Mate Kapovi

iji je jez i k?

Mate Kapovi iji je jezik? Urednica Lara Hlbling Matkovi

Mate Kapovi

iji je jezik?

Zagreb, veljaa 2010. prvo izdanje

Sadraj
Predgovor. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 ime.se.bavi.lingvistika?.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 Kvari.li.se.jezik.s.vremenom?. . . . . . . . . . . . . . . 15 Treba.li.govoriti.pravilno?. . . . . . . . . . . . . . . . 37 Treba.li.nam.standardni.jezik?.. . . . . . . . . . . . . 55 Kome.pripada.jezik?.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75 Jezini.purizam.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81 Smiju.li.lingvisti.utjecati.na.jezik.i.kako?. . . 93 Jezik,.lingvistika.i.ideologija. . . . . . . . . . . . . . 103 Pravopisi.i.lektori. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 113 Jedan.ili.etiri.jezika?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 127 Zakljuak.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 157 Bibliografija. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 161 Kazala. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 167

Predgovor

Predgovor
Pred.vama.je.knjiga.koja.pokuava.na.jednostavan.nain,.pristupaan. i.nelingvistima,.govoriti.o.nekim.jezinim.pitanjima.koja.se.u.javnosti. esto.javljaju,.a.koja.su.nerijetko.ne.posve.jasna.i.onima.koji.se.profesionalno.bave.jezikom.i.lingvistikom..Moe.se.doista.rei.da.knjiga,. meu. ostalim,. govori. i. o. nekim. osnovama. lingvistike,. no. na. nain. na.koji.se.o.tome.naalost.rijetko.govori..Ova.knjiga.je.plod.autorova. viegodinjeg.bavljenja.jezikom.i.lingvistikom.i.razmiljanjima.o.tim. problemima..U.knjigu.su,.osim.tema.koje.su.ule,.mogle,.naravno,.ui. i.mnoge.druge.bitne.teme..Teme.ine.zaokruenu.cjelinu.i.meusobno. se. nadopunjavaju. iako. se. pojedina. poglavlja. mogu. itati. i. zasebno.. Knjiga.govori.o.jeziku.openito,.no.kako.izlazi.na.hrvatskom.jeziku.i. u.Hrvatskoj,.jasno.je.da.se.u.velikoj.mjeri.govori.o.situaciji.kod.nas,. tj..na.primjeru.nae.situacije,.kao.i.to.da.su.jezini.primjeri,.lakeg. razumijevanja.i.bliskosti.teme.radi,.najee.iz.hrvatskog..U.knjizi.se. takoer,.najee.u.fusnotama,.nalazi.i.dosta.primjera.koji.ne.bi.nuno. morali. ui. u. ovakvu. knjigu. kada. bi. ona. bila. zamiljena. kao. strogo. organiziran. udbenik. u. kojem. ne. bi. smjelo. biti. previe. tematskih. skretanja..No.takvi.su.primjeri,.za.koje.je.procijenjeno.da.bi.mogli.biti. itatelju.zanimljivi,.ipak.unijeti,.tim.vie.to.je.esto.rije.o.temama.koje. su.inae.slabo.ili.nikako.obraene..U.knjizi.se.u.velikoj.mjeri.obrauje. problematika.o.kojoj.je.autor.dosada.pisao.u.znanstvenim.lancima.i. o.kojoj.je.govorio.u.medijima.i.javnim.nastupima..Ovdje.su.ti.stavovi. i.pogledi.na.jezik,.koji.se.esto.tiu.nekih.od.najfrekventnijih.pitanja. koja.se.o.jeziku.javljaju.meu.nestrunjacima,.dodatno.razraeni.i.u. detalje.objanjeni..Iz.itave.bi.knjige.trebala.proizlaziti.tvrdnja.da.je.

iji.je.jezik?

jezik.drutvena.injenica,.stvar.drutva.a.ne.stvar.pojedinca,.i.da.ga.se. ne.moe.gledati.izdvojeno.od.drutva,.drutvenih.odnosa.i.promjen. u.drutvu..Utoliko.ova.knjiga.nije.samo.knjiga.o.jeziku,.nego.i.knjiga. o.drutvu,.znanosti.openito,.pa.ak.i.politici Tokom.pisanja.knjige,.uvelike.su.mi.pomagali.mnogi.prijatelji.i.kolege. koji.su.bili.prvi.itatelji.poglavlj.kako.su.ona.nastajala..Od.njih.sam. dobio.mnoge.korisne.primjere,.komentare,.savjete.i.reakcije,.koji.su. katkad.dosta.utjecali.na.neka.od.razmiljanja.u.knjizi..Na.poetku.se. zahvaljujem.svojoj.urednici.Lari.Hlbling.Matkovi.na.prvom.poticaju. za.pisanje.knjige.i.na.ureivanju.teksta..Na.itanju.rukopisa.ili.veih. dijelova. rukopisa. te. na. trudu. i. pomoi. zahvaljujem. se. (abecednim. redom). Mislavu. Beniu,. Vedrani. Bibi,. Marku. Kapoviu,. Orsatu. Ligoriju,.Mihailu.Mii.Oslonu.i.Daliborki.Sari..Na.nekoliko.primjera. i.komentara.htio.bih.se.zahvaliti.i.Vlatku.Brozu,.Marku.Kostaniu,. Marku.Kovaiu.i.Nikoli.Vuletiu..Anelu.Stareviu.hvala.na.citatima.. Naravno,.za.sve.to.je.u.knjizi.napisano,.kao.i.za.sve.mogue.greke,. odgovornost.snosi.samo.autor. U.Zagrebu,.14..prosinca.2010.

ime.se.bavi.lingvistika?

ime se bavi lingvistika?

Gramatike ne padaju s neba (D. S.)

Neke.su.teme.osobito.popularne.u.javnim.raspravama..Jedna.od.takvih. tema.je.i.jezik..O.njemu.se.esto.raspravlja.i.o.njemu.mnogi.imaju.svoje. miljenje..i.trebali.bi.ga.imati,.da.ne.bude.zabune..Zbog.specifinih. okolnosti.u.zadnjih.dvadesetak.pa.i.vie.godina.i.problem.kao.to.su. pitanje.samostalnosti.hrvatskog.jezika.u.odnosu.na.srpski,.razbuktavanje. jezinog.istunstva,.izrazita.politizacija.jezika.i.izraavanje.nacionalizma. kroz.jezik.i.sl.,.interes.je.za.jezik.u.Hrvatskoj.bio.samo.potenciran. Na.prvi.pogled,.odgovor.na.pitanje.iz.naslova.bi.trebao.biti.posve. jednostavan..Kao.to.i.samo.ime.jasno.kae,.lingvistika.ili.jezikoslovlje,. tj.. lingvisti. ili. jezikoslovci,. bave. se. jezikom.. Istrauju. jezik,. pitanja. i. probleme. vezane. uz. jezik. na. razliite. naine. . od. prouavanja. fonologije.(glasovnog.sustava).nekog.jezika,.bilo.da.je.rije.o.velikim. svjetskim.jezicima,.akavskom.govoru.Sv..Petra.u.umi.ili.o.jednom. od.750.jezika.koji.se.govore.na.Papui.Novoj.Gvineji;.preko.najnovijih. primjena.raunalne.tehnologije.na.obradu.jezika.pa.sve.do.bavljenja. filozofijom.jezika.u.20..stoljeu.Kao.i.u.svim.znanostima,.nebrojeno. je.mnogo.naina.na.koje.se.predmet.dotine.znanosti.moe.prouavati.. Kao.i.u.drugim.znanostima,.teme.kojima.se.bave.pojedine.lingvistike. discipline.mogu.biti.toliko.raznorodne.i.meusobno.nepovezane.da. esto. ni. sami. lingvisti. koji. se. bave. specifinim. dijelom. lingvistike. ne.razumiju.ime.se.tono.bave.lingvisti.koji.se.bave.kojom.drugom.

10

iji.je.jezik?

lingvistikom.disciplinom..Tako.lingvist.koji.se.bavi.filozofijom.jezika. vjerojatno. nee. znati. puno. o. raunalnoj. lingvistici,. kao. i. obrnuto,. niti.e.dotina.istraivanja.ikako.utjecati.jedna.na.druge..Mnogim.je. lingvistikim.disciplinama.zajedniko.samo.to.da.im.se.istraivanja.u. veoj.ili.manjoj.mjeri.tiu.jezika.u.nekom.pojavnom.obliku,.dok.im. metode.i.ciljevi.mogu.biti.potpuno.razliiti. Meutim,. to. ipak. nije. i. miljenje. koje. prevladava. meu. laicima.. Stereotipi.postoje.o.svim.zanimanjima.pa.tako.i.o.lingvistima..Laici.esto. misle.da.lingvisti.nuno.moraju.znati.velik.broj.jezika.te.zapravo.brkaju. jezikoslovce.s.poliglotima,.kao.to.se.esto.misli.da.svi.lingvisti.moraju. znati.apsolutno.sve.rijei.i.izraze.iz.najopskurnijih.dijalekata.i.sl..No. to.je.opet.netono..Neki.lingvisti.doista.znaju.govoriti.ili.poznaju.velik. broj.jezika,.ali.poanta.lingvistike.nije.u.tome.da.se.zna.velik.broj.jezika. ili.da.se.znaju.sve.rijei.i.izrazi.koji.postoje.u.odreenom.jeziku,.nego. da.se.neki.ili.vie.jezika.ili.samo.dio.kojega.jezika.istrauje.i.prouava.. U.nekim.je.granama.lingvistike,.primjerice.u.jezinoj.tipologiji.koja.se. bavi.usporeivanjem.jezinih.karakteristika.u.jezicima.svijeta,.doista. bitno.da.se,.vie.ili.manje.dobro,.poznaje.velik.broj.jezika,.ali.ne.i.u. svima..A.i.tada.to.lingvistiko.poznavanje.jezika.najee.nije.istovjetno. komunikacijskom.ili.poliglotskom.poznavanju.jezika..Lingvistu.esto. nije.potrebno.znati.teno.govoriti.pojedini.jezik.da.bi.se.njime.znanstveno.bavio,.ve.mu.je.primjerice.potrebno.poznavanje.gramatikih. finesa.i.naina.funkcioniranja.dotinoga.jezika.o.kojima.govornici.toga. jezika.ne.znaju.nita..Praktina.upotreba.jezika.i.njegovo.izuavanje. se.ne.mogu.nikako.svesti.na.isto..To.je.prilino.oito..svi.govornici. hrvatskoga.recimo.savreno.dobro.znaju.od.svakoga.glagola.napraviti. sadanje.vrijeme,.no.to.ne.znai.da.e.zato.moi.u.trenu.strancu.koji. ui.hrvatski.objasniti.kako.je.tono.ustrojen.poprilino.sloen.sustav. hrvatskog.prezenta.i.zato.recimo.nosim,.vidim i.kriim imaju.iste.oblike. u.prezentu.ali.razliite.u.infinitivu..nositi,.vidjeti i.kriati..S.druge. strane,.ne.treba.misliti.da.to.to.lingvisti.prouavaju.gramatike.finese. u.jeziku,.iako.pritom.ne.moraju.nuno.teno.govoriti.koji.jezik,.nema. nikakve.praktine.primjene..Gramatike.se,.naime,.ne.piu.same.od. sebe..bez.lingvist.i.njihova.bavljenja.najrazliitijim.aspektima.jezika. ne.bi.bilo.mogue.uiti.strane.jezike,.niti.bi.u.konanici.bilo.mogue. itati.prijevode.stranih.knjiga.i.gledati.strane.filmove.

ime.se.bavi.lingvistika?

11

m m m Najrairenije.miljenje.o.lingvistici.u.javnosti.je.ipak.ono.da.se.lingvisti. bave,.ako.ve.ne.postavljanjem.zarez.i.time.hoe.li.se.pisati.neu.ili. ne.u,.a.onda.izmiljanjem.pravil.i.time.kakav.bi.jezik.trebao.biti.. Lingvisti.bi.dakle.bili.tu.da.propiu.to.je.pravilno.a.to.nepravilno. u.jeziku,.kako.se.smije.i.kako.ne.smije.govoriti.i.pisati,.te.bi.se.openito. trebali.baviti.trivijalnostima,.kao.to.je.to.treba.li.se.pisati.greka ili. grjeka, zadaci ili.zadatci i.pravilima.o.postavljanju.zareza,.te.valjda. bjesniti.po.medijima.da.ljudi.vie.ne.znaju.govoriti.hrvatski. Takav.stav.proizlazi.iz.slike.o.jeziku.i.gramatici.do.koje.se.dolazi.u. koli,.a.to.je.da.se.jezikom.uglavnom.bavi.u.okvirima.toga.kako.treba. pisati.i.govoriti..Od.osnovne.kole.nadalje,.o.jeziku.se.govori.gotovo. iskljuivo.u.okviru.vrlo.sumnjivih.pojmova.kao.to.su.pravilno/nepravilno.i.ispravno/neispravno,.ui.se.kako.se.pravilno.pie.i.govori. i.samo.se.tome.posveuje.pozornost1..Nije.sporno.da.u.organiziranim. drutvima.postoji.potreba.za.kodificiranim.standardnim,.slubenim. jezikom,.koji.e.se.upotrebljavati.u.slubenim.okolnostima,.na.televiziji,. u.pisanju.zakon.i.slubenih.dokumenata,.slubenoj.i.meudijalekatskoj. komunikaciji.i.sl.,.no.takva.se.metoda.uenja.standardnog.jezika,.pri. emu. se. uenicima. od. malena. utuvljuje. u. glavu. da. u. jeziku. postoje. neke. stvari. koje. su. pravilne,. a. druge. koje. su. nepravilne,. to. je. znanstveno. posve. neutemeljeno,. nikako. ne. moe. opravdati.. No. to. takoer.objanjava.i.stavove.o.lingvistima.kao.o.profesionalnim.cjepaima.dlak.i.pedantima.koji.se.bave.utvrivanjem.toga.treba.li.se. neu.pisati.zajedno.ili.ne.i.kae.li.se.ispravno.drukiji ili.drugaiji pa. onda.ne.treba.uditi.to.mnogi.misle.da.se.svi.lingvisti.bave.zarezima,. pravopisom.i.problemima.kako.se.to.pravilno.kae. Osim.toga,.na.takav.je.stav.o.lingvistima.kod.nas.vjerojatno.utjecala. i.puristika.histerija.iz.1990-ih..Naravno,.takvi.stavovi.zapravo.nimalo. ne.odgovaraju.istini..No.ne.treba.kriviti.one.koji.moda.imaju.takav. stav..On.je.uvelike.posljedica.neega.to.moemo.nazvati.ideologija ili. kultura standardnoga jezika,.a.za.takve.su.stavove.u.velikoj.mjeri.krivi.
1 Treba rei da se stavovi prema lingvistima i jeziku openito mogu razlikovati od jezika do jezika, tj. od zemlje do zemlje. Ovdje ponajprije govorimo o prilikama u Hrvatskoj iako je ideologija standardnog jezika tipina za sve zapadnoeuropske jezike te je primjerice u Velikoj Britaniji ili SAD-u ona nita manje izraena nego kod nas.

12

iji.je.jezik?

upravo.sami.lingvisti,.koji.u.medijima.pokuavaju.uvjeriti.ljude.da.ne. znaju.to.koja.rije.znai,.da.su.zaboravili.svoj.jezik,.koji.objanjavaju. to. je. jedino. pravilno. i. u. duhu. hrvatskog. jezika,. koje. su. rijei. podobne.a.koje.nisu.i.slino..Na.taj.nain.se.jezikoslovna.struka.posve. banalizira. i. zapravo. ju. se. potpuno. krivotvori.. U. takvim. nastupima. nema.nimalo.znanstvenoga.pristupa.jeziku. S. druge. strane,. posve. je. jasno. da. nije. ba. vjerojatno. da. e. se. u. javnosti.ili.u.medijima.previe.govoriti.o.nekim.opskurnim.temama. kojima.se.lingvisti.bave..a.bave.se.brojnim.opskurnim.temama.kao. to.su.baltoslavenske.naglasne.paradigme,.pitanja.kreolske.sintakse.u. nekim. varijantama. brazilskog. portugalskog. ili. kognitivistiko. istraivanje.imenskih.klasa.u.nekom.australskom.jeziku..No.to.ne.znai. nuno.da.se,.samo.zato.to.je.dosta.lingvistikih.istraivanja.javnosti. nezanimljivo,. prekompleksno. ili. prestruno,. stvari. moraju. banalizirati.do.te.mjere.da.se.lingvistika.toboe.svodi.na.pitanja.pravopisa.i. pravilnog/nepravilnog. S. obzirom. na. tadanja. dogaanja. openito,. nije. neoekivano. da. se.primjerice.u.1990-ima.uglavnom.govorilo.o.srbizmima.i.kako.ih. ukloniti. iz. jezika,. no. treba. shvatiti. da. je. sve. to. zapravo. imalo. vrlo. malo.veze.sa.znanosti.i.s.lingvistikom.i.da.je.tu.zapravo.bila.rije.o. preslikavanju.nekih.pojava.iz.drutva.i.politike.u.jezik..To.to.su.se. neki.postupci.pokuavali.znanstveno.opravdati.ne.znai.nuno.da. imaju.veze.sa.znanosti. Ono. to. treba. shvatiti. jest. da. je. lingvistika. znanost. koja. se. bavi. najrazliitijim. temama. vezanim. uz. jezik. i. znanost. koja. opisuje. sve. aspekte.jezika..Kljuna.je.tu.rije.opisuje..Dakle,.lingvistika.opisuje,. a.ne.propisuje..Cilj.je.lingvistikih.istraivanja.jezik.opisati.te,.ako.je. to.mogue,.analizirati,.objasniti.i.shvatiti.kako.jezik.ili.neki.elementi. u. jeziku. funkcioniraju.. Propisivanje. kako. bi. jezik. trebao. izgledati. s. lingvistikom. nikakve. veze. nema.. Zapravo,. dovedemo. li. stvari. do. apsurda,. moglo. bi. se. prilino. uvjerljivo. tvrditi. da. disciplina. koja. se. bavi. upravo. propisom (a. ne. opisom),. jezina. standardologija,. tj.. disciplina.koja.se.bavi.praktinom.standardizacijom.jezika,.uope.ni. nije.dio.lingvistike.jer.je.u.odluivanju.to.e.biti.dijelom.knjievnog. jezika. a. to. ne. katkada. najmanje. znanosti.. Kada. jezikoslovac. pie.

ime.se.bavi.lingvistika?

13

gramatiku. ili. pravopis. kojeg. standardnog. jezika. i. recimo. propisuje. da.je.standardno.samo.u ligi ili.u toki a.ne.u lizi ili.u toci (iako.se.i. jedno.i.drugo.govori),.propisivanje.samo.prvih.oblika.ne.temelji.se.ni. na.kakvoj.znanstvenoj.analizi,.iako.se.to.tako.esto.prikazuje,.nego. na.istoj.proizvoljnosti.ili.osjeaju.standardologa.to.je.pravilnije,. dosljednije.ili.standardnije..T.se.proizvoljna.standardoloka.praksa. stoga.razlikuje.od.lingvistikoga.opisa.tj..analize.koja.bi.zahtijevala.da. se.ustvrdi.da.se.i.jedni.i.drugi.oblici.upotrebljavaju.i.da.se.precizno. opie.tko.ih.rabi,.u.kojim.sluajevima,.to.je.frekventnije.a.to.manje. frekventno,. u. kojim. se. tono. rijeima. takve. dvojnosti. javljaju. i. sl.,. izbjegavajui.pritom.neznanstvene.tvrdnje.o.tome.to.je.vie.ili.manje. pravilno,.to.je.u.duhu.jezika.i.sline.opskurantistiko-metafizike. sljeparije. Kada.se.shvati.da.je.cilj.lingvistike.opis jezika,.a.ne.njegov.propis,. iz.toga.onda.lako.proizlazi.i.sve.ostalo..Nakon.toga.je.lako.prozreti.sve. one.koji.toboe.znanstveno.dokazuju.da.bi.neto.trebalo.biti.ovakvo. ili.onakvo.ili.da.je.neto.nepravilno,.pravilno.ili.pravilnije..Jezik. ne.pripada.nikakvim.samozvanim.autoritetima.koji.jedini.imaju.pravo. o.njemu.suditi,.donositi.odluke.i.propisivati.to.je.u.njemu.pravilno.. Jezik. pripada. svim. svojim. govornicima,. svim. ljudima. koji. dotinim. jezikom.govore..Lingvisti.nisu,.tj..ne.bi.trebali.biti,.ljudi.koji.govore. kakav.bi.jezik.trebao biti,.lingvisti.su.ljudi.koji.govore.i.istrauju.kakav. jezik. jest i. kako. funkcionira,. zato. je. ba. takav. kakav. jest,. kako. se. razvio.i.kako.se.razvija.te.kako.je.povezan.s.drugim.aspektima.ljudske. djelatnosti. Katkada.se.dostignua.i.otkria.lingvistike.mogu.primijeniti.i.u.drugim. podrujima..primjerice.u.obrazovanju,.prevoenju,.uenju.jezika,.kod. lijeenja.govorno-jezinih.poremeaja.i.sl..U.nekim.se.sluajevima.rezultati.lingvistikih.analiza.mogu.iskoristiti.i.u.druge.vrlo.praktine.svrhe,. primjerice.kao.ispomo.u.sudskim.procesima.(forenzika.lingvistika),. no.nerijetko.od.njih.nema.izravne.materijalne.koristi.ili.posljedic.u. svakodnevnom.ivotu,.osim.novih.spoznaja.o.tome.kako.funkcionira. jezik,.a.onda.neizravno.i.kako.funkcionira.ljudski.um..Jezik.je.fenomen. tipian.za.ljudska.bia.i.bitno.ih.kao.bia.obiljeava..Bez.jezika.kakav. poznajemo. i. kakav. uzimamo. zdravo. za. gotovo,. ljudsko. drutvo. ne.

14

iji.je.jezik?

bi.moglo.funkcionirati.kako.funkcionira,.niti.bismo.razmiljali.kako. razmiljamo..Stoga.ne.bi.trebalo.biti.sporno.da.se.onda.jezik.mora.i. izuavati..Lingvistika.je.samo.jedna.od.razliitih.znanosti.kojima.se. ljudi.bave,.a.znanost.se.bavi.svime.to.postoji.pa.se.tako.bavi.i.jezikom.. Utoliko.postojanje.i.zadae.lingvistike.ne.treba.posebno.opravdavati,. kao.to.ne.treba.opravdavati.ni.postojanje.drugih.znanosti.ni.zato.se. bave.time.ime.se.bave2 . Kao.to.fiziari.opisuju.zakon.gravitacije,.a.ne.propisuju.kakav.bi.on. morao.biti,.kao.to.biolozi.opisuju.ivi.svijet,.a.ne.propisuju.kakav.bi. on.trebao.biti,.kao.to.kemiari.govore.o.kemijskim.spojevima.kakvi. doista.postoje,.a.ne.propisuju.kakvi.bi.spojevi.trebali.postojati,.isto. tako.se.i.jezikoslovci.bave.jezikom.kakav.postoji,.a.ne.propisuju.kakav. bi.jezik.trebao.biti..Unato.tome.to.mnogi.laici,.pa.ak.ni.oni.koji.bi. trebali.biti.strunjaci,.to.ne.razumiju,.to.je.osnovna.pretpostavka.koju. treba.znati.da.bi.se.uope.smisleno.razmiljalo.i.raspravljalo.o.jeziku.

Naravno, takav idealistiko-humanistiki stav je u stvarnosti nerijetko teko braniti, pogotovo u svjetlu komercijalizacije obrazovanja i znanosti te estokog napada na nekomercijalne, pogotovo drutveno-humanistike, studije i istraivanja u cijelom svijetu u posljednjih dvadesetak godina. Jasno, unitavanje fundamentalnih istraivanja koja se ne mogu izravno komercijalno iskoristiti, u kakve spada i veina lingvistikih istraivanja, u konanici pridonosi opem usporavanju novih znanstvenih spoznaja i dovodi do gubljenja znanstvene slobode i osnovnih znanstvenih principa, to ima pogubne posljedice po ljudsko drutvo u cjelini. Gdje vlada iskljuivo logika profita, sve drugo nestaje pa tako i znanost i opedrutvena korist.

Kvari.li.se.jezik.s.vremenom?

15

Kvari li se jezik s vremenom?

Nije jezik jabuka da se pokvari
Popularno.je.miljenje.da.se.jezik.kvari,.da.se.prije.ljepe.i.tonije.govorilo,.da.mlade.generacije.vie.ne.znaju.govoriti,.da.iskrivljuju.jezik 3.i.da. jezik.vie.nije.to.je.nekad.bio..Dok.takve.izjave.ne.trebaju.nuno.uditi. dolaze.li.od.nestrunjak,.zabrinjavajue.je.kada.se.uju.od.lingvist. koji.bi.se.jezikom.trebali.znanstveno.baviti..Takav.je.stav.o.kvarenju. jezika.esto.povezan.s.puristikim.ili.slinim.stavovima..primjerice. ako. se. kritizira. to. to. danas,. za. razliku. od. prije,. u. jeziku. ima. puno. vie.posuenica,.npr..engleskih..Jasno,.popularne.se.teorije.o.kvarenju. i.propadanju.jezika.nikako.ne.mogu.u.potpunosti.otpisati.na.utjecaj. purizma.i.jezine.standardizacije..One.su.u.velikoj.mjeri.povezane.s. uobiajenim.stavovima.o.tome.da.je.prije.sve.bilo.bolje,.da.su.se.mladi. dizali.starijima.u.tramvaju,.da.je.hrana.bila.ukusnija,.nogomet.bolji.i. sl.4.Rjee.se.javlja.suprotan.stav.da.se.jezik.razvija.i.da.je.svaki.sljedei. stupanj.jezinoga.razvoja.bolji.od.prethodnoga 5.
3 4 Usp. npr. Milroy 1998. Takve ideje imaju dugu tradiciju u europskom podneblju, sve od rimske kulture i ideje o zlatnom dobu rimske prolosti nakon kojega se sve poelo kvariti, zbog ega je svaka rimska generacija, unato stvarnosti koja je mogla biti potpuno drugaija, mislila da je gora od prethodne. Na takve se ideje poslije nadovezala kranska vizija svijeta i eshatologija u kojoj se svijet takoer kree od boljega prema loijem u kranskoj verziji od istonoga grijeha i prvobitnoga izgona iz raja nadalje. Zanimljivo je da je npr. Charles Darwin smatrao da u jeziku pobjeuju krae, lake, bolje rijei zbog svoje inherentne vrijednosti, tako izravno usporeujui bioloku evoluciju i povijesni razvoj jezika (citirano prema Labov 1972: 273).

16

iji.je.jezik?

No.nijedna.od.navedenih.pretpostavaka..ni.ona.da.se.jezik.kvari,. ni. ona. da. se. jezik. poboljava. i. usavrava. . nije. tona. i. znanstveno. opravdana.. Jezik. se. ne. kvari. . jezik. se. mijenja.. U. tome. nema. nita. posebno.dobro.ni.loe..Unato.tome.to.su.konzervativci.i.u.jeziku,. kao.i.drugdje,.skloni.zadravanju.statusa quo,.jezine.promjene.se.ne. mogu.zaustaviti,.a.takav.stav.u.svakom.sluaju.nema.nita.sa.znanstvenim.pristupom.jeziku..Ljudski.se.jezici.mijenjaju.od.kada.su.nastali,. mijenjaju.se.danas.i.mijenjat.e.se.u.budunosti..Podjela.na.dobre.i.loe. jezine.promjene.je.u.veini.sluajeva.moralistiko-subjektivna..Teko. je.objektivno-znanstveno.rei.to.je.dobro.a.to.ne.u.jeziku..Vrlo.rijetko. se.mogu.nai.sluajevi.u.kojima.se.vie-manje.objektivno.moe.rei.da. neto.to.se.u.jeziku.dogodilo.ili.to.se.s.jezikom.dogodilo.ima.loe. posljedice..Npr..kod.procesa.izumiranja.jezika.su.zabiljeeni.sluajevi. da.ljudi.vie.ne.znaju.svoj.stari.jezik,.ali.ne.naue.ni.novi.dobro.pa.se. ne.mogu.ni.na.jednom.jeziku.dobro.izraavati..Neto.su.blai.primjeri. rupe.u.sistemu,.tj..nedostaci.u.jeziku,.kao.to.je.primjerice.nepostojanje. dativa.od.brojevnih.izraza.kao.to.je.pet ena,.to.predstavlja.sitniju. sintaktiku.potekou.govornicima.hrvatskoga6 . Jezik.se.mijenja.na.svim.razinama..od.glasova.(fonologija),.oblik. (morfologija),.ustroja.reenic.(sintaksa),.znaenja.(semantika).pa.sve. do.rije.(leksika). Tako.su.slavenski.jezici.npr..prije.otprilike.tisuu.i.neto.godina. imali.glas.kojeg.danas.vie.u.hrvatskom.nema..nosno.e.(koje.piemo. kao.),.a.koje.se.izgovaralo.kao.nae.e.ali.kroz.nos.(nosni.glasovi.i. danas.postoje.primjerice.u.francuskom.i.portugalskom)..Taj.glas.se.u. meuvremenu.promijenio.i.danas.umjesto.njega.izgovaramo.obino.e.pa. se.danas.umjesto.staroga.pta kae.peta..To.je.jedan.primjer.glasovne. promjene,.a.takvih.je.promjena.u.jeziku.jako.puno..Mnogi.glasovi.koji. su.prije.u.jeziku.postojali.vie.ne.postoje,.nastali.su.neki.glasovi.kojih. prije.nije.bilo.(npr..praslavenski.nije.imao.glasa.f),.a.neki.glasovi.koji.
6 Recimo od jedna ena je lako napraviti dativ dao sam to jednoj eni. Od tri ene se takoer moe rei dao sam to trima enama iako se deklinacija brojeva dva, tri, etiri u urbanim govorima uglavnom izgubila. Meutim, od pet ena (ili deset ena, dvadeset ena, sto ena) to nije tako lako. Reenica dao sam to pet ena ne zvui ba najbolje i pomalo je nejasna jezik tu trai dativ, ali dativa od brojeva iznad etiri vie nema. To je objektivan nedostatak u sustavu koji moe prouzrokovati manje komunikacijske potekoe. Kako su se u praslavenskom svi brojevi mogli deklinirati, moemo uvjetno rei da je gubljenje deklinacije brojeva viih od etiri bila negativna jezina promjena u hrvatskom, to se tie posljedic te promjene za komunikaciju.

Kvari.li.se.jezik.s.vremenom?

17

jo.uvijek.postoje.u.jeziku.su.se.promijenili.u.druge.glasove.u.nekim. okolnostima7..Od.neto.novijih.glasovnih.promjena.moemo.recimo. navesti.gubljenje.razlike.izmeu. i. u.mnogim.hrvatskim.govorima.. T.razlika.jo.uvijek.postoji.u.hrvatskom.standardnom.jeziku.i.u.vie. hrvatskih. govora,. no. u. mnogima. je. i. nestala. . u. veini. kajkavskih. govora8.dosta.davno,.u.drugim.govorima.posve.nedavno. to. se. tie. oblik,. danas. primjerice. u. knjievnom. jeziku. za. dativ,. lokativ.i.instrumental.mnoine.imamo.isti.oblik..enama..No.jo.u. 19..st..su.se.u.nekim.varijantama.knjievnog.jezika.nalazili.stariji.oblici:. dativ.enam,.lokativ.enah,.instrumental.enami..Ti.su.se.oblici.danas. u.mnogim.hrvatskim.dijalektima,.i.u.hrvatskom.knjievnom.jeziku,. izjednaili,. iako. su. u. nekim. dijalektima. (npr.. u. sjevernoakavskom. i. nekim. kajkavskim. govorima). i. u. drugim. slavenskim. jezicima. jo. uvijek.razliiti.pa.se.kae.dajem enam.ali.govorim o enah i.tu sam sa enami.. Tu. je,. dakle,. rije. o. morfolokoj. promjeni.. Slino. tome,. neki.oblici.mogu.u.potpunosti.iz.jezika.nestati..tako.je.iz.hrvatskog. nestala. dvojina,. poseban. brojni. oblik. koji. jo. postoji. u. slovenskom. jeziku,. a. koji. je. sluio. za. izraavanje. koliine. od. tono. dva,. prema. jednini. koja. je. izraavala. koliinu. od. jedan. i. mnoini. koja. je. izraavala.koliinu.od.tri.i.vie..Tako.je.na.staroslavenskom9.ena,. kao.u.hrvatskom,.znailo.jedna.ena,.en je.znailo.dvije.ene,. a. eny je. znailo. tri. ili. vie. ena10 .. Iako. je. dvojina. kao. kategorija. danas.u.hrvatskom.nestala,.njezini.ostatci.jo.uvijek.postoje..Tako.je. dananji.oblik.za.dativ/lokativ/instrumental.mnoine.enama zapravo. stari. dativ/instrumental. dvojine. koji. je. dobio. novo. znaenje. kada. je.
7 8 9 Npr. u tokavskom je -l na kraju rijei prelo u -o, zato imamo: bila ali bio, posla ali posao, anela ali aneo. Ali ne u svima. Iako to nije osobito poznato meu nedijalektolozima, u prigorskim kajkavskim govorima (oko Ozlja) se razlika izmeu i u pravilu uva. Staroslavenski ili starocrkvenoslavenski nije predak svih slavenskih jezika (predak svih slavenskih jezika je praslavenski, usp. Kapovi 2008a: 91, 101102), nego najstariji zapisani slavenski jezik koji je nastao u 9. stoljeu na osnovi staromakedonskoga govora iz okolice Soluna, ali je imao opeslavensku nadgradnju i upotrebljavao se u vie slavenskih zemalja. Znakovi (jat) i y (jery) predstavljaju glasove koji su u hrvatskom poslije nestali. Na mjestu jata danas imamo hrvatsko ije/je (zato se tu govori o odrazu jata kada se, primjerice, raspravlja o pravopisu i pisanju ije/je), u dijalektima i i ili e (ikavski i ekavski dijalekti), a na mjestu jeryja i (vie o tim glasovima vidi u Kapovi 2008a: 210, 221222).

10

18

iji.je.jezik?

dvojina.kao.kategorija.nestala11..Tu,.dakle,.vidimo.da.neki.stari.oblici. mogu.preivjeti.u.novim.ulogama.i.da.nestanak.odreene.gramatike. kategorije.ne.znai.nuno.i.nestanak.samih.oblika. I.neki.drugi.oblici.mogu.nestati,.kao.to.je.iz.veine.ivih.hrvatskih. govora.nestao.imperfekt.(tj..oblici.poput.bijah,.govorah,.nosijah) iako. u.standardu.i.knjievnoj.upotrebi.jo.postoji..Drugaija.je.pak.situacija. s. aoristom. (tj.. s. oblicima. poput. dooh,. rekosmo,. odoste,. odnesoe). za.koji.se.takoer.esto.tvrdi. da.je. nestao.u.ivom. jeziku.. Takva.je. tvrdnja.tona.za.govor.urbanih.sredina12 ,.no.tu.treba.ipak.imati.na. umu.da.se.aorist.i.dan-danas.relativno.esto.upotrebljava.u.ruralnim. tokavskim.govorima13. to. se. tie. sintakse,. moemo. takoer. navesti. nekoliko. promjena.. U. starijem.je.jeziku.poredak.nenaglaenih.oblika.bio.recimo.zato ti smo prijatelji,.dok.je.danas.promijenjen.i.glasi.zato smo ti prijatelji..Prije. je.pridjev.esto.bio.iza.imenice.pa.se.prema.dananjem.hrvatski jezik govorilo.jezik hrvatski14 ..Ili:.prije.je.u.hrvatskom,.kao.to.je.i.danas. u.nekim.drugim.slavenskim.jezicima,.u.nijenim.reenicama.umjesto. akuzativa.nuno.dolazio.genitiv..Tako.se.govorilo.vidim enu ali.ne vidim en (pri. emu. je. ene genitiv. jednine).. Danas. se. tu. kae. ne vidim enu,.jednako.kao.u.pozitivnoj.reenici..Isto.tako.se.kae.i.nisam kupio rjenik prema.starijem.nisam kupio rjenika..No.ipak.i.danas.jo. uvijek.kaemo.nemam rjenika uz.nemam rjenik (dok.u.pozitivnoj. reenici.moe.biti.samo.imam rjenik s.akuzativom).
11 Ostatak dvojine je i tzv. osmi pade u hrvatskom, koji se jo zove malna (ili paukal), tj. poseban oblik koji stoji uz brojeve dva/dvije, oba, tri i etiri i koji nije jednak nijednom drugom padeu. Zato se kae jedan stol, dva/tri/etiri stola ali pet stolova. Da oblik stola ne moe biti genitiv jednine, vidi se kada stavimo pridjev ispred njega: dva vedska stola (genitiv jednine od vedski je samo vedskog, a ako kod pridjeva nije rije o genitivu, onda ni imenica ne stoji u genitivu nego u posebnom padenom obliku malni tj. paukalu, iako je kod imenic taj oblik jednak obliku genitiva jednine). U urbanom se ivom govoru mogu gdjegdje uti ostaci aorista, poput odo(h) ili reko(h). U tokavskim gradovima, poput Osijeka, to moe biti arhaizam ili utjecaj okolnih seoskih govora (u seoskim tokavskim slavonskim govorima je aorist relativno uobiajen), dok u gradovima poput Zagreba (iji je govor izvorno kajkavski) to moe biti pod utjecajem knjievnog jezika, a eventualno i doseljenih tokavaca kojih je u Zagrebu jako puno. Zanimljivo je opaziti i da se pisana upotreba aorista i imperfekta poveala s dolaskom pisanja SMSova jer su ti oblici, budui da su krai od perfekta, pogodni takvom nainu pisanja, usp. ic Fuchs & Tuman Vukovi 2008. Danas je takav poredak jo opstao u vokativu, usp. npr. nominativ u on je blesava budala ali vokativ budalo blesava!

12

13

14

Kvari.li.se.jezik.s.vremenom?

19

m m m I.znaenjske.promjene.su.jako.este..Rijei.neprestano.mijenjaju,.suzuju. stara.i.dobivaju.nova.znaenja15..Jo.je.razmjerno.nedavno.rije.znaaj u.hrvatskom.znaila.karakter,.dok.se.danas.uglavnom.upotrebljava.u. znaenju.znaenje,.vanost..Slino.tome,.rije.mi je.prije.oznaavala. samo.ivotinju,.dok.se.danas.upotrebljava.i.za.kompjuterski mi (naravno,.prema.engleskoj.rijei.mouse koja.je.takoer.dobila.proireno. znaenje).. Rijei. katkada. mogu. zadobiti. posve. oprena. znaenja. pa. tako.u.hrvatskom.straan od.izvorno.negativnog.znaenja.moe.dobiti. i.pozitivno.znaenje.(straan je znai.i.grozan.je.i.sjajan.je),.kao. to.se.dogodilo.i.s.rijeima.ludilo ili.mrak u.slengu. Da. se. rijei. zamjenjuju. jedne. drugima,. to. ne. treba. posebno. ni. isticati..Leksike.promjene.su.uvijek.najuoljivije.obinim.ljudima..Tako. se.danas.u.standardnom.jeziku.umjesto.starijih.rijei.postola i.crevlja16. rabi.posuenica.iz.maarskoga.cipela..U.zadnjih.dvadeset.godina.smo. mogli.vidjeti.dosta.takvih.sluajeva..nakon.1990..su.se.s.politikim. promjenama.dogodile.i.mnoge.jezine.promjene.pa.su.u.(eu).upotrebu. ule.(ili.su.se.vratile).rijei.poput.putovnica (uz/umjesto.paso),.izbornik (umjesto.selektor),.bojnik (umjesto.major),.zrana luka (uz.aerodrom)17. itd..Tu.se.u.pravilu.radilo.o.zamjeni.posuenica.rijeima.tvorenima. od.hrvatskih/slavenskih.korijena,.no.u.svem.tom.pretjerivanju.je.bilo. i.vrlo.udnih.sluajeva.gledano.ak.i.iz.takve.istunske.perspektive.. Tako.je.rusizam.izvjee poeo.zamjenjivati.domau.tvorenicu.izvjetaj,. bohemizam.(rije.iz.ekoga).itelji je.dobio.na.uestalosti.uz.domau. rije.stanovnici i.sl.,.a.sve.zbog.logike.da.su.rijei.to.neobinije.to. hrvatskije. Dakako,.nove.rijei.nastaju.i.kada.se.ukae.potreba.za.imenovanjem. nekih.novih.stvari.u.realnom.svijetu..Tako.smo.npr..za.novi.pojam.u.
15 16 17 Usp. npr. i Trudgill 1998. Tako se u mnogim dalmatinskim govorima jo upotrebljava rije postola, a u standardu je od nje izvedena i rije postolar. Rije crevlja se pak upotrebljava u Dubrovniku. Rezultati nisu uvijek bili isti. Putovnica je u slubenoj upotrebi u potpunosti potisnula paso, koji je ostao samo kolokvijalna rije (iako se u govoru sada upotrebljava i putovnica), izbornik je u potpunosti potisnuo selektora, a zrana luka je postala samo vrlo slubena zamjena rijei aerodrom (koja praktiki jedina postoji u govoru). Katkada se nisu mijenjale itave rijei nego samo tvorba, tako je humoristika serija u potpunosti zamijenjena humoristinom serijom, a uz starog prevodioca se danas vrlo esto upotrebljava i novije prevoditelj jer su se sufiksi -ni i -telj smatrali hrvatskijima od -ski i -lac u ovakvim primjerima.

20

iji.je.jezik?

izvanjezinom.svijetu.posudili.rije.tastatura, koju.je.u.meuvremenu. uglavnom.potisnula.domaa.izvedenica.tipkovnica. Da.bismo.opazili.jezine.promjene.ne.treba.gledati.daleko.u.prolost.. Dovoljno.je.samo.pogledati.kako.je.jezik.izgledao.prije.sto.godina,.ve. i.tada.se.vide.razlike.prema.dananjem.jeziku..No.ne.mora.se.ak.ni. u.prolost..Jezine.promjene.se.mogu.vidjeti.ve.u.sadanjosti,.pogledamo.li.kako.govore.starija,.srednja.i.mlaa.generacija..I.tu.se.mogu. vidjeti.neke.razlike..ljudi.starije.generacije.govore,.uz.neke.razlike. (poglavito.to.se.tie.leksika),.vie-manje.onako.kako.su.govorili.i.prije. vie. desetljea. dok. su. bili. mladi,. a. to. se,. jasno,. razlikuje. od. onoga. kako. mladi. danas. govore.. Dakle,. pretpostavlja. se. da. govor. starijih. narataja. odraava. govor. starijih. vremena. te. se. na. osnovi. razlike. u. govoru.izmeu.starih.i.mladih.moe.pretpostaviti.da.se.u.meuvremenu.dogodila.jezina.promjena..te.razlike.u.govoru.u.sadanjosti,. u. jednoj. vremenskoj. toci,. odraavaju. promjene. koje. su. se. u. jeziku. dogodile.tokom.vremena..Takvo.neizravno.opaanje.jezinih.promjena. u.sadanjosti.naziva.se.opaanjem u prividnom vremenu..Za.razliku.od. toga,.elimo.li.prouavati.jezinu.promjenu.na.izravan.nain,.postoji.i. opaanje u stvarnom vremenu,.koje.se.sastoji.jednostavno.od.toga.da. se.govor.neke.zajednice.zabiljei.recimo.danas.te.da.se.onda.vratimo. nakon.recimo.dvadeset.godina,.snimimo.ga.opet.i.vidimo.koje.su.se. promjene. dogodile.. Dakako,. takvo. istraivanje. zahtijeva. puno. vie. strpljivosti.i.truda. Na. promjene. u. jeziku. nam,. dakle,. izravno,. u. sadanjosti,. ukazuju. varijacije.u.jeziku..Varijacijama.nazivamo,.jednostavno.reeno,.razliite. naine.izricanja.istoga.(ili.gotovo.istoga).u.jeziku..Primjeri.varijacij.u. hrvatskom.su.primjerice:.ide?/jel ide?/dal ide?.(u.govornom.jeziku,. u.standardu.je.uobiajen.oblik:.ide li?),.kaj/to/ta u.Zagrebu.(prema. standardnom.to),.dobrog/dobroga,.gledam/gleam,.nemam/neam, puno kruaka/kruki,.vidit/vidi u.Splitu18.(prema.standardnom.vidjeti) itd..Kao. to.vidimo,.varijacije.postoje.na.svim.jezinim.razinama,.od.fonoloke.
18 U kolokvijalnom hrvatskom je, kao i u mnogim dijalektima, uobiajen gubitak krajnjega -i u infinitivu, npr. imat umjesto imati. U Splitu se, kao i u nekim drugim govorima, moe izgubiti i to -t pa umjesto imat dobivamo ima.

Kvari.li.se.jezik.s.vremenom?

21

tj.. glasovne. (kae/kae, lijepi/lipi u. Splitu. ili. lijepi/lepi u. Zagrebu),. preko.morfoloke.tj..varijacije.u.oblicima.(kruaka/kruki),.sintaktike. (odveo ga je vidjeti/da vidi spomenik).itd..Varijacije.postoje.ponajprije.u. govornom.jeziku.(gledam/gleam).ali.i.u.standardnom.jeziku.(dobroga/ dobrog)..Neke.varijacije.su.proirene.na.irem.jezinom.podruju.(kao. nositi/nosit)19,.a.neke.su.ograniene.na.samo.neke.govore.ili.dijelove. jezinog. podruja. (kao. kaj/to/ta).. Do. varijacij. u. jeziku. dolazi. na. razliite.naine..u.nekim.je.sluajevima.rije.o.glasovnim.promjenama. (tako.je.izgovor.gleam mlai.od.izgovora.gledam),.u.nekima.je.rije. o.utjecaju.standardnog.jezika.(odatle.npr..to u.Zagrebu.ili.u.Splitu20. ili. bijeli umjesto. beli/bili),. a. u. nekima. je. rije. o. varijacijama. unutar. jezika.nastalima.razliitim.povijesnim.jezinim.procesima.(vidjeti/da vidi,.primjedaba/primjedbi itd.). Prije. se. mislilo. da. su. varijacije. u. jeziku. neto. sporedno,. da. nisu. pretjerano.bitne.i.esto.su.se.zanemarivale.u.lingvistikim.analizama.. No.u.novije.se.vrijeme.shvaa.da.su.varijacije.normalan.i.vaan.dio. jezika,.da.su.jeziku.inherentne.i.da.njihovo.prouavanje.moe.dovesti. do. vrlo. zanimljivih. rezultata.. Varijacijama. se. u. jeziku,. i. njihovim. kvantitativnim. (statistikim). prouavanjem. bavi. lingvistika. disciplina.koja.se.zove.kvantitativna.sociolingvistika 21.ili.varijacionistika. sociolingvistika. (varijacionizam)22 .. Prouavajui. varijacije. u. jeziku. i. povezujui.ih.s.izvanjezinim.faktorima.(primjerice..odreenu.vari19 Gubitak doetnoga -i je uobiajen u govornom jeziku i poopen u mnogim govorima, pogotovo tokavskim. Izvorno -ti/i se, osim u standardu, uva redovno u kajkavskim govorima (u kojima se primjerice kae volim kopati, ali se iza glagola kretanja upotrebljava kratki infinitiv, npr. idem kopat, koji se naziva supin i zapravo predstavlja razliitu gramatiku kategoriju od infinitiva te se esto od njega razlikuje i naglaskom), u nekim akavskim govorima, a, to se tie tokavskoga, npr. u podruju oko Zadra i ibenika (i u samim gradovima) te fakultativno u nekim slavonskim govorima. U Splitu se inae u govornom jeziku upotrebljava ta (dok je jo stariji splitski imao a). U Zagrebu pak na upotrebu tokavske upitno-odnosne zamjenice nije utjecao samo standardni jezik, nego i brojni doseljenici tokavci. To se vidi po tome to se u Zagrebu ne govori samo to (samo oblik to se upotrebljava primjerice u Zadru) nego zapravo to/ta (to kao odnosna zamjenica u primjerima kao ono to vidi, a ta kao upitna zamjenica u primjerima kao ta vidi?; naravno sve to uz ono kaj vidi/kaj vidi?). Takva dvojnost to/ta nije mogla doi iz standardnoga jezika, nego samo iz ivoga tokavskoga govora iako nema sumnje da utjecaj standarda poveava frekvenciju te zamjenice (a pod utjecajem standarda se onda govori i to vidi?, tj. to kao upitna zamjenica). Kao to se vidi po samom nazivu, sociolingvistika je disciplina koja se bavi odnosom drutva i jezika. U jezinim se varijacijama esto preslikavaju drutveni odnosi (npr. govorni jezik ili dijalekt se esto povezuje s manjim stupnjem obrazovanosti, drutvenim statusom itd.). Sociolingvistika se pogotovo bavi govorom gradskih sredina (u kojima je posebno zanimljivo prouavati jezine varijacije), dok se tradicionalna dijalektologija uglavnom bavi seoskim govorima.

