlarnl. 1rkolnie (550) o p6j6s, koinice (55$) . Stoiaste

kotnice (501) o Vrtloina vodna kodnica (5tZ)

zraina kotnica (503)

tw

IEtrntto

lJ Ol,OilT POGLIIIUU

ukcijske elekr ane

Vrtloina
koidce (5tl)

Kocnice sluLe za smonjenje brzine gibdnjs pokrctnih moso, za njihovo zoustavljanje, reguliranje ili za optereCenje pogonskog stroja lla pokusnom stolu. Kodo.
nje se moie osivariti meharidkim henjem dvrstih tijela, posebnim uvjetims
stmjanja tekudina i plinola, te silama magnetskog polja. Za rrijeme gibanja rod
u kodnici pretvam se u toplinu. Svaka ukljuCno-iskljudna spojka more biti
uporabl.jena i kao kolnica. U tom sludaju mora jedino postojati mogudnost de so
moment preuzima od spojke koja stoji. U gadnji tmnspoftnih sredstav& s slck.
tridnim pogonom koristimo se desto elekffidnim kolenjem. U tom sludaju dobl.
va motor pogon kao generator. Energija dobivena kodenjem pretvara se u otporniku u toplinu ili se kao elektddna energija !.rada u mrezu. Tim nadinom postirg
:e srgumo koaenje s moguano\Cu regulaciie.
hbliD, 12.1.

Izvedbe tamih koinica

Kodnice dijelimo prema primjeni:

a) Koi ice za sprjeiavdnje gibanjd- Zadatak tih kodnica je da u sludrtiu

pohebe onemoguce gibanja u oba smjera. Rabc se ondje gdje je potrobno
drzati neki teret. aesto se ukljuduju u stanju nirovanja.

mtmr
mNn|ll(cflffi flltDfi mcil[i

b) Kot ice za zaustarlja je gibanja kote glbarie dotle dok ne nastane miro_
vanje. Moment kodelja djeluje sve dok se gibanje ne zaustavi.
c) Regulacijske koinice omoguduju regulaciiu brzine trtnie odnosno blzine.
pri kllnom i lranslatomom gibanju.
d) KoCnice koje omoguiuju optereCe je pogonskog strcja. Kod tih kodnica
moguieje du-Ze.vrijeme energtu gibaqia pretvarati u diugu 1-rst energije i
tako stvarati stalno ili dodaho optercdenje pogonskog sustava. NajdJSde
se upotrebljavaju na pokusnim stolovima za mjerenje snage.
Katkada se jednom kodnicom ostvaruje vise nabrojanih
podjela prema strsi primjene oteZana.

Kotnice se izabiru uglavnom prcma sljededim kritedjima:

.
ristike pogona. reliCina momenta

funlcla. Zato

je

lElH.tlusne

tocnlm s yarl$lillll cellll$lllllr (tellusm lotilca)

Nalaze primjenu uglawom u gradnji dizalica, u telkoj shojogradnji i kod hsn.

spotnih uredaja. Dobrc se hlade. t kljuCuju se s pomoCu opruga, pneumatlki,

hidEulidki, utozima, noinim ili rudnim djelovanjem na poluije, preko kojog so

teljusti tlaae na rotirajudi dio koinice. Povoljnije je ako se kodi na onom dijolu
pogonskog susta\B koji rotira vedom brzinom \,Ttnje, bududi da je na tom dijclu
moment manji.

Raz\k\jemo jednosta|ne

uporaba, karake_

koaenja. broj Lotenla u jedrnici rremena,

dvostruke ie|usne koCnice.

celi[$m [o[[he

Za male snage koaenja upotrebljavaju

se

jednostane neljusne koCnice

(t1,12,1,\.

dopustena srednja \Tijednost snage kotenja. rad potreban za pokeranje

uredaJa
za ko{enJe. prcsto( vUek tmjanja, cijena.

@rttdisteinedle

torilca

tarhih koCnica dolazi nakon ukljudivanja kodnog dijela s oblogom alo

treqja izredu poketnih dijelova kodnice i obloge koja miruje. KoIe4je,im smanjena_khetidka energija pret\rara se u toplinu. Tako iazvijena toplina mora biti
odvedena, Sto je zadatak dimenzionimnja kodnice. Tame kodnice nalaze
Sirolrr
primjenu u raaim indushijskim grarama. Omoguduju jednostalre, jeftine,
pouz.dane i._za razte Fogone pdlagodljive izvedbe. Troskovi odrzavaqja
kodnica
-rnale.
su niski, vijek trajanja Ezmjemo dug, a sile potrebne za ukljudivanje
Ove
vrste kodnica sluZe desto i kao sigumosni organi. Kolnici se mlgu uHjuditi
ruCno. pneurratski. hidnuliaki- elek-romagnetskj. i to bilo irrauno.-bito preto
poluija. U nedoslarke lamih koanica ubrajamo: rojmje lamih powsi[a. prom_
JenUno( kodnog momenta. Do ore promlenljivosti dola,,l tbog promjena koefi_
ojjenta henja izazvanog promjenama temperatue, brzine i tlaka nu oblogulnu.
Mnoge koanice moiemo zamisliti kao spojke kod kojih jedna polovina m-iruje,
_
pa je i proradun kodnica slidan promtlmu

o)

Kod,

spojki.

Prema nadinu izvedbe kodnog tijela razlikujemo ieljusne, pojasne, ploiaste,

odnosDo lamel e

labl. 12,1.

i stoiaste kotnlce.

pritazane su skice izvedaba tamih kodnica.

$llh

11.1.

b)
Jednostavna deljusna kolnica

a) sile na neljustii 6) sile na kolaom kotadu

gor!enL

nt
'*rfH-_]Hr,.
,.n

J,
$lih 12.2. Nadelo toka koaenja

Potrebnu silu kodenia ,lrr moiemo ostvariti oprugom, rukom, ili pri vodolnvnom poloia.ju poluge i nogom. Nomalnom tladnom silom F, tladi so kodnu
detust na kolo za kodenje, koie se okeCe. Time se stvara sila trenja fr = lll,1,.
koja mora biti jednaka barem velidini obodne sile Fl, koju treba z^koditi.
F,= 2Tnld. U ovoj jednadzbi fR oznadava monent trenid koii se sastoii od
nonenla opterelenjq Top, (momenta koii se dovodi radnom stroju zbog izvrsc-

Mmtttnr

mllsnllmsll [vrDff mcmr

nja rada i svladavanja svih otpora) umanjenog ili we'a\\og

kog momenta f. (moment potreban za usporavanje masa

lri

lelidinn (litlamii_
kotenju).

Na Nl._12.2. prikazano je da pd kodenju rotimjudeg pogona moment optereCe_

.
nja djeluje kodno. Jednadiba gibanja toka kodenja glisi:

(L + Iz + L +...) e=

(9m,,

srit tusa toie

r\m,

momenr oprereaeni" porrebd za

mommr: romGri
(rad s'/ kumo ubpM .,

qe

fNm)

TK

(Top

svrh oFom!
nomenl koaeDja

rrebd

TK)

(12.1..)

/ato..ri. reduc,, ih

itusrlje

na

rada rddrog sEoja i

Pretpostavinrc li da ua cijeloj lamoi povr(i i vlndtl .icdnrko optcrc(cric po

jedinici povfiine, dobivamo jednadzbu z0
noment oko toike O

tMo=Fkt L ilL
Sila Aojon lrba djclovan ,ta ko.'noj

o: wari.a,

F^,-F^t.'pt
'''
/. -

s\td@\a-

pro;veden kodaicom.

MoZe se dogoditi da za wijeme kodenja moment fop djeluje ubrzavajude,

rpr pd kodenju tereta koji pada. U tom slutaju treba predznak za fop odgovara_
juCe promijeniti.

U pribliznom proraaunu momenta kodenja i r,remena kotenja zamjenjuju se

okretni momenti, ovisni o kutnoj brzini, s konstant m sreAnlim ,ti,leOnosiima:
f( = konsl fop = konst. U tom sludaju je i usporavanje tonstantno,

7.=7n+Zor=konst.

(12.2.)

(,i
1

Iqh

lah
(12.3.)

(rad./s) poteha kurna bzlna kodrc

ltoae,
(kgm:) moment homosri svih masa koje heba zakoaiti, reducir ih na

ratilo koinice.

polu-i

,
r"ti, (, ,1..]-11"lf
t) d t\,p
lp

1,.ll

t,

(12.7.)

(N) nomalna sila na koane i:eljnsti,

G{) sila henja, = p r'.
(Nm) noddt rr ja.
a, l:, lr (m) dimenzjje poluZja, G1. 12.1.),
dL (m) prmjer kotloga kotada,

l,

koeficiient benia.

Predznak plus predviaten

je za desni, a minus za lijevi smjer okretanja. Zo

! - 1 porrebna sila kocenja za lijevi smjer gibanja F = 0. Kocnica djeluje u tom

sludaju automatski, kao tami zadrhrik. Da bi se jednako velikom silom kodehja
mogao ostvariti za oba smjera lTtnje jednako velik moment kodenja Ix = !"8, . rr,

tako zakivljena da l(rak /i bude jednak nuli, (81.12.t[). U tom

sludaju dlan F^ p /3 jednadzbe (12.6.) ne utede na smjer gibanja. (od kodnioa s
oketljivo uloZenim deljustima, (s1.12.3[), detusti se trose mvnomjernije. Jednadiba ( I 2.7.) v.rij edi za suFotan smjer gibaaja ako je 13 negati\'no. Todka 0 nalazi se
u tom slutaju desno od tangente poludene iz todke 0 na obod bubnja (sJ. 12,3a),
Jealnostavne detusno kodnice optere6uju vmtilo koanice na savijanje.

I biti
.

TK+Tap r,

(12,6,)

F"P.t1=0

F,
rR
IR

mora poluga

Vrieme koienja

(.s1. 12.1.):

Moment usporavania tubEovdnia) ma\a topcenito)i

't(=!!I

T,

/ (kehr) mome romosti svih rotirajuiih

,) (rd/s) kftna brzina =2 r n,
t* G) hazeno ui.jme koidja.
U transportnoj tehnici tlzima

masa,

(12.4.)

redlcim

na os

ratila

koanice.

t\

,1

se:
b\

(12.s.)
,t

sigrmosr.l= 1,3 do 3

za ruriaite
iskoristivost pogonskog sustava,

(Nm)

nore

oprereljelja.

trmsporhe uedaj,

13

Slllr 12.3. icljusna

koinica

d) lelianra silc koacnja neovisna o vnnji bubrla

koanici s okrcllivom telilsti

zi

koachjci

r) sih

ha teljusnoi

m$r r|[$fi n0m m [t

mlillBI

tellffire lorllico

Do poaella dJclo\anja olkocnog urc&lirr.ic

Ove kodnice nalaze primjenu u gradnji dizalica i telkil strojeva. Omoguduju da

se izbjegnu savojna optereieqia vratila kodnice, koja se kod jednostalrrih kodn!
ca ja\ljait
oba smjeB \.rtnje. Takoder omoguduju da se izbjegne nejednakomjemo opteredenje i tlosenje deljusti (obloga), a pri lr = 0 isti udinak k;denja
za oba smjera \.rtnje. Manje su osjetljive na ugadbene netodnosti. Upotreblja_

,=l'.h "

vaju se kao kodnice za sprjedavanje gibanja, zaustavljanje, kao regulacijske

kodnice, a i kao sigumosni ueilaji. Dvoshrke detusne kodnice optereduju se

( r2.e.)

Unnemo li u obzir i udio teLine otknlnog uredaia G:, dobivamo da ic:

teztna

^ =-(E -c )o'

KocenJd

ili utezima, a otkoauju elel-tromagnetski, hidraulidki ili pneuratski.

lz.L prikazaaa je dvoshuka aeljusna kodnica kod koje se kodi s pomo6u
utega Gr, a otkoauje s pomoiu elektomagnetskog ili hidraulidkoe (ulje) utedaia
za otkodivanje.

(r2.10.)

ur

oprugama

Na

koeficijent tenja,

$1.

,v

BsB

,1

iskoristivost u poluzju koanica,

pnjenosni

mjet

0,9

L-ednadzba (12.9.)1.

0{) ukulno potrebno opterecenje na mjestu na kojem

za otkolimje, dobivoo iz jednadzbe (12.8.).
(N) utjcaj Gzine koanog ureda.ja,

a. dt,

l" l"

E\

sila na koane aeliusri,

(n) polmjer ko.nos tubnja,

G:

al.---,

EH

IBH

(N) mlmlna

d,,t),t\L,

VertikaLne

ta,

t5 (m)

dintrije

i horizontfie

poluzja

Gl

d.jclujo urcdqi

12 4.).

komponente sila u zglobovima poluzja

i u le,ajimE

Yidtive su m sl. 12.4.

greidnik

Za

G2

lijelu polugu (1)

s koulom papuaom:

2H =BH-F"+AH=0

(u ).

2V=B\+p.F,-A\=0

(h).

tM^=Fn'tz-B lt-& h=0

(c ),

Za spojno poluAe (3, 4, 5) s podesivadem:

=Bs En =0
tl/ =B\ -E\ +D\ =0
tt4l-Rt l. h.l' -0
2H

3lll0lzl. Dvostruka aeljusna koanica s kodenjem s pomo6u utesa, uredajem za koae4je,

te poloiajem i smjerom sila koje se javljaju na aeljustima i poluzju

((l).
(c),

(t),

Za desnu polugu (2) s koinom papudom:

11

'

Javlja lr se na s\a(oj od kocnih aeljuslr tkocnjh papuaar jednaka sila renja

4,, iznosit 6e

mohent koCe ja:

TK=2.p F" r)=2.p

i4

Fa.\.

(12.8.)

2H =Es-F,=0

(s).

zY=E\+p F,-F\=0

(h ),

zMt

F,,

tz-, L+E{l\=0

i).

rotlIut

l(0$nll[cu3tt B,rm ruc m

Za kodnu polugu (7):

2H =0

tl/=Iy-H\+Fc=0
ZMr = Hy a- Fc. a2 -0

(k),
(1).

'

(Gr i

U poluzi (6) javlja

(m)

dobivamo ako za

..Bh.t +B\

t.

t:
ZaneDrarimo
dobivamo

li

!,.

mbimo jednadibu sila

,\-

dlan -Av./3, a rabimo BH iz jednadzbe

T*

=2

',"tt
tt',':t,,,

Sa Hv iz jednadibe (m) proizl^zi da

(0

sa

D! =lrv,

/'i

Srednii

zagrtavanjem poveiane temperature bubnja:

r9=&+&
."OPP
*-

,t"

o.

(r2. rs

t5

na mjestu na kojetu djeluje uedaj

za otkodvanje, dobivcno izjednadzbe (12.8.).
(m) polmjd ko.nog bubnja.
toeficjjent trenja,
(m) dimenzije poruija u m Gt. 12.4.).

poviinsk tlak

na koCnim papuiama

'

F" 27,
bl dtblp

A,"

tl2,l6.)

koeficijent ptijelaza loplir (Fema Niemannu)

(N) ukurno porebno optdedmje

ta,

,/R CNm) md tenja.

temperatura bubnja

p i F" r

omjer

b. t . t, L.

(12.14,)

potast lempeftiure

,_t, L
l, I'

a, a ,

topline

?. (N/m1) srednji pousinski dak,

, (m) iirina kotre papnae,
I (m) duljina koane !a!ude,
Pi (w) snasa treija,
rR Nm) homenr trenja (moment ko.enia),
, (s r) t.zina vrtnje,
/^ (s) djeme koienja,
r, N) nomulna slla na koi:ne aeljusti.
d (n, promjer koinog bubnja,
koeficijdt trenja,
I
trenjem proizvedena kolii:ina toplino.
O l,

okolnog zralG

a prema ranijem

,\
I

liiina

Ko atna temperaturq bubnja za kodenje d jednaka je zbroju

je

. Fc.at lq lt
^t =2, p-:-.r=2

ko

Razvijenn koliiiau topline treba odvesti z/dCenien, vodenien i

preko slobodnih povtSina kodnice.

_,

uoment kotenja

ptijenos

Proi^,edena

Q=W,

2V=Dv-Hv=0
p. rt

(12.13.)

saddane su u,Fc
)

se:

Moment kodenja TK= 2F".

poluziu
(c)
u

(12.t2,1

(,),

(12.11.)

a=4.s+6v?to
konarna tcmperatura zasrijavdja,
d (K)
temperalura okolnos zraka,
& (K)
porast lemPerature.
& (K)
a (wnrK) koeficijent prijelaza topline.
por{'ns 7mc-jd bubnJa /a ko(cr'e.
At \n)
sna8a tr6ja,
Pr (w)
razvijena kolidina toPliro.
Q (.D
' (m s, obodra b?,na bubnia z, koccrriL

(12,t1,\

mfinr

mmruffiffirlililM

U proradunu mom biti temperafura d<

Iatrllcl 12.2,

prema la .l2.Z.

Za lijevi snjer gibanja bubnja za kor)cDjc, koii odgovara kretanju vozila

naprijed, iznose:

Obloge aeljusnih kotnica

hdidlcnl rnda

0!,!ilfl0r{n0
0ilou

19,60

lld6

mmalE 0u4e

l[]!il1
lll/sl

14

350
350

2A

0,45

10

t0

0,35

l0

0,30

2tt

il

3i0

= zi,

Ako proizvodai obloge daje \,Tijednost speci{idnog trosenja

obloge qR, moie

viek ffojonia

l'^ ('n)
.4r rm')r
irr (m)
qp

vJ-^
oblope Lr-qp pq-A"
!
qs .px

volumfl

(12.18.)

istrosene oblose,
aBj,

debljina troknJa obtose,

F,i,

(m'/\4ft1 deblJina irosenra obloqe.

tetjusne

=r(4, +4, ) 4

(t2.20.)

(12,21,\

rBr CN)

r,:

Zr
IR
r.d
p

hrltce

Nrrjrecu primjenu nalaze o\e Loanice u gadnji molomih vo,/lla.

\a celjusri se i
t'vdlc dJeluje pri (oaenJu mehaniakr. hrdraulict r ili pneumdlcki.
Ilak a;ljusli na
,.llliTji
bubnja ./a ko.ente osnaruje,e s pomocu ktrna. grebena. rtacnog
"q"9
(rlrndra. poluinog
ilt uprarljaakog suslara
Prednost ovih kodnica je u tome ala se deljusti nalaze
zaStidene
bubnja
/r kodcrlje, lto omoguiava da koeficijent trenja ne buale izloien unutar
,,1"*fi;l;
slrrno.,LoSe strane_su smanjena pristupadnost dtelova kodni"e
"_ogJ
i
nost odvoatenja topline. proizvode se kao srmple&sne,
duptektne i"f"t|;u
*i"ofotii"".
Simpleksne kodnice tSl. 12.5.r imaju drije aelju\,i okelljr\o
ule2isrene na
svomJa(u (olr Jr ualTsien u onaj dro rijela Loanice
koji se ne okreie. Srle
x('Jrmd \e dJeluJe na s\aku celjusr imaJu suprolan smj."r
Buduii da se.ile
(LtclL'\anja. nd celJu.ri oslvaruju bilo pomoiu jednaLog
pula pomaka aeljuslr.
brlo icdnake \ile. lrosenJe aejjusri I sila locenja ni.u na
oUie eeliu.ri lediate.
Otkotuje se s pomo6u opruge ili posebnog o&otnog uredaja.

2T" I,
fB- + rB,
-' --,-

(t2,22.)

F* h - p.l.
F l,+p h

(t2,2X.l

pd.

poqsim rrmja obloge,

lM@tamie

lt

Ako je FBL = FE, onda je kodni moment detusti I veii od kodnog mo,nentir
telj]usti 2. Za F,l= Fr, (iednak put pomaka deljusti):

0,28

se oncla izradunati

(12,19.)

I,

, _" lz tt

30
23

=r",

6trtt
{10

Iilirnrnl

't7,5

,.r,

d@,

<Iot dl

ll, l:,

koane sile,
sile na kolae deljusti,

CN) aomalne

(Nm) kodni momo1,

I,

0{m) moment treija.

ttol polmler odr. prcrJ \o.iog bubnja.
koeficijmt hmja,
(m) dimeizije poluzja (sl. 12.5.).

Sllll

lI

l.

12.5.

Simpleksna kodnica

Pri obratnom smjeru gibanja bubnja za kodenje mijenja se predznak laklor'rr

/r. Moment kodenia ostaje icdnak za oba smiera gibanja.

t0Bllut0[sr{r rrvtltt toc

Imtnrcr
Dupleksr kotnice

imaju dvije i:etusti s pomatxutim okretnim

(Sl. 12.t.)

todkama (svomjacima). Pri ketanju kodnog bubnja ulijevo djeluju ieljusti aulonutski pojatano na tladnu silu, a pri obntnom smjeru automatski oslabljeno.
Najdesde se kod ovih kodnica upotreblja\.?ju jednake ko6ne sile l'lr = I'B,. BuduCi da je
- F,z- 2T vlt.!t). ptoelazil

2\

l)+u

d.P

(12.24.)

ll

Pri kretanju bubnja za kode4je udesno treba uzimati predznal plus. Ako su
za oba smjera vftije sile kodenja -EB jednake, moment kodenja je mzlidit.

$llh 12.i. Dupleksna kodnica

t)

/,1

,\,liu\t

=l ru

Zbog jednostavne konsffukcije ove kodnice poznate su ved odavno Predrost

je
im
Sto se manjemo malom silom mogu ostvariti veliki uainci kodenja. Nedos'
tatak im je veliko savojno optercdenje vratila, a ni sustav kodenja nte suvilc
stabilan. Upotrebljavaju se u gradnji dizalica. Kodi se s pomoCu Celidne trakc
(pojasa) snabdjevene kodnom oblogom prebadenom preko kodnog cilindra, 0
o_ptereiene su utezima, oprugama ili rukom. Razlikujemo Tednostavne (ll,l7,l,),
sumame (1L12,9,), diferenciialne (sl. l2.lo.), oviene (sl. l2.ll.), d\'osmiethe (sl
12.12.) i unutamie pojasne kotnice. Ove posljednje djetko se upotrebt avaj u' .iol
je i pored velikog kuta opasivanja (veieg nego kod unutamjih aeljusnih kolnica)
moment kodenja zbog malih dopustenih sila optercdenja rclativno malen
Izbor promjera bubnja za kodenje ovisi o kvaliteti kodne obloge, povrlin'
skom tlaku, habanju i zagrijavanju.

!tt

tr

:t
I
+n lr+
I.
)|'1 ) l=!

SI|IN

12.i. JedDostavna

$lih

kodnica

lr
.i
i,,

ii

(t2.26.)

A*= brl=Gten

(n,

sile.
sile kolenja,
koeficije trenja,

profrje. ko.nosa bubnja,

(rn) dimenzije polnzja (sl.

Predznak

(-)

sumama kodnica

(t2.25.)

Fr=Fl

F*

l.-.

12.9.

slobodnom dijelu kodne trake (pojasa) don j jod'

Fr>Fi. Povr5inski tlsk
eN tjednadZba (S.1.)1, a
n dibon
polumjera
rr najveCi je na dijclrt
hake Sirine b i bubnja za kolenje
izmedu kodne
^=F2
gdje poJa" naitazi na kotac za kocenje i iznosi:
Odnos sila na vutnom

pol,riinsk tlak

r:,, (N) nomalne

/in, /,D (N)

i,

i-,,

l@hsnemrrlim

$llh l2J. servo-koinica

Servo-kotnice (Sl.lzJ.) sastoje se, kao i ranije spomenute simpleksne i aluploksne kodnice, od dvtu aeljusti na koje se moie djelovati s hidraulidkim cilindrilna. Otkoduje se s pomoiu opruga. Pri oketaqiu kodnice ulijevo i nastajanju
$ilc /ir=FBr, oslanja se lijeva detust svojim donjim krajem na desnu del.just.
Ova se zbog toga pomakne svojim gomjim krajem do oslona na hidraulidkom
cilindru. Time je djelovanje obiju deljusti identitno djelovaqju dupleksne kodnicc. Pri okretanju udesno oslarja se desna tetust dolje na naslon, pa kodnica
djeluje kao simpleksna.

t.tj.t'o

!t@

12.7.).

odnosi se na automatska povedavanja, a (+) na smanjivanja.

6 (m) iirjna ko.ne take,

/L (m) polnmier kocnos bnbda,
p
koeficljent tcnia.
bua prircdnog logarnnd
e
P (tad) kut opasavaija.

k'=

2.718. )

e@

(t2,21,)

mtun

lomn||mllsft rmoff mcilm

Kod jednostavnih koCnica (sl. 12.8.) opteredenjem rudice silom FB ostvaruie

se na pojasnoj traci moment koCenja:

optereCenje rutice

& (N)
rx (Nm)
F: 00
I , h@)
d (m)
n, p, P

2TK I
^- ^tt
'1, dt ew-l

sila ko.enja,
moment kodenja,
sila u sloloilnom

dimeuije poluzja

I
(12.28.)

l,

ovicne pojo\ne kot:nice 9L 12.11.1 irrrrrjrr polrrlic l{r(} i .icd,roslav,ro p(ltlsrrc

kodnice. S ve6im brojem ovljania bubrrjl povcairvr sc drrliin.r clodirr bubnia i
pojasa, a time i moment kodenja. U ochosu prcmr.,cdnoslavninr pojrsninr kot_
nicama, raduna se s kutom opasavaDja p = 7/2 ' 7r.

D,,osnieme ko/:nice (sL 12.12.) ostvaruju kod simetridnog uivrSaorir kmicvir

pojasa na flrdici u oba smjera jednak moment kodenja.

ogrelu.
(s1. 12.8.),

promjer ko.nosa bubnja,

vidi lesendu

jednadzbu (12.27.).

Kod sumamih koinica (s1. 12.9.) postize se za oba smjera \,atnje, uz jednakr
ko|nr] silu, jednak kodni moment:
Sllh U.t2.

'"f, (N)
a, (N)

fr-lt-F.l

l,

2t* ea tl I
=,i-F
ri

(t2.29.)

sila na vuanom osreku,

sila na slobo.lnom osrela.

Ostale oaake vidi u

leseDdmnv jednafbe (12.27.) i

(12.28.) i na sl. 12.9.

