VISOKA KOLA ZA MENADMENT U TURIZMU I

INFORMATICI U VIROVITICI

OSNOVE EKONOMIJE
4. ELASTINOST PONUDE I
POTRANJE

V.pred.mr.sc. Neven Garaa

1. ELASTINOST POTRANJE

Cjenovna elastinost potranje

Dohodovna elastinost potranje

Krina elastinost potranje

1. 1. CJENOVNA

ELASTINOST POTRANJE

razliita dobra se razlikuju, izmeu ostalog, i po

stupnju po kojem potraivana koliina dobra reagira
na promjene cijene istog dobra - cjenovna
elastinost potranje

cjenovna elastinost potranje mjeri koliko se

mijenja koliina traenog dobra kada se mijenja
njegova cijena, odnosno, to je postotna promjena
traene
koliine
podijeljena
postotnom
promjenom cijene

ekonomski
faktori
koji
odreuju
cjenovne
elastinosti za pojedinanim dobrima: luksuzna
dobra, dostupnost supstituta, vremenski horizont i
3
definicija trita

ELASTINA potranja za dobrom = ako traena

koliina znaajno reagira na promjene cijene
NEELASTINA potranja za dobrom = ako traena
koliina samo malo reagira na promjene cijene
Prema tome cjenovna elastinost potranje za bilo
kojim dobrom pokazuje u kojoj mjeri su se potroai
spremni odrei (smanjiti potronju) tog dobra kako
njegova cijena raste.
Elastinost odraava mnoge ekonomske, socijalne i
psiholoke sile koji oblikuju ukuse potroaa.
Opa pravila o tome to odreuje cjenovnu elastinost
potranje:
4

RASPOLOIVOST BLISKIH SUPSTITUTA

- potranja za dobrima s bliskim supstitutima u
pravilu je elastinija
- potroaima je lake prijei s tog dobra na
druga
- maslac i margarin su lako zamijenjivi
Kako e se odraziti na potranju mala promjena cijene
maslaca, ako je cijena margarina fiksna ?
Kako e se na potranju za jajima odraziti poveanje
cijene jaja ?

LUKSUZNA I NEOPHODNA DOBRA

- potranja za luksuznim dobrima je elastina
- kada poraste cijena posjeta lijeniku ljudi nee
drastino smanjiti odlaske lijeniku
- kada cijena jedrilica raste, traena koliina
znaajno pada
- lijenik se smatra neophodnim, a jedrilica
luksuzom
- je li dobro neophodno ili luksuzno ne ovisi
samo o karakteristikama dobra, nego i o
preferencijama kupaca
6

DEFINICIJA TRITA
- elastinost potranje ovisi o tome kako
odreujemo granice trita
- usko definirana trita elastinija potranja
- iroko definirana trita neelastina
potranja
- lake je nai supstitute za usko definirana
trita
- hrana - neelastina potranja jer nema
supstituta
- sladoled - elastinija potranja
- sladoled od vanilije - jo elastinija potranja

VREMENSKI HORIZONT
- potranja za dobrima je u pravilu elastinija
tijekom dueg vremenskog perioda
- rast cijene benzina = traena koliina samo
malo pada tijekom prvih mjeseci
- protekom vremena kupuju se automobili koji
troe manje goriva, koristi javni prijevoz
- tijekom nekoliko godina traena koliina
benzina znaajno opada

CJENOVNA

ELASTINOST POTRANJE

Izraunavanje elastinosti


koeficijent cjenovne elastinosti moemo brojano

izraunati u skladu sa sljedeom formulom:

Ec =

Postotna promjena potraivane koliine dobra A

Postotna promjena cijene dobra A

Postoje razliite kategorije cjenovne elastinosti:

kada postotno smanjenje cijene izazove takvo
postotno poveanje koliine koje znai
poveanje ukupnog prihoda, rije je o cjenovno
elastinoj potranji (Ec>1)

10

UP1 = 1 800 = 800

UP2 = 3 400 = 1200 (Ec>1)

CJENOVNO ELASTINA POTRANJA

Izvor: Tolui, Z. Osnove ekonomije - Praktikum str. 52.