20

21

22

22

iji.je.jezik?

jablu23. upotrebljavaju. vie. obrazovani. govornici. nego. neobrazovani,. neku.drugu.vie.upotrebljavaju.ene.nego.mukarci,.neku.treu.vie. jedna.etnika.skupina.nego.druga,.etvrtu.vie.upotrebljavaju.stariji. govornici. itd.),. ako. je. to. mogue24 ,. zapravo. se. nerijetko. prouavaju. jezine.promjene.u.tijeku.njihova.odvijanja.i.tako.se.dolazi.do.vanih. informacija.o.tome.kako.se.jezik.mijenja. Lingvisti.su.sve.do.polovice.20..stoljea.smatrali.da.se.jezine.(najee. se.tu.mislilo.na.glasovne).promjene.ne.mogu.izravno.opaati,.nego.da. moemo.promatrati.samo.njihove.rezultate,.tj..da.ih.se.moe.promatrati.tek.nakon.to.se.dogode..No.upravo.je.prouavanje.varijacij.u. jeziku.pokazalo.da.to.nije.tono..Osniva.moderne.varijacionistike. sociolingvistike. je. William. Labov. (roen. 1927),. jedan. od. najveih. svjetskih. ivuih. lingvista,. koji. se,. zanimljivo,. lingvistikom. poeo. baviti.dosta.kasno,.tek.u.tridesetima,.nakon.to.je.desetak.godina.radio. kao.industrijski.kemiar.proizvodei.tintu..On.je.neizmjerno.doprinio. razumijevanju.varijacij.u.jeziku,.vez.jezika.i.drutva,.teoriji.povijesne. lingvistike.i.mnogim.drugim.jezinim.problemima..Iako.je.i.prije.toga. bilo. radova. koji. su. se. bavili. jezikom. na. takav. nain,. poetkom. se. moderne.varijacionistike/kvantitativne.sociolingvistike.moe.smatrati. 1963..kada.je.Labov.obranio.svoj.magisterij.o.govoru.otoka.Marthas. Vineyard. (inae. poznatu. ljetovalitu. na. istonoj. obali. SAD-a,. gdje. ljetuju.primjerice.Clintonovi.i.Obama)..To.je.bila.studija.bitna.ne.zato. to.se.bavila.jednim.govorom.amerikoga.engleskoga,.nego.zato.to. je.Labov.u.njoj.prvi.put.statistiki.prouavao.glasovne.promjene.i.na. temelju.toga.doao.do.vrlo.zanimljivih.zakljuaka..zanimljivih.ne.samo. u.okvirima.amerike.dijalektologije,.nego.i.na.opelingvistikoj.razini.. Jedno.od.njegovih.otkria.je.recimo.bilo.da.se.po.izgovoru.odreenih. glasova.u.govoru.srednjokolaca.s.otoka.moe.znati.planiraju.li.oni. u.budunosti.ostati.na.otoku.ili.otii.s.njega.ili.da.lokalci.na.otoku. odreene.glasove.razliito.izgovaraju.(frekvencijski,.statistiki.gledano).
23 24 Varijablom se u sociolingvistici naziva jezina pojava koja ima dva ili vie oblika, npr. varijabla () u rijeima kae/kae, kui/kui, moe/moe itd. u hrvatskom ili varijabla (kaj/ta/to) u Zagrebu. Naravno, nije uvijek rije o izvanjezinim faktorima. Neke su varijacije uvjetovane i unutarjezinim faktorima, npr. varijacija zamjenica ta i to u govornom hrvatskom uvjetovana je time je li rije o upitnoj ili odnosnoj funkciji zamjenice.

Kvari.li.se.jezik.s.vremenom?

23

ovisno. o. tome. koliko. dre. do. lokalnoga. identiteta.. Ta. je. pionirska. sociolingvistika.empirijska.studija.ukazala.na.povezanost.drutva.i. jezika.na.nain.koji.je.do.tada.bio.praktiki.potpuno.nepoznat25..Labov. je.tom.studijom.dokazao.da.varijacije.u.jeziku.ne.moraju.biti,.kao.to. se.dotada.mislilo,.isto.nasumine.i.sluajne,.nego.da.se.po.njihovoj. frekvenciji.i.uestalosti.moe.iitati.njihova.povezanost.s.izvanjezinim. imbenicima.kao.to.su.spol/rod,.dob,.stupanj.obrazovanja,.drutveni. status,. etnika. pripadnost. itd.,. kao. i. to. da. varijacije. u. jeziku. mogu. ukazivati.na.jezinu.promjenu.koja.se.upravo.odvija. Na.koji.se.nain.jezik.mijenja.na.glasovnom.planu.i.kako.se.jezina. promjena. moe. pratiti. u. ovom. trenutku,. pokazat. emo. na. jednom. primjeru.glasovne.promjene.koja.je.trenutno.aktivna.u.hrvatskom.i. koje.su.neki.govornici.ak.donekle.i.svjesni,.ali.sigurno.ne.znaju.da. je. tu. rije. o. glasovnoj. promjeni,. nego. bi. to. prije. nazvali. gutanjem. slova.u.brzini.ili.sl..i.openito.nee.na.to.obraati.pretjeranu.pozornost..Rije.je.o.glasovnoj.promjeni.u.kojoj.neki.suglasnici.ispadaju.iz. rijei.izmeu.samoglasnik,.kao.u.ve.navedenim.primjerima.neam umjesto.nemam ili.gleamo umjesto.gledamo..To.je.vrlo.bitna.glasovna. promjena.koja.se.odvija,.kako.se.ini,.na.itavom.hrvatskom.jezinom. podruju. iako. zacijelo. s. nekim. lokalnim. obiljejima. u. pojedinim. govorima..Ona.obuhvaa.glasove.d (godina/goina),.m (imam/iam),.v (evo/eo),.g (dragi/drai),.b (treba/trea),. (kae/kae),.t (vratiti/vraiti),.j (brojevi/broevi),.k.(nekako/neako)..Rije.je.o.glasovnoj.promjeni.koje. su.sami.govornici.svjesni..pa.se.tako.pisanje.poput.gleat,.trea ili.kae. moe.katkad.vidjeti.primjerice.na.internetu,.ali.koja.nije.pretjerano. stigmatizirana..inovativni.izgovor.se.obino.ne.primjeuje.kao.neto. udno. ili. neobino. ak. i. u. najslubenijim. prilikama. pa. recimo. nije. neobino.na.televiziji.uti.izgovor.poput.treamo,.drai gleatelji i.sl.,.pri. emu.se.nitko.oko.toga.previe.ne.uzbuuje.osim.pojedinanih.jezinih. pedanata.iako.ni.njima.to.jo.nije.palo.previe.u.oi26 ..Rekosmo.ve.
25 26 Rezultati toga, i drugih ranih Labovljevih istraivanja, mogu se pronai u Labov 1972. U odreenoj se fazi glasovne promjene moe oekivati da e ona postati jo vidljivija nego danas, a onda se mogu oekivati napadi na nju od strane deurnih jezinih istunaca u medijima, stigmatiziranje o takvima oblicima kao nepravilnima, ispravljanje djece u koli i sl., no do te faze u ovom sluaju, iako su mnogi govornici promjene svjesni, jo nismo doli.

24

iji.je.jezik?

da.e.obini.ljudi,.ako.na.tu.pojavu.uope.obrate.panju,.biti.skloni. tu. glasovnu. promjenu. otpisati. kao. gutanje. i. nee. tome. pridavati. previe. pozornosti,. no. zanimljivo. je. da. ni. veina. lingvista. zapravo. tu. promjenu. ili. ne. primjeuje. ili. je. smatra. nebitnom,. a. neki. ak. o. tome. govore. kao. o. neprihvatljivu. nepravilnu. izgovoru,. nemarnosti,. nevoenju.rauna.o.pravilnom.govorenju.i.sl..Upravo.je.i.to.jedan. od.razloga.to.je.ta.promjena.u.hrvatskom.praktiki.neprouena.pa.ne. znamo.tono.koje.jezino.podruje.obuhvaa,.kako.se.tono.odvija,. koje. su.razlike. u. razliitim. dijelovima.Hrvatske. itd.. Ta. je.promjena. inae. razmjerno. sloena. . neki. suglasnici. ispadaju. puno. ee. i. u. puno.veem.broju.sluajeva.od.drugih.(npr..ispadanje.-d- je.prilino. frekventno),.ispadanje.nekih.suglasnika.je.katkad.ogranieno.na.konkretne.primjere.pojedinih.rijei.(npr..-k- i.--),.ispadanje.je.razliito.za. pojedine.suglasnike.i.moe.ovisiti.o.poloaju.u.rijei,.o.mjestu.naglaska. u.rijei,.o.samoglasnicima.koji.se.nalaze.oko.suglasnika.i.sl.,.no.nema. potrebe.da.ovdje.ulazimo.u.te.detalje,.a,.kako.rekosmo,.ta.promjena.je. ionako.u.hrvatskom.jo.zapravo.gotovo.potpuno.neprouena..Iako.e. se.ta.glasovna.promjena.esto.otpisati.kao.nemaran.izgovor.ili.neto. nepravilno,.tu.je.rije.o.obinoj.(iako.prilino.obuhvatnoj).glasovnoj. promjeni..Posrijedi.je.jednostavno.promjena.po.kojoj.neki.suglasnici. u.nekim.poloajima.u.rijei.nestaju.izmeu.samoglasnika..Takve.su. promjene.vrlo.uobiajene.u.jezicima.i.tome.se.ne.treba.puno.uditi.. Primjerice,.slinu.promjenu.vidimo.danas.u.panjolskim.rijeima.leal odan.(<.latinski.legale- .latinsko.g je.u.panjolskom.ispalo).ili.ver vidjeti.(<.veer <.latinski.videre latinsko.d je.u.panjolskom.nestalo).. Tu.dakle.nema.rijei.ni.o.kakvu.nemaru.ili.nepravilnosti.ili.tomu. slinim.nazoviobjanjenjima,.posrijedi.je.jednostavno.uobiajen.glasovni. proces.koji.se.dogodio.u.povijesti.mnogih.svjetskih.jezika..Jedina.je. razlika.u.tome.to.mi.taj.proces.moemo.opaziti.u.sadanjosti.i.to.kroz. jezinu.varijaciju.(tj..kao.upotrebu.i.starijih.oblika.kao.gledam i.mlaih. kao.gleam)..No.to.to.se.ta.jezina.promjena.dogaa.upravo.sada.ne. znai.da.je.ta.glasovna.promjena.manje.vrijedna 27.od.bilo.koje.druge. promjene,.primjerice.od.onih.promjena.koje.su.se.dogodile.davno.u. povijesti.i.koje.su.kanonizirane.u.prirunicima.povijesne.lingvistike.. Dapae,. lako. je. zamisliti. situaciju. da. se. za. dvjesto. do. tristo. godina.
27 O jezinim je promjenama openito besmisleno govoriti u okviru pojmova kao to je vrijednost.

Kvari.li.se.jezik.s.vremenom?

25

u.hrvatskom.upotrebljava.primjerice.samo.oblik.gleam (dok.bi.oblik. gledam bio.zastarjeli.praoblik).i.da.e.se.ta.promjena.normalno.opisivati. u.buduim.povijesnim.gramatikama.hrvatskog..Naravno,.budunost. se. glasovnih. promjena. ne. moe. predvidjeti.. Ne. moemo. znati. to. e.se.s.tom.jezinom.promjenom.u.budunosti.dogoditi..ona.moe. u. potpunosti. prevladati,. moe. se. izgubiti,. moe. prevladati. samo. u. nekim.sluajevima,.moe.ostati.i.situacija.slina.dananjoj.(ali.npr..uz. promjene.u.frekvenciji.upotrebe).itd. Ipak,.na.temelju.nekih.pokazatelja.se.moe.pekulirati.o.budunosti. pojedinih.promjena..Tako.se.primjerice.u.hrvatskom.vidi.sljedee28:. kod.starijih.ljudi.je.upotreba.inovativnijih.oblika.(poput.gleam,.dakle. s.ispadanjem.suglasnika).puno.manje.frekventna.nego.kod.mlaih.i. dogaa.se.u.puno.manjem.opsegu.s.obzirom.na.poloaj.tih.glasova. u.rijei.(npr..ne.dogaa.se.nikad.u.nekim.rijeima.ili.izmeu.nekih. samoglasnika.gdje.se.kod.mlaih.javlja)..Dakle,.moe.se.zakljuiti.da. se. i. frekventnost. i. opseg. dotinih. glasovnih. promjena. poveava. sa. svakom.novom.generacijom,.to.se.vidi.ne.samo.u.usporedbi.najstarijih. i.najmlaih,.nego.i.narataj.koji.po.godinama.nisu.toliko.udaljeni.. Na. temelju. takvih. podataka,. koji. se. mogu. prikupiti. lingvistikim. istraivanjima. i. preciznom. statistikom. analizom,. moemo. doi. do. zakljuka.da.e.se.frekventnost.i.opseg.dotine.promjene.u.budunosti. nastaviti.poveavati..Dakako,.ne.moe.se.znati.hoe.li.se.ta.promjena. u. budunosti. zaustaviti. i. u. kojem. e. smjeru. nastaviti. Osim. toga,. unato.tome.to.se.budunost.ne.moe.predvidjeti.ni.u.jeziku.kao.ni. inae.u.svijetu.(iako.i.budue.dogaaje.moemo,.kao.i.u.sluaju.nae. jezine.promjene,.pokuavati.predvidjeti.na.osnovi.nekih.pokazatelja. iz.sadanjosti),.ostaje.injenica.da.se.u.primjerima.poput.gleam doista. radi.o.jezinoj.promjeni.koja.se.upravo.sada,.u.ovom.trenutku,.odvija. u.hrvatskom.jeziku.i.da.na.tom.primjeru.u.sadanjosti.moemo.vidjeti. kako.se.jezik.mijenja. Spomenusmo.ve.vie.puta.kvantitativno,.tj..statistiko,.prouavanje. glasovnih.promjena..No.kako.se.to.zapravo.radi?.Recimo.da.hoemo.
28 Zakljuci se temelje na zapaanjima na osnovi jo nezavrenih i neobjavljenih empirijskih sociolingvistikih istraivanja koje je autor proveo u Zagrebu .

26

iji.je.jezik?

prouavati.varijablu.(VdV)29.tj..gubljenje.-d- izmeu.samoglasnika.u. hrvatskom.(kao.u.gledam/gleam)..Postupak.je,.pojednostavljeno.govorei,. sljedei..snimi.se.spontani.govor.veeg.broja.govornika.svih.uzrasta. iz.nekoga.mjesta,.razliitog.drutvenog.statusa,.stupnja.obrazovanja,. i.mukih.i.enskih.itd.,.vie.ili.manje.nasumino.odabranih.tako.da. predstavljaju. relevantan. drutveni. uzorak.. Onda. se. snimljeni. govor. transkribira.i.izdvoje.se.svi.primjeri.rijei.u.kojima.se.javlja.intervokalno. -d- koje. moe. nestati,. tj.. izvade. se. svi. primjeri. rijei. poput. gleda,. godina,.raditi,.jedan i.sl..bez.obzira.je.li.-d- u.njima.bilo.izgovoreno.ili. ne.(ili.je.npr..bilo.samo.poluizgovoreno)..Zatim.se.izrauna.postotak. sluajeva. u. kojima. je. -d- izgovoreno. i. postotak. sluajeva. u. kojima. nije.izgovoreno,.pri.emu.se.moe.voditi.rauna.o.uvjetima.u.kojima. se. govori.. Npr.. nije. isto. govori. li. se. u. formalnim. okolnostima. (kao. u. koli. ili. na. televiziji. ili. s. nekim. starijim. uglednim. ovjekom). ili. neformalnim.okolnostima.(s.prijateljima.ili.obitelji).jer.se.u.formalnim. okolnostima.moe.oekivati.formalniji,.standardniji.govor.(u.naem. sluaju. vea. frekventnost. negubljenja. glasa. -d- u. reenim. rijeima).. Nakon.toga.se.usporede.rezultati.dobiveni.kod.razliitih.govornika.i. trae.se.uzorci.te.se.gleda.postoje.li.razlike.u.govoru.izmeu.ena.i. mukaraca,.izmeu.obrazovanijih.i.manje.obrazovanih,.izmeu.mlaih. i. starijih. itd.. Ono. to. se. moe. oekivati. jest. recimo. to. da. e. mladi. imati.inovativniji.izgovor.(u.naem.sluaju.veu.frekvenciju.ispadanja. -d-).nego.stariji,.tj..da.je.u.mlaim.generacijama.ta.glasovna.promjena. uznapredovala 30 ..Dobiveni.rezultati.inae.mogu.biti.razliiti,.katkada.i. neoekivani..Jedan.je.od.rezultata,.koji.su.pokazala.brojna.istraivanja. diljem.svijeta,.taj.da.ene.obino.govore.standardnije.od.mukaraca. iako.su,.paradoksalno,.obino.i.inovativnije.u.jezinim.promjenama,. to.nije.uvijek.lako.objasniti. Kao. to. smo. ve. vie. puta. rekli,. jezina. promjena. je. jedno. od. inherentnih. obiljeja. jezika.. Nema. jezika. koji. se. nije. mijenjao,. koji. se. ne. mijenja. i. koji. se. nee. mijenjati.. Jezina. promjena. je. jednostavno. sastavni. i. neizbjeni. dio. jezika. u. kojem. ne. treba. traiti. nita. dobro.
29 30 Varijable se obino piu u zagradama. Takve rezultate je za zagrebaki govor potvrdilo moje empirijsko sociolingvistiko istraivanje.

Kvari.li.se.jezik.s.vremenom?

27

ili.loe..Ona.jednostavno.jest.i.nita.ju.ne.moe.zaustaviti..Jasno,.u. povijesti,. kao. i. dan-danas. u. veini. jezika,. nije. bilo. ni. mogunosti. ni. elje. da. se. jezina. promjena. zaustavi.. Danas. takvi. pokuaji,. bar. neizravni,. kao. i. institucije. koje. tomu. tee,. iako. takoer. neizravno,. postoje.. Ono. za. to. se. moe. pretpostaviti. da. bi. moglo. utjecati. na. zaustavljanje.ili.bar.na.usporavanje.jezinih.promjena.su.standardni. jezik.i.mediji..Standardizacija,.tj..propisivanje.i.kodifikacija.slubenog. jezika,.nuno.tei.zaleivanju.statusa quo i.tome.da.jezik.ostane.kakav. jest,.da.se.to.manje.mijenja..To.se.vidi.po.jednostavnoj.injenici.da.su. standardni.jezici,.bar.u.sluajevima.kada.imaju.neto.dulju.tradiciju,. u.naelu.uvijek.arhainiji.od.prosjenog.govornog.jezika.primjerice.u. urbanim.sreditima 31..Tako.u.hrvatskom.standardnom.jeziku.jo.uvijek. imamo. imperfekt. (bijah,. govorah),. razliku. u. deklinaciji. odreenih. i. neodreenih.pridjeva.(dobra ovjeka i.dobrog ovjeka).iako.u.gradskom. govornom.jeziku.tih.oblika.nema 32.ili.kao.to.se.u.standardu.razlikuju. mjesni.prilozi.gdje (na.kojem.mjestu),.kamo (na.koje.mjesto) i.kuda (kojim. putem). iako. se. oni. u. govornom. jeziku. najee. ne. razlikuju. (pa.se.uje.npr..di ide ili.kud ide prema.standardnom.kamo ide)33.. No.ipak.ni.postojanje.standardnog.jezika.ne.moe.zapravo.zaustaviti. jezine. promjene,. kao. to. vidimo. na. primjeru. spomenuta. ispadanja. intervokalnih.suglasnika.u.hrvatskom.kao.u.sedam/seam..Iako.svi.u. kolama.ue.da.se.izgovara.i.pie.sedam.i.iako.taj.oblik.moemo.proitati. u.knjigama.i.novinama,.svejedno.se.umjesto.starijega.izgovora.javlja.i. mlai.izgovor.seam..Jednako.tako.se.mogu.uti.i.tvrdnje.da.e.mediji. izbrisati.starije.dijalekatske.razlike.i.da.e.dijalekti.nestati.pod.utjecajem. televizije,.radija,.interneta.Pa.ipak,.podaci.iz.SAD-a,.zemlje.u.kojoj. mediji.imaju.golemu.ulogu.u.drutvu.i.itekako.su.razvijeni,.pokazuju. upravo. suprotno.. Unato. najrazliitijim. vrstama. medija,. engleski. se. u.SAD-u.i.dalje.mijenja,.katkada.vrlo.ubrzano,.razliito.u.razliitim.
31 Tu, dakle, ne govorimo o sluajevima u kojima se neke arhaine karakteristike mogu uvati u izoliranim dijalektima ili kada su neki dijalekti u nekim pogledima arhainiji od standarda zato to je standard nainjen na osnovi inovativnijeg dijalekta. Takav je sluaj s hrvatskim standardom, koji se zasniva na novotokavskim govorima, pa je, recimo, hrvatski standard naglasno i morfoloki manje arhaian od starotokavskih ili nekih akavskih govora. Tu treba ipak napomenuti da se neodreena deklinacija pridjeva (dobra ovjeka, dobru ovjeku) ipak uva u mnogim ruralnim tokavskim govorima (primjerice u Dalmatinskoj zagori ili Posavini), a, kao to je ve spomenuto, i imperfekt jo uvijek postoji u nekim govorima (primjerice u govoru Hrvata ijekavaca u Hercegovini). No kam(o) se recimo jo fakultativno uva u zagrebakom govoru zbog njegove kajkavske osnove.

32

33

28

iji.je.jezik?

mjestima.i.dijelovima.zemlje34 ..Ti.nam.podaci.govore.da.se.jezici.i.dalje. mijenjaju.i.da.jezinu.promjenu.oito.ne.mogu.zaustaviti.ni.moderni. mediji.i.tehnologija 35..Stoga.se,.u.vremenu.kada.mnogi.jezici.ubrzano. izumiru,. ne. treba. bojati. i. za. nestanak. jezine. raznolikosti. openito. premda.e.ona.u.budunosti.moda.biti.manja.nego.to.je.danas..Jezici. e.umirati,.istina,.ali.e.se.isto.tako.i.dalje.mijenjati.i.nastajat.e.novi. dijalekti.i.novi.jezici. esto. se. smatra. da. jezina. promjena. vodi. pojednostavljenju. jezika,. tj..elemenata.u.jeziku..Tako.je.npr..seam lake.izgovoriti.jer.je.potrebno.izgovoriti.manje.glasova,.kao.to.u.primjeru.tko >.ko nestaje. suglasnikog. skupa. pa. je. potreban. manji. napor. za. izgovor.. Takva. objanjenja.izgledaju.na.prvi.pogled.logino,.a.mogu.se.uti.ne.samo. od.laik.nego.i.od.strunjak 36 ..Pa.ipak,.gledanje.na.jezinu.promjenu. kao.na.pojednostavljivanje.ili.ekonominost.u.jeziku.jednostavno.ne. stoji37..to.se.tie.glasovnih.promjena,.nikako.ne.stoji.da.se.one.vode. pojednostavljenjem..Nekad.doista.dolazi.do.pojednostavljenja,.no.esto.
34 Za vie podataka o najnovijim jezinim promjenama i dijalekatskoj raznolikosti u urbanim govorima SAD-a, vidi npr. Labov, Ash & Boberg 2006. Jedna je od najpoznatijih jezinih promjena u amerikom engleskom Northern Cities Vowel Shift (lanani pomak samoglasnika u sjevernim gradovima) to je lanana (povezana) promjena 6 samoglasnika u gradovima kao to su Chicago ili Detroit. Ondje se recimo rije block blok izgovara kao drugdje u Americi black crn, dok se buses autobusi izgovara kao drugdje bosses efovi itd. Naravno, takav se izgovor teko moe uti u amerikim serijama ili filmovima koji se dogaaju npr. u Chicagu jer se na televiziji i filmovima preferira tzv. opi ameriki izgovor (General American). Za (ne)utjecanje medij na jezine promjene i jezik usp. npr. Chambers 1998 ili Stuart-Smith 2007. Poznata je primjerice teorija jezine ekonomije francuskoga lingvista Andra Martineta (1982: 116117), koja se dodue esto krivo shvaa (Martinet naime spominje proturjene tendencije i potrebe koje djeluju u jeziku), ali svejedno nije pretjerano koristan koncept. Naravno, pojam ekonominosti se ne moe uvijek svesti na pojednostavljivanje jer se moe tvrditi da je primjer prevladavanja uestalijeg oblika takoer ekonominost iako takav oblik nije nuno jednostavniji to se tie kraine. No to nam opet ne objanjava zato pojedini oblici postaju ei od drugih iako nisu jednostavniji. Jedan takav je primjer pobjeda oblik poput enama u tokavskom u dativu/lokativu/instrumentalu mnoine umjesto suparnikog kraeg enam, to je takoer postojalo u jeziku i jo postoji u nekim govorima. Gledajui ekonominost u vidu kratkoe oblika, bilo bi logino da je tu svuda pobijedio krai oblik enam umjesto dueg enama, no to se nije dogodilo. Jo jedan takav primjer prevladavanja duljega nastavka vidimo u tokavskom nastavku genitiva mnoine gdje je mlae - zamijenilo stariji nulti nastavak pa umjesto en dobivamo en i sl. to se tie duine nastavka, pobijedio je neekonominiji nastavak, no dulji se nastavak takoer moe smatrati utoliko ekonominijim to omoguuje da se u nekim oblicima (kao npr. dan) nominativ jednine od genitiva mnoine vie ne razlikuje samo naglaskom nego i oblikom prema starom N. dn : g. dn tako dobivamo razlikovnije N. dan : g. dan, to je razlikovno bez obzira na naglasak. To nam pokazuje da se ekonominost moe tretirati i objanjavati na razne naine, to samo ukazuje na nepouzdanost ekonominosti kao koncepta.

35 36

37

Kvari.li.se.jezik.s.vremenom?

29

glasovnim.promjenama.nastaju.sloeniji.glasovi.ili.glasovni.skupovi.. Primjere.je.jednostavno.nai,.hrvatski.struja nastaje.od.korijena.koji.je. imao.na.poetku.samo.sr-,.u.koji.je.naknadno.ubaeno.-t-..Slino.tome,. rije.zrak se.u.nekim.govorima.izgovara.zdrak,.s.naknadno.ubaenim. -d-38 ..Ili,.hrvatsko.ije,.kako.god.ga.fonoloki.tumaili.ili.izgovarali39,. svakako.je.izgovorno.sloenije.od.nekadanjega.praslavenskog.dugoga. * na. mjestu. kojega. stoji40 .. Takvih. primjera. ima. mnotvo.. U. jeziku. katkad. procesi. promjene. doista. zavre. tako. da. ekonominiji. oblik,. bio. on. ekonomian. zato. to. je. krai. ili. iz. nekog. drugog. razloga41,. prevlada,.no.to.nije.uvijek.sluaj..Rezultati.esto.ovise.o.izvanjezinim.imbenicima42 ,.a.katkad.do.pobjednika.dolazi,.ini.se,.i.posve. sluajno.i.nasumino. Osim. toga,. teko. je. rei. to. je. u. jeziku. ekonomino,. tj.. to. bismo. pod.time.trebali.smatrati..Npr..je.li.ekonomino.da.jezik,.kao.recimo. engleski,.nema.(osim.nekih.ostataka).deklinacije.ili.je.ekonominije. da. ih. ima,. kao. recimo. hrvatski?. S. jedne. strane,. svakako. je. jezik. morfoloki.jednostavniji.ako.nema.deklinacije.pa.i.u.The house is big Kua.je.velika.i.u.John sees a house Ivan.vidi.kuu.imamo.rije. kua.u.istom.obliku.(house)..No.s.druge.strane,.postojanje.padea.
38 Katkada se, jasno, i takvi primjeri mogu tumaiti preko jezine ekonomije, samo na drugaiji nain. Tako se moe rei da je izgovor zdr- artikulacijski laki od zr- ili se moe tumaiti da je zamiljeni opi prelazak skupa zr- > zdr- pojednostavljenje fonolokoga sustava jer tako na mjestu starih dviju moguih suglasnikih skupina (zr- i zdr-) dobivamo samo jednu (zdr-), no tu je rije o preveliku navlaenju moguih interpretacija na isti kalup da bi ih se uklopilo u unaprijed zacrtanu hipotezu. U opem jeziku se ije obino izgovara kao spoj obinoga j i dugoga e (dakle kao obino j), no u nekim se govorima (npr. fakultativno u Dubrovniku) moe izgovarati i kao dvoglas, dok se u istonoj Hercegovini i nekim drugim govorima izgovara kao troglasni slijed i-j-e (pa se npr. lijep izgovara slino kao glagol lijem) te se zato tako u standardu jo od vremena Vuka Karadia i pie. Neki kroatisti preferiraju dvoglasni izgovor i za standardni jezik iako nitko od prosjenih govornika standardnoga jezika to tako ne izgovara. Da ne spominjemo diftongizacije openito (tj. prelazak obinih, obino dugih, glasova u dvoglase), to je prilino esta glasovna promjena u jezicima. Tako se u nekim hrvatskim govorima umjesto meso kae mieso, umjesto on se kae uon i sl. A dvoglasi su svako sloeniji glasovi od jednoglasa. U latinskom je npr. stari nastavak *-um u jednoj deklinaciji zamijenjen mlaim duim nastavkom -rum prema drugoj deklinaciji u kojoj je nastavak bio -rum. To izgleda neekonomino i jest neekonomino to se tie same duine nastavka, no moe se tumaiti i kao ekonomino s obzirom na ujednaavanje nastavka u dvjema deklinacijama s najveim brojem pripadajuih rijei. Primjerice o prestiu govornika koji upotrebljavaju odreeni oblik. Tako je u Londonu u 19. stoljeu u govoru radnike klase bilo dolo do stapanja glasova v i w (npr. vine vinova loza i wine vino), no na kraju je ta promjena, iako je vodila do fonolokoga pojednostavljenja, potisnuta pod pritiskom prestinijega govora vie drutvene klase gdje se ta promjena nije bila dogodila.

39

40

41

42

30

iji.je.jezik?

omoguava.veu.slobodu.u.poretku.rijei.pa.u.hrvatskom.moemo.rei. i.Ivan vidi kuu i.Kuu vidi Ivan,.dok.je **A house sees.John.nemogue. u.engleskom..Takoer,.nepostojanje.pade.u.engleskom.zahtijeva.i. puno.eu.upotrebu.prijedloga,.npr..hrvatski.Dao sam knjigu Ivanu ali. engleski.I gave a book to John,.tj..vie.rijei.za.izricanje.nekoga.sadraja. (prijedlog.to koji.ima.funkciju.naeg.dativa). I.u.jednom.i.u.drugom. sluaju. moemo.vidjeti. odreenu. ekonominost,. tj..prednost. ili. korist,.i.upravo.je.u.tome.problem..sm.je.pojam.ekonominosti.vrlo. neodreen.i.nije.jasno.to.bi.on.trebao.predstavljati.te.je.zato.zapravo.i. neprikladan.kao.koncept..Takoer,.nije.ni.otprilike.sigurno.da.jezina. promjena.uope.funkcionira.prema.takvom.konceptu..traei.neka. toboe. jasnija,. praktinija,. ekonominija. ili. jednostavnija. rjeenja,. unato. proturjenostima. koje. se. tu. mogu. javiti.. Tu. je. prije. rije. o. traenju.neke.logike.ili.smisla.u.jezinoj.promjeni.kojih.u.jeziku.moda. uope,.ili.vjerojatno,.nema..esto.se,.takoer,.kao.zdravo.za.gotovo. uzima. da. se. jezik. na. neki. nain. pojednostavljuje. i. tu. se. onda. misli. na. primjere. poput. toga. da. je. hrvatski. neko. imao. aorist,. imperfekt. i.perfekt,.a.danas.ima.(u.mnogim.govorima).samo.perfekt,.ili.da.su. mnogi. indoeuropski. jezici. (kao. npr.. engleski). izgubili. u. potpunosti. deklinaciju,.dok.se.drugdje.smanjio.broj.padea.(npr..u.hrvatskom.na. sedam.s.praindoeuropskih.osam).i.sl..Istina.je.da.se.razliiti.sustavi,. i. fonoloki. i. morfoloki,. mogu. pojednostavljivati,. tj.. izgubiti. neke. jedinice.ili.kategorije.koje.su.prije.imali..tako.su.mnogi.indoeuropski. jezici. pojednostavili. praindoeuropsku. morfologiju,. kao. to. je. i. primjerice.francuska.morfologija.jednostavnija.od.latinske.morfologije.. Meutim,. to. vrijedi. samo. u. pojedinim. sluajevima.. U. latinskom,. grkom.i.sanskrtu.je.recimo.praindoeuropska.glagolska.morfologija. znatno.uslonjena..U.slavenskom.su.recimo.nestali.praindoeuropski. perfekt,.konjunktiv.i.mediopasiv,.ali.je.zato.nastao.imperfekt.i.brojni. novi.analitiki.glagolski.oblici.kao.perfekt.(bio sam).ili.kondicional. (htio bih)43..Slini.se.primjeri.mogu.vidjeti.i.u.fonologiji..katkad.se. glasovni.sustavi.pojednostavljuju,.katkad.uslonjavaju.i.sl..Isto.tako,.u. mnogim.jezicima,.poput.engleskoga,.gdje.se.morfologija.pojednostavila,. uslonjavanje.se.dogodilo.na.drugoj.strani.pa.je.recimo.sintaksa.postala.
43 Analitiki glagolski oblici su oni koji se tvore s nekim pomonim glagolom (npr. biti i htjeti u hrvatskom), tj. sastoje se od dva dijela.

Kvari.li.se.jezik.s.vremenom?

31

puno. sloenija. nego. prije,. dok. se. kod. imenic. razvio. lan. (eng.. the house i.a house),.ega.prije.nije.bilo,.a.sustav.samoglasnika.je.takoer. puno.sloeniji.u.odnosu.na.starija.jezina.razdoblja..Empirijski.dakle. nikako.ne.stoji.da.se.jezik.pojednostavljuje..to.je.vrlo.lako.opovri,. a,.s.druge.strane,.ini.se.da.nema.ni.pretjerane.koristi.od.uvoenja. principa. ekonominosti. u. jezik,. koji. je. ionako. nemogue. zapravo. objasniti.. Najjednostavniji. i. najtoniji. pristup. je. upravo. onaj. koji. tvrdi.da.se.jezik.jednostavno.mijenja..a.to.onda.katkad.moe.biti.u. smjeru.pojednostavljenja.odreenog.dijela.jezika,.a.katkad.u.smjeru. uslonjavanja. Vezano.uz.to,.treba.napomenuti.jo.jednu.stvar.u.kojoj.se.esto.javljaju. nerazumijevanje.i.nesporazumi..Povezano.s.tvrdnjom.da.je.jezik.sredstvo. komunikacije,. esto. se. tvrdi. da. su. promjene. u. jeziku. funkcionalne,. tj..da.u.jeziku.vladaju.racionalistiki.procesi.koji.ga.tee.uiniti.to. boljim. sredstvom. komunikacije.. Hipoteza. je. takva. pristupa. jeziku,. koji.se.naziva.funkcionalistikim,.da.je.opa.tenja.jezine.promjene. izbjegavanje. gubitka. informativnosti.. To. bi. htjelo. rei. da. se. recimo. neka.promjena.u.jeziku.nee.dogoditi.ako.bi.to.ugrozilo.razumijevanje. ili.komunikaciju44 ..Tu.je.ve.sumnjivo.to.to.upravo.jezina.promjena. kao.takva.stoji.u.suprotnosti s.funkcionalizmom..najfunkcionalnije. bi,.naime,.za.sredstvo.komunikacije.bilo.da.se.uope.ne.mijenja.(bar. to.se.tie.npr..glasova,.oblika.i.sl.)..Jednako.kao.to.bi.puno.funkcionalnije.od.toga.da.imamo.mnotvo.dijalekata.i.razliitih.moguih. izgovora.bilo.to.da.svi.sve.jednako.izgovaramo.i.govorimo..Meutim,. prema.samoj.injenici.da.se.jezik.mijenja.i.da.dijalekti.postoje.vidimo. da.to.nije.tako..U.funkcionalistikom.pristupu.jeziku.se.komunikacija i.znaenje.promatraju.kao.inherentno.pozitivni.elementi.pa.su.onda. jezina.sredstva.koja.prenose.vie.informacija.dobra,.a.loa.su.ako.to. ne.ine..No.prosudba.to.je.dobro.u.jeziku.je.a priori malo.sumnjiva.
44 To, naravno, nije tono. I lingvisti i nelingvisti esto misle da se problemi s nesporazumima koji se javljaju u jeziku mogu uvijek rijeiti kontekstom. No istraivanja su pokazala da to nije tono. Kontekst nikako ne rjeava sve mogue nesporazume, a istraivanja na amerikom engleskom su pokazala da su nesporazumi u 25% sluajeva posljedice jezinih promjena u tijeku. Pokazuje se da ljudi imaju tendenciju vjerovati da jezik funkcionira puno bolje nego to je to doista sluaj (Labov 2009).

32

iji.je.jezik?

Funkcionalisti. su. obino. isticali. lanane. promjene. kao. primjere. uvanja.razlikovnosti45..Meutim,.kako.onda.objasniti.injenicu.da.su. stapanja46.u.jezicima.ipak.ea.od.lananih.promjena?.Funkcionalisti. su.esto.napominjali.da.do.glasovnih.stapanja.najee.dolazi.u.onim. sluajevima.kada.u.glasovima.koji.se.stapaju.razlikovnost.nije.pretjerano.bitna,.kao.npr..u. i. .ta.razlika.nije.pretjerano.funkcionalna,. minimalni. parovi. su. razmjerno. rijetki. i. opskurni. (poput. napren i. napren47) i. teko. da. se. moe. dogoditi. zabuna. u. komunikaciji. zbog. nerazlikovanja. i...Meutim.ni.to.empirijski.ne.stoji.u.potpunosti. jer.se.stapanja.dogaaju.i.u.sluajevima.kada.je.broj.primjera.na.koje. utjee.puno.vei.i.puno.bitniji48 . Prema.funkcionalistima,.oekivalo.bi.se.da.je.manje.vjerojatno.da. e.se.dogoditi.ona.glasovna.promjena.koja.e.dovesti.do.homonimije49. i.samim.time.do.moguih.potekoa.u.komunikaciji,.nego.ona.koja. nee.do.toga.dovesti..Meutim,.empirijski.primjeri.pokazuju.da.postoji. bitna.razlika.izmeu.toga.kako.netko,.razmiljajui.o.tome.napamet.u. svojoj.fotelji,.smatra.da.bi.jezik.trebao funkcionirati.i.kako.jezik.doista funkcionira. (do.ega.se. moe.doi.samo. empirijskim. istraivanjima. radei. sa. stvarnim. govornicima. jezika).. Navest. emo. jedan. primjer. iz.panjolskog.jezika 50 ..U.mnogim.panjolskim.dijalektima.se.dogaa. glasovna.promjena.po.kojoj.glas.s prelazi.u.glas.h pa.onda.nestaje.na. kraju.sloga..Tako.muchas gracias hvala.lijepa.prelazi.u.muchah graciah
45 Lanane promjene su povezane glasovne promjene vie glasova. Tako npr. praindoeuropsko *d daje u germanskim jezicima t (usp. hrv. dva ali eng. two) dok praindoeuropsko *t daje germansko , tj. eng. <th> (usp. hrv. tri ali eng. three). To je primjer lanane promjene d se u germanskim jezicima mijenja u t, ali se zato i t mijenja u pa stara razlika izmeu tih dvaju glasova ostaje ouvana (iako na drugi nain). Isto to vidimo primjerice i u bednjanskom kajkavskom govoru gdje se ena kae ano. Ondje glas e daje a, meutim da ne bi dolo do stapanja staroga e (koje daje a) i staroga a, staro a istodobno daje o pa stara razlika e : a ostaje ouvana kao nova razlika a : o. Glasovno stapanje je stapanje dvaju razliitih glasova u isti glas. Tako recimo prema praslavenskim oblicima *kljuka i *rka danas u hrvatskom imamo kljuka i ruka (obje rijei s glasom u jer su se u hrvatskom praslavensko *u i * stopili u glasu u) dok je u slovenskom razlika ouvana: kljuka ali roka. Od glagola napriti i naprtiti. Tako se npr. u toharskom svih 9 praindoeuropskih velara (*k, *g, *g h; *k , *gh i *k w, *g w, *g wh) , *g stopilo u jednom glasu k, to teko da se moe nazvati malom ili nebitnom promjenom u glasovnom sustavu. Homonimne su rijei koje imaju isti izgovor a razliito znaenje. Npr. zbog stapanja staroga *y i *i, u hrv. su danas homonimi rijei biti postojati i biti tui prema praslavenskom razliitom *byti i *biti (ta se razlika jo uvijek uva primjerice u ruskom). Vidi Labov 1994 (: 545599) gdje se raspravlja o ovim problemima i navodi vie primjera.

46

47 48

49

50

Kvari.li.se.jezik.s.vremenom?

33

a.onda.u.mucha gracia..Prema.funkcionalistima,.oekivalo.bi.se.da.e.-s na.kraju.rijei.u.panjolskom.nestajati.samo.(ili.ee).u.onim.sluajevima. kada. gubitak.toga.-s ne. teti. informativnosti. rijei. tj.. komunikaciji.. Meutim,.u.panjolskim.dijalektima.moemo.nai.primjere.koji.govore. upravo. suprotno. od. toga.. Tako. u. portorikanskom. panjolskom. koji. se.govori.u.New.Jerseyju.u.SAD-u.-s rjee.nestaje.u.primjerima.kao. ms vie.i.tres tri,.gdje.je.to.-s nevano.za.razlikovnost.(ms i.m te.tres i.tre ne.mogu.biti.razliite.rijei.u.panjolskom),.nego.u.padres oevi,.gdje.je.to.-s bitno.za.razlikovanje.jednine.od.mnoine.(naime. padre znai.otac,.a.padres oevi..ako.-s u.padres nestane,.otac. i. oevi. e. se. jednako. izgovarati 51).. Takvi. nam. primjeri. pokazuju. da.su.glasovne.promjene.u.jeziku.mehanike.i.isto.fonetske.te.da.se. ne.obaziru.na.ouvanje.razlikovnosti.i.znaenja..O.tome.treba.voditi. rauna.kada.se.razmilja.o.jezinoj.promjeni. Kako.smo.vidjeli,.jezine.promjene.su.sastavan.i.sveprisutan.dio.jezika.. Logian.zakljuak.koji.iz.toga.slijedi.jest.da.bi.jezine.promjene,.na.bilo. kojoj.razini,.trebalo.doivljavati.kao.neto.to.je.uobiajeno.u.jeziku,. neto.to.treba.prouavati.elimo.li.prouavati.sm.jezik.i.kao.neto. emu. ne. treba. pridavati. nikakve. vrijednosne. odrednice.. Meutim,. ipak. smo. svjedoci. toga. da. ljudi. katkad,. bili. oni. laici. ili. strunjaci,. imaju. negativan. stav. prema. jezinim. promjenama. te. vie-manje. sve. jezine. promjene. smatraju. kvarenjem. jezika 52 .. Kod. nestrunjak. je. takve. stavove. moda. lake. razumjeti.. Jezik. je. uvijek. povezan. uz. izvanjezinu.stvarnost.i.izuzetno.je.bitan.u.uspostavljanju.identiteta. pojedinca.i.drutvenih.skupina..Stoga.nije.teko.razumjeti.odakle.otpor. promjenama.u.jeziku.u.nekim.sluajevima 53..Primjerice,.u.nekom.e. urbanom.sreditu.u.kojem.se.jezik.mijenja.pod.utjecajem.govora.doljak. starosjediocima. te. promjene. smetati. jer. im. ukazuju. na. drutvene. i. kulturne.promjene.koje.se.dogaaju.u.njihovu.mjestu..Takoer,.kao. to.smo.ve.spomenuli,.ljudi.se.esto.sjeaju.kako.je.prije.bilo.bolje,.
51 52 Naravno, razlika ostaje u lanu: el padre i lo(s) padre(s). Naravno, neki e recimo promjene u govornom jeziku smatrati kvarenjem jezika, dok e novouvedene hrvatske rijei primjerice smatrati dobrodolim promjenama ili povratkom jeziku kakav bi trebao biti i sl. Ne treba upadati u zamku inae popularna samoprezira pa misliti da su takvi stavovi tipini samo za Hrvatsku. Oni se javljaju svugdje, vidi npr. Aitchison (2001: 45) za primjere iz Velike Britanije.

53

34

iji.je.jezik?

kako.su.ljudi.bili.pristojniji,.mlade.se.bolje.zabavljala,.ljudi.su.vie. znali.uivati.u.ivotu.i.sl..pa.se.onda.takvi.nostalgini.stavovi.znaju. prenijeti.i.na.jezik..No.takvi.pogledi.nisu.neto.to.je.toliko.uestalo. ili. neto. to. ima. velik. utjecaj.. Puno. je. tetniji. negativan. stav. prema. jezinim.promjenama.koji.imaju.neki.strunjaci.za.jezik,.lingvisti..Kao. ljudi.koji.se.profesionalno.bave.jezikom.i.koji.bi.trebali.razumjeti.sve. njegove.aspekte,.pomalo.je.nevjerojatno.da.ne.shvaaju.da.je.jezina. promjena.jedan.od.sastavnih.dijelova.jezika.i.da.u.tome.nema.nita. loe..Dok.takav.stav.moda.ne.treba.uditi.kada.je.rije.o.lingvistima. standardolozima,.tj..strunjacima.koji.se.bave.standardnim.jezikom.i.koji. su.po.zanimanju.profesionalne.cjepidlake.i.izmiljai.pravil,.pomalo. je.nevjerojatno.da.se.takav.negativan.stav.prema.jezinim.promjenama. javlja.i.kod.lingvist.koji.se.bave.upravo.povijesnom.lingvistikom,.tj.. jezinim.promjenama 54 ..I.meu.povijesnim.lingvistima,.ljudima.koji.se. recimo.bave.povijesnom.fonologijom.slavenskih.jezika.ili.starogrkom. dijalektologijom,.nije.nipoto.nemogue.nai.takve.koji.e.s.prijezirom. gledati.na.suvremene.jezine.promjene,.tj..promjene.koje.se.u.jeziku. dogaaju.sada,.ili.e.prema.njima.imati.negativan.stav.te.e.ih.smatrati. kvarenjem.jezika.i.sl..Postavlja.se.pitanje..kako.objasniti.takav.fenomen?. Da.bi.se.objasnili.takvi.potpuno.neznanstveni.i.nelingvistiki.stavovi. prema.jeziku.koje.imaju.neki.profesionalni.lingvisti,.treba.vjerojatno. zai. u. psihu. pojedinaca. (i. recimo. traiti. odgovor. u. njihovu. opem. konzervativizmu,.openitoj.nesklonosti.promjenama.svugdje.pa.tako. i.u.jeziku.i.sl.),.to.je.uvijek.nezahvalno,.no.uzroci.se.vjerojatno.mogu. nai.i.u.nekim.povijesnim.razlozima.vezanima.uz.razvoj.lingvistike.kao. znanosti.i.uz.razvoj.standardnih.jezika..Iako.e.svi.moderni.lingvisti,. pa.tako.i.standardolozi,.uvijek.kada.se.govori.o.standardnom.jeziku,. govornom. jeziku. i. dijalektima. napomenuti. da. standard. nije. nimalo. vrjedniji.od.drugih.jezinih.varijanata.i.da.nestandardne.jezine.varijante. nisu. neto. loe,. ipak. iz. same. ideologije. standardnog. jezika,. pa. ak. moda.i.iz.same.injenice.da.standardni.jezik.postoji,.proizlazi.to.da.se. standard.nesvjesno.ipak.smatra.nekako.primarnom.i.boljom.varijantom. jezika..Stoga.se.esto.govori.o.pravilnim.i.nepravilnim.pojavama.
54 Kao primjer moemo navesti citat iz intervjua s Radoslavom Katiiem (Vijenac, br. 427429, 15. srpnja 2010): Istina, jezik se mora mijenjati jer se ne moe ne mijenjati, ali to nije dobro za jezik. Najbolje bi bilo da svi ljudi svugdje uvijek govore jednako. Radoslav Katii je inae jedan od najveih ivuih hrvatskih lingvista, meu ostalim i vrhunski povijesni lingvist primjerice, autor je knjige A Contribution to the General Theory of Comparative Linguistics (1970).

Kvari.li.se.jezik.s.vremenom?

35

u.jeziku,.o.tonom.i.netonom,.boljem.i.loijem,.hrvatskom. i. nehrvatskom,. onom. to. je. u. duhu. jezika. i. onom. to. nije. i. sl.,. to,.unato.slubenim.ogradama.da.je.tu.rije.samo.o.standardnom. jeziku,.uvijek.zapravo.implicitno.u.sebi.sadravaju.poruku.o.tome.da. je.standard.najbolja.jezina.varijanta.prema.kojoj.se.sve.ostale.mjere.i. promatraju..I.dok.se.seoski.govori.jo.i.mogu.istrpjeti,.naravno.u.svojim. vrlo.ogranienim.okvirima.(jer.za.sve.to.je.vrijedno.spomena.tu.je. ipak.standardni.jezik),.poseban.je.prezir.rezerviran.za.gradske.govore. te.u.tome.treba.traiti.i.nesnoljivost.nekih.lingvista.prema.suvremenim. jezinim.promjenama.i.govornom.jeziku..Naime,.u.tradicionalnoj.je. dijalektologiji.bilo.uobiajeno.da.se.prouavaju.samo.seoski.dijalekti,. dok.se.gradskim.govorima.dijalektologija.uglavnom.nije.bavila.ili.se. bavila.samo.govorom.manjih.gradova.u.kojima.stanovnitvo.nije.bilo. toliko.izmijeano55..Osim.toga,.i.ruralnim.se.govorima.dijalektologija. bavila,.i.zapravo.se.jo.uvijek.bavi,.na.poseban.nain..uvijek.su.se. traili.stariji.ljudi.koji.se.nisu.puno.micali.iz.svoga.sela.i.koji.govore. neiskvarenim.i.pravim.lokalnim.govorom..Tome.je.razlog.to.to. cilj.istraivanja.seoskih.govora.zapravo.i.nije.bio.da.se.proui.kako.se. u.kojem.selu.govori,.nego.zato.da.bi.se.podaci.koji.se.nau.iskoristili. u.prouavanju.povijesti.jezika.ili.da.se.podaci.iskoriste.u.rekonstrukciji. nekadanjih.migracija.stanovnitva,.starih.dijalekatskih.odnosa.i.poloaja.i.sl..Namjerno.se.traio.ne.realni.govor.kojega.sela,.nego.ba.to. konzervativnija,.starija,.arhainija.varijanta.toga.govora..Dakako,.to. samo.po.sebi.ne.mora.biti.loe.jer.nema.nita.loe.u.traenju.podataka. koji. nam. pomau. u. rekonstrukciji. starijih. faza. jezika,. no. to. je. kao. nuspojavu.sa.sobom.donijelo.to.da.se.urbani.govori.smatraju.iskvarenima.i.mijeanima.te.zapravo.posve.beskorisnima.za.dijalektoloka. prouavanja..Danas.se.to.u.svijetu.promijenilo.(u.Hrvatskoj,.dodue,. i. ne. pretjerano. jer. su. kod. nas. gradski. govori. jo. uvijek. poprilino. zapostavljeni). i. velika. se. pozornost. posveuje. upravo. prouavanju. urbanih. govora.. No. vjerojatno. je. kao. ostatak. takvih. pogleda. na. jezik.ostao.i.negativan.pogled.na.suvremene.jezine.promjene,.ak.i.
55 to se tie veih, ili relativno veih, gradova, kod nas je do poetka 20. stoljea opisan samo govor Dubrovnika i Rijeke (u Bosni i Hercegovini recimo Sarajeva i Mostara). Za ostale se vee gradove opisi, najee samo djelomini, javljaju tek puno kasnije (a za neke nikako). Zanimljivo je da je primjerice govor Zagreba prvi opisao Amerikanac Thomas Magner tek 1966. godine (Magner 1966). Danas je ipak o zagrebakom govoru dostupno izvrsno djelo Zagrebaki kaj (ZK 1998), a za kratak pregled govora Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka usp. i Kapovi 2005.