Kod diJbrencijalnih koinica (Sl.l2.1l) djeluje sita trenja u kodnoj traci, pd

dcsnom smjeru vrtnje, u istom smjeru kao i sila kodenja lB, koja zato moze biti
nralcna. Ako je lL < er,p. L, dolazi pri desnom loeta4ju do samokodivosti, pa
kodnica radi kao ustavljadical

-"
Oznake

lt-Ft.tr 2T* l, e@ l.
l,
d' l, e# I

vidi u legendama uz jednadZbe (t2.21.), (12.28)

t2.lo

(12.30.)

(12.29.)

i na sl.

Dvosmjema kodnica

Kod svih koenica odnos duljina pojedinih poluga izvodi se ovisno o velidini
potebnog momenta koaenja, mogude velidifle kodne sile, te od dopultenih vfi.
iednosti habanja, tlaka i zagrijaranja. Sila u pojasu na dijelu gdje on noilazi no
bubanj je najveda i preina njoj treba dimenzionirati. Promdun na zagrijavorlo
jednak je onom kod deljusnih kodnica.

EEYs.6i.tastetniaice
Uzduinim pomakom dolazi do dodira po\Tsina kodenja (s1. 12.13 ). Kao tladno silo
a, pojavtuje se, meitutim, samo jealna komponenta sile ,EB. Ove kolnice se
upohebljavaju u gadnji vozila i strojarstvu. Oblikuju se ovisno o velidini momenta kodenja, ugadbenim moguinostima i naiinu djelovanja sile koania. Dq
bi se postiglo jednakomjemo trosenje obloge pohebno je obratiti pornju na
centriino montiranje dijelova kodnice.
2TK

Sila koienja

sind _

-F"

sina
NB

Sllh 1210. Diferencijalna koi:nica

Kut opasavanja iz\osi p-3/2 . tt.

$llh

12.11

Ovijena kodnica
Sllh

u.lJ. stozasta kotnica i

parallogram sila

( t2.3

t.)

Erotmr
t0iltrum,ffi Bt[rt

&"=

Silu otkotirunjo

F"
(t2.32.)

rx (Nn, kotni momcnr,

4 (N) no.malm sita.
l'! (N) sila loaenja,
p
koeficijenftrenja,
lskoristivosr pri koaenlu
,r
4D . 0,9,
iskoristivosl pri otkoaivmju 40( 0,5.
4.(
=
d,, (!, yednji promjer stosca.
Kod lt > tan

(0mclm

lffil4nararna*otntca
Malo se primjenjuje, a pogodra je za ispitivarrjc blzohodnih pogonskih strojcvl
malih snaga.
Snagu koienja

^ A'd) n'
._=
a, ,c

potebna dodatna sila otkodivanja F"oK (1,7. _2)

,li,o(.
=

A
,

(12.34.\

(,ri,l) aktivna povrsina lopatica (krilaca),

(s ')
fakloa vidi lesendn uz jednadrbu (12.33.).

K2

fr@.iawdratfinica
Razlikuju se prema nadinu izvedbe rotora i kuiista (kodnice
s lopaticama. ko_
mor nd. s udamm svomjacjma. rrenjem tekuiine itd.r.
Xa Sl fZ, . prltarana ie
:ll:li i*1* s uoamrm .qvomjacima. (rja je prednosr da je momenr kocenla
J:or1.1u 9b: smJera \nnje. prema stupnju napunJeno,li koanice.r\ara se nri
vrsor,oJ br./tru !flnje rolom razlicilo debeo vodeni
pr.len. koJemu \romtaci na
orpor lime se odreduie \eticrna r"ut.i.l,tog ror.nrn.
i4 rnoi
11,-".i
rnent prenost se ol,retno

!*-ri

uleirstenim Luiisrem kao srla. preko poluee. na

;doi
rapokazr\anje. kada
urwdi porrebnd kolicrna \ode fi"L, .r.lrll, ?.frr""frrr,_1
"e
pirTrIU na./agnJavanje, prema podalcima proizvoilaca
moTe se izracunarr:

Pr=Kz F

delfti[[B ftofl|he
Udinak kodeqia postiie se magnetskim potem ostvarenim elekdtnim tokom,
kema nadinu djelovanja dijelimo indutcijske elektridne kodnice s asinkronom i
sinkonom karakeristikom, te karakeristil<om vrtloine sftuje. Asinlcone kodni_
ce i one vrtloZne struje rabe se kao regulacijske, a sinlaone kao koanioe zo
sprjedavanje gibanja i kao .egulacijske.

(12.33.)

(w)
(N)

sila ra mjemon uredaju.

G,)
faktor ovism o dxljnrj haka.

(r

=0,001 2a laat 974

Slih

Du

lll5. Nadelo mda aetjusne kodnice usmalene u ieljezrfdki vason

Na Sli0illlS. prikazano je nadelo mda deljusne kodnice ugradene u ZeljezniCki

vagon,

Sllln

l2,lL VrloZna vodna koadca

ts,

ll

Ol,O1I,lT

POGI.II,UU

Uvod (50i)

Statiik brtve, dodirno brtvljenje strojnil

dijelova koji miruju (5t8) . Nerastavljivo odno$no uvjetno
rastavljivo brtvljenje (502) . Brtvljenje zavmivanjem (570)
. Brtvljenje prehnjem (571) . Brtvljenje s pomo{u masa
za brtrljenje (571) o Ras1ny1.liuo brtvljenje dijeloya koji
miruju (statidko brtvljenje) $i2) . Brtvljenje ostyareno
preteZno vanjskim silama (572) o Plosnate brtve ([72) o
B vljenje prcfilnirn brtvama (tl) . Brtvljenje brtvenicama (67t) . Brtvljenje ostvareno preteino pogonskim tlakom (automatsko brtyljenje) (5Il) . Ditramiike brtye, dodirno brtvljenje strojnih dijelova koji se okreiu ili se kredu tamo-amo (f,/8) . Brtvljenie brtvilom (i79) . 5s1u11ru
brtvila ([80) . Hidraulik b ve (b ve s automahkim djelovanjem) (581)
B(tvila postojanog oblika (585)
Brtvljenje kliznim prstenom (580) . Bezdodime brtve ([[i)
o Bezdodirne brtve sa zratnoitu (58[) o Uzduine bezdo-

dirne brtve sa zrainoSiu ([80) . Popretne (radijalne) bezdodirne brtve sa zrainosiu (500) . Labidnlns 6.1r. 15[g)
Labirintne brtve sa aatnoitu (591) o Brtvljenjs s p6trr66u

tekudine (501)

Membranske brtve (503)

Zadata brlvi je sprjcdavanjc da izmedu dva lunkcionalno rozdvojeno prostora

dode do toka medija iz jednog prostom u drugi, Brtve moraju oFaniditi gubitk
zbog propustivosti u takvoj mjeri da budu u potpunosti zadovoljeni zahtjevi u
pogledu sigumosti, a da pd tome omoguduju ekonomski povoljna konstruktivna
rjeieoja.
Problemi bfiljenja nastaju posebno kod kemijskih poshojenja, u v o mzlidi.
tim oblicima. Btvljenje poklopaca na apmatima, priktudaka i cjevovoda, s/atiCln ie brnlienie il brtulicnj? di?lova koii niruiu. ae$o je. medulim. potrebno
btuili i dijelore koji rotiraju, kao ito su mjesalice, pumpe, kompresori itd.

Brtrlenje rotirujuiih sttojtxih tiieloya, kao i onih ,toji re kreiu tamo-aho,

obuhvadeno je pojmom di aniiko brtyljelie- Prema namjeni brtve, teiiste zahtjeva koji se postavljaju na sredstva za brtvljeqje i njihova svojstva jesu:

l. epropusnost (radi smanjenja eventualnih gubitaka),

2. pogo ska sigumost (pogrjeskama bftvteqja mogu nastati veliki gubitci prekidom rada),
3. tiek trajanja,
4. rasta\,Ufuost,
5. gubitdk snage (gubitkom medija ili renjem),
6. u|eclj a nedij koJi treba brtviti (medij koji se brtvi ne
djelovanjem bfie biti izlozen bilo kakvim Fomjenama),
7. mehaniika syojstua,

smUe

propusnott plinova.
9. toplinska wd|iyost.
Za materijale od kojih se izratluju brtve vaina su svojstva:
l. meha iika.
2. tarna,
3. otpomost na kemiske utjecaje,

4. nepropusnost,
5. toplinska rasteguivost,
6. postDjanost na odredene tempetaturc,

7. obradivost,
8. otponost nd ?rcziitko djelovanJ".
Kao matedjali za iaadu bltvi dolaze u obzir papir i karton, koia, kudjelta,
juta, pamuk, biuna |lakna, vlak:na dneta, pluto, klobuiina, wlknnfiber, vuna od
iljake (drozge), azbest, guma (l)itodna i ]Urri,jtetna), umjetne smole, graft, unjetni ugljen, metali (bijeli metal, kositar, olovo, aluminij, meki bakar, mjed, bron.
ca, nikal i njegove legure, nelegirani, legimni i specijalni delici, lijevano ,eljzo, srebro, platina, steliti - Co Cr W legore), sinterirani i umjetni matertalj.

mryt

$mNtG

W\rve,ltdino

l]trltierrie struiil[ diietorra

loii

rniruitl

Pokazalo se da Ce istjecanje medija izmedu dyiju ra\rih povriina brtvljenja

prestati prije nego Sto je zradnost izmeaiu tih ravnih brtvenih povrsina dovedena
na nulu. Razlozi zbog kojih i uz postojanje zradnosti i pada tlaka u mediju ne
dolazi do stujanja medta tumade se:

1. postojanjem adsotpcijskih sloje,,a molektla na povdinama htv]ienja,

postojanjem adsorpciskih sild (obrnuto proporcionalnih udaljenosti metalnih povrsina) koje ovise o vrsti medija i matedjalu brrverih po\asina,

!tM,

000Nt0

0mulut

3tmfl

flill! toJrflr

,llm

4. Vremenskom trajaniu prcthodnog tlnk.r (s vrcnrcnonr dol0zi do dolbnrl cija bltvenih povriina izazvanih puzlrDlcor).
5. Udestalosti promiene optereienja.
13.2.

13. 2.

l. N@slavljivo b'1vlj@je

Dfvljnje shojnih dijelova koji

13. 2. 2.

Brtvljerje

(u{etro E$avljivo)

lMma

hituj!

13.2.3.

rasralljilo brlvlicnio

2. postojanjem si/d folezrre izmedu molekula medija,

3. postojanjem porriinskh napona medija,
,1.

postojanjem kapilamih sila.

Praktidki bi bilo nemogude, a bilo bi i neekonomidno, nastojati rla se obradom naleznih po\Tsina postigne dovoljno p bliZavanje powsina da bi se postignuo udinak brtvljeda. Tladerjem naleznih povdina i time izazvanim deformacijama neravnina moze se postidi dovoljno pribliiavanje povrlina, a time
dodj i do btvljeqia djelova4iem molekulamih i ostalih sila. Smanjena zradnost
poveianim tladenjem naleznih povrsina povedava djelovanie molekulamih sila,
lto omoguiuje povisen dopusteni unutamji tlak n:redija. prcthodnim tlakom oznadavamo onaj koji Ce na naleiim povr,iinama jzazvati upmvo tolike elastidne
i plastidne deformacije materijala, da bi u preostaloj zradnosti moglo doii do
opisanih udinaka bftvljeia. Visina poftebnog prethodnog tlaka ovisit ie o kvaliteti i dimenzijama brtvenih povrlina i otponr prcma promjeni oblika materijala
povr5ina htvljenja.
Kaho

Bl,l3,li.
sl, 13.2.

sl.

ll.3.,

13.4., 13.5.

|--T----l
I

il.l3.ll.

s].13.9.,
13,10,

je za

medusobno izrawavanje naleinih po\.Tsina brtvljenja poteban

llak koji ie dovesti do tedenja, to Ce za deliine matedjale koji se najde!6e
upotrebljavaju u strojogradnji biti potreban rrlo visok prethodni tlak. Ako izmealu nale:nih brtvenih povrsina ubacimo poseban dio s niZom otpomosdu prema
promjeni oblika (brtva), potreban tlak b.tvljenja bit de ni,i. Druga moguCnost za
sniZenje tlaka bftvljenja ostvaruje se odgovarajuiim oblikovanjem naleinih povNina, tako da one djelovanjem tlaka brtvljenja dovode do visokih specifidnih sila.

Ztprtvo't kojlJ Zelimo oiNarrri bmljenjem o\i5i o sljedecrm fakorima:

l. Mediju koji se brtvi (tekuiirle, plinovi). plinovi, narodito suhi, zahtijevaju
u odnosu prema tela:udinama potpmo nalijeganje brtvenih po.vrsina i prethodni tlak koji odgovara granici odvrl6avanja naleAlih po\,.rsina.
2. Kr,aliteti brtvenih na.leiih pol,rsina 0rapavost povdina i \.?.lovitost po\asina).
3. Dimenzijama brtvenil povdina (Sirina i promjer bf,re, debljina brtve).

sl.13.24,

sl- 13.23.

8.16.
1N,1.

sL 13.20.
sl- 13.21,

meke
brtve,
sI.13.15.,
Sllli

sl,13.14.

sI,13.12.

tlrdc
birw,

e1.ll.l7.

bnaljdF
tcnjm

materijala,
sI.13.12.

st, )X,22,

brh/tdjG

bnvm!
oblilo(,mbq

slll,l9,

Shematski prikaz mosuiih natina brtvljenja st'ojnih dijelova koji miruju

Ako ffeba osiguati da kroz postojeiu zradnost izmedu dviju metalnih nalelnih povrsina ne struji plin ili tekuiina, treba, kako se to mjdesie i iini, izmedu tih
dvjju por.rsina uloiiti dodatni dio koji de postojedu zratnost potpuno zatvoriti,

Lrrtvr

sll]l[l( lllllll , llll

Taj dodahi dio (koji se ulaganjem izmeciu naleznih povrSina, djelovanjem

tlaka potpuno podaje povrSinskom obliku mleiih poYrSina) nazivamo brra/rd, ako dijelovi koji stvaraju zradnost miruju, a nabojima, ako se mealusobno
kre6u (pravocrtno i olretno).
Medu bftve na dielovima koji miruju (ovamo ubmjamo i hlvljenje bez
brtvi) ubrajamo: brtyuetie zayariyanie l, brtvlje je preianjen i ura1awnjem,
llosnate brtye, profilne brne, brtuUenje naglaycina (koliacima), brtvljenje inkog taka, brtyue je wk ma.
Razlikujemo bft,,,lje\e nerasta j ih, utetno rastayljiyih i rasta jiyih spo/crd. Na sl. 13.1. shematski su prikaza:ri mogudi nadini brtvljenia skojnih dijelova koji miruju. Kod bftvljenja nerasiavljivih spojeva rastavljanje se moze
postiCi samo razaranjem spoja. Kod uvjetno rastavljivih spojeva rastavljanje se
nroic postiii razaranjem samo jednog od dijelova u spoju.

EWavliiw

olno$o lllielm laslalllii|to lnvtierls

llllll lllll]ilJtlllt slll0illlll 0utt0uil l{0]l

llllu

tr}I

l)tt|liar':ttttttitttttitttt
Lod koiih zov1litt! ttltr'.\t'\ib
jcdlno
p|irLrbrrico
i vijci (sl. t3.3.) ili l((,lx\'.
da brtve, a silc prc0osc
imaju zadatak
(sl. t3.4.). Brtveni iavovi su bilo zavari na sirmim st()inin diiclo!intrr 1sl. ll.'1.).
bilo posebni pnteni membrane sl. 13.3. i 13.5.), koji su. ovisno o lcrlrl)crirlrrri.
izraaled od nelegirarog ili legiranog ielika (Cr-V). Ncdoslithk rrrerrrl)r'rrrrslic
brtve je unutamji zavar (teiko pdstupadan), a kod zararr s PNlcllorrr Tirr(/rx)
djelovarje.
Zut toli Voic

Brllllhrie Ee$al|hlll

Bftrlienie uvaliaranien nerastavljivo je porleira uPrc.itMttli( lll1vi s( irr[(! (Ll

se proiirivanjem cijevi uvaljanjem dobivajrr visoki pritisci ntr nll,Jilirrr In)vrsi
nama idobro naliteeanie koie brtvi. CYrsto6a spoja o\risi o rxlllosrr lrrrrtticc
ruvladenia ciievi i matedjala u koji se ciicvi uvaljavaju. Cvrstotl spoirr. hrrhv,r
ia i nalijeganje mogu se utorima i porubljivanjem poboliiali. Ako P()sloji t)l)irs
nost od nepropusnosli, moZe se zavarlvaniem povcaLtli siSrrrrrosl hlvll(lr rr,
($1.1J.t.).

Sftlhnle ravafivx efl

Zayareni spojeyi kod kojih zayai pre ose sile (31.11.2.) jesu razliditi oblici zavara
cijevi i zavarenih spojeva koje najdeS6e i ne ubrajamo u bd.vljmje, nego u tzv
nerasta jiro spajalie.

Sllka

llJ. Zavarena cijev

(zavaron prenosi se sila)

Slita 13.3,

Brtvljenje s pomoau zavarenog Fstena,

membranska zavarcna bfva

!rt!!!!3

Brtvljenje uvaljavanjem
(poprearo presanje)

Slika 13.0.

Slila13J.

ll

vlicnic L,z(hrr,,i,,, tn.i,,,

(src1,ri st!,j)

rr,

B-t],ljenje rcduinim prcidnien (Sl1Xl.) ostvaruic sc LrPrcirrvirrricrrr lirhrrt( (xl

delika Cr-Mo u dijelove koji se brtve. Tz pitisl(a nalclnih Povriirrrr ()sl\rirr.rrilr
uprelavaniem moie se zakljuijti o poslign lom uiirlku bnvlicrrirr' llrrl)i sr 7rr
brtvlienje visokotlainih turbin.r.

EWffillenla s wnoir rnasa Ia lrlttlicrle

Slll0ll.4.

Brvljenje s pomoau
sile prenose kopae

zavara,

Sllh

13.5.

Brtvljenje s pomo6u

posebnoga zavarenog prstena

Kit za brtvlje je, nanesen na nalezne povrsine, stvara neku vrstu plosnatc brtvo
(sl.l3.!.). Najdesii je mangansh kit. Kit se najdesce upotebtava za provizorno
brtvljenje kod neravnih naleznih povrlina ili ondje gdje se ne predvido rastov'

Lrmvt
lianie veze. Upotrebl.java se s uloscima ili bez njih (valoviti limovi, Zidane
rrreie, kudjeljne ili azbestne niti). Ulosci povedavaju d\rstodu bfivljenja. U
noviic \Tijeme upotlebljava se silikonsk kauiuk D oblihu paste, ili mase kao sto
ic kit za bftvljenje. Za brtvljenje dtelova L:udista dol^ze n obzir umietni ldkori
(Llo 80 'C), koji se na nalezne povrSine nanose detkom.
Slilr

BE,

tliivrlr'litieth

13.E.

dii0l0va [0li

Brtvljenje s pomo6u masa za brtvljenje

Sllulm

m[

![Dllll0

mrutff

slRDllllll

olltLlul

ffi

]tnull

uporabiti i za vcac tlnkovc, s tim cin dcbliitlrr trtokih hrtvi budo I (k) 2 n1nl, ll zil
vede tlakove i manja.

Sllll !3.0. Plosnata dijeljena brtva

od gume

Sliki 13.10.

ugrllcrr

l,losl,tLr

b{!N od gfr'\'

nirllil htalicl0 [rllllhl|ie)

Vrlo Biroka sL:upina rastavliivih br.vi dijelova koji miruju moze se obuhvatiti
po\afo.itr,om brtvljenje pretarjer,?, sto oznadava metlusobno tladenje brtvenih
!ina. Brlvljenje presanjem ostvamje se bilo vanjskim silama (sile vijaka p rubnidkih spojeva), bilo pogonskim pritiskom. U pflom sludaju govorimo o brtvljenju plosnatim i profilnim bftvama, a u dmgom o automatskom bfiljenju

Sllka 11.11.

Plosnite

mrim

slil||

$ilal||a

biw

Pbsnale b1'tNe su male ali jednake debljine i predstavljaju najva:nie brtve.

(ilavna razlika iznedu pojedinih plosnatih bfivi je materijal. Od materijala se
zahiijeva da se preianjem moze defor,nirati, da defonniran opruZno djeluje na
pov*ine tladenja, da ima potrebna mehanidka svojstva, t\adoiu, pohebnu opterclivost pogonskim pritiskom, postojanost u odnosu na temperatume i kemtske
uljocaje, te nepropusnost.
za tzv. meke bri,e npotrebljavaju se: papi4 L,orton (natopljen nljel].,), azbest
(u obliku pletiva ili ploda), grmd (najdesde umjetna, kao Sto je buna S, perbunan, neopren i sllkon) tz\. Itmaterijali, La,a, pluto, klobuiina, r nnt plastici.
Za lzv. rde brtve dolaze 'r obzir ko|ine, kao sto su: oloto, aluminij, meki
,./1,/r! a za visoke temperature ielit (meki delik legiran Cr, Ni, Mo, V Mn i Si).

ll-materijali (materijali koji prema trgovaakom nazivlju zavrBavaju na -it,

npr. klingerit) s razliditim fizikalnim i kemijskim svojstvima; sadrze azbest kao
loplinski otporan kostDr, te malu kolidinu sinteiidke gume, kao vezivo i punila.
h4eke brtte mogiblti od jednog dijeta ili sastavljene (dlieljene, sl.13.9). Na
$1. l3.l[. pdkazana je plosnata meka bfia od gume.
Oblikovanje povdina koje se brtve nekim ploslldtin brtvamd v(3i se oYisno
o ni\zivnom tlaL:u, kako to pokazuje sl,l3"ll. Ravne nalez11e povrSine mogu se

nmo

,t)

Plosnaie bftvc

p rubnic. s uloronr i Pcunl

prirubnica s izdukomt d) prlrubnica za bdvteqe cijevi prcma c,jcvi
d) prinbnica s

[nvlienle 0slvrnn0

c)

b)

a:t

radnonr povrsinomi D)

,)

Brtve izradene od l,l.ie nateqala, (s1.13.12a, b, c) kombinacija sU od mctrrlrih

okr.ira ili uloiaka izradenih od bakarnog, mjedenog, olovnog, alunrini.jskog,
nikalnog ili delidnog li1r1a, te ispune od mekog mate jala za brtvljciio.

4---

l
c(]iffi-l

@t--t
@

b)

@____,,,a@:=
")

c)

1N.12. Plosnate brtve od viie malerijala

hekoe
btvila i lnnene obloge (razlii:itioblici presjeka)r r) komh!
d) kombinaciia

Sllli

nacija mekog brtvila i kostura od valovilos malerljalai

liranih tmka s ulozenim azbcanrid b.kama

.) bttvc izE.lene od p'oil_

ffirmvt

0[ t

ltlt,

[[ fi lt[ IlilI

snonu numvl

mtttnulI

Kod sl)t)tcrir koic lrcbir aciao rirstl!ltllti. trtvx sllriic hiri slnx, clnsritrx,
dclirlnriraniL.
M<,Ift prolilne

Sllli ll.l3. Plosnate bnv,

lvrde (shematski prikaz)

inaju

Slih 13.11. Bdvljnje bez brtvi,

obradena pousina nalijeganjem

znaienje. Na

okflgli

Brtvama izratlenima od vi3e materijala Zelimo postiii

l. poveianje drastode i trajnosti (6e56e rastavljarje) ugradnjom skeleta, upo_
rabom odgovarajuiih punila ili obtoge,
2. povedanje kemilske od)omosti (oblogom od kemijski oeomijeg materijala),
3. smanjenje trenja (impregnact om),

4. akumulaciju maziva (uanjalje u maziva ili punjenje maziva u

hflN( iztaaluju sc od gunrc i lzbcsta. Kod nrckih proliloih hrrvr

elastidno plastiane defonnacije u okviru predvielcnog prosloll rxlrcik,Io

Supljinu

bdve),
5. postizanje neprcpusnosti plinova (uraqjanjem u odgova&jude matedjale
ili ugradnjom odgovarajuiih ploda).

$1.

lJ.15a pdkazana

je brlva od gume okrugla

prcsickll.

llvotIi

pd prirezanju vijaka svc viie poschrrorrr rrhtilrr

izmedu dviju prirubdca. To prilagodavanje idc sve dotlc dok frirrh0r(r rn,
sjednu jedna na drugu. kada daljnia defomracija nije vise mogua . I)rlrslor iTrr
den izmeelu prirubnica oblikovan je tako da tlak mcdiia u cjevovodu (lclinlrirr
brtYu, ovisno o tlai(u joi dalje, poboljsavajuii rako udinik brtvliorril. l,ol,itl
jene oblike brtvi prikazujc S1.13.15t. Kod profiliranih bdvi u obliku tcitjn (Sl.lJ.l[.)
dolazi do nz ijeganja na koncentridnim naleznim povrsinama, nr koiinrr sc lirre
pove6avaju specifidni pritisci. Time se ispupaenja b ve prilagod0iu nchv ill
ma nalcznih polrsina. Supljine se ispunjavaju gmfitnom paslon ili tll kihr Itbflvenim matedialom.
presJek prilagoduje se

Plosrulte tyrde brt|e (9L1l,13,) izaaluju se pretezno oal kovine visoke elastid_
nosti, da bi mogle izdrZati visoke sile predzatezatja. Otpor prema promjeni
oblika ne smije biti previsok, da bi se plastitnom deformacijom mogle izravnati
nemvnine brtvenih povrsina. Oblikovanje brtvi i povrsina bft.,rljenja slidno je
kao kod plosnatih mekih bftvi.
BrtyAenje bez

6/ri

\asi se btusenjem

grecanjem brtvenih poLriina koje

je u rome da ie
spoj rnoie proizvoljno mnogo puta mstaviti. Ovim natinom brtvUenja mogu6e
je todno odriavanje mjera brtvenog spoja, ne moie dodi do zakoSavanja pogrjesnim pritezanjem, pogonsko sredstvo ne moze biti onedilieno, a ne posioji
ni opasnost od razaranja- Nedostatci su u tome Sto su za brwljenje maierijal
velike otpomosti prema promjeni oblika pohebne velike sile da bi se izazvale
neophodne plastidne deformacte naleznih po\rrSina. Briztivom obradom naleznih po\,.r5ina mogu se potrebne sile oddati u pdhvatljivim granicama. Na Sl,ll.ll.
shematski je pritazan ovaj nadin brtvljenja.
nahje2u nepo.redno jedna na dJugu. prcdnosl rak\og bnvllenja

Btfitienje

yoglnin bri'a

ri)
6)
.^
..f/ ()
v

r,)Oo

Slilfl 13.]5.