11

Postoje razliite kategorije cjenovne elastinosti:

kada postotno smanjenje cijene ima za
posljedicu jednako postotno poveanje
potraivane koliine, koje veliinu ukupnog
prihoda ostavlja neizmjenjenom, govorimo o:
jedininoj (stabilnoj) elastinosti potranje
(Ec=1)

12

UP1 = 1 800 = 800

UP2 = 2 400 = 800

JEDININA ELASTINOST POTRANJE Ec = 1

Izvor: ibid. str. 52.

13

Postoje razliite kategorije cjenovne elastinosti:

ukoliko postotno smanjenje cijene izazove
postotno poveanje potraivane koliine koje e
znaiti smanjenje ukupnog prihoda, govorimo o
cjenovno neelastinoj potranji (0<Ec<1)

14

UP1 = 1 800 = 800

UP2 = 1,5 400 = 600

CJENOVNO NEELASTINA POTRANJA

Izvor: ibid. str. 53.

15

prikazani sluajevi su karakteristini

meutim postoje sluajevi kada potraivana koliina
neke robe uope ne reagira na promjene vlastite
cijene (Ec=0) npr. lijekovi,
ili kada je koliina neke robe izuzetno osjetljiva na
cijenu, tako da vrlo mala postotna promjena cijene
izaziva burne reakcije potraivane koliine (Ec=
).
ovakve sluajeve nazivamo savreno neelastina
potranja (Ec=0),
odnosno savreno elastina potranja (Ec=).

16

Primjer savreno elastine i savreno neelastine

potranje

Izvor: ibid. str. 53.

17

ELASTINOST POTRANJE
CJENOVNA

ELASTINOST POTRANJE

prilikom izraunavanja Ec potranje znaajno je to da se postotne

promjene cijene i koliine uvijek predstavljaju kao pozitivni brojevi

promjene cijene (C) i potraivane koliine (K) dovodi se u vezu s
prosjenom cijenom C + C odnosno prosjenom koliinom K + K
0

prema tome,
Ec =

Postotna promjena potraivane koliine dobra A

Postotna promjena cijene dobra A

Ec =

K
100
(K 0 + K 1) / 2
C
100
(C 0 + C1)/ 2

K
100
K
C
100
C

18

ELASTINOST POTRANJE
CJENOVNA
K

(K

+ K 2)
2

(C

+ C2)
2

6
10

10

Ec=(K + K ) / 2
1

C
(C1 + C 2 ) / 2

10 2
/ = 5 >1
5 5

4
10

20

15

2
10

30

ELASTINOST POTRANJE

25

10 2
/ =1
15 3

10 2
/ = 0,2 < 1
25 1

0
19

1.2. DOHODOVNA

ELASTINOST POTRANJE

potranja reagira na promjene dohotka

(necjenovna determinanta potranje) pa govorimo
o dohodovnoj elastinosti potranje

koeficijent dohodovne elastinosti potranje (Ed)
je kvocijent postotne promjene potranje neke
robe i postotne promjene dohotka potroaa
Ed =

Postotna promjena potranje dobra A

Postotna promjena dohotka

K
100
(
K 0 + K 1) / 2
Ed =
D
100
(D 0 + D1)/ 2

, odnosno

20

Glede veliine koeficijenta dohodovne elastinosti

potranje postoje slijedei sluajevi:

dohodovno elastina potranja (Ed>1) - kada je

promjena potranje istog smjera kao i promjena
cijene, ali promjena potranje biljei vei postotak
nego promjena dohotka. Odnosno, ako dohodak
raste, potranja takoer raste, ali bre od
dohotka. Obrnuto, pad dohotka dovest e do
nerazmjerno veeg pada potranje.
Sva dobra kod kojih je Ed>1 nazivamo normalna
dobra.
21