36

iji.je.jezik?

kod.profesionalnih.lingvista,.iako.je.takav.stav,.kako.smo.vie.puta. napomenuli,.zapravo.posve.nelingvistiki.i.neznanstven. to.se.moe.na.kraju.zakljuiti?.Jezici.se.neprestano.mijenjaju,.jezina. promjena.je.jedna.od.osnovnih.karakteristika.jezika;.kao.to.se.sve. u. vezi. s. ljudima. mijenja. . odjea,. frizure,. obrasci. ponaanja,. nain. ivota. itd.,. tako. se. i. jezik. mijenja. (iako. ne. nuno. na. isti. nain. kao. drugi.aspekti.ljudskoga.drutva)..Stoga.prema.jezinoj.promjeni,.bilo. da.se.ona.dogodila.u.prolosti.ili.da.se.dogaa.danas,.ne.treba.imati. negativan.odnos.niti.treba.o.njoj.donositi.vrijednosne.sudove..Treba. ih.jednostavno.prihvatiti.kao.sastavan.i.neizostavan.dio.jezika.

Treba.li.govoriti.pravilno?

37

Treba li govoriti pravilno?

Jeziku je svejedno (D. S.)

U. medijima. se. gotovo. periodino. pojavljuju. skandali. vezani. uz. jezik..o.najnovijim.promjenama.u.pravopisu,.o.najnovijoj.inkarnaciji. prijedloga.zakona.o. jeziku,. o. anglizmima. koji. i. dalje. napadaju. bespomoni.hrvatski.jezik.Takve.su.rasprave.vrlo.popularne,.ali.esto. i.vrlo.osjetljive. Pa.ipak,.ono.to.se.najee.uje.kada.se.govori.o.jeziku,.pogotovo. u.svakodnevnim.situacijama,.ali.i.u.medijima,.neizbjena.su.pitanja. poput:.Kako.se.to.pravilno.kae?,.to.je.ispravno.hrvatski?.i.tome. slino.. Kao. to. vjerojatno. moe. potvrditi. bilo. koji. jezikoslovac,. pa. makar.se.on.zapravo.bavio.povijesnom.fonologijom.adskih.jezika.ili. srednjovjekovnim.hrvatskoglagoljskim.tekstovima,.najee.je.pitanje. koje.se.strunjacima.za.bilo.koje.jezino.podruje.upuuje.upravo.to. famozno.to.je.pravilno?. I. doista,. upitajte. se,. tko. bar. jednom. nije. nekoga. upitao. kako. se. neto. pravilno. kae?. Dakako,. na. pitanje. treba. odgovoriti,. no. zanimljivo.je.da.dosta.ljudi.ne.voli.odgovore.kao.tako.se.kae.ovdje,.a. onako.se.kae.ondje.ili,.ne.daj.boe,.ma.i.jedno.i.drugo.je.dobro..

38

iji.je.jezik?

Jedini.odgovor.koji.se.zapravo.trai.na.pitanje.to.je.pravilno?.jest. ili.pravilno.je.A.ili.pravilno.je.B..Sve.se.drugo.najee.doivljava. kao.muljanje,.izbjegavanje.odgovora.ili.nekakvo.relativiziranje.svega. pa. tako. i. pravilnosti. u. jeziku,. to. je. koncept. za. koji. se. dri. da. je. evidentno.da.postoji.i.da.mora.postojati. Argument.koji.se.javlja.jest.da.nekoga.reda.i.u.jeziku.mora.biti.. Pa.valjda.se.mora.znati.to.je.pravilno,.a.to.nije..(Kao.da.jezici.nisu. tisuama.godina.funkcionirali.bez.pravopis,.gramatik.i.lingvist.). Svakako,.nae.se.meu.laicima.i.onih.neto.sumnjiavijih,.onih.koji.e. povikati.car.je.gol!.i.koji.e.se.zapitati.ma.tko.to.zapravo.odreuje. to.je.pravilno,.a.to.je.nepravilno.i.na.osnovi.ega.se.to.odreuje?.. Ipak,.premda.se.i.to.zna.uti,.nekako.to.ne.dolazi.do.izraaja.jer.se. nelingvist.rijetko.moe.susresti.s.odgovorom.na.to.pitanje..Zato?.Pa. jasno. je,. od. malena. se. u. koli. ui. upravo. to. je. pravilno,. a. to. je. nepravilno,.uiteljice.ispravljaju.djecu.i.ue.ih.govoriti.ispravno. i.lijepo,.a.jezikoslovci.u.novinama,.na.televiziji.i.na.radiju.takoer. poprilino.esto.govore.o.tome.kako.bi.se.to.moralo.rei,.to.je.u. duhu.hrvatskoga.jezika.dakako.uz.obaveznu.pouku.da.se.jezik.mora. neprestano.uiti.i.njegovati. Naravno,.to.se.uenja.i.njegovanja.jezika.tie,.u.tome.u.naelu.nema. nita.loe,.samo.da.se.istodobno.ljudima.ne.govori.da.ne.znaju.svoj.jezik,. da.su.zaboravili.ili.ne.znaju.to.pojedine.rijei.znae.samo.zato.to.ih. upotrebljavaju.u.znaenju.koje.te.rijei.imaju.u.svakodnevnom.govoru,. da.govore.loe.i.nepravilno,.da.nagruju.i.iskrivljuju.hrvatski.jezik,. da.se.neko.bolje.govorilo,.a.da.danas.vie.mladi.ne.znaju.ni.govoriti. kako.bog.zapovijeda.Koliina.prodavanja.magle.u.takvim.izjavama. je. na. prilino. visokim. razinama.. Potrebna. je. poprilina. drskost. da. biste.nekoga.ili.uvjeravati.da.ne.zna.govoriti.svoj.jezik..Iako.ga.svi. mi.svaki.dan.normalno.govorimo.bez.ikakvih.problema.i.sasvim.se. lijepo.razumijemo.i.sporazumijevamo.na.njemu.bez.obzira.na.sve.te. nepravilnosti.i.ostale.opaine.koje.se.u.jeziku.toboe.mogu.nai. Ovdje.je.potrebna.jedna.ograda..Naime,.kako.se.i.moe.pretpostaviti,. ne.slau.se.svi.standardojezini.prirunici.uvijek.oko.toga.to.pripada. knjievnom.jeziku.ili.ne,.kao.to.se.i.jezini.savjeti.esto.mogu.razlikovati. i.u.stilu.i.u.sadraju..Stoga.kada.dajemo.primjere.besmislenih.jezinih. savjeta,.preporuka.i.propisa,.to.inimo.u.nastavku,.valja.voditi.rauna.

Treba.li.govoriti.pravilno?

39

o.tome.da.nije.nipoto.reeno.da.bi.se.svi.standardolozi.i.svi.prirunici. s.time.sloili..I.meu.ljudima.koji.se.bave.standardnim.jezikom,.pa. ak.i.meu.onima.koji.se.bave.davanjem.jezinih.savjeta.u.medijima,. ima.razumnijih.i.manje.razumnih.i.ne.moe.ih.se.sve.trpati.u.isti.ko. premda,.generalno.gledajui,.ak.i.ako.su.neto.racionalniji.od.drugih. mogu. imati. neznanstven. ili. neprimjeren. pristup. jeziku.. Osim. toga,. jezino.je.savjetodavno.pretjerivanje.u.hrvatskom.znalo.ii.do.toliko. nevjerojatnih.granica.da.bi.nerijetko.i.oni.savjetodavci.koji.su.inae. grmjeli.u.medijima.o.neprimjerenoj.upotrebi.ovoga.ili.onoga.izraza.znali. upozoravati.na.ekscese.u.progonjenju.odreenih.rijei..Tako.recimo. jedna.od.poznatih.medijskih.jezinih.savjetodavki.Nives.Opai56 ,.iako. inae.zna.itekako.zastraniti.u.nepotrebni.preskriptivizam 57,.s.pravom. ukazuje.na.nepotrebno.zamjenjivanje.rijei.cjenik rijeju.kotovnik 58 ,. rijei.molba sa.zamolba,.domaa zadaa s.domai uradak i.sl. Kako.rekosmo,.o.pravilnosti.i.nepravilnosti.u.jeziku.se.uope. ne. moe. govoriti.. Naroito. se. ne. moe. govoriti. u. smislu. da. je. nepravilno.rei.idem kod njega umjesto.idem k njemu ili.idem sa njim umjesto.idem s njim..Nijedna.od.tih.reenica.nije.nepravilna..Moe.se. rei.da.reenice.idem kod njega i.idem sa njim ne.pripadaju.hrvatskom. standardnom.jeziku,.ali.se.ne.moe.rei.da.su.nepravilne..Eventualno. bi.se.o.njima.moglo.govoriti.kao.o.nepravilnima.u.okviru.hrvatskoga. standardnoga.jezika,.ali.i.tu.bi.zapravo.normalno.bilo.samo.spomenuti. da.idem kod njega ili.idem sa njim ne.pripadaju.u.standard.i.suzdrati. se.od.etiketiranja.pojedinih. rijei.i.konstrukcija. kao.nepravilnih. jer. to. stvara. krivi. dojam.. im. se. govori. o. nepravilnosti,. pa. makar. se. zapravo. mislilo. samo. na. standard,. iz. toga. je. lako. poopiti. takvo. razmiljanje. na. jezik. openito,. a. upravo. se. to,. svjesno. i. nesvjesno,. namjerno.i.nenamjerno,.nerijetko.i.dogaa..S.druge.strane,.ono.to. bi. u. jeziku. doista. bilo. nepravilno,. tj.. to. njemu. ne. bi. pripadalo. su. npr..reenice.poput.**idem.kod.njemu.ili.**idem.s.njemu..Takvi.su. oblici.nepravilni,.tj..to.su.greke,.iz.jednostavnog.razloga..zato.to. se.u.jeziku.tako.ne.upotrebljavaju..Naravno,.ako.bi.se.jednoga.dana. poelo.tako.govoriti,.onda.bi.i.to.postalo.pravilno..Treba.razlikovati.
56 57 58 U Novom listu od 12. 2. 2006. Preskriptivizam se, kao to sama rije kae, bavi (jezinim) propisivanjem, za razliku od deskriptivizma koji se bavi jezinim opisivanjem. to je besmisleno ak i iz puristike perspektive jer je rije cijena slavenska, dok je rije kotati posuenica u hrvatskom (iz mletakoga talijanskoga).

40

iji.je.jezik?

proizvoljnu.standardoloku.normu,.tj..proizvoljno.biranje.toga.to.e. ui.u.standardni.jezik.i.tako.postati.pravilno,.od.unutarnjih.pravila. jezika.po.kojima.se.zna.da.prijedlog.s ide.s.instrumentalom.(s njim). a.ne.s.dativom.(**s.njemu)..Jeziku.je.svejedno.kako.e.se.to.u.njemu. izricati,.jedino.to.je.tu.relevantno.jest.upotreba..neto.u.jeziku.ili. postoji.ili.ne..A.sve.to.postoji.je.i.pravilno. Pojedini.jezini.duebrinici.znaju.pisati.itave.lanke.ili.davati.itave. intervjue. posveene. tome. to. je. nepravilno. a. to. pravilno,. a. da. pritom. nijednom,. ili. samo. neizravno. i. tek. usput,. spomenu. da. se. to. odnosi.na.standardni.jezik..Dakako,.ako.jezine.savjetodavce.stisnete. uza.zid,.priznat.e.oni.da.je.tu.zapravo.rije.samo.o.standardnom.jeziku,. no.to.nije.opa.poruka.koja.se.odailje..Nije.uope.neobino.da.se.na. kraju.stjee.dojam.da.se.sav.taj.govor.o.nepravilnosti.odnosi.na.jezik. openito.a.ne.samo.na.standardni.jezik.ili.da.je.zapravo.standardni. jezik.jedina.varijanta.jezika.o.kojoj.se.uope.ima.to.raspravljati.jer.se.u. govornom.jeziku.ionako.moe.rei.bilo.to..Zapravo,.tim.nekim.slijedom. ide.i.razmiljanje.onih.koji.si.uzimaju.za.pravo.suditi.o.pravilnosti.u. jeziku..ako.ba.moraju,.priznaju.da.se.sve.to.tie.samo.standardnoga. jezika,.ali.esto.odmah.uz.to.dodaju.ogradu.da.govorni.jezik.ionako. nije.bitan.jer.ondje.toboe.pravil.nema..To.je,.jasno,.potpuno.netono. jer. svaki. jezik,. tj.. svaka. varijanta. jezika,. ima. svoja. pravila,. kao. to. rekosmo,.samo.to.su.ona.utvrena.jezinom.upotrebom,.tj..time.kako. govornici.upotrebljavaju.svoj.jezik,.a.ne.time.to.je.netko.proizvoljno. izmislio.i.odredio.kao.pravilo..Da.navedemo.jo.jedan.primjer,.to.to. se.u.govornom.jeziku.osim.unato tome (unato +.dativ).moe.rei.i. unato toga (unato +.genitiv),.za.razliku.od.standarda.gdje.se.doputa. samo.unato tome (to.je,.povijesno.gledajui,.stariji.oblik),.ne.znai. da.u.govornom.jeziku.nema.pravil..Ima.pravila,.samo.to.ono.glasi. da.unato ide.ili.s.dativom.ili.s.genitivom,.ali.ne.npr..s.instrumentalom. (**unato.time).ili.s.akuzativom.(**unato.to)..Svaki.jezik.ima.pravila. po. kojima. funkcionira. . uostalom,. da. ona. ne. postoje,. niti. bi. dijete. ikad.moglo.usvojiti.materinji.jezik.niti.bi.ovjek.mogao.nauiti.strani. jezik.. Pravila. postoje. u. svim. varijantama. jezika. i. stoga. je. pogreno. pravilima.smatrati.samo.proizvoljne.propise.kojima.se.u.standardnom. jeziku.preskribira.ovaj.ili.onaj.oblik.kao.jedini.ispravan.

Treba.li.govoriti.pravilno?

41

Posve.je.pak.nesumnjivo.da.mnogi.od.jezinih.arbitara.misle.da. bi.neki.savjeti.i.preporuke.trebali.vrijediti.i.openito,.a.ne.samo.za. knjievni.jezik..Naime,.to.je.u.nekim.sluajevima,.po.njima,.jednostavno. pitanje.logike.i.zdravog.razuma.te.nije.bitno.je.li.rije.o.standardu.ili. o.jeziku.openito..Primjerice,.kae.li.se.da.se.ne.moe.rei.optimalnije. i.najoptimalnije.jer.latinski.optimus.ve.znai.najbolji,.odnosi.li.se. takav.savjet.samo.na.standardni.jezik.ili.na.jezik.openito?.Ne.bi.bilo. preuzetno.tvrditi.da.bi.se.tu.mnogi.preskriptivisti.i.puristi,.te.standardolozi.openito,.sloili.da.je.netono.rei.najoptimalniji.ne.samo. u. standardu,. nego.i. inae. u. jeziku.. To. naime. nije. logino,.to. nema. smisla..Dakako,.ti.isti.jezikoslovci.zaboravljaju.da.je.jezik.jezik,.a.ne. logika,.i.da.jezik.ne.mora.nuno.biti.logian..Takoer.zaboravljaju.da. se.ne.moe.i.ne.smije..dapae,.da.je.bezobrazno..ljudima.govoriti.i. nametati.kako.bi.trebali.govoriti..Ako.tko.eli,.izraajnosti.ili.efekta. radi,.rei.najoptimalniji,.zato.to.ne.bi.rekao?59.Zato.bi.mu.tu.cjepidlake. prigovarale.i.to.na.temelju.toga.to.ta.rije.znai.u.latinskom?.Zato. bi.znaenje.te.rijei.u.latinskom.bilo.bitnije.od.onoga.kako.se.ta.rije. danas. upotrebljava?. Osim. toga,. ta. rije. u. hrvatskom,. bez. obzira. na. svoje.porijeklo,.oblikom.sasvim.oito.nije.superlativ,.a.teoretiziranja.o. tome.mogu.li.se.od.toga.napraviti.komparativ.(optimalniji).i.superlativ. (najoptimalniji).na.osnovi.nekakve.logike.nemaju.smisla60..Ti.se.oblici. ili.upotrebljavaju.ili.ne,.a.ako.se.upotrebljavaju..a.upotrebljavaju.se.. svako.razmiljanje.o.logici.i.smislu.je.tu.posve.suvino..Uostalom,. da. se. dotian. pridjev. ne. komparira,. teko. da. bi. se. itko. od. jezinih. kadija. uope. sjetio. ii. isto. teoretski. o. tome. pisati.. Samo. pisanje. o. tome.je.dokaz.da.to.u.jeziku.postoji. Govorei.o.jeziku,.preesto.se.potee.za.argumentom.logike..Pritom. ti.koji.se.toga.argumenta.prihvaaju.zaboravljaju.da.se.jezik,.kako.ve. rekosmo,.ne.mora.pokoravati.zakonima.logike..Jezik.je.plod.ljudskoga. uma. i. katkad. u. njemu. moemo. naii. i. na. pojave. koje. nisu. logine,.
59 60 Zanimljivo, ini se da nitko nema primjedaba npr. na superlativ najsavreniji iako takoer nije logian. Jo je sumanutije kada se, primjerice, tvrdi da se pridjev bitan ne smije komparirati jer se on toboe odnosi na bt, koja je valjda samo jedna. Naravno, oblici se bitniji i najbitniji potpuno normalno upotrebljavaju u jeziku i nema apsolutno nikakva razloga da to tako ne bude. Znaenje pridjeva bitan je vie-manje podudarno znaenju pridjeva vaan te se, kao i taj pridjev, stoga moe i komparirati. Etimoloko povezivanje toga pridjeva s rijeju bt ne igra nikakvu ulogu u odreivanju njegova znaenja i toga moe li se komparirati ili ne. Jasno, ovdje govorimo o opem jeziku, nije sporno da se pridjev bitan kao termin moe upotrebljavati u drugom, preciznijem, znaenju npr. u filozofskoj terminologiji.

42

iji.je.jezik?

na.ponavljanja.koja.se.iz.logike.perspektive.ine.bespotrebnima,.na. elemente.koji.ne.bi.nuno.morali.biti.prisutni.u.jeziku.i.sl..No.sve.to. ini.ljudski.jezik.upravo.ljudskim.a.ne.strojnim.jezikom..Svaki.jezik. ima.svoja.pravila,.jezina pravila,.i.nema.smisla.traiti.od.jezika.da.se. pokorava.logikim.umjesto.jezinim.pravilima..Recimo.jedan.primjer. prividne.neloginosti.u.jeziku.su.reenice.kao.Bojim se da ne doe,.gdje. bi.se.zapravo.po.smislu.oekivalo.da.e.biti.**Bojim.se.da.doe,.ali.u. jeziku.to.jednostavno.tako.ne.funkcionira..Upotrebom.lane.logike.se. esto.opravdava.posve.sumanuto.ispravljanje.i.samoispravljanje.poput. inzistiranja. na. tome. da. se. govori. pri telefonu umjesto. na telefonu zato.to.toboe.ne.stojimo.na.telefonskom.aparatu..Kao.da.to.ima. ikakve.veze.s.tim..Prijedlog.na ima.i.konkretno.znaenje.(na krovu,. na stolu,.na podu).ali.i.apstraktno.znaenje.(na dijeti,.na lijekovima,. na tulumu),.to.je.prilino.oito..Moemo.tu.navesti.i.jo.koji.takav. nelogian.primjer.koji.se,.unato.svojoj.neloginosti.ili.suvinosti. informacij,.ipak.upotrebljava:.tako.se.esto.govori.obadva iako.ve. i. samo. oba ima. to. znaenje. (kao. u. poznatoj. obadva, oba su pala),. kao.to.se.kae.i.biti negdje sat vremena iako.je.tu.to.vremena posve. redundantno..No.jednostavno.je.tako. Katkada.se.rogobori.i.protiv.nepotrebne.zalihosnosti.u.jeziku61,. pa.recimo.izai van nije.dobro.jer.ve.izai znai.ii.van,.kao.to.ni. vremensko razdoblje ne.valja.jer.je.svako.razdoblje nuno.i.vremensko.. No. zalihost. je. u. jeziku. posve. uobiajena. na. svim. planovima.. Tako. je. npr.. zalihosno. slaganje. imenica,. pridjeva. i. zamjenica. ili. imenica/ zamjenica.s.glagolima.u.rodu/broju/padeu.i.sl..Ako.se.ve.po.rijei. ena zna.da.je.to.nominativ.jednine.enskog.roda,.zalihosno.je.da.se. to.mora.vidjeti.i.na.svim.rijeima.u.jedna dobra ena,.meutim.teko. da.e.se.netko.sjetiti.ii.to.kritizirati.kao.nepotrebno..Stoga.nije.jasno. zato.se.toliko.na.redundantnosti.inzistira.u.drugim.podrujima. Da.navedemo.primjer,.jedna.jezina.savjetodavka.(GH:.451).govorei. o.oblicima.kao.najcentralniji pie.o.oblicima.koji.odudaraju.od.naravne. loginosti.i.elementarnih.znaenjskih.zakonitosti..Takoer.objanjava. da.samo.jedna.toka.u.prostoru.moe.biti.centralna a.nikakva.druga. ne.moe.biti.od.nje.centralnija ili.sredinjija..Dodaje.da.Neto.to.je. najcentralnije ili.najsredinjije postaje.semantiki.praznom.besmislicom.
61 Redundancija/zalihost/zalihosnost u jeziku oznaava informacije koje se ponavljaju, koje se izraavaju na vie mjesta ili koje se mogu iitati iz vie elemenata.

Treba.li.govoriti.pravilno?

43

i. da. pridjeve. centralan,. sredinji i. gorui nije. logino. stupnjevati.. No.autorica.je.ovdje.posve.promaila.poantu..Posve.je.svejedno.je.li. to.logino.komparirati.ili.ne.i.to.ona.misli.o.naravnoj.loginosti. i.elementarnim.znaenjskim.zakonitostima..Jedino.to.je.bitno.jest. upotrebljavaju.li.se.takvi.oblici.ili.ne..Ako.se.upotrebljavaju,.ti.oblici. oito.postoje.i.sva.trabunjanja.o.naravnoj.loginosti.su.posve.izlina.. Osim. toga,. komparativ. se. centralnije,. primjerice, posve. smisleno. i. normalno.upotrebljava.u.hrvatskom..npr..u.reenicama.kao.to.je.ova:. I.kod.slunog.oteenja.vrijedi.pravilo:.to.je.oteenje.centralnije,.to. su.smetnje.vee.()..kao.to.moe.bilo.tko.provjeriti.jednostavnim. pretraivanjem.na.internetu. Ni. o. kakvoj. pravilnosti. i. nepravilnosti. u. jeziku. nema. smisla. govoriti.. Sve. to. se. uobiajeno. govori. je. i. pravilno.. Eventualno. se. nepravilnostima. mogu. nazivati. prave. jezine. pogreke,. kada. posve. sluajno.izgovorite.neku.rije.ili.frazu.krivo,.npr..kad.se.pogrekom. umjesto.pas i maka kae.mas i paka ili.kad.se.ovjek.zabuni.pa.mu. izleti.bio sam u kue.umjesto.bio sam u kui..U.takvim.se.sluajevima. moe.govoriti.o.jezinim.pogrekama,.no,.jasno,.i.to.su.opet.posve. normalne. pojave,. a. i,. kada. se. to. dogodi,. i. govorniku. i. sluatelju. je. jasno.da.je.rije.o.pogreci,.za.razliku.od.situacije.kad.kaete.npr..sa njom (umjesto.standardnog.s njom),.to.vrlo.esto.ni.najee.jezine. cjepidlake.nee.primijetiti..Prave.se.jezine.pogreke.mogu.javljati.i. kad.primjerice.stranci.govore.neki.jezik.koji.ne.poznaju.dovoljno.dobro. ili.u.prijevodu.kada.se.neto.doslovno.prevede.iako.nijedan.izvorni. govornik.ne.bi.tako.neto.rekao..Zamislimo.recimo.situaciju,.da.malo. karikiramo,.da.neki.prevoditelj.prevede.englesku.frazu.piece of cake (to.znai.maji.kaalj).doslovno.kao.komad kolaa..To.je.dakako. pogreka.jer.se.to.tako.u.hrvatskom.ne.kae..Meutim,.kad.bi.se.takva. fraza.ustalila,.to.bi.prestala.biti.pogreka.bez.obzira.na.to.to.bi.se. puristi.zacijelo.jako.ljutili.na.takvu.frazu..Dakle,.im.se.neto.u.jeziku. ustali.i.im.to.govori.vie.ljudi,.vie.nije.rije.o.pogreci.bez.obzira.na. porijeklo.takve.pojave62 ..Jasno,.teko.je.tono.rei.koliko.ljudi.treba.
62 Takav je sluaj npr. s upotrebom rijei ikad u primjerima kao najbolji ikad ili najvea glupost ikad (eng. best ever i the most stupid thing ever). Tu je rije o doslovnom prijevodu fraze s engleskog. Kada su se takvi primjeri dogaali samo sporadino, kada bi tko doslovno neto preveo s engleskog, to se onda moglo smatrati jezinom grekom. Meutim, kada su se takvi izrazi poeli upotrebljavati u hrvatskom u svakodnevnom govoru, oni su time postali pravilni u hrvatskom, bez obzira to su nastali kao kalk prema engleskom.

44

iji.je.jezik?

upotrebljavati.neku.novu.rije.ili.izraz.da.bi.to.prestala.biti.greka,.no. to.se.otprilike.moe.usporediti.s.problemom.elavljenja..koliko.tono. vlasi.treba.ovjek.izgubiti.da.bi.ga.se.smatralo.elavim? Svi.jezikoslovci.naelno.tvrde.da.potuju.dijalekte,.govorni.i.razgovorni. jezik..To.nije.neobino.jer.bi.bilo.znanstveno.neprihvatljivo.ustvrditi.bilo. to.drugo..No.u.stvarnosti.i.nije.ba.tako..Govorni.se.jezik.nesvjesno,. neizravno.ili.prikriveno.ipak.dri.manje.vrijednim..Takvi.se.stavovi. onda.prenose.i.na.itavu.javnost.te.se.lingvistika.doivljava.kao.znanost. koja.se.bavi.time.kako.e.se.pravilno.govoriti.i.pisati,.to.je.posve. suprotno.istini..Lingvistika.se.bavi.opisom.jezika,.lingvistika.opisuje,. objanjava.i.nastoji.shvatiti.jezik.u.svim.njegovim.manifestacijama.i. oblicima..Standardizacija.se.pak.jezika,.tj..u.naelu.nasumino.propisivanje.toga.to.je.bolje.ili.loije,.to.treba,.a.to.ne.treba.ui.u. standardni.jezik,.zapravo.uope.ne.moe.smatrati.dijelom.lingvistike. u.pravom.smislu..Dakako,.to.ne.znai.da.se.pojedini.standardni.jezici. ne.mogu.opisivati,.niti.znai.da.su.standardni.jezici.nepotrebni..to. samo.znai.da.se.dotini.proces standardizacije ne smije mistificirati,. niti.od.njega.treba.stvarati.veliku.znanost.jer.se.on,.na.kraju.krajeva,. esto.svodi.samo.na.proizvoljno.odreivanje.toga.to.je.standardno. a.to.ne. Danas.je,.na.svu.sreu,.veina.ljudi.ipak.osvijetena.do.te.mjere. da.se.stvari.tipa.kaj.ili.ta.ne.smatraju.nepravilnima.u.odnosu.na. pravilno.to.(iako.se.meu.nelingvistima.moe.uti.i.takvih.miljenja),.ali.e.se.s.druge.strane.vjerojatno.veina.ljudi,.ako.su.svjesni.da. postoje,.sloiti.da.su.oblici.kao.orginalan,.delikvent ili.sumlja umjesto. originalan,.delinkvent i.sumnja nesumnjivo.nepravilni..To.je,.dakako,. smijeno..Oblici.su.orginalan,.delikvent i.sumlja nestandardni,.govorni. oblici..Oni.su.takoer.i.oblici.mlai.od.oblika.originalan,.delinkvent i. sumnja..u.prvom.je.sluaju.iz.rijei.ispalo.-i-,.u.drugom.-n-, dok.se.u. treem.primjeru.dogodilo.razjednaavanje.pa.je.-mnj-.prelo.u.-mlj-63..
63 Razjednaavanje (disimilacija) je jezina promjena u kojem se jedan od dva fonetski ista ili slina glasa mijenja pa tako npr. rije stiropor u dijalektu postaje stiropol (r-r > r-l), dok mnogo u dijalektu moe postati vnogo ili mlogo (m-n > v-n ili m-l). Kao to vidimo, pri disimilaciji se mogu razjednaavati i dva glasa koja su neposredno jedan do drugoga (mn- u mnogo) ali i bilo koja dva glasa u istoj rijei (r-r u stiropor), kao to se mogu razjednaavati isti (r-r u stiropor) ili samo bliski glasovi (m-nj- u sumnja m, n, nj su nosni glasovi). Obrnuta se pojava zove ujednaavanje (asimilacija), npr. kada izma postane ima (-z > -).

Treba.li.govoriti.pravilno?

45

Meutim,.ti.oblici.nikako.nisu.nepravilni.oblici..Oni.jednostavno.ne. pripadaju.standardnomu.jeziku,.to.ne.znai.da.su.zato.manje.vrijedni. ili.loiji.u.nekom.apsolutnom.smislu..To.jesu.mlai,.sekundarni.oblici,. ali.to.takoer.ne.znai.da.su.zato.loiji.od.starijih.oblika. Gledamo.li.rijei.na.takav.nain,.tj..ne.prihvaamo.li.takve.sekundarne.promjene.glasova.kao.neto.pravilno.(a.taj.se.argument.esto. povlai),.na.jednoj.su.razini.jednako.kao.danas.orginalan ili.sumlja nepravilne.i.rijei.brat (to.bi.pravilno.etimoloki.trebalo.biti.*bratar64),.ovjek (pravilno.bi.se.oekivalo.lovjek65),.nokat (pravilno. bi.bilo.nogat66),.sabor (pravilno.bi.bilo.zbor),.istovjetan (pravilno. bi.bilo.istovetan67).itd..U.svim.su.se.tim.rijeima.dogodile.nepravilne. promjene.pa.ipak.nitko.danas.ne.bi.za.njih.rekao.da.su.nepravilne. rijei..Osim.toga,.sekundarne.promjene.nisu.nipoto.ograniene.samo. na.govorni.jezik.i.dijalekte..esto.u.dijalektima.nailazimo.na.starije. oblike.nego.u.standardu..Tako.je.primjerice.dijalekatsko.sliva starije.od. standardnoga.ljiva,.kao.to.je.i.dijalekatsko.rn starije.od.standardnoga. crn..Pa.ipak,.u.tim.se.primjerima.nitko.ne.bi.usudio.tvrditi.da.su.likovi. sliva i.rn pravilniji.od.ljiva i.crn..Tu.se.vidi.da,.premda.se.koncept. izvornoga.oblika.esto.upotrebljava.da.bi.se.dokazalo.zato.je.neto. pravilnije,.to.zapravo.nije.bitno..Nije.vano.to.je.jezino.gledano. starije,.takvi.su.podaci.ionako.poznati.samo.malom.broju.strunjaka,. bitno.je.to.je,.iz.ovog.ili.onog.razloga,.propisano.kao.standard68 ..To. to.je.propisano.kao.standard.se.onda,.bilo.to.jezino.starije.ili.mlae,. smatra.normom,.a.sve.ostalo.su.odstupanja.od.nje. Ono.to.je.najalosnije.u.vezi.s.pravilnim.i.nepravilnim.je.to. da.svi.lingvisti,.a.ima.ih,.koji.primjerice,.da.uzmemo.klasian.primjer,. inzistiraju.na.tome.da.je.oblik.sumlja neispravan.i.da.je.oblik.sumnja
64 65 66 Od praslavenskog *bratr. Od praslavenskog *elovk/lovk. Od praslavenskog *nogt. Nokat nokta nastaje od starijega nogat nokta, gdje je nominativ dobio -k- analogijom prema kosim padeima u kojima je -k- nastalo obezvuenjem ispred -t-. Ta je rije, oito, izvedena od osnovne rijei noga. Ova rije zapravo etimoloki nema jata, nego je on unesen sekundarno i to tek u najnovije vrijeme. U standardnom jeziku se do razmjerno nedavno jo inzistiralo na varijanti istovetan. Takvi su primjeri, jasno, poznati i u drugim jezicima. Tako je standardni oblik za glagol pitati danas u engleskom ask, dok je nestandardni oblik ax, koji upotrebljavaju primjerice ameriki crnci, manje prestian i stigmatiziran premda je taj oblik, s gledita jezine povijesti, stariji od dananjeg standardnog oblika ask.

67 68

46

iji.je.jezik?

jedini.ispravan,.zapravo.pokazuju.doista.komino.neznanje.iz.samih. osnova.lingvistike..Naime,.predavanje.o.arbitrarnosti.(nemotiviranosti). jezinoga. znaka 69. je. jedna. od. prvih. tema. na. bilo. kojem. svjetskom. studiju. lingvistike. ili. kojega. god. jezika.. Princip. arbitrarnosti. znai. jednostavno.sljedee:.veza.izmeu.odreenog.pojma.(oznaenika,.npr.. pojma.sumnja).i.njegove.zvune.slike.(oznaitelja,.npr..same.rijei. [sumnja]). je. proizvoljna.. Sm. oznaitelj. nema. nikakve. veze. s. onim. to. oznauje,. tako. da. je. posve. svejedno. kako. taj. oznaitelj. u. jeziku. glasi.. Za. pojam. sumnja. oznaitelj. na. hrvatskom. glasi. sumnja,. na. engleskom. doubt,. na. japanskom. gigi,. na. svahiliju. tashwishi Isto. tako.bi.u.svakom.jeziku.mogao.glasiti.i.nekako.drugaije..Tom.istom. logikom. bi. u. hrvatskom. mogao. glasiti. i. sumlja i. taj. oblik. bi. u. toj. ulozi.jednako.funkcionirao.kao.i.oblik.sumnja,.kao.to.i.funkcionira. kod.mnogih.govornika.hrvatskog..To.to.se.u.hrvatskom.standardu. danas. nalazi. upravo. oblik. sumnja. a. ne. sumlja,. i. to. je. oblik. sumlja sluajno,.povijesno.gledajui,.mlai.oblik,.nema.nikakva.utjecaja.na. vrijednost.ili.pravilnost.tih.dviju.rijei..Obje.su.te.rijei.i.ispravne. i.jednako.vrijedne..Jedina.je.razlika.meu.njima.to.to.samo.jedna.od. njih.pripada.standardu70 . Moglo.bi.se.prigovoriti.da.znaenje.nije.vie.toliko.arbitrarno.(nemotivirano).kod.tvorbe.rijei.jer.ondje.rije.koja.se.tvori.od.neke.druge. obino.ima.veze.s.polazinom.rijei.(ili.rijeima),.npr..tvorenica.vlasnik e.oito.imati.neku.znaenjsku.vezu.s.osnovnom.rijei.vlast..No.rije. vlasnik bi. teoretski,. samo. po. svom. tvorbenom. znaenju,. isto. kao. i. ovjek.koji.ima.vlasnitvo mogla.znaiti.i.onaj.koji.vlada.(vladar),. onaj.koji.je.na.vlasti.ili.sl..Konkretno.leksiko.znaenje.je.opet.proizvoljno/arbitrarno/izabrano..Isto.kao.to.bi.sloenica.brzojav teoretski. mogla.znaiti.i.poruka.koja.se.brzo.dostavi,.ovjek.koji.se.uvijek. brzo.javlja.ili.neto.deseto,.no.ne.znai.nita.od.toga.nego.iskljuivo.
69 70 Usp. de Saussure 2000: 124125. De Saussureov Teaj ope lingvistike smatra se najbliim lingvistikim ekvivalentom Biblije. Naravno, rijei mogu nositi razliite konotacije. Tako e oblik sumlja mnogi obrazovani govornici odmah doivjeti kao znak neobrazovanosti onoga tko ga upotrebljava. No to je posljedica toga to je oblik sumnja standardan pa prema tome i prestian, dok je oblik sumlja izrazito stigmatiziran. Ipak, tu je bitno zamijetiti da je to posljedica proizvoljna drutvenog pripisivanja odreenih konotacija pojedinim oblicima, a ne inherentna inferiornost oblika sumlja. isto jezino gledano, taj oblik ni po emu nije manje vrijedan od oblika sumnja.

Treba.li.govoriti.pravilno?

47

telegraf/telegram,. to. je. arbitrarno. izabrano. leksiko. znaenje. te. sloenice..Osim.toga,.valja.napomenuti.da.ni.izvedenice.(poput.vlasnik). i.sloenice.(poput.brzojav).nisu.motivirane.u.odnosu.na.izvanjezini. svijet.(tj..na.samo.znaenje.rijei).nego.su.motivirane.samo.donekle. u.odnosu.prema.drugim.jezinim.elementima.(u.ovom.sluaju.prema. rijeima. vlast,. brz i. javiti. te. prema. sufiksu. -nik),. koji. su. pak. posve. nemotivirani.(arbitrarni)..Dakle,.tu.nipoto.nije.rije.o.arbitrarnosti.u. smislu.o.kojem.je.bilo.rije.na.poetku..o.tome.da.se.pojam/oznaenik. kao.zid.u.razliitim.jezicima.oznaava.proizvoljnim.slijedom.fonema.. Rije.zidar je,.gleda.li.se.u.odnosu.na.pojam.koji.oznaava,.jednako. arbitrarna.kao.i.rije.zid.jer.se.pojam.zidar.izraava.u.konanici,.u. odnosu.jezika.i.izvanjezinog.svijeta,.proizvoljnim.slijedom.glasova,.bez. obzira.na.to.to.unutar.jezika.izmeu.rijei.zid i.zidar moe.postojati. unutarnja.(jezina).veza..No.i.ta.je.veza.nasumina.jer.nema.nikakva. unutarnjeg.razloga.zato.bi.se.jezini.oznaitelj.za.pojam/oznaenik. zidar. morao. izvoditi. ba. iz. oznaitelja. za. pojam. zid,. usp.. npr.. engleski.mason ili.bricklayer zidar,.to.nema.nikakve.jezine.veze. s.rijeju.wall zid..Isto.tako,.umjesto.zidar bi.se.u.hrvatskom.moglo. teoretski. upotrebljavati. i. zida,. zidnik,. zidnjak ili. npr.. gradbenik,. gradilac,.kuodizac,.zgradodizac,.izgradnik i.sl. U.jeziku.nema.ispravna.naina.kako.to.rei..Konkretan.oblik.koji. se.u.jeziku.javlja.ovisi.o.nasuminom.povijesnom.razvoju,.a.konkretan. oblik.u.standardnom.jeziku.jo.k.tome.ovisi.o.procesu.standardizacije. koji.je.takoer.uvjetovan.brojnim.izvanjezinim.i.historijskim.okolnostima.pa.i.sluajnostima..Nije.npr..nimalo.nezamislivo.da.je.u.neto. drugaijim.povijesnim.okolnostima,.ili.u.paralelnom.svemiru,.zaemo.li. malo.u.znanstvenu.fantastiku,.mogao.nastati.hrvatski.standard.u.kojem. bi.primjerice.oblici.sliva i.sumlja.bili.standardni71..Mnogi.bi.govornici. toga.standarda.onda.smatrali.oblike.ljiva i.sumnja nepravilnima. Dobar.su.primjer.za.proizvoljnost.standarda.i.bezumnost.govorenja.o. pravilnosti.oblici.genitiva.mnoine.svih,.njih i.akuzativa.mnoine.sve,. njih..Naime,.kod.tih.se.oblika.izvorno.akuzativ.mnoine.razlikovao.
71 To uope nije tako nezamisliv scenarij. Dosta bi bilo da je recimo postojao neki vrlo ugledan filolog u 19. stoljeu koji je u svojim djelima, npr. zato to se tako govori u njegovu rodnom govoru, propisao upravo takve oblike.

48

iji.je.jezik?

od.genitiva.mnoine.pa.je.prema.svih,.njih u.genitivu.stajalo.sve,.nje u. akuzativu.. Takav. je. sustav. i. danas. zadran. u. nekim. dijalektima.. Meutim,.moe.doi.do.analogije.pa.se.akuzativni.oblik.moe.zamijeniti. genitivnim.te.tako.i.u.akuzativu.dobivamo.oblike.svih,.njih,.kako.je. u.mnogim.govorima..No.u.standardu.je.preuzeto.polovino.rjeenje. pa.se.od.svi uva.stariji.akuzativ.sve (dok.se.svih za.akuzativ.smatra. kolokvijalnim,.tj..nepravilnim),.dok.se.od.oni uzima.ujednaeni.genitiv/ akuzativ.njih (iako.u.dijalektima.jo.postoji.starije.nje u.akuzativu).. Unato. takvu. nasuminu. ujednaavanju. mlaih. oblika,. zaslijepljeni. e.zastupnici.standarda.tvrditi.da.su.samo.oblici.sve i.njih ispravni. u.akuzativu.iako.je,.poznajemo.li.situaciju.u.dijalektima.i.u.povijesti. jezika,.posve.jasno.da.je.ovdje.rije.o.proizvoljnu.biranju.odreenih. oblika. za. standard,. temeljeno. na. tome. kako. se. ti. oblici. javljaju. u. nekim. dijalektima,. a. ne. temeljeno. na. nekoj. unutarnjoj. vrijednosti. ili.pravilnosti.dotinih.oblika..Kao.to.je.danas.sticajem.okolnosti. u. hrvatskom. standardu. akuzativ. sve ali. njih,. isto. bi. tako,. uz. malo. drugaije.uvjete,.akuzativ.mogao.biti.i.sve,.nje i.svih,.njih. Standardni. je. jezik. uvijek. djelomino. umjetan,. nastao. proizvoljnim. izabiranjem,. propisivanjem,. a. katkada. i. istim. izmiljanjem,. kako. emo.vidjeti..Tu.hrvatski,.nasreu,.nije.najgori.primjer..u.drugim.je. jezicima,.primjerice.u.engleskom,.takvih.proizvoljnih.izmiljanja.pravil,. koja.ne.proistjeu.iz.jezika.kakav.se.doista.govori.nego.iz.sumanutih. zamisli.pojedinih.profesionalnih.izmiljaa.pravil,.puno.vie.nego.u. hrvatskom..Tako.su.npr..engleska.pravila.o.nedopustivosti.razdvajanja. infinitiva72.ili.dvostrukoj.negaciji73.potpuno.izmiljena.tj..artificijelna. U.nastavku.emo.iznijeti.neke.zanimljive.primjere.iz.standardizacije. hrvatskoga.jezika.i.hrvatskog.jezinoga.savjetodavstva.kod.kojih.nije.ba.
72 Usporedi iz serije Zvjezdane staze poznati citat to boldly go (where no one has gone before) hrabro ii (kamo nitko prije nije otiao). Po spomenutom pravilu je umetanje priloga boldly hrabro unutar infinitiva to go ii neispravno, tj. infinitiv to go ne bi se smio razbijati prilogom boldly. Prema tom pravilu, u engleskom bi ispravno bilo samo to go boldly a ne i to boldly go iako se oboje u eng. upotrebljava. Usporedi naslov pjesme The Rolling Stonesa: I cant get no satisfaction (nikako da se zadovoljim). U ispravnom engleskom bi taj naslov glasio I cant get any satisfaction ili I can get no satisfaction. Dvostruka je negacija u knjievnom engleskom bila obina do 18. stoljea kada je artificijelno uklonjena po logici da dvije negacije kao u matematici daju pozitivnu tvrdnju. Za neloginost dvostruke negacije usp. npr. Cheshire 1998.

73

Treba.li.govoriti.pravilno?

49

lako.shvatiti.kojom.se.logikom.ti.propisi.i.savjeti.vode,.osim.logikom. izmiljanja.i.propisivanja.pravil.isto.reda.radi..Ti.e.nam.primjeri. posluiti. kao. dodatna. ilustracija. uzaludnosti. koncepta. pravilnosti. u.jeziku.i.proizvoljnosti.u.standardizaciji.jezika. Kao. preporuka. ili. neobavezno. pravilo. se. obino. navodi. da. se. varijantni.pridjevsko-zamjeniki.nastavci.-og/oga.upotrebljavaju.tako. da.se.prvo.upotrijebi.dugi.pa.onda.kratki.nastavak,.npr..hrvatskoga standardnog jezika.. U. ovom. nastavku. je. dui. oblik. nastavka. starija. varijanta.. Oblik. -og nastao. je. kraenjem. od. starijega. -oga.. Danas. u. jeziku. postoje. oba. nastavka. iako. u. govornom. jeziku. prevladavaju. obino.krai.oblici74 . U.standardu.se.takoer.javljaju.oba.nastavka,.no. nasumino.ili.kakvo.drugaije.spontano.upotrebljavanje.obaju.nastavaka. oito.profesionalnim.izmiljaima.pravil.nije.ba.bilo.po.volji.pa.je. stoga.posve.proizvoljno.stvorena.preporuka.da.prvi.primjer.bude.dug. a. drugi. kratak.. Premda. je. u. ovom. sluaju. rije. samo. o. preporuci,. i. to. nam. takoer. moe. posluiti. kao. ilustracija. toga. o. kakvom. je. tu. mentalnom.sklopu.rije. Poznat.je,.iako.obinu.ovjeku.nezapamtljiv.i.neshvatljiv,.i.jezini. savjet.po.kojem.zahvaliti znai.doista.zahvaliti,.rei.kome.hvala,.dok. bi.zahvaliti se toboe.trebalo.znaiti.samo.odbiti..Ono.to.je.sigurno. jest. to. da. je. potonja,. povratna,. varijanta. jezinopovijesno. gledana. mlaa,.nainjena.najvjerojatnije.prema.njemakom.sich bedanken,.to. je.takoer.povratno,.no.takoer.je.sigurno.i.to.da.je.dotina.znaenjska. razlika.kao.stvorena.za.zbunjivanje.potena.ovjeka..Velika.veina. govornika.sasvim.sigurno.ne.razlikuje.po.znaenju.zahvaliti i.zahvaliti se,.a.vrlo.je.upitno.ima.li.uope.govornik.koji.tu.razliku.imaju.(a.da. je.nisu.kao.umjetnu.nauili). Imamo. i. rijei. za. koje. Hrvati. navodno. ne. znaju. to. znae. . tu. je. npr.. rije. znaaj koja. je. prije. imala. znaenje. karakter,. a. danas. se. uglavnom. upotrebljava. u. znaenju. znaenje,. vanost.. Dakako,. jezini.pedanti.jo.uvijek.preferiraju.ono.prvo.znaenje,.dok.se.drugo. nerijetko.odbacuje.kao.govorno,.iako.vjerojatno.veina.ljudi.uope.ne. bi.znala.za.prvo.znaenje.dotine.rijei..Zatim.je.tu.rije.probitaan,.
74 Dui su oblici uobiajeni u kratkim zamjenicama, kao u ega ili svega. Oblik tog se obino upotrebljava ispred imenice, npr. tog djeteta, dok se oblik toga obino upotrebljava kao genitiv od samostalnoga to, npr. Zbog ega? Zbog toga. To, naravno, ne znai da se i toga i tog ne mogu javiti i u drugim funkcijama, no to je rjea pojava.

50

iji.je.jezik?

to.izvorno.znai.samo.koristan,.isplativ,.te.je,.dakako,.samo.u.tim. znaenjima.pravilna.u.hrvatskom.standardnom.jeziku,.dok.je.danas. uobiajeno.drugo.znaenje.prodoran,.snalaljiv.prilino.omraeno. meu. standardolozima.. Takve. promjene. i. proirenja. znaenja. su. u. jeziku. posve. uobiajene. i. inherentne. samoj. prirodi. ljudskoga. jezika. pa.ne.samo.da.opiranje.takvim.pojavama.nema.smisla,.nego.svjedoi. i.o.neshvaanju.osnovnih.naina.funkcioniranja.jezika.kod.onih.koji. se.time.bave. Nije.jasno.emu.toliko.odupiranje.jezinim.promjenama.i.emu.tolika. mrnja.prema.novim.znaenjima?.Zato.jednostavno.ne.dodati.novo. znaenje.u.rjenik?.Nijedno.novo.znaenje.u.jeziku.nije.s.Marsa.palo,. to. su. sve. normalne. znaenjske. promjene. kakve. se. stalno. dogaaju.. Ili,. na. koncu. konca,. ako. u. standardu. i. ostane. samo. staro. znaenje. (iako.je.to.zapravo.neodrivo.na.duge.staze),.svejedno.nema.potrebe. govoriti.da.ljudi.ne.znaju.govoriti,.da.ne.znaju.to.koja.rije.znai.i. sline.besmislice.kakve.se.mogu.uti. Poseban.su.problem.posuenice..Neki.su.standardolozi.na.njih.toliko. osjetljivi.da.je.udno.to.ne.dolazi.do.prijedlog.da.se.primjerice.rije. sedam izbaci.iz.hrvatskoga.jezika.jer.je.to.bila.semitska75.posuenica.u. praindoeuropskom.jeziku..No.s.druge.strane,.isti.su.ti.standardolozi.esto. osjetljivi.na.to.da.te.posuenice,.ako.ve.uu,.ne.daj.boe,.u.hrvatski,. bar.pravilno.u.nj.uu..Tu.je.onda.uveni.primjer.rijei.kazeta..Iako. svi.govore.kazeta,.na.vrli.standard.uporno.propisuje.kaseta..Zato?. Zato. to. je. to. pravilno.. Naime,. njemaki,. talijanski. i. francuski. tu. imaju. -ss-,. to. se izgovara. [s].. Prema. tome,. odakle. govornicima. hrvatskog.jezika.pravo.izgovarati.tu.nekakvo.nepravilno.-z- umjesto. -s-? Razuman.bi.ovjek.postavio.pitanje..pa.je.li.nam.bitnije.kako. mi neto izgovaramo.ili.kako.izgovaraju.Nijemci.i.Francuzi,.pa.makar. na.izgovor.bio.i.etimoloki.nepravilan.(tj..etimoloki.neoekivan76)?.
75 76 U porodicu semitskih jezika pripadaju bliskoistoni mrtvi i ivi jezici kao arapski, hebrejski, aramejski i akadski. Naime, prema stranom izgovoru [s], i u hrvatskom bi se oekivao glas [s]. Nema nikakvog razloga da i kod nas to [s] ne ostane, no iz ne posve jasnih razloga, u hrvatskom se tu ipak javlja glas [z]. Takve neoekivane pojave u povijesnoj lingvistici i etimologiji nisu neobine. Osim toga, sama etimologija je prilino nevana za to kako se danas u hrvatskom ta rije izgovara. Ako se danas kae kazeta, a kae se, za sve praktine potrebe je potpuno svejedno je li tu rije o oekivanu ili neoekivanu glasovnom odrazu u toj posuenici.