Meke bnvc

Slilo 13.10.

d) priarbnica s utoun za okflglu gtrmenu brrrul

6l oblici mekih brrvl

stlrt,orr

povrsinonr

i brtvom u obliku acili

b)

a) S yeteiho elastittit t delotnrciana

Dok kod plosnatih bftvi tlak djeluje na odredenu povrsinu, kod profllnih btvi se
tlak koncentdra na rclati\,ro malu potrsinu (veliiina povrsine ne moze se todno
definirati), ovisnu o opteredenju. Podjela na bfie s preteino elastidnim ili pre_
tezno plastidnim deformacijama govori o tome da se gupe
Feklapaju.

prirubnicl

nalezno

Sllla 13.1/.

Tvrde profilne brtve

d) prirubnica s ntorom za lciastu bavnr b) ulor u pnrubnici za p^lenasnr (Join0 brtvu

ffiuu
b)

S prcuino plastii

in

lt0ft BIU'[.

D0Dtlm

riflutff sno I

Dt,ttovl mn flnuJu

de[o tdciana

teie jem materijala (d.ll,ll.) npottebljavaju se meki meiali (alumi_

nij-..bakar. a na ni2im lemperarurama iguma,. a brrve ce !da7u u posebno
oblikovan zaworeni proslor. Bma \e llacenjem do\odj u (aaje reeenja idjeluje
kao teludinom zatvored prcstor, zabrtvtujudi sve putove za prolaz.
Z,a bltu-Aenje

Slih

11.21.

Elastidno bfvljenje

Slik 13.?2. KftLro

btvenicama

\,ll(. ir

Kruto bttrljaje briNeniuna (Sl. 13.22.). UZe namoaero u bitulrcll ili lirlrilr
nxbla sc u prostor btvenice i zetvara nabijanjem obva. Ok,v() prcuzilll|t sil(,
koje djeluju na bftvenicu prianjanlem uz hrapave povrsinc liicvrnih eiiuvi. MlLr
elastidnost olova omoguiuje sarno male delormacije ciicvnog vodr.
B
Sllk ll.l0. Brtvrjenje
teienjem materijala

Slili l3.lg. Brrvljenje brtvom

u obliku romba
izmdenog od mekog ieljeza

Nadelo
btvljenja otvora
SlllN 13.20.

Twde profilne btve izrailuju se od mekog Zeljeza (annco) i legiranog

delika,
,bakra

iJa\il Tetall Dodir u liniji kod neoprereiene bftve pelaziopter;denjem

u powiinsl'i. dodjr Ta po\rsina ne <mi1e biti preuska zbog opasnosri da korozija
ne prouroai propusnost. Ce5lo se iaaduJu kao prolllne brNe. da bi
snizile srle
potrebne za pdtezarje. Gla.llil obltci tvrdih profrlnii ,//ri prikazani
su na slika_
ma 13.17a i b Materijal ovisi o pogonskoj remperaturi. Osim toga je potrebno da
pretezni dio elastidnih i plastidnih deformacija pri pritezanju bude u
samoj brtvi.
Za brtvuenje s pomodu brtvi u oblilat ronba ($l.lLlg) upotrebljava se meko
Zeljezo (amco). Bez obzjm na visoku dr.rstodu materijali btve; zbog ostrog
bida b-ft.,re dolazi do tedenja materijala, a time i do dobiog i totnog nailjeganji
naleznih po\.rsina i pd relativno slabom tlalenju. Rezultati su to
Sio 1"
zasiljenost veCa.

toli

Biv\ede bfi'ehica a
Brtve icama se brtve visokotladne posude. prostor izmealu poklopca i stijenke
visokotladne posude zatvoren je u obliku btvenice ($1. 13.10.). Sile poklopca preu-

vli8llje 0$vanll0

[I0l0i[0 lou0l|sliln llal0lll hllt0lllalsl0 lrlylieriE)

Pod atiomatskim btyljenjen podrazwljcvarno takvo kod kolcg porrttrll,. ,rilc

bftvljenja daje sam pogonski tlak. Za razliku od dosa(h sporr.rlrilr ll,(.Illl
brtvljenja, ovdje s poraslom pogonskog tlaka mste udinal( hl1vlic ll l/,,/,,./,//r,.
su okugli prsteni (O-prsteri.) od gume. Pri ugradnji se dcli)flnirriu /n ol (, t,l)
promjera prstena. Za v jeme pogona unutamji tlak tl di prsldrr llll lxrho\,.
utora (sl. 13.23.).

Btvljenje okruelim brtvama

,) unuramjim
pogonskln tlakom sdaeena brm

Slila 13.13.

a) deformiram btva;

Tvnl" brtve (delta-bftve) su aeljani plsreni stozasta oblikir. rrhicrri rr rrror irrrLr
sttenhe i poklopca. Djelo\,anje se vidi na t|.13.24. prsten sc diclovlnicnr urLrllr
njeg pogonskog tlaka deformira i lladi na kvalltetno obradenc povrsilr urrnr. ZI
bfiljenje potrebne su male defurmaciie.

zete su od stijenke posude.

Elastiilto brtNljenje brtveniuna (Sl. 13.21.) vrsi se gumenim prstenom koji se

dielovanjem delidnog p$tena tladi. Tal-vo elastii:no spajanje cijivi ne omoguda,
va prcuzimatje uzduinih sila, ali omoguiava L:utne i male uzduine
defomicije.

oj

h)
SlllA 13.24.

lln!licnic

s |r(niroa

.)

lz! I)tit

IA,prslclnr
d) neoDlcrcacnoi /,)fr.(1,,1)l.rrL!n,ii , ),,tnu.ierx) t)oE{nisl(iDr lhirrrr

mIIlt

ilti0lr

ffifi

ifh

lrtue, dodirllo [ftvli0llie $roinilr diielotla toii ss

0keil ili se

I{lscl lalno-amo
Kod syake dodime btlye strojnih dielow kaji se kretu i rlaael\t treba zatvo ti
tri mogxia prolaza: iznedu yratila iti motke i br^)e, izmeclu brtye i taiiita. te
lr,'z'anu brNu. Sherrlar\ki prikaz mogucih nacina bfl\ ljenja dijeto\a koji se
kredu prikazuje Sl.lI.25. U odnosu na gibanja, mzlikujemo brtvlieile rotiraluiih
ll3.

Don mr

bn,

rDorDili

dil.,6a [o]r kece Lbm.n.(e,

"c

Giflno bfl ljenje

13,3,2.

na popreanoj

porrsini.

bnv{mF popreld! prEsim,

bnvijetrF

tlhin

pseno,rt.

sl.13.42

BNTyI,

Do flto

m utu

srRuilt[ D tt0vl

tu

st

0[RrCu

st rnrfi nuo.l}lo

tthinih Llii&)w i hth,liatj? lill,td,4

bli .t( tir.((:u tuno uttlo. Ncki n lini brrvljenja omogutuju istodobno brlvticlric i dir.xiuaeg gibanja igibrnJ0 llox)-nr)x,
U vczi s glavnim putovima moguieg prolaza medija, ovisno o rolirtivlorr
gibanju izmcdu cilind dnih poprednih povriina, mo:enro podijclili tflvc u (lviic
glar ne .kupire.
1. ClaNno bivlje je na cilind i oj brh)enoj poDiii,ri. Bnvd stoii. l rolrliv
no gibanje ie izmeatu vratila, odnosno motke i bftve.
Gla\.no (primamo) brtvljenje je ono kojc se odoosi na nrogLrat plr)l 7
nedija iznedu vratila, odnosno motkc. Sporedno (sckurdl xr) hflvliellie
je ono izmealu bftve i kuiiira.
2. Glano brtyljenje nd poprei oj hflvotoj poyriini. Brt.la sc olir.ctc zrrjrtl,
no s \ratilom, relativno gibanje je ianedu brtve i kutiita.
Glavno (pdnumo) brrvljenje ie ono ltoje se odnosi na nroguti plolrrz
medija izmedu b ve i kuijsta. Sporedno (sekundanr(, bflvlicrric
ic orn)
izmedu vratila i brtve.
Glamo bfivljenje treba osignrati nepropusnost izmetlu povliina vclilie fl:lrr
brzrne. a sekundanro dielltje Botovo mrrno.

r\,re

Teorijska osnova brtvljeDja pokremih dijelova poaiva, sliino kao i l(xl l)rrv
ljnja nepoketnih dtelova, na molekuiarnim silama graniinih sloicvn. Nl Sl.
13.20. pokazani su putovi kojina Dasroji medij dodime brrve teii
u snrjcrLr pa,tl
tlaka. Ujedno ta slika prikazuje koje sve purove moglraeg teienia n,"it;;u i,"tr,,
zatvoriti bfiljenjem.
s1.13.27.,

t1,28.. 13.29.

Slih l3.ll. Shematski prikaz

5l,13.31.,

sl. i3,39.
sl, U.40.)

moguiih propusnosti
dijelova koji se l(Iedu

lffi;ffifunietrtuiton

dvosrnke
nmlete,
s1.13.:11,.
13.35.

sl,13.36.

Slili 13Jt. Shematski prikaz moguaih naaina

O-prsieii,
61. 13.37.

d. i3.38.

brvljenja dijelova koji

se krcau

Ovaj natin bfiUenja jedall je od najstariiih, kojim se bnve uzduZno pokli:lllivc

notke (klipnjaie). Prema nadinu djelovanja dijelimo ove brtvc uir:
Slldtiye brtve, kod kojih se brtveni uiinak postize popreanin clcl.oml ciiullll
dobi!enima llacenJelr n3 bfl\ ilo.
Brt',e postojano oblil@ (t\tdn btviln), kod koiih se potrcban ttal( brlvtio
in
ostvaruje pogonskim tlakom mcdiil.

Emru

Dflticrr

Autohatske D/tue (hidraulik

bfie), kod kojih

se potreban

ostvaruje pogonskim tlakom.

tlak btvljenja

DeformiranJem

BrNeni.?.s nekin brtuilon postizr poreban llak bmljenja \anjskom silom

vijcirna tfl. 13.27.r. P)asriCnom delormacijom bm ila dobi\a je popr.enl ,tuL U*ljenja, koji smanjuje zratflost izmedu brtvila i motke i brtvila i kuiista na mje
pohebnu za bfiljeqie. Da brtveni medij ne bi izlazio, potebno je da ilak
brtvljenja bude vedi od tlaka medija koii se brtvi.

Stll mtD tt0vll i0n $

0mlc|l

sr

iN

4t'
"' ;Ix-q

sllatlt,0 [nllila

ERM,000flil0 mflufltJt

bn!ila ja\lia

"e

t0.t

(13.r.)

poprecno napreTrnje:

o,=k o,,

t.,)

Udinak brtvljenja i \elidina trenja u brtvenicama s mekinr brrvilorrr ovist,o

mnostl-u utecajnih fakora, metlu koje spadaju:

Brtuilo. Sastav materijala, nadin pletenja, naain preridc, lvr(krcn, lilll(v( ir

povrline, oblik i dimenzije. moguinost deformirania, tenrpctlllunri Ulic(rii, lc
'elaksaciJ"ko ponasrnje. soadrjr[nedu onc t'aklorc hn\ iL 1,,,1r rrr.ei,r rr:r
1r1rr.1
l1a naprezanja i tok pada tlaka mcdija.

brtvilo (D)

Sirina brrvila r (mm)

8 910

!odnazivdje

12

11

t4 15 16 17 t8

20 22 24 25

Slik l3-U.

Btvenica

32 14 35 36 38 40 42 44 45 4a
50 53 55 56 60 63 65 67 70 11 75
80 85 90 95 100t05i06110112115118120

s mekim brtvilom

o. (N/mmr) uaduzno nalrezanje bnve.

/r (mm) \@jski pronjer brrve,
/ (m!, unuiatrji promjer brt e,
/, (N)
slla koja se pritcz jem vijaka prenosi na prirubnicu.
a (N/mm,) l)opredrim Daprezdjem stloreni tlak brtve.
,(
faktoi koji proiztei iz odnola udu2nog i poprernog naprezoja,
je henjem i2tue.tu brtvita inotke i trenjen brrvita u kudiiru.

125 130 132 135 140 150 160 170 180 190

fl,:

D=d+% !,:.a

rz,s./a

fl,=

, ,,it

r,r,ra

a u\aetovan
160

lirtvilo

se sastoji od pletenog, namotanog ili slaganog materijala (pamuk,

kudjelja, azbest, staklena wna), illrpreg1liranog razliditim sredstvima;a im_
pregniranje (sa,&a impregnacija: grafitom, molibdendis lfidom, kaudukom, plasli]rna mdsna impregnacija: iojem, masdu, uljem). pletenice bftvila mog; biti

kvadraura

ili ohugla

Fesjeka.
Pritezanjem vijaka dobivamo na prirubnici silu

naprczanie:

F, koja jzaziya uzduano

140

;E

,) ei
't

Sllla 11.28.

120
100

ovts

isr

brl!cnicn s rcl(inr l)n vil(nI

d)ovi$x)sl iznrc(h (trrrrrtr rrql
fnrrtrr,/ Lt rirr hrl!rli r

80

60

40

I unkcionrti,r

\=/\tl) i t= l\1,, tl)

40
d

(nun)

60

--'-

100

ll)lN llsl))i /)),,!i.r,,\l

ihillirr hrl\i r ,, nn Lrr rt(trr
l)rolrielr r/ i

lliL]nr

Euu

-*=.-

flil

fruib odnosno motka

obrade, materijalom.

st 0nrcll

w@w

l. Metal-nemetalne brtve

I/anjski uyjeti nose sa sobom utjecaje pretpresanja inicijalnog

oaprezaaja,

i natina

stm m[vi u

a) s mctllmn iicma; ,) s hetaldm lahelmar

.) s metalnln folijamai l) s metalaltu iupljim prerenom

djelovanja.

Spec{alni oblici,i cloputlski wedaji bttvi I brt.enica. Ovamo spadaju

doalatno
podmazivanje, hlade4je, uporaba razlidito t\,Tdih p..t"nu, op*gu
ita. mog rri_
brojadh uqecaja, proradun bfitenja s mekim bftvenicama-veJmu
.1" ot"ZL.

je pokazala da nadin ugradnje, odnosno montaze, odludujuie

utjede na
ponasanje brtvenica s mekim brtvilom. Iz dosadainjih iskustava
i rczultata dobive_
nih pokusom dane su prema DIN 3780 ovisnosti s
tZ.Ztiio.
=114; t = 1p, d;1o
"1.
Meka brtvila su plereni ili motani konopci ili
Fsteni kvadmha ili okugla
presjeka od kudjelje, pamuka, azbesta, klobudine, plura,
koie. gume i umjetiih
materijala (teflon, fluon). Da bi se smanjili henje iLmijski utjJcaji, te
zatvorile
Praksa

Suplj.ine.u_bdvilu, dodaju se plstenima, odnosno konopcima,

mast, ulje, pamfin,
varelin r dodarci grafila imolikola. ie"to se upotrebljava i kombina;iia:

na jezgra. pleleni pamueni namoralr

eume_

idn

il(

're

ll u $ a 0nahlfir

dhl0llaflisrl)

Pri ugradnji btve daje se oalredeno piedopieredenje. pogonskim tlakom dolazi

do na.ljjeganja htve na 1Tatilo, oalnosno motku.
ma ietama. Naain djelovarja mansete prikazan je na $1, 10.0!. Na sl.
pritazani su razliaiti oblici mansera. Slike l!,38. i 13j0. prikazuju prirnjere
ugradnje. Osim oblika na sl. 13.34., ulaze ovamo i profilne btve (O-prGni,
X-prsteni i kvadrat prsteni), sl. 13.37- i 13.38.
.- -Brtt'Uenje

13.34a

do

1$1.1i.29.1.

s su'ncDom jczgrom

i pornuanim pletivom

-?

SIlk 13.10. Shematski prikaz

Fostora i naaina
djelovanja meke brtve

1--'
ntporcd daka

salij

jem

izaz

jer.ca

mog
mtusere

p =0

Medl stlaaiw biyila n kombinaciji metal-nemetalni materiiali i meka me_

.paddju bmila m,,llaire koncrmkcije kao rro
su:'melalni i,uplji
prsteni punjeni mazivom, punilom od elastidnih uloiaka ili rar,nih.
odnosno
prcfiliranih metalnih prstena, kombiniranih s mekim matedjalom. posebno
svoj_
stvo takvih brtvila je da mogu sluziti i za vodenje. Na S[ 13j0. prikazan je
nadin
rllcloran3a meke bfl\e. \a $1. l3.ll. priJ,azane iu melal_nemelalne
bnve- a na

lIIni bnvilc

81.1J.32.

Sllk 13.12. Mcka

podmazivanje.

\
Meka hdv.

s[ tRtc[ nil0 ffio

Meka metalna bh,a ]^ad,uje se u obliku stozastih prstena od metala dobrih

deformacijskih svojstava. Zbog metalnih po\,.rsina dodim pohebno je dobro

musere prije usradnje

Sllki 11.29.

t[

i hiiste, utje6u dimenzijama, kakvodom porrjinske

Medij ttjete sastavom i viskomosCu.

Pogonski uykti nose sa sobom utjecaje ugadnje, tlaka, tempe.atue,
brzine
vrtnje, stanja istosenosti.
vremena

,tcft mtvt, [DDt[il0 rRnurlJr

rneJ.a nrelatn<r brt\ a.

Sllka 13.31.

Narin dielovanla Nansctc pri brrvlicniu

]f

ntnr

+ffiffiF8
A")f)e)

Sllli

rl
r

13.34.

tirlft mm, mllfiil0 B[rvtflI

sI

[ Im[yll

t(0]t sr

0tfirt[ tu st

lllrtll

il0 lilo

15"
Slila 13.37.

N,lan.erc za bn\ tjente

u oblila .es A: ,, - onrtu toFra.

or.\ tje,je w,,ital
,) m.Iicte . 'rorom: 4 m +re u obtrkx Lrchei xr nd"ete . -.nics -d

Brtvljenje o-prstenom

Slika 13.38.

Brtvrje,ric

ov

prnc,rn,i

BrtuAenje vatila. Za brtvljenje \,Tatila

niskom tlaku r.rpotrebUavajlr sc
poprei:ne h1ve, kojima je cilj sprijediti izlazak medija svake wst, te ulazak
plinova, plasine, pala- Prikazane su na sl. 6.10., a dimenzije su dane u tab. 6.2,
Blluli

ru$lolal|o0 ollilla

Za mzlil1t od brtvila koja se

defom aju, ostvaruje se bfitenje brtvilima posmjcru i

to.jana oblika svoderlem presjeka propusnosti na najmanju mogudu

dob m prilagodavanjem obiju brtvenih povrsina.

$llh

13.35.

Jednostama manseta u obliku lesira

Materijal su legure bijele kovine, spectalne bronce, sivi lijev, umjetDi

ugljen, sintedrani i umjetni materijali. Upotrebljavaju se za bfiljenje u teskinl
uvjetima mda (visoke tempemtue, visoki tlak i velike btzine).

ffi
,@

***v
--]_
imaju zadatak vodenja

Prerezani prsren
s opruzrnn djelovanjen
prema unutra, za vjsoke temperature
Slila 13.39.

.____

b)

Sllll ,3.3t. Primjer ugradnje dvostruke mansete

a) s ravnim i zaobljenim lednim djjeton; ,) mmIele od sinteridke sune u oblikn

Sllk

11.10. Prerezani prsrcn

s opruznim djelovanjcnr
prema van (klipni prstcn)

Brtvila postoja a oblika sastqe se bilo od prerezanih prstena s opruZniDl

djelovanjem prcma unuha (Sl.lI.3$,), bilo od opruznih, djelovanjem prema van
(51.13.10.) (klipni pntenovi), ili od viSedijelnih oprugom drzanih segmenata, pF
stena (sl, 13.11,). Ugraduju se u pmtenaste konrore da bi so omogudila popredna

JII

mIvt
Brz0o0ntt Bnrl,l

l]

\,lionic s Nrrloau ktiznots pNlur)I prit(r,uio st. ll.dzt. a n st. ll.l2t prihazrrne su izvedbe bflvi s pomoau kliznog prstc n. tjTduinonr silom rlati so ol(rcI|i
klizni prsten prena prctenu koji stoii, ili obrarm. Tjrnc se posrizc popretr(,
brlvljerrje na paralelnim poprednin plohama. Uzduine propusnost izr)r!.(hr
t)r
stena i vratila brtvi se s pomodu O-prstena ilj manscte. Da bi se postiglll prrrtlL.l
nost delnih kliznih ploha, moguinost uzduznc dilatacije aparati idiiotovl liiT
nih pr'stena. tc nrcguinost izravnanlJ zbog troienja klrznih plohr. nr,,r.r
tr,rtojrrtr
barem ledan elastiian
membrana, opruga, profilirani gumcni tlio

dio

Sllh

l3.ll. Visedijelni prsten s op,ugom

pokrctljivost. Upotrebljavaju se za brtvljenje klipnjade pamih

strojeva, dizel_
nrotora i kompresora. Za brtvljenje uatita vodnih hrrbina,
centrifugalnih pumpi
i malih turbina pNteni mogu biri od gafita.

I@ienie

Effitnenne
Bezdodime brtve karaktedzirane su time Sto u pogonskom stanju nc rlolazi rlo
dodiD izmedu bfienih pov,rsina koje se kreiu i onih koje stoje, a p|i turno
postoji odredena aadnost. ainjenica da postoji odreelena zradnost, odvaja ovo

brlve od onih dodimih brtvi kod kojih u pogonu zbog tekuieg trenj;

ltizlim

unaprijed odrealena.

prstenom

Razlik_uju se u osnovi od ostalih

l].4. Bczdodihe brrrc

bfii.

Brtvena povrsinaje u mvnini okomitoj na

os vrhje, a ne na ciliDdridnoj povrsini vmtila.
Narnijenjene su iskljutivo rctirajuiim shojnim dtelovima, pretezno za
brtv_
licnle tekudine (ali mogu bftviti plinove i pare), na temperaturi;o 200 .C i vise.
tlpolrebtavaju se kod centritugalnih pumpi, zupdastih pumpi, bubnjeva
za suse_
Dio, mijesalica. cubitci zbog propusnosti su niski, nije potr;bno posebno
odrZa_
vanjc, a udinak bftvljenja ovisi o trosenju, te malom uzalu:nom i poprednom
porllicanju vratila.
_

Bnvljenje

pricllsujem

13.4.4.

Rftvljmje
tetudine

s ponodu

ll

U.4.3 Labirint

sa

r:.t.s.
Mmbru.sko brrvo

a.2 Bddod,me poLEb;

I]okban
LabrrnhEbne d]k stuoren aksrlom
u

sl.l3.5t.

b.tvi

izvan bdvc,

z.qdnolau

l'-

sl,13.52

rcdno- a*- I .*,

sNm. !m,, lmcnbetu.
n.11.55 sl. 13.50. I
'l lll5?

r-J---r

oj
Slllr

11.42.

(nDr.

mnoge klizne brtve) takoaler dolazi do zradnosti, ali zradnost u torn sludriu niic

sl.

13.47. d.

sl.

13.48,

Brtvljenje s pomoiu

kliznog prstena
d) dijclovi brtve: / kuaislet 2 dntgi ktizni
nrslcni _i prvi klizni prstcn; , O-lrstenj
J vratiloj 6 oprugai ,) ra2lidile izvdbe
h(vi s romoau kliz.og pstena

sl.13.50.
Sllka

ll.l3. Prcglcd bnvticn;r s

sl ll.5ll,
porDoaLr

bcz.lodimjh brrvi

13

5,

nntr

fttmmftBRrlJtm

Klasidne b ve ove grupe mde na natelu sbajanja lli na ndielu priguifuanja.

U ovom sludaju tiak koji treba brtviti sniiava se trenjem i, odnosno ili,.vrtlozeDjcn izazvanim shtjanjem. Karakeristidno svojstvo tih bftvi je da one ne bftve
potpuno. Takve brtue moiemo podijeliti na one koje rade sa zrainoiiu i one
ko.ic rade kao labiintne. Iedna medlskupina su bfie dija svojstva leze negdje
iznledu onih koje mde sa zradnosiu i onih koje rade kao labidntne, a to su
lobirint e blfle sa zrainoldu.
Na Sl. 13.43. je pregled bezdodimih brtvi. Tak-ve bftve uporrbljavaju se ondje
gdje se javljaju velike relativne brzine koje bi kod pdmjene dodimih btvi
izazvale veliko trenje i habanje. Problem podmazivanja i oddavanja stvarao bi
vclike poteskode.
I

a)

b)

Ako so zrainost na cijeloj duliini ostvarulc sanr{) jcdniln luljkoln (sl. ll.45b)
nastaju konstrukcijske poteikoie. Zato sc danas ukupna duljina zradnosti diicli
na manje duljine. 17 pojedinih prstcna dobivena bnya pliyaj iih p^tcnu i)\''i.c
laLSe slijedili promienu polozaja vratila ili motki (sl. 13.45c).
P0!rcflle

tnlihllsl [Erd0ii

Slika

Slih l3.ll. Osno\.ni oblici bezdodimih brrvi

,) bnvljenje zradnosiu i labiriltoq .) bnvtehje labirinton

Bezdodine brtue razvlle su se uglavnom kod pamih i ptinskih turbina, ali se

upotrebljavaju i kod vodnih tu$ina, centritugaLih punpi i puhala. Klipni kompresori za suhi zrak i plinove izvode se u obliku labirintnih klipova, da bi se
sprijedilo mijesanje s uljern. Shematski prlk?'. bezdodilne brtye sa zlat oiiu,
lul)irintne brtye i labii tne sa zraC oiiu, dan je na Sl.lJ.{|.