0<Ed<1 u ovom sluaju promjene dohotka i

potranje ostaju istog smjera, ali su promjene
potranje manjeg intenziteta od promjena dohotka
pa je ovo dohodovno neelastina potranja. I ova
dobra nazivamo normalna dobra.
dohodovno neelastina potranja (Ed<0)
promjena dohotka uzrokuje promjenu potranje u
suprotnom smjeru (rast dohotka izaziva pad
potranje i obrnuto). Ed je negativan broj.
Ovakva dobra nazivamo inferiorna dobra (u
sluaju rasta dohotka zamijenjuju ih superiorniji,
skuplji supstituti)
22

1. 3. KRINA
o

ELASTINOST POTRANJE

krina elastinost potranje mjeri promjene

potranje dobra A koje izaziva promjena cijene
dobra B
cijena drugog dobra jedan je od necjenovnih
odrednica potranje pa razlikujemo supstitute i
komplemente
koeficijent krine elastinosti (Ek) potranje
odreuje supstitucijski, odnosno komplementarni
karakter dobara
Ek =

Postotna promjena potranje dobra A

Postotna promjena cijene dobra B
KA
100
(K 0 A + K 1 A ) / 2
Ek =
CB
100
(C 0 B + C1B ) / 2

23

Postoje tri sluaja krine elastinosti potranje:

a)

pozitivna krina elastinost (Ek>0)

b)

u ovom sluaju postotne promjene potranje i cijene

istog su smjera
ovdje se radi o supstitucijskim dobrima, dobrima
koja se u potronji mogu zamijeniti (raste li cijena
junetine rast e i potranja za svinjetinom i obrnuto)

savrena krina neelastinost (Ek=0)

promjena cijene jednog dobra uope ne utjee na

potranju drugog dobra
radi se o tzv. nezavisnim dobrima (npr. promjena
cijene skijake opreme nee utjecati na potranju
kukuruznih pahuljica)
24

c)

negativna krina elastinost potranje

(Ek<0)

ovdje se radi o komplementarnim dobrima (dobrima

koja se dopunjuju u potronji)
dolazi do obrnuto proporcionalnog odnosa cijene
jednog i promjene potranje drugog dobra
npr. postotno smanjenje cijene benzina izazvat e i
neko postotno poveanje za potranjom automobila.

25

2. ELASTINOST PONUDE

elastinost ponude utvruje reakcije ponuene

koliine nekog dobra na promjenu njegove cijene
Postotna promjena ponuene
Koeficijent elastinosti ponude =

koliine dobra A
Postotna promjena cijene dobra A

Ep je pozitivan broj koji se kree od 0 do

definicije cjenovnih elastinosti ponude i potranje
potpuno su jednake, razlika je samo u tome to je za
ponudu koliinski odgovor na cijenu pozitivan, a za
potranju negativan

26

Postoje tri osnovna sluaja elastinosti ponude:

a)

Ep>1 sluaj elastine ponude

b)

Ep=1 sluaj jedinino elastine ponude

c)

postotni rast cijene imat e za posljedicu

nerazmjerno vei postotni rast ponuene koliine i
obrnuto

pad, odnosno rast cijene izaziva isti postotni pad,

odnosno rast ponuene koliine. U ovom sluaju ponudu
predstavlja pravac koji prolazi kroz ishodite.

0<Ep<1 sluaj neelastine ponude

odreeni postotni rast cijene znai rast ponuene

koliine, ali je postotno poveanje ponuene
koliine manje od postotnog poveanja cijene
27

Dva ekstremna sluaja elastinosti ponude:

a)

Ep=
- savreno elastina ponuda

b)

nezamjetljivi pad cijene uzrokuje pad ponuene

koliine na nulu, i obrnuto, mali rast cijene
beskonano poveava ponuenu koliinu
vodoravna krivulja ponude

Ep=0 savreno neelastina ponuda

ponuena koliina je savreno fiksna (sluaj npr.

pokvarljivih proizvoda)
okomita krivulja ponude

28

Primjeri jedinino elastine, savreno elastine i

savreno neelastine ponude

29

Izvor: ibid. str. 57.