Treba.li.govoriti.pravilno?

51

Nije.li.jednostavnije.u.rjeniku.etimoloku.biljeku.dodati.opasku.da. smo.nekako.izmislili.to.-z- na.mjestu.oekivana.-s-.umjesto.da.se.svi. patimo.i.govorimo.kaseta jer.je.to.toboe.pravilno? Problem.za.sebe.su.latinske.i.grke.rijei..Naime,.kod.njih.se.esto. zahtijeva.da.se.potuje.izvorni.izgovor,.naglasak.pa.i.pade.iako.je.to. hrvatskim.govornicima.esto.potpuno.strano..Tako.se.jezini.pedanti. hvataju. za. glavu. kod. rijei. posthuman. jer. to. dolazi. od. latinskoga. postumus.te.tu.ne.bi.trebalo.biti.toga.-h-, koje.je.unijeto.analogijom. prema. rijei. humus,. dakle. rije. je. o. svojevrsnoj. uenoj. pukoj. etimologiji..Stoga.se,.da.bismo.bili.vjerni.starim.Rimljanima,.namee. oblik.postuman iako.taj.oblik.sasvim.sigurno.nitko.spontano.tako.ne. izgovara,.nego.dapae.zvui.kao.oblik.kojem.nedostaje.-h-..Pritom.se. zanemaruje.injenica.da.se.i.u.drugim.jezicima.ta.rije.krivo.pie.. Ona.se,.naime,.s.-h- pie.i.u.engleskom.(posthumous).i.u.francuskom. (posthume). i. u. njemakom. (posthum,. uz. rjee. postum). dok. se. bez. -h- pie.npr..u.panjolskom.(pstumo).i.talijanskom.(postumo)..Dakle,. Englezima.i.Francuzima.to.neetimoloko.-h-.ne.smeta,.ali.ga.mi,.kao. pravi.novovjekovni.Latini,.moramo.poto-poto.izbaciti..S.tim.da.treba. napomenuti.da.je.u.veini.spomenutih.jezika.posve.nebitno.hoe.li.se. to.-h- ondje.pisati.jer.se.ionako.nee.izgovarati..U.hrvatskom,.nasuprot. tome,.nije.nebitno.hoe.li.se.pisati.ili.ne.jer.to.automatski.povlai.i. razliku.u.izgovoru..Tu.se.postavlja.pitanje..koga.briga.kako.ta.rije. glasi. u. latinskom?. Da,. posthuman s. -h-. nije. etimoloki. ispravno.. I. to. onda?. Takve. su. nepravilnosti. normalan. dio. svakoga. jezika,. nema.smisla.mijenjati.ve.ustaljene.rijei.samo.zato.to.neki.tobonji. strunjaci.za.jezik.to.ne.znaju. Cjepidlaenje.i.patologija.u.vezi.s.posuenicama.iz.klasinih.jezika. naalost.ne.staje.samo.na.nesretnim.ubaenim.h-ovima..Suludo.ugledanje. na.izvorni.izgovor.ide.do.te.mjere.da.se.recimo.ogoreno.prosvjeduje. protiv.nepravilna.naglaska.egzdus (na.drugom.slogu)77.jer.rije.u. latinskom.i.grkom.ima.naglasak.na.prvom.slogu.pa.bi.tako.trebalo. biti.i.u.hrvatskom..Pritom.je,.dakako,.dotinim.goropadnicima.posve. nebitno.to.danas.gotovo.svi.govornici.hrvatskoga.tu.rije.izgovaraju. upravo.s.naglaskom.na.drugom.slogu..puno.je.naime.bitnije.kako.su. to.Rimljani.izgovarali.prije.dvije.tisue.godina..Tvrdi.se.da.rije,.kad.
77 Usporedi npr. GH: 478.

52

iji.je.jezik?

je.upotrebljavamo.u.izvornom.obliku,.mora.uvati.i.izvorni.naglasak.. Zato.bi.morala.uvati.izvorni.naglasak?.Zato.se.ne.bi.govorilo.kako. se.govori? Isto.tako.se.prigovara.sklanjanju.kao.Sluao sam Carminu Buranu ili. To pie u Elementi Latini (ili.Pacti Conventi)78 ..S.obzirom.na.to.da.su. oblici.Carmina Burana, Elementa Latina i.Pacta Conventa u.latinskom. imenice.srednjega.roda.u.mnoini,.preskriptivisti.tvrde.da.se.onda.i. u.hrvatskom.moraju.sklanjati.kao.imenice.u.mnoini.srednjega.roda,. tj..kao.bogata sela ili.velika kola..Meutim,.ipak.preporuuju.(ako.se. preporukom. mogu. zvati. formulacije. poput. moraju. se. sklanjati,. mora.se.rei.i.napisati,.isto.se.tako.moraju.ponaati.i.slino.kakve. se. u. takvim. savjetima. javljaju). nesklanjanje. dotinih. rijei,. npr.. u spomenutim Elementa Latina ili.raspravljamo o Pacta Conventa. Zato. onda. ne. bi. bilo. i. u Elementima Latinima i. o Pactima Conventima?. Naravno,. jasno. je. to. je. posrijedi.. To. je. nominativ. srednjega. roda. i. ne.moe.se.sklanjati.kao.jednina.enskoga.roda,.ali.kako.bi.potpuno. sklanjanje.po.mnoini.srednjega.roda.zvualo.smijeno,.onda.se.propisuje.nesklanjanje.koje.zvui.jednako.tako.smijeno..Isto.se.pravilo. onda. propisuje. i. u. neto. eem. primjeru. . u. rijei. skripta,. koja. se. uobiajeno. upotrebljava. kao. imenica. enskoga. roda. u. jednini. (ova skripta,.ove skripte,.ovoj skripti),.no.jezine.cjepidlake.inzistiraju.da. se.upotrebljava.kao.mnoina.srednjega.roda.jer.je.tako.u.latinskom. (ova skripta,.ovih skripata/skripti,.ovim skriptima). Naravno,.takva. se. deklinacija. prema. latinskom. ne. preporuuje. u. mnoini. rijei. dokument jer.se.mnoinski.oblik.dokumenta upotrebljava.u.Srbiji..Taj. nam.primjer.pokazuje.da.moda ipak.latinski.i.nije.najvaniji.(ako.su. Rimljani. u. sprezi. sa. Srbima)79.. Takoer,. na. izvornoj. se. mnoini. ne. inzistira.ni.u.sluaju.rije.opera80 ili.Biblija (bio sam u operima?,.itao sam u Biblijima?).iako.su.dotine.rijei.takoer.u.latinskom/grkom. u. mnoini. srednjega. roda. Isto. tako. nam. puristi. preporuuju. da. se.
78 79 Usporedi npr. GH: 469. No zato se jedna hrvatska rije, posao, kada se upotrebljava u mnoini u srednjem rodu (gledati svoja posla), to je zapravo ostatak staroga zbirnog oblika, smatra nepravilnom pa se to pokuava zamijeniti oblikom kratke mnoine mukoga roda (gledati svoje posle), to je toboe pravilnije. Progoniti taj oblik je pak opet posve bizarno ak i iz perspektive hrvatskosti pojedinih oblika oblik posla u mnoini je arhaizam koji hrvatski batini jo iz indoeuropskoga prajezika, dakle rije teko da moe biti nakija i hrvatskija nego to jest. Opera u latinskom znai radovi i izvorno predstavlja mnoinu rijei opus, koja je takoer posuena u hrvatski u drugom znaenju.

80

Treba.li.govoriti.pravilno?

53

govori.Raspravljamo o modus vivendi umjesto,.kao.to.bi.bilo.obino,. o modusu vivendi itd..jer.takvi.latinizmi.da.se.ne.mogu.sklanjati.(kako. ne.mogu?..modus vivendi,.modusa vivendi,.modusu vivendi). I.tu. je. opet,. sasvim. oito,. rije. o. cjepidlaenju. i. nametanju. nakaradnih. propisa.bez.pravog.razloga..Slini.bi.se.primjeri.mogli.nizati.unedogled. Ono. to. se. esto. zamjera. zastupnicima,. recimo. to. tako,. slobodoumnijega. i. kritikoga,. a. zapravo. jednostavno. reeno. znanstvenoga,. pristupa.jeziku,.o.kakvom.je.rije.u.ovoj.knjizi,.jest.njihovo.tobonje. odbacivanje. svih. pravila. i. doputanje. prevelike. slobode. u. jeziku,. za. to.se.tvrdi.da.vodi.u.kaos..Dakako,.tu.je.rije.o.istoj.onoj.strategiji. koja.se.primjenjuje.i.u.drutveno-politikim.okvirima.kada.se.tko.buni. protiv. manjka. slobode. ili. represije.. Reda. mora. biti,. neka. pravila. se. moraju. znati,. ne. moemo. dopustiti. kaos. No. jasno. je. da. je. takva. apologetika. sve. samo. ne. utemeljena.. Doista. nije. jasno. kako. bi. se. kaosom. moglo. proglasiti. nastojanje. da. se. ljude. ne. maltretira. invektivama.da.ne.znaju.svoj.jezik,.da.se.djecu.ne.ui.neznanstvenim. glupostima.o.pravilnom.i.nepravilnom.od.rane.mladosti,.da.se.u. standardnom.jeziku.vodi.rauna.o.tome.da.rijei.znae.ono.to.doista. znae.u.suvremenom.jeziku,.a.ne.ono.to.su.znaile.prije.sto.godina,. da.je.posve.nepotrebno.izmiljati.posve.proizvoljna.standardojezina. pravila.neutemeljena.u.jezinoj.praksi?.Rezultat.svega.toga.nipoto. ne.bi.bio.kaos.nego.racionalan.odnos.prema.jeziku.na.dobrobit.svih. njegovih.govornika. Na. kraju. treba. rei. jo. neto.. Ovdje. smo. se. uglavnom. bavili. situacijom. u. hrvatskom. jeziku. te. smo. kritizirali. domae. lingviste. koji. na. neznanstven. nain. promatraju. jezik.. No. ne. treba. zapadati. u. malograanski. samoprezir. pa. misliti. da. je. to. neto. to. je. tipino. samo.za.Hrvatsku81..Ideologija.standardnog.jezika.i.neznanstven.nain.
81 Upadanje u svojevrsni kulturno-lingvistiki autorasizam tipino je primjerice za Kordi 2010, gdje se opravdano kritizira neznanstveni pristup mnogih domaih kroatista, no to se usporeuje s idealiziranom slikom stranih znanstvenika kod kojih toboe nema takvih zabluda, to je potpuno netono. Tako se ve na koricama govori o izoliranosti domae sredine od dosega znanosti u svijetu. No tu je zapravo rije o izoliranosti dijela domaih znanstvenika od znanosti openito, ili prije o neshvaanju te znanosti, a takvo neshvaanje postoji i kod dijela stranih znanstvenika, to nema nikakve posebne veze ba s domaim znanstvenicima. Idealiziranje stranih znanstvenika je kod Kordieve vidljivo i po tome to se gotovo cijela knjiga sastoji iskljuivo od citata uglavnom stranih znanstvenika, ak i za neke primjere gdje je doista malo udno uzimati upravo strance kao mjerodavne. Treba biti ipak svjestan toga da inozemno ne znai nuno uvijek i bolje te da crne ovce i neznanstveni postupci nisu tipini samo za Balkan nego i za druge dijelove svijeta.

54

iji.je.jezik?

promatranja. jezika. koji. se. iri. kroz. obrazovanje. je. u. jednakoj. mjeri. prisutan.i.u.drugim.zemljama,.primjerice.u.anglofonim.zemljama.kao.to. su.Velika.Britanija.ili.Sjedinjene.Amerike.Drave..Da.je.to.tako,.lako. se.vidi.i.u.pop-kulturi,.recimo.po.referencama.na.jezik.koje.se.mogu. dobiti.iz.amerikih.filmova.i.serija82 ..Osim.toga,.strani.sociolingvisti. iz.tih.razloga.kritiziraju.takav.pristup.jeziku.u.svojim.zemljama83. Kao.zakljuak,.u.jeziku.ne.postoji.pravilno.i.nepravilno..Sve.to.se. govori.je.takoer.i.pravilno..Pojedini.jezini.oblici.mogu.u.standardni. jezik.pripadati.ili.ne.pripadati,.no.ako.mu.i.ne.pripadaju,.to.ne.znai. da.su.takvi.oblici.zato.manje.vrijedni.ili.neispravni..Iako.je.jezina. standardizacija. potrebna. iz. praktinih. razloga,. ne. treba. smetnuti. s. uma. da. se. standardnojezini. izbor. esto. vri. na. posve. proizvoljnoj. osnovi.te.ga.stoga.ne.treba.fetiizirati,.pretvarati.u.ono.to.nije.i.tako. zamagliti.njegov.odnos.s.cjelinom.jezika.koje.je.on.samo.malen.dio.

82

U filmovima i serijama na engleskom se esto o jeziku govori spominjui proper pravi ili correct ispravni engleski, govori se o jezinim pogrekama i o tome da ljudi ne znaju govoriti engleski ako ne govore standardno ili se javljaju razliiti oblici jezinog ispravljanja, po emu se vidi da stav o jeziku meu opom populacijom, pa ni mnogim strunjacima, ondje nije nita napredniji nego to je primjerice u Hrvatskoj. Da nije tako, teko da bi bilo potrebe za radovima kao to su Milroy & Milroy 1999 ili Milroy 2007.

83

Treba.li.nam.standardni.jezik?

55

Treba li nam standardni jezik?

Ako smo se odluili za zelene kute u nekoj tvornici, ne znai da je plava boja sama po sebi pogrena (A. S.)

Svi.svjetski.jezici.imaju.govornu.varijantu.jezika.i.dijalekte84 ,.a.samo. neki.od.njih.imaju.i.standardni.jezik..Postojanje.standardnoga.jezika. uvelike.utjee.na.nain.na.koji.govornici.razmiljaju.o.jeziku..Govornici. jezika.koji.posjeduje.standardnu.varijantu.jezika,.kao.to.su.govornici. hrvatskoga,. engleskoga. ili. japanskoga,. za. razliku. od. govornika. koji. govore.jezikom.koji.nije.standardiziran,.kao.to.su.govornici.mnogih. afrikih. ili. svih. australskih. jezika,. ive. unutar. kulture. standardnog. jezika..U.takvim.su.kulturama.stavovi.prema.jeziku,.primjerice.stav. o. postojanju. pravilnosti. u. jeziku. ili. o. tome. da. su. dijalekti. nekako. podreeni.standardu,.odreeni.jakim.ideolokim.pozicijama.koje.se. uglavnom.baziraju.upravo.na.samom.postojanju.standardne.varijante. jezika.. Sve. to. ini. ideologiju. standardnoga. jezika. (Milroy. 2007).. Govornici.u.tim.okolnostima.obino.nisu.svjesni.da.su.njihovi.stavovi. prema.jeziku.uvjetovani.reenim.ideolokim.pozicijama,.nego.vjeruju. da.su. njihovi.stavovi.prema.jeziku. zapravo.zdravorazumski.. To.nije. neto.tipino.samo.za.ovaj.sluaj.jer.je.konani.cilj.svake.ideologije.
84 Osim ako je rije o jeziku kojim govori vrlo mala skupina ljudi.

56

iji.je.jezik?

da.postane.nevidljiva,.neutralna.i.da.je.se.pone.smatrati.zdravorazumskim.razmiljanjem. No. prvo. treba. rei. neto. o. samom. nazivu. standardni jezik. Danas. se.u.hrvatskom.uglavnom.upotrebljava.taj.naziv,.no.u.prolosti.se.u. istom.znaenju.upotrebljavao.i.naziv.knjievni jezik,.kao.to.se.tome. odgovarajui. nazivi. i. dalje. upotrebljavaju. u. drugim. jezicima,. npr.. u. ruskom..Termin.knjievni jezik je.zamijenjen.standardnim jezikom iz. iste.mode.pod.utjecajem.amerike.uporabe..No.danas.se.t.zamjena. post hoc tumai.obino.time.to.knjievni jezik toboe.znai.jezik knjievnosti,.to.je.smijean.argument..Kao.prvo,.i.danas.se.katkad. umjesto. standardni. kae. knjievni. jezik,. a,. osim. toga,. rijei. imaju. znaenje.koje.im.pridamo,.pa.tako.i.knjievni jezik moe.znaiti.sve. ono.to.nam.znai.i.standardni jezik,.bez.obzira.na.to.to.je.izveden.od. rijei.knjiga85..Pojednostavljeno.reeno,.standardni jezik je.jednostavno. moderni.naziv.za.knjievni jezik86..Treba.ipak.istai.i.jednu.razliku..Naziv. standardni jezik upotrebljava.se.uglavnom.samo.za.moderne.slubene. varijante.jezika.jer.se.pod.njim.podrazumijeva.slubena.nadregionalna. jezina. varijanta. koja. je. u. upotrebi. u. svim. slojevima. drutva.. Stoga. je.o.standardnom.jeziku.u.pravom.smislu.te.rijei.nemogue.govoriti. prije.pojave.obaveznog.osnovnog.kolovanja.i.pojave.modernih.medija. i.uope.ope.pismenosti87..Slubene.varijante.jezika.su.i.prije.postojale,. no.one.su.uglavnom.bile.ograniene.samo.na.vie.slojeve.drutva.ili.su. bile.ograniene.upotrebe..Ne.moe.se.govoriti.primjerice.o.starogrkom.
85 Jednako tako kao to je rije runik izvedena od rijei ruka pa to ne znai da njime ne moemo brisati noge, glavu i lea ili da, elimo li njime brisati te dijelove tijela, moramo nuno izmisliti nove rijei nonik, glavnik i lenik. To su opet osnove lingvistike razlika izmeu tvorbenoga znaenja (znaenja koje bi se oekivalo prema rijei iz koje je koja tvorenica izvedena) i leksikoga znaenja (znaenja koje pojedina tvorenica zapravo ima, a koje se ne mora nuno poklapati s tvorbenim znaenjem). Tako je tvorbeno znaenje rijei runik otprilike neto to ima veze s rukom. Teoretski bi to mogao biti runi sat, tap koji se nosi u ruci, narukvica i neto deseto, no u konkretnom sluaju znamo da je leksiko znaenje te tvorenice upravo komad tkanine za brisanje tijela. Usput budi reeno, u tvorbi samog pridjeva knjievni nema niega to bi taj pridjev obavezivalo da se odnosi iskljuivo na knjievnost, niti pojedini termin mora svojim tvorbenim znaenjem nuno obuhvaati cjelinu onoga to leksiko znaenje obuhvaa kao to npr. kaemo uzletite iako se s njega moe i uzlijetati i na nj slijetati. Inae, ispravljanje poput ne kae se knjievni nego standardni jezik nepogreiva je oznaka jezikoslovnih mediokriteta. O teoriji standardnoga jezika vidi vie u Brozovi 1970. Upravo je Dalibor Brozovi (19272009), veliki hrvatski lingvist, uveo termin standardni jezik u kroatistiku. O povezanosti standardnog jezika i konstituiranja nacije vidi Bourdieu 1992: 28.

86 87

Treba.li.nam.standardni.jezik?

57

standardnom.jeziku,.dok.se.recimo.o.starogrkom.knjievnom.jeziku. itekako.moe.govoriti..Tako.se.moe.govoriti.i.o.stvaranju.hrvatskoga. knjievnoga.jezika.npr..u.18..stoljeu,.ali.se.o.standardnom.jeziku,.u. modernom.smislu.te.rijei,.moe.govoriti.tek.negdje.od.1920..stoljea,. tj..u.praksi.se.taj.naziv.samo.tako.upotrebljava..Jezik.knjievnosti.je. bolje.pak.zvati.upravo.tako,.jezik knjievnosti,.umjesto.da.se.izmiljaju. nova.znaenja.za.pojam.knjievni jezik..Naravno,.nije.uope.sporno.da. termin.knjievni jezik moe.dobiti.novo.znaenje.jezik.knjievnosti,. kao.to.bilo.koja.rije.moe.teoretski.dobiti.bilo.koje.znaenje,.no.za.sada. se.to.tako.jo.uglavnom.ne.upotrebljava..U.ovoj.knjizi.upotrebljavamo. nazive.standardni jezik (standard).i.knjievni jezik u.istom.znaenju. Do.sada.smo.govorili.o.tome.da.o.jeziku,.pa.onda.i.o.standardnom. jeziku,.treba.razmiljati.kritiki,.da.treba.razgolititi.realne.odnose.koji. u.pozadini.procesa.standardizacije.stoje.umjesto.da.se.oni.mistificiraju,. da.u.jeziku.ne.postoji.kategorija.pravilnosti.i.da.su.sve.jezine.varijante. jednakovrijedne,.ukljuujui.tu.sve.govorene.i.pisane.jezine.varijante.. Zagovornici. e. takvog. pristupa. jeziku. nerijetko. biti. optueni. da. su. protiv. standarda. openito.. No. kritiko. i. znanstveno. preispitivanje. standardnog.jezika.i.neprihvaanje.standarda.kao.samodovoljne.neupitne.injenice.nipoto.ne.znai.i.neprihvaanje.standardnog.jezika. kao.koncepta.i.realnosti. Posve.je.jasno.da.je.u.moderno.ustrojenu.drutvu.potreban.neki. oblik. standardnoga,. tj.. slubenoga,. jezika.. Ne. zato. to. i. u. jeziku. treba.biti.reda.ili.zato.to.jedna.nacija.treba.imati.jedan.i.jedinstven. jezik.ili.iz.slinih.ezoterinih.razloga,.nego.iz.jednostavnih.praktino-. -funkcionalnih.razloga..iz.istih.razloga.iz.kojih.postoji.i.standardiziran.sustav.mjera,.standardizirani.prometni.propisi.i.sl..Potreban.je. nekakav.slubeni.oblik.jezika.kojim.e.se.pisati.slubeni.dokumenti.i. zakoni,.kojim.e.se.govoriti.na.javnoj.televiziji,.koji.e.openito.sluiti. kao.koliko-toliko.neutralno.sredstvo.sporazumijevanja.i.kao.takvo.se. poduavati.u.kolama. No,. kako. se. iz. reenoga. vidi,. standard. bi. zapravo,. unato. svojoj. proirenosti. i. vanosti,. trebao. biti. pomono. sredstvo. komunikacije,. jezina.varijanta.koja.nastaje.iz.praktinih.potreba..Meutim,.problem. je. u. tome. to. se. standard. u. pravilu,. premda. najee. prikriveno. i. neizravno,.promatra.kao.neto.vie.od.toga..Na.nj.se.onda.ne.gleda.

58

iji.je.jezik?

kao.na.jednu.od.jezinih.varijanata.koja.ima.svoju.specifinu.upotrebu,. nego.ga.se.zapravo.izmeu.redaka.smatra.jezikom.samim,.tj..primarnom. jezinom.varijantom.koja.slui.kao.norma.u.odnosu.na.sve.ostale.jezine. varijante.. Iz. same.njegove.pozicije. proizlazi. i.njegova.privilegiranost. te.se,.iako.nijedan.lingvist.to.nee.priznati,.implicitno.smatra.nadreenim.drugim.govornim.varijantama..govornom.jeziku,.dijalektima,. lokalnim. govorima. To. sve. proizlazi. iz. ve. spomenute. ideologije. i. kulture.standardnog.jezika.koja.nastaje.samim.postojanjem.standarda. Kao. to. je. reeno,. upravo. samo. postojanje. standardnog. jezika,. premda. je. on. nesumnjivo. potreban. iz. praktinih. razloga,. njegova. kodifikacija.i.upotreba.u.irokom.dijapazonu.prilik.i.podruj,.dovodi. do.toga.da.ostale.jezine.varijante.postanu.podreenima.u.opoj.percepciji..Standard.kao.slubeni.jezik.postaje.zapravo.i.jedini.legitimni. jezik.prema.kojem.se.sve.ostalo.prosuuje..To.je.npr..oito.i.iz.same. jezine. upotrebe.. Govori. se. primjerice. o. nestandardnosti. pojedinih. oblika,.o.nestandardnim.idiomima88 ,.o.substandardu.itd.,.dok.se.za. standard.nikad.nee.rei.da.je.npr..nedijalekt..Druge.se.jezine.varijante. dakle.odreuju.u.odnosu.na.standard.a.ne.obrnuto..Naravno,.nijedan. lingvist.nee.otvoreno.rei.da.je.standardni.jezik.bolji.od.govornoga. jezika.ili.od.dijalekata.jer.bi.to.bilo.jednostavno.znanstveno.potpuno. neprihvatljivo..To.moemo.usporediti.s.time.da.npr..nijedan.politiar. (bar.na.Zapadu).nee.otvoreno.i.izravno.rei.da.recimo.ne.voli.Rome. ili.da.misli.da.ene.moraju.ostati.kui,.kuhati.i.peglati..Unato.tome.to. onih.koji.tako.misle,.i.u.sluaju.lingvist.i.u.sluaju.politiar,.itekako. ima..Unato.tome.to.se.iz.znanstvenih.razloga.nikako.ne.moe.otvoreno.govoriti.o.primarnosti.standarda,.standard.se.uvijek.postavlja.na. pijedestal.i,.barem.nesvjesno.i.izmeu.redaka,.smatra.ga.se.vrjednijim. od. govornoga. jezika. koji. se. uvijek. podcjenjuje,. zapostavlja. i. smatra. se.zapravo.suvinim.ita.i.govoriti.o.njemu..Jer.govorni.je.jezik.u.toj. popularnoj.percepciji.nerijetko.iskrivljen,.nepravilan,.preplavljen. raznoraznim.tuicama,.osiromaen.i.okljatren..Istina.je.dakako. posve.drugaija..Govorni.je.jezik,.nejedinstven.i.raznolik,.pravi jezik.. Iako.je.u.lingvistikim.relacijama.besmisleno.govoriti.o.vrjednijim.i. manje.vrijednim.jezicima,.kada.bismo.ba.inzistirali.na.tome.da.neka. varijanta.bude.vrjednija,.to.bi.prije.bio.govorni.jezik.i.dijalekti.nego.
88 Idiom je opi naziv za sve jezine varijante, tj. naziv koji pokriva termine jezik, narjeje, dijalekt, govor

Treba.li.nam.standardni.jezik?

59

standardni.jezik.koji.je.uvijek.u.velikoj.mjeri.artificijelan..Govorni.je. jezik.iv.spontani.jezik..To.je.onaj.jezik.koji.moemo.nazvati.svojim. jezikom..Standardni.jezik.pak,.naravno,.ima.svoju.funkciju,.ali.svejedno. ostaje.pomono.sredstvo.komunikacije.i.takvim.ga.treba.doivljavati.. Ne.treba.ga.mistificirati.niti.ga.treba.pretpostavljati.drugim.jezinim. razinama.. Treba. uvijek. imati. na. umu. da. nema. standardnoga. jezika. bez.opega,.organskoga.jezika.u.pozadini,.dok.jezik.bez.standardnih. inaica.ima.jako.puno. Dio.prezira.prema.govornom.jeziku,.pa.i.dijalektima,.u.najnovije. se.vrijeme.u.Hrvatskoj.moe.moda.objasniti.i.politikim.promjenama. i.zaokretom.nakon.1990..Unitaristika.jezina.politika.tijekom.dviju. Jugoslavija.se.simboliki.povezivala.s.rodonaelnikom.klasine.knjievne. novotokavtine,.Vukom.Karadiem,.a.onda.i.s.vukovskim.naelom. pii.kako.govori,.iako.to.niti.je.izvorno.Vukovo.naelo,.niti.u.njemu. ima.ita.loe..Prekid.slubenog.postojanja.srpskohrvatskog.jezika.i. ulazak.na.velika.vrata.nacionalistike.ideologije.u.jezik.doveo.je.do. toga.da.se.i.na.naelo.ugledanja.na.narod.i.kako.on.govori,.to.je.bila. jedna. od. osnovnih. ideja. vukovaca,. poelo. gledati. sumnjiavo. pa. se. u.nemalu.broju.izjava.hrvatskih.jezikoslovaca.izmeu.redaka.moglo. proitati.da.je.zapravo.nebitno.kako.narod.govori,.kao.da.je.standard. nekako.nezavisan.od.ljud.koji.govore.jezikom.na.osnovi.kojeg.je.dotini. standard.nainjen89..No.nije.ni.neobino.da.u.mistifikatorskoj.ideologiji.
89 U Srbiji je situacija drugaija te ondje nema tolike razdvojenosti govornoga i knjievnoga jezika, dapae u velikoj mjeri i dalje ivi vukovsko naelo pii kako govori. Nije teko razumjeti odakle tako razliite koncepcije knjievnih jezika u Hrvatskoj i Srbiji Srbi na narodnom jeziku piu praktiki tek od 19. stoljea kada su, nakon Vukove reforme, konano prekinuli sa slavjanosrpskim, rusificiranim srpskim jezikom koji su upotrebljavali vii slojevi drutva, dok je tradicija knjievnog narodnog jezika u Hrvatskoj mnogo dua (najstariji se praizvori hrvatskog knjievnog, ne jo standardnoga, jezika, koliko god neizravni, po nekima mogu traiti ve od Kaieve gramatike 1604). Stoga je logino da se u Srbiji naglaavao pravi isti narodni govor (u opoziciji prema umjetnom slavjanosrpskom), dok je u Hrvatskoj na cijeni bila knjievna tradicija jer su izvori hrvatskoga knjievnoga jezika, a samim time i pisane tradicije koja moe biti razliita od govornog jezika, puno dublji nego srpski. Nasljee takva razliita odnosa prema jeziku se zadralo sve do danas, a u Hrvatskoj se to sve onda naknadno povezalo sa svjesnom protuvukovtinom novijega datuma. Takve razlike u tradiciji mogu objasniti neke hrvatsko-srpske standardoloke razlike u kojima se u Hrvatskoj tei vie etimolokim a u Srbiji fonetskim rjeenjima: primjerice u pisanju futura (hrv. pisat e prema srp. pisae), u upotrebi iskljuivo starije to prema srp. ta/to, u nekim fonolokim osobinama kao to je dosljedno uvanje glasa h u hrvatskom (muha, kuhati) za razliku od srpskog (muva, kuvati) ili u uvanju starijih suglasnikih skupova kao u hrv. tko prema srp. ko. To sve, jasno, unato tome to i u hrvatskom izgovara [pisae], to se u govornom jeziku, kao i u standardnom srpskom, rabi ta u upitnom znaenju a to u odnosnom (ta vidi? prema ono to vidim), to se gubljenje glasa h javlja i u svim hrvatskim tokavskim govorima osim Dubrovnika te to se u govornom jeziku i u Hrvatskoj uobiajeno izgovara [ko] a ne [tko]. To je u skladu s injenicom da pisanje u jezicima s duljom tradicijom pisanja puno vie odskae od realnoga izgovora (npr. u engleskom) nego kod jezika s kratkom tradicijom.

60

iji.je.jezik?

standarda.jezik.postane.neto.to.nema.veze.s.obinim.ljudima,.nego,. dapae,.neto.gdje.obini.govornici.jeziku.postaju.smetnja.jer.ga.krivo. govore..Po.toj.istoj.logici,.jasno,.jezik.nikako.ne.bi.mogao.opstati.bez. autoritet.koji.e.odreivati.to.je.ispravno,.to.neispravno,.to. doputeno,.a.to.nije..Moglo.bi.se.rei.da.kroatisti.zapravo.rade.upravo. na.tome.da.se.govorni.jezik.i.standard.to.vie.razdvoje,.to.je.izravno. povezano.s.esto.naglaavanim.tvrdnjama.da.svi.trebaju.uiti.standard. to.se.dovodi.do.apsurda,.a.u.konanici.i.do.smijenih.tvrdnji.da.izvorni. govornici.ne.znaju.govoriti.svoj.vlastiti.jezik..To.takoer.dovodi.i.do. toga.da.ljudi.katkad.grijee.upravo.zato.to.smatraju.da.standardno. nikako.ne.moe.biti.ono.to.se.uobiajeno.govori.pa.namjerno.trae. rjeenja.kojih.nema.ili.su.rjea.u.govornom.jeziku90 . Ve.smo.govorili.o.arbitrarnosti.jezika.i.o.tome.da.je.proces.standardizacije.jezika.u.najveoj.mjeri.potpuno.proizvoljan,.iako.ovisi.o.nekim. realnim.povijesnim.i.drutveno-politikim.okolnostima.i.zadanostima.. Standardizacija,.kao.i.opstanak.standardnoga.jezika,.ovisi.o.autoritetu,. tj..o.poslunosti.autoritetu91..Izvor.autoriteta.nije.uvijek.isti,.katkad.je.to. jezik.kojeg.vrlo.utjecajna.pisca.(npr..Danteov.za.talijanski.ili.Lutherov. za.njemaki),.katkad.je.to.poznati.i.priznati.jezini.strunjak.(u.prolosti.je.to.za.srpski,.ali.i.za.hrvatski,.bio.Vuk).a.katkad.autoritet.koje. institucije.(npr..Francuske.akademije)..No.unato.tome.to.se.unutar. kulture.standardnog.jezika.pojedincima.moe.initi.da.normiranjem. jezika.upravlja.boanska.providnost,.taj.proces.je.zapravo.puno.prizemniji.i.proizvoljniji..Pojednostavljeno.govorei,.standardno.je.ono.to. pie.u.kojem.od.standardojezinih.prirunika..rjenika,.gramatika,. pravopisa,.jezinih.savjetnika..Dakle,.u.praksi.je.zapravo.dovoljno.da. neto,.to.dosad.nije.bilo.standardno,.ue.u.koji.od.standardojezinih. prirunika.(koji.se.ne.slau.uvijek.u.svemu).i.to.e,.samim.tim.inom,. postati. dijelom. standarda,. tj.. jednom. od. standardnih. mogunosti.. Pogotovo. je. to. danas. prilino. vidljivo,. uz. more. privatnih. izdavaa. i. nepostojanje.prave.mogunosti.da.se.novi.standardojezini.prirunici.
90 Tako se u pisanom jeziku poinju sve vie upotrebljavati rijei kao itelji ili ponaosob, a slina je tome vjerojatno i pojava da se katkada, kada se eli zvuati standardno, primjerice rabe pitanja s da li, koja kroatisti inae smatraju srpskim utjecajem. Tako se prema govornom ide? ili jel ide? umjesto standardnoga ide li?, to valjda zvui preneobino, katkad, elei govoriti standardno, upotrebljava da li ide?, iako to u govornom jeziku nije ba esto, vjerojatno upravo zato to zvui neobino pa se onda samim time i povezuje sa standardom. O autoritetu i legitimnosti u jeziku vidi Bourdieu 1992: 4045.

91

Treba.li.nam.standardni.jezik?

61

uope.podvrgnu.nekom.vrhovnom.autoritetu.koji.bi.ovjerio.mogua. nova. standardna. rjeenja.. To. se. u. Hrvatskoj. jasno. vidi. na. primjeru. pravopisa..Recimo.pisanje.ne u je.bilo.smatrano.obinom.pravopisnom. grekom.(kao.primjerice.i.ne moj),.no,.nakon.to.je.iziao.pravopis.u. kojem.se.to.dopustilo.prvo.kao.fakultativno,.a.onda.i.kao.jedino.rjeenje,. samim.tim.inom.izlaska.pravopisa.je.to.postalo.standardom 92 ..Tu.se. dosta.dobro.vidi.u.kolikoj.je.mjeri.standardizacija.jezika.proizvoljna.. Proizvoljnost. je. takoer. poprilino. oita. u. opskurnijim. dijelovima. standarda,.primjerice.u.akcentuaciji,.koja.je.u.velikoj.mjeri.samo.mrtvo. slovo.na.papiru93 ,.gdje.se.u.jezinim.prirunicima.mogu.javljati.prilino. razliita.rjeenja.koja.e.sva.biti.standardna.samim.time.to.su.ula.u. ovaj.ili.onaj.standardojezini.prirunik..Autoritet.se.katkada.pokuava. izboriti. na. posve. prozaine. naine,. primjerice. tako. da. se. razliiti. prirunici.natjeu.za.slubeno.priznanje.ministarstva.obrazovanja.ili. slino,. a. katkada. se. pitanje. autoriteta. u. normiranju. jezika. pokuava. rijeiti. na. drugaije. naine. . primjerice. kod. nas. osnivanjem. Vijea. za.normu.hrvatskoga.standardnog.jezika94.koje.bi.toboe.dogovorno. trebalo.odluivati.o.tome.kakva.bi.rjeenja.trebalo.standardizirati95.
92 Jasno, to ne znai da e takav novi oblik automatski biti i prihvaen u upotrebi. Veina javnosti je lik ne u s punim pravom odbila jer za nj nema nikakvih argumenata, a pogotovo ne lingvistikih. Kao prvo, pisanje neu je danas posve uobiajeno. Kao drugo, argument tradicije tu ne znai ba puno jer se prije pisalo i ovako i onako (npr. i nevidim). Kao tree, lingvistiki to nema smisla pisati odvojeno jer je tu posrijedi jedna rije, u kojoj poetno ne- nije ne kao u ne vidim, nego je rije o n- s dugim koje je nastalo u davnoj jezinoj prolosti stapanjem -e iz negacije ne i o- iz (h)ou. Ako bismo pisali ne u, onda bi, elimo li biti dosljedni (to standardolozi gotovo uvijek ele), trebalo pisati i ne mam (tu je takoer rije o dugom nastalu stezanjem, tj. u naknadu za izgubljeno -i-), a pogotovo bi trebalo pisati ne moj jer je tu doista rije o obinoj negaciji ne (s kratkim e) iako se oblik moj sm za sebe vie ne rabi (rije je o odrazu staroga oblika mozi!, to je imperativ glagola moi). Slinom kvazilingvistikom logikom bi se moglo zastupati i pisanje ni je umjesto nije (-i- tu nastaje od starijega jata, a jat od staroga stezanja vokala dakle, sluaj isti kao u neu, osim to je stezanje u nije neto starije). Primjer pisanja na me za koji neki zastupnici kau da je isti kao kod ne u nije isti unato istom naglasku (n me i nu) jezina povijest ovih primjera je posve razliita (nema potrebe ulaziti u detalje, ali dovoljno je rei da duina u na me ne potjee od stezanja). Primjeri poput na me doista jesu iznimni u vie pogleda (u slovenskom se primjerice piu skupa), ali to nam ne govori nita o primjeru neu. No najbitnije je rei da se u kampanji da se pie odvojeno ne u najmanje radi o nekakvim lingvistikim razlozima (koji ionako ne postoje). Tu je rije ponajprije o nacionalistikim razlozima gdje se trai toboe hrvatskiji oblik pisanja toga glagola eda bi se tu razlikovali od Srba iako je, zanimljivo, upravo Vuk pisao odvojeno ne u. Vie o pisanju neu/ne u vidi u Gluhak 2001. Najvei broj govornika, ako nisu tokavci, ne moe gotovo nikako u potpunosti ovladati standardnom akcentuacijom, a i oni koji njome vladaju, vladaju sustavom openito, u smislu da razlikuju etiri naglaska, ali ne i u tome da apsolutno svaku rije naglaavaju onako kako pie u nekom rjeniku ili gramatici (a tu postoji razmjerno velik broj varijanata). Zanimljivo je ve u samom nazivu opaziti umjetno pravilo o pridjevskim navescima: prvo -oga, onda -og. Nasreu, to je tijelo prilino slabano i nema prevelikog utjecaja.

93

94 95

62

iji.je.jezik?

ak. i. oni. standardolozi. koji. ne. misle. svjesno. da. je. standard. primarna.jezina.varijanta,.svejedno.se.prema.njemu.tako.ponaaju,. to. je. opet. plod. ideologije. standardnog. jezika. na. koju. ni. lingvisti,. kako. smo. vidjeli,. nisu. imuni.. Tako. se,. kada. se. govori. o. standardu. i. nestandardnim. jezinim. varijantama,. doputaju. i. jedne. i. druge,. meutim.najee.se.stjee.dojam.da.bi.u.principu.u.veini.sluajeva. koji. nisu. druenje. s. prijateljima. na. kavi. ili. razgovor. s. ukuanima. trebalo.govoriti.standardom..Neka.dijalekata.i.govornoga.jezika,.to.je. bogatstvo.jezika.koje.treba.uvati,.ali.ipak.govrimo.mi.standardom.. Kao.to.rekosmo,.jasno.je.da.e.se.slubeni.dokumenti,.udbenici.ili. struna. literatura. pisati. knjievnim. jezikom. ili. da. e. informativne. emisije.koje.se.gledaju.u.itavoj.zemlji.biti.na.standardu,.jednako.tako. kako. e. se. njime. govornici. sluiti. u. najslubenijim. situacijama. kao. vie-manje.neutralnim.sredstvom.komunikacije..Standardni.jezik.jest. potreban,.no.sa.standardom.ne.treba.pretjerivati.i.zahtijevati.njegovu. uporabu.i.ondje.gdje.za.tim.zapravo.nema.prave.potrebe,.kao.to.ga. nema.potrebe.idealizirati.i.fetiizirati..Treba.biti.realan.i.biti.svjestan. jednostavne.injenice.da.je.velikoj.veini.ljudi.u.najveem.broju.situacija. standard,.osim.pasivno..za.itanje.novin,.knjiga.ili.gledanje.televizije,.uglavnom.nepotreban.(i.to.unato.tome.to.figurira.kao.jezina. varijanta.nadreena.svima.ostalima)..Ljudi.uglavnom.provode.veinu. vremena. u. svom. lokalnom. zaviaju,. gdje. govore. kako. inae. govore. i. gdje. ih. svi. razumiju,. govorili. standardom. ili. ne.. Svojim. lokalnim. govorom.mogu.govoriti.na.ulici,.na.trnici,.na.poslu.i.vie-manje.u. svim.situacijama..U.svakodnevnom.ivotu.veine.ljudi.je.zapravo.teko. zamisliti.situaciju.u.kojoj.bi.bilo.apsolutno.nuno.govoriti.standardom. ili.u.kojoj.bi.dolo.do.ozbiljnih.problema,.nesuglasica.ili.nesporazuma. ako.se.ne.bi.govorilo.standardom. esto.se.navodi.primjer.toga.da.se.bez.standarda.govornici.razliitih.dijalekata.ne.bi.meusobno.mogli.sporazumijevati..Tu.ima.neto. istine..govornici.razliitih.dijalekata.e,.ako.se.susretnu,.doista.prijei. na.odreenu.varijantu. standarda. kako.bi.se. lake. sporazumjeli.. No. ne.treba.ipak.iz.takvih.primjera.izvlaiti.dalekosene.zakljuke..Kao. prvo,. govornici. velikog. broja. hrvatskih. lokalnih. govora. bi. se. ipak. mogli.sporazumjeti.i.bez.pomoi.standarda..Jasno,.kada.bi.govornici. primjerice. s. Visa. i. iz. Bednje. (to. su. primjeri. koji. se. esto. navode). inzistirali.na.najlokalnijim.verzijama.svojih.govora,.s.tim.bi.vjerojatno.

Treba.li.nam.standardni.jezik?

63

bilo.puno.problema,.no.govornici.u.realnom.svijetu,.ako.se.ele.sporazumjeti,.nee.inzistirati.na.oblicima.za.koje.se.moe.pretpostaviti. da.ih.onaj.drugi.nee.razumjeti..Osim.toga,.postojao.standard.ili.ne,. govornici. pojedinih. lokalnih. govora. su. u. naelu. uvijek. svjesni. toga. da.ne.govore.svi.jednako.kao.oni.i.svjesni.su.lokalnih.obiljeja.svoga. govora. s. razumijevanjem. kojih. bi. govornici. iz. drugih. mjesta. mogli. imati.problema..Stoga.se.lokalna.obiljeja.posve.lako.daju.ukloniti.iz. govora.da.bi.se.lake.sporazumjelo..Govornici.to.esto.rade.tako.da. upotrebljavaju.jezine.osobine.za.koje.iz.iskustva.znaju.da.su.proirenije. na.irem.podruju.ili.tako.da.se.pribliavaju.govoru.susjednoga.velikog. ili.veeg.urbanog.sredita.jer.su.gradski.govori,.zbog.veeg.mijeanja. i. protoka. stanovnitva,. uvijek. razumljiviji. na. irem. podruju.. Stoga. nije.udno.da.i.danas.govornici.ruralnih.dijalekata,.kada.ele.govoriti. standardom,. ili. misle. da. njime. govore,. zapravo. nerijetko. poseu. za. prilagoavanjem.svoga.govora.govoru.regionalnoga.gradskoga.centra.. Nema.nikakvog.razloga.pretpostaviti.da.je.recimo.poetkom.19..stoljea,.kada.nije.postojao.hrvatski.standardni.jezik 96 ,.neki.Dalmatinac. imao.silnih.problema.u.komunikaciji.ako.bi.doao.u.Slavoniju.ili.da. je.Slavonac.imao.velikih.problema.u.sporazumijevanju.ako.bi.doao.u. Istru..To.se.moe.i.dokazati.time.to.su.se.primjerice.narodne.pjesme. ili. pjesme. Andrije. Kaia. Mioia. na. tokavskom. irile. ne. samo. po. tokavskom. nego. i. po. akavskom. i. kajkavskom. jezinom. podruju.. Dakle,.razumijevanje.je.postojalo.i.unato.nepostojanju.standardnoga. jezika.u.dananjem.smislu..Jasno,.danas.je.tu.situacija.olakana.time. to.svi.govornici.mogu.pribjei.standardu.ako.je.potrebno,.no.to.ne. znai.da.treba.preuveliavati.ulogu.standarda.u.takvim.sluajevima. Jo. su. jedan. primjer. lokalni. mediji. . televizije,. radio-postaje. i. novine..u.kojima.je.uvijek,.bar.u.odreenoj.mjeri,.prisutan.standard. iako. nipoto. nije. samorazumljivo. da. se. na. zagrebakoj. ili. splitskoj. televiziji.mora.nuno.upotrebljavati.standard.ili.da.se.na.radiju.koji. se.emitira.samo.u.Hrvatskom.zagorju.treba.govoriti.standardom.a.ne. kajkavski..Istina,.na.lokalnim.se.televizijama.u.odreenim.situacijama. katkad. govori. i. lokalnim. govorom,. ali. u. naelu. samo. u. emisijama. zabavnoga. karaktera.. Dijalektom. se. u. novinama. znaju. pisati. samo.
96 Standardni jezik svakako nije mogao postojati prije 19. stoljea (vidi gore). Postojala je ipak knjievna tradicija i knjievni jezik, no to nije bio jezik koji su uili svi slojevi drutva i kojim bi se svi sluili u meudijalekatskoj komunikaciji.

64

iji.je.jezik?

pojedini.lanci.ili.se.tek.u.nekim.primjerima.vidi.lokalni.kolorit97..To. su.neki.od.primjer.u.kojima.se.vidi.da.se.standard.danas.upotrebljava. i.u.okolnostima.u.kojima.se.ne.bi.nuno.morao.upotrebljavati. Jo.jedno.podruje.gdje.bi.se.mogla.poveati.upotreba.dijalekata,. a. to. sada. nije. sluaj,. je. recimo. na. lokalnim. javnim. natpisima,. putokazima,.imenima.ulic.i.sl..Nema.recimo.nikakva.razloga.da.se.u. nekom.selu.u.Istri.ulice.ne.zovu.na.lokalnom.govoru.ili.da.natpisi.u. lokalnoj. trgovini. ne. budu. takoer. na. dijalektu98 .. Tu. moemo. istai. jo. jednu. zanimljivost,. danas. se. generalno. prihvaa. stav. da. imena. mjesta.moraju.biti.onakva.kakva.su.u.lokalnim.govorima99.iako.su.se. u.prolosti.i.imena.standardizirala.pa.smo.imali.Spljet umjesto.Splita,. Dionice umjesto.Delnica i.sl..Neki.od.tih.naziva.su.i.ostali..tako.se. jo.i.danas.kae.Rijeka umjesto.starog.akavskog.lokalnog.Reka100 . Formalno.obrazovanje.nesumnjivo.igra.bitnu.ulogu.u.procesu.uenja. standardnog.jezika101..Meutim,.nije.samo.po.sebi.razumljivo.da.se. standard,.i.jezik.openito,.mora.u.kolama.uiti.loim.metodama.koje. su.kod.nas.jo.uvijek.uvrijeene..Naalost,.jo.uvijek.postoji.previe. nastavnik.hrvatskoga,.ast.iznimkama,.koji.uenike.standardu.ue. reenicama.poput.ne.kae.se.ou ispravno.se.kae.hou,.a,.to.je. jo.gore,.jo.uvijek.ima.uitelja.koji.se.djeci.podsmjehuju.zbog.dijalekta,. zabranjuju.da.se.njime.govori.i.usauju.djeci.nakaradnu.sliku.o.jeziku. po.kojoj.je.samo.standard.pravilan.dok.se.sve.ostalo.eventualno.moe. tolerirati..To.je.posve.neprihvatljivo.i.sramotno.ponaanje.kojim.uitelj,.
97 98 Tako recimo Slobodna Dalmacija za neke pojmove esto upotrebljava dalmatinske a ne standardne rijei. Naravno, to djelomino ve i jest tako pa emo primjerice na trnicama u Zagrebu moi vidjeti natpise paradajz, a u Dalmaciji pomidori, pome i sl., no to uglavnom stoji za neslubene natpise, dok se na onim slubenijima uvijek upotrebljava standard. Iz toga se opeg pravila uvijek iskljuuju primjerice posve lokalne fonoloke osobine pa se tako recimo kae Bednja a ne Badnjo, Hvar a ne For, Kali a ne Kuale (na Ugljanu dodue, postoji lik Kali i u lokalnom govoru) i sl.

99

100 Slinih primjera ima mnotvo. Tako se urevec u Podravini jo uvijek slubeno zove urevac (zanimljivo je da su ondje i lokalne vlasti, oito dijalektoloki neosvijetene, odbile preimenovati mjesto u njegov pravi oblik), dok se Katila kod Splita jo uvijek slubeno zovu Katela. S druge strane, zanimljivo, imamo i obrnute primjera pa se tako Brdovac i Drinje kraj Zapreia, gdje ive kajkavci ikavci (zapravo pokajkavljeni akavci rije je o tzv. donjosutlanskom dijalektu), slubeno zovu u pokajkavljenoj verziji Brdovec i Drenje. 101 Za kritiki stav prema odnosu kolovanja i standardnog jezika vidi Bourdieu 1992: 2830.

Treba.li.nam.standardni.jezik?