[Ilw

sa

rla[n0sf[

Popredne bezdodime brlve sa aaanoiiu, a bez moguinosti nastavljrqil zllttnosti (s1. 13.46a), mzlikuju se od uzduznih samo polozajem ravninc rflrdnostii
ovdje je zmdnost u veriikalnoj mvnini.

c)

u) bnvUenje zraanosdui

lN.l[. Shematski prikaz bezdodimih poprelnih btvi

,) s mosuinosau naslavljanja zruanosli

d) bez hosudnosti naslavljuja zra.nost

Brtvljenje poprednom zlaanosiu s automatskim nastavljanjem zradnosti (uzpomidne brtvene povrSine) razvteno je u postednje vrijenre 1Sl, 13,{0[).
Automatsko nastavljanje zradnosti moze se ostvaiti na fizne nadine, npr. z,oa[oSdu koja se smanjuje u smjeru pada tlaka.

duilo

Kod brtvi sa zradnosiu kolidina prctjecanja ovisi o dimenzijama zraalosti

r;irine iduljiner. raTli-ke rlala. \r.ko,,no.b medila i kak-\oae povrsinskc obrrdl'
(hmpavost)- Za laminamo strujade:

E6ffillnetruesamtn$it
Uzd[illo [ozdodlne

.. (h.
p,.,,, (Pa)

).d, n h

4t

sa znem$fi|

To sn najjetlnoslalnii oblici bezdodirnih 6/ri. Ovisno o tome je li strujanje

laminarno ili turbulentno, pad tlaka nastaje unutamjim trenjem ili unutamjim
vflloZenjem fluida gl. lJ.{5!, [, Q. Teskode pri upotrebi ovdje su u oddavanju
nskih granica zrainosti. Metlutim samocentriranje, za koje se potrebne sile mo8u lodno izradunati, javta se kao vazno svojstvo zradnosti.

(l].].)

tlak na poictku i na kaju zraa.osd,

d. (m) siednjl lronjer,

11 (n) zraanost.
4 (Pa, dlna iaka lisko2nost.
O (nr,s) koll.ina protjeclnja.

fiW@intnatwe
Dobivaju se serijskim razmjestajelll prigusnih mjesta na kojima se eDergiiu

Slik 13.4t. Shematski prikaz bezdodirnih uzduznih b,tvi

a)jcdnostamat ,) s tuljkon; .) s pliEjuilm prsierom

tlaka prelvara u energiju gibanja. Stvorena energrja gibanja ponistava se, zapravo
pretvara u sljededoj komori zbog \.rtlozenja i udara u toplinsku energiju. Da bi
se ostvailo poQuno vrtloienje, a time prije sljedeaeg rnjesta vrtlozenja i brzina
blizu nule, potrebne su promjene smjera. To se postize pregradnim slijenkanla

Imrur

fiinomllrmlE

(labirinlima). Kolidina protoka ovisi, osim o padu tlaka o iidni zradnosti

pigusnog mjesta, a pdje svega o broju z sedjski uzastopno smjesrenii pdgusnih
nricsla. Kod nestlaiivih rnedija:

Q=, a.

n.n

rf*fu
lz

(13.4.)

faklor ovisan o Reynoldso\a broju, urudetr eksperimertatno,

,.
i
(m)
d,, (h)
c

't

rrtp,)'
) lzh
(

veliaina orloia.
zraanost.

lEE6tr[ilnhe

nnw sr na[nostu

Prcdstavljaju sredinu izmedu brtvljenja s pomodu zradnosti i pravog labirintnog

brtvljenja. Pri tome postoje pdgusna mjesta s manjom ili ve6om brzinom. Protoci kod ovih bfii nizi su nego kod bdvi sa zradnosdu. Prcdnost je u nesmetanoj medusobnoj uzduZnoj pomiinosti.
Prema udjelu povrsina brtvenih zladnosiu odrcdeno je ponasa[je brtve kao
vise sliano bftvljenju zadnosdu, odnosno vise slidno labidntnom brtvljenju.
Zbog mnogih utjecajnih velidina danih nadinom oblikovanja zmdnosti, odredi.
vanje propusnosti nije mognie bez pokusa, Sto dini mzlil.Lr u oalnosu premu

prethoaLim brtvama.

srednji promj6,

(m/s,) ubranje pri slobodrom padu,

(Pa)

broj sei.jski uzastopno smjesrenih prisu.nih mjesta.

tlak na ule i izluu iz labirinra.
Slila 13.i1.

Jednostama

13.12. Dvostruka
labirintna brtva

Sllh

Ovaj nalin brtvl.jenja, koji oznaiavamo kao jed ostavli labirint, nenazubueni labirint, ipotrebljaya se desto ondje gdje bi pmvi labirint, zbog zadiranja
prigxsnih mjesta, prouaodio montaine poteskode ili uopde ne bi bio pdmjenljiv, kao sto je brtvljenje strojnih dijelova sa gibanjem tamo-amo. lla sl.l3.5l. dara
je jednostavna, a na S1.13.52. dvostmka labirlntska brtva sa zradnoidu.
uzdurna
Iabirirtna htva

$llln 1317,

Slill

1lfi. Popreana

labidntna brtva

Slika 13.49. Razliaite

izvedbe labiintnih brfti

Elll0 s

[olll0H

lelltlm

Za poQuno bituljenje, kao Sto je npr potebno pd bfvljenju otro\'nih medija,

upohebljava se tekudina kao sredstvo za zatvaranje prolaza medija koji se brtvi.
Kod bftvenica se pot(ehan tlak za brtvljenje ostvaruje u samoj brtvi, a kod
brtvljenja s pomoiu tekudine dovodi se taj tlak tekddini izvana. Za niski tlak
koji treba bft.,7iti dovoljna je statidka 1.isina tekudine kojom se bftvi. Tlak se
mole porecari uporabom 2r\e.

Sllh 11.t0. Srupnjeviia labirintna brwa

$iki

11.53.

Brtvljenje s pomodu vodenos prstena

Prema poloZaju pdgu5nih mjesta mzlikujemo uzduZne (Sl. ll.ll) i popredne

labirintne brtve (Sl. 1i.48.). Na $1. 13.{9. prikazane su neke ko{strukti\,rt izvedbe
Za bftvljede s pomoiu vodenog pntena (S1.13.53.) upohebljava se za stvaranjo
pohebnog tlaka centrifugalna sila. Razina tekutine postavta se ovisno o razlioi

Eorlvr

sa00 r lrM

1laka. Zmdnost moze

biti rclatimo velika. Dio tekuii{e koji

U

treba nadomjestiti novom tekuiinom dovedenom izvana.

su pomodne bftve,

se gubi hlapljenjem

.i.lr-i,

p"t

Jt*

IEY4omxransk

[rtue

Ove brtve mogLr sc sanro uvjclno ubn)jili u bozdodinrc brtvc. Onc su zlprrrvr,
posebna si(llpina br1vi. Za dijclovc koii se kreau tamo-amo s ntalirrr hrrrjerrr
hodova u.jedinici vremena rabe se dijebvi koji sc 111ogu znatno dcli)nnirxli
valovite cijevi, membrane od tombaka, njedi, nemetala, nehrdaiuacg lclil(ir,
umjefte gume koje povezuju porniini dio s dijelom koji sroji. prcdl]osl rih hnvi
je potpuna lepropusnost. Kod oketnih gibanja rnoze se ovinl b[vnn]il ()grilritc

no brtviti.
Za gibanje tamo amo brtvljenjc je potpuno, pa su hko brlvcni
otrovni mediji.
Brtvljeqie s pomocu
lekuaine s pretlakom
llu tekuiine. 2 lte ptira koji
se bnvi, J izla2 tekuiine,

Sllla 13.54.

Sllh 13.t5.

r) vrlic(llli

Brtvljerje

jednostavnim navojem
a) na

ratilu;

D)

n kuci&u

? isisavanje plina

. Kod bltvljenja

s pomodu tekuiine u labirintnoj brtvi ili u bftvi sa aadnoidu

odj .e tel(:uiina ( prerJakom p, .pr na pogodnom mjesru u bn",u.
\a.la1 naiin rzlaze iz bme prema \an. a rula,/e prema unur;, samo male
kolidine tekuiine za bfiljenje. Kao medij za t.tufj"n1"
ri;"
(\e(e viskozrosrr pri \isem llaku,. u specijalnim
"potptin
"fri;aru
"e
.tueaje"ima
iti para
1,'a_
kuumske bnvenice pamih mrbinar. Na tl.l3.ii. dana je jidnosmwa
b,ni , ,,aro_
jem na watilu ili na kudistu, zvana hidrodinamidka
irtva, a na 3l.ll.56, dvosnana
brrva s navojem. PoEeban tlal \niua \e pomoiu na\oja koji
nansponira lekudi_
nu. A[o sam medij kojr rreba bnv i ima do\oljnu !rskoaosr iprionlji\osr,
onda za brtvljenje nije porreban poseban medij. iomtri t
*.port
t oii
treba brtviti s pomoCu navoja omoguCuje brvljenje. U ostaiim -"ai1u
slutajevima
mom se upotrijebiti posebna tekudina za brtvlienie visoke yiskomosti.
t$.11.[4.r rtor

Sllk

13.58.

Membransko

btvljenje valovitom cijevi

l/alo te cieyi i adene od tvrdih materijala (delik, tombak) ili nrcliih grrrrrrr.
teflona, upotrebljavaju se naji:esie za brvljede zapornih organa i za rrrriveii
tlak. Na sl. 13,t0, pdkazana je takva brrva od valovite cijevi.
Plosnatz

rane

i dlrril membranske

brtve. Poznale su mvnc nrc rl)r x.

valovite membrane kod manomctlra. N| $1. 13.57.
prikazane su plosnate mernbrane od gule za lrale razlike tlaka i Drxlc lxxl()vc
Ove brtve inuju pored tulrkcije brtvljcnja desto i firrkciju klipr.

@s
Btvtjenje dvostranom
brtvom s navojem

13.10.

Slila 13.57.

Brtvliciic rrcgil,r)(,nr

membranskorD hrlv(nn

Prema obliku razlikuj emo:

kod membranskih pumpi

Sllll

Sliki 1N.tl.

plosnara

ili

Pregibne nembrane dolaze u obzir za veie hodove, poscbno lr p(xlnttlu

hidraulidke i pneumatske rcgulacijske rcllrike. To su tarkostijcrrc Ic[sibillc
lonaaste posude izradene od perbunana, s uloScima. Rabe se za brtvlicrlc hliPo
!a i vretena. SlilA 13.5$. prikazuie prcgibnu klipnu brtvu.

f,Il

lh

U Ot,Oli|I POGI.IIJUU
Cijevni vodovi (507) .osnovni pojmov (507)

tr4a1sr1.ir1

ctlevi (508) o Proraiun cijevi (tol) . cu6L1 ,

od\ojcima. armaluri. ulaznim i izlzoim ograncima cjevovoda (001) r Proraiun debljine sijenke cijevi (005) r PreteZno mimo optereienje cijevi do temperature +120 .C

1.I,.i,

(tC0)

P1s1dr.

,r.r'rrljivo opteredenje cijevi do tempe. Preteino mirno opteredene cijevi s

'C
temperatumrna od +120 do +600 .C (t07) . Fazonski cijevni dlelovi (007) . Cijevni spojevi (008) . Izravnanje defornacija pri zagrijavanju cijevnih vodova (021) r Cijevne
rature +120

E[iC[ovfllvodovi

(600)

potpore (622) . Zaporna, sigurnosna i regulacijska tijela

(armatura) ([2]) . Zadate, rste, zahtjevi (023) . Ventili

o 265u1i (0i0) . pip.1 (slavine) (t33) . Zaklopke

(031) o Na6s1a *r.6.1, .ilevnih sustaya (005) . pqr..r1.
(025)

sigurnost (0Xi) . Ekonomiinost (030) . Mogudnosr prosirenja (t30) o Plansko odriavanje (t3[)

IBFllsnovni

noimovl

Ciievni blovi sluze za trrnsporl plinova. lukurii0a, ricslanih ili silnoz nsrilr
krutih tvari. Cijevnim vodoviDu nrclc so prcDosiii i 1lak. pi dclnu su0) lllr sporl sadrzine cijcvi nenra u tu, sluiaju posebno znadcDjc.
Polazimo li od ureclala za proizvodnju i preradu kernijskih proizvrrll. p|ehrambenih proizvoda, ulja. vodc, vidino da se ciicvnin vodovinl r)brvl.iirill
truneporL nisporljelu ; rcg oqu raznih vrsia lekuaina. plinovr i puril. ()sirr
toga cijevi sluie i kao osnovni konstrrktivni elemcnli kcmiiskih pi)slrl,iuriir I
izmjenjivada topline.

Cijevi se izraduju od gotovo svih vrsta nlaterijala, c nlogu sc upotrchlilvirli i

do najviSih tlakova i temperatura.

Najiesie su okrugla presjeka, ali mogLr bili i prot utnc. Okrugro prcs,ck
ima prednost prcma pravokutnom zbog manjih gubjrakn pri srruiiuriu i guhitlllil
topline, a i veie je dvrstoie kod iste vrslc matcrijala. Irudl oknrglilr ciit.vi
jednostavni.ja je.

DIN 2,101. odn. I IRN M.86.00(r. rizunriicv lxr

onaj tlak u N/mm':koji sluii kao osnova za proradun ditclovr ciicvn(,r v()(ln.
Stupnjewnje naziv ih tlatotu dano je u spomcnur(nn I)tN 2401 i ItN
M.B6.006.
Pod ndziNnin lldl.om prema

Pogonsk ttalc je onai najve6i tlak kojcm smiju biti izlozoni U poj_to u (litol)vi
cjevovoda dimenzionirani prcma nazivnom tlaku. U-tempemtumolli pod rtill rxl
+20 do +120"C dopltite i pogonsLi tlqk jednak je nazivnonr llaku. Nir viti r lc rpemturama dopustcni pogonski tlaL nizije od nazivnog tlak.r. DIN 240 t, I] t.l. rhi(
pregled dopustenih pogonskih tlakova i nazivnih tlakova u ovisno o lclll)(rirtUri

Dolazi li u pogonu do jaiih kolebanja tlaka, do prolaznih prckorrrCcrrirr rt rrr

peratura, odnosno do dodatnih mehanidkih oplereaenja ciiijvnih v((l()vl (llpr
ako je sprijeiena moguinost dilatacjic cijevnih vodova), rcbn birr(i (.itrvi vr
6ega nazivrog

tlaka.

lspitni tlalc dtjelo\a cijevnog voda je tlak ovjsan o n.lzivnonr tlll{lt. I lo ir

llak kojim proizlodat ispituje proizvedene diielove cijevnog vodl ll pmvilr
ispimi dak iznosi 1,5 nazivnog tlaka. Kao ispirni rnedii uporrcbli viriu se lrl(lr(,1
ne. Radi poveiane opasnosti srniiu se plinoviti mediji upotrcbljcvxri /r i\t)itill
nje samo uz odredetc mjere sigurroslilspn i tldk gatoyih (Uevnih ,otk^u niLi Je od ispirnog tlaka dijclovl cicvoyo
da zbog osjelljivosti brtvi, prilubnica i opasnosti da 6e pri ispitiv.rniu cicvov{r(|r
koji nisu mvno polozeni do6i do iskrivljcnja. Taj tlak.le vi(i od pogonskoga. Ati0
su ispitni tlakovi Diski, nrogu sc upohcbli vdri i plntoviri mcdiji (zmk. durit()

Il

c1trvr!

vnw

uru

I zuonm

c[lllu mmu

Nazivni promjeri (DlN 2404, HRN M.B6.005) odgo.vamju unuramjem prom-

Jeru cijevi. Ratlike i,/medu sharnog unuramjeg promlera i na,,i,vTog promjem

prclzlaze iz mzliditih debljina stijenle cijevi, kod jednakih vanjskih promjera.
Naime, vanjski promjeri ovise o izradi i spajanju cijevi, a debljine sti.jenki cijevi
o Lrnutamjim tlakovima.
Cieyna plitubnica le n obliku pntena oblikovan za\asetak cijevi

ili

dijelova
cijevnog voda koji sluZi za spajaaje. To moie biti odgovarajuae oblikovan
poseban dio, a sluii isto tako za medusobno spajanje dijelova cijer.nog voda s

pomodu vijaka

Pt'ui.l! t\,lil,r'r'il.ri. bci vnc ili Iuvnc. irrrljrr sviictlLr i glatku. dinrcnzur,
nnlno todnu vunjsku povrlinu. l)rirrrjor)lUi0 su,,ir vo(iovc toaDih dinlcn/iil, k()ii
sc spajalu navojem bcz lcnrlicnir izl vodovc kod koiih sc tir;i ghtkn itisll
unutrasnjost cljcvi bcz hrdc.
Baltene tijevi zbL:g visoke korczivnir postoianosli hsiclljivo slr, lli lll b zitne leku6ine) upotrebljavaiu se za uljne vodove. gdto bi iclitnc cijcvi zhr41
korozije onedistile ulje- Rabe se u prchranbcnoj induslriii. .l pokosrtrc c U
industriji piva. Lako se oblikLrjLr savijanjeru.

matica.

Prirubnice su najdeSCe okrugle, a mogu

biti

ovalne

Tlllitl

14.1.

Prcgled standarda cijevi

det\,taste.

Slijepa prirubnica

:e ploda koja slu-ii za zatvaranje pdrubnidkog otvora.

Kollaci omogn,tin spajanja cijevi izloZenih niiim tlakovima.
Fifinzi su cijerlri fazonski standadni dijelovi. SluZe za svrsishodno oblikovanje

cijerih

vodova.

at2tz
a

r2

IL

1a:9

rl

Wffijtiatciiwi
Cijel,i od siyog lieya it\\afu, nalivene prirubnice, odnosno koldake. Upo[ebljavaju se za vodove polozene u zemUu, gGdsku mrezu za plit, vodu i otpadnu
vodu ako za otpadnu vodu zbog velikih dimenzija nisu upotrijebtene betonske
ili keramidke cijevi. Korozivna zastita je \,,ruie nanesen bitumen, preko kojeg se
nanosijos i premaz vapnenim mlijekom zbog organskih kiselina tla. Sivi lijevje
zbog svojih dobdl antikorozimil svojstava u prednosti ispred delika. Nedostatak mu je, da je poloien ispod ulica s jakim prometom izloien lomu, pa pri
polaganju mo.a biti dobro osiglllan.

Celii e cijeyi s koliacina upotrebljavaju se kao i cijevi od sivog lijeva.

Zbog vedc korozii,ne osjedjivosti potrebna je dobra zastita. Neosjetljive su na
promeha optereienja.

Cijevi s natojem upohebljavaju se za L:uine uredaje kod niskih tlakova.

i tople vode, a nepocindane za

Pocindane se upohebljavaju za vodove hladne

p,u u i ulja.

Belat, e ieliine cijeNi su najdesde upohebtavane za sve tlakove i temperah.rre. Spajaju se zavarivanjem, prirubnicama ili navojem_ Korozil.na zastita postiie
se pocindanjem i nemetalnim prevlakama.
Sdwe , elianc

a r2l4

1.-*

4.1i.ft 6*avm cijdi

od

aelenc b.3.m cijwi

od

a 1212
a 1r1l

acri.i. bciihc cij.vi

od

Ceiitru bclivno cijcvi

Lrr

a I100

La02

aoli.nc b.iIrc .ijer i. prccim

hlrdN v&ljanc ili hladno vuamc

mchdiikim soisainx

Ci.iid rliro
mrhm(k,h$

b(7

7a

cijcrf i

iNoi\rnih

tu\i,rilin\d
,"k.,.nr, ,50

.ievi

uporebljaralu
u gmnicama uobicajen,h dimenzria kao
'e
i be}a\.ne. Sarrre cije\ i po-ebno su pogodne la cijevne \odo\e veiil pronjera.
za uredaje za navodqiavanje i vodne turbine, ako su besavne cijevi presl:upe.
Cijevi velikih i najveiih promjera iaaduju se od limova kao zavarene posude.

,,

rdidn..iicri.Atr.. prc.i^..

.dfrul

rlno

rLLrcoc

ilivxjanc

lfltr

nrvm vomu r zmmm rmu

fltrvfi ttlmu

ol olu\ti|iio

Cijeri

i,r!l

upotrcbltav iu sc zboll nralc lciinc u gr dnii ccsr()vnih i

b krrnih cjicvi kod rv.rri koic (lioluio

zradnih vozila. Isto tako korisle se unljcsro

CieNi od Lmjetnih materiala otpotne su prcma veaem broju kcnrijskih rvl|i.

Rabe se u prehrambenoj i kemijskoj industriji, kao vodovodne ciicvi i klo ciicvi
/J oloadnu \oou rpold,,u sc ju /emlju, ("rr\loca cUe! o\i\i ,, l(Irl\1, u||
Isponriuju se u razliiitim stupnjevima tvrdo6e. Lako sc polazu. Rxstuall ulnrit
ba ovisi ovisi o cijeni.
14.1. je pregled cijevi i materijala zn cijevi s oznakanra orlgovrrruirrbrojeva standarda za matrijale i cijevi.

U tabl.

iih

Wffiimdieui
Ako neki medij treba strujiti kroz cijevni vod, onde na kraiu voch nl(rrl, ovis0o
o okolici. postojati odrealena razlika energije. Ako bisnm krai ciicvrr()g vo(Ir
zatvorili, onda bi spomenuta razlika energije odgovar. a mzlici tl.lkl nricrcrx)ll
na manometru izmeellr unutalnjosti cijcvi i okoline. OtvamDicllr otvolll (k)Lr/i
do izravnavanja tlaka s okolinont a viuk enelgiic pretvara se u crrr:rgijrr gihl
nja. Jedan dio energije upotrebljava se za svladalanje otpon strujanju. o(ltx,srr,
prcNam se u toplinu.

Htulrauliilti pad

.rI

a
:1

twimi,

q!{100

;iF-,-,,",,
Mjedene cieyi tpotebtavaju se za vodove manje od bakamih, teZe se savijaju, a uz neodgovarajutu leguru podlljeiu koroziji.
Olot)ne cieri kemijski su veoma postojane. Lagaro polagarje vodova, npr
pd polaganju instalacije ku6nog vodovoda, kompenzira visoku cijenu olotnih

cijevi.

& =!nz4
u= p-g
29

(m)

hidiaulitki

pad,

4p N/n) ,a/,ld p'rriv\, \.J

v (n

3)

(11. t.)

/.ho.cnoe cje'mJo.

brzina ftedlja nakon otvarmja cjerovoda,

gubilci trctrjem o stijenku, gubitci trenjem unutar samc tekuditro. guhile
Dom smjera I !ftlozcnjcm.

I'rrItr

Kod cijevi koje sluze kao konstruktivni elementi, kod ctevi zo buiohio i
zaitihih cijevi, odrealen je promjer cijevi samo na osnovi konstruktivnih zohtjo.
'va. Za ctevi kojima se tanspoftimju voda, para, plinovi ili ulja, treba promjgr
utwditi uzimajuii u obzir gubitke. Sto je vedi promjer cijevi, odnosno lto'jo
manja bzina protoka, to su i gubitci nizi. S porastom promjera povedavaju eo
troskovi investicija. Ekonomidnim se smatra onaj promjer cijevi diji su godilnjl
hoSkovi cjevovoda i gubitaka najniii.
Srednju blzinu protoka, ne treba birati visoko, jer s pomstom brzine protoko
rastu gubitci tlaka. Srednja brzina protoka treba da je po mogudnosti konstant.

0,[wll0!0um

cmn uoullI4rulxuutlt
na, da bi se iskljudiJa potreba ubrzavanja i usporavanja medija. Kod prikljudaka
cjevovoda na klipne strojeve treba ugaditi posudu koja de izravnati mzlike Sto
proiztaze iz nejednakomjemosti rada klipnog stroja.
Gi]Jbe orientaciijske

rijednosti srcdnjih brzina pmtoka

vodovodne instalacije..
......... y= I do 2 m/s
tladd cjevovodi .....-.....
......... r,= 20 do 30 m/s
parovodi
zradni

.......................

i plinski vodovi

.........

v = 15 do 70 m./s

.. . v - 25 n/s
plinsko ulje)....... ,=1,5 do 2 n

......................-..-. .. .. . .. ..

uljni dalekovodi (benzin, benzol,

Pri proradunavanju promjem cjevovoda najprije se usvaja sted

protoka. Za proradun potrebnog prcsjeka cijevi vdjedi

prcs?l,

iiPvi
'

A-

ja

s.

blzina

282'7

l l4.2.t

il(,v1.

(l r vnr)i ci.iovi rnrlxrllicg

pronrjoru r/

tluljiuc /

lAktur gubital@

.1.

( r4.5, )

kocUciicnl lrcnix cr.lcvi dobilcr jo(ln(lrhonr izvc(lcnin .r osnovi ons.i,,ili slrr

,ivdnjd u kolimx su hajuriilc vrLiti c l{.! old$! liro. hq)lvosl i{lirnor/ r(.

/ (m) duliila cijcYi.

d (tu) uiu'lrnji promjer ciievi

Koeficijent trenja cijevi ,1, ovisan o Reynoldsovu bioiu /l{,i o(lx)su mtlrr
njeg f,Iomicm cljevi i hrapavosti cijevi (dlk), dan )c na s|.14.1. Vrijcdnosti hrap:r'
vosti /. dane su za razlitite vrste i stanja cijevi u lahl.14.2.
lednadLba koelcijenta

trcqa za

vo

daje dovoljno todnc vri.icdrx)sli zl

koeJicijent trcnja

(14.3.)

,1= 0,02 + 0,0005/d

( 14.6. )

unxtamji pro jer cijevi.

0,05

0,04

li, (kg,4r) protok mase nedija u jedinici uemena,

p (ks/m3) sustoca nedija,
}, (nh) sredDja brzina lrotoka,
,4 (m') presjek cijevi,
d (m) uuramji pronir'er cijevi (otvor cijevi).

0,03

'?