Koji ekonomski faktori utjeu na elastinost

ponude?


lakoa s kojom se moe poveati proizvodnja

u industriji (opreni sluajevi npr. tekstilna
industrija i rudnici zlata)

vremensko razdoblje (promjena cijene ima vei

utjecaj na ponuenu koliinu kad se vrijeme da
ponuai odgovore poveava)

30

3. PRIMJENE PONUDE,
POTRANJE I ELASTINOSTI
3.1. Mogu li dobre vijesti za poljoprivredu biti loe
vijesti za poljoprivrednika ?
to se dogaa sa poljoprivrednicima koji proizvode
penicu i tritem penice kada agronomi otkriju novi
hibrid penice koji je produktivniji od postojeih ?
Sjetimo se iz prethodnog predavanja:
- pomie li se krivulja ponude ili krivulja
potranje
- u kom se smjeru krivulja pomie
- na dijagramu provjerimo promjene trine
ravnotee

31

1. Novi hibrid pomie krivulju ponude.

2. Krivulja ponude pomie se udesno. Poljoprivrednici
su spremni ponuditi vie penice kod svake cijene.
Krivulja potranje ostaje nepromijenjena, jer
uvoenje novog hibrida ne utjee na elju potroaa
za kupnjom peninih proizvoda pri svakoj cijeni.
3. Poljoprivrednici proizvode vie penice. Ukupni
prihod je cijena x koliina. Cijena penice je opala.
Rast ili pad prihoda ovisi o elastinosti potranje.
Potranja za penicom je u pravilu neelastina, jer su
proizvodi relativno jeftini i imaju nekoliko dobrih
supstituta.
32

POVEANJE PONUDE NA TRITU PENICE

33

Izvor: Mankiw, G. Osnove Ekonomije, Mate, Zagreb,

2006. str. 105.

U gospodarstvu SAD-a poveanje ukupne ponude,

zajedno s neelastinom potranjom za hranom,
uzrokovalo je pad poljoprivrednih prihoda, to je
potaklo ljude da napuste farme.
Godine 1950. u SAD-u 10 milijuna ljudi radi na
farmama ili 17% radne snage
Godine 2000. 3 milijuna ljudi radi na farmama, ili 2%
radne snage.
Napretkom produktivnosti u poljoprivredi u SAD-u
2000. proizvedeno dvostruko vie usjeva i stoke nego
1950. godine.
34

3.2. KONTROLE CIJENA

- u prethodnom predavanju trite sladoleda =
konkurentno trite bez dravne regulacije
- pri ravnotenoj cijeni, koliina sladoleda koju kupci
ele kupiti u potpunosti je jednaka koliini koju
prodavai ele prodati
kupci se ale da je cijena sladoleda previsoka
proizvoai se ale da je cijena sladoleda preniska
Cjenovni plafon = zakonski maksimum iznad kog ne
smije rasti cijena
Cjenovni prag = zakonski minimum iznad koj cijena ne35
smije pasti

TRITE S CJENOVNIM PLAFONOM

Izvor: ibid. str. 115.

36

a) dio slike:
- cijena koja uravnoteuje trite je ispod plafona i
cjenovni plafon nije obvezuju
b) dio slike:
- ravnotena cijena je iznad plafona i cjenovni plafon je
obvezuju
- ponuda i potranja pomiu cijenu prema ravnotenoj,
ali kada dosegne plafon ne moe vie rasti
- traena koliina vea je od ponude
- racioniranje sladoleda = dugi redovi, prodaja samo
prijateljima, roacima ili drugim lanovima grupe
37

- nemaju svi kupci koristi od plafoniranja cijena

sladoleda - neki uope ne mogu dobiti sladoled

TRITE S CJENOVNIM PRAGOM

Izvor: ibid. str. 120.

38

a) dio slike:
- ravnotena cijena je iznad praga, i prag nije obvezuju
- trite je prirodno uravnoteeno
b) dio slike:
- ravnotena cijena je ispod praga, cjenovni prag je
obvezujue ogranienje na tritu
- ponuena koliina premauje traenu koliinu
- oni koji ele prodati sladoled po vaeoj cijeni to ne
mogu
- obvezujui cjenovni prag uzrokuje viak
39

3.3. POREZI
POREZ NAMETNUT NA KUPCE (sladoleda iz
prethodnog primjera)
- za svaki kornet sladoleda koji kupe kupci dravi daju
0,50 dolara
1. Utjee li dogaaj na krivulje ponude ili potranje ?
2. U kojem se smjeru kree krivulja ?
3. Kako pomak utjee na ravnoteu ?