65

kao.osoba.na.poloaju.autoriteta,.zatire.osnovna.djetetova.prava.i.tjera. ga.da.se.srami.naina.na.koji.govori,.svog.materinjeg.jezika.te.da.se. time.srami.i.samog.sebe102 ..Takav.stav.kod.nekih.uitelja.u.velikoj.mjeri. proizlazi.sa.studija.kroatistike.na.kojima.se.samo.nominalno.spominje. jednakost. standarda. i. dijalekata,. dok. se. neizravno. odailje. upravo. suprotna.poruka..Sve.navedeno.je.izravna.posljedica.neznanstvenog. i.ignorantskog.odnosa.prema.pitanju.pravilnosti.u.jeziku.i.odnosa. standarda. i. dijalekata.. Tu. se. jako. dobro. vidi. da. problemi. o. kojima. govorimo.nisu.striktno.akademski.i.da.ne.slue.samo.za.razbibrigu. ljudi.koji.se.profesionalno.bave.lingvistikom.ili.su.samo.zainteresirani. za.jezina.pitanja,.nego.da.se.rezultati.neukosti.oko.takvih.problema. nekima.mogu.itekako.stvarno.obiti.o.glavu. Dakako,. postoje. i. neki. pozitivni. primjeri. . kole. i. uitelji. koji. njeguju.dijalekte.i.prema.njima.se.pozitivno.odnose.iako.se.i.tu.esto. radi.o.svojevrsnom.etnoloko-muzejskom.odnosu.prema.dijalektima.. No. uvaavanje. dijalekata. i. lokalnih. govora. ne. samo. da. je. jedini. poten. nain. poduavanja. jezika,. nego. dapae. i. pomae. uenicima. u.usvajanju.standarda..Naime,.unato.rairenim.predrasudama,.ak. i.meu.lingvistima,.o.tome.da.dijalekt.oteava.usvajanje.standarda,. metodika. su. istraivanja. zapravo. pokazala. da. kontrastivno. uenje. standarda.i.dijalekta,.prilikom.kojeg.se.izravno.ukazuje.na.slinosti.i. razlike.izmeu.gramatikog.sustava.u.standardu.i.u.kojem.lokalnom. govoru,. ne. samo. da. ne. ometa,. nego. zapravo. pomae. uenicima. u. usvajanju.standarda103..U.Hrvatskoj,.nasreu,.ima.i.takvih.pozitivnih. primjera. pa. postoji. vie. kolskih. gramatikih. opisa. lokalnih. govora. koje.se.rabe.u.kolske.svrhe.pri.nastavi.hrvatskog.jezika..Njih.treba. podupirati.i.iriti. Poduavanje.jezika.treba.vriti.u.tolerantnom.tonu..Na.nain.da. se. uenike. ne. ispravlja. i. ne. govori. im. se. da. krivo. govore,. nego. da.ih.se.ui.na.nain.da.se.kae.primjerice.dobro,.kod.nas.se.kae.
102 Primjere, naalost, nije teko nai. Ovom autoru se jedna uiteljica hrvatskog jednom prilikom alila kako nikako ne moe svoje uenike oduiti od pjevanja, pri emu je mislila na specifini lokalni naglasak i intonaciju, o kojoj je govorila kao o neem potpuno negativnom. Jo je gori primjer pria jedne Rijeanke koja je kao djevojica u osnovnoj koli glas izgovarala na akavski nain kao meko []. Taj glas je tako prestala izgovarati kada ju je jedan dan, prilikom lekcije o i , pred svima ponizila uiteljica koja je rekla da se u knjievnom jeziku i razlikuju, ali ne tako kako ga je dotina djevojica izgovarala istakavi je tako kao negativan primjer pred cijelim razredom. 103 Usp. Teak 1996.

66

iji.je.jezik?

pomidor,.a.kako.se.to.kae.standardno?,.tj..na.nain.koji.e.ukazivati. na. jednakovrijednost. i. lokalnih. govora. i. standarda.. Problem. nije. u. upuivanju.uenik.na.standard.tokom.nastave.jezika,.nego.u.nainu. na.koji.se.to.ini,.a.koji.je.esto.neprimjeren.i.znanstveno.neopravdan.. Uenje. standarda. ne. mora. nuno. za. sobom. povlaiti. i. poniavanje. svih.ostalih.jezinih.varijanata..Dakako,.tolerantnost.treba.postojati. ne.samo.za.ivopisne.lokalne.govore.na.kojima.se.mogu.pisati.lijepe. pjesmice.za.Lidrano,.i.koje.uitelji.esto.ak.i.vole,.nego.i.za.gradske. govore,.o.kojima.i.dalje.postoje.predrasude.da.su.mijeani,.iskvareni. i.slino.te.su.nerijetko.u.puno.teem.poloaju.od.seoskih.govora.to. se.tie.tolerancije,.premda.je.urbanim.govorima.lake.utoliko.to.su. obino.blii.standardu.od.ruralnih.govora. Jedna.od.osobin.koju.bi.svaki.standardni.jezik.trebao.imati.je.neutralnost..Standard.bi,.dakle,.trebao.biti.neutralan.u.odnosu.na.dijalekte. pojedinog. jezika,. na. drutveni. status. govornik. i. sl.. Naravno,. to. je. samo.u.teoriji.tako,.u.praksi.je.to.zapravo.nemogue..Tako.je.hrvatski. standard.nainjen.na.osnovi.tokavskoga.dijalekta.pa.je.stoga.logino. da. je. blii. tokavcima. nego. akavcima. i. kajkavcima.. Standardolozi. esto. istiu. da. svi. moramo. uiti. standard,. i. tokavci. kao. i. akavci. i.kajkavci,.to.je.donekle.tono.jer.nijedan.ivi.tokavski.govor.nije. istovjetan. standardnom. jeziku,. no. injenica. je. da. je. tokavcima. u. pravilu. puno. lake. nauiti. standard. nego. akavcima. ili. kajkavcima.. Dakako,.postoje.razlike.i.meu.samim.tokavcima,.ovisno.o.tome.koji. tokavski.govor.govore..neki.su.tokavski.govori.blii.standardu.od. drugih..To.da.je.standard.blii.i.laki.nekim.govornicima.je.realnost. od.koje.ne.treba.bjeati.paualnim.frazama.o.tome.kako.svi.moramo. uiti.standard..Takva.situacija.je.jednostavno.plod.povijesnih.okolnosti. izabiranja. jednog. dijalekatskog. tipa. za. osnovicu. standarda. te. zbog. toga.ipak.u.dananjici.nisu.svi.govornici.u.istoj.poetnoj.poziciji.kada. je.rije.o.uenju.standarda..Jednostavan.je.primjer,.recimo,.upotreba. buduega.vremena..vie-manje.svi.tokavci.upiju,.tono.se.kae,.s. majinim.mlijekom.razliku.izmeu.futura.I..(radit u sutra).i.futura. II..(ako bude sutra radio)..S.druge.strane,.kajkavci.mogu.imati.dosta. problema. s. usvajanjem. te. razlike. jer. nje. u. kajkavskom. jednostavno. nema..Naravno,.tu.Hrvatska.nikako.nije.jedinstven.primjer.u.svijetu. .standardni.francuski.je.puno.lake.usvojiti.obrazovanom.Parianinu.

Treba.li.nam.standardni.jezik?

67

nego.neobrazovanom.Francuzu.iz.june.Francuske,.dok.je.standardni. engleski.puno.lake.usvojiti.nekom.pripadniku.viih.drutvenih.klasa. nego.nekom.pripadniku.radnike.klase. esta.je.situacija.u.svijetu.da.se.knjievni/standardni.jezik.zasniva.na. govoru.glavnoga.grada,.tako.je.recimo.u.navedenom.francuskom.sluaju,. a.tako.je.i.u.mnogim.drugim.zemljama..npr..u.Turskoj.(standard.je. zasnovan.na.osnovi.istanbulskoga.govora.jer.je.Istanbul.stara.turska. prijestolnica),.Kini.(pekinki.je.govor.osnova.standarda),.Japanu.(govor. Tokija.je.osnova.standarda) No.nije.uvijek.tako,.recimo.standardni.talijanski.se.ne.zasniva.na. govoru.Rima.nego.na.toskanskom.(firentinskom).dijalektu.zbog.utjecaja. jezika.velikih.knjievnika.Dantea,.Petrarke.i.Boccaccia..Isto.tako,.ni. hrvatski. se. ne. zasniva. na. govoru. Zagreba,. ali. ni. na. govoru. nekog. drugog.posebnog.mjesta..Zanimljivo.je.da.se.samo.jedan.od.etiriju. danas.najveih.gradova.u.Hrvatskoj.nalazi.na.tokavskom.podruju. .Osijek..Rijeka.i.Split.su.izvorno.akavski,.a.Zagreb.kajkavski.iako. su. danas. svi. ti. govori. izrazito. tokavizirani,. pri. emu. je. Split. ak. i. akcentuacijski.danas.tokavski.grad.(osim.kod.najstarijih.govornika).. No.bez.obzira.na.slubeni.standardni.naglasak,.s.obzirom.na.to.da.je. Zagreb.glavni.grad,.zanimljivo.je.npr..da.zagrebaki.naglasak.danas. u.hrvatskom.ima.paralelni.presti.uz.standardni.naglasak.pa.se.moe. primijetiti.fenomen.da.neki.novinari.tokavci,.koji.rade.na.nacionalnim. televizijskim.postajama.koje.program.emitiraju.iz.Zagreba,.preuzimaju,. bar.u.medijima.(ali.i.inae)104 ,.neke.karakteristike.zagrebakog.naglaska. smatrajui. ga. prestinim. (pa. e. recimo. izgovarati. rije. prigovaram s. naglaskom. na. predzadnjem. slogu. kao. to. se. izgovara. u. Zagrebu.
104 Vjerojatno su svi opazili da primjerice neki doseljenici zadravaju svoj izraziti nezagrebaki naglasak i nakon vie desetljea ivota u Zagrebu, dok se u govoru drugih doseljenika osjea puno izrazitiji utjecaj novog mjesta stanovanja. Koliko e se osoba koja se preseli u mjesto u kojem se govori drugim dijalektom promijeniti svoj govor ovisi o itavom nizu imbenika. Na to utjeu psiholoke osobine pojedinca, njegove jezine navike i sposobnost jezine prilagodbe (neki se govornici jezino puno lake prilagoavaju drugim dijalektima, dok neki s tim imaju velikih problema), odakle dolazi i kamo je doao, koliki je presti njegova materinjeg govora a koliko govora novog mjesta ivljenja, ime se govornik bavi, s kim se drui (recimo ako se kree u drutvenoj mrei u kojoj su preteno ljudi iz njegova starog kraja, vea je vjerojatnost da e zadrati svoj izvorni govor), kakav je njegov stav o svom izvornom govoru a kakav o govoru mjesta u koje se doselio i sl. Ovakve su teme vrlo plodno tlo za empirijska sociolingvistika istraivanja, no takvih istraivanja kod nas zasad praktiki uope nije bilo.

68

iji.je.jezik?

umjesto.s.naglaskom.na.drugom.slogu.kao.to.se.izgovara.standardno),. s.obzirom.na.to.da.je.rije.o.govoru.glavnoga.grada..S.druge.strane,. naravno,.i.pravi.standardni.naglasak.zadrava.presti.te.se.govornici. iz.Zagreba,.govorei.javno,.takoer.pokuavaju.njemu.prilagoditi..Ti. govornici.onda.recimo.svoj.zagrebaki.izgovor.rijei.poput.prigovaram s. naglaskom. na. predzadnjem. slogu. mijenjaju. u. standardno. mjesto. naglaska.na.drugom.slogu.od.poetka.rijei. No.pojava.nestandardnih.jezinih.osobina.na.javnoj.televiziji.moe. izazvati. nezadovoljstvo. kod. nekih. ljudi.. Tako. nisu. rijetki. negativni. komentari.ljudi.iz.Slavonije.ili.Dalmacije.na.zagrebaki.govor,.ili.ono. to. oni. percipiraju. kao. zagrebaki. govor,. na. televiziji105.. Takve. se. reakcije.javljaju.zato.to.se.smatra,.s.pravom,.da.govor.na.nacionalnim. televizijskim.programima.mora.biti.neutralan,.dakle.da.se.mora.govoriti. standardnim.jezikom. Naravno,. ve. smo. rekli. da. apsolutna. neutralnost. ne. postoji. pa. da. tako. ni. hrvatski. standardni. jezik,. povijesno. i. praktiki. gledano. to. se.tie.recimo.uenja.jezika,.nije.neutralan..No.unato.tome.to.mu. porijeklo.nipoto.nije.neutralno,.hrvatski.standardni.jezik.ve.dugo. vremena.funkcionira.kao.standard.te.je.samim.time.stekao.odreenu. neutralnost..Tako.recimo.strogi.standardni.izgovor.i.naglasak.moe. djelovati.presluben,.utogljen.ili.neto.tome.slino,.ali.usprkos.tim. moebitnim.prigovorima.svejedno.zvui.neutralno,.slubeno.i.kultivirano..Stoga.se.govor.spiker.s.HRT-a.primjerice.doivljava.kao.kolikotoliko. neutralan. standard. i. ne. povezuje. ga. se. s. lokalnim. govorima,. koliko. god. standardni. naglasak. bio. tokavski. i. time. nalik. naglasku. organskih. tokavskih. govora.. Tako. da. se. moe. tvrditi. da. je. u. tom. pogledu. standardni. izgovor. ipak. neutralniji. od. lokalnoga. izgovora,. primjerice.zagrebakoga,.koji.se.moe.javiti.na.nekom.mediju..Tu.se. vidi. zanimljiva. pojava. koja. je. posljedica. standardizacije.. Vjerojatno. nitko. za. govor. Miljenka. Kokota. ne. bi. rekao. da. je. ruralan,. nestandardan,. neuglaen.niti. bi. ga.povezao. s. nekim. organskim,. lokalnim. govorom..S.druge.strane,.mnogi.e.govornici.govor.neke.druge.osobe. koja.ima.jak.ruralni.tokavski.naglasak.okarakterizirati.kao.seljaki..
105 Za takve reakcije u vezi sa sinkronizacijom crtanih filmova usp. ani 2009.

Treba.li.nam.standardni.jezik?

69

Tu.se.vidi.da.se.pri.ocjeni.standardnosti,.uglaenosti.ili.neutralnosti. pojedinog.govora.ne.gleda.nipoto.samo.na.to.hoe.li.naglasak.u.rijei. kola.ili.izlaziti biti.na.drugom.slogu.(kao.u.Zagrebu).ili.na.prvom. slogu.(kao.u.novotokavskim.govorima.i.u.standardu),.nego.se.gleda. na. ono. to. standardolozi. zovu. kultiviranou. govora,. na. odsutnost. lokalnoga.prizvuka,.na.neutralnost.intonacije.S.obzirom.na.takve. negativne.reakcije.koje.nestandardni.govor.u.javnim.medijima.izaziva,. u. programima. bi. koji. se. emitiraju. na. nacionalnoj. razini,. pogotovo. onima. ozbiljnog. karaktera,. trebalo,. koliko. se. to. moe,. inzistirati. na. standardnom,. koliko-toliko. neutralnu,. govoru.. To. se,. naravno,. nimalo.ne.kosi.s.idejom.da.bi.se.na.lokalnim.medijima.moglo.govoriti. i.lokalnim.govorom/govorima. Prema. neizreenim. pretpostavkama. standardolokih. prirunika,. ovako.bi.trebala.funkcionirati.jezina.praksa..govornik.unutar.obitelji,. s.prijateljima.i.u.svom.okruju.govori.mjesnim.govorom,.a.ako.je.u.koli,. na.televiziji.ili.u.kakvoj.drugoj.slubenoj.prilici.govori.standardom..A. standard.je,.dakako,.onaj.standard.koji.se.ui.u.koli,.i.za.koji.nema. sumnje.kakav.bi.morao.biti.i.kako.zvui. No.sociolingvistika.je.situacija.ipak.neto.zamrenija.od.takvog. razmiljanja..Postoji.bitna.razlika.izmeu.standarda.kakav.je.propisan. u.prirunicima.i.kakvim.ga,.jednostavnosti.radi,.zamiljaju.jezikoslovci. i.onoga.za.to.ljudi.misle.da.je.standardno,.pogotovo.govorimo.li.o. izgovoru.(pri.emu.mislimo.na.fonologiju..izgovor.glasova..i.naglasak).. Na.razini.morfologije,.tj..gramatikih.oblika,.primjerice,.prosjenomu. govorniku.nije.teko.shvatiti.da.su.oblici.tipa.enam, enah, enami,. enan,. enaman i. sl. dijalektalni,. a. da. je. oblik. enama. standardan,. isto.kao.to.e.znati.zamijeniti,.ako.je.potrebno,.nemeren ili.nemrem standardnim.ne mogu,.dok.e.na.razini.leksika.bez.problema.umjesto. ugoman ili.pekir rei.runik..No.shvatiti.standardni.naglasni.sustav. prosjenom.govorniku.ipak.nije.tako.lako.ako.je.posrijedi.netokavac.. to.se.tie.fonologije.i.akcentuacije,.govornici.se.esto,.kada.pokuavaju. govoriti.standardom,.ili.misle.da.govore.standardno,.zapravo,.kako. je.ve.spomenuto,.povode.za.odreenim.obrascima.govora.oblinjih. gradskih. sredita.. Kako. gradski. govori. uvijek. imaju. presti. prema. seoskim.govorima,.govornici.seoskih.lokalnih.govora.esto.uzimaju. govor.bliskoga.veega.grada.kao.jezini.uzor,.pogotovo.na.naglasnoj. i.glasovnoj.razini..Pri.tome.dolazi.do.toga.da.se.tako.kao.standardne.

70

iji.je.jezik?

jezine. osobine. nerijetko. preuzimaju. osobine. koje. ne. samo. da. nisu. blie.standardnom.jeziku.od.onih.iz.njihova.lokalnoga.govora,.nego. su.katkada.ak.i.razliitije.od.standarda..Tako,.primjerice,.u.elji.da. govore.standardnim.jezikom,.ili.barem.nekakvim.neutralnim,.opim. govorom,. akavci. iz. Istre,. s. kvarnerskih. otoka. ili. iz. najsjevernijega. Hrvatskoga.primorja.se.zapravo,.to.se.tie.akcentuacije.i.nekih.fonolokih.detalja,.ugldaj.na.govor.grada.Rijeke.(ili.Pule),.kajkavci.iz. Hrvatskoga.zagorja.se.ugldaj.na.govor.Zagreba,.Slavonci.iz.okolice. Osijeka.kao.uzor.uzimaju.govor.Osijeka.(u.Posavini.recimo.Slavonskoga. Broda),.a.akavci.se.s.Braa.prebacuju.na.splitski.idiom..To.je.tako.ne. samo. onda. kada. govornici. jednoga. od. tih. podruja. dou. u. dotini. grad.prema.kojem.gospodarski,.kulturno.itd..gravitiraju,.nego.esto.i. kada.govornici.iz.tih.podruja.odu.u.drugi.dio.Hrvatske..Oni.e.i.tada. govoriti.blisko.govoru.njihova.grada-sredita,.npr..akavci.e.s.Krka. govoriti. rijekim,. a. akavci. s. Braa. splitskim. naglaskom.ak. i. kada. dou.u.Zagreb..Kako.je.neke.aspekte.standarda,.poput.akcentuacije,. gotovo.pa.nemogue.usvojiti.u.koli,.govornici.to.kompenziraju.tako. da.se.ugldaj.na.naglasak.bliskoga.gradskoga.sredita.za.koji.pretpostavljaju.da.je.blii.standardu.od.njihova.izgovora..Preuzimanje.je. osobina. dominantnoga. sredinjega. grada,. kako. rekosmo,. uglavnom. ogranieno.na.prozodiju.i.fonologiju..Morfologija.su.i.sintaksa.tu.manje. bitne. . morfologija. je. esto. ujednaena. prema. standardnom. jeziku. iako.i.tu.ima.nemali.broj.odstupanja106 ,.a.ako.nije.onda.se.ne.moe. zamijeniti.za.standardne.oblike107..Kao.primjer.fonoloke.prilagodbe. gradu-sreditu.dobar.je.primjer.ukidanje.opreke. :..kod.govornik. koji.je.inae.imaju..U.novotokavskim.govorima.koji.razlikuju. i.,.kao. i.u.standardu,.tzv..meko. se.izgovara.kao.sliveni.glas.[t], pri.emu. je. [] meko. . kao. kod. Crnogoraca. koji. izgovaraju. ekira umjesto.
106 Usporedi primjerice zagrebako ideju umjesto idu ili splitsko vidu umjesto vide u treem licu mnoine prezenta; nastavak -l u zagrebakih konzervativnijih govornika (bil, govoril) u glagolskom pridjevu radnom, kao i posve uobiajeno -a u Splitu (bija, govorija) ili akavski kondicional glagola biti bin, bi, bimo, bite umjesto standardnoga bih, bi, bismo, biste (ili opegovornoga bi u svim oblicima) u Rijeci. U Osijeku, koji se i izvorno nalazi na tokavskom podruju, nema bitnih morfolokih odstupanja od standarda. S druge strane, u svim je gradovima danas recimo uglavnom ujednaeno standardno -ma u dativu/lokativu/instrumentalu mnoine (gradovima/enama) unato nekim ostacima u starijim varijantama splitskoga govora poput gradoviman. 107 Recimo splitsko nosija ili zagrebako nosil nijedan govornik nekog ruralnog govora nee smatrati standardnima iako se govore u velikom gradu, dok e splitski ili zagrebaki naglasak nerijetko poistovjetiti sa standardnijim ili prestinijim izgovorom, vjerojatno zato to je prosjenu ovjeku morfologija puno pristupanija i konkretnija od akcentuacije ili fonologije.

Treba.li.nam.standardni.jezik?

71

sjekira..Za.razliku.od.toga,.u.akavskom.takoer.postoji.opreka. i. u.veini.govora,.no.glas. se.ondje.izgovara.neto.drugaije.nego.u. tokavskom,.tj..akavski.je.u.tom.glasu.zadrao.arhainiji.izgovor.. se. u.akavskom.izgovara.kao.[],.tj..umekano.t (kao.sliveni.izgovor. skupa.tj),.to.onda.stoji.u.opreci.prema.tvrdom...Tu.je.zanimljivo. to.to.e.mnogi.akavski.govornici.iz.okolice.Splita.ili.okolice.Rijeke. ili. Pule,. kada. pokuavaju. govoriti. standardom. ukinuti. tu. opreku. ugledajui.se.na.govore.dotinih.gradova.u.kojima.te.razlike.nema,. umjesto.da.i.kada.govore.standardom.zadre.opreku. i. (pa.makar. se.to. izgovaralo.neto.drugaije,.tj..meke,.nego.u.tokavskom).. Dakle,.u.svom.lokalnom.govoru.razlikuju. i. bez.problema,.no.kada. se. trude. govoriti. standardno. tu. razliku. gube.. To. izgleda. potpuno. paradoksalno.s.gledita.idealistike.standardologije,.no.stvar.je.u.tome. da.se.govornici.esto,.kada.pokuavaju.govoriti.standardom,.zapravo,. kako.rekosmo,.ugldaj.na.govor.oblinjega.gradskog.sredita,.premda. u.nekim.pojedinostima.taj.govor.gradskog.sredita.ne.mora.nuno.biti. blii.standardu..Kako.se.u.Rijeci,.Puli.i.Splitu. i. ne.razlikuju,.nego. ondje.postoji.samo.jedno.sredinje. na.njihovu.mjestu.(u.Splitu.je.taj. izgovor.zapravo.meki.pa.ga.je.moda.bolje.oznaavati.s.),.onda. govornici.iz.okolice.tih.gradova.preuzimaju.takav.izgovor.kada.ele. govoriti.nelokalno.te.se.tako.zapravo.udaljavaju.od.nekakvog.idealnog. standarda.jer.bi,.s.tog.gledita,.bilo.bolje.da.zadre.razliku.tih.glasova. pa.makar.se.ona.ostvarivala.ne.posve.standardnim.izgovorom..Naravno,. takvo.jezino.ponaanje.nije.tipino.za.sve.govornike..Postoje.akavci. iz.okolice.reenih.gradova.koji.e.i.u.standardu.zadrati.svoj.akavski. izgovor.glasa.108 . Kao. to. smo. ve. vidjeli,. nije. svaki. dio. jezika. jednako. normiran,. tj.. jednako.normirljiv..Neke.je.jezine.razine,.kao.leksiku.ili.morfoloku,.puno.lake.normirati.nego.prozodijsku.(naglasnu).ili.fonoloku.. Razlozi. za. to. su. jednostavni.. Nauiti. da. su. standardni. oblici. to,. krastavac i.idu a.ne.a,.kukumar i.gredu nije.pretjerano.teko.nakon. viegodinjeg.kolovanja.i.izloenosti.medijima.i.standardnom.jeziku..
108 Zato se ne ponaaju svi govornici isto? Odgovori mogu biti razni moda je rije o psiholokim razlozima, o stupnju obrazovanja, o razlici izmeu pojedinih mjesta i sl., no na to se ne moe odgovoriti napamet, nego samo nakon empirijskih istraivanja koja o tome (jo) nisu provedena.

72

iji.je.jezik?

Meutim,.s.naglasnim.i.glasovnim.sustavom.je.neto.sloenije..Tu.je. rije.o.jezinim.razinama.koje.je.najtee.normirati.i.koje.pojedinci.u. pravilu.jako.teko.mijenjaju,.osim.ako.sustavi.njihovih.organskih.govora. radikalno. ne. odstupaju. od. standardnoga. sustava.. Npr.. praktiki. je. nemogue.nauiti.nekoga.da.izgovara.v kao.sonant.a.ne.kao.frikativ109. ako.sami.govornici.zapravo.ne.uju.razliku.izmeu.razliitih.fonetskih. izgovora.dotinoga.glasa..To.u.konanici.nije.ni.bitno,.bez.obzira.na. to.to.pie.u.standardnojezinim.prirunicima.kakav.bi.tono.izgovor. glasa.v trebao.biti.u.standardu..Isto.tako,.govornici.koji.imaju.u.svojim. organskim.govorima.obezvuenje.suglasnika.na.kraju.rijei110.jako.e. teko.poeti.dosljedno.izgovarati.grad umjesto.grat i.sl..Moemo.to. usporediti. s. tekoama. koje. primjerice. denjaci. imaju. ele. li. stvari. koje.inae.rade.desnom.rukom.obavljati.lijevom.rukom..Jasno,.posve. je.razliita.situacija.kod.vrlo.oitih.razlika..ako.netko.u.svom.govoru. izgovara.glova ili.grod umjesto.glava i.grad,.takvu.promjenu,.kada.se. govori.standardom,.nee.biti.teko.nainiti. S. obzirom.na.tip. jezika,. podruja.koja.je. lake. ili. tee. normirati. se. razlikuju. od. jezika. do. jezika.. Tako. je. u. engleskom. teko. normirati. standardni.samoglasniki.sustav,.tj..govornicima.ga.je.teko.usvojiti,. jer. je. on. poprilino. sloen.. Zato. se. danas. u. britanskom. engleskom. smatra.korektnim.da.se.uz.upotrebu.standardnih.rijei.i.gramatikih. oblika. upotrebljava. dijalekatski. izgovor. iako. se. i. tu. prije. inzistiralo. na.RP-u,.tj..strogo.knjievnom.izgovoru..S.druge.strane,.u.hrvatskom. takvih.problema.nema.jer.su.vokalski.sustavi.u.organskim.govorima. uglavnom.prilino.jednostavni,.a,.osim.toga,.standardni.je.vokalski. sustav.(a,.e,.i,.o,.u).takoer.jednostavan.za.usvajanje..No.zato.u.engleskom.naglasak.nije.neki.normativni.problem.jer.je.engleski.naglasak. razmjerno.jednostavan,.dok.su.hrvatski.naglasni.sustavi.vrlo.sloeni,.a. sm.je.standardni.naglasni.sustav,.s.tonskim.naglaskom..tj..silaznim.i. uzlaznim.naglascima,.i.naglaenim.i.nenaglaenim.duljinama,.prilino.
109 Sonanti su glasovi m, n, nj, r, l, lj, j a frikativi s, z, , , f, h (mnemotehniki: saeh za efa). U nekim je govorima v, kao i u standardnom jeziku, sonant (sonanti u standardu mnemotehniki: v jela munjena rulja), dok je u drugim govorima frikativ. Ako je v frikativ, moe se u odreenim poloajima u rijei obezvuiti pa onda dolazi do izgovora kao ofca umjesto ovca i sl. 110 Obezvuenje znai da krajnje b, d, g, v prelazi u p, t, k, f pa se umjesto grob, grad, bog, krov izgovora grop, grat, bok, krof. Takav je izgovor najuobiajeniji u kajkavskim govorima, no javlja se, puno rjee, i u akavskom i u tokavskom.

Treba.li.nam.standardni.jezik?

73

kompliciran.te.ga.je.praktiki.nemogue.usvojiti.onima.koji.nisu.izvorni. tokavci111.ili.profesionalni.govornici..Hrvatski.standardni.naglasak.je. zapravo.vie.ideal,.nego.to.je.sustav.koji.e.svaki.govornik.hrvatskoga. usvojiti..To.nije.nita.neobino.s.obzirom.na.sloenost.toga.sustava,. a. nita. drugaije. ne. bi. bilo. ni. da. se. za. standardni. naglasak. izabere. koji. drugi. hrvatski. dijalekatski. naglasni. sustav. jer. su. jednostavno. postojei.dijalekatski.naglasni.sustavi.preraznoliki.i.prekomplicirani.. Tu.hrvatski.nije.nita.posebno.u.svjetskim.razmjerima,.jednaku.takvu. standardnojezinu.i.sociolingvistiku.situaciju.s.naglasnim.sustavom. imaju.i.jezici.kao.slovenski,.litavski,.latvijski,.vedski,.kineski,.japanski,. vijetnamski112.itd..U.svim.je.tim.jezicima,.kao.u.hrvatskom,.standardni.naglasak.zapravo.samo.ideal.kojemu.se.govornici.vie.ili.manje. pribliavaju,.a.nikad.ga,.zbog.sloenosti,.izuzevi.profesionalce.ili.one. iji.je.organski.naglasak.blizak.standardnom,.zapravo.u.potpunosti.ne. usvajaju..Tako.je.hrvatski.standardni.naglasak.nsa (kratkouzlazni. naglasak.i.zanaglasna.duljina).ideal.kojemu.se.govornici.u.slubenim. situacijama. i. po. potrebi. vie. ili. manje. pribliavaju. pa. e. neki. rei. upravo. nsa,. neki. e. rei. nsa bez. duljine,. drugi. e. rei. n'osa s. dinamikim.naglaskom113,.ali.sa.standardnim.mjestom.naglaska,.dok.e. trei.u.potpunosti.odstupati.od.standardnoga.naglaska.te.e.izgovarati. nos (s.dijalekatskim.ravnim.ili.blagosilaznim.naglaskom.koji.se.zove. neoakut),.nos (s.dugosilaznim.naglaskom.na.drugom.slogu).ili.nos'a. (s.dinamikim.naglaskom.na.drugom.slogu)..Zanimljivo.je.da.ak.ni. kroatisti.standardolozi,.koji.se.inae.pjene.oko.jezinih.pravilnosti.i. zahtijevaju.strogo.potovanje.i.upotrebu.standarda,.ako.nisu.tokavci. obino.ne.mogu.govoriti.sa.standardnim.naglaskom.kakav.je.opisan. u.standardojezinim.prirunicima. Na. kraju. moemo. rei. sljedee. . standardni. jezik. je. u. modernim. drutvima.itekako.potreban,.no.on.bi.se.trebao.promatrati.kao.samo. jedna.od.jezinih.varijanata,.a.ne.kao.jezik.sm.i.kao.jezina.varijanta.
111 Naravno, iznimka su recimo akavci u Dalmaciji koji ive blizu gradova u kojima se danas govori tokavski (Split, ibenik, Zadar). 112 Vidi Kapovi 2007. 113 Dinamiki je naglasak onakav naglasak kakav imamo recimo u engleskom ili njemakom, a u hrvatskom u urbanim govorima Zagreba, Rijeke ili Pule. Tu je razlikovno samo mjesto naglaska koje se istie silinom izgovora.

74

iji.je.jezik?

nadreena.svima.ostalima.(nestandardnima)..Tako.bi.trebalo.biti.ne. samo. na. rijeima,. kao. to. je. openito. danas,. nego. i. u. praksi.. Od. nestrunjak. se. teko. moe. oekivati. da. napuste. svoj. neznanstveni. standardocentrian.pogled.na.jezik.ako.to.prvo.ne.uine.i.svi.lingvisti.

Kome.pripada.jezik?

75

Kome pripada jezik?

Poor is the man whose grammar depends on the permission of another (A. S. & Madonna)114

Standardni.jezik.je.u.modernom.drutvu.potreban.iz.praktinih.razloga..Kako.standardni,.kodificirani,.oblik.jezika.nuno.podrazumijeva. odreeno,.vie.ili.manje.proizvoljno,.biranje.iz.ope.jezine.ponude,. jasno.je.da.ne.moe.sve.to.se.govori.biti.i.dijelom.standardnog.jezika.. Posljedica.toga.je.da.se.standardna.varijanta.jezika,.budui.da.je.razliita.od.drugih.varijanata.jezika,.mora.uiti,.to.se.uglavnom.odvija. preko.formalnoga.procesa.obrazovanja.i.preko.medij..No.ta.se.vrlo. samorazumljiva.injenica.zlorabi.na.vie.naina. Implicitno.se.standardni.jezik.izjednauje.s.jezikom.kao.takvim.. To.se.nikada.ne.radi.otvoreno,.ali.je.vrlo.lako.iitati.da.se.iza.opih. izraza.poput.hrvatski.jezik.ili.jezik.krije.upravo.samo.hrvatski. standardni.jezik..Naglaava.se.da.svi.govornici.moraju.taj.jezik.uiti. jer.ga.nitko.ne.zna.sm.od.sebe.te.se.na.taj.nain.naglaava.njegova. neutralnost.i.opost..ako.ga.ba.svi.moraju.uiti,.onda.smo.svi.na. istim.poetnim.pozicijama.i.svi.smo.pred.standardnim.jezikom.jednaki.. Naravno.da.to.nije.posve.tono,.kako.ve.vidjesmo,.no.takve.se.tvrdnje. mogu.otpisati.na.standardoloki.marketing..Iz.naglaavanja.potrebe. uenja.standardnog.jezika.proizlazi.i.jo.jedan.zakljuak..standardni.
114 Jadan je onaj ija gramatika ovisi o tuem doputenju.

76

iji.je.jezik?

jezik,.tj..jezik.openito,.postoji.nezavisno.od.svojih.govornika.i.da.se. ne.mora.povoditi.za.svojim.govornicima.nego.upravo.obrnuto. U.Hrvatskoj.se.to.vrlo.jasno.oitovalo.u.nesigurnoj.jezinoj.klimi. 1990-ih.koja.je.bila.posljedica.velikih.drutveno-politikih.promjena. nakon.1990..godine..S.raspadom.Jugoslavije.i.bujanjem.nacionalistikih. ideja,.takve.su.se.ideje.moda.u.velikoj.mjeri.odraavale.i.u.jeziku.i. na.njemu.su.ostavile.velik.trag..Kada.su.uspostavljene.nove.neovisne. drave,.prema.zamislima.mnogih.je.trebalo.uspostaviti.i.nove.neovisne. jezike.na.slubenoj.razini..To,.dakako,.nije.znailo.da.treba.izmisliti. jezik.od.nule,.nego.da.je.slubenu.ideju.o.jedinstvenom.hrvatskosrpskom.jeziku.trebalo.zamijeniti.idejom.zasebnoga.hrvatskoga.jezika..Uz. taj.projekt.je.stala.i.velika.veina.hrvatskih.jezikoslovaca..Poetkom. 1990-ih.je.novine.preplavljivalo.mnotvo.jezinih.savjeta115,.kritiziralo. se.bivu.jugoslavensku.unitaristiku.jezinu.politiku,.upozoravalo.se. na.srbizme.(stvarne.ili.ne).koji.su.uli.u.hrvatski.za.vrijeme.Jugoslavije,. izlazili.su.razlikovni.rjenici.hrvatskoga.i.srpskoga116 ,.mnoge.rijei.su. se. oivljavale,. stvarane. su. nove. rijei,. a. neke. se. ve. postojee. rijei. poelo.forsirati..Tendencija.je.bila.oita..nezgodno.je.da.dva.naroda. u.ratu.i.dva.naroda.koja.vie.nisu.u.istoj.dravi.govore.preslino.jedan. drugome.ili,.nedajboe,.istim.jezikom..Stoga.se.posve.svjesno.javila. tendencija.da.se.hrvatski.i.srpski.uine.to.razliitijima..O.tome.je.dosta. pisano..sluaj.je.postao.vrlo.poznat.i.u.meunarodnim.lingvistikim. krugovima117..a.to.su.nerijetko.otvoreno.priznavali.i.ljudi.koji.su.se. time.bavili..Takva.je.situacija.dovela.do.toga.da.su.mnogi.postali.vrlo. nesigurni.u.to.kako.govore.i.znaju.li.uope.govoriti.svojim.jezikom.. Stoga.su.ak.i.neki.inae.konzervativni.jezikoslovci.poeli.govoriti.o. negativnim.posljedicama.novoga.jezinoga.straha.koji.se.pojavio..Sve. je. to. dodatno. podgrijalo. klimu. u. kojoj. jezikom. upravljaju. zapravo. neki. nejasni. i. nevidljivi. autoriteti118 ,. dok. su. sami. govornici. koji. tim. jezikom. govore. tu. zapravo. smetnja,. uglavnom. su. prema. tom. jeziku.
115 Recimo, velik broj pisama itatelja u Vjesniku je otpadao upravo na jezine rasprave. 116 Najpoznatiji takav rjenik je onaj Brodnjakov (1991). 117 Vidi npr. Trudgill 2000 za razmatranje problema u jednom sociolingvistikom priruniku ili Greenberg 2005, knjigu o raspadu srpsko-hrvatskog koja je izazvala brojne negativne reakcije u domaim jezikoslovnim krugovima. 118 Za temu jezika i autoriteta vidi Milroy & Milroy 1999.

Kome.pripada.jezik?

77

neodgovorni.i.valja.ih.pomno.kontrolirati.kako.ne.bi.svojevoljno,.iz. nemara,.taj.jezik.i.upropastili. Postavlja. se. pitanje. . iji. je. hrvatski. jezik?. Mogu. li. uope. Hrvati. i. drugi.stanovnici.Hrvatske.ne.znati.govoriti.hrvatski?.Pitanje.se.moda. ini.neprimjereno.i.smijeno.a.odgovor.sm.po.sebi.jasan,.no.na.nj. je. neophodno. odgovoriti. s. obzirom. na. to. da. tvrdnje. da. Hrvati. ne. razumiju.hrvatski.i.sl..nije.teko.nai.u.medijima..Naravno,.postoje. ljudi.koji.se.etniki.izjanjavaju.kao.Hrvati,.primjerice.u.inozemstvu,. ali.ne.znaju.vie.govoriti.hrvatski,.kao.to.recimo.mnogi.Irci.koji.ive. u.Irskoj.danas.ne.znaju.ili.vrlo.slabo.znaju.govoriti.irski119..No.to.nije. ono.o.emu.ovdje.govorimo,.niti.je.to.sluaj.u.Hrvatskoj,.gdje.ljudi.i. dalje.govore.istim.jezikom,.istina.neto.izmijenjenim.jer.se.jezici.kroz. vrijeme.mijenjaju,.kojim.su.govorili.i.prije.sto,.dvjesto,.tristo.godina.i. ne.ini.se.da.se.taj.jezik.nalazi.u.nekoj.velikoj.opasnosti..Unato.tome. to.se.moe.uti.od.samozvanih.autoriteta,.jezik.je.uvijek.pripadao.i. uvijek.e.pripadati.iskljuivo.svojim.govornicima..Ti.govornici.taj.jezik. polako.mijenjaju,.posuuju.strane.rijei,.stvaraju.nove.domae.rijei,. mijenjaju.znaenja.nekim.rijeima,.poinju.upotrebljavati.nove.jezine. oblike.i.sl.,.ali.jezik.svejednako.ostaje.njihov..Koliko.god.se.neke.jezine. promjene.odreenim.ljudima.ne.sviale.i.koliko.god.nekome.ne.bilo. drago.da.se.umjesto.kamo govori.gdje ili.di ili.da.rije.znaajan danas. vie.nema.isto.znaenje.kao.prije.sto.godina,.nedvojbena.je.injenica. da. jezik. pripada. svojim. govornicima. i. da. ga. oni. jednostavno,. po. samoj.naravi.stvari,.ne.mogu.krivo.govoriti..Svatko.tko.govori.neki. jezik.dri.se.pravila.toga.jezika,.koja.se.nalaze.u.ljudskom.umu.a.ne.u. normativnim.gramatikama,.iako.ih.obino.nije.svjestan..Stoga.svako. zdvajanje.o.tome.da.zaboravljamo.ili.ne.znamo.svoj.jezik.treba.odbaciti. kao.neznanstvenu.besmislicu..Nema.pravoga,.jedinoga.oblika.u.koji. bi.se.hrvatski,.ili.bilo.koji.drugi.jezik,.morao.ukalupiti.da.bi.se.mogao. zvati.hrvatskim.jezikom..Kako.god.se.taj.jezik.u.ustima.i.umovima. svojih.govornika.mijenjao,.on.e.i.dalje.ostati.taj.isti.jezik.i.nee.zbog. tih.promjena,.koje.su.u.jeziku.neizbjene,.biti.nita.manje.dobar.ili. bolji.od.neke.svoje.starije.varijante.ili.faze.
119 Irski jezik ima vjerojatno manje od 20.000 izvornih govornika i jo ga i danas, unato svim zakonskim zatitama, potiskuje engleski jezik.

78

iji.je.jezik?

m m m Jezik.je.vrlo.bitan.element.u.izgradnji.nacionalnog.identiteta..To.se.ne. moe.zanemariti.iako.postoje.brojni.poznati.primjeri.u.kojima.se.nacija. moe.stvoriti.i.bez.posebnoga.jezika..primjerice.ve.spomenuti.Irci. koji.veinom.ili.ne.govore.ili.slabo,.kao.drugi.jezik,.govore.irski,.pa. nacije.poput.Amerikanaca,.Australaca,.Austrijanaca,.junoamerikih. zemalja.u.kojima.se.govori.panjolski.(u.Brazilu.portugalski),.brojnih. bivih. kolonija. koje. su. zadrale. europske. jezike. kao. slubene. i. sl.. Upravo.zbog.povezanosti.ideje.nacionalnog.jezika.i.nacije.je.i.pitanje. jezika.tako.zapaljivo,.pogotovo.u.uvjetima.u.kakvima.je.Hrvatska.bila. poetkom.1990-ih.s.nanovo.probujalim.nacionalizmom,.novosteenom. neovisnou. i. u. okolnostima. rata. i. brojnih. drutvenih. problema.. Posljedica.je.vanosti.jezika.za.ideju.nacije.i.to.da.je.svako.diranje.u. jezik,.pri.emu.je.jezik.isto.to.i.knjievni.jezik,.i.diranje.u.samu.naciju.. im.se.dira.u.standard,.dira.se.i.u.svetost.i.jedinstvo.nacije. U.Hrvatskoj.je.povezanost.(standardnog).jezika.i.nacije.prilino.oita.. Iako.hrvatski.nacionalizam.upravo.na.podruju.jezika.ima.bitnih.problema.za.razliku.od.primjerice.maarskog.nacionalizma..dakako,.zato. to.je.maarski.oito.posve.razliit.od.svih.okolnih.jezika,.dok.hrvatski. nije.u.toj.situaciji..to.svejedno.ne.utjee.pretjerano.na.injenicu.da.se. nacionalizam120.uvelike.manifestira.u.jeziku..Tako.nastaje.posve.zaudna. situacija.da.je.svatko.tko.se.primjerice.zalae.za.upotrebu.dijalekata. ili.se.zalae.za.tolerantnost.prema.govornom.jeziku.i.standardni.jezik. koji.e.pratiti.stvarni.jezini.uzus.istodobno.postaje.i.ruitelj.hrvatske. nacije,.drave,.a.slijedom.iste.logike.i.velikosrbin,.Jugoslaven,.etnik.i. to.sve.ne121..Naravno,.takvi.su.smijeni.stavovi.posve.kontradiktorni. ak.i.iz.same.nacionalistike.pozicije.iz.koje.se.nastupa..Naime,.ako.se. govori.o.potrebi.da.se.ouvaju.dijalekti.i.da.ih.standard.ne.ugroava,. tu.se.isto.govori.o.hrvatskim.dijalektima..Ti.su.dijalekti.u.jednakoj. mjeri,.ako.ne.i.vie,.hrvatski.kao.i.standardni.jezik..No.jasno,.teko.
120 Govorei o nacionalizmu, treba napomenuti da se taj pojam ne moe doivljavati jednostrano negativno, kao to se to katkad ini. Postoji bitna razlika primjerice izmeu nacionalizma panjolaca i nacionalizma Bask ili Katalonaca u panjolskoj, kao to postoji i bitna razlika izmeu nacionalizma Turaka i Kurd u Turskoj. Nacionalizam manjine ili potlaenog naroda koji se bori za svoja prava i slobodu, to onda ukljuuje i borbu za jezina prava, nije isto to i nacionalizam dominantnog naroda i veine koji ugroava prava manjin i slabijih zajednica. 121 Ovdje nije rije o izmiljenu primjeru. Autora ovih redaka su, zbog branjenja prava da se govori dijalektom, u ekstremnodesnim medijima prozivali za takve i sline stvari.

Kome.pripada.jezik?

79

je.tu.pozivati.se.na.logiku.jer.je.u.takvim.stavovima.obino.jako.malo. ima..dapae,.potrebna.je.upravo.njezina.posvemanja.odsutnost.da.bi. oni.uope.mogli.postojati..Osim.to.se.na.zastupanje.dijalekata.gleda. kao.na.razbijanje.nacionalnog.jedinstva,.koje.se.nuno.mora.oitovati. i.u.jeziku,.takvi.su.pogledi,.jasno,.povezani.i.s.konzervativizmom.kao. takvim.u.pogledima.koji.se.tiu.i.drutva.i.jezika..Postojanje.reda. i.vanost.tradicije.su.bitne.odlike.konzervativnog.pogleda.na.svijet.. Stoga.i.ne.udi.prisutnost.istog.takvog.pogleda.i.na.jezik..red.se.u. jeziku,.prema.zastupnicima.takvog.gledanja.na.jezik,.oituje.u.tome. da.se.istie.vanost.ureene.varijante.jezika,.tj..standardnoga.jezika. koji.onda.funkcionira.kao.sredstvo.unifikacije.nacije,.dok.se.vanost. tradicije.zagovara.na.nain.da.se.zastupa.tradicionalan,.neznanstven,. pogled.na.jezik.u.kojem.knjievni.jezik.ima.nadreenu.ulogu.ostalim. jezinim.varijantama. Ekstremistiki.nain.na.koji.se.u.jeziku.pokuava.nametnuti.autoritet. koji.bi.nam.govorio.to.smijemo,.a.to.ne.smijemo,.je.donoenje.zakona. o.jeziku,.to.je.pitanje.koje.se.perodiki.pojavljuje.u.hrvatskim.medijima.. S.obzirom.na.to.da.tradicionalni,.ne.toliko.radikalni,.naini.brige.o. jeziku.ne.funkcioniraju,.na.taj.se.nain.jezik.pokuava.zatititi.od. najezde.anglizama,.nepravilne.upotrebe,.kvarenja.i.sl..esta.su. pozivanja.pritom.na.francuski.zakon.o.jeziku.iako.je.to.u.svijetu.zapravo. iznimka.a.ne.pravilo..Dapae,.velik.broj.drav.u.svijetu.uope.nema. zakonski.propisan.slubeni.jezik,.a.kamoli.kakav.zakon.o.jeziku.kojime. bi.se.propisivao.verbalni.delikt..U.prii.se.o.zakonu.o.jeziku.esto.to. pitanje.pokuava.zamaskirati.u.manje.sporne.aspekte..primjerice.u. to.da.bi.se.tim.zakonom.propisivalo.da.se.ugovori.moraju.pisati.na. hrvatskom.jeziku,.toboe.iz.brige.za.jadne.radnike122.i.sl..No.iza.toga. se.uvijek.kriju.vrlo.sirovi.puristiko-nacionalistiko-autoritarni.impulsi. koji.za.jezik.i.drutvo.u.globalu.mogu.biti.samo.tetni..Stoga.bilo.kakve. takve.ideje.o.zakonskom.reguliranju.kojim.e.se.propisivati.to.je.u.
122 To je bio jedan od argumenata i kod posljednjeg prijedloga zakona o jeziku na proljee 2010. godine. Dakako, zastupnici tog zakona o jeziku koji se toboe, eto, samo brinu za radnika prava se nisu zapitali kako je mogue da gomile radnik u Hrvatskoj rade, a ne dobivaju plau ili zato se tu zakoni, koji ve postoje, ne provode, kao i mnotvo drugih zakona. To je i jedan od problema sve da se nekakav zakon o jeziku i donese, teko da bi se uope u praksi mogao provoditi. Naravno, s obzirom na to da su takve ideje o zakonu o jeziku smijene i tetne, to je zapravo dobra stvar.

80

iji.je.jezik?

jeziku.doputeno.treba.u.startu.odbiti.i.sasjei.u.korijenu..Takvi.su. ekstremistiki.pokuaji.suzbijanja.slobode.u.jeziku,.koliko.god.ve.od. samog.poetka.bili.osueni.na.neuspjeh,.utjelovljenje.svih.nazadnih. ideja.o.drutvu.i.jeziku. Kao. zakljuak. se. moe. rei:. govornik. je,. kao. i. muterija,. uvijek. u. pravu.. Govornik. ne. moe. ne. znati. svoj. jezik. . prije. e. biti. da. oni. koji. si. doputaju. takve. stvari. govoriti. ne. znaju. o. emu. govore. i. ne. razumiju.to.to.jezik.zapravo.jest.i.kako.on.doista.funkcionira..Jezik. pripada.svojim.govornicima,.a.ne.samozvanim.autoritetima.koji.ele. njime.upravljati,.i.on.ostaje.njihov.koliko.god.se.s.vremenom.mijenjao.