Umjesto iaadunanog promjera otvora cijevi bira se prvi vedi standardni

promjer Time se uzimaju u obzir i moguinosti evenhralnog onedisCenja sttenki
cijevi. Za tako iziadunatrd promjer clevi treba tada izradunati gubitke.

0,02
0,018
0,016
0,014

0,0t2

Gubitci 2hs jedn ki su u nornalnim uvjetima gradnje cJeyoyoda um olku

fakora gubitaka ( i kvadratu brzine protoka:
gubbci

t.t,'tki

iznosi:

d (n,
./

praktitke pohebe:

tij

r.p

Guhit!i

0,010
0,009
0,008
0.0071

'6

(14.4.)

ls 2 4610! 2 4 6tO5 2 4 6106 2 46ltl

Relaoldsov brcj xe

(n) zbroj eubnaka,

(
faktor C1]bitaka,
! ('ds) srednja brzina lroloka,
s tni sr) lczno ub%nje.
-:,tr

Cubitci mogu biti veoma visoki. Kod dalekovoda gubitci su mjerodavan

litktor za cjelokupan utroSak energije.

Sliki t4.1.

Koeficijent trenja cijevi ,l ovisan o Re)moldsovu broju ne i odnosu

,i/i

Za gnrbe proradu e polazi se od toga da )" 7,a vodu lezi izredu 0.01 (l)
0,025. Koeficijent trenja ,t bil ie 1(r manii ito je veii promier cijc\ri i ll() s
glade stijenke cijevi.

rurwt ullrut t

amm

Iitlh

14.2

um

c0rllt

Vrijednosti hrapavosti
lll

r (mm) za razliaire

Nrild

\.rsre stanja cijeyi

r,r=Q.i.x)f

lt

Slrijr

hrar ili njdd !uac.t. srlhlo iti Lrnjclni maicijal

0,02 do 0,05

nov4

sivi ijcv

I
I
d
,

4,12

Men!

( 14.10.)

,is (h)

bithinizir&a, zemi plir! stra

(m)

(n)

urutmji pionjer cijevi.

tq

DzbcsLri

zbroj pojedinalnih faktora subitaka,

(bh)

l1l3

beio.

0.i

O:,r,,,
\,\sha pbitaka u rawoj cTeyi prema
.jednadZbi (14.4.) izrazava

gubitci

a29

se

Tablici l{.0.
i

Vrijednosti faktora subitaka

k'ljeia

jednadibom:

za cijevna koljena i zrpoarc (,r.8,r,!

22,5.

:/./>

4lJ,/

(t1.'7.)

60'

15'

Fj.

lili,

',
0,l

0,ll

(.rj$!

afl|aul, aflin Ilda il|l ru|amifla clev0u0di

U nabrojanim dijelovima cjevovoda javljaju se dodatni gubirci zbog
Fomjene
snljera toka, r.rtlozenjem i udarcm. I ovi gubitci ovise o kvadratu brzine. "
,Orientaciske vijednosti faktora gubitaka E za koljena i zapome orgare,

on

siros |j.ra (qo!

l0lhnll|| oiyohllna,

dobivene pokusima, dane su u l8ll.

1).075

Vidi lesadu !z jednadzbe (14.1) i (14.5.).

G llciu

v0D0u

1.ll

vun{llan

L:1.11

K!\drlvcntillsl 143:.)

nadzbon (14.7.):

Povrdni

v.driLlrl

rr

:r

14.3.

nomoeu vrijednosti faktora gxbitaka ( preradunavaju se pojedinadni glr_

..
bitci.u ekviv?lentnu duljinu ciievi, koju treba dodati gubitcima izraienima jid_

2,1

I1l*,,

3,0

14.17 )

Porralix zxltl(Dkrlr Lt.5l )

oi

(14.8.)

,."

1
2E

-7.'

(m) ukupna duljina cijevi,

(m) ekvi!"lentna dutina cijevi preoa
koeficijal tenja,

(t4.e.)

jednadzbi,

zbrcj pojedinadajh faktora gubitka.

lz,,hroja poJedjnadnih glbiraka dobr\aju

"e:

IfiE-ffiiril

dilliirre $lilcrrlc ciievi

Debtina sttenke cijevi proradunava se jednako kao proradun posuda pod

dakom. Za proradun delidnih cijevi izlozenih unutamjem tlaku vrijedi DIN 2413,
do d"ld, < l,'7 i za tempemture od -50 do +600 'C. U proradunu razlikujemo tri
podrudja optercdenja temperatura:

IItr

urruu umou

umnu ruu

0tryrir llr0ou

Pnldl|0 l||ln0 0fleftfem ciFlli

d0le[[eflm

+120

.C

Potrebna debui a stienke cijeyi izraa.una\a se iz jednadibe:

debljina cijevi

p-. Onnnr)
(Nhmr)

p.,,,

(14.11.)

(Dm)
(lm)

14.1.

Dodatak

.i

5=-+.

t4 ,i

0,18

ii

lN

0,22

r"

I4. 14.)

(t4.t5.)

laraliten stidna vrij ednost lvrstoae matenjala, r = dNan nr, . ( vrcn,.nsl i sli
ridka dvBtoia). vreme.ska statlaka avBtota pn odrcdcnoj tcnrpmlrt i( o,r)
mimo optereacllc, svedero na prvorni presjck probne palicc. koic ae trr[,!,
lrolcka odredenog probnos ucmcna, npr 100000 sati izazvall knn t)n,lnr.

Iallor sigmosn,

uustavanjen

('0.rr(,

r=

0,08 do 0.21

Naileii ispitni

= 15 za cijevi s atcstom Bna se veda vrijcdnosL dohilcni

odnosno

r=

oi,rmm,,.L.

tLok

2,41"

0,3

p=......-'-

0.1

15

+.r

z,!s'+o

Ostalo vidi legendu uz jednadzbu (14.11.).

.',,'..
0,

+600.t

r =r0 +.1 +c:

'1.

l3

|||in0 0[lrncr||e dir|lls 0|nrcnl[|aflt 0d +120 d0

(N/mn

llr
:

tft0im

u proradunu debljine stijenke

'--./&

(Jr

mat*ijal.

Ostalo vidl u lesendi uz tedradzbu (14.11.1.

i:vrsto6e mardljala. r= o, na temperaturl +20.C,

sigumost S = 1,7 za cijevi s ateston za materjjal, S = 2 bez atesra za materijal.
fakor slabljtuja zavm, y= 0.7 za jednostrmo zavden lar , = 0.8 za dvostrano zavden sav ili jednostrmo zavaro lav pomodu bakene ploae, ,=0,9 za
drohLruko /a\deb qd\. ,6,en . posebum pnJmd u\jeiina.
dodatak zbog dopultenih rulika u debljinl stijenle cijevi,labl. 14.4.,
dodatak za koroziju i lrosenje iznosi ftaksihalno 1 lm i najdesie je sa&Zan
u zaokruzenjn pron uane debljine stjjenke cijeu.

Iauici

{=id.o$Ilc N pn,jrictrLiivn

vrehenska dvBloia pri 20 'C Gludena na polimno.l $apu).

faktor siSumosti. s = 2,2 koll cijcvi s atcstom za mrrcdjal. s =2,5 hc7 trl(ll
za

vmjski promjer cijevi,

(N/mmr) karakldisiiana \..,jednost

mlksnnalni posonski tlak.

minimalDi poSonski 1lak.

(N,tnnrr) tarakterisri.na vijedno$r avBtodc nmrcrijal.,

mjmmja debtina slijeDke cijevi,

(N/mm1) najvedi dopustetu losonsld tlak,

K

t4. t:t.)

Pnt0ln0 ll0lllie jillo 0flenfenie ciievl d0 lel|lts|ault +120

d, +(r
lcicnja
na
20'C,
Brtnica

c,)

-c,l

( 14.16.)

faktor slabljenja zalara tvidi legndu uz (14.11)1.

debljim stijenl<e cijevi,
dodaiak zbog doluitenih razllka u debljini sdjenke (tab1 14.4.),

'c

vanjski promjcr ci.jevi.

Prcralun proti', defonnacia cijeyi kao za preteino mimo opteredene ctevi.

Prora(a a dinaniihu iz*'Ai\)ost

AY*ffistl$ievnidiielwi

debljina cijevi
(14. r2.)

Ravne cievi, u odnosu prema zakrivljenima, mavastima, tc cijevirna

se miienja presjek r lr,,onske cijc\i. pflriaJu slic.lcac prcdnosli:

koli kolilr

cltuu

yonou

tamma

mu

fllMt

mali gubitci strujanja

Spajanjc nrc7o triti Dcrrsl vliivo i rrsl|lvliivo. Ncllrsl vltivo spuiurric sc izv,r
di zavarivanicm, lcmljenjcnr i liicplionicnr

topline,

2. malen utroSak rada i materijala pri izradi,

3. veda pogonska sigurnost,

4. lakSa ugradnja,
5. nizi noikorr naba!(e

ugradnje. odrzavanja.

U sval(om ctevnom vodu javlja se desto potreba da se:

1. Fomijeni smjer toka medija,
2. tok jednog cjevovoda razdvoji, odnosno da se dva toka spoje,
3. promijeni presjek cjevovoda,
4. zatvori tok cijeloga cijerarog voda ili nekih njegovih dijelova.

Za sval:u od navedenih potreba postoje posebni dijelovi koji

omogudujr.r

rioieDje navedenih zadataka.

Sllk| l4.l prikazuje neke 6e5de uporabljene fazonske komade.

Spaianie zrvarivanjem jc ncrustavljivo sp.rilnic. d(r /i rr obzir zu rrllivltt

tlakove i temperatLrrc. Prinlenjuje se na svc zavar.ivc nlllcriillc. Zrv riviurir i.
trajno nepropusno spajanje, a pri pravilnorn konstruktivDom oblikovlrrlrr i izvr.rl
bi jednake je dvrstoie kao i sama crjcv. Osin za agrcsivno nro(lijc. l(,ji ,,il|lil(
vaju posebnu zaltihr. mogu se zavareDi spojevi na svc'prinriic iti. 7| ,irvlrilll
nje se, pored elektroluanog i autogenoga rudnog z.rvarivltrll. U|()trchliMr i
strojno elekhooFomo zavarivanic. Kod cijevi kojc oncnrogutrrjLr prrschrl(r zrrvrr
dvanje korijena iznutra, poirebno je radi osiguftuja dobrrg prrl,rrrr l.oriierrr
upotrijebiti uloike prena sl. 11.3., koji Lrjedno olakiavliu i ccrrrrirlrte riirvi
Krajevi cijevi koje se spaja momiu imati jednaku dcbliinc srijcnhi:.
Slih ll.N,

Tupo zavarcni lav

zavaren,h

ciievi s uloinim prstcDon

WWffi ffi
Slika 11.2. Pregled des6e upofebljavanih fazonskih komada
a) slojnica s prirubnicamar ,) .edukci.ja s prirubnicmaj .) kotlovski nasravak,
srednjir d) lotlovski nastavak, postrmii e) nasravak za kuglu,, tuk s pirubnicaha l/4; g) lut s prirubnicana l/Ei ,) dvostruki luk: , dvostnki luk za nmtetno
nedu.ob,'o po dkh.rF on c. evi. ,, kxm t. ,t, /-o8tunak , p,rrubnic.m, ,, oBtu.

m[

s prirubnicama;

n) kiii s prirubnicana, ,) hla.e] o) htade s odvojkom

I&-ltjiievnisuhvi
/iltci , it"vnih sp.,i"y(j

)es\):

v[D0u

l. omoguditi spajanje pojedinih cijevi meclusobno, da bi se dobio cjevovod,

2. omogu6iti spajanje cijevi s apaGtimit,
3. omoguditi prikljudak cijevi na almatwu,
4. omoguiiti promjenu promjera cjevovoda i smjera cjevovoda,
5. omogu6itj da se sa strane na cjevovod prikljuii amatum ili dmgi cjevovod,
6. omoguditi zawaranje cjevovoda.

Sllti 14.4. spajanjc

ffiffiffi

cijevi lijepljeoicm

Zavaivanje ciievi posebno je pogodno kod veiih pronrjorr. icr s( oslvil t(

uSteda matedjala

rada.

Pdprema Sava ovisi o debljini stijer (e ci.jevi. Do.r

nte potrebna posebnn priprema Sara (l-Sav).

4 mm dcblii c rliiflrl(r

Kod s = 4,5 do 11,5 mm debljine stijenke upotreblj,rv.r s,3 V-!tv odgovarLr;rrr,c

pdpremljen, prema primijenjenom nadinu zavarivanja: cleklr(x)tpo xnrl lUt()ll(
nom, elektrooQornom pod zaStilnim plinom.
Kod r = L2 do 28 debliina stijenke upotrcbliava se U-sav. priprcnrtic (xtlto
varaju6e prema prinriienieDoDr naiinu z.rvarivanja: clcktrooqnnnonr. clcklrx,l
pornom pod z.rStilrim pliDotD.
Spufunie rii\i
ic na sl.ll.4

/,rz

hntlj( i,rrr plililzlrro ic nn sl.

1.5.].,

sp|lanic cijcvi /ilr7,fi,

I[

tuturt

tiDDovt

ulloma utLl

flllvllt

Spajanie navojem upotebljava se kod standaralnih cijevi s navojem. Spaja

i fitinga (od temper-lijeva ili delika). Nadin spajanja smatra se nerastavljivim, jer ie rastavljanje moguie jediDo rasiavljanjem cijelog
ciovovoda, do kaja. Kao navoj upotrebtavn se konidni cijevni Wlitworthov
nlvoi HRN M.B0.056 (R l/8" do R 6,,), a za koldake i fitinge cilindrjini unurarnii navoj HRN M.B0.051. Za cijevi upotrebljava se vanjski, lagano stozast navoj
(stozac 1:16), tako da se ulaganjem l!:udjelje postiiu potpuno nepropusni spojevi. Upoftebljavaju se kod instalacija plina i vode, koje se monriraju s jednog
kraja i vise ne mstavljaju.

ll0Dou

se s pomodu koldaka

Rastavljivi spojevi navojem upofiebljavaju

se kod manjih

Mzivnih promje-

ra do 32 mm i tlaka do 1600 N/cmr. Prednost spajanja navojem prema spajanju

p rubnicom jest u moguinosti laganog i bzog spajaqja i rastavljanja i malom

poprednom prostoru koji takav spoj zauzima. Razlil:ujemo spajanje navojem

dvaju kmjeva cijevi (Sl. 11,5.), spajanje cijevi s priktjudkom na L:uCiSte (Sl,l{0.) i
.pajanre nd\ojem cijevi iaa\no na tucrile (Sl.l[7.)

Sllli 14.5. Spajanje dvaju kajeva cijevi navojem

/ kEj ciievl;

-2

Slila 14.7. Spajanie navojcrn izravno nr kucirlc

zalareni .astavrk ciicvii J pbsrnh hrrlii ? kuairil.i J,,,nl.n

Kod spoja prema sl. 14.7. brtvenje se ostvaru1c uloZcnonr brtvorl, l krrl
spoja prema sl. 14-5- stozastom i kuglaslom naleinom povrsinom (bc/ fosch c
brtve). Slidnoje i kod spoja na sl. 14.6., gdje bftvi rcali pr.stcn. odnos r) frslen
u obliku klina.

Spajarje koltacima nerastavljiro.je spajanje. Ono ic nrogutc rrko se t ijt vi

uzduino pomaknu. Najjednostavniji oblik spajania koldacima otlgovarrr br.rvrrri
ci s nabojem od kudjelje ili dwene vune. Preko toga n0bi.il sc olov i tn.sl.
$1. 14.8.). Slidno djeluje koldak s navojem (sl. 14,0.) i gumeDoru brlv,)nr. ( )l)i(. ,,v(.
izvedbe omoguiuju mealusobno kutno pomicnje cijevi do 1". I ist(, tlLo i
manje uzduino pomicanje. Uzduzne sile ne nogu se prenositi.

lemljenjem, a brtvenjem s pomodu

slo)J{e I kuglaqe Po\ rsrne

1 i ? su kajevi crjevi; J n&uvica s kuglasrom brtvenoh.povrslnom 8,. 4

sa $ozastom brtvenom pousinon
J maiicai 6 i Z lemljeri spoj

,j

@uvica

Spajanje s ctevi izvodi se u prvom sludaju Iemljeniem (sl. 14.5.), zavadvanjem. (sl. 14.7.r rli posebnim reznim prsrenom ili prstenom u oblik-u klina tsl.
14.6.).

Sllki

lLl, Koldak za brtvenje nabijarjem

olovm

7 nabojj 2 zaliveno i nabijeno

Sllh 14.9. Koliak s nrvoiLrrr

, tnslen s irrvt)tirI

gtrmcra plosnata br(vdi

Kod Celidnih cijevi s koldacima upohebljavaju se koldaci za zava viutic

i l[11.). Kod ovog posljednjeg koldalo koji ima oblik kugle, vanjski dio
cijevi pdlagoduje se nakon spajanja zarubljivanjern unutamjem kuglastoin diiolu cijevi. U ovom sludaju moze spoj prcuzeti uzduine sile, a da zavar pri tonlc
nije optereien. Zadatak zavara jedino je da brtvi.
(S1.14.10,

Slili 14.t. spajanje cijevi s cijevnin prikljudkorn za spoj

a) spaja,je reaim prstenonj 6) spajanje prstenon u obliku klina (/ kEj cijevi,
? cljevDi prikljntak, J rczni pBten. I p6ten u obliku klina, 5 nratica)

Slika 14.10.

Koldik za zav ,ivrnic

ft

Sllh

ll,ll. Kolaak

za zavarivanje
u obliku kugl

urvu

volovt

umml urLl

fltryfi ll0 tfl

Spajanj prirubnicama - s pomo6u vijaka i matica siguran je nadin spajanja za naivise tlakove i najvede nazivne promjere cijevi. DemoDtaza je moguda
uvijck, aak i ako su vijci eventualno zatrdali. U tom sludaju yijci se jednostavrro odrczu. Pdrubnice s vijcima mogu se uporabiti za metale, legure metala,
staklo, porculan, umjetne materijale, te za specjjalne materijale.
pdkazuje lazne vrste prirubnica, asl. l4.lla tzy. drrstu
nalivenu na cijev od sivog lijeva ili delianog lijeva.
SllkA 14.12.

Silc

Dn)mcIti. Nit Sl.l4.l3. priklzrurc su B),urlDostirvnicrx) sito hrjc rllr.lrrp

kro poicdin tnc silo.

n.r obodu prinrbnico

rubnicu

Na sl. 14.12b prikazana je prir.ubnica za cijevi s navojem. Ovaj nadin spajania omoguduje razdvajanje prkubnice i cijevi (npr. pri voatenju cijevi koz sti.jonku spremnika). Buduii da navoj rc bfii, momju cijevi biti bftvene ili na
Colnoj shani, ili se navoj zatrsava uskim Bavom koji se zavad. Rastavtivost je u
k)rn sludaju izgubljena.

Prirubnica za zayari\tarr'e na sl. 14.12c najbolje provodi sile vijaka u cijev

Slobodne prirubnice Gl. 14.12d), djeluju ojadaqiem koje se dobiva sabijanJenl.,/arubljr\anjem. i i na\ afl \ anjem kraJa cljevi.
I

Sllh

a)

d)
Slil0 l{.11.

Oblici prirubnica

a) nalivenc prinbnice za crjevi od slvos i ielldros lijeva (prirubnlce tijevee

zajcdno s cljevnna, koljonlma, raivaua i cijemltu zatv adima od sivos tijeva
HRN M.86.050...055); D) prirubnice s ravojem (DIN 2565...2s69)i .) pdnbdce
,a

zlvalvuje

(HRN M.B6.160-..171)i

slobodna

pr;ftnica

za zavdivanje (DrN

Pri proradunu dvrstode pdrubnidkog spoja (DIN 2505) moraju se pdrubnica,

viioi i brtva. uvijek promatrati u mealusobnoj ovisnosti. proradun tleba izvesti za
uSraddu i pogonske uvjete.

Pojedinatne sile na prirubnici

Sila unutamjega t/d/.a. Djelovanjem unutamjega ilaka p javgn su siln nn

p$tenu slijenke ciievi FR.

Sila

a prstena stienke

cijefi

t-,_pdl

(r4,17,)

Sila na prstenastu porriinu pirubnice

[ai n .i' n)
- 'l4
4)

2667 ...2669)

l\'i|ubnica mora biti tako dimenzionirana da moze preuzeti vanjske i unutarIjc silc, da pd ugradnji, ispitivanju i u pogonu ne bi do(1o do osteienja. U
puksi se proradm ogranidava na kontrolu odgovara li prirubnica standardnih
dimenzija p.edvialenom optercienju.

14.11.

r.r

oo

4N)

I4.ll{.)

sjla koja djeluje na !6tenu snjenke cjjevi,

sila koja djeluje na lrstenartu povrsinu prirubDice,

nnutamji tlak u cijevi.

sredrji pronjer bivo,
uutamji Plonjo cljevi.

Uzima se da unutamji tlalr djeluje do srednjeg promjem brtve dB (u stvamosopada cijelom Sirinom brlve).

ti tlak

[I

cmn

uonou

rzmma nrLl

crrllllll0D0um

\:l: t,tit.,nii f, rrrvrrtuLc .e,y'-prrn,tntttt,o,t.L,it,.ntnt

:nai,lkdn.t kro ,tt,t
t
|-tt,1ur
t.tr, t, r 7,t Jetua,D, tJ br^i FD . i t
,ila
.e
pd. ate_ tno od_

Taillcl14.5. Krr krcrisridnc vdiodnosti brlvonia

(odgovaraju sadasnjim podatcinra isutno sc doprnjuju)

b wnjL! u pogonskon stanju Fw. "/t\a

Si.la prd rkTa ia ie sild
nolrebna da br sc osnarild

N'st1o

sila

odgo\araluiJ detorma(ri.r bn\e. kdko bi kasniie u potsonskom .ralju

bit,, omqgri.r. il,..;;.1;;
Sila prcdzdtezanja

r;, (N)
/, (mm)
lr (rnh)
.
(r (Nnnh,)

Fao=tr, cla h). Kt

rcdnji lromjer brve.
kmkten$ika brtve (Sjrina djeiormja brtle kod sjle predzalczania).
defomacijski ohor marcrijata brtvc.
*0 moTe se uTeti

u prnra,,un r na koioi

tt,, rasporeduje.

Ikao (irin. djelorania bnre s Loionr se

:irini ,/amisll.rno

d.r

..,il, pr"dr;,";; ;rr;;;.;.

Fsp=p.T. de h.Sa

(.t1.20.)

sila btvenja n pogonskom $mju,

(mn,
(,rm)

6,

sirira djelovdja (rabl. 14.5.),

iFuTcr u odrosl na leprop-"ro,r. sB _r.5
lilro
J!
= l.l lod metalnih hnri

\ih

/1,

/l'

\od -el,il

@:=
bme,,,ca,

sile bmenja

nd_

btrvenia u pog6askea naniu

+'if
/.,

srednji prom.ler brve,

bn!enia u pogonskom slanju dobi\ena radi smanJenja

.(onSrla
ugradnie:
lt'tanicn,t

l{.fi

(N/mbr) logonski rlar u cijevi.

G=

Na osnovi iskustva dobivene vrijealnosti

& i Ke obuhvaiene su kbl.l4.5.
Sila bfiwnja u pogoaskom stanju FBr izradrurava
se iz jednadzbe:
(N)

*J,"

slla predzarezanja,

K dlthri\tifu brn.

,l,r/r

(14.19.)

-r.^.+r]f

lt4.2t.)

(Nl ma{ma sila bnaenja u posonskom

stmju,
s:la brnenja pn ugrdnlj,
(N) sila koja djeluje na prstou stijente
cjjevi.
(N) sila koja djeluje na prstendtu poi$inu pirubnice.

:l:."j]:lyli:

l:r:::raddje
500m. a

oo naTrhos o'omleD

qire

\,raka drero.djem
"nu.njes Lrara. a _ r,2
t.4
za naziqe proft,G p,.io-roo,,,
=

larlor roji uzira u obzrr bu/die

retu bni

u ra-nom oogo.u 4at[ l{.Lr.

Za

.@.

ffi

nmu umut lnlortu

uru
cll[llllrl,0D0u]

lspostavi

li

se u proradunu daje:
F'BP <

rnom se no\ecati

.rla predzatezanla i\ila

\\,,rkom slucaiu ostva

.tila hftnenia u pogonskom stanju.
>,Rl

(,F'R

/1)r.)r\ld
(14.22.)
brt\ enja kod ugadnje) toliko, da se u

-F'BP

Ip + &FB,

(t4.23.)

ugadnje deformlari blne. a u posonu mora 5ila \,ijat.a

^?.*.1.0
orza!
u m\noleTr
sttu na prsrenu <dJenl<e cije\i. silu koja djeluje nu pr.,.n.rru
"--Ll:,!:*
por,rsuu pnrubnjce Fp i silu brtventa.
,"0", ustadnje. IJbrpna sila ytaka F* je ona koja je ve6a od stede,rnt!X!j,1
sila tiaka nako ugradnje

Ivo

Fgo ili

a\o (N) sila vijaka nakon ucradnje

TltllD[ 140,

.tih vii(ltn L,sottsk.,

F,,BD (odnosno -f.BD)

(14.21.)

300.c

390

,u',1"n0

.oz. ."

upo,or:iri

o,

TlXliH 11.7.

jednosti fakora

,r

za utjecaj puzanja

(14.25.)

Vanisk mofient koji djeluje na prirubnicu, sveden na diobeni promjcr raz-

vtaka iznosi:
mone t u stanju akon ugrad je

mjestaja

114.26.)

Y0
t,o

(Nl
^mi
a- (fln)

tromllr q.irdJd ko. dl.tuie,b prmbni.u u qdn,- n,ko. -srJ(t,nr.

rla \ii.rd nakon usradnie,
kak savjjmja u odnosu prcma siri brtvenja.

moment u pogonskom stanju

Mi

OJnm)

rR

(N)

'"
as
330

+ l,i + Fo

Za FB treba uvrstjti veiu vrijednosi od FBp i flBp.

I q]")
4 (Nl
(mm)
"p 0"D
12tt

390

11r,

(N) sila vi.i.ka u poconskom sr.nju.