40

POREZ NA KUPCE
Izvor: ibid. str. 125.

41

Tko plaa porez ?

Iako kupci daju cijeli iznos dravi, i kupci i prodavai
dijele teret.
- Trina cijena pada s 3,00 na 2,80
- Prodavai za svaki kornet primaju 0,20 manje nego
prije poreza
porezi obeshrabruju trinu aktivnost, prodana
koliina u novoj ravnotei je manja
kupci i prodavai dijele teret poreza, kupci u novoj
ravnotei plaaju vie, a prodavai primaju manje
42

POREZ NAMTENUT NA PRODAVAE ( sladoleda iz

prethodnog primjera)
Drava zahtjeva od prodavaa korneta da za svaki
kornet koji prodaju daju dravi 0,50.
1. Krivulja potranje se ne mijenja.
2. Krivulja ponude se pomie ulijevo.
3. Ravnotena cijena raste.

43

POREZ NA PRODAVAE
Izvor: ibid. str. 126.

44

- cijena raste na 3,30 i smanjuje se potranja

- prodavatelji primaju viu cijenu, ali nakon plaanja
poreza cijena opada
ZAKLJUAK:
Porezi na kupce i prodavae su ekvivalentni. Razlika
izmeu cijene za kupce i cijene za prodavae je ista,
bez obzira je li porez nametnut kupcima ili
prodavaima.
Jedina razlika izmeu poreza na kupce i prodavae je
tko daje novac dravi.
45

ELASTINOST I POREZNO OPTEREENJE

- teret poreza samo je rijetko jednako raspodjeljen
- u primjeru koji slijedi krivulje se ne pomiu, jer je to
nevano za porezno optereenje
- razlika izmeu dijelova slike je relativna elastinost
ponude i potranje

46

KAKO SE DIJELI POREZNI TERET

Izvor: ibid. str. 129.

47

Porezni teret vie snosi ona strana na tritu

koja je manje elastina.
Elastinost mjeri volju kupaca ili prodavaa da
napuste trite kada uvjeti postanu nepovoljni.
Mala elastinost potranje znai da kupci nemaju
dobru alternativu za potronju upravo tog dobra.
Mala elastinost ponude znai da prodavai nemaju
alternativu za proizvodnju upravo tog dobra
Ona strana trita koja ima manje dobrih alternativa
ne moe jednostavno napustiti trite i mora snositi
vie poreznog tereta.
48

Ekonomisti vjeruju da je ponuda rada mnogo manje

elastina od potranje.
Tko snosi vei dio tereta poreza na plae, radnici ili
poduzea ?
Tko plaa porez na luksuzna dobra, ako je potranja
za jahtama prilino elastina ?

49

PITANJA:
1. to je cjenovna elastinost potranje ?
2. to odreuje cjenovnu elastinost potranje ?
3. Grafiki prikai i objasni:
a) Ec>1
b) Ec = 1

c) 0<Ec<1

4. Grafiki prikai i objasni:

a) Ec = 0
b) Ec =
5. to je dohodovno elastina potranja ?
6. to je dohodovno neelastina potranja ?
7. Objasnite tri sluaja krine elastinosti ?
8. Koja su tri osnovna sluaja elastinosti ponude ?

50

9. Koja su dva ekstremna sluaja elastinosti ponude ?

10. Koji ekonomski faktori utjeu na elastinost ponude ?
11. Grafiki prikaite i objasnite to e se desiti na tritu penice
kada se otkrije novi hibrid penice.
12. Grafiki prikaite i objasnite trite sa:
a) cjenovnim plafonom
b) cjenovnim pragom
13. Tko snosi porezni teret na tritima savrene konkurencije ?
14. Kako e elastinost ponude i potranje utjecati na podjelu
poreznog tereta ?

51