Jezini.purizam

81

Jezini purizam
Jezini. purizam. ili. jezino. istunstvo. je. tenja. k. uklanjanju. stranih. elemenata,.ponajprije.stranih.rijei.(svih.ili.samo.nekih),.iz.knjievnog. jezika.da.bi.se.na.taj.nain.povratila.ili.ouvala.izvornost.i.istoa. jezika..U.osnovi.je.te.tenje.zamisao.da.strani.elementi,.ne.nuno.svi,.u. jeziku.predstavljaju.smetnju,.da.ga.nagruju.i.da.ga.ugroavaju..Jezini. purizam.je.zapravo.brojenje.krvnih.zrnaca.rijeima123..Purizmom.se. obino.nazivaju.ekstremni.ili.ekstremniji.sluajevi.zamjenjivanja.stranih. rijei.jer.se.ne.moe,.naravno,.svako.stvaranje.nove.rijei.od.domaih. jezinih.elemenata.smatrati.purizmom.niti.ima.ita.samo.po.sebi.loe.u. tome.da.se.stvaraju.nove.domae.rijei..Tako.se.recimo.ne.mora.nuno. smatrati.purizmom.injenica.da.se.u.standardnom.hrvatskom.jeziku. upotrebljavaju.rijei.rajica i.odvija jer.one.nisu.nainjene.samo.zato. da.bi.se.stvorila.domaa.zamjena.za.posuenice124.pomidor/paradajz i. kacavida/(a)rafciger,.nego.i.zato.da.bi.se.stvorio.neregionalni.neutralni. izraz.za.pojmove.koji.se.razliito.zovu.u.razliitim.dijelovima.Hrvatske.. Kako.je.teko.proizvoljno.izabrati.izmeu.paradajza,.pomidora,.pome itd.,. stvaranje. sasvim. drugaijeg. oblika. tu. katkada. moe. biti. bolje. rjeenje.
123 Otru kritiku purizma u jeziku iznosi i Kordi 2010: 968. 124 Strane ili posuene rijei se u hrvatskom jezikoslovlju nazivaju posuenice, tuice a u starijoj terminologiji i barbarizmi (obino za rijei ropski nainjene prema stranom uzoru). Ove rijei se mogu terminoloki razlikovati pa se onda katkada posuenicama smatraju rijei ve uvrijeene u jeziku ili posuene u ranijem razdoblju, dok se tuicama smatraju kasnije i neustaljene (ili po miljenju jezikoslovaca neustaljene) posuene rijei. Ovdje nema potrebe da vrimo takvo razlikovanje, tim vie to se u takvo razlikovanje esto unosi i posve proizvoljno standardoloko prosuivanje o tome koje su rijei potrebne a koje ne.

82

iji.je.jezik?

m m m Purizam.se.esto.javlja.u.malim.ili.manjim.knjievnim.jezicima,.kao.to. su.hrvatski,.slovenski.ili.finski,.no.moe.se.javljati.i.kod.veih.naroda. i.jezika,.npr..u.turskom..U.hrvatskom.standardu.su.primjeri.purizma. npr.. rijei. kao. zrakoplov (knjiki,. uz. obino. avion)125,. zrana luka (formalno,.uz.obino.aerodrom126),.putovnica (i.u.obinoj.upotrebi,.uz. danas.samo.kolokvijalno.paso),.raunalo (uglavnom.knjiki,.uz.obino. kompjuter127),.pisa (knjiki,.uz.obino.printer).itd..Iako.se.hrvatskom. standardu. esto. predbacuje. purizam,. treba. rei. da. je. npr.. slovenski. standard. jo. puristiniji. . navest. emo. samo. neke. primjere:. letalo avion,.mamilo droga,.medmreje internet,.zgoenka CD.itd.. Za.posljednja.tri.primjera.u.hrvatskom.uope.nema.domae.inaice,. tj..nisu.u.upotrebi128 ..Primjer.vrlo.estokog.purizma.moe.se.vidjeti. npr..u.turskom.jeziku,.gdje.su.puristika.nastojanja,.koja.su.poela.sa. stvaranjem. moderne. turske. drave129,. jo. uvijek. vrlo. iva.. Ondje. su. na.glavnom.udaru.u.prolosti.bili.arabizmi.i.perzijanizmi,.a.u.novije. vrijeme.i.druge.posuenice,.ponajvie.anglizmi..Tako.je.recimo.arabizam. tayyare avion.bio.zamijenjen.rijeju.uak zrakoplov.koja.se.danas. normalno.upotrebljava.(od.glagola.umak letjeti)..U.Turskoj.je.purizam. nerijetko.iao.do.nesluenih.granica..tako.je.u.novije.vrijeme.uvedena. vrlo.udno.skovana.novotvorenica.tm umjesto.starije.rijei.btn sav,. cio,. gdje. vidimo. da. se. nove. rijei. ne. stvaraju. iskljuivo. za. imenice. (to.je.inae.najei.sluaj)..Kod.veih.jezika.se.purizam.neto.rjee. javlja.jer.se.obino.ne.osjeaju.ugroenima,.no.i.tu.ima.iznimaka..Tako. u.njemakom,.koji.inae.ima.dosta.posuenica130 ,.nailazimo.na.rijei.
125 Dodatan je problem to to se termin zrakoplov zakonski definira kao bilo koja letjelica koja se kree u Zemljinoj atmosferi iako se dotina rije u praksi upotrebljava samo kao formalna zamjena za rije avion. 126 Govorno se ova rije izgovara i [ajrodrom]. 127 Postoji i varijanta kompjutor, takoer knjika, u kojoj je engleski sufiks -er zamijenjen latinskim sufiksom -or (pa je onda takav oblik toboe prihvatljiviji) iako u samoj rijei ostaje -j- iz engleskog izgovora i iako bi pravi latinski oblik dotine rijei glasio komputator (rije computer je engleska izvedenica od rijei compute raunati koja je pak u engleski posuena iz latinskog). 128 Npr. za internet postoji prijevod svemrea, no to nitko ne upotrebljava, a CD [ce-de] je preveden kao zbitica (Bulcs Lszl), no to je vie kuriozitet nego ozbiljan prijedlog. U slubenoj upotrebi, jasno, postoji i kompaktni disk, no to takoer nije prava domaa zamjena. 129 Treba napomenuti da je tu izrazitu ulogu igrao i sam Mustafa Kemal Atatrk koji se i sm povremeno zabavljao izmiljanjem pravih turskih rijei. 130 U Njemakoj je jedno vrijeme u doba nacistike vlasti na snazi bio jezini purizam iako nacistima nije bilo do njega pretjerano stalo, za razliku od NDH, gdje je purizam imao bitnu ideoloku ulogu sve do njezine propasti.

Jezini.purizam

83

Fahrrad bicikl,.Fehrnsehen televizija,.Hubschrauber helikopter,.to. su.inae.rijei.za.koje.drugi.jezici.imaju.posuene.rijei131..Poseban.je. tu.pak.primjer.francuski.jezik.u.kojem.se.pokuava.i.zakonski.zatititi. francuski.pred.najezdom.engleskoga,.to.je.specifino.za.Francusku,. njezinu.normativistiku.politiku.i.negodovanje.to.je.francuski.izgubio. velik. dio. svog. starog. svjetskog. prestia. i. utjecaja. zbog. engleskoga. koji.je.danas.neosporna.svjetska.lingua franca132 ..Iako.engleski.danas. nitko.ne.doivljava.kao.puristiki.jezik,.zanimljivo.je.da.je.i.u.povijesti. engleskog,.npr..u.18..stoljeu,.bilo.puristikih.tendencija. Hrvatska.ima.prilino.dugu.puristiku.tradiciju..od.19..stoljea,.iako. bi.ju.neki.bili.skloni.pomai.jo.ranije.no.tu.je.rije.o.predstandardolokim.pojavama..Kako.je.srpski.standard.izrazito.nepuristian.(iako.ne. posve..usp..u.srpskom.raunar raunalo,.tampa pisa.(printer),. reditelj redatelj.(reiser)),.u.sklopu.zajednike.srpskohrvatske.jezine. politike. katkad. su. se. preferirali. zajedniki. meunarodni. izrazi. kao. muzika.ili.apoteka prema.samo.hrvatskim.oblicima.glazba.ili.ljekarna133.. Za. vrijeme. faistike. NDH,. u. skladu. s. ekstremno. nacionalistikom. politikom. i. ubijanjem. nehrvata,. ista. se. takva. politika. provodila. i. u. jeziku.pa.je.fotografija primjerice.postajala.svjetlopis,.telefon je.postajao. brzoglas134 ,.a.radio je.zamijenjen.krugovalom..Takva.politika.za.NDH. je.sasvim.sigurno.utjecala.na.nepovjerljivost.prema.purizmu.za.vrijeme. Jugoslavije.. Pa. ipak. su. i. za. vrijeme. Jugoslavije. u. hrvatskom. opstale. mnoge.prevedenice.kojih.u.Srbiji.nije.bilo,.a.u.1990-ima.onda.dolazi.
131 Usp. i u ruskom, takoer inae ne ba puristikom jeziku, samolt zrakoplov i vertolt helikopter. Zanimljivo je da je u 1990-ima bilo pokuaja da se u hrvatskom usvoji rusizam vrtolet umjesto rijei helikopter pa se t rije promovirala npr. u asopisu Hrvatski vojnik, no nije se ustalila. Interesantno je da tu zapravo imamo ne hrvatsku rije nego zapravo pohrvaeni rusizam, no to zagovarateljima te rijei oito nije smetalo jer rije zvui hrvatski tj. slavenski iako je, strogo gledajui, i vrtolet posuenica, jednako kao i helikopter, premda je u hrvatskom posve prozirne tvorbe. 132 Termin lingua franca se rabi za idiom koji slui kao ope sredstvo sporazumijevanja tj. meusobne komunikacije. Recimo, u srednjem je vijeku lingua franca u Europi bio latinski, u istonoj Africi je to svahili, u bivem SSSR-u je to ruski itd. 133 Naravno, to preferiranje treba shvatiti uvjetno. Ljekarne su se i u Jugoslaviji mogle zvati ljekarne, i zvale su se (iako su ljudi govorili apoteka). 134 Na ovom se primjeru dobro vidi kako se rijei zapravo nasumino ustaljuju u jeziku. Danas je u hrvatskom normalno rei brzojav umjesto telegraf, dok se brzoglas umjesto telefon nikad nije ustalilo. Tu valja napomenuti da je rije brzoglas izmislio Dragutin Pari (18321902) davno prije NDH, to apologeti purizma esto istiu. Naravno, ako se smatra da je koja rije kompromitirana kao endehaizam, zapravo i nije bitno kada je tono nastala.

84

iji.je.jezik?

do. novog. jaanja. purizma135,. opet. povezano. s. rastom. nacionalizma. u. drutvu. i. politici.. Neke. nanovo. oivljene. rijei. ili. novotvorenice,. ponajvie. one. koje. su. u. slubenoj. upotrebi. kao. termini,. kao. to. su. putovnica (umjesto. paso),. asnik (umjesto. oficir),. vojarna (umjesto. kasarna),.zaivljuju136 ,.no.dolazi.i.do.reakcije.govornik.na.pretjerivanja. pa.se.tako.javljaju.ale.o.vunenim travopasima (ovcama),.aljive.kolokacije.kao.u svezi glede (radi.izrugivanja.novohrvatskim.podobnim. izrazima.sveza umjesto.veza i.glede umjesto.to se tie).i.sl..Katkad.se. kao.primjer.za.sva.ta.pretjerivanja.uzima.rije.zrakomlat helikopter. iako.se.ta.rije.nikad.ozbiljno.nije.pokuavala.uvesti.u.jezik137..Danas. su.srbizmi.polako.nestali.s.puristikog.radara.i.pozornost.se.usmjerila. uglavnom.na.anglizme138 . Ovdje.treba,.kao.to.ve.istaknusmo,.dati.jednu.ogradu..U.samom. smiljanju.novih.rijei.nema.nita.samo.po.sebi.problematino..Ako.je. kome.zabavno.smiljati.hrvatske.prevedenice.za.nove.strane.rijei.koje. dolaze.ili.pojmove.koji.se.javljaju..po.volji.mu..Ako.pak.takve.rijei. nastanu.spontano,.tome.se.tek.onda.nema.to.zamjeriti..Problem.je. samo.kada.se.takve.prevedenice.ele.u.jeziku.nasilno.uvesti.ili.kada. se.takvo.nasilno.nametanje.pokuava.objanjavati.toboe.znanstvenim. argumentima.te.se.openito.vodi.haranga.protiv.stranih.rijei,.proglaava.ih.se.opasnima.za.jezik,.maltretira.se.izvorne.govornike.da.su. nemarni.prema.svom.vlastitom.jeziku.i.sl..Ne.stoji,.dodue,.da.je.to.to. netko.ne.voli.posuenice.samo.osobni.stav.pojedinca.u.kojem.nema. nieg.spornog..Tu.je.problem.to.to.su.takvi.stavovi.o.jeziku,.osim.to. su. neznanstveni,. najee. povezani. sa. slinim. drutveno-politikim. stavovima,. to. ipak. jest. problematino.. Logiku. podjele. na. hrvatsko. i. nehrvatsko. nije. nimalo. teko. prenijeti. iz. jezika. u. druga. podruja..
135 Novovjeki puristi, naravno, odbijaju povezivanje jezinog purizma i NDH, no nije nikakva tajna da je vez s NDH, pogotovo u ranim 1990-ima, itekako bilo. to se jezika tie, dovoljno je napomenuti da je kao naziv za novac uzeta rije kuna, kako se zvala i endehazijska valuta. 136 Naravno, mnoge ostaju samo na razini opskurnih prijedloga, npr. mamutnjak za dambo det, kopnica za sidu tj. AIDS ili uspornik za leeeg policajca/hupser. 137 Zanimljiva je recimo rije dalekovidnica koja nije nikad ozbiljno zaivjela u znaenju rijei televizija, ali se upotrebljavala u novinama, i katkad se jo upotrebljava, u pomalo podrugljivu smislu, pogotovo za dravnu televiziju, a katkada se upotrebljavala i kao isto stilski obojena zamjena za rije televizija. 138 Govorei o prodoru anglizama u hrvatski, ovako zdvaja Nives Opai: Apsurd je da nakon tolikih stoljea konano imamo vlastitu dravu, u kojoj gubimo vlastiti jezik. (Opai 2007: 27). Tu se jasno moe vidjeti poveznica izmeu ideje o posuenicama koje ugroavaju jezik i ideje o samostalnosti nacionalne drave.

Jezini.purizam

85

U. svakom. sluaju,. nitko. nema. pravo. takav. svoj. neznanstveni. stav. nasilno.nametati.drugima..Ako.se.rijei.ostave.slobodnom.tritu139. pa.onda.tu.neka.hrvatska.prevedenica.pobijedi,.tome.se.nema.zapravo. to.zamjeriti140 ..Jedna.od.prevedenica.koje.su.se.spontano.ustalile.je. npr.. rije. tipkovnica koja. je. danas. gotovo. potpuno. potisnula. neko. obinu.rije.tastatura. Sljedee.pitanje.koje.se.postavlja.jest..odakle.jezini.purizam?.Zato.i. kako.do.njega.dolazi.i.kako.nastaje?.Odgovori.mogu.biti.razni,.ovisno. o.pojedinom.jeziku.i.pojedinim.povijesno-drutvenim.okolnostima,.no. svakako.ga.se.uvijek.moe.objasniti.kao.jezini.korespondent.nekim. drutveno-politikim. stavovima. i. tendencijama. kao. to. su. konzervativnost,. nacionalizam,. konzervativni. kulturni. antiimperijalizam,. ksenofobija.Nacionalizam141.i.ksenofobija.vrlo.lako.nalaze.svoj.odraz. i.u.jeziku.te.stoga.nije.udno.da.su.ekstremni.desniari.vrlo.esto.i,. bar.nominalno,.ekstremni.jezini.puristi,.bar.u.onim.zemljama.gdje.je. to.mogue.i.gdje.za.to.postoje.neki.preduvjeti..Stoga.je.purizam.lako. okarakterizirati.kao.nacionalizam.u.jeziku..Osim.toga,.danas.purizam. moe.biti.i.u.funkciji.svojevrsnog.kulturnog.(ali.opet.nacionalistikog). antiimperijalizma,.gdje.se.na.taj.nain.jezik.pokuava.braniti.od.velikih. jezika.koji.ga.ugroavaju,.pri.emu.se.tu.danas.misli.gotovo.uvijek.na. engleski..Na.popularnost.purizma.utjee.i.to.to.se.osjea.nepravednost,. stvarna.ili.ne.toliko.stvarna,.zbog.nasilna.naina.na.koji.tuice.ulaze. u. jezik. pod. pritiskom. neravnopravna. poloaja. razliitih. naroda. u. kontaktu..Tako.je.do.velikog.odbacivanja.srbizama.u.1990-ima.dolo. ne.samo.zbog.openitog.bujanja.nacionalizma.i.protusrpskih.osjeaja. u.drutvu,.nego.i.zbog.osjeaja.velikog.broja.kroatista.da.se.hrvatski. jezik.u.Jugoslaviji.nalazio.u.neravnopravnu.poloaju.i.pod.pritiskom. srpskoga.jezika..Nije.uope.sporno.da.treba.osuditi.nasilno.utjecanje. jednog.jezika.na.drugi,.da.ne.govorimo.o.ekstremnim.sluajevima.kao.
139 Slobodno trite u jeziku, za razliku od slobodnog trita u ekonomiji, nema pogubnih posljedica po drutvo. 140 Naravno, puristi se tu mogu sluiti raznim trikovima i orujima, primjerice tako da probaju forsirati neke rijei u medijima, kolama i sl., ali, s druge strane, i tuice imaju svoje prednosti jer se esto javljaju primjerice u reklamama, jer sline oblike vidimo u stranim jezicima i sl. 141 Za uvod u nacionalizam vidi npr. Anderson 1990 ili Hobsbawm 1993.

86

iji.je.jezik?

to.su.zabrane.upotrebe.kojega.jezika142 ,.no.isto.tako.treba.osuditi.i. nasilno.nametanje.purizma.u.jeziku.njegovim.vlastitim.govornicima143. Je.li.hrvatski.puristiki.jezik?.Moe.li.neki.jezik.uope.biti.puristian?. Kada. govorimo. o. purizmu,. tu. ponajprije. govorimo. o. knjievnim. jezicima.iako.puristike.tendencije.mogu.imati.i.ire.ciljeve,.to.je.bilo. pogotovo. vidljivo. u. Hrvatskoj. u. 1990-ima. kada. progon. srbizama. i. navodnih.srbizama.nije.bio.ogranien.samo.na.standardni.jezik.nego. i.na.jezik.openito..U.svakom.sluaju,.iako.standardoloka.tradicija. odreenog.jezika.moe.biti.puristika,.jasno.je.da.puristini.nisu.sami. jezici,.nego.oni.strunjaci.koji.takvu.jezinu.politiku.provode144 . No.to.se.moe.lingvistiki.i.znanstveno.rei.o.posuenicama?.To. je.bitno.raspraviti.s.obzirom.na.to.da.puristi.esto.tvrde.da.one.na. neki.nain.smetaju.jeziku.u.koji.ulaze.i.da.ga.ugroavaju..Kao.to.se.svi. jezici.mijenjaju,.jednako.tako.svi.jezici.posuuju.rijei.(i.druge.elemente). iz.jezika.s.kojima.su.u.kontaktu..Taj.se.kontakt.moe.ostvarivati.na. razne. naine. . u. zajednikom. ivotu. u. istoj. zemlji,. preko. trgovine,. izmeu.susjednih.zemalja,.danas.i.preko.modernih.medija.i.sl...no. to.je.neto.to.je.u.ljudskim.jezicima.oduvijek.bilo.prisutno..Katkada. je. taj. kontakt. ravnopravan,. tj.. rije. je. o. kontaktu. govornik. dvaju. ili. vie. jezika. koji. su. drutveno-politiko-ekonomski. ravnopravni,. no.nerijetko.su.govornici.jednoga.od.jezika.u.boljem,.nadmonijem. poloaju.i.jedan.od.jezik.vie.utjee.na.drugi..Potpuno.je.jasno.da.
142 Recimo, baskijski je bio zabranjen u panjolskoj za vrijeme Francove diktature, pod velikim su pritiskom i zabranjivani u povijesti bili primjerice i manjinski jezici u Francuskoj, kao bretonski, a takve su situacije bile gotovo pa redovna pojava u kolonijama, npr. u Kanadi s indijanskim jezicima u kolama i sl. 143 Takve primjere nije teko nai. Za praksu lektoriranja na HRT-u usp. npr. trkalj 2003. U jezinoj slubi HRT-a se moe naii na najbesmislenije primjere jezinog purizma, koji je toliko sumanut da je pitanje moe li se to uope smatrati ak i purizmom. Tako se recimo preporuuje upotreba rijei njihaljka umjesto ljuljaka, dok se rije ljuljaka treba upotrebljavati umjesto rijei klackalica. Ne treba posebno ni napominjati da je takva preporuka van svake pameti. 144 Upravo suprotno tvrdi Katii (1992: 56) da je jezik ve po samoj svojoj naravi puristian iako to to on tu smatra purizmom zapravo nema nikakve veze s purizmom o kojem mi govorimo: [jezik] Zahtijeva, naime, da se govorei njime sluimo izraajnim sredstvima koja mu pripadaju i koja su u njemu sadrana, a ne kakvim drugima. Jezik je sam po sebi zadavanje i po tome ogranienje i omeivanje govornih mogunosti () Tu se, dakle, govori o unutarnjim pravilima jezika i o tome da je jezik nuno ogranien izborom odreenih elemenata izmeu onih koji bi teoretski bili mogui. No to se, iako tono, ne moe nazvati purizmom, niti takvo to moe sluiti kao apologetika za jezini purizam o kojem mi ovdje govorimo.

Jezini.purizam

87

neravnopravnost.i.nejednakost.razliitih.drutvenih.skupina.ne.moe. biti.razlog.za.zadovoljstvo,.no.to.treba.rjeavati.ondje.gdje.problemi.i. nastaju,.u.drutvu,.a.ne.prebacivati.simboliki.tu.borbu.u.jezik. Lingvistiki.gledano,.u.jezinom.posuivanju.nema.nita.neobino,. niti.je.u.njemu.ita.sporno..Kao.ni.jezina.promjena,.ni.taj.se.proces.ne. moe.gledati.u.kategorijama.dobroga.ili.loega..Kao.to.su.u.prolosti. u. hrvatski. ulazile. posuenice. iz. turskog,. njemakog. i. talijanskog,. danas.u.njega.ulaze.posuenice.iz.engleskoga,.a.sutra.moda.iz.nekog. desetog.jezika145. esto. se. uje. da. velik. broj. posuenica. ugroava. jezik. u. koji. te. posuenice. ulaze.. To,. meutim,. nije. tono.. Jezik. je. ugroen. samo. ako. mu. se. broj. govornika. smanjuje. i. ako.njegovi.govornici. prestaju. govoriti. tim. jezikom. i. poinju. govoriti. neki. drugi. jezik.. Broj. posuenica.pritom.tu.ne.igra.bitnu.ulogu..Postoje.brojni.jezici.koji.imaju. jako.puno.posuenica.iz.drugih.jezika.pa.zato.nisu.nestali.niti.su.se. pretjerano.bitno.promijenili.gramatiki.gledano..Navest.emo.primjere. kod.kojih.se.govori.o.50%.ili.ak.vie.posuenica..Tako.engleski.ima. jako.puno.posuenica.iz.francuskog,.velki.i.albanski.iz.latinskog,.a. japanski,.korejski.i.vijetnamski.iz.kineskog,.no.unato.tome.ti.su.jezici. i.dalje.tu.i.nisu.nestali..Isto.tako,.iako.se.kod.nas.jako.puno.govori. o.navali.anglizama,.hrvatski.tu.nije.nikakva.iznimka.u.svijetu..To.se. dogaa.i.u.gotovo.svim.modernim,.neizoliranim,.jezicima..Dapae,. utjecaj.engleskoga.se.moe.puno.vie.opaziti.primjerice.u.njemakom. ili.japanskom.nego.u.hrvatskom. Kakav.je.dakle.lingvistiki.stav.o.posuenicama?.To.su.rijei.kao.i. svake.druge,.samo.to.etimologijom.potjeu.izvorno.iz.nekog.drugog. jezika..Posuenice.mogu.biti.jako.stare,.kao.to.je.recimo.rije.jarbol u. hrvatskom. (iz. romanskog),. ili. mogu. biti. posve. mlade,. kao. to. je. npr..rije.laptop iz.engleskog..Tuice.nam.uvijek.mogu.jako.puno.rei. o. povijesti. odreenog. jezika. i. esto. su. neprocjenjive. u. prouavanju. povijesnih.jezinih.promjena..U.vokabularu.se.pojedinog.jezika.oituje. povijest.drutvenih.kontakata.njegovih.govornika.u.prolosti..Tako.nam.
145 Jasno, i rijei iz hrvatskoga ulaze u druge jezike. Tako je slovenski u doba standardizacije posudio dosta rijei iz hrvatskoga, npr. nogomet (usp. srpski fudbal), koarka, a u maarskom nalazimo mnotvo slavenskih rijei, npr. galamb golub, munka rad (povezano s naim muka), asztal stol (posueno u dijalekte natrag iz maarskog kao astal), bart prijatelj (povezano s naim brat) itd.

88

iji.je.jezik?

rije.amac ukazuje.na.stare.dodire.s.Turcima,.rije.barka na.dodire.s. Mleanima,.rije.bluza na.kontakt.s.njemakim.jezikom,.a.rije.cipela na.kontakt.s.Maarima.Svaka.je.posuenica.svjedoanstvo.nekog. jezinog. kontakta. u. povijesti.. Danas. neke. ljude. jako. ljute. najnoviji. anglizmi.kao.to.su.fensi otmjen,.parti zabava,.dejt spoj.ili.rendom nasumian146 ,. no. vie. uope. ne. osjeaju. da. su. rijei. poput. jastuk,. bubreg,.arapa ili.bunar turcizmi.u.hrvatskom.jeziku..Jednog.dana.e. tako.moda.biti.i.s.reenim.anglizmima. esto.se.govori.o.hrvatskim.i.nehrvatskim.rijeima..Nehrvatskim.se. onda.smatraju.one.rijei.koje.porijeklom.nisu.hrvatske,.nego.posuene. iz.kojeg.drugog.jezika..I.to.se.moe.tako.nazivati..No.takoer.treba. znati.da.su.hrvatske,.iz.druge.perspektive,.i.sve.one.rijei.koje.se.u. hrvatskom.upotrebljavaju,.bez.obzira.na.to.jesu.li.u.njemu.oduvijek. ili.su.u.nj.dole.juer. Jedna. je. od. zamjeraka. koje. se. obino. upuuju. posuenicama,. bar. nekima. od. njih,. da. su. nepotrebne.. U. redu,. priznat. e. neki,. moda. nam.rijei.poput.internet ili.stereo doista.trebaju.jer.oznaavaju.neto. novo. u. izvanjezinoj. stvarnosti.. Moda. bi. se. ak. mogle. opravdati. i. rijei. poput. kul (cool). koje. je. teko. prevesti. na. hrvatski, no. to. e. nam.rijei.poput.stejd,.ivent (event) ili.selebriti kad.ve.imamo.rijei. pozornica (i. germanizam. bina),. dogaaj/dogaanje. i. zvijezda/slavni?. Tu. se,. dakle,. postavlja. pitanje. korisnosti. pojedinih. posuenica,. pri. emu.se.neke.posuenice.smatra.korisnima.ako.oznaavaju.primjerice. kakvu.novu.pojavnost.u.izvanjezinom.svijetu,.dok.se.druge.smatraju. bespotrebnima. . ako. se. ponu. upotrebljavati. u. znaenju. za. koje. ve. u. hrvatskom. imamo. rije.. Meutim,. tu. je. rije. o. posve. krivom. promatranju.onoga.to.je.posrijedi..Nasuprot.onome.to.misle.puristi. i.standardolozi,.kod.jezinoga.posuivanja.se.ne.moe.govoriti.o.korisnim.i.nekorisnim.posuenicama..Jezino.posuivanje.se.jednostavno. dogaa. . posuuju. se. oni. elementi. koje. govornici,. svjesno. ili. puno. ee.nesvjesno,.odlue.posuditi..Pritom.se.tu.ne.vodi.rauna.o.tome. postoji.li.za.to.ve.neki.izraz.u.jeziku.u.koji.se.posuuje.ili.ne147..Kao.
146 Navodim primjere iz urbanog zagrebakog govora mladih. 147 Osim toga, pravi sinonimi u jeziku, kako se esto istie, zapravo i ne postoje. Rije moe imati, semantiki gledano, potpuno isto znaenje, no razliitu konotaciju, moe se razliito upotrebljavati

Jezini.purizam

89

i.jezina.promjena,.i.jezino.je.posuivanje.takoer.zapravo.na.neki. nain.samo.pitanje.mode148 ..Uostalom,.da.se.u.prolosti.gledalo.tako. kao. to. danas. neki. gledaju. na. jezino. posuivanje,. ne. bismo. danas. imali.i.krevet nego.bismo.imali.samo.postelju,.ne.bismo.imali.cipelu nego. bismo. imali. samo. postolu ili. crevlju,. ne. bismo. imali. amac i. barku nego.samo.un,.lau i.brod,.ne.bismo.imali.boju (iz.turskog),. farbu (iz.njemakog).i.pituru (iz.talijanskog).nego.samo.cvijet i.mast (koje.su.prije.znaile.boja149).itd. Naravno,.kod.jezinog.purizma.postoji.mnogo.nedosljednosti.i.paradoksalnih. postupaka. i. stavova.. esto. recimo. nisu. ba. jasni. kriteriji. koji.razlikuju.dobre.i.loe.strane.rijei..Tako.se.neke.prevedenice. tvore.od.stranih.osnova,.ali.tu.ta.strana.osnova.ne.smeta.jer.je.valjda. neki.purist.procijenio.da.je.ta.rije.posuena.dovoljno.davno.pa.je.eto. i.to.sad.hrvatska.rije..Tako.npr..rije.tipkovnica ipak.nije.potpuno. hrvatska.po.rigidno.puristikim.mjerilima.jer.je.osnova.rije.tipka(ti) posuena. iz. njemakog,. kao. to. je. i. u. rijei. raunalo osnovna. rije. raun,.to.je.romanska.posuenica..Slino.tome,.neologizam.limunika. (umjesto. grejpfrut). koji. nikad. nije. zaivio. stvoren. je. od. osnovne. rijei.limun koja.vrlo.oito.nije.izvorno.hrvatska.i.sl..Sva.srea.je.da.se. purizam.zasad.dri.koliko-toliko.odreenih.vremenskih.granica.inae. bi.se.moglo.oekivati.da.se.ponu.progoniti.i.rijei.poput.brijeg,.to. je.pragermanska.posuenica.u.praslavenski,.ili.ve.spomenute.rijei. sedam,.posuene.u.praindoeuropski.iz.prasemitskog..Naravno,.to.je. svoenje.na.apsurd,.ali.pomae.da.se.uvidi.da.je.svako.odreivanje.toga. to.su.dobre.i.doputene.posuenice,.a.to.loe.i.neprihvatljive. proizvoljno. Vjerojatno.su.najkominiji.primjeri.tobonjeg.purizma.oni.u.kojima. se.ire.upravo.srbizmi,.kao.to.je.sluaj.s.rijei.ponaosob koja.se.iri. nautrb. rijei. poput. posebno.. Iako. izgleda. posve. besmisleno. da. su. se.u.toku.izrazite.klime.protiv.srbizama.u.1990-ima.mogli.iriti.ba.
u nekim detaljima i sl. Npr. anglizam fensi koji smo naveli ne moe se nikako potpuno zamijeniti hrvatskom rijeju otmjen. 148 Toga su zapravo i puristi svjesni pa se stoga posuenice esto otpisuje kao prolaznu i povrnu modu, snobizam i sl. To esto i jest tako, no to ne znai da je to neto neobino u jeziku ili neto to bi u njemu trebalo samo po sebi biti nedobrodolo. 149 Usporedi i danas izraz premazan svim mastima, gdje se vidi staro znaenje rijei mast.

90

iji.je.jezik?

srbizmi,.to.ipak.nije.tako.teko.razumjeti..Rije.je.o.nakaradnoj.logici,. koju.smo.ve.spominjali,.da.je.ono.to.je.neobino.i.to.se.ne.koristi. zacijelo. hrvatskije. od. onoga. to. svi. govore.. Kako. obini. govornici. najee. nisu. upueni. u. etimologije. pojedinih. rijei,. oni,. slijedei. logiku. koju. im. natura. dominantni. diskurs,. svjesno. ili. nesvjesno. hrvatskijima. smatraju. i. upotrebljavaju. upravo. one. rijei. koje. po. samim.tim.kriterijima,.koliko.god.ti.sami.kriteriji.bili.sporni,.upravo. nisu.(izvorno).hrvatske. Zanimljivo.je.da.su.mnoge.novotvorenice.iz.19..stoljea,.od.kojih. je.mnoge.u.hrvatski.uveo.leksikograf.Bogoslav.ulek,.zapravo.posuenice.iz.ekog,.tj..bohemizmi..Primjer.takvih.rijei.su.npr..asopis,. kisik,.naklada,.ljekarna,.vlak Bohemizmi,.iako.posuenice.kao.i.sve. druge,.ipak,.valjda.zato.to.su.slavenske,.nisu.puristima.nikad.previe. smetali..Slino.je.i.s.rusizmima,.kojih.je.u.19..stoljeu.takoer.dosta. ulo.u.hrvatski.preko.rjenik,.kao.to.su.priroda,.dvorac,.ikra,.opasan,. brak Takvi.rusizmi.takoer.puristima.uglavnom.ne.smetaju.(iako. se.primjerice.umjesto.opasnost zna.predlagati.pogibelj),.za.razliku.od. rusizama.koji.su.u.hrvatski.uli.preko.srpskoga.pa.su.zato.nepoudni,. kao. primjerice. dozvola ili. uestvovati.. Rije. dozvola je. ipak. dobila. dozvolu.ostati.u.hrvatskom.jer.se.previe.ustalila.iako.je.u.1990-ima. bilo.prijedloga.da.vozaka dozvola postane.vozaka dopusnica i.sl. Osim. samih. leksikih. posuenica,. utjecaj. stranog. jezika,. danas. uglavnom.engleskog,.moe.se.vidjeti.i.u.doslovnim.prijevodima.sa.stranog. jezika,.tzv..kalkovima..Tako.se.recimo.u.zadnje.vrijeme.udomauje.izraz. na dnevnoj bazi svakodnevno.prema.eng..on a daily basis..Postoje. i.sintaktiki.kalkovi.kad.jezik.primatelj.preuzima.sintaktike.obrasce. jezika.davatelja,.npr..kao.kod.omraena.primjera.Zagreb film festival umjesto.Zagrebaki filmski festival,.gdje.se.preuzima.engleska.struktura. da.nepromijenjene.imenice.mogu.modificirati.druge.imenice150 . Puristiko-standardoloka.cenzura.ne.funkcionira.i.ne.bi.trebala. funkcionirati.ni.u.sluajevima.fraz.u.kojima.se.esto.javljaju.rijei. koje.inae.nisu.standardne.ili.se.inae.mogu.zamijeniti.hrvatskijim. rijeima,.npr..fraza.proo voz (iako.se.u.Hrvatskoj.inae.kae.vlak),. kolko para tolko muzike (a.ne.**koliko novaca toliko glazbe).ili.psovati
150 Vidi vie primjera npr. u Starevi 2006.

Jezini.purizam

91

sve po spisku (a. ne. **po popisu. iako. se. rije. spisak inae. izbjegava. kao.srbizam). Postoje.i.neke.posebne.vrste.purizma..Tako.su.vukovci,.jezikoslovci. sljedbenici.jezinih.ideja.Vuka.Karadia.prakticirali.tokavski.purizam.i.purizam.narodnog.jezika,.pri.emu.su.nastojali.odbacivati.sve. netokavske.(dakle.i.kajkavske.i.akavske).kao.i.nenarodne.elemente,. tj..rijei.koje.se.nisu.javljale.u.govoru.obinog.naroda..esto.se.recimo. navodi.primjer.najpoznatijeg.hrvatskog.vukovca.i.velikog.hrvatskog. jezikoslovca.Tome.Maretia.koji.je.primjerice.zagovarao.oblik.apateka (umjesto.apoteka i,.naravno,.umjesto.knjikog.bohemizma.ljekarna). jer.da.tako.narod.izgovara..Kao.to.smo.ve.spomenuli,.ini.se.da.je. taj. vukovski. purizam. jedan. od. razloga. zato. suvremena. kroatistika. gaji,. barem. izmeu. redaka,. svojevrstan. prijezir. prema. narodnom,. govornom,.jeziku..Osim.toga,.zanimljive.su.i.tvrdnje.da.se.i.suprotan. stav,.odbijanje.svakog.purizma,.tj..nekritino.primanje.svih.posuenica. takoer.moe.nazvati.puristikim,.samo.sa.suprotnim.predznakom151. Jezino.posuivanje.je.sastavni.dio.povijesti.svakoga.jezika.i.ne.treba. ga.osuivati.premda.se.moe.dogaati.u.vrlo.neravnopravnim.uvjetima. izmeu.dvaju.jezika.tj..njihovih.govornika..Rijei.i.drugi.elementi.su. se.oduvijek.posuivali.izmeu.jezika.i.govornici.se.pri.tome.ne.vode. kriterijima.korisnosti.koje.toboe.u.obzir.uzimaju,.i.jeziku.izvana. nameu,. puristi.. Stoga. je. problematino. ako. se. purizam. pokuava. nametnuti. svim. govornicima. nekog. jezika. i. ako. se. promovira. kroz. medije.i.obrazovanje,.tim.vie.ako.ga.se.pokuava.pravdati.njegovom. tobonjom.znanstvenou.

151 Katii (1992: 58) tvrdi da su alergija prema kovanicama i uvoenje istoga narodnog jezika u pismenu porabu (tj. vukovtina) takoer primjeri jezinog istunstva iako je teko vidjeti logiku u tome da je inzistiranje na stvarnom jeziku kakav se doista govori (uz mogua pretjerivanja) purizam u nekom negativnom smislu te rijei.

Smiju.li.lingvisti.utjecati.na.jezik.i.kako?

93

Smiju li lingvisti utjecati na jezik i kako?

Predmet.kojim.se.bave.znanstvenici.lingvisti.je.jezik..Kako.rekosmo,. lingvisti.prouavaju.jezik.u.svim.njegovim.pojavnostima.i.najrazliitijim.metodama,.pri.emu.bi.tendencija.trebala.biti.k.deskripciji,.dok. preskripciju. ne. moemo. smatrati. znanstvenom.. Meutim,. kada. se. govori.o.tome.kako.se.lingvisti.zapravo.bave.opisom jezika,.postavlja. se.pitanje.smiju.li.se.lingvisti.uope.mijeati.u.svoj.objekt.istraivanja,. smiju.li.na.nj.utjecati.i,.ako.smiju,.kako?.Pitanje.se.moe.i.proiriti.. smiju.li.znanstvenici.utjecati.na.ono.ime.se.znanstveno.bave.premda,. naravno,.to.itekako.ovisi.o.tome.ime.se.i.kako.bave..Jasno,.na.jednoj. razini.se.gotovo.svako.bavljenje.znanou.takoer.moe.smatrati,.bar. ogranieno,.i.utjecanjem.i.na.objekt.svog.prouavanja.i.na.drutvo.. Znanstveni.radovi.bi,.po.samoj.naravi.znanosti,.trebali.biti.dostupni. svima,.u.interesu.razvoja.znanosti,.a.ne.samo.znanstvenoj.javnosti152 ,.
152 Naravno, ono to bi trebalo biti nije uvijek tako. Trebalo bi biti i tako da nitko u svijetu ne umire od gladi pa opet znamo da, naalost, nije tako. Isto tako, znanost i znanstvena istraivanja, naalost, ipak nisu dostupna svima iako nam moderna tehnologija (internet) daje mogunosti da rezultati, bar oni pismeni, svih znanstvenih otkria budu trenutno dostupni velikom broju ljudi i znanstvenika na svijetu. Hrvatska je tu jedan od svijetlih primjera jer se na internetskom portalu Hrak (http://hrcak.srce.hr/) nudi besplatan i otvoren pristup gotovo svim recentnijim znanstvenim radovima iz znanstvenih i strunih asopisa koji se izdaju u Hrvatskoj. Logika je jednostavna u samoj je naravi znanosti da ona to bolje i to bre napreduje, a da bi se to omoguilo, znanstvena dostignua bi trebala biti dostupna svim znanstvenicima. Osim toga, znanost se u najveoj mjeri financira javnim, drutvenim sredstvima pa je onda i red da njezini rezultati budu dostupni i opoj, a ne samo znanstvenoj, javnosti. Dakle, ako se neki graanin eli informirati o najnovijim dostignuima biokemije ili povijesti umjetnosti ili bilo ega drugoga, ti podaci mu moraju biti javno i besplatno dostupni, s obzirom na to da ih i on dijelom, svojim porezima, financira. Kako

94

iji.je.jezik?

to.onda.otvara.mogunost.i.utjecaja.znanstvenih.dostignua.na.drutvo. i.na.objekte.svog.prouavanja.ili. bar. drutveni.odnos.prema.njima.. Tako.govornici.nekog.jezika.mogu.itati.primjerice.znanstvene.radove. o.stavovima.u.drutvu.prema.jeziku,.nogometni.navijai.mogu.itati. socioloke.radove.o.sebi,.umjetnici.znanstvene.radove.o.svojim.radovima,. politiari.politoloke.analize.o.svojim.postupcima.i.sl.,.to.u.konanici,. od.sluaja.do.sluaja,.moe.na.njih.i.utjecati153..Dakako,.znanstveno. bavljenje.gravitacijom.ili.evolucijom.ne.moe.utjecati.u.pravom.smislu. te. rijei. na. gravitaciju. ili. evoluciju,. kao. to. ni. znanstveno. bavljenje. Mona Lisom ne.moe.utjecati.na.tu.sliku.u.doslovnom.smislu154..No. ovdje.zapravo.ne.govorimo.o.takvu.neposrednu.djelovanju.kakvo.je. uvijek.mogue,.nego.o.svjesnu.javnom.djelovanju.kojim.se.pokuava. utjecati.na.neke.pojave.u.drutvu..Dakle,.govorimo.o.lingvistikom. ekvivalentu.ekonomista.koji.u.javnosti.govori.o.nekom.od.aspekata. ekonomije. s. namjerom. da. na. nju. utjee. ili. sociologa. koji. govori. o. nekom.od.aspekata.drutva..Smiju.li.se.lingvisti.na.taj.nain.mijeati. u.jezik.ili.samo.trebaju.opaati.sa.strane.jezine.fenomene.i.prouavati. jezik?.Treba.li.takav.lingvistiki.intervencionizam.odobravati.ili.ne? Odgovor.je.jednostavan..ovisi.o.kakvom.je.intervencionizmu.rije.. Dosad.smo.ve.vidjeli.da.lingvisti.doista.djeluju.javno.i.da.mogu.utjecati. i. na. jezik. i. na. drutvenu. percepciju. o. jeziku.. No. primjeri. o. kojima.
rekosmo, u Hrvatskoj je to zadovoljavajue rijeeno, meutim drugdje u svijetu ba i nije. Svim znanstvenicima je poznato da je, unato internetu, i danas teko doi do nekih radova jer se i dalje preskupo naplauju (nasreu, tu su zato piratski naini kako doi do radova i internetske stranice poput http://library.nu). Tako se u SAD-u, unato tome to se sveuilita i znanost financiraju u velikoj mjeri javnim sredstvima, do rezultat iste te znanosti moe doi tek uz prilino skupo plaanje, to oteava ne samo razvoj znanosti i uspostavlja neravnopravnost znanstvenika ovisno o tome gdje rade, nego su ti rezultati, u krajnjoj liniji, kako rekosmo, nedostupni javnosti (vidi Greenberg & Emmett 2010). I u ovom sluaju vidimo da je logika profita posve nekompatibilna sa slobodom i napretkom znanosti. 153 Poznati su primjeri kada su odreena znanstvena djela jako utjecala na politiare i sl., a onda i na drutvo. Knjige doista mogu mijenjati svijet (pozitivno ili negativno) dovoljno se sjetiti npr. Marxova Kapitala i njegova utjecaja na lijevu politiku u posljednjih stoljee i po ili Hayekova Puta u ropstvo i njegova utjecaja na razvoj neoliberalizma u zadnjih etrdesetak godina. Naravno, takav utjecaj nije ogranien samo na znanstvena djela (usporedi npr. i utjecaj Biblije ili Kurana na ideologiju, drutvo a onda i povijest). 154 Naravno, i tu je itekako mogu neposredan utjecaj stvaranje podruja umjetne ili nulte gravitacije, genetski inenjering i ovjekov utjecaj na evoluciju preko svjesnog uzgoja ivotinja, mijenjanje drutvene percepcije prema umjetnikom djelu kao to je Mona Lisa i sl. Takoer, posve je jasno da otkria iz prirodnih znanosti itekako mogu utjecati na ovjekov svakodnevni ivot i stavove prema svijetu.

Smiju.li.lingvisti.utjecati.na.jezik.i.kako?

95

smo.dosad.govorili.su.svi.bili.negativni..pokazali.smo.kako.lingvisti. mogu.pridonijeti.neznanstvenoj.drutvenoj.percepciji.o.jeziku.i.kako,. na.taj.nain,.zapravo.tete.drutvenoj.zajednici.svojim.neznanstvenim. pogledima. na. pitanja. jezinog. standarda. i. pravilnosti. u. jeziku,. utjecajem.nacionalistike.ideologije.u.jeziku.i.sl..to.bi.se.onda.moglo. smatrati.pozitivnim.utjecanjem.na.jezik.i.na.odnos.drutva.prema.jeziku?. Tu. moemo. navesti. sljedee. primjere. u. kojima. bi. se. lingvisti. mogli. i.trebali.javno.angairati..promicanje.jezine.tolerancije.i.pozitivna. odnosa. prema. jezinoj. raznolikosti,. govornom. jeziku,. dijalektima,. suprotstavljanje. jezinoj. diskriminaciji. i. upotrebi. jezika. kao. jednog. od.sredstava.u.cementiranju.drutvene.nejednakosti to.bi.to.bila.jezina.tolerancija?.Jezik.se,.kao.bitno.sredstvo.izraavanja. identiteta,.koristi.i.za.identifikaciju.i.autoidentifikaciju.govornika..Tako. nam.jezik.pojedinca.moe.esto.rei.mnogo.o.njegovoj.regionalnoj,. klasnoj. i. drutvenoj. pripadnosti,. o. njegovu. obrazovanju,. katkada. o. nekim. njegovim. stavovima. i. sl.. Zbog. toga. esto. dolazi. do. jezine. diskriminacije. ili. netolerancije. pa. se. neke. govornike. moe. smatrati. neobrazovanima. ili. nekultiviranima. govore. li. u. dijalektu,. moe. ih. se. stereotipizirati. prema. regionalnom. porijeklu. Iako. u. Hrvatskoj. nije.posve.takva.situacija,.zbog.razliita.povijesnog.iskustva.i.naina. standardizacije. jezika155,. u. nekim. drugim. zemljama. jezik. moe. biti. prilino.ozbiljna.zapreka.drutvenoj.mobilnosti,.tj..jedno.od.sredstava. koje. omoguava. reprodukciju. drutvene. nejednakosti,. stratifikacije. i. statusa quo.. To. se. vidi. u. izrazito. klasno. diferenciranim. zemljama. kao.to.su.Velika.Britanija.ili.Sjedinjene.Amerike.Drave,.gdje.jezik. esto.slui.kao.prepreka.odreenim,.siromanijim,.slojevima.drutva. da. bi. u. drutvu. napredovali.. Kako. kae. William. Labov. (1982,. moj. prijevod):. Lingvisti. daju. potporu. upotrebi. standardnoga. dijalekta. rabi.li.se.on.kao.sredstvo.ire.komunikacije.za.opu.populaciju,.no. protive.se.njegovoj.uporabi.kada.se.on.upotrebljava.kao.prepreka.pri. drutvenoj.mobilnosti..Na.lingvistima.bi.dakle.bila.vrlo.vana.zadaa. da.svojim.znanstvenim.uvidima,.primjerice.dokazivanjem.da.nema.a priori boljih.i.loijih.jezika,.rijei.ili.oblika.i.da.je.svaki.takav.izbor.
155 U Hrvatskoj za standardni jezik nije izabran ni govor viih slojeva drutva ni govor najveega grada, kao u nekim drugim zemljama, a, osim toga, Hrvatska je od 1945. do 1990. ivjela u naelno egalitarnom realsocijalistikom ureenju.

96

iji.je.jezik?

proizvoljan.(govorimo.li.o.biranju.odreenih.idioma.za.standard.ili.o. izboru.odreenih.elemenata.unutar.standarda),.promiu.snoljivost.u. drutvu.i.nediskriminaciju.razliitih.idioma,.bilo.da.oni.u.sebi.nose. znakove.drutvene,.klasne,.regionalne.ili.koje.druge.pripadnosti..Tu.bi. svakako.spadalo.i.protivljenje.neprihvatljivu.odnosu.prema.govornom. jeziku.i.dijalektima.u.kolama,.o.emu.smo.ve.govorili,.kao.i.krenje. jezinih.prava.manjin,.npr..krenje.jezinih.prava.Kurd.u.Turskoj. ili.Bretonaca.u.Francuskoj.i.sl..U.takvim.sluajevima.ne.samo.da.bi. lingvisti.mogli.intervenirati,.ve.bi.to.bila.njihova.dunost..Openito.bi. lingvisti.u.javnosti.trebali,.dakle,.promicati.znanstveni.pogled.na.jezik. kako.bi.se.u.to.veoj.mjeri.smanjila.mogunost.zloupotrebe.jezika.i. krenja.jezinih.prava.odreenih.drutvenih.skupina. U.zadnje.vrijeme.se.dosta.praine,.unutar.lingvistike.(vidi.npr..Crystal. 2000.ili.Hagge.2005),.ali.i.izvan.nje,.die.oko.izumiranja.jezika..Od. oko.6000.jezika.koji.se.danas.na.svijetu.govore,.pretpostavlja.se.da.ih. je.u.trenutnoj.opasnosti.od.izumiranja.oko.1530%,.dok.bi.za.sto.ili. vie.godina.moglo.izumrijeti.i.do.80%.dananjih.jezika156..uobiajena. brojka.koja.se.daje.jest.da.svaka.dva.tjedna.izumre.jedan. jezik.. To,. naravno,.znai.nestanak.dananje.jezine.raznolikosti,.ali.ne.i.nestanak. jezine.raznolikosti.openito.jer.se.jezici.neprestano.mijenjaju.i.stalno. nastaju.novi.jezici.i.dijalekti..Za.lingviste.je,.jasno,.to.velik.gubitak. jer.gubitak.svakog.jezika.i.dijalekta.moe.znaiti.gubitak.dragocjenih. jezinih,.pa.i.izvanjezinih,.podataka157..Poznati.su.sluajevi.gdje.se. neka.jezina.obiljeja.javljaju.samo.u.odreenim.jezicima.svijeta,.npr.. klikovi158.se.kao.posebni.fonemi.pojavljuju.praktiki.samo.u.kojsanskim. jezicima.koji.se.govore.uglavnom.na.samom.jugu.Afrike159..Lako.se. moe. zamisliti. situacija. u. kojoj. su,. u. neto. drugaijim. povijesnim. okolnostima,.Kojsanci.bili.potpuno.istrijebljeni.te.da.su.i.njihovi.jezici,.
156 Krauss 2007. 157 Poznati su npr. primjeri iz amazonskih jezika kada s gubitkom jezika dolazi i do opasnosti da e se izgubiti lokalno poznavanje ljekovitih biljaka i sl., to onda moe predstavljati gubitak i za medicinska istraivanja. 158 Glasovi koji se izgovaraju na razliite naine (postoji vie vrsta klikova), coktanjem i kliktanjem, recimo kao kada izgovaramo hrvatsko ts ts ts kao znak neodobravanja ili kada jezikom oponaamo zvuk konjskih kopita. 159 Kojsanci su starosjedioci june i istone Afrike koji su potisnuti kasnijim doseljavanjem Bantu iz zapadnog dijela sredinje Afrike u istonu i junu Afriku i, manjim dijelom, seobom afrazijskih naroda (kao Somalaca) u istonu Afriku.