Mt= F$R +

Dformacijski otpor,(B j 1(B, metalnih materijala brrvi

ioo"a

.enhlu

Fyt=
,?w

Vidi lcgodu uz jednadzbe '"RD

(r4.21.).

.!/i//r1,,. I ll,Upr)ir

(h'n)

Fpap+

FunB

114.27.)

ftoncnt salijmia koji diclnje

tra prjrubnicu u pogonskom slrDiu

diobeni promjd @miestaia viiaka,
sila na prstenu stiienke crj6i,
kak savijaDja u odnosu pftina prsrenu stjjenl<e ciievl,
sila koja djeluje na l6Lenasru povryinu prirubnjce,
k.ak savijanja odnosu prma po\dinl prirubnice.

sv(ror lx

lrak savijanja u odnosu prema si]i birvenja.

Za FB treba uvrstiti veiu vrijedrost od

IBr i

F,Bp.

Opteredenje prirubnice. Vanjski momenti optereCuju pitubnicu na saviiuDje.

Naprezanje na sarijanje 6 treba kontrolimti za opasni presjck u sllt,rjll.
ugradnje i u pogonskom stanju

nrpre-oni
na ,avitanie
.WS

o - V, !- Kt
-

(r,l.2lr.)

6, (Nlm) naprezaije na savijanje,

,r/ (mmr) moment olpora prirubnice tvidijednadzbe(1,1.30).(14.31.)j(t,1.:12)1,
r (N,tnm:) faktor dvrsloae materijala tabl 1.6. i doDte lodalkc:
do 120 "C

c 0!!t
a r.1ro ia
s

rall

200

.c

250 .C

2t0

160

r50

289

2oo

2t0

falitor sinmosti (tabl. t.1.9.),

koeficijent slabljeDja, ,= 0.8 za retik,
korektjvni faktor (tabt. 14.8.).

,=0,?

za nezetjezne merolc,

120

tr[

crtuu ymou I

imml

uu

cl[ll v0!0um

Motnenti otpot-u presjeka prirubnica raziiditih oblika Drikazani

su na
troi,,\oljni pre.jek prirubnice,J-,t. sl. t4.l4.a je:

Opcenrro za
h)ment
r,/

(mnr)

otpo\t
monc

Ostdlc oznake na

, -rn)r,,, -!r-.^,1
*

,l-.u.,,l
1Jl

$1.

l{.1{.

B lcti

,=i,'(a-a".!).
Mdi lescnd!

14.1.1a.

ice, pti donlu opasni presjek

tanjuru prirubnice (sl. 14.14b):

(.t4.29.)

otpora.

st

ptituh

A'ko je pc'sebno tonak tanjut

uz jednadzbu (14.29

) I sl. 14.l,lb.

Mr= FY - at

M, (Nnm)
l:Y (N)
dL (mm)

14.32,)

momeft salijaija,
sila vijaka,
krah savijanja.

Kod slobodne pirubnice (sl. 14.14c).

w
vidi

=:

i sl. 14.l4c:

legendu uz jednadzbu (14.29.)

Mr=
vidi lesendu u, jedradzb! (1,1.29.) i sl.
Kod zavtre

prir
w

(t 4.3 i.)

@"-d,-,t")h'.

FY

(14.34.)

14.1.1c.

bnice (sl. 14.14d):

=!4' td, d

2!r -2d

, satsl.
l -!td
4'
oada

kod vno

(r4,35,)

Vidi lcgcndu uz jcdnadzbu (14.29.) i sliku l4.l4d.

d)
Slllr

Al,,r

l4.ll. ltinrbnice mzliaitih oblika prikazane radi proraauna momenata

otpora

jr

onasnr pre.jek na

(\1. l4.l4a):

-"-t

prijela4 od ranjuraslog dijeta prirubnice na.to)as_

lra

ct. 2d.

tt ttd . ,[ ;
]

Vidi lcsendu n, jcdnadzbu (14.29.) i sl. 14.14a.

Korelaivni faktnr z- Jednadibe za proradLrn dobrvene su pokusitnrt s tttrttct'ijrt'

lima s izrazitom gl?nicom tedenja. Ako karakteristika o nemr i/rnzitrr llrrr'
nicu tedenja, onda f'aktor z obuhvaia taj utjecaj ( 1.11.8.).
Pt )t'.liunska temperdtura prirubnice mozc sc uvrstavati kako sliiodi: ('vrNltt
prirubnica i ogrljak prirubnicc /{) = 0.96 /,.

/| ('C)
(r1.30.)

/,, ('( )

sl.11.15.

fora

nskr lcNfcntt,rr.
lonrpcrnlu,n u u,iulmtrrtosli tnsu(tc. odnosno eiicvi

prikrzuu ic avrslr prirubnicl

rra Sl.l4.l0. sknrixlwr

prirrbnicr

zu zlvrrrivrrrric plcvLrtcna niklont. rt

ohnrhlicrirn eiicvoirr krricrrr. Plrlirrnrr hirkrnrr.

fl

lulrltuu ramm runa

uululiur urlttmriull tfl zmfllruruu lumtt ulmt

@anielefimacih

lli milhllafi

ctlsrrill

rrodova

Cijevni vodovi izloieni su uzdurnim defomacijama zbog prcmjene temperotlF

re medija ili okoline. Ove uzduine deformacije mogu se omoguditi odgovarajF
iim elastidnim oblikovanjem votienja cijevi. Ako kompenzacta uzduZnih defor.
macij^ zbog zagijaya\a nije omogndena samim sustavom cjevovoda, potrebno
je ugmdnja posebnih elemenata koji omognduju defomacije.

Cijermi lukovi u oDl/lz U lukoya i lira

,ode se ili kao glatke, ili nabrano, lll
kao valoyite dilatacijske ctevi i najjednosta.ldji su naain omogudavahjo Xoplin.
skih dilatacija. Na Sl.l{.ll prikazani su glatka, nabmna i valovita lira i nabronl

II-hrk

Slllt lLli. pdrubnica za

zavarivanje pre.ludena niklom

Jrs%ffi

$lili l{10. Slobodna prjrubnica s

obrubljenim cijelr,m l(Iajem, ptatirana

d)

T lila 148. Korei{tivni faktor z

b)

a) u obliku glarke lne;

TiDllCl

l{,9. Vrijednostj fakrora sigumostj S

u odnosu na

sanicu tcacn,a

iti \irumu$r dlDo\u tu grJni. r ercnE

ku,l

ry
lJ0dil

14.10.

fim

o,r"c,,",)e
znk

ciievnir, vodovd pre,nd w..r Fredrja

lliNoli

ftsrlhf

ldlrr

c)
Stilt

r0'c

Drr

r)

l|.ll cijcvni

u obliku nabranc

tuk

li,ri .) u ohIk! vrIi!il. l ri ,/)

rl

KompeMatoi od valoyitih cijefi_ Za niskotla'ne vodove i za male prnqiono

duljina, upotrebljavaju se ledasti kompenzatori ($l.ll.ll.) ili jos meksi kontponzs.
tori od valovitih cijevi (rl.l[10). Svaki vat cijevi omoguduje dutjinske rnzlikc ocl
+15 nnn. Unutamja cijev za vodenje smanjuje otpor protoka. Za vode kutno
promjene upohebljavaju se zglobni kompenzatori od valovitih cijevi (Sl. ll,l0.).
Gumeni-kompenzatori (S1.14.21.), preuzimaju ujedno vibracte i sftalriuju buku,
Na $[ l[22. prikazana je deformacijska brtvenica za nazi\,ri tLak od t OO Nlont, do
400 N/cm'7.

2+01

IfiUfrM

llalfiIi

Slili

11.18.

Lctusri konrfcnzlror

Slllr l e, Konrpcnzator od mtovilih

ciicvi s !nul nrjom uijcvi 7n vod0nio

i!

curvm mmu r amnm

uu

zlplflr, $sttfll0sm rfffitttiutst{il

Slika 1t.25.

$ll[l

1120.

Zglobni kompenzator

$lila 1421.

nnl tmmtmt

Pomidno

uporilte

Gumeni kompenzatori

od valovitih cijevi

$lllt 14J2. Deformacijska brwenica kao kompenzacijski alio

Sllli lLl0. Klizni leraj

Iffiffinotrure
Cieyni wdori polai se najaesde u snopovima i uf.v,1.Siuju na tradnice ili nosade
poloZene okomito na osi cijevi. Pd tome teba omoguditi da ctevi mogu dilat!
rati pri zagrij avanju.

Cijewi vodovi vedih promjera ule,iiiuju se s pomoCu taliaka na rLosate

na driaae koji imaju mogudoost opruZenja.

Slih

UIE

m
Sllli

ili

uporiste, izvedba
s pomoau vijaka

11.23.

Sllkr 11.14.

uporiSte,

Razlikujemo uporista i leiaje. Upo,x.ird su potpore koje onemoguduju pomicanje cijevnog sustaya, le:aji su potporc koje osim preuzimanja vanjskih sila,
onoguiuju relativno gibanje cijewog voda. Na Sl.l[23. pokazano ie upodite u
vijt.frol. a na $1. ll.ZL u zavarenoj iz\edbi. $llti 14.25. prikazuje pomiano uponjle.
Sl. 1{,20.

klizni IeZaj, a

sl. 11,27.

valjni leZaj.

l{.tt. valjni lezaj

lffiii,
IEEffiif_i,

siullrnoslla

iffurladisla tiicla hmallln)

vrste, ralrthvi

Cijevna amatum sluzi ili za potpuno ili za djelomidno zatvaranje cjevovoda, d0

bi se postigli odreileni sigumosni i regrrlatimi zahtjevi. Armatura desto preuzima istodobno vise navedenih funl<cija. Zadaia zapomih organa je potpuno i
djelomidno zatvaranje toka medija u cjevovodu. Posluzivanje zapomih organa
moie biti rudno, mehanidko ili automatsko. Ako.je nrehanizam za otvamnje
reguliran automatski od odgovarajuCih velidina tlaka, temperatue, brzine toka,
go\orimo o re8ularivnim ili sigumosnim organima.

lffi

urvu vonm rzmnm

ruu

rmmi

Osnoi,na karakteristika razliditih wsta zapomih organa je sr4jer gibaqia sa_

mog orga[a za zapiranje. Prcma tome razlil:ujemo detid laste zapornih organa
($1. r4.28.):

srcllm0sllr I ut|,trcrJslr

urri 0mflllm

sludaju kvara. llrtvcnic nijc. n)edutillr, ntipovolinijc. lJdari su pri otv.ulIiU i

zatvaran,u neizbjezDi. Rabe sc za nlalo nazivDc promicrc

sr.ednje tlakovo.

Pd izboru zapornih organa nloraju biti ispu,rjeni sliededi zahtievil

ffi FOH
a

Slili 1{2E. Nadelne skice osnovnih \.rsta zapomih organa

a) ventili 6) zasnq c) zaktopkai d) pilac.

l.

bezuvjotna pogonska sigurnost,

jednostavno i sigurno posluZivanje,
sigurno brtvenje i u tmjnom pogonu,
jednostavno odrzavanje i stavlianje u pogon,

mali gubitci tlakova.

Osnovne mzlike izneilu pojedinih wsta yntila proizlaze:

Ako se zapomi organ kre6e u smjeru toka ili suprotno toku, govorimo o

2. Ako se zapomi organ he6e okomito na smjer toka, govorimo o ,arrtrirrd.

3. Ako je zapomi organ okettiv oko osi koja ie okomita na smjer toka. a
.am uok je gotovo usporedan s polTitnom liJela koje /aNara rok. goro.i_
mo o mklopkama.
4. Ako je zapomi organ obliko\,m kao valjal! kugla ili stozac, a pokeie se
oketanjem oko osi koja stoji okomito na smjff toka,
Eovoimo o pipcima
(slavinama).

Hoiemo li uporabiti u konketnom sludaju ventil, zasun

iz njihovih plednosti i nedostataka.

ili

slavinu, proizlazi

Prednost ventila je u moguinosti brzog otvaratja i zatvaranja,

_
brtvenih povrgina i mogudnosti

latioj izradi
i regulacija. Nedostaici su u promjenama smjera toka medta prolazom koz ventil i time povedanim gubitcima
tlaka, te u mogudnosti da se prljavstina talozi u tutvim L-utovima. D;ljnji ne_
dostatak su jadi udari pd otvaranju i zatvaranju. Ventili se mbe ao n4'viSeg
da se vrsi

tlaka, aii za srednje nazime promjere.

Pred[osti zasuna su mala ugradbena dutina, prol^z medija bez promjene

sdera toka, bez smanjenja presjeka. Nedostatak je potreba velikog ioda, :to
zahtijeva veliku ugladbenu visinu. Obrada bfienih po.vrsina je n"lto t"ia, u
klizno gibarje zapomog organa izaziva tro3enje i trenje. Odg;vaxaju6om kon_
struklivnom izvedbom i izborom matedjala moze se taj nedostatak umaniiti.
Uporreba zaruna proleze se na naj\eie nazi!,ne promjere. a srednje tlalo\e.
Pipci su jednosta\.ni i.jeftini zapomi organi. Medij prolazi pipcem ne mte_
njajuti tok. Posluzivanje pipca je jednosta.tno, a mogu se i lagano popraviti u

iz smjera gibanja medija:

prolazni yentll, ,turzi ventil, ventil za

promjenu smjera gibanja t edia;

iz nadina izvedbe ,?/dra ventila:

tanjurasto sjediite, sjedilte u obliku
klipa, u oblilat membru e;

iz poloiaja sjedista ventila:

/drro

sjediste, /raso sjediSte;

1

iz iztlcdbe vretena:

weteno s nayojem u ultutrai josti ventila, weteno s navojem izwn rcntila;

tz naterialaa
sivi lijey, ieliCl'ti lie\ crveni lijey, ie
lik, keramika, lak metali, plastikai

iz tehnologije izrade \enllln:

lijevani, kowtli, zayareni, prcSa
ventili;

t0

Slik 14.20. Prolazrri vcrrtil

ruano koloi
vrclcnoi .r ril(i(.ri ,/

kmtnnt J brtrilo bnlcriuui 4 \irt,

poklopcai 7 ranju,nsri /xr,r,,,l.i !
prsten tr zaporniku;

, !rsl.|

l\LL,rilL l

iz nerlija:
plin. zrak, kiseline. nulj;
1z vsk pogona yentilal
rlLini, eleLtronotorni, elektronagnetski, hidrduliiki. pneunatski pogotl
za poru,.,todu,

iz /utikdje \tctltila
(\ist

i zot)oni, t?g lu(ijtki. .tlt:

).vti. htzozahaftilr(,i

lijntili;

lcuwt.r vmrvr r zmml runa

illfl0Rill, $0umlsM I

ll0llulfltsll nru lm]t llB

iz vtsle prikuuiaka yet:tilal

lrrirubnica, na,roj, pikljnt^k za zawliranje (Ventili za opie svrhe: podiela, definicije HRN M.C5.020).

Pojedini dijelovi ventila prikazani su na prolaznom ventilu ($1. 1{.29.). Ovi

(lijclovi javljaju se u pojedinim konstmkcijama ventila u mzlititim izvedbama.
Kudiste ventila utjede prema izvedbi na velidinu gubitaka. Prolazni presjek je
najdesie okrugao i odgovara prcmjeru dovodne cijevi. Pri promjeni presjeka
stvaraju se prijelazi koji djeluju kao sapnice i difuzori. Prolazni otuor zatvara se
vcntilskim tanjurom. Tanjur i kuiiste dodiruju se preko dva pNtena, od kojih je
.ic(hr ugrader u tanjur, a drugi u kuiiste. Prsteni mogu biti i nal,areni (steliti) ili
izrrvno oblikovani, kao sjediste na kuiistu i tanjuru.
I'otrcbna sila brtvenja na sjedistu ventila ostvaruie se tretenom (do 200 "C
nriod ili bronca, prcko 200 "C nehrdajufi ielik). Ohetanjem !'retena ventil se
otvara ili zatvara pomicanjem dwsto ili pomidno na r,Teteno ugraalenog tanjura.
N4atica \aetena (mjed ili crveni lijev), brtvenje i vodenje vrctena jesu u poklopcu ventila, koji ujedno zatvara ku6iste.

Kuiiste ventila nastoji se danas oblikovati tako da se gubitci tlaka strujanjem

svedu na najmanju mogudu mjeru. Mrtvi kurovi izazivaju lrtlozenje. Na Sl.l{J0.
prikazan je tok siujnica na tzv. Rhei-ventilu, iz kojeg se vidi da su izbjeenuti

Slika 11.31.

Kosi veniil. vrlo povoljan u pogledu stlujania. elipliaoi prcsick p,tl,rzi rrl
.tlazu r l )a'i

rllrtvi kutovi i vrtloienja.

$lila 14.31, prikazuje kosi, sl,11.12. kovani, a s|,14.33. kumi

vontil. Na Sl.l4.3[ prikazan je ventil s moguino3du promjene smjem srrujanja, na
Sl. 14.35. membranski, a sl. l{36. klipni ventil.

Slika 14.30.

Tok strujnica na tzv

Rlrei-ventilu

Slili 14.32. Kovani vcnril

Prema smjeru strujanja medija moze kod zatvorenog ventila pdtisak djelovati odozgo na tanjur, pomazu6i vretenu, lli odozdo, u kojem sludaju lTeteno ne
prluzima sarno potrebnu silu brtvenja, nego jos i pritisak medija.

moic kod zatvorcnog vcntilx Pritisrrk (liolt)vrrti odozgo nrr taniur. poDraiuti vrctcnu, ili odoztlo. u koicm slLrl lu vrclcno nt:
pIcuzirrr sirox) B)lrcl)nLr sillr hflvctriu. rluf.o llrt ipritistrl( rncrliirr.
Prema smierLr struianit mcdiia

crwtt

vorovt t

nrurtu

uru

lllP
Otlhoini

lr, $sllllil0silt Iff[lltict,stfl nftll ltm uum

k tili (S1.14.31.) ot!iuili so i /irt!lllriU illrto rirtsLr ovisrx) o rn,,liri

i/ siir(lilll v,inlih. I{nhc sc zir illl(o llrlsko z tv l.l ric v(xk)ur. il[{)

thka isprcd i

npr. zaustivljdnjcm punpc dodc (lo prost nka ckrbave

c_levovocla iza ventjla ncic pasti.

$llh 1{.XL

Kutni
ventili

Slllfi 14.11.

Sllk

14.31.

Ventil s mogu6nos6u

promjene smjera strujanja

rrcdiil. t'luh rr rliiclrr

odbojni ventil

zalomikl
oilziadd lrovrtt 4 poklopac
kudiSte; 2

Slik,r 14.3s. Mcmbranski ventil

od sivos lijcva, sumimn

Slila ll.3E.

Slila 14.3!.

Slgurnosni vcnril s ,,r(|(n,,

Sigurnosni ventil s oprugon

*ff4ffi'
d)
Sllki 14.1[.

b)

Presjek o11ora prolaznog

i prigusnog venlila
1 kuilSte. 2 td1ju, J pdgu(ni ovrulnik
d) kod prolaznosj b) kod prigusnog vcnli|L

Sllhl{30. Klipni veniil

klip; 7 , J gumimn brtveDi prsteni; 4 poklopac; 5 otvor

Sigurnosni yentili

si za vrijemc urcdnog odvijanja pogona zatvoreni, a otv mju se automatski ako tlak u vodu priie.le dopusrcrru graniclr. Na tanjur vcrlil .

Ifl

EL

umtvorottt

r44ng16

/llPu{lr,

a preko njega na njegovo sjedisre, djeluje opmga ili uteg, Sto je mogude nastav_
liati._Ventil Ce se otvoriti kada tlak u cjevovodu svlada silu opruge ili utega. Na
81,11J8. prikazan je sigumosni venril s utegom, a na sl. 1fi0, ;igu;osni
s
oplugom. Sigurnosni ventili se primjenjuju mdi zastite od opasnosti pretlaka u
vodovima s parom, uljem itd. U uUnom sustavu motom s rmutamjim izgaranjem
dieluje nastavljivi sigumosni ventil kao ventil za regulaciiu tlalG.

;t

Prigul i wntili sluie za mijenjanje toka medta. Oni djeluju istodobno

kao

zapomi, od kojih se razlil:uju samo pdgusdm oraahikom. Kod zapomog ven_

tila potrebno je samo nekoliko oketa vretena da bi se otvorio cijeli presjek za
plolaz medija. Fino nastavljanje prolaza medija nije moguCe. presjek otvora
prolaznog i pdgusnog ventila s pdgusnim ovratnikom pdkazuje Sl.11.40. pdgus_
tti ovratnik omoguiuje poveianje presjeka za prolaz medija ovisno o hodu

pomicati (slld4L). Prva izvedba odlikule se rnalom ugradbenom visinom, vreteno nije izloLono prljavsitini, ali je zato izlozeno utiecaju medija, zatvoreno je i tesko se moze kontrolirati.
Druga izvedba bolje
vrereno od rgresi\nog medija. ali treba reCu ugradbenu \isinu.
Trcda izvedba omoguduje bolju kontolu Lretena. poreban ugradbeni prosror je niii, no i/-

wntili inaju

zadatak da kod turbinskih postrojenja omoguie

automatsko zatvalanje dovoda pare kada nastupi opasnost, npr kad prestane
podmazivanje lezaja ili kod previsoke bnine \rtnje tu ine. Venril se ;ljuduje
kao automatski zapomi ventil u glavni dovod pare. U normalnom pogonu ventil
je otvoren. Za zatuaranje sluzi sila opruge. U nomalnom pogonu ventil se drzi
otvorenim s pomoiu posebne zapore. Kada nastupi opasnost, zapora se auto_
matski, najdesie hidmuliaki, povladi tato da opruga zatvara ventil.

t0silt

?-

ttt0lltifltsll nm (milfl|lm

_!

irli

vedba

je

skupa.

Zasun sa zapomim klinom

ruino kolo; ? retenoi J brtl,enicai I zglobni
vijaki J brwilo; 6 lrstdi 7 uldcenje ojatarja

BrzozatyarajaCi

$sl

Sllla 11.41.

retenai 8i osi8umje; 9 kalat l0 vijakj

/? maticai /J pNtenj

ll

-1-1

brtvaj

t^zlqrarui 15 ploaet 16

l/entili koji djeluju u sluiaja loma.r'ri tatodff su otvoreni za vrijeme

nonnalnog pogona. Zatvaraju se automatski kada u dijelu iza njih nastane nagao
p d llaka.

Ralukcisk yentili snizuju kod pare ili plinova (u bocama) pdtisak u dijelu
vocl, iza ventila. Msinu redukcije pdtiska mognde je todno nastaviri. Sili aoja
dicluje na tanjur, a pmizlazi iz pritiska medta ulazre strane, suprostavlja se sila
opruge i1i utega i pritiska na tanjur izlazne sffane. Otvor se nastavlja prema
k.,lrcrni rro;enja nedi ja.

Wi

NtI sl. 14.41. ptikazar.l je zasun sa zapornin ktinom i njegoyi glauri diielovi
M.C5.600, zasuni za opie srahe: definicije, zajednidke odredbe). Zapor_
no tijelo zasuna moie biti jednodijelno ili dvodijelno, u obliku plode, klin; ili
klipa, a izvladi se pri owamnju potpuno izvan toka medija. lz toga proizlazi da
su ugradbene mjere zasuna velike. Izmeilu naleZnih povrSina zapomog tijela i
kudista pri otvaranju i zatvaraqju javlja se klizanje.
yteteno se olJe5e oko svoj.- osi pritom je
i
uzdu:no nepomidno (Sl. ll.l2.).
moie.e okreutr oko osr r uzduho pomicari tsl.l4.l3.t, rli se moTe samo u/duzno

(llliN

Slili lLlz. zasun

s uzduzno

nepomianim vretenom

Sllk

11.13.

zasun s

s uzduzno ponrianim
i okrerljivim vrctcDom

Slila 1{.,t,t.

/:rs,r

|,!niani.r \r.lL n,,

cttrvu vmtu

tamm

uu

lllmim, S[lJRil0Sll I mr||U sll Utu

0 i{ttlfl

lomitno8 otv rnrriir, lio (rnogutuic loa o o(lrc(|0llU l()litinu pRnok . Silc |xx
rcbne z:r pokrctanic zaponll)g tiicla su dostu visokc /bog tr.cnll irlrc(llr pl()fc
sjediSta zasLrna.
Na S1.14.47. prikazan je zasun sa zapornirr tijelom u obliku
plodama koje sc autoinatski nastavljaju.

klinl

s l(lillirslillr

lle)

Prp.i su najjednostavniji zapomi organi. Sastoje se od kudista s p kljudcinnt I

oblil:u prirubnica i navoja, cilindridnog, deiie stozastoga zapornog tiicl0, zltlinl
dijelova za ulezistenje, oalnosno ud\,.r,!ienje i posluZivanje. Kod pipaca ,.r n8rc-

Sllli l{lt. Zasun s podesivim

visdij elnim zapomim tijelom

$lih 1415. Zasm s lo'Lltin

jdnodijelnim zapomim njelon

Prema osno\rom obliku kudista razlikujemo p1o snate, otalne

na (HRN M.C5.600).

i okrugle

zasa_

Prema konstukciji zapomog tijela dijelimo zasnne \a one s kt utim zapomim

tiielon (Sl,l4,lL) i na one s porlesivim zapomim tijelom, Sl. lLl!" (sastavljenim od
vise diJelo\a ciji se medusobnr polozaj mo7e milenjati. pa se lal,o ,/apomo lijelo mo2e prilagodrd oblilu \jedisla kuciira, S obzirom na mogucnosri pflkliuaenja ra cjetovod. drjelimo /a.une na one \ prtrubni, dn a. na ,/a\une 5 novoJnn prikljui, ima i
na zas\Le s prikljuicima za zayafiranje-

siv'ne, otro\'rne i gnste medije postoje dodatno jos brtvenice za brtvenjc, urcdllji
za zagrijavanje i podmazivanje. Razlil\:ujemo /ayr?e,
tne l trokrake phc,c (llllN
M.C5.400). Na Sl.l4.{8. prikazaD je pipac s brtvenicom i pdrubnicama s popisonl

glar,nih dijelova. Na Sl.l[40. prikazanje trokaki pipac (osim zapiranjfl onloguCuje i promjenu smjera toka od A u B ili u C).
Matedjal kuiista pipaca i zapomih tijela je lijevano Zeljezo. tlliod, fllzlioilo
bronce, laki metali, umjetni matedjali, staklo i glina (za speciialno svrho), Otvln,
u zapomom tijelu trapezasta je presjeka, zaobljenih kajeva.