Smiju.li.lingvisti.utjecati.na.jezik.i.kako?

97

ukljuujui.i.klikove,.u.potpunosti.nestali,.ne.ostavivi.traga.ni.u.drugim,.nekojsanskim160,.jezicima..To.bi.bila.velika.teta.za.lingvistiku.jer. lingvisti.u.takvu.sluaju.ne.bi.uope.bili.svjesni.da.u.ljudskim.jezicima. mogu.postojati.takvi.fonemi..Prilino.je.sigurno.da.bi.svi.tvrdili.da. je.takvo.to.nemogue..Stoga.je.razumljivo.da.je.lingvistima.iznimno. stalo.do.toga.da.se.izumiranje.jezik.ili.sprijei,.ako.je.to.mogue,.ili. da.se.ti.jezici.prije.toga.bar.razmjerno.dobro.opiu. No,.s.druge.strane,.dok.je.lako.utvrditi.da.je.gubitak.svakog.jezika.za. lingvistiku.neprocjenjiv.gubitak,.situacija.je.neto.kompliciranija.ako.se. govori.o.samim.govornicima.koji.prestaju.govoriti.pojedinim.jezikom.. Trenutak.u.kojem.se.moe.pretpostaviti.da.e.doi.do.izumiranja.jezika. je. onaj. kada. roditelji. prestanu. uiti. svoju. djecu. svom. materinskom. jeziku.. Kada. djeca. prestanu. govoriti. odreeni. jezik. te. njime. govore. jo.samo.starije.generacije,.to.u.naelu.znai.da.e.taj.jezik.izumrijeti. kada.umru.i.posljednji.njegovi.govornici..Postavlja.se.pitanje..to.tu. lingvisti.mogu.uiniti.i.to.bi.trebali.uiniti? To.je.pitanje.prilino.sporno..Iako.e.mnogi.lingvisti.zastupati.stav.da. ugroene.jezike.poto-poto.treba.spasiti,.ima.i.suprotnih.miljenja161.. Nedvojbeno.je.da.bi,.prije.nego.izumru,.sve.ugroene.jezike,.ako.je. to.mogue,.trebalo.to.bolje.opisati162..No.pitanje.spaavanja.jezik.je. puno.kompliciranije,.kao.to.ve.rekosmo..Govornike.koji.imaju.svoje. razloge.da.prestanu.govoriti.odreenim.jezikom.teko.moemo.prisiliti. da.ga.ipak.ouvaju..Ako.govornici.nekog.jezika.vide.odreenu.korist. u.tome.da.im.djeca.govore.drugi.jezik.kao.materinji,.nije.ba.jasno. kako.bi.si.ijedan.lingvist.mogao.uzeti.u.zadatak.da.im.objasni.da.to. moda.i.nije.najbolja.mogua.odluka..Osim.toga,.vrlo.je.upitno.koliko.
160 Iz kojsanskih su jezika klikovi prodrli i u neke nekojsanske jezike, npr. u zulu ili xhosu, to su bantuski jezici koji se govore u Junoj Africi oni su, meu ostalim, i dva od jedanaest slubenih junoafrikih jezika, a srodni su npr. sa svahilijem koji se govori u istonoj Africi. Inae je xhosa materinji jezik Nelsona Mandele, a glas koji se pie kao <xh> oznaava jedan od klikova u tom jeziku. 161 Vidi npr. raspravu u Matasovi 2005: 230232. 162 Iako, kao to kae Matasovi (2005: 235), govorei o trokovima potrebnima da bi se opisao neki izumirui jezik (100.000 dolara prema nekim procjenama), treba voditi rauna i o tome da se: radi o investiciji koja bi bila dovoljna i za druge humanitarne projekte, za koje bi netko mogao pomisliti da su vaniji od pisanja gramatike.

98

iji.je.jezik?

argumenti.kao.tradicija,.ouvanje.identiteta.ili.jezine.raznolikosti163,. koje.lingvisti.(ili.tko.drugi).mogu.navesti.u.korist.ouvanja.pojedinog. izumirueg.jezika.pod.svaku.cijenu,.doista.mogu.biti.bitni.u.sluajevima. kada.govornici.sami.odluuju,.bez.izravnih.politikih.prisila.ili.represije,. iz.isto.praktinih.razloga.napustiti.svoj.materinji.jezik. Dakako,.ako.govornici.ele.ouvati.svoj.jezik,.tu.bi.im.lingvisti.u.tome,. koliko.god.mogu,.trebali.pomoi..primjerice.tako.da.im.pomognu. napisati.gramatike,.rjenike,.udbenike,.napraviti.pismo.za.jezik.kojim. se.prije.toga.nije.pisalo.i.sl..Tu.ipak.treba.napomenuti.da.je.pitanje. koliko.udbenici.i.gramatike.tu.mogu.doista.pomoi..ako.se.jezik.ne. prenosi.s.roditelj.na.djecu,.uenje.iz.udbenik.ili.u.koli.nee.biti.od. prevelike.pomoi..Naravno,.iskljuujemo.iz.toga.ekstremne.sluajeve. kada.se.djeci.pod.prijetnjom.kazne.prijei.govoriti.materinjim.jezikom. u.koli.i.sl..Ako.je.koji.jezik.ili.dijalekt.ugroen.iz.politikih.razloga,. npr..zato.to.nije.u.slubenoj.upotrebi.ili.se.njegova.upotreba.brani. i. kanjava. i. sl.,. tu. bi. jezikoslovci. svakako. morali. intervenirati. ako. je.to.mogue.i.pokuati.utjecati.na.to.da.se.takva.praksa.promijeni.. Dapae,.moglo.bi.se.rei.da.je.takva.vrsta.pomoi.upravo.i.dunost. lingvista. prema. zajednici. iji. jezik. istrauje.. No,. jasno,. sve. ovisi. o. samim.govornicima..Ako.govornici.odlue.da.sa.svojom.djecom.vie. nee.govoriti.jezik.koji.su.nauili.od.svojih.roditelja,.to.je.iskljuivo. njihova.odluka.i.lingvisti.se.nemaju.u.to.to.petljati..A.kada.jezik.ve. jednom.izumre,.bilo.kakvo.oivljavanje.je.zapravo.besmisleno.i.nuno. u.veini.sluajeva.ostaje.pukom.razbibrigom.zanesenjaka164.
163 Jezina je raznolikost predivna stvar, no svijet ne postoji radi lingvist niti bi se govornici u svojim odlukama trebali ravnati eljama lingvist. Isto se moe ustvrditi i za narodne obiaje, predaju i sl. 164 Takvi su primjeri recimo pokuaja oivljavanja izumrlih keltskih jezika manskoga na otoku Manu i kornikoga na Cornwallu u Velikoj Britaniji. Jedini primjer kada je jezik uspjeno oivljen te danas funkcionira kao ivi jezik je ivrit, tj. novohebrejski, slubeni jezik drave Izrael. Meutim, to je poseban sluaj idovima je nakon stvaranja Izraela 1947. trebao zajedniki jezik jer su govorili raznim jezicima (jidiom, sefardskim, ruskim) pa su, s obzirom na svoju vjersku tradiciju, posegli za osuvremenjenim starohebrejskim jezikom koji se u njihovim europskim ustima neto izmijenio u odnosu na svoj izvorni oblik. O oivljavanju ivrita vidi vie u Hagge 2005: 213268. Ono to je najzanimljivije u itavoj toj prii jest da je starohebrejski izumro sm od sebe jo u staroj Judeji te se za vrijeme Rimskoga Carstva ondje ve govorio jedan drugi semitski jezik aramejski. Dodatan zain prii je i to da dananji moderni Izraelci, koji su se vratili u Izrael, prema jednoj teoriji, zapravo nemaju izravne veze s antikim idovima, nego su zapravo potomci uglavnom Europljana (i drugih nebliskoistonih naroda) koji su s vremenom primili idovsku vjeru (idovstvo je prije, kao poslije kranstvo, bila prozelitska vjera tj. nije bila ograniena samo na one koji ve jesu idovi nego su se pokuavali pridobiti i novi narodi za tu vjeru), dok su potomci antikih idova

Smiju.li.lingvisti.utjecati.na.jezik.i.kako?

99

m m m Ve.smo.govorili.o.odnosu.standarda.i.dijalekata,.no.u.ovom.kontekstu. se.treba.ponovo.osvrnuti.na.to..U.nekim.se.zemljama.moe.primijetiti. tendencija. prema. veoj. toleranciji. dijalekata. u. javnom. ivotu.. To. se. recimo.dogodilo.u.Velikoj.Britaniji,.gdje.je,.kako.ve.spomenusmo,. tradicionalni.RP.(received pronunciation prihvaeni.izgovor),.izgovor. obrazovanih.viih.drutvenih.slojeva,.izgubio.na.svojoj.dominantnosti. te.se.ondje.danas.i.u.formalnim.prilikama,.primjerice.kod.voditelj.na. televiziji,. moe. javljati. regionalni. izgovor. (tj.. lokalni. naglasak165).. Naravno,.za.ouvanje.dijalekata.vrijedi.isto.to.i.za.ouvanje.jezik. . ako. sami. govornici. dijalekt. ne. ele. ouvati,. on. se. nee. ouvati.. Lingvisti. ne. mogu. nikoga. natjerati. da. ui. svoju. djecu. svom. dijalektu. ako. dotini. govornik. to. ne. eli.. No,. s. druge. strane,. lingvisti. mogu. odigrati. kljunu. ulogu. u. promicanju. tolerancije. i. suzbijanju. diskriminacije. prema. dijalektima. i. govornicima. koji. se. njima. slue,. to.onda.moe.itekako.pridonijeti.i.samom.opstanku.tih.dijalekata.. Promicanje.znanstvene.ideje.o.tome.da.su.svi.idiomi,.i.standardni.i. nestandardni,.jednako.vrijedni.moe.itekako.pomoi.govornicima.da. prestanu.doivljavati.svoje.materinje.idiome.kao.inferiorne.knjievnom. jeziku. i. da. ih. se. prestanu. sramiti.. Jezina. je. diskriminacija. jednako. nepravedna.i.nepoeljna.kao.i.bilo.koja.druga.diskriminacija..rodna,. etnika,.drutvena,.seksualna..te.se.protiv.nje.treba.boriti..Kao.to. se.nijedan.ovjek.ne.bi.trebao.sramiti.svoje.boje.koe.ili.porijekla,.ne. bi.se.trebao.sramiti.ni.svojega.materinjeg.jezika..Isto.tako,.to.to.tko.
upravo dananji Palestinci, koji su u meuvremenu preli na islam, i nad kojima dananji idovi vre genocid. Vie o tome vidi u knjizi izraelskoga povjesniara loma Zanda (Sand 2009). 165 Rije naglasak ili akcent (eng. accent) se katkad upotrebljava u pomalo kolokvijalnom smislu kao izgovor, pogotovo kao regionalno odreen, lokalni, izgovor. Tako ima naglasak (eng. to speak with an accent govoriti s naglaskom) znai ne govoriti neutralno, govoriti s regionalnim obiljejem (ili, eventualno, govoriti sa stranim naglaskom). Naravno, nepotrebno je i spominjati da, u pravom smislu rijei, nema neutralnog izgovora. Iako mnogi govornici esto za sebe misle da govore bez naglaska ili neutralno, to naravno gotovo nikada nije tono. Govorniku vrlo esto najneutralnije zvui njegov vlastiti govor (vidi npr. Esling 1998) jasno, ako govori prestinim idiomom koji se ne razlikuje previe od standarda. Tako e npr. mnogi Zagrepani, ako ne upotrebljavaju rijei poput kaj i neke druge tipine zagrebake osobine, ustvrditi da govore neutralno ili bez naglaska (za razliku od recimo Spliana) iako uvijek govore s izrazitim zagrebakim dinamikim naglaskom i sl. To, naravno, ima veze i s prestiem zagrebakoga govora u Hrvatskoj. S druge strane, mnogi e tokavci iz Slavonije, ponajprije oni koji govore jekavski, smatrati da oni govore gotovo pa standardom (uz moda neto malo zavlaenja) zato to im je organski govor relativno blizak standardnom tokavskom. No to to tko govori tokavski opet ne znai da govori neutralno jer se i tokavski, jasno, moe govoriti s vrlo izrazitim lokalnim koloritom.

100

iji.je.jezik?

govori.dijalektom.ne.bi.smjelo.upuivati.na.to.da.je.dotian.govornik. nuno.neobrazovan.ili.ruralan.i.sl. Klasian. je. primjer. pozitivnoga. drutvenoga. pomaka. do. kojega. je. dolo,. meu. ostalim,. i. djelovanjem. lingvist. svjedoenje. Williama. Labova,. najveega. sociolingvista. dananjice,. i. jo. nekoliko. lingvista. na.suenju.u.Ann.Arboru.(Michigan).u.SAD-u166..Tubu.je.na.sudu. 1979..pokrenulo.nekoliko.roditelja.crne.djece.koja.su.u.svojim.kolama. bila. stavljena. u. razrede. za. retardirane. zato. to. im. itanje. nije. ba. dobro. ilo167.. Labov. je,. zajedno. s. ostalim. lingvistima,. svjedoio. da.crna.djeca.imaju.problema.u.itanju.ne.zato.to.su.zaostala.nego. zbog.jezine.barijere..Naime,.crnci.u.SAD-u.govore.tzv..afroameriki govorni engleski.(eng..African American Vernacular English odnosno. AAVE),.koji.se.po.mnogim.odlikama.poprilino.razlikuje.od.standardnoga. engleskoga.odnosno. opega. amerikoga. engleskoga. (General American)..To.je.shvatio.i.sud.i.presudio.u.korist.tuitelj.te.je.naredio. da. se. uitelji. poue. karakteristikama. AAVE-a. kako. bi. lake. mogli. pouavati.crnu.djecu.standardnom.engleskom168..Na.tom.se.primjeru. jasno. vidi. pozicija. suvremene. lingvistike. prema. odnosu. standarda. i. nestandardnih.govora169. Takvi.se.primjeri.lingvistikog.intervencionizma.esto.nazivaju.sociolingvistikim.aktivizmom170..Primjeri.sociolingvistikog.aktivizma.nisu.
166 Usp. Labov 1982. 167 Takvi sluajevi nisu neobini. U Hrvatskoj ih je bilo u vezi s romskom djecom. 168 No takva presuda nije prola bez suprotnih miljenja. ak su se i neki crnci javili da je inzistiranje na AAVE-u zapravo samo nain na koji se crnce i dalje ini izoliranima i ne d im se napredovati. Kasnije je, neovisno o tom dogaaju, isto tako reagirao i poznati ameriki crni komiar Bill Cosby. Jasno je da je takvo argumentiranje pogreno diskriminira li se koga zbog jezika, to se ne treba rjeavati tako da taj koji je diskriminiran pone u potpunosti govoriti drugim jezikom, nego tako da se njegov prvi jezik vie ne diskriminira. Pri tome, jasno, treba voditi rauna i o tome da je tu jezik samo jedno od sredstava kojim se provodi drutvena diskriminacija i segregacija te se na taj problem ne moe gledati izdvojeno od opih drutveno-politiko-ekonomskih problema. Uenje standardnog amerikog engleskog u kolama nije sporno, ali sporni su stavovi po kojima se odreene govornike diskriminira samo zato to im je materinji jezik drugaiji i trai se od njih da ga napuste ne samo u javnoj nego i u osobnoj komunikaciji. 169 Za progresivnu teorijsku kritiku svojevrsne kanonizacije jezika podinjenih klasa koja se moe pripisati Labovljevoj paradigmi u sociolingvistici usp. Bourdieu 1992: 34. 170 Usp. npr. Kapovi 2006 za taj naziv.

Smiju.li.lingvisti.utjecati.na.jezik.i.kako?

101

rijetki..Tako.npr..Trudgill.(1995),.jedan.od.najpoznatijih.sociolingvista. na.svijetu,.u.svojem.istupu.protiv.hegemonije.standarda.nad.dijalektima. u.Engleskoj,.namijenjenu.iroj.publici,.istie,.kao.to.smo.dosad.ve. govorili,.da.su.svi.dijalekti.jednako.kompleksni,.izraajni.i.gramatini. te.da.govoriti.dijalektom.ne.znai.govoriti.nepravilno..Zadatak.je. lingvist.promicati.pozitivne.ideje.o.jeziku.i.dijalektima.kako.govornici. ne.bi.dobivali.dojam.da.je.njihov.materinski.govor.jezino.inferioran.i. da.bi.se.osigurao.prijenos.nestandardnih.varijanata.na.sljedei.narataj.. Trudgill,.osim.toga,.pobija.stereotipe.o.tome.da.su.dijalekti.staromodni,. nesofisticirani.i.da.sprjeavaju.gospodarski.napredak.tako.to.navodi.da. su.tri.najbogatije.europske.zemlje..Norveka,.vicarska.i.Luksemburg. .jako.dijalekatski.ralanjene.i.da.dobro.uvaju.dijalekte..Norveka. se.i.inae.esto.istie.kao.primjer.pozitivna.odnosa.prema.dijalektima. jer. ondje. nije. rijetkost. da. i. najobrazovaniji. govornici. upotrebljavaju. dijalekt.ili.bar.dijalekatski.izgovor.i.u.javnom.govoru..Trudgill.takoer. smatra. da. je. dunost. sociolingvista. pomoi. ugroenim. jezicima. i. dijalektima.da.preive.i.misli.da.se.dijalekti.mogu.sauvati.(za.razliku. od.drugih.strunjaka.i.nestrunjaka.koji.nestanak.dijalekata.smatraju. neizbjenom.posljedicom.ubrzano.modernizirajuega.svijeta).i.da.se. pogrene.popularne.predodbe.o.tim.stvarima.mogu.promijeniti171. Naravno,.takvo.izravno.petljanje.jezikoslovaca.u.jezik.moe.se.odvijati. i.na.drugim.razinama..Iznijet.emo.ovdje.jedan.takav.zanimljiv.sluaj.. 1987..godine.su.ve.vie.puta.spominjanog.sociolingvista.Labova.pozvali. svjedoiti.u.sluaju.suenja.u.vezi.s.prijetnjama.bombakim.napadima. jednoj.aviokompaniji.na.losandeleskom.aerodromu..Osumnjienik.je. bio.bivi.nezadovoljni.radnik.dotine.kompanije.za.kojeg.se.pretpostavljalo.da.je.iz.osvete.prijetio.kompaniji.bombama..Dokaz.za.to.je.bila. snimka.tih.telefonskih.poziva.jer.je.glas.na.pozivima.zvuao.kao.glas. dotinoga.biveg.zaposlenika..Labov.je.bio.istraivao.njujorki.govor. pa.ga.je.obrana.osumnjienika.pozvala.kao.svjedoka.jer.su.mislili.da. bi.im. on.mogao.pomoi.u.vezi.s.razlikovanjem. razliitih. njujorkih. naglasaka..No.Labov.je,.im.je.uo.snimku,.znao.da.je.ovjek.sigurno. neduan..Stvar.je.bila.u.tome.da.ovjek.koji.je.prijetio.preko.telefona. uope. nije. bio. iz. New. Yorka. (za. razliku. od. osumnjienika). nego. iz.
171 Da navedemo i jedan domai primjer, Kalogjera (1997), u lanku o dilemi u sociolingvistici izmeu deskriptivizma i drutvenog aktivizma, takoer dolazi do zakljuka da je aktivizam svakako potreban.

102

iji.je.jezik?

Bostona.. Problem. je. bio. samo. u. tome. kako. to. objasniti. sucu. sa. zapadne.amerike.obale.koji.uope.nije.mogao.razlikovati.njujorki.od. bostonskoga.naglaska..Labov.je.u.to.svjedoenje.unio.sve.svoje.iskustvo. dugogodinjeg.bavljenja.jezikom.kako.bi.dokazao.da.je.osumnjienik. neduan.. Na. kraju. je. sudac. osumnjienika,. koji. je. dotad. u. zatvoru. proveo.15.mjeseci,.oslobodio.iskljuivo.na.osnovi.lingvistikih.dokaza,. za.koje.je.zakljuio.da.su.objektivni.i.uvjerljivi172. Na. kraju. moemo. zakljuiti. da. se. lingvisti. nipoto. ne. bi. trebali. ustruavati. od. izravnog. mijeanja. u. jezik,. kada. za. to. ima. potrebe.. Kao. i. u. brojnim. drugim. primjerima,. bitna. je. namjera. i. to. se. eli. postii,.a.ne.samo.pitanje.djelovanja.ili.nedjelovanja..Neke.primjere. lingvistikog.javnog.djelovanja,.kao.primjerice.promicanje.agresivnog. purizma.ili.ideologije.standardnog.jezika,.treba.smatrati.negativnima.i. boriti.se.protiv.njih,.dok.druge,.kojima.se.promie.jezina.tolerancija,. ravnopravnost.i.pozitivne.ideje.u.drutvu,.treba.ohrabrivati.i.poticati.. U.sluajevima.kada.se.jasno.vidi.da.jezik.slui.kao.sredstvo.kojim.se. promiu. negativne. drutvene. tendencije,. kada. se. ugroavaju. prava. njegovih.govornika.ili.kada.je.jezik.jedno.od.orua.kojim.se.utvruje. nepravda.i.nejednakost.u.drutvenim.odnosima,.pravi.lingvist.nikako. ne.bi.smio.ostati.neutralan.

172 Ovaj je sluaj preprian u Labov 2002. Inae, kako je ve bilo spomenuto, postoji i posebna disciplina forenzike, forenzika lingvistika, koja se bavi upravo ovakvim problemima, no u Hrvatskoj jo nije razvijena, moda i zato to se za njom jo nije ukazala prava potreba.

Jezik,.lingvistika.i.ideologija

103

Jezik, lingvistika i ideologija

Kao.to.je.poznato,.ideologiju.je.jako.teko.precizno.definirati,.ponajprije.zato.to.se.dotini.pojam.koristi.u.mnogobrojnim.znaenjima173.. Jedna. od. definicij,. koja. se. ini. razmjerno. obuhvatna,. jest174. da. su. ideologije:. setovi. idej. koje. ljudi. postavljaju,. kojima. objanjavaju. i. opravdavaju. ciljeve. i. metode. organizirane. drutvene. akcije,. tj.. politike.akcije,.nevezano.uz.to.jesu.li.ciljevi.takve.akcije.ouvanje,. popravljanje,.ruenje.ili.ponovna.izgradnja.kojeg.drutvenog.poretka.. Naravno,.u.kontekstu.jezika.pitanje.drutvenog.poretka.u.cjelini.ne. dolazi.toliko.izravno.do.izraaja.premda.nije.sporno.da.se.ideologije. koje.u.konanici,.naravno,.imaju.ope.drutvene.ciljeve.i.reperkusije. odraavaju.i.u.jeziku..Ovdje,.dakako,.neemo.moi.ulaziti.u.opsene. teorijske. rasprave. o. jeziku. i. ideologiji,. niti. moemo. dati. sustavan. prikaz.sloenoga.odnosa.jezika.i.ideologije,.ve.emo.se.zadrati.na. tek. nekim. opim. napomenama. i. primjerima. koje. dosad. jo. nismo. spominjali,. a. koji. su. kljuni. i. za. razumijevanje. jezika,. lingvistike. i. njihove.uloge.u.drutvu. U.postmoderno.doba.je.esto.proglaavan.kraj.ideologije,.no.zapravo.upravo.nijekanje.ideologije.jasno.ukazuje.na.prisutnost.iste..Ne. moe.se.biti.iznad.ideologije.niti.od.nje.nuno.treba.bjeati..rijeima.
173 Usp. npr. Eagleton 1991: 132. 174 Seliger 1976: 11 (moj prijevod).

104

iji.je.jezik?

amerikog.povjesniara.Howarda.Zinna:.ne.moe.se.biti.neutralan. u.vlaku.koji.se.kree175. Unato.tome.to.svaka.znanost.naelno.pretendira.biti.neutralnom,. strogo. znanstvenom. i. neovisnom,. nije. uope. sporno. da. ideologije. esto.igraju.vrlo.veliku.ulogu.u.znanosti.i.znanstvenim.istraivanjima.. Za. lingvistiku. smo. ve. vidjeli. neke. takve. primjere. (recimo. utjecaj. nacionalizma.u.jeziku),.a.to.je.tipino.i.za.druge.znanosti..pogotovo. za.drutveno-humanistike.iako.ne.iskljuivo.samo.za.njih. Utjecaj.je.ideologije.moda.najlake.vidjeti.u.znanosti.o.ekonomiji.. Ekonomija.moe.biti.deskriptivna,.tzv..pozitivna.ekonomija,.ali.se,.jasno,. bavi.i.time.kako.bi.ekonomija.trebala.funkcionirati,.tzv..normativna. ekonomija..Posve.je.oito.da.e.se.konkretni.ekonomski.potezi,.savjeti. ili. analize. uvelike. razlikovati. s. obzirom. na. to. kakva. je. ideologija. pojedinog.ekonomista..je.li.pojedini.ekonomist.za.ovakvu.ili.onakvu. ekonomsku.politiku.openito,.podupire.li.u.naelu.gospodarske.elite.ili. radniku.klasu,.je.li.mu.bitnija.npr..puna.zaposlenost.ili.visoke.profitne. stope.kapitalist.i.sl..Posve.je.takoer.oito.da.recimo.i.u.sociologiji. utjecaj.ideologija.ima.vrlo.bitnu.ulogu..pristup.prouavanju.drutva,. pojednostavljeno.govorei,.moe.biti.kritiki,.tako.da.se.kritizira.status quo.ili.moe.biti.apologetski,.tako.da.se.status quo opravdava,.premda. se.potonji.pristup.esto.pokuava.maskirati.u.tobonju.neutralnost. ili.istu.deskripciju. Isto. tako,. utjecaj. ideologije. je. vrlo. oit. i. u. povijesnoj. znanosti.. Prikaz. povijesti. uvelike. ovisi. o. ideolokoj. pripadnosti. povjesniara. i. njegovim. politikim. nazorima.. To. se. ne. ogleda. samo. u. relativno. recentnoj.povijesti,.kao.to.je.kod.nas.primjer.odnosa.povjesniar. prema.partizanima.i.ustaama.u.Drugom.svjetskom.ratu..To.vrijedi. i. za. dogaaje. iz. dublje. prolosti.. Recimo,. prilino. je. lako. pogoditi. kakav.e.biti.opi.stav.pojedinog.povjesniara.o.Francuskoj.revoluciji. prema.njegovom.politikom.stavu..analiza.i.stav.prema.revoluciji.e. se.npr..uvelike.razlikovati.kod.desniarskih.i.kod.ljeviarskih.povjesniara176 ..Slino.je.i.u.prouavanju.ljudske.prapovijesti,.odnosno.u.
175 Jasno, ne treba zalaziti ni u drugu krajnost pa tvrditi da je ba sve ideologija jer je to takoer posve neproduktivno (Eagleton 1991: 79). 176 Ne treba biti naivan pa misliti da se povijest iskrivljuje izravnim laganjem ili preuivanjem (iako ni to nije rijetkost). To se moe raditi i na puno perfidnije naine tako da se podaci doista spomenu, ali unutar mnotva podataka i ne pridajui tome veliku pozornost kako napominje primjerice

Jezik,.lingvistika.i.ideologija

105

antropologiji,.gdje.se.recimo.pristup.ranim.ljudskim.zajednicama.zna. uvelike.razlikovati.s.obzirom.na.politike.stavove.pojedinih.istraivaa. .od.tez.o.demokratinosti.i.egalitarnosti.primitivnih.zajednica.do. naglaavanja. brutalnosti,. sebinosti. i. agresivnosti. kao. prirodnih. karakteristika.ljudskih.bia177. Povezanost. ideologije. i. znanosti. moe. se. nai. i. kod. prirodnih. znanosti..Iz.povijesti.je.lako.nai.primjere..od.razliitih.rasistikih. teorija.koje.su.dokazivane.bioloki.i.genetski,.ustrajavanja.crkve. na.geocentrinom.sustavu.pa.do.kreacionizma.umjesto.evolucije.i.sl.. .ali.ima.ih.i.danas..Tako.se.recimo.darvinizam.u.biologiji.i.teorije.o. sebinom.genu.katkad.koriste.kao.opravdanje.za.socijalni.darvinizam,. kompetitivnost.i.nejednakost.u.drutvu.itd. Znanost.sama.za.sebe.ne.mora.znaiti.puno..u.nekim.je.sluajevima. potrebno.zauzeti.stav..Npr..ekonomist.moe.biti.velik.strunjak,.ali. svejedno. provoditi. ili. podupirati. politiku. koja. koristi. samo. malom. segmentu.drutva,.isto.kao.to.to.to.je.netko.genijalan.vojskovoa. ili. vrlo. vjet. politiar. nimalo. ne. jami. da. e. njegovo. djelovanje. biti. pozitivno..Ovaj.ili.onaj.ekonomist.moe.biti.manje.ili.vie.struan,.ali. od.toga.su.puno.bitnije.namjere.i.ciljevi..Utoliko.su.smijena.i.pozivanja. na.strunost.u.ekonomiji..Sama.strunost,.dakle,.esto.nije.dovoljna.. Isto.tako,.ako.je.netko.dobar.lingvist.u.nekom.podruju,.to.ne.znai.da. e.u.javnom.djelovanju.to.se.tie.jezika.nuno.imati.pozitivan.utjecaj,. npr..postoji.mnogo.kroatista.koji.su.vrhunski.strunjaci.npr..u.povijesti.
Zinn (1995: 78) govorei o tome kako je jedan mainstream povjesniar minorizirao genocidne posljedice politike koju je provodio Kristofor Kolumbo i njegovi nasljednici u Americi. 177 Vidi npr. Harman 2008: 39. Teorije o ovjeku kao prirodno agresivnom i sebinom su od 1960-ih i 1970-ih osobito popularne u sociobiologiji i evolucijskoj psihologiji. Jedan od vodeih sociobiologa, Richard Dawkins (vidi npr. Dawkins 1997), porie bilo kakvu vezu svojih znanstvenih ideja sa socijaldarvinistikim interpretacijama i tvrdi da su sociobioloke ideje znanstveno utemeljene i objektivne, no previa injenicu da je svaka teorija koja se tie ljudske prirode kroz povijest teila tome da utjee na socijalne politike (Leyva 2009: 365), kao i na to da se ak i u takvim prirodnjakim istraivanjima itekako moe nai utjecaj ideologije na pojedine istraivae i discipline. Poznata je npr. izjava drugog vodeeg sociobiologa, Edwarda O. Wilsona, koji je, govorei o mravima, izjavio Karl Marx je bio u pravu, socijalizam funkcionira no pogrijeio je vrstu. Time se, dakako, implicira da su ljudi kao vrsta (!) nesposobni za djelovanje i organiziranje drutva na osnovi solidarnosti i meusobnog pomaganja (za razliku od mrav koji, prema Wilsonu, ive u socijalizmu) umjesto na osnovi agresije i kompetitivnosti. Takva je tvrdnja, osim to je znanstveno poprilino upitna, oito i ideoloki vrlo uvjetovana, to nam ukazuje na to da je sociobiologija vrlo daleko od navodne neutralnosti.

106

iji.je.jezik?

jezika,. dijalektologiji,. fonologiji. ili. sl.,. no. njihovo. se. aktivistiko. djelovanje,.odnosno.ideologija.(nacionalizam.i.konzervativizam).koju.su. unosili.u.jezina.pitanja,.unato.tome.moe.smatrati.samo.negativnom. Dosad.smo.ve.govorili.o.nekim.negativnim.primjerima.mijeanja. ideologije. u. jezik.. Govorili. smo. o. ideologiji. standardnog. jezika. koja. podrazumijeva.prisutnost.glavne,.ispravne.verzije.jezika.i.postojanje. neznanstvenog.koncepta.pravilnosti.u.jeziku.te.jeziku.odreuje.umjetne. autoritete.pokuavajui.ga.tako.odvojiti.od.onih.kojima.doista.pripada. .svojih.govornika..Takoer.je.bilo.rijei.i.o.jezinom.purizmu,.kao.o. jezinom. odrazu. nacionalizma. i. ksenofobije.. Ukratko. su. spomenuti. i. primjeri.kada.se.u.jeziku.odraavaju.odnosi.moi.u.drutvu.kada.jezik. slui. kao. jedno. od. sredstava. u. ouvanju. tih. odnosa,. tj.. cementiranju. statusa quo178..tu.je.klasian.primjer.Velika.Britanija,.izrazito.klasno. stratificirana. zemlja,. u. kojoj. se. najvii. slojevi,. osim. svim. drugim. karakteristikama,.od.niih.slojeva.razlikuju.i.jezikom.jer.govore.RP-om,. slubenom.varijantom.britanskoga.engleskoga,.koja.se.poduava.i.koristi.u. skupim.privatnim.srednjim.kolama179.i.elitnim.sveuilitima180..U.takvim. drutvima.jezik.moe.biti.velika.prepreka.drutvenom.napredovanju,. koliko.je.ono.uope.mogue.u.uvjetima.liberalne.demokracije181..Kako. rekosmo,.u.takvim.situacijama.lingvisti.ne.bi.smjeli.ostati.neutralni.. njihova.je.dunost.reagirati.i.boriti.se.za.progresivne.ideje. U.jeziku.se.preslikavaju.dogaanja.iz.drutva.i.politike,.kao.i.velike. ideoloke.promjene..To.se.moe.ilustrirati.primjerom.iz.panjolskog. graanskog.rata.1938,.koji.navodi.George.Orwell182 ,.opisujui.kako.
178 Vidi npr. Bourdieu 1992 ili Fairclough 2001. 179 Npr. Etonu koji je pohaalo 18 bivih britanskih premijera. Danas RP u toj ulozi dodue sve vie zamjenjuje tzv. Estuary English, u koji su ule neke osobine govornog engleskog niih drutvenih slojeva. 180 Podaci pokazuju da recimo na vie od 20 koleda Oxforda i Cambridgea u 2009. nije bilo npr. nijednog crnca ili da na Cambridgeu meu 1500 akademskih i laboratorijskih radnika nema takoer nijednog crnca. Na Oxfordu je 89% studenata iz vie i srednje klase, a na Cambridgeu je 87,6% studenata iz triju najviih socioekonomskih grupa (Guardian, 6.12.2010). 181 Poznat je primjer Margaret Thatcher koja se poprilino namuila da bi savladala RP te kao takva bila dostojna predstavnica svoje konzervativne stranke. Obrnuto od nje, Tony Blair se okrenuo od RP-a prema modernijem Estuary English-u, kako bi se tako simboliki vie pribliio svojim glasaima koje je trebao predstavljati. 182 George Orwell 1984, Kataloniji u ast, August Cesarec, Zagreb, str. 7 (prevela Dunja Vrai-Stejskal).

Jezik,.lingvistika.i.ideologija

107

izgleda.Barcelona.pod.vlau.radnike.klase:.Konobari.i.nadglednici. u.robnim.kuama.gledali.bi.vas.u.lice.i.postupali.s.vama.kao.sa.sebi. ravnima..Servilni.i.ak.ceremonijalni.oblici.govora.privremeno.su.nestali.. Nitko.nije.govorio.Seor ili.Don,.pa.ni.Usted;.svi.su.se.meusobno. nazivali. Drue. i. Ti. te. govorili. Salud umjesto. Buenos das.183. Na.Orwellovu.se.primjeru.vidi.kako.se.promjena.u.drutvu.odmah. reflektirala.i.u.jeziku..Klasna.stratificiranost.na.gospodu i.ostale.je. uklonjena,.uklonjeno.je.i.distancirano.obraanje.s.potovanjem.(kakvo. se.rabilo.u.obraanju.viim.slojevima.drutva),.a.umjesto.toga.je.uvedeno. solidarno.tikanje.sa.svima184.i.obraanje.svima.imenicom.drug..ak. je.i.obian.pozdrav.buenos das dobar.dan.zamijenjen.pozdravom. zdravo..Ovo.dakako.podsjea.na.praktiki.iste.komunikacijske.obrasce.i. u.socijalistikoj.Jugoslaviji..upotreba.komunistike.rijei.drug umjesto. buroaskoga.gospodin185,.koje.je.signaliziralo.zastarjele.hijerarhizirane. drutvene.obrasce,.pozdrav.zdravo i.sl..Takva.se.simbolika.u.jeziku. moe.primijetiti.i.drugdje..Recimo,.upotreba.iskljuivo.oblika.zamjenice. ti. u. vedskom. (ved.. du). se. esto. objanjava. dugotrajnom. vlau. socijaldemokracije.u.toj.zemlji,.kao.i.egalitarnom.drutvenom.klimom. u.vedskoj186 . Velika. drutveno-politiko-ideoloka. promjena. koja. se. u. Hrvatskoj. dogodila. 1990 91,. prelazak. iz. realsocijalistikog. jednopartijskog. drutvenog.ureenja.u.kapitalistiku.liberalnu.demokraciju,.u.velikoj.
183 panj. seor i don znae gospodin, Usted je Vi iz potovanja, salud zdravo a buenos das dobar dan. 184 Zanimljivo je da se i danas u europskom panjolskom zamjenica Usted Vi (to povijesno gledano nastaje od Vuestra Merced vaa milost te je doista feudalnog porijekla) rabi razmjerno rijetko, primjerice samo za puno starije osobe ili u jako formalnim situacijama (u to npr. ne ulaze odnosi uenik/student : uitelj/profesor u kolama i na fakultetima). Iako, dakle, panjolski, kao i hrvatski, ima zamjenicu Vi iz potovanja, u praksi se ondje to Vi upotrebljava puno puno rjee nego u hrvatskom. 185 Zanimljiv je takoer primjer iz Tanzanije. Kako je prvi tanzanijski premijer Julius Nyerere (1922-1999) slubeno zastupao svojevrsnu afriku verziju socijalizma zvanu ujamaa, od toga je do danas u svahiliju, slubenom jeziku Tanzanije, ostao trag u tome to se pored rijei bwana gospodin ondje jo upotrebljava i rije ndugu drug (rije izvorno znai brat ili sestra), kojom se izraava politika solidarnost. 186 Naravno, tu je i protuprimjer eng. you koje se danas upotrebljava i za ti i za vi (u engleskom ne postoji Vi iz potovanja) iako je Velika Britanija izrazito neegalitarno drutvo. No, u engleskom je situacija neto drugaija ondje je stari oblik za vi (tj. you) prevladao i umjesto staroga oblika za ti (eng. thou ovaj se oblik jo upotrebljava kada se namjerno eli govoriti arhaino). Dakle, u engleskom se, pojednostavimo li, govori samo vi, dok se u vedskom govori samo ti.

108

iji.je.jezik?

se. mjeri. odrazila. i. na. jezik.. S. promjenom. nominalne. ideologije. iz. komunizma.na.liberalizam/kapitalizam.(zajedno.s.nacionalizmom)187,. do.promjene.je.dolo.i.u.jeziku..O.promjenama.smo,.koje.su.dole.s. nacionalizmom,.a.koje.su.se.odrazile.u.jeziku.kao.purizam,.ve.govorili. pa.emo.sada.dati.primjere.do.kojih.je.dolo.prelaskom.na.kapitalizam/ liberalizam.kao.drutveno-politiko.ureenje. Kako. su. radnici. odnosno. radnika. klasa. bili. temeljno. uporite. komunistike. ideologije,. jasno. je. da. je. s. nestankom. te. ideologije. iz. javne. sfere,. i. s. dolaskom. izrazito. antikomunistikih. nazora,. dolo. i. do. toga.da. je. i. sama. rije. radnik postala. nepodobna,. koliko. god. to. nevjerojatno.izgledalo..Tako.se.ta.rije.pokuavala,.kad.god.je.to.bilo. mogue,.izbjei. ili. se. pokuavala.zamijeniti. rijeju. djelatnik,. unato. tome.to.je.dotina.nekako.uvijek.imala.vie.konotaciju.nemanualnog. rada188 ,.za.razliku.od.rijei.radnik.koja.je,.iako.se.upotrebljavala.i.moe. se.upotrijebiti.za.sve.ljude.koji.rade.za.plau,.imala.ipak.prototipno. znaenja.manualnog,.fizikog.radnika189..Neko.se.vrijeme.ak.i.radno vrijeme pokuavalo. zamijeniti. djelatnim vremenom,. no. to. je. danas. posve.nestalo..Zadnjih.godina.se.rije.radnik sve.vie.vraa.u.upotrebu,. to.moda.ima.veze.i.s.promjenom.politike.klime.te.moda.ak.i.s. poveanim.brojem.radnikih.prosvjeda.te.s.ponovnim.javljanjem,.iako. na.mala.vrata,.artikulacije.politike.iz.perspektive.radnik..Danas.je. to.opet.normalna.rije.iako.recimo.preveliko.pozivanje.na.radnike.i. dalje.moe.zvuati.ideoloki.sumnjivo.u.javnom.diskursu. Jasno,.ako.je.sumnjivom.bila.postala.rije.radnik,.to.se.isto.dogodilo. i.s.frazom.radnika klasa (iako.ona.u.obliku.working class,.primjerice,. premda.ne.u.marksistikom.znaenju,.posve.uobiajeno.funkcionira. npr..u.engleskom)..Fraza.radnika klasa,.pojam.iz.gledita.radnitva,. prebaen.je.ideoloki.u.trite rada,.pojam.iz.perspektive.kapitala,.a. radnici su.zamijenjeni.i.ljudskim kapitalom (postoje.takoer.i.ljudski resursi). Rije.klasa je.openito.postala.zazorna,.kao.i.njezine.izvedenice. kao.klasni ili.fraza.klasna borba.
187 Pod liberalizmom ovdje mislimo na ekonomsko-politiki ustroj (na liberalni kapitalizam i parlamentarno-predstavniku liberalnu demokraciju), to nikako ne govori protiv injenice da je istodobno dolo i do eksplozije nacionalistike ideologije koja esto ide ruku pod ruku s kapitalizmom. 188 No upotrebljavala se i upotrebljava se i umjesto rijei radnik openito, ne samo za nefizike poslove. 189 Ovo je pitanje, dakako, osim to je jezino, takoer i ideoloko-politiko i zakonsko pitanje. Stoga se znaenje dotine rijei moe razliito tumaiti s obzirom na to iz koje je perspektive promatramo.

Jezik,.lingvistika.i.ideologija

109

Komunistiko.slubeno.oslovljavanje.rijeju.drug/drugarica preko. noi.je.zamijenjeno.starim.oslovljavanjem.gospodin/gospoa/gospoica (a. u. koli. s. uitelj(ica)).. Uz. to,. rijei. drug i. drugarica poele. su. se. i. openito. izbjegavati.. Slino. tome,. rije. partija je. u. svakodnevnom. ivotu.zamijenjena.u.potpunosti.rijeju.stranka,.a.rije.partija je.dobila. pomalo.pogrdno.znaenje..U.Srbiji.se.npr..rije.partija.i.danas.normalno. upotrebljava.u.najopenitijem.znaenju.rijei.stranka.(usporedno.uz. rije.stranka). Posebno.je.zanimljiv.bio.primjer.pozdrava.zdravo,.koji.se,.ne.bez. razloga.(vidi.gore.i.primjer.iz.Katalonije)190 ,.promatrao.i.kao.komunistiki. pozdrav. (zdravo,. drue/drugarice je. bio. uobiajen. slubeni. pozdrav. u.socijalistikoj.Jugoslaviji).iako.je,.naravno,.sm.pozdrav.stariji.od. komunistike. ideologije,. to. se. npr.. vidi. i. po. glagolu. pozdraviti.. S. obzirom.na.takvu.ideoloku.nepoudnost,.taj.je.pozdrav.u.1990-ima. znatno.izgubio.na.uestalosti..Tu.je.zanimljivo.da.su.i.puristiki,.posve. protujugoslavenski,.jezikoslovci.esto.upozoravali. da.taj.pozdrav.ne. treba. progoniti. jer. da. je. rije. o. starom. hrvatskom. pozdravu,. to. se. dokazivalo. prisutnou. toga. pozdrava. u. molitvi. Zdravo,. Marijo.. Jasno,.tu.nije.bila.rije.ni.o.kakvoj.kritici.nacionalistiko-puristikoga. diskursa.u.jeziku.niti.o.mijenjanju.openitih.pogleda.na.jezik,.nego. samo.o.sitnim.ispravcima.unutar.dominantnog.diskursa..pokuavalo. se. obraniti. samo. jednu. rije,. dajui. tako. pritom. legitimitet. cijelom. diskursu.kao.takvom. No.zanimljivo.je.da.nepoudne.nisu.bile.samo.rijei.iz.bive.ideologije. .takve.su,.na.neki.nain,.bile.i.neke.rijei.iz.novoprimljene.ideologije.. Tako.se.nastojalo.izbjegavati.pojmove.kapitalizam i.kapitalist,.a.ta.se. tendencija.jo.i.danas.moe.primijetiti.iako.se.u.javnosti.sve.vie.govori. upravo.o.kapitalizmu.a.neto.manje.i.o.kapitalistima..Takva.tendencija,. nastojanje. da. se. hegemonijska. ideologija. ne. identificira. i. eksplicitno. jezino,.nije.tipina.samo.za.hrvatski..to.se.javlja.i.u.drugim.jezicima. i.zemljama.pa.se.onda.recimo.umjesto.o.kapitalizmu ili.kapitalistikom nainu proizvodnje govori.o.ekonomiji,.kao.da.je.to.jedini.povijesni.ili. jedini. mogui. nain. proizvodnje.. To. je,. jasno,. jedan. od. simbolikih. naina. provoenja. ideologizacije. kroz. jezik.. U. hrvatskom. se. rije.
190 Iako to nije potvreno empirijskim istraivanjem, nije preuzetno pretpostaviti, na osnovi anegdotalnih dokaza, da i danas u hrvatskom pozdrav zdravo, bar u nekim dijelovima zemlje i u nekim krugovima, vie upotrebljavaju ljudi skloni(ji) lijevim politikim stavovima (no, naravno, ne i iskljuivo oni).

110

iji.je.jezik?

kapitalizam esto.zamjenjivala.i.zamjenjuje.frazom.trina ekonomija.. Umjesto.rijei.kapitalist se.pak.upotrebljavaju.neutralnije.rijei.poput. poduzetnik ili.poslodavac,.a.u.narodu.je.popularna.i.rije.tajkun (izrazito. negativne.konotacije)191. Zanimljive.su.se,.ideoloki.uvjetovane,.promjene.mogle.vidjeti.i.kao. posljedica.naglog.povratka.Hrvat.crkvi.1990..pa.se,.recimo,.umjesto. staroga.prije nove ere poelo.upotrebljavati.prije Krista,.a.u.pravopisu. se.poinje.inzistirati.da.se.imenica.bog pie.velikim.slovom..Tako.se. primjerice. u. Anievu. rjeniku. (i. u. enciklopedijskom. rjeniku,. ERj,. na.osnovi.njega.nainjenu192),.posve.neshvatljivo,.rjenika.natuknica. Bog pie.velikim.slovom.jer.se.valjda.podrazumijeva.da.je.svaki.bog. kranski.bog,.Jahve,.iako.se.rjenika.natuknica.bog,.kao.i.rije.bog/ boginja u.jeziku.openito,.moe.odnositi.ne.samo.na.Jahvea,.nego.i.na. Svetovida,.Peruna,.Zeusa,.Vinu,.Amaterasu.i.sl..te.bi.se.stoga.i.morala. pisati.malim.slovom.kada.je.rije.o.openitoj.imenici,.tj..natuknici.u. rjeniku193..Malo.se.slovo.u.ERj.javlja.pak.u.mnoini.bogovi,.a.zanimljivo.je.da.se.bog pie.velikim.slovom.ak.i.u.opejezinim.frazama,. koje.teko.da.se.nuno.odnose.izravno.i.samo.na.Jahvea,.kao.to.su. ovjee boji ili.za ime boje. Kada.govorimo.o.ideologiji.u.jeziku,.poseban.je.pak.sluaj.upotreba. ideolokog.novogovora194.kojem.danas.moemo.svjedoiti,.a.koji.nije. samo.stvar.jezika,.nego.i.ideologije.i.politike.openito..Jezik.je.vrlo. korisno.sredstvo.ideolokog.upakiravanja,.zamagljivanja.stvarnosti.i. bar.simbolikoga.ublaavanja.injenic..Primjere.je.lako.nai..Tako.se. fleksibilizacija (u.najnovije.vrijeme.i.fleksigurnost)195 koristi.kao.ideo191 Rije tajkun, posuena u ranim 1990-ima iz engleskoga tycoon (izvorno je posrijedi kineska posuenica u japanskom), upotrebljava se u znaenju krupni kapitalist (pogotovo onaj ije se bogatstvo smatra sumnjivo steenim), tj. za ono za to Rusi upotrebljavaju rije oligarh. 192 U Aniu osnovna rije Bog pie samo velikim slovom, a u ERj pie Bog (bog). 193 Slino kako i opa imenica grad moe biti pisana velikim slovom, Grad (npr. u znaenju Dubrovnik), to ne znai da emo je zato u rjenikoj natuknici pisati velikim slovom. 194 Usp. Bourdieu & Wacquant 2001. 195 Pojam fleksigurnost (eng. flexicurity), koji promovira Europska Unija, u izvornom znaenju se koristi za danski model reguliranja radnikih prava po kojima radnici mogu lako dobiti otkaz, ali se drava zauzvrat obavezuje osigurati im zadovoljavajue naknade za nezaposlenost i nai posao (unato drugim negativnostima koje proistjeu iz takvog modela), no u Hrvatskoj je ta rije jednostavno zamijenila pojam fleksibilnost i znai lake otputanje radnik bez ikakva govora o poveanju naknad za nezaposlene i sl.