Zasuni ne mijenjaju smjer roka medija,

.u pri porpuno onorenom zasunu gubitci tlaka niski. Kod zasu1a moze se smjer
pa

gibanja medila jedno.tavno promiienili.

Vrijeme zar\aranJa ie do.ra dugo. Nd naleinrm povr(rnama ja!lia se rrenje klizanja, pa je time poveaano trosenje.
Slila 14.47.

zasun sa zapomim tijelon u obliku

klina.. U,na.rir plocand koje

Sll[i ]4.1[. Pipac s

se durorn skl

nastavijaju

Za5uni su nairacirenrji zapomi organi.

Uporeblja\aju se za lekuiine. ptrno\e iparu. za srednje r relike naurrne promJere, a
za s\e llalo\e. t gradbene dulJrre 5u malene. 7a.uni omoguiuju fino nasrar Ijanle die.

btvenicom i pdrubnicama
tuiistci 2 stozac pipcaj J oanica

brtvericei I stremen retenai

5 !.ostor brh,enlce; 6 vrlenoi 7 vijak

WW
Slih lL{9.

rrokaki

pipac

Pipci se pdmjenjuju u niskotladnom podrutju i za male nazivne promjcre i

to ondje gdje se zahtijeva blzo zatvaranje i otvaranje igdje time izazvani udlri
nemaju maaenja. Odlikuju se jednosta\Tom izradom, maljm ugradbenim l]l.ie-

cfturr vmrvr r zmnm

nru

illi,0[Ni,st[u tlslli

rama, malim gubitcima tlaka s dobdm mogudnostima za promjenu snrera i

moguinostima za ubmsavanje sjedista. Nedostatci su velito kosenje brtvenih
povrsina izazvano stalnim henjem i promjenom velidine sile posluZivanja pipca.

lrDllulflsflln, ll$lfl|l l tr

K o spccii bfi oblik zaponrc zirkl(,1)l(c l(,ic sc Ur0ri povrrtr)l zllil)t)kI

Sxskii sc ori kuaiSll izapon rg liiclrr okrctn()8 oko ()si srriellur(

(s|.14.51.).

iznad zapo|nog tii.3la. Mcdii koii siruji aUtonr.rtski podiic zaporrro lijclo.
Tihllca 1d.11.

i sigumosni organi (po\Talne zaklopke). Kao prigusni organi za zapiranje i rcgxlaciju ugraaluju se zaklopke izrar,no
u cijevne vodove. Kudiste, najdesde bez prosirenja, produieqie je cjevovoda_
Zapomo tijelo moze biti ploaasto, ledasto ili sandudasto, okruglo ili aetvftasto, a
okretno je oko osi okomite na smjer strujaqja. Zapomim tijelima se koji put,
radi smanjenja gubitaka, daje hi&odinamidan oblik. Osovina oko koje se zaporno tijelo okeie moie biti smjestena na sredini zapomog tijela ili sa strane. U
zatvorcnom polozaju, zapomo tijelo, za mzliku od otvorenog poloiaja, stoji u
gotovo okomitom poloZaju prema smjeru stnrjanja. Zapomo tijelo stavlja se u
pogon bilo rukom, bilo motorom odgovarajuiim prijenosnim elementima (zupiani segment i mali zupdanik, segment puznog kola i puZ). Bftvenje zapomog
tijela prema kuiistu moze se obaviti posebno ugmalenim prstenima, ili bez njih.
Pri tome treba, osim u specijalnim konsffukcijama, uzimati u obzir i odredene
gubitke medta Fodiranjem koz povrlinu brtvenja.

Koeficijenti gubitaka pojedinih zapomih organa

Z.aklopke se rube kao zapomi, regulacijski

Prigusne zaldopke odlikuju se malim prostorom, malim silama za posluiivanje, katldm vremenom nuinim za podetak djelovanja, moguinoseu upotrebe za

velike nazivne promjere, srednje i visoke pogonske tlakove, te mogutnoidu

promiene sqiera toka. U normalnoj izvedbi i kod vedih nazivnih promjem nisu
ncpropusne. Gubitci su kod otvorenog i samo malo pritvorenog zapomog tijela
rclatii,no niski (l l. 1{.11.). Na $1.14.50, prikazana je prigusna zaklopka s leiastim
zapornim tijelom- Bftvi se bftvenim prstenima od gume ili metala.
Sllli 14.t0. Prigusna zaklopka s le6astim

Otvor se smanji kada se smanji bzina shujanja medjja, a kad

medt ne shuji ili se smjer sfiujanja promijeni, otvor se poFuno
zatvam. Ku6iste se

btvi

mjedi

ili

kod agresivnog medija nerdajudim materijalima. Bfivenje zapornog tijela

je metalom ili gumom.

Slitl l{51.

Poratna zaklopka

zapomim tijelorn
a) izgled;

,)

deralj br&enja

Mflffi h srailrrle dlcvrri[ $slilva

Pogonskd sigufiiost

.
.
.
.

Pregledni, lako pristupadni cijevni vodovi.

Mog!6e je brzo zatvaranje.

Pravilan izbor matedjala.
Dobre

i lako izmjenljive bfie.

=r!r\r

cl[llm umou ramnm

utu

/fl,fl1r,

Ako je poftebno: mogudnost odzradiva.nja, odvodnjavanja, odmuljivaaja i

pminjeda cjevovoda.

.
.
.
.
.
.
.

KoroziYna zaltita.
Jednoznadno oznaiavanje,

Zapomi, kontrohi i regulactski organi moraju biti sigumi i djelotvomi

(eventualno automatski signali u sludaju opasnosti za cievovod).

.
.
.

Pravilno podupirade cjevovoda u upodStima

i lllti

slt

nt[ Nrillnllil|

.ic rnsln)rc(l !Usltvn cicv)vo(Lr prililliIr U /l Ir) pro(lvi(lcrx, r t)n)slonr. Zl

cijcvnc vodovc koii bi nlrgli kolidirati s diiclovinra slr)to!I. Ipnrrrr izBrixtir, U
iiioj blizini bi lfcbrli prolLrzili, lrcbr icJcvovod ilc dijclovc nncrrlli nltcril s
glavnim konturana, da bi se todno utvldio slvarDo mspoloiiv pr1)stor /ir l)()sIr
iivanic i ugndnju. Ako je Lr jednom prostoru predvidero viic ciicvrrilr srrsrlvrr.
potrebno ih je u criczima oznaaiti bojama, a i same cievovo(lo priir tnritrrtr
pogon odgovnraju6e obojiti.

lezajevima.

Uzimanje u obzir utjecaja okoline.

Smanjeqje gubitaka shujanja odrzavanjem jednakih presjeka cjevovoda.

kavilan izbor brzina strujanja.

i primjena amature
s dobrim karakteristikama shljanja.

Izbjegavanje nepotebnih lukova

i fazonskih diielova,

Pravilan izbor matedjala.

Dati prednost mvnim vodovima.

Teziti da vodovi budu kratki.

ptoliqtja

Pd projektimnju pogona mora se u svakom sludaju voditi raduna o mogudnosti-

ma proSirenja cjevovoda, da ne

bi cjevovodi predstavljali

smetnje moguiem

proSirenju.
Plonsko odriawnje

Predvidjeti mogudnost lagane montaze

demontaie.

Osigumti mogudnost popravaka da se ne zaustavlja pogon odgovajudim

prespaj aqiem.

Il

Predvidjeti moguinost dilatacije.

Moguinost

.
.

sill

Voditi laduJn o potrebnom nagibu (padu).

Ekono i(nost

.
.
.

sliui

Osigurati dobnr pristupadnost dtelovima koji znade opasnost.

Crteii cijewih wdo\)a

Za svaku instalactu cijel.nih vodova momju postojati odgovarajudi crteii.
Nadin mda cjevovoda, njegove zaporne, kontrolne i sigumosne funkcije momju
biti lako uodljivi. Ptan polaganja cjevovoda mom biti nac.tan u mjerilu, ali tako

VELEUEILISTI:
U \ARAZDIIJU

I-II[RIIURI

' ,lr./cx!, Irl., Tcchnische Klei eilsehweilung, 1)as lndushieLrlatt. ll/63.

. Autorenkolcktiv: HaDdbuch fiir den RohrleituDesbau. VEB Vcrlag tcchnik, ln

ir,

19',72_

. Bduet.
.

C.O., Korrosionsgeschiitzie Verbindungselenrente, D"bt-Wcli 2/62. 'lrillsrlr

Verlag. Diisseldorf.
Bduer, C.O., Verbindmgsclememe axs korosionsbestindigen Edclstihlotr. Mns( lri
nenmarkt.8/63.

Ba,er, CO-, Sofienverringerung bei Schliizschrauben, Indnstric Anzcigcr. 5/64.

. B,n , Ira, Anlauf- und Sicherheitskupplungen. Konstruktion, 2/63.

. Bolek, A., tasti stroju. Nakladatelstvi Ccskoslovemke Akademie ved,

Prahn, 196l

DIN 8220 (Entw. l9s7) Reibmder

. Bollinger, J. G- i M. BosLh, Ursachen und Ausx,irkungen dynamischcr Znhrrkriilte ir)
Srirlradget eben, Industrie-Anzeiger Essen, 3/64.
. BuJJnd .K,rl. i tj{ flddle, Endlos gevebte Tcxtll Hochleislungsricnrcn. AWI ll(l
lirli Fnnkturt 1954.
. Bul3nldnn. K. H. i W. Hadse. Hillslabellen zur Berechnung von lrl ohticrrlr. Awl

Berlin,rFrankfuft 1954.
BulSnam, K. H. : fi/. Hadse, Flactuiemen, AWF Berlin,frraDkfurt 1964.
Carnel $. E.-A. i ,/. -Birz, Bestimmung von Kcnngrdnen drehelastischcr

KupI[

gen, Konstruktion, 11/61.

. ,,l?l ,4., Selbstspannende Rienrentdcbe, Konstruktion, 8/54.

. Decker, K.-lL. Die Fcstigkcirshypothesen und ihre Anwendung, Die

Tcchnil( r)/54.

Verlag Tcclrnik. Berlin.

Decket, K. H.

i ,(. rar r,

Neuzeitliche Elektrornagnetkupplungc'n. Konslrrkliol, 4/

58.

K-H., Was ist beim Einsatz von Elcktromagnet-Kupplunger und -llrcrrs(n

/u hexchten' Da, lndu'nicblau 6/60.
. Decker, K. H., Elckhomagnetische Kraftschlufi-Wellenschaltkupplnngcn und 'l]rc
Decker.

sen. Schweizcr Maschinemmrki 6/61, Goldachi Schweiz.

. Decker, K. H., Yerbindungselemente, Carl Hanser Verlag, Mihchen 1963.

. Decket, K.-H. i K. Kabus, Maschincnelemente-Aufgaben, Carl Hanscr VcrlrA.
Miinchen 1961.

. De&et, K.-H., Fesriekeitslhre, Carl Hanser Verlag, Mnnchen 1970.

. Dittnh, O., Konstruktion Slufenlos verstellbarff UmschliDg:ungsgetricbc. l)or

.
.

cnirennarkr l3a, Wilflzburg, 1961.

Dohrowliski. r.A. Z"1blonski, K.

Mrrr

L Mak, S. L. Rddiik, l. S. Itt h. 1,. B,

Detali maschin. Masgiz, Kie\ 1961.
E ter, H.. Zahnriider aus gesiDrcrtcn Wcrkslol]en, Fcinwerktechnik, 3/(n).

lL

l(ahlozi

i m$stti tvnlli

cnbH, LaneeIl.jagen/Hann. (Blindniere)

At del,

. Carl Bauer, Wnrfef.al-Crone$erg (Befestigxngssclmuben)

. Chtistia Bauer KO, \Nelzheim (Telterfedem)
.

.
.
.

Heinrich Desch Gmrg, Neheim-Hiisten (Reibungs_Kupplunsen

und Riemenr.iebe.)
4. Fiednch I lcadet u. Co.. Bocbotr rturniebsetemenre)
Wdlther Flender GmbH, Diisseldorf-Benrath (Zalnriemen)
Fottuna-We*e Ac.,Stuttgart-Bad Cansrari (polygon_Verbindungen)

Catl Freudenbery, WeintenniBergstr (Gurnmifedem, Radiatdichtringe)

Albert Hirth, AG, Stuttgart-Zuffenlausen (Stimverzabnung)
Richaftl Holhetu u. Co., Haan^ild. (Elekro_Zahnk-uppluugen)

,
.
. K"tb-Xo

u;r-Geseltschaft, Sclnaittenbach/Oberpfalz (.IGrbstifte, Blindniete)

Lutiitig Laewe u. Co., Berlin 21 (Kugelgelent<e)

. Malnedie u. Co., Diisseldof (elasrische Kupptungen)

, Meta uk, Johann Calre, Bamberg (Arlaufkupplungen)
, Mobil Oil AO in Deutschlad (Schmierdle, Scbmiefette,
. Otbis G bH, Schneidhair/Taunus (Sicherungsringe)

zrianosiu. bczdodirnr
adsorrcijska sila 568
adsorycijski sloj 568

, bezdodima
alumilijska cijev 601
aluminijska legua za zakovice 84
amtlituda ivBtoft oblika 129

axtomatsko

AdoA Sch

ot

, mcka metalna 581

. meka profilna 575
, membranska 593

577

cnr.rl, schweinturt,

und Rry r.ase aset GnbH, Frallkfltn

i rxhvi(r 5')l
583
57.1

menbranska 592

belawa dcliana cijev 4

od vatootpomih aeUk! 4

brtla 587
sa zraanoSan 5liil

bezdodlma

, lvrda 572, sr7

d.d,rn,

.
4?0

proliha

dno 16, 17
, debljina srtjeike

575, s76

brtvenica s nekim brtvilonr 5lll)

b.tvila posto.lanog ohlika 5ll5

s lrstenom od pustr :l{)5

stozniku 402

582

, materijal 580,
. stlaaivo 582

botubnano

5El

brtvljeni poprcani psteni ll)()

prsteni, poprcdni 30:l

16

bradaviiasto zarareni spojcvi 57

psteni, poprcini
brtvljenjc 303

Stromag GnbH, Uma/Westf. (elastische Kupplunsen)

Ziller u. Co., Disseldod (Nilosringe)

, plosnata mvna

. melal-nemeialna

bilvilo lratila

. yulkon L.upplungs un.l Getriebebau, Warllle-Eickel (elastische Kupplunsen)

. Wirysmam i CnDd, Hagen-Delsten Westf. (Ro[en- und Zahnketten)
. TahnrodlobriA Fnedri h\hdlcn AG d.tefitrotuDptungeD,
.

je

KG. Maichinsen (Tellerfedem)

' l!!.rueauserkuire,
(Wablager)

kamkerisliki rr l4
,labilintna 5E8's9l

Maschinenteclnische Arbeitsgmeinschaft) (Zah-

, Kusewchet, Geors SchiiJel u. Ca., Schweinfu (Weblager)

. Srem e,r 16, Berlin-MiinchenErlanger (Buckelschweinen, Elekrrokupplungen)
.

brtvlj

Zalnschaden)

Prym-Wetke KO, Srolberg,Rl d. (Stifte)

Ringspann Albrecht Maurer KG, Bad Hombwq
@inejledel_spannetette te)
Indwtrieyerke Schaefrte,-, Hrzogemumch (Nadeltager)

(h Mulco

578

, plosnala 570, 572,

. WIia

Fnedrich Schulze, Berlin

529

587

autonaiska brtva 580

rctkupplungen)

tuenice

, diDamiika

128

Ot inghaus-Werke Gn r?, Wemelskirche Rhld (Reibungskupplungen)

. Pi tsch Banag AG, Brtzbaclr,/Hessen und Dinstaken (Gleitlager,
Kesset, Elektromag_

vijka

nalrezanja

apsolutno kllzanje
A-puZ 485

5N8

u obliku romba 576

. aurotuarska 580

batvash lezaj 2S2

rumlo mllll0l,l

. ganiani .rl5
. prakiitni granit.i

bnva

bezdodnno :105
brtvenicatrra :10:1, 576

43,1

567

hidraulik

, clastiino 576

583

izra.lena od viie malcriiala 5?3

od gume, plosnah 5l:l
, ugradcna plosnrrr 57:l

tliuiuaih rrsrcnn 588

s tulonr lsl(ir' (lielourie,,,
b,u$rinr (liulovxrtorr l0l

107

(lvoslNkoin koTnonr n r\el.nr lo')

.iellnosl|vrinr nr!{)ierir s92

581

tl zr

fr fArdun

58(r

@m,t
rmroffi
DaDserama 583
manselom 106

naglarcima(kotaacimd) 570
nerasialtjivih sloje,a 570
okrugtim brtvma 577
plasrianon defonnacjjom 576

. prijeluna 266
, torztska 234

//

poprednih prstena, dlmcn2jje :108

preiatrjem 570,571
profilnin brtvama 574
pBrcnoo od pusta 30,1
rastarlj ivih spojela 570

. unutamje

djjcla 56?
roriuju.ihdijctova s79
s pono6! tetTCine s pcttakom 5g2
s pomoau vodenog prstcna 59r
sa ztjebovltua 305

silikonskimkauaukom 5?2

- uinjernim takodma 572

- ulaliavanjm 570, 57t
- urjertu raslavljivih spojeva s70
- uzduznin p.cimjem 571,572

105

6t4

bvina rcnlcna. optinratna 360

vrlnjc

247

,'ic, kririina 2j3

598

p.irubnica 598
uloriSta 622
crevri kurni spoievi j2. 3l
)e2aii 622
- lDkovi 621
- !.ikljuici (zavtueri) 32

vodovi 597.

621

ciklidka dilamiaka na!.ezdja 40

ciklidkoopteredenje 39
ciuoidno ozubljenje .106

zubaca lanaanika 380

dinamiika izdrzljlvost lcmlicnih st)(,i(vd .1
viskoznost 241
dinmiaki optreieni elastitni lllci l.l,)

,1

za cemeniiranje 4

poboljsanje 4
.. slijenle i cijevi
, krom-nikal I l3

ielni kut zahvahe linije

optereaeni

djelovmje

435

boko\"
protla ,105

jednoslavna

zde,no ll9,

dosjed,.vrsli

5.19, 552

koinica

ullut nja

12:l

dno, bombkdo 15, 16

dodatna boam zraanosl 420

dodimica

dvosh*a koanica

405

153

, nalegli 153, 157

, popreano avBli 281
, uobitajeni 284

549, 551

5,19, 551

556

dosjedi za klinasta

austoda 65, 113, t7l, 220

- ljjepljenog spoja 69
oblika 224
uduzno opteredenih vijaka

vrutitr ri{)

kljnasle glavinc 150

dovod naziu 250
dubina uvijuia malicc 122
128

durlcksne

koinicc 556, 5s8

kotnic!. 55').

dvosmierna pqasna
n

navoja

121

. dijasrm

destilati 243
diierencijal 499
sa stoZnioima 515

5.1

126

iza2vana torzijskim

.18()

diobcna kiuZnica 410

13

aeljusna contritusalna spojka 331

60s

kntl vrlci 12,

dinmitko ekviulentno ollorote|i(,

ietnik ,136
, bok 402

koanica 548,

aaanoiin Gasporoft l. iednosravio

, Niiospmteni 304
. rnsl.vliivo 572

ieljani lijev

601

, spajmje tehtcnjem 60e

, spajatrje s koldactma 611
, slajuje s iarcjen 610
. spajanje s prirubnicma 612
, spajanjetu zalarjvanjetu 60e
, uvarena 19. 20

vratila 585
2aveiv je,n 570,571

dilalacija spojk 314

dinreMije dosjeda za poligoDc plollLc t5r
luznih lrijelosnika 48li

32

-, promtun 601
-, proraau debljjre sijjenke

lanjskim sitma 572

lisokog ttaka 570

cijev

526, 52N

v-zupamlka 417

sivos tijeva 598

, deliana, beiaqa 598

, delidna. precizna 599
, ielilna, sa kotdacima 598
. delitna. Sama 59t
, fazonski dio 607
, koeficrjerftrtrja 603
, tuaterjjat 598
-, hjedena 600

s dvost.mon bnvoD s navojein 592

Zljebolin1a za mast 106

. bezdodirno 306. 309
, labirintno 306

savna

148

umjehih mare.ijala
- s navojem 598
navojem 598
, baloena 599

zallk

clelna konslruLcija

148

cijev od aluninija 60r

rolim.juies

boalo

silu 126
dilc,ucijllno puzanje tarcnice
dijagratu deibmaclja 126
sila i defomacija 127
dijeljcni lezaj 258

165, 166
eefiila betavDa ci.jev sg8
cijev sa koliacima s98

presibnom nembranstolr nembmom

593

cilin.lriani

celtrifugalna spojka 130

centnranje.

,lilucncii0lnx noja$r koanica, 5s9, 560

40.1

cilindriana.cmcnico 142

brzozatvaiajuii vclril 630

buamst zupimika ,194

pogonskim tlakon (auronatsko

nrvrlenJel \

cilindar.kincnurski

silma

232

ekvnalcntno tcduoira,ro) nnrrcantc 2ti

elnstiano br(vljcnic brlvcric.n 57()

clektrolla o znvrlivrnjc 54
clclnuDrsrelskr hnrclh sp,)ikr l2?

r.vdrihilnr

s|n)

l2()

ffifiram
lhrdi
spojka s iedloD
321. 331

tmom Do\B,nm

g jalice, jednostijene

gma

allasta slojka 328

eleldroohomo zavaivmje 5l
E-ptZ 487
evolventno

onbljenje 406,

sxneno iell1flje

gmiraio llatno

,( matsjata

rtaamh Dosudz

pam,h korlo\a It
djelovmja kod kliesrih

reneM

363

365

duljine kod

remoa

363. 364

oblika apca 450, 457

obuhvahos kula kod remena 363
164
opteredenja 362, 36:t

- opteiedenja za razne stojrye

149

primjanja sieaos spoja 94

pnjenosnos omjeE kod ktinasroe
remenja 165, 166
rdpodjele oltdedelja 150, 456, 4s7
snage 389
stupnja Fekrlvanja 457

udda u slrojosnddi 45
vijeka

hajmja

3e2

356

.ilindar

kit za brtvtcnic
klin bcz nagiba

571

14:l

, rangentnl

hildboloidnivijtanik 48j
Hirlh'oabljenje 163

.
,

142

nlozni 140.
uljni 247

)eiaj

276, 279, 284, 286

indukcijska elekridna koi:nica 563

slojka

trenja

iskoristivost 134, t36

ispittri dak cijevi 598
i^ijuje po Euleru 138

Tetnajeru

za zaobljena
Ioliaci 598
:159

, nonnalni konaini

, preslek 355
, siroko nazubljeni 356

iirok

cijevi

..

325

, vrtlozna. vodna 562

. vrtlozna. zradna 561
koeficijent sigumosri S za rlaanc tro rle

pahe koilove

142

, uzduzni 139. l4l

klinasta rcmenica. dimeMije

. rcsulacijska 548
. scno s56,558
, simlleks 556, 557

142

, llosnati 142
. llosnali s rosom 142
, segmenhi 142, 146
, seenenini (dnneMlje) 147

Hertzovo upre,anje 455

hidnulitka spojka 325, 326
hidrodinmidki lezaj 271, 273
hidrcslatski lezaj 271

i9litasti

, . (llosniqnr 5s9, 5('t

. , .iednonrvna 55t
. , oviicnr 559, 561
, . sunEma 559, 560
, , unutarnia 559

4{):l

, obli ndubljeni l,{2

, obli udublj-i s noson
, ol<rugli 173

brcja zubaca 383

dvBtoCe

341

kiircnralski

408

- , unutmje 409
E)telweiaova jednadzba 136
lakor asimetrije citlusa 40
-

12

208

356

reben, visokoudinski 357

16

601

dla

tE

ko,npenzaiori od ulovitih oitcvi

koniani zatik 165, 167
konstiukcija valjnih lczair 2?('

konsttulcijski aelici 4
koNlrukciiska karaktorisljkn /'tl
kontakhi pritisak t{.oDicc 5?8
kontaktno naprczanjc

t rcni.e

138

uski remeni 361

visokouiinski Siroki remeni 367

J

jednadZba koeficijerta lrenja 603

, ElelweiDova 336
za proraaun dopustenih upre2anta
jednostaDa polasna kocnica. 559 560

konus,

meliiki

154

klinaslo lr:ltilo, spojevi 147

klilni ventil

628

r
iazonsh cijevni dijetovi 607

llktivni brcj zubaca

jednostijene srijalice 12

598

li)Flife

podnrivmje

kedzasta spajalica 142

- slojka 314

kmklerisiika brrve 614

Callo lmac 375, 377

slavina

139

etur\t 216
Branica zatil.jenosti 418
granldni brcj abaca 43s

valjnih lezaja 276

kalez \alj@e leln)a 276,277
keramii:ki narerijal 436

kircDalska lruznica ,103. 410

$rcja

sprje.avanje

zaustavlj

il
296

posonskog

,a

43,1

llting

kodnicc koje omogliujr oltcrcaenje

548

sibarja

arje gibanja

547

tdenice 526
viskoaost 242

paali

t2

, aeljusE 5:18, 549, 551

. icl.jusna. dvostruka 549,5s2

. aeljusna, jednostavna 549
.eljusna, unulamja 556
, dupleks 556. 558
, indukcijska. elektriana 56:l
. konstrukcijska izvcdba 548

, lczajna 256
, sinternana 254
kozd 140
. gifk. 3:l I
, nrkro izdulici! 14l

ploha 408
toaka

, zalarcni

5aE

, poi.sro 548. 559

,,dllcuicirlnr

sl0xh nr l4l

. suho iTdulicnr l.l

55t), 5()0

()21

:I!l

s.ltr

Mur,

urml

kruto brtvljenje brteenicama 577

ktuaica, diobena 410

, kinemarska :103,410

-. lromjer diobcne

temori, stedddli 62
lazaj 237.246

43s

od dvoslojnos mterijala 264

jednoslojnog matdjala 260
lezaj s aetiri oslonca 280
- - troslojnim matdjalod 261

kuglidli lczaj 276, 280

kut mgiba boka 434, 417

apca

zahvahc
kuhi Sav 20

411

linije

-, baidno obiljezje
-. i:rsri 280

408

-, dijeljeni 258
-, dilldiaka ,osivost (vijek trajuja)
-,
-,

zglobon

, iqliaastl 276.
,

jedrost3mi

-,

246

Uiai

uduzd

. tlizni s yiiestrukim

porSinma

, oblikovmje 174
za zupaaslc

lesirana

ulja

lmce

2,{3

Iemljenl spoj 60, 63

zrainosdu 6l

380

-,
-,
-,
-,
-,

nosivi

296

Selle6ov 262

ili pohomi

piaho

. umjena 262. 2s4. 341

nasl s dobroh priodjivosiu 296

kolliiM

telni
pritez

330

105

435

ja

- uvijanja

za

Mponski

125

220

zatik

mprezuje 5,

165, 166
122

savijanje 419

297

u steznom spoju 97
zakovica za aelianc konslrrkoijo

, naziva 243. 245

, mekma mast 296
matedjal 112

, dop8teno 29. 30, 39,50.57,71,

98,

567, 580. s8l

132

, ekvivalentno (reducirano) 28.

,

nuino

(sh/arno) 47

253

. smiano 2?,37

a priv.riujc llr,

77,

80

klirole l4l

tez^l

246

105, 411

savijmja 81,220,221

brtvila

suopodesivi popEnni kDglidni 282

upomi

113

hanlete za bitvljerje 584

, slobodni 280
, slobodDi, oblikoveje 280
. stojeii 257, 258
. ugadni 257

-,

305

246

lodmzivqje
lrirubni 257

593

593

moment inercije 220

olpora 220

magnetska slojka sa :eljeznin

, l$gliani 276, 280

, kugliani s ndlonoh, popreini 287
, losljani, dvGnjemi lzduzni 286
, nagitni sepr ttri 272
-, nosiv (popreani) 257

. zupaasti 375, 377

I 12

,133

l'l

kliai

. katki klizni
. lldista 287
. lnrdiite, dodatni labirinti

, vaijkasti 375
, vibriroje 374
, vijel< tmjanja 390

mjed

kliaih

rastavljivi zglobni 375, 377

Rotary 375, 377
178

laki

brtva

elastianosti

frepila 66

248, 249
263
262

ska

metal,

odul

linija profila 408

272

, konusni

l iuik

. sivi 254

178

12

heftbrane, pregibne

279. 284. 2a6

pogonski 374, 175

slecljalni

negapaskal (MPa)

luk sprezmja bokola

37:1, 375

243, 245

muivo, mjesavina 2a0

dopmska oznala 279

dopustae lolermcije 279

, hidrodinmiaki 271, 273

, hidroslatidki uduZni 272

, duljina 390
, Gallov 375, 377

.
.
,
,

nasl

288

lablri,[ne hl1lc 5S8-sql

lamele, sinusoidnc 324
lanelna koanica 548
lanac s deliinim somjacima
tutceD 375,377
zupaasti s valjnim

nraricc, mnnsctc 120

lljepljeni spojevi 66, 68

ljjev

ll5

, slrrnd.ftlm
, vlran! I20

,,1,1

mcmbl

, dusli, oblikovaje 280

ventil 628
kv.lileta aelika 112
zalaia 8, 45, 48

278

, uzdurni baavasti, srtr)tullriv

, uzduzni iglitrsli 284
, nzduzni kuglidni 284
. vaUkasti. stoZasti 287
. vaijnl 276
. v^ljni 276,217
, vijek hajanja ulorabe 293

, vl'rano ili
I

16

llrlno

35, 78

r)N

Elanto

lrnn

natczanje bokova provda 77

navoj 109, 132

vijka

pilcznog

,Iitri

Wi'
t

109

..

obuhvaha haka (remetr) 335

. ilaana od okrugle slpke 202

, tanjurasra 177,

efuiaki

,
,

lilasti ll3

09

apca

- lromjera temeljne klinic

- nado osi 443
slrezdjm

131

443

temeljnog koraka bokova zubaca

zbrojno diobenos konka profita 41t

109

442

ataosti bokova

naziwi tlak cijevl

597

okrelni momert
oktoidno

oabljerje

N-!E

lri

ulapdmju

oabljdje

opruga

nomalni tut zahvara 461

normal,o napre,anje 27

464

tice

,
,

hod

177

korljena zup.a ,172

rav m zupcima

pilasll

mvoj

pipac

6ll

-, ttrrni
, ravd

, ciklitko 39
, dinanitko ekvivalerhlo
, njihajuie 284

. lisnata 177, 183

. lisnata u sloju 183

pittiry

s kosim i zaklvljedn bokovnna

469,416
ravnim zupclma 463

iavnin zupcima 474

, mprezanje 180

-, odstupmja 198, 200, 201

, optereadje
,

417, 422

lrslEndta

194

os,
osiguraai,

, iskoristivosr

130

slecifidna
, specifiani

506

sila 177
progit 177

513

jednostavni 499, 502, 50:l

, jednostuparjski 49e, 5l)l

tdjuasti

, koaksijalni 499, 501

, plaD brzind 509
, pogonski nronrcil 511

I 19

obLikofl I l7
vijaka silom I l7
, stardedno ll?
o^bljene remenice 369

, piijerosni onrict sll

, prividna sta8. 512
, sile na drzaau 5ll
. sile m zubimn 511

ozubljenjc 402. 419,,141

. slozeni

ovijena pojasDa

ko.nica, 559,

561

, tipovi
s

Evtin bokovima

llifih l6l

, v-p.rovi 509
plrnetaari rcdukl(r 506

flxll

l0

flinovi
, unullnic 408. 422

,199

508

. viSestupanjski 499,

408

, clolvenlno 406, 408

119

-,

456

, gubilak snage 512

ploiom 323
sild 352

157

, nma (lipkasta) 190

, rama tonljska 177, 190

latrlarih prijenosa 37:l

popEino opleiedenih vijaka

633

506
sa stoaikom 514
, Erada 499, 500, 502

oplerenrcst korijena zupca 449

oploi:no tlaino pod azivaie 386
ortliDghausova spoika s jednom tanon

, cikloiduo 406

633

llaneimimultiplikator

435

prijenosnlk 410.411

144

133

2E9

197

188

atte1islika

. oblici 1,15
. shdardn!

prijeno$rik 499
sa dla pda Tuptanika 499,

-, cilin&iane {aane 197

-, iusto6a 180
-, fleksijska ehsnana 233

nosivosl bokova 455. :156. 473

obliko;njc 5,

, promjenljlvo 606

175

od okugle

,Ii eni 20

apaanjk 4l l. 412,

186

opru8a metalstik 209

reieikdte koNtrukcije 20

aelnik s

. zavoina lleksija

opiereienjc cijeri. mirno 606. 607

471

325

130

486

, viaara, tvalittla 203

, vlaina okrugla 207

prinbnlce 617
u poptanin lezaiima. lombinirano

443

, Witworttovoj 109

nisko

palac 341
laloidno ozubtenje

441

osi 443
profila apca 442
paralelnosti

ll0

Pa (Pascal) 12

442

diobdoe koraka profila

ISO I l0

plosnai

, srednji
, Siljasti

178

, llaana od okruglo8 profila 205

odstupmje debljine

,lijevi ll0

tnrdjni susiav

, nrclll 408

110

, grubi 110
. jdnoobrmi

l9l

491
obloge,
ne, za nd na sulo 324
obodna brzina remenice 357

2:10

501

505,

Ml,rt,

ml!l

lloaasta kodnica 548

povEtna z6klolka 635

plole, elaslidne l19

ploha, kine@lska 408

pousina vrljanja 403

pozitihi ponuk profi1a 416
srmidni broj ab&a 434
lrecizne deliane cijevi s99

pnematsla spojka 325

predzatezanje, sila 614

pregibne mdbime 593

, arpaasle 119

-, z1:lezdrlto-pstenate

161

lodatci dopu$tenih uprezeja

podloska

prekiveje profila

38

117

ubrizsavdjm 386
- tnjem 252, 297
- uljaod Daglon 297
- umjanjem 252, 298
!]oDjavajm (umakajm)

aa7

, opioano 298

pogonska giupa za broj ciklula

i spelte

kut zahmtie crte 428

kul zahmtne lini.je 416,422,435
lea. 374,375
dak

cijevi

nosivostisloZnika,lT2
logona lmca 387

597

pogonsko uduztro opieredenje 126

pojasna koanica 548, 559

-, -, s pomoCu zateae rmmice

lnje&si s vise rcmena 357

pomak

p.ofila
,

416, 417
416

pozin\ri

popretli (radijalni) sav l0

poFetno bacmje apca 442
postupak Tredgoldov 464
posuda l0

-, nulli 410.411
-, llanermi 499
-, @djelni 401
omjerom
prikljuaci Stapova

519

340

pogona

458

tioicnja rarcnicc 515

upomi! leiaja (uduznih) 272

prclrt, dopustcni lromje! 79

prsteD valjnog lezaja 276
prsleraste optuge 157
pstal, elastiani l19
Pulvis spo.jka .130
puanie tamih priietosnika

lrijoosih

puz

slijela

151

, evolventtri apdasti 150

, pomak 416, :U7
, poziriwi lomak 416

, tokutasti api:6ti 150

prokli,avalje lmih prijenosnika 519
promjer diobere lauzrice 435

optimalm brzim 360

samozatczujc 136

slobodnl polntni ognn

viseslojni 342
vlaslita tezina

35]

3.16

.
.
.
,
.

cilindridna

142

dlodijelna sa dva rcd p'll

klinasta. dinrenzlrc 35')
klinasta, dvodijclu

rd

.tl5

pon,itu lr'/

ozubljena 369
. lomiana (uporna) 35,

, studedni prcfil il85

598

profil ozubljenja

,
,
,
,
,

pomak, klinasra 358

Sirokc klinastc rcmcnc 158

. odnosl sila 489

opteredenje 617
sila i momenti 613

156

. Iiroko nazubljeni 156

. uskl beskonatni 355
, , normalni bcskonaani .155
. , pre,jek 155
. , usli 361

401

evolaentni 486

s98

, klimsti 361
,' nomalni konai:ni

klinaste renrene 157

prirubuca za zavan@je 612

cijevm

reSulacijskekoadce 548
relatlha puidja vrha zupca 4l:l
tetuen. elastitra defomacij. 336

sl9

prinbni lezaj 257

,
.
,
,

redukcr.lskilcntil 610

remenica 357

, broj zubaca 484

i vezica 24

pritubnica, slobodna 612

poligona pioflna Eatila 153
poluknSla zakovica 74

polreano oltcrcinih viiaka 130

pijenosa ]{linastnn renenon 159
raznaka osi aelnlkA 426

373

, iami, s konstmbim

,193

nosivih aeldka 448

noslvih lczaia (poprednil) 261

436

prijaomlk uemeNki ogdiaenih

253

lemp@tura 385
posonski fakor ra 93

avmtodu 25
nomalnih puznil prijenosika

stupnjevitim rmenicama 339

-, lmami

401

605

- !a

s pomodu logonske i slobodne

reinenice 340
zupaaslim rmeroft 368

rr]:mim prstenom 252

oltodno tlaCno 386

cijcvi

konstrul<clja 39
elastii:ro pl tianog optereaeDog spo.ja
t02

prijenff llosnatim iehenom 335

296

,'rii. osriik

dina,nitki oltereaenih zavrenih

priSusna zaklopka 634

prigulni veltil 630

lija

-. oplolno (cirlIl&ijsko)
-, for-life 296

debl.jinc srjjenkc

429

lresee hjetne smole

rrztliclni

99

prenosivi okretni moment slojke 325

lresjeci zavdenjh nosai:a 26

podloska osisrlmja 117

podloska st2adardizirana 117
podnaila,,e 239. 296, 384, 44'7
kapaDjen
386

- msau

promtcri kinematskih kruZrior 4.15

proraaun aisto el^sliano optcrclcnor st!)ir

, zalezna 336, 353

, zatezm, oplereiena optr'gonr

puzni prljenosnik 484. :lE5

:15.1

rmonski pfl.lcnos 335

s klinastim rehctrom 354

ponoiu zrtezne rcmcii.c

iaaLrnska debljina

d telnih zavara 23

povrti.a zav

24

FdUUS zakrNljcnja bokova

raiilati 243

r.slavliivi sporc!i

107

,upaanikr

4{)8

zatcznonr !cnrcnicom :152

, ollorcni l:19
, l,olukriThi 139

rcn'cr'lc, gunicno

l4l

.1.10

Tfii

ranr

ttruh

spajuje cijevi lemljenjem 60e

rotacijska tarenica 523

- lijepljeijen

Rotarylmac

375, 377
rotirajuCe brlvljenje 567
rutavci 215, 218
-. EeId 218

219

prirobnicMa 612
,avanvejem 60e
slecifiano kliz je tarenice 529

smolodmuivmje m6nma
nosaa 20
savijmje, uiestalosr

251

Schon'-osiguaai

43

.lenljeni 63
,lijelljeni 66

Se ersov lezaj 262

serokoanice 556.558

sigmosni ventil s oprugom 629

sila

s utegod 629
119, 134

bdvljenja 614

osi

352

predna?rezmja

p'edzalemj^

614
126

. najnaaja 126
, v<loiaa 220

siinplekse kotnice 556, 557

sidooni zglobovi 317
sinlerirrne kovine 254

dja

spojwi

pdi,na

s steaim

91

90
90

141, 115

glavirma

,lijepljoi

155

66, 68

. nEsravljivi 5,

10

, metavljid 107
, vij.ani 116

-, visokoavmd

116

243

slijepa lrirubnica 598

slobodna pirubnica 612
smiano naprez
27, 28

je

Smilhov dija$am 52
smole za lijevaje 255

brcj 266
!tr.Uasta 342

sornnerfeldov

, dllatacljska G,dnzno

,
,
,
,

spojka

kliaih koluta 327

akuulira enersiju
- Merallt* 331
bez

317

statitki optereaeni lruti

vijci

129

brtvljerje 567
Staufliro\ mualica 251
statiako

lll

$ezni dosjed 95, 101

spoj

E9, 97

, cilindridni 92
. aisto elastiaDi 96

pokreujila) l13

,elastitro-plastitni
, fomiranje 102

elektiotnagnelska lamelna 127

elekhoma8netska re\erzlbilna 329
elektomaenetska s jedrom ramo

96

stlje.ka. minlndna debljina

stlaaivo

brlvilo

14

582

$ojeai leza.j 257, 259

koanica

. indukcijska 325
, jednolameha 322
, kandrasta 114. 322
. kan&a$s .astavljjva 323
.lGrdansl<a 315

srozasta

. konpenzacij sta, neelasdana 314

. kula 313
. krglash zglobna 317
, lamel.a tama 322
, ma$etska sa Zeljeaim piahotn 330
, Ortliryhausola. s jednom tdlon

stulmi prckrNanja 429, 435, 466

561

stozdk 401,
,

bok

463. 467
402

. nulti, s ramim

alcnna

hija

sprezanla botnih
433
sumama po.jasna koanica, 559, 560
svomjak 169, 171,215
s navojeft I

ll

opllaim takama

i2l
,

, vilelahclhd 122
. voith-Sihchir. lu n,hnl,
319

datinskim drljuiivej eh 325

gummiD kmdzea 319

sfoinica, kminjo

lle

. viick rrlinnin

:rr)2

,lilni

463

Stribeckova kn{lja 2:17

srruk vijka 124

323

, sigumosra

Pulvis 330
s teliadm

62

, pneumalska 325
, prirubna .l13
, ruano rastalljiva 322

313

koja

601

325

elektromagnelska 325

plotom

rastavljiva 122
spajalica,

, centifugalna 130
, aetusno cenhifusalna
, defomacij lti rad 118

ciiNi

staniste 243
statiaka nosnrst na valjnom tjclcscu 2')l

povNirom 327, 331

-, elektomaernctska zupaasla 32E
. nidralliaka 325, 326

125

. diferencijaha

sinletska

, prirubni 1l
-, steai 89, 155

. stezni. kotutidiei
, stezni, rasre2anjem
, siehi, skupljanjem
-, steai, ul.jem 9l
. zakoviani 71,87

srddddni lenovi

31.1

,eije-on prasinom
Vulke 321
za puihje u rad 310

351

119

standardiziranc podloskc I l7

315

lrekldnimsvomjacima 322

aelianih konshuldja 20
glavine 139
s loligonih profilnim vrariljm t5l
sa svoqjakoh 169

sanduaasli

kiznim zglobom

ludnim apcima, zupdua 315

spoj 3.9
sm=okoarost 134, 136, 155,491

,lhtni lo
icd'r.1. tr,ziDa protoka

luinnn zublma

spekrj naprezada 42

-, nomiraDi
slimlni puz 486

kliznim kolutima 327

gumcnnn stozastim ulotcima 321

s kolaacima 611
navojm 610

, kuglasli 218,219
, nosivi 218
, lo$orni ili uporabni 219

-, !6toasli potpomi
, unutmji 218

gumcnim pBicnonr 319

609

optereien na savijante 6
kuhi 20, 22

, foprcanl (rddrlahi) l0
111

, uz(lu7tri (rksijalni)
, vi(c i ohtioi 7

10

rurdo

IriNlo

tingmijalno puanje tarenice

s23

larenica od gume 540, 541

l&nlnala pietmog

eta

diferencljalno puzanje 526, 528

dopuski stosci 52.1

dopuiteno lrosenje 538
fakor troienja 515

, nalrezmte materijala 523

, oblik rotacijskog tijela 523
, okeho klizno sjbdje (diferelci.jalno

puzatrje) 512

ili

uaino

trvit{rje matice" dubina

535

, tdgdcijalno klizno gibanjc

11jela 239

, mjesovilo

. zae javanje 532

139.

visina, cilindriina

140

, rekuie 219
tuljac. ulozni ll5.

valjak, vijek

trai&ja

ldac

239

393

lisoko ozubljenje 410

viieslojni rcmen 142

5. 376, 377
lEljlasti
\aljna r|elelca 2'7 6, 277
latjni teiaj 2'76,277
37

s kliMstim renenom 358

V-ielnici s kosim nlcima 434
V-aelnik 416.461

vrijator
l6

venlil

tnrbohidrauliina spojka voitn-Sinclair 331

625

s nogudnoiCu Proojene sinjda

srrujuja

628

523

, brzozatvmjudi 630

, dopultena 351
udamo oplereienje 39
ugradni lezaj 257
241

, htni

V.

, par

zuliuika

417

stoznlk s kosin

stoznik sa ravDim zuPcima 474

zulianik

417

628

, odbojni 629
, prigufiri 630

, rEdukcijski 630

-, sismosni s opru8m

zaknvljcni'n

bokovima 476

Vr,. par zupaadka 417

ll
unestalost savijanja 351

llaano naprezmje iezgre 110

V.,,,. pd zupamika 417

vodod, cijovni s97

-, klipni 628
, kosi 627

ulja

17

, dihamiaka 24i
, kinematsla 242

239

240

(elastidno puzaaje) 532

, trosenjc 5.12
vijek tra,janja sl8
, lrijeme troleda (habanja) 538

- vatka 393
- zglobova 394

134. 239, 44s

kottatrja 219
miromja (stariako)
val.juja 23e

, proraaun zaedjAvanja s39

vijek trajanja lanca 3e{)

- spojnica 392

l:11

, standardri

klizanja 219

534

. sile 480
271, 272

, igliaasti 286

414

klin

.., lrijenosnik s22, 542

, rusenciialno puzanje
, trcqjc busenja 528

osi

Tredgoldov postupak 46.1

sibanja(kineiiiko)

, stupanj gnbitka 535

, lirina elastitro defomirane povrslne

vijaanik 431, ,178

, liPerbololdni 'lEl

, hidrostatski 271,272
ftedusobnog polozaja

, pogonska snaga 535

529

122

za telnnc konnnrkcijc ll()

. poprcano otleicacni 13l

89

( )iar l0
kngliili lezaj 286
lczaj 2E6
. baivasli 286
. hi&odinmiaki

utiini I ll
-

122

dlbina

, minimalna

u,duznj (aksljrlni) spoj

, hid.ostatiatih 240
, pogonski, dopuSter 597
tok sila, zatvoreni 119. 120

trstih

-, rotacijska 523
, snaga tenja 53s
, specifi&o klizmje

. doluStdl bodni 139

, hidrodinamiiki 240

, ozlijebljena 520

, pro.aiun holenja

njn pqtsrn kotoica. 5s9

408, 422
urcdri z! rulomatsko lodnMzivanie 252
pod,nazjvanje 250

vladno Daprezdje 35

, pogonski s97

trenje

, clastlrri 124
, loti 125

lnul

,rnlrnlc ozubljcnrc

413

, cljevi, ispitni 598

-, . nazivni 597

s39

, kinenratska loaka 526

, kontaktni lrithak s28
. kontaltno naprezarje 530. 532
. kutna bzha 535

apca 419,424

visitu zupca

globoidni lrljenosnik 542

-, iskoristivost

lll. ll4
rlu I ll
rrilrri!
^
s Blnv,nn

:r8s

titnJro opleredenje 449

tjemena debljina

{tIrr!'etri r trlr8(nrr l,l()

LLlrc zr po(lnrulvrnie

542
preEane pldtiane mase 540
sivog lijeva 540
u obllku knzre ploae i raljka 522
sto2nika I uljka 522
, apsolutno klizanje 529

,
,
,
,
,

tcloskotsko vrnlil{, ll6

tcmeljna kn'znica 406
temperatura,pogonska lE5

629

vratila, salidjiva 215

vralilo 215
-. iuplje 215
-, teleskopsko 316

Ii,T

raar

lnh
raspomim klimm 630
uduzno nepomjdnih vrerenon 631

vrtlozna,odna koanica 562, 563

vrlnja, gradi:na brzina valjdh tjeleiaca
294,295

-, ptijetaaa

uduzno pomiinim

retenom

247

i okerljivim
631

zatezna

lll

rcmenica

Witi,oflhov cijevni navoj

415

, vijadi 401
, vrijednosti Sirina 440

. trapezasli

, koniini 165, 167

, nalonski. 165, 166

vrha

. mali 436, 417

, Dulti 4ll, 412. 417
. veliki 417

Mgibom 323
pilasti
323
-,

353

115, i65
za zakivanje 86
, cilindrii:ni 165, 166

109

zasiljenosl

jonosr)ik!. veliki

uha 4l:l

zupci koji se ukaptaju 323

zailk

l\lllisova jedna&ba 505

. relatima pDtmja

-,

p!i

lirlirurur

,140

379

, tjemena dbljim 419

-, tjemem visina .{13

zattita, portlinska 113

krivlloi r uzdlininr

visokoulinskih

-, oblik

631

uduao pomiinim \tetenom

zapomim klinoin 630
zaSiljenost vrha npca 415

nlkollm 368
v lijdalik 483

zub. ople.ecenje 448

zubac, grmiilni broj 415

zupdasta

323

prijenosnit s

oabdcon

41s

vralila, spojevi

150

zupaasti lanac 375,377, 397

s valjnim zglobonr 178

rehen, brzina 368

zahvatna linija (dodimica

profila) 40s.

406

-, prigusna

, debljina

s eksllozlvom 83

. slljepa 83, 86
, iuplja 81, 86
. toplo zakovara 72
, upnsteDa 82, 86

172

. zasjeani 165,

634
zakon ozubljenja 402

, plosnato ohtrgla 82
, poluotnlgla 74. 62. 86

stojni

167

za@de koNrrul<cije 49
2avareni spojevi i:eli.nil konshlkcija
u strojosiadnji

35

. DfuOarrcaslr )/
zav ivmje cijevi spajanjem
elektoogomo

609

53

59

, ultrazvudtro 53
zavarivost najvainijih

telika

zsiob, jek tajdja

394

zde,no djelovdje 5, l1e

zasjedtri

zaiik

165, 167

zasun s krutim jednodr.jelnin

tijelon 6j2
- kntnn zalomim rijetoh 632
podesivim visedijelnim zapomim

itelom

632

Zinua slajalica

uutamjim ozubljeijen 409

zliebovi za odbacivanje uUa 309

342

VELEUEILISTI:
U \IARAZDII,IU

, aeho elektootpomo
zarez, djelovanje 123

lijevim uspooom 431

23

, tupi 5
. lnpi kutni 22

od plastiane mase 460

s desnin uslonom 431

zradnost, logonska 279

, ugradbena 158

,{

20

IIRIHIINIDIIIIR

I
J

GOTDEN MARKETING

TEHNICKA KNJIG/

iltilililililillil111il
stvo ibrodogrodnie Sveulililto u Zog.
rebu te vilim i visokim lkolorno od.
nosno veleutili6limo. TrcCc izmiicnjcno
idopunleno hrvotsko izdonje osuvremenjeno ie iprolireno, Toko su,
prlmierice, s postojeCim normomo usklqdeno poglovlio proroCuno rovorenih spolevo (dr. sc, Z, Herold),
steznih spolevo (dr. sc. M,
Kosteloc) te plonetontih
(dr. sc. M. OpoliC), Kniigo ic iu
tehnitkom smislu priredeno no znolno viloi rozirri nego prothoJno izdonjo. Ovo izdonje priredio ie dr. sc. Miion OpoliC, red, prof, Fokultolo
stroiorslvo i brodogrodnie u Zogrebu
U kniizi su jednostovno i soleto teorelski, uz obilie proktiCnih podoto.
ko, obioSnieni elemenii stroievor nerostvoliivi spojevi; roslovliivi spoiovi;
opruge; osovine ivrotilo; leioji; brtvlienie lelqio ivrotilq; spoike; re.
menski i lonConi priienosnici; zuptoni prijenosnici; plonelorni priienos.
nici; torni priienosnici; kotnice; brtve; ciievni vodovi izoporno lijelo,

.Trmmp{'^)]

v-