Jezik,.lingvistika.i.ideologija

111

loka.zamjena.za.lake.otputanje.radnik.i.smanjivanje.radnikih. prava,.racionalizacija poslovanja znai.otputanje.vika.radnik.ili. smanjivanje. radnikih. plaa. i. prava,. stvaranje poduzetnike klime znai.pogodovanje.u.korist.kapitalu;.smanjivanje.radnikih.i.socijalnih. prava;.ukidanje.ekolokih.i.drugih.propisa.itd.,.socijalni dijalog ve. samim.nazivom.promie.tobonji.dijalog.izmeu.vlade,.kapitalist.i. radnik.(koji.su.pak.socijalni partneri ime.se.kao.slika.priziva.njihovo. navodno.partnerstvo.i.nekakav.prijateljski.odnos) te.slui.kao.potpuni. ideoloki.antonim.pojmu.klasna borba. Kako. smo. vidjeli,. u. ovoj. smo. knjizi. dosad. izrazito. kritizirali. neke. ideoloke. pojave. kao. to. su. nacionalizam. u. jeziku. u. vidu. jezinog. purizma.ili.ideologija.standardnog.jezika.i.koncept.pravilnosti.itd.. te.smo.umjesto.toga.zastupali.znanstvene.stavove.(primjerice.u.vezi.s. jezinim.promjenama),.inzistirali.smo.na.tome.da.se.lingvistika.mora. baviti.opisom.a.ne.propisom,.da.jezik.pripada.svim.svojim.govornicima. a.ne.samo.proizvoljno.nametnutim.autoritetima.i.sl..Tu.bi.se.moglo. prigovoriti.da.je.i.naa.kritika.takoer.ideoloki.uvjetovana..U.neku. ruku.bi.to,.iako.je.doista.rije.jednostavno.o.inzistiranju.na.znanosti. (i. eventualno. na. inzistiranju. na. principu. slobode. u. jeziku),. i. moglo. biti. tono. . bar. utoliko. to. se. podrazumijeva. da. je. znanstvenost. kao. princip. bitnija. od. primjerice. nacije,. tradicije,. reda. i. sl.. No. iako. je. takva. kritika. svakako. prenategnuta,. nema. dvojbe. da. je. na. stav. da. se. lingvisti. moraju. boriti. protiv. diskriminacije. jezikom,. protiv.diskriminacije.govornik.odreenih.idioma,.protiv.jezika.kao. sredstva. za. uvrivanje. statusa quo i. drutvenih. nejednakosti,. za. jezinu.toleranciju.i.pozitivan.odnos.prema.jezinoj.raznolikosti.i.sl.. ideoloki.itekako.uvjetovan..No.od.toga.ne.treba.bjeati..tu.upravo. jest. potrebno. zauzeti. (ideoloki). stav. i. biti. kritian.. Ideologija. nije. upitna.sama.po.sebi.kao.koncept..upitno.je.kakva.ta.ideologija.jest. i.za.to.se.zalae..Ako.su.njezini.ciljevi.plemeniti.i.progresivni,.treba. je. poduprijeti,. a. ne. glumiti. neutralnost,. to. je. u. konanici. samo. ifra. za. pasivnost. i. davanje. legitimiteta. nepravednom. statusu quo.. Isto.se.moe.rei.i.za.postmodernistiko.relativiziranje.o.tome.to.je. zapravo.progresivno.a.to.reakcionarno,.za.to.se.treba.boriti.a.za.to. ne,.koji.su.ciljevi.pozitivni.a.koji.ne..Drugim.rijeima,.naravno.da.se. moe.rei.da.je.primjerice.reakcija.amerikih.sociolingvista.na.jezinu.

112

iji.je.jezik?

diskriminaciju.crnaca.(to.je.samo.odraz.drutvene.diskriminacije).u. SAD-u. ideoloki. uvjetovana,. no. to. je. svejedno. neto. to. se. moralo. napraviti.i.to.je.pomoglo,.makar.malo,.amerikim.crncima..Kao.to. rekosmo..u.nekim.je.sluajevima.ne.samo.potrebno,.nego.i.nuno,. zauzeti.stav.i.biti.kritian.

Pravopisi.i.lektori

113

Pravopisi i lektori
U.ovom.emo.se.poglavlju.pozabaviti.dvama.pitanjima.vezanima.uz. jezik..jedno.je.problem.pravopisa,.koji.se.nerijetko.uzima.kao.jezini. problem.par excellence u.javnom.diskursu,.dok.je.drugo.pitanje.lektor,. koji.danas.u.Hrvatskoj,.to.se.tie.jezika,.imaju.prilino.bitnu.ulogu.u. vie-manje.svim.medijima..U.analizi.ovih.problema.zadrat.emo.se. na.naelnoj.razini.i.neemo.ulaziti.u.trenutne.pravopisne.zakoljice. i.baviti.ocjenjivanjem.toga.to.je.bolje,.a.slino.emo.postupiti.i.u. napomenama.o.lektorima. Kao.to.smo.ve.napominjali,.velik.dio.javnih.rasprava.o.jeziku.koje. se.u.Hrvatskoj.vode.ustvari.i.nisu.rasprave.o.jeziku.nego.rasprave.o. pravopisu..Tako.se.od.pitanja.poput.ve.spominjana.neu/ne u i.toga. treba.li.pisati.zadaci ili.zadatci rade.velike.i.potpuno.nepotrebne.raspre. Na. poetku. se. postavlja. pitanje. . je. li. pravopis. uope. toliko. bitan?.injenica.je.da.svaki.pisani.jezik.ima.pravopis..Naravno,.jezik. bi.mogao.funkcionirati.tako.da.primjerice.rije.poput.rije moemo. napisati.na.vie.naina..npr..rije,.rie,.r,.ry, riech,.rije itd.196..no. jednostavnije.je.da.postoji.jasan.dogovor.kako.se.to.pie..No.pravopis. je,.kako.je.oito,.stvar.dogovora197.te.je.utoliko.i.razmjerno.proizvoljan. te.od.pravopisnih.pravila.ne.treba.praviti.velike.sudbonosne.probleme..
196 Moe se razlikovati grafija (slovopis) od pravopisa, dakle to piemo li npr. glas [] kao <>, <>, <ch> ili nekako drugaije, od pravopisa u strogom smislu, tj. kako pojedine znakove kombiniramo, tj. piemo li npr. zadatci ili zadaci, rije ili rie i sl., no za potrebe ilustracije to ovdje moemo zanemariti te sve zvati pravopisom. 197 Dogovor, jasno, treba shvatiti uvjetno. Rije je zapravo o propisu a ne o dogovoru.

114

iji.je.jezik?

Stoga.oko.takvih.trivijalnih.pitanja.ne.bi.trebalo.biti.toliko.nesuglasica. koliko.ih.ima. Postavlja. se. pitanje. . ako. je. pravopis. doista. sporedno. i. ne. ba. prebitno.pitanje,.emu.onda.toliko.rasprava.oko.njega?.Tri.su.osnovna. odgovora..Kao.prvi,.i.moda.najmanje.bitan,.moemo.istai.jednostavnu. pedanteriju. . neki. jezikoslovci,. a. onda. i. drugi. ljudi,. vole. raditi. od. muhe.slona.pa.pretjeruju.oko.pravopisnih.zavrzlama,.to.se.pretvara. u.velike.sporove.koji.to.doista.ne.bi.trebali.biti..Takvo.to.i.nije.toliko. problematino..Od.pretjerane.opsjednutosti.pravopisom.teko.da.e. tko.ozbiljno.nastradati.ili.da.e.biti.prevelike.tete,.osim.moda.po. javni.ugled.lingvist.koje.e.javnost.percipirati.kao.ljude.koji.se.bave. samo.pravopisnim.trivijalijama..Naravno,.loe.moe.biti.eventualno. to.to.se.tako.u.javnosti.daje.pretjerana.pozornost.nevanim.pitanjima. ili.se.ona.preuveliavaju.te.se.tako.javnost.zbunjuje. No.druga.dva.razloga.su.neto.ozbiljnija..Jedan.od.vrlo.bitnih.razloga. zato.postoji.vie.pravopisa,.zato.postoji.vie.autora.pravopis,.zato. postoji.toliko.puno.izdanja.pravopis.i.zato.se.u.nekim.pravopisima. stalno.unose.nova.i.nova.pravila.i.propisi.je.vrlo.prozaian..novac.. Pravopisi.su,.bar.u.Hrvatskoj,.kao.jedan.od.osnovnih.standardojezinih. prirunika,. zajedno. s. odreenom. lektorskom. histerijom. koja. u. nas. postoji,. poprilino. prodavano. i. popularno. tivo.. To. pokazuju. silna. izdanja.razliitih.pravopisa,.kao.i.injenica.da.su.se.neki.pravopisni. prirunici. vrlo. uspjeno. prodavali. ak. i. na. kioscima.. Stoga. se. vrlo. realno.i.argumentirano.moe.tvrditi.da.su.bar.neke.od.razlik.meu. pojedinim. pravopisima. i. bar. neka. od. novih. i. promijenjenih. pravila. koja. se. unose. u. nova. izdanja. pravopis. nastala. iz. vrlo. konkretnih. i. prizemnih. razloga. . da. bi. se. napisao. novi. pravopis. ili. da. bi. izalo. novo. izdanje,. potrebno. je. da. u. njemu. bude. i. neto. novo.. Naravno,. izlino.je.uope.i.spominjati.da.takvo.to.i.nije.od.pretjerane.koristi.za. standardni.jezik.i.njegove.korisnike,.nego.samo.za.depove.pravopisaca. i,.jo.vie,.izdavaa. Trei.razlog.zato.oko.pravopisa.ima.toliko.rasprava.i.sporova.je. pitanje.ideologije..Naime,.pravopis.je,.kao.i.jezini.purizam,.zapravo. jedno. od. podruja. u. kojima. se. na. simboliki. nain. izraavaju. neki. drutveni.stavovi..Tako.se.od.pitanja.hoe.li.se.pisati.greka ili.grjeka

Pravopisi.i.lektori

115

(govori. se. uglavnom. samo. to. prvo198),. neu ili. ne u. stvara. simbol. za.to.jesmo.li.pravi.Hrvati.ili.ne,.ispravljaju.se.povijesne.nepravde. poput. navodnih. srpskih. utjecaja. na. hrvatski. pravopis. i. sl.. Dakle,. kao.i.u.sluaju.jezinog.purizma199,.tu.se.nacionalizam.izraava.kroz. medij.jezika,.to.jest,.u.ovom.sluaju,.kroz.pravopis..Neki.jezikoslovci. katkad.ak.i.otvoreno.priznaju,.kao.i.u.sluaju.purizma,.da.se.neke. promjene. u. pravopis. unose. samo. zato. da. bi. se. hrvatski. standard. i. time. razlikovao. od. srpskoga.. Nepotrebno. je. i. posebno. napominjati. da.se.takva.pitanja.ne.bi.trebala.dovoditi.u.vezu.s.pravopisom.i.da.su. u.konanici.samo.tetna. Naravno,. upotrebom. odreenih. pravopisnih. rjeenja. mogu. se. signalizirati,.iako.puno.rjee,.i.drugaiji.stavovi..Kao.to.pisanje.poput. grjeka uglavnom.upuuje.na.to.da.je.autor.vjerni.lan.neokroatistike. partije.i.pravi.Hrvat,.tako.recimo.pisanje.poput.Evropa,.premda.nije. toliko.esto200 ,.obino.izraava.nesklonost.novim.hrvatskim.pravopisnim. rjeenjima.i.ljeviarstvo.(ili.ljeviarstvo)..O.tome.bi.trebalo.provesti.
198 Veina organskih jekavskih govora ima tzv. pravilo o pokrivenom r, kao i standardni jezik. To znai da umjesto -je- iza skupa nekog suglasnika i r ide -e-, npr. brijeg bregovi (a ne brjegovi) ili vrijedan vredniji (a ne vrjedniji). Do takvih alternacija dolazi jer u jeziku esto alternira tzv. dugi jat (ije) i kratki jat (je), do ega dolazi iz povijesnih razloga stari glas *, jat, koji je u praslavenskom izvorno bio uvijek dug, u nekim je poloajima pokraen a u nekima ne (vidi Kapovi 2003 za vrlo specifine i komplicirane uvjete kraenja starih dugih praslavenskih vokala u hrvatskom). Od organskih govora se odraz -Crje- javlja u naelu samo u Dubrovniku (ondje ak i u rijeima poput vrjea, ega nema ni u jednom hrvatskom pravopisu), zato to je ondje, za razliku od drugih jekavskih govora, kratki jat iza pokrivenog r dao je a ne e. No treba takoer rei da izgovor kao brjegovi ili vrjedniji (ili npr. crjepovi, strjelica i sl. umjesto crepovi, strelica) nije izmiljen. Mnogi govornici hrvatskoga doista tako govore, tj. ubacuju -j- i ondje gdje se oekuje kratki odraz jata analogijom po oblicima s <ije> (koje se obino izgovara kao obino dugo [j]). To je pogotovo esto kod primjerice ikavaca koji u dijalektu izgovaraju brg brgovi ( dugo i, kratko i), to onda automatski prenose u standard kao brjg (pisano <brijeg>) brjgovi (analogijom prema recimo svjt <svijet> svjtovi prema dijalekatskom svt svtovi), ujednaujui tako inae izniman odnos brijeg bregovi. Isto tako se analogijom prema izgovoru vrjdan (pisano <vrijedan>) ili strjla (pisano <strijela>) -j- unosi i u oblike kao vrjedniji, strjelica. No u drugim se primjerima, poput (po)greka ili vremena, to -j- nikada ne unosi pa nitko ne izgovara (po)grjeka i vrjemena (iznimka je, naravno, Dubrovnik gdje jo u ostacima postoji oblik brjemena, a prije je to bio jedini oblik). Pisanje poput brjegovi ili vrjedniji, koje se javlja u hrvatskim pravopisima u 1990-ima, dakle, moe se opravdati i jezinom upotrebom za razliku od primjerice pisanja poput (po)grjeka ili oprjeka, gdje je rije o jednostavnom izmiljanju u pravopisu koje nema uporita u jezinoj stvarnosti. 199 Katkad se novokovanice mogu promicati i kroz pravopis (iako im tamo zapravo nije mjesto jer pravopis za to ne slui) pa se tako to dvoje i izravno spaja. Tako se recimo rije mamutnjak za dambo det (eng. jumbo jet) prvi put pojavila upravo u pravopisu. 200 Prije 1990. se pisalo samo <Evropa> da bi to nakon toga bilo promijenjeno u <Europa>, to je toboe hrvatskije. No, bez obzira na razloge, pisanje <Europa> (pa ak i izgovor iako u tokavskim govorima u kojima se v izgovara kao sonant zapravo tu ni nema prave razlike u izgovoru, kako god se pisalo) se danas uglavnom uvrijeilo.

116

iji.je.jezik?

empirijsko.istraivanje,.no.nema.sumnje.da.bi.pisanje.poput.grjeka (ili,. da.uzmemo.drugi.primjer,.ne u) bilo.npr..natprosjeno.zastupljeno. u.ekstremnodesnim,.a.pisanje.Evropa u.ekstremnolijevim.medijima,. dok.bi.obrnuti.sluajevi.bili.nepostojei201..Slino.tome,.pisanje.rije. poput. bog ili. crkva malim. slovom. u. svim. sluajevima. moe. recimo. upuivati.na.ateizam.autora.(i.obrnuto..inzistiranje.na.pisanju.rijei. Bog velikim.slovom.moe.upuivati.na.autora-vjernika). Teza.koja.se.esto.provlai.u.javnosti,.upravo.zbog.postojanja.velikog. broja. razliitih. pravopisa. i. izdanja 202 ,. jest. da. je. hrvatski. pravopis. u. velikom.neredu,.da.se.vie.ne.zna.kako.se.to.treba.pisati.i.da.stoga. nije.ni.udno.da.su.ljudi.nepismeni..No.takva.ocjena.u.najveoj.mjeri,. iako.moe.moda.u.detaljima.biti.tona,.nije.prikladna..Razliite.verzije. pravopisa.se.razlikuju.tek.u.nekim.sitnicama..kako.pisati.neu,.kako. se.pie.-tci u.mnoini.imenica.poput.zadatak,.pie.li.se.-je- ili.-e- u. nekim.primjerima.s.pokrivenim.r (kao.cr(j)epovi,.gr(j)eka).i.jo.nekoliko. sitnih.razlika..Sve.najvanije.je.u.svim.pravopisima.isto..npr..propisi. oko.pisanja.ije i.je,.pisanje. i.,.pisanje.velikoga.i.maloga.slova.i.sl.. S.obzirom.na.to.da.se.veina.greaka.u.pisanju.uglavnom.svodi.na.te. probleme,.ocjene.o.tome.da.su.razliiti.pravopisi.krivi.za.nepismenost. ne.izgledaju.pretjerano.tone..Kao.prvo,.nije.sasvim.jasno.koliko.je.to. esto.isticano.nedovoljno.poznavanje.pravopisa.hrvatska.posebnost,.tj.. koliko.se.ono.javlja.kod.drugih.pisanih.jezika..O.tome.se.uvijek.govori. samo.na.anegdotalnoj.razini,.dok.pravih.istraivanja.nema.
201 Naravno, to nipoto ne znai da tu postoji stopostotna korelacija. Osim toga, korelacija bi se mogla ustvrditi samo kod izrazito obiljeenih rjeenja (kao to su grjeka, ne u ili Evropa), a ne i kod onih koja danas prevladavaju (kao to su greka, neu ili Europa), bez obzira na postanak pojedinog rjeenja, tj. je li rije o starom (prije 1990) ili novom (nakon 1990) rjeenju. 202 Tri su osnovne grupacije hrvatskih pravopisaca tj. izdanja: Babi-Finka-Mogu (u novije vrijeme je preminuloga Boidara Finku zamijenila Sanda Ham), Ani-Sili i tzv. Matiin pravopis (autori Mianovi-Markovi-Badurina). Babi-Finka(Ham)-Mogu slovi kao desni pravopis, s najvie novih rjeenja (kojih nije bilo prije 1990), dok su Ani-Sili i Matiin pravopis (pravopis Matice hrvatske) neto umjereniji, tj. imaju manje novotarija. No valja napomenuti da ne treba nuno sve novosti u pravopisu uvedene nakon 1990. a priori odbacivati. Kao to je ve reeno, pisanje poput crjepovi ili strjelica ima npr. podlogu u izgovornoj realnosti (za razliku od pisanja poput grjeka ili oprjeka), a slino je i s pisanjem poput dodatci uz dodaci u govoru se tu javlja i izgovor s dvostrukim c (dakle [dodacci], to se onda moe pisati kao <dodatci>) i izgovor s jednim c (dakle [dodaci]). Naravno, neka su rjeenja, poput pisanja ne u u BFM-pravopisima (prvo kao varijante uz neu a poslije kao jedine opcije) potpuno nepotrebna i suvina (o pisanju neu/ne u smo ve govorili, vidi gore).

Pravopisi.i.lektori

117

to.se.tie.razliitih.pravopisa,.treba.rei.i.to.da.u.principu.nema. nita.posebno.loe.u.tome.to.se.primjerice.moe.pisati.i.zadaci i.zadatci,. tim. vie. to. oba. naina. pisanja. imaju. uporite. u. realnom. izgovoru.. Isto.tako,.ako.se.u.izgovoru.primjerice.javlja.i.vredniji i.vrjedniji,.nema. razloga.zato.bi.se.nuno.inzistiralo.na.ba.jednom.od.ovih.oblika.. Tu.je.problematino.to.mnogi.jezikoslovci.misle.da.je.kljuna.odlika. dosljednost,.tj..da,.ako.se.pie.vrjedniji,.nuno.treba.pisati.i.grjeka.ili,. ako.se.pie.petci,.da.treba.pisati.i.podatci..No.budui.da.ni.sm.jezik. nije.savreno.dosljedan,.ne.treba.nuno.ni.toliko.inzistirati.da.zapis. jezika. bude. dosljedan. prema. logici. koju. je. u. svojoj. glavi. zamislio. neki.pravopisac203. to.se.tie.problema.s.hrvatskim.pravopisom,.katkad.se.moe.uti.da. nam.je.pravopis.preteak.i.da.je.zato.s.njim.toliko.problema..To.u.neku. ruku.jest.istina.jer.bi.pravopis.mogao.biti.i.mnogo.laki,.no.hrvatski. tu.nije.neto.poseban.u.odnosu.na.druge.jezike..injenica.jest.da.je. mnogim.hrvatskim.govornicima,.koji.u.svojim.organskim.govorima. ne.razlikuju. i.,.a.takvih.je.dosta,.to.teko.nauiti.pisati.te.trebaju. vie-manje.napamet.uiti.kako.koju.rije.napisati..Drugi.je.problem. pisanje.ije i.je,.to.takoer.priinjava.problem.mnogim.govornicima204 .. Naravno,.kada.bi.se.dotine.razlike.u.pravopisu.ukinule,.to.samo.po. sebi.ne.bi.bilo.teko,.i.kada.bi.se.pisalo.npr..samo.je.i..(dakle.rjeka kao.i.rjeica i.mladi kao.i.ovjek)205, pravopis.bi.bio.puno.laki..Jasno,. problemi.bi.onda.bili.drugaiji..morala.bi.se.mijenjati.slubena.imena.
203 Npr. nije uope neobino da e kod rije koje se rjee javljaju u mnoini, kao to je pe(t)ci, etvr(t)ci (mnoina od petak, etvrtak), izgovor [cc] (tj. ono to se pie <tc>) biti ei nego kod rijei poput sveci ili zada(t)ci koje se esto javljaju u mnoini. Izgovor, dakle, nije nuno isti u svim primjerima, a, osim toga, u mnogim primjerima se katkad izgovara ovako, katkad onako. Stoga inzistiranje na pravopisnoj dosljednosti, tim vie to se tu pravopisi meusobno ne slau, ne izgleda pretjerano smisleno. 204 Ono to se pie kao <ije>, po tradiciji jo od Vuka Karadia, danas se u veini hrvatskih govora izgovara kao obino dugo [j] (samo u nekim lokalnim govorima postoji diftonki izgovor npr. fakultativno u Dubrovniku i u nekim bosanskim govorima, dok je troglasni izgovor [i-j-e] posve rijedak iako se javlja npr. na Peljecu), ija je jedina posebnost to to se to j ne mora stopiti s prethodnim l i n pa se moe izgovarati /l-jp/, to se smatra standardnim izgovorom, uz /p/, to se smatra kolokvijalnim izgovorom. Za razlikovanje je pisanja ije i je potrebno, dakle, razlikovati duljinu. Tu je problem to to: a) neki govornici (npr. oni roeni u Zagrebu ili Rijeci) uope nemaju razlikovne duljine, b) neki tokavci (kao npr. u Osijeku) imaju ograniene zanaglasne duljine, c) pisanje ije/je se ne poklapa ba uvijek s duljinama u organskim govorima (iako uglavnom da), d) mnogi govornici koji bi, s obzirom na vlastiti organski govor, mogli znati pisati ije/je to ne znaju jer ih nisu tome na zadovoljavaju nain poduili u koli. Vie vidi u Kapovi 2007. 205 Takvu je pravopisnu reformu zastupao npr. preminuli fonetiar Ivo kari (vidi opet Kapovi 2007).

118

iji.je.jezik?

(poput.imena.grada.Rijeke,.sva.prezimena.na.-i i.sl.)206.i.morale.bi.se. mijenjati.navike.i.tradicija.u.pisanju,.za.to.se.moe.pretpostaviti.da. ne.bi.ba.glatko.ilo.i.da.bi.nailo.na.dosta.otpora..U.svakom.sluaju,. takva.se.pravopisna.reforma.ne.ini.pretjerano.realnom.u.sadanjem. trenutku..Osim.toga,.treba.ipak.naglasiti.da,.uza.sve.tekoe,.ipak.dio. govornika.razlikuje. i.,.te.to.nije.nekakva.umjetna.razlika,.nego.jednostavno.pitanje.razliitih.fonolokih.sustava.pojedinih.dijalekata,.te.da. pisanje.ije i.je,.koliko.god.bilo.udno.iz.perspektive.dananjeg.izgovora. gdje.se.na.mjestu.obaju.sljedova.obino.izgovara.je,.samo.s.razlikom. po.duini.(ako.je.govornici.uope.imaju),.opet.ima.realnu.podlogu.u. izgovoru.duine.(iako.se.ona.inae.ne.biljei.u.obinom.pravopisu,.npr.. u.grad grdovi)..Dakle,.iako.ovi.problemi.zadaju.tekoe.mnogim. hrvatskim.govornicima,.ne.moe.se.rei.da.nemaju.nikakve.podloge. u.realnom.jeziku..S.druge.strane,.kao.to.emo.vidjeti,.u.pravopisima. mnogih.drugih.jezika.esto.nailazimo.na.pravopisne.razlike.bez.ikakve. utemeljenosti.u.realnom.jeziku.koje.ba.svi.govornici.dotinih.jezika. moraju.uiti.napamet..Utoliko.je.utemeljen.est.prigovor.govornicima. hrvatskog.kojima.je.teko.nauiti.pravopis.svog.jezika,.dok,.s.druge. strane,.mogu.nauiti.pisati.engleski.koji.je.nemjerljivo.kompliciraniji. i.tei..Naravno,.to.to.su.pravopisi.teki.(ili.tei).u.drugim.jezicima. nije.samo.po.sebi.nikakvo.opravdanje.za.hrvatski.pravopis,.ali.ipak.je. korisno.vidjeti.takve.primjere. U. prikazu. pisanja. drugih. knjievnih. jezika. neemo. ii. u. prevelike. detalje..Primjeri.kakve.emo.navesti.mogu.se.nai.vie-manje.u.gotovo. svakom.jeziku..Takoer,.neemo.govoriti.o.pravopisima.jezika.poput. engleskog,.francuskog,.danskog.ili.irskog.koji.imaju.notorno.sloene. etimoloke.pravopise.u.kojima.se.iz.napisane.rijei.tek.donekle.nazire. kako.bi.se.rije.mogla.izgovoriti..Tako.se.u.engleskom.glas.[i:].razliito. pie.recimo.u.rijeima.meat meso.i.meet susresti,.u.rijei.daughter ki.se.-gh-.iz.sredine.uope.ne.izgovara.([d :t(r)]),.a.u.rijei.knife no. se.ne.izgovara.k-.s.poetka.([naf])..To.moemo.donekle.prispodobiti.
206 No u prezimenima se esto uva stariji pravopis, tako se kod nas primjerice u prezimenu Kalogjera jo vidi pisanje kao gj, a slino je u maarskom, gdje se u prezimenima (kao Sarkozy), obino kod bivih plemia, vidi staro pisanje glasa i pomou ipsilona.

Pravopisi.i.lektori

119

hrvatskim. pisanjem. etiri ili. tko,. ali. estim. izgovorom. etri i. ko207.. Do.takva.etimolokog.i.od.izgovora.udaljena.pisanja.dolazi.najee. u.jezicima.s.dugom.pisanom.tradicijom.(tu.je.recimo.suvremeni.irski. zapravo.iznimka)..rijei.se.i.dalje.piu.kao.to.su.se.neko.pisale,.ali.se. izgovaraju.na.novi.nain..Izgovor.se.s.vremenom.promijenio.ali.pisanje. ne..Tako.se.u.reenim.engleskim.primjerima.ee i.ea neko.razliito. izgovaralo. (a. i. danas. se. razliito. izgovara. u. nekim. eng.. govorima),. kao.to.se.-gh- u.daughter prije.doista.izgovaralo.(i.jo.se.izgovara.u. nekim.eng..govorima 208),.jednako.kao.i.poetno.k- u.knife..U.pisanju. se,.dakle,.moe.vidjeti.trag.negdanjeg.izgovora..Moe.se.zamisliti.da. e.slino.biti.i.u.hrvatskom.za.nekoliko.stotina.godina.ako.se.izgovor. promijeni,.a.pravopis.ostane.konzervativan..npr..moe.se.izgovarati. uvijek.i.samo.gleat,.a.i.dalje. pisati.gledati,.moe.se.izgovarati.samo. neam,.a.i.dalje.pisati.samo.nemam i.sl. Dajui.primjere.iz.drugih.jezika,.orijentirat.emo.se.na.pisanje.onih. standardnih. jezika. iji. pravopis,. kao. hrvatski,. ipak. relativno. vjerno. i.nedvosmisleno.odraava.izgovor.dotinih.jezika..Pokazat.emo.da. u. gotovo. svakom. pravopisu. postoje. neke. pojedinosti. koje. uzrokuju. probleme.u.pisanju.izvornim.govornicima,.te.da.u.tom.pogledu.hrvatski. sa.svojim./ i.ije/je nije.nimalo.poseban. U.mnogim.se.romanskim.jezicima.(npr..panjolskom.i.francuskom. ali. ne. i. talijanskom). pie. etimoloko. h prema. latinskom. iako. se. ne. izgovara.ve.gotovo.dva.tisuljea,.npr..panj..hora [ora],.hombre [ombre] prema.lat..hora sat,.homo ovjek209..panjolski.pravopis,.koji.inae. nije.na.glasu.kao.pretjerano.teak,.zadaje.dosta.problema.govornicima. panjolskoga..Tako.recimo.u.njemu.postoje.posebni.znakovi.za.b i.v,. premda. se. oni. u. izgovoru. uope. ne. razlikuju,. npr.. barn barun. i.
207 Naravno, u strogom standardu bi trebalo izgovarati te rijei kao to se i piu (iako se to esto, ak i u najslubenijim situacijama, zanemaruje), a, osim toga, treba biti svjestan i toga da se stariji oblici uvaju i u mnogim organskim govorima, npr. tk- u starotokavskim slavonskim govorima, a izgovor etri, ak s naglaenim sredinjim slogom, u mnogim akavskim govorima. Dakle, ne stoji tvrdnja da bi stariji izgovor bio isto knjiki i artificijelan (usp. i pisanje i izgovor ko u srpskom standardu). 208 Usp. i njemaki Tochter ki, gdje se na tom mjestu izgovara glas [x] (tj. velarno h). 209 Odreene probleme s pisanjem h imaju i neki neromanski jezici, npr. baskijski, turski i estonski u kojima mnogi ili veina govornika dotian glas ne izgovaraju iako se u standardnom jeziku dosljedno biljei. Glas h se esto gubi i u govornom britanskom engleskom pa se javljaju primjeri hiperkorekcije, tj. umetanje h i gdje mu etimoloki nije mjesto kada se pokuava govoriti standardno. Slino je i s hrv. govorima u kojima se takoer esto gubi h, no to nije pretjeran standardoloki problem. U njemakom se pak znak h esto ne izgovara (npr. u gehen ii ili u zehn deset).

120

iji.je.jezik?

varn muko.se.izgovaraju.potpuno.jednako210 ..Takoer,.glasovi.y i.ll (izvorno.[j].i.[]211).su.se.prije.razlikovali.u.panjolskom,.no.danas. ih.gotovo.svi.govornici.panjolskog.izgovaraju.jednako.(toan.izgovor. ovisi.o.dijalektu.i.poloaju.u.rijei..[j],.[],.[],.[].itd.,.no.oba.se.glasa. uglavnom.izgovaraju.isto)..Stoga.nema.razlike.izmeu.call zautio.i. cay pao,.pollo pile.i.poyo kamena.klupa.ili.olla lonac.i.hoya rupa.(h se.tu.ne.izgovara,.naravno)..Glas.[x].(velarno,.tvrdo.h).se. u.panjolskom.ispred.e i.i moe.pisati.na.dva.naina..i.kao.j i.kao. g212 ,.usp..jefe ef.[xefe].ali.general general.[xeneral]..Slino.tome,. glas.[].(kao.eng..<th>).moe.se.ispred.e i.i pisati.i.kao.c.i.kao.z213 ,. usp..cine kino. i.zigzag cik-cak.(oboje.s.poetnim.[])..Dodatan. je.problem.u.amerikom.panjolskom,.gdje.se.na.mjestu.[].izgovara. [s],. tako. da. ondje. u. pravopisu. imamo. situaciju. da. se. glas. [s]. ispred. e i. i. moe. pisati. na. tri. naina. . kao. c,. z i. s,. npr.. cebolla. kapula,. zapato.cipela.i.selva.prauma,.gdje.se.u.amerikom.panjolskom. sve.tri.rijei.izgovaraju.s.poetnim.[s]..Osim.toga,.problem.u.pisanju. govornicima.panjolskog.uzrokuje.i.obavezno.pisanje.naglaska.u.nekim. sluajevima,.koje,.iako.nikako.nije.nenauljivo,.govornicima.priinja. tekoe..Dok.su.neki.od.ovih.sluajeva,.primjerice.isti.izgovor.ce/ze i.se u.junoj.i.srednjoj.Americi.(npr..isto.se.izgovaraju.cima vrh.i. sima ponor,.oboje.[sima],.ili.casar oeniti.i.cazar loviti,.oboje. [kasar]),.problem.slian.naem./ (neki.panjolski.govori.ne.razlikuju. /s,.slino.kao.to.neki.hrvatski.govori.ne.razlikuju./),.u.veini.je. sluajeva. (npr.. kod. razlikovanja. b/v. u. pisanju). rije. o. sluajevima. u. kojima.nijedan.govornik.panjolskog.nema.takvu.razliku.u.govoru. Slino.naem./ je.maarsko.pisanje.ly i.j..Neko.su.se.ta.dva.znaka. razlikovala.i.u.izgovoru.(kao.[].i.[j],.to.i.danas.postoji.u.dijalektima),. no.danas.se.uglavnom.izgovara.samo.[j].te.se.rijei.kao.hely mjesto.i. hj kora.izgovaraju.s.[j].u.oba.sluaja..Od.slavenskih.jezika,.primjer. vrlo.slian.naem./ vidimo.u.gornjoluikom.(gornjoluikosrpskom),. gdje.se.u.pravopisu.uva.stara.razlika.izmeu. i. (piu.se.isto.kao.
210 Razlog je tome etimoloki pravopis, no esto ni znanje etimologije nije od pomoi, usp. panjolski mvil pokretan i abogado odvjetnik prema lat. mobilis i advocatus iako bi se, etimoloki gledano, oekivalo pisanje **mbil i **avogado. Konkretan izgovor b/v ovisi o glasovnoj okolini u rijei/ /reenici. 211 [] oznaava hrvatsko lj kao u rijei ljubav. 212 Ipak, u veini sluajeva prevladava pisanje gi-, ge-. 213 No pisanje sa zi-, ze- je prilino rijetko, treba rei.

Pravopisi.i.lektori

121

u.hrvatskom.iako.je.njihovo. razliita.porijekla).iako.se.u.izgovoru. vie.ne.razlikuju.te.se.primjerice.esa eati.i.esa tesati.danas. jednako.izgovaraju. to.se.tie.slavenskih.jezika,.primjer.je.vie..Ovdje.emo.se.osvrnuti. jo. samo. na. poljski. i. slovenski.. U. poljskom. se. danas. glas. []. moe. pisati.na.dva.naina..kao. (npr..u.ona ena).i.kao.rz (npr..u.rzeka rijeka)214 ..Slino.tome,.[u].se.u.poljskom.moe.pisati.i.kao.u (npr.. u.szum um).ali.i.kao. (npr..u.mj moj)..Slovenski.je.pravopis. pak.u.velikoj.mjeri.umjetan,.tj..artificijelno.arhaiziran..Mnogi.samoglasnici.koji.se.po.pravopisu.piu.zapravo.se.u.govornom.slovenskom. ne. izgovaraju.. Osim. toga,. ima. i. nekih. drugih. primjera. etimolokog. pisanja.bez.uporita.u.izgovoru,.npr..to.se.tie.poetnoga.u- (kao.u. udariti).i.v- (kao.u.vdati se),.gdje.je.izgovor.uvijek.isti215. Kada.se.govori.o.pravopisu,.treba.spomenuti.i.svojevrsne.pravopisne. pretorijance..lektore216 ..Lektori.su.neobino.zanimanje..u.Hrvatskoj. nezaobilazno.i.svima.poznato,.a.vjerojatno.bi.se.svi.sloili.i.da.je.prijeko. potrebno..No.drugdje.u.svijetu,.kako.nije.teko.saznati,.esto.nema. zanimanja.koje.bi.potpuno.odgovaralo.naim.lektorima,.a.na.mnoge. jezike.je.teko.tu.rije.uope.i.prevesti..Drugdje.postoje.zanimanja.poput. redaktora,.ljudi.koji.itaju.napisane.tekstove.te.ih.popravljaju.i.ureuju,. no.njihov.zadatak.nije.samo.strogojezino.popravljanje.ili.ispravljanje. pravopisno-gramatikih.greaka,.nego.poboljavanje.teksta.openito. Trebaju.li.nam.uope.lektori?.Idealistiki.gledano,.lektori.ne.bi.trebali. postojati..pismenost.u.smislu.da.svatko.zna.napisati.tekst.na.standardu. bez.veih.pravopisno-gramatikih.greaka 217.ne.bi.trebala.biti.doseg. samo.profesionalnih.lektora.ve.praktiki.svakog.s.bar.osnovnokolskim.
214 Poljsko <rz> se izvorno izgovaralo kao [r], kao to se <> jo i danas izgovara u ekom, ali je taj glas u meuvremenu preao u obino [] iako se pravopisna razlika ouvala. 215 Vie primjera vidi u Kapovi 2007. 216 Problemu lektor i lekture iz razliitih gledita posveen je zbornik Jezik na kriu/Kri na jeziku. Lektori i jezina kultura (2005). Naravno, ovdje govorimo samo o lektorima u znaenju osoba koja ita i jezino-stilski ispravlja i dotjeruje rukopise, a ne o lektorima u znaenju nastavnik jezika praktiar na visokim uilitima ili o drugim znaenjima te rijei. 217 Greaka u vrlo ogranienu smislu odstupanja od norme.

122

iji.je.jezik?

obrazovanjem.. Takoer,. na. prvi. pogled. nije. jasno. zato. bi. lektori. uope.trebali.biti.potrebni.novinarima,.prevodiocima,.knjievnicima. ili.znanstvenicima.koji.se,.na.ovaj.ili.onaj.nain,.profesionalno.slue. jezikom..Tim.vie.to.su.nam.dan-danas.na.raspolaganju.i.moderni. raunalni.pravopisi.(spelling-checkeri).koji.uvelike.sve.olakavaju..No,. unato. svemu. tome,. svima. nam. je. iz. realnog. svijeta. poznato. da. ni. novinari.ni.prevodioci.ni.sveuilini.profesori.nerijetko.nisu.ba.na.ti. s.pravopisom.te.da.im.tekstovi,.u.sadanjoj.jezinoj.klimi,.zahtijevaju. lekturu..Teko.je.paualno.o.tome.donositi.zakljuke218 ,.no.ini.se.da. bi.razlog.mogao.biti.jednostavno.to.to.prosjeni.korisnici.pojedinog. standardnog.jezika.rijetko.u.potpunosti.svladaju.pravopis.do.u.tanine. jer.im.to.jednostavno.nije.potrebno..ini.se.vrlo.razumno.pretpostaviti. da.govornici.nekog.jezika.svladaju.osnove.pravopisa,.no.najkompliciranije. dijelove.pravopisa,.kao.to.su.ije/je u.hrvatskom.ili.pisanje.naglaska.u. panjolskom,.jednostavno.nikad.do.kraja.ne.usvoje,.nego.tu.ili.grijee. jer.ih.nije.briga.ili.se.slue.prirunicima.ili.ovise.o.lektorima.i.sl..A. pogotovo. s. obzirom. na. modernu. tehnologiju. koja. nam. je. danas. na. raspolaganju,.teko.je.govornike.kriviti.za.takvu.komociju219. S.opeg.(povijesno)lingvistikog.gledita,.pitanje.je.koliko.je.lektorsko. ujednaavanje.svih.tekstova.koji.se.objavljuju.uistinu.korisno..Kao.to. su.neki.ve.primjeivali,.ako.svi.tekstovi.prolaze.kroz.lektorske.kare,. objavljeni.tekstovi.koji.tako.ostaju.zabiljeeni.za.povijest.su.zapravo. umjetno.ujednaeni.i.ne.odgovaraju.stvarnoj.jezinoj.slici..Gledajui.
218 Za poetak bi trebalo provesti empirijsko istraivanje koliki je doista stupanj nepoznavanja slubenog pravopisa meu ljudima u razliitim jezicima te u kojem je to odnosu s metodom pouavanja standardnog jezika, koliko ovisi o tipu pravopisa i sl. 219 Utjecaj moderne tehnologije na pisanje je vidljiv i u drugim jezicima, npr. u kineskom i japanskom koji u svojim pismima koriste ideograme posebne znakove koji oznaavaju itave rijei a ne pojedine glasove. S pojavom modernih kompjutera i mobitela, znakovi za rijei se na kineskom i japanskom sve ee piu uglavnom na strojevima tako da se npr. rije napie na latinici i onda se izabere ideogram koji tu treba doi (postoje i druge metode koje se ne slue latinikim pismom). Npr. Kinezi napiu u mobitel dianhua a Japanci denwa i zatim im se pojavi znak za rije telefon koji onda odaberu (kineski , japanski ). Takav sustav pisanja je doveo do toga da sve brojniji Kinezi i Japanci dosta znakova, pogotovo onih sloenijih, danas raspoznaju iskljuivo pasivno (tj. znaju ih proitati ali ne i napisati) jer im aktivno znanje svih znakova, u smislu da znaju runo napisati svaki od znakova, jednostavno vie nije potrebno. U japanskom je tih znakova neto manje od 2000 (Japanci se osim ideogramima slue i dvama slogovnim pismima), a u kineskom broj nije ogranien iako su kineski znakovi jednostavniji od japanskih Japanci naime upotrebljavaju takoer kineske ideograme no oni ih, za razliku od Kinez, nisu pojednostavili (usp. gore znakove za rije telefon).

Pravopisi.i.lektori

123

iz.druge.krajnosti,.to.to.neto.u.tekstu.nee.biti.pravopisno.ili.gramatiki.posve.ujednaeno.sa.strogim.standardom.zapravo.i.nije.neki. prevelik.problem..teko.da.netko.nee.razumjeti.rije.rjenik ako.je. napisana.kao.rijenik ili.rije.evapi ako.je.napisana.kao.evapi..Nije. teko.zamisliti.drutvo.u.kojem.bi.postojala.neka.vrsta.standardnog. jezika.iz.praktinih.razloga,.kao.i.standardni.pravopis,.ali.u.kojem.se. sitnim. odstupanjima. od. njega. ne. bi. poklanjala. prevelika. pozornost. .kao.to.veina.to.ni.danas.ne.ini,.uz.iznimku.velikog.broja.ljudi. koji.se.profesionalno.bave.jezikom..Naravno,.ni.spomenuto.lektorsko. ujednaavanje. (ako. se. u. njemu. puristiki. ne. pretjeruje. kao. to. se. uobiajeno. pretjeruje). ne. znai. da. e. sve. nesavrenosti. u. pisanju. ostati. neposvjedoene.. Unato. lektorskim. intervencijama,. dosta. se. toga.ipak.provue.kroz.njihove.kare,.a,.osim.toga,.tu.su.i.danas.vrlo. opseni.nelektorirani.tekstovi.koji.se.javljaju.na.internetu.i.koji.e.nam. u. budunosti. svjedoiti. o. dananjem. realnu. pisanom. jeziku. (iako. s. posebitostima.tipinim.za.internetsku.komunikaciju). No,.kada.su.ve.tu,.u.situaciji.u.kakvoj.jesmo,.koji.bi.zapravo.trebao. biti.posao.lektora?.Na.to.pitanje.je.jednostavno.odgovoriti..Lektori. bi.trebali.paziti.da.tekst,.ako.je.pisan.standardom 220 ,.bude.napisan.u. skladu.s.propisanim.pravopisno-gramatikim.rjeenjima,.pri.emu.bi. naglasak.trebao.biti.na.pravopisu,.a.ne.na.gramatikim.grekama. koje.su.zapravo.oblici.govornoga.jezika.kao.primjerice.usprkos toga umjesto.usprkos tome ili.vratiju umjesto.vrat i.sl.221.Osim.toga,.izvan. strogojezine.razine,.trebali.bi.paziti.na.koherentnost.i.razumljivost. teksta.iako.se.iz.prakse.pokazuje.da.to.nije.neto.na.to.lektori.obraaju.dovoljno.pozornosti..Upravo.suprotno,.automatizirane.lektorske.
220 Ako tekst nije pisan standardom, postupanje lektora ovisi od sluaja do sluaja, tj. ovisno o tome o kakvom je idiomu i stilu pisanja rije. Recimo, uzmimo da je rije o lekturi teksta koji je pisan na splitskom govoru (ili je djelomino tako pisan). Tu e lektor imati npr. zadau ispraviti tipfelere, ujednaiti pisanje (npr. da se pie dosljedno bija, vidija, nosija ili bia, vidia, nosia iako tu nije rije o standardnim oblicima) i paziti da su rijei iz standardnoga jezika napisane u skladu s pravopisom (npr. rijei smijean, njean, vjerojatno i sl. iako tu autor moe sm odluiti pisati drugaije pa recimo namjerno pisati smjean). esto se pravila standardnoga pisanja potuju i kada se ne pie standardom, pa se tako glasovi/slova i esto u tekstovima razlikuju i kada se piu na idiomima gdje te razlike nema (npr. u splitskom ili zagrebakom govoru) u tom sluaju lektor mora i o tome voditi rauna iako opet sm autor moe odluiti namjerno pisati hou (za zagrebaki) ili ovik (za splitski) ne potujui standardne pravopisne norme. No u svakom sluaju, u takvim tekstovima koji nisu pisani standardom lektor nema to ispravljati leksiki, morfoloki, sintaktiki ili stilski. 221 Naravno, ispravljanje ovisi i o tipu teksta. Recimo, u administrativnom funkcionalnom stilu e odstupanja od standarda logiki biti manje poeljna nego u knjievnoumjetnikom stilu i sl.

124

iji.je.jezik?

intervencije.esto.upravo.dovode.do.nerazumijevanj.i.nesporazum222 .. Lektori.bi,.takoer,.trebali.biti.bitni.kod.prevedenih.tekstova.u.kojima,. zbog.same.naravi.posla,.esto.dolazi.do.doslovnih.prijevoda.s.jezika.s. kojeg.se.prevodi..Lektor.bi.trebao.paziti.da.se.takvi.doslovni.prijevodi. uklone. i. da. prevedeni. tekst. zvui. kao. bilo. koji. izvorni. tekst. jezika. na.koji.se.prevodi..To.je.i.osnovno.pravilo.prevoenja..ne.smije.se. prevoditi.doslovno,.prevode.se.reenice.a.ne.zasebne.rijei.i.prevedeni. tekst.ne.smije.zvuati.kao.prijevod,.tj..iz.njega.se.ne.smije.vidjeti.da.je. rije.o.prijevodu 223..No.mnogi.lektori.na.to.esto.uope.ne.obraaju. pretjeranu.pozornost.jer.su.im.na.pameti.druge.stvari. Naalost,.prava.funkcija.lektor.je.esto.poprilino.negativna.te.oni. nerijetko.slue,.uz.asne.iznimke,.kao.provoditelji.jezine.cenzure.i. neokroatistika.pjeadija..Umjesto.da.se.bave.uklanjanjem.osnovnih. pravopisnih.greaka.i.loih.prijevoda,.lektori.esto.svojom.glavnom. zadaom. smatraju. nasilno. provoenje. puristikih. rjeenja. u. svim. tekstovima.koje.lektoriraju..Vode.se.naelom.uvijek.je.bolja.domaa. rije.nego.strana.te.se.esto.lekture.svode.na.to.da.se.avioni zamijene. zrakoplovima,. aerodromi zranim lukama a. maine strojevima.. Ni. brojne.domae.rijei,.koje.se,.iz.ovih.ili.onih.(najee.posve.nesuvislih. i.proizvoljnih).razloga224 ,.nau.na.piku,.nisu.poteene..Tako.se.mada
222 Jedan od ekstremnijih takvih primjera je bio u jednom lanku o hokeju u dnevnom tisku u kojem je prerevni lektor rije pak (u smislu hokejaka ploica pomou koje se hokej igra), oito ne razmiljajui o smislu reenice i kontekstu, odvojio od ostatka reenice zarezima mislei da je rije o vezniku pak. 223 To se odnosi na sve razine jezika, ukljuujui i sintaksu, koje se lektori, vrlo esto opsjednuti jezinim purizmom i leksikim zamjenama (zamjenjivanjem jedne rijei drugom), veoma rijetko dotiu pa se onda dogaa da se engleske reenice poput It is me that you need doslovno prevode kao ja sam taj kojeg treba, gdje se u hrvatski prenosi engleski nain isticanja rijei (u ovom sluaju zamjenice ja) putem odnosne reenice. To bi se u hrvatskom obino reklo ili reeninom intonacijom (Mene treba s naglaenim mene, to se u pismu ne vidi osim ako se ne istakne grafiki) ili rjee nekom esticom poput ba, upravo (Ba/upravo mene treba). Naravno, engleska se konstrukcija moe posuditi u hrvatski, rekosmo ve da u tome nema samo po sebi nita loe, no takve se reenice u hrvatskom jo uvijek javljaju samo kod doslovnih prijevoda nije vjerojatno da bi tko tako rekao spontano govorei hrvatski. Stoga dobar lektor (i prevodilac) mora izbjegavati takve doslovne prijevode. Jasno, takvo je ponaanje donekle dvosjekli ma eli li se izbjei puristiko ponaanje jer se posuivanje jezinih elemenata dogaa i preko (doslovnih) prijevoda, no kao naelo se ipak moe uzeti da se u prijevodima upotrebljava ono to se spontano upotrebljava u jeziku na koji se prevodi. Ako se jednog dana izraavanje emfaze poput ja sam taj kojeg treba doista uvrijei u hrvatskom u toj mjeri da se pone govoriti i spontano (a ne samo u nepaljivim prijevodima), onda, jasno, nee biti argumenata, osim onih konzervativno-puristikih, da se tako i ne prevodi. 224 Obino je rije o srbizmima (ili srbizmima), prekolokvijalnim rijeima ili, najee i najjednostavnije, o nepravilnim oblicima openito. Katkada je posve zapanjujue i teko dokuivo kako se u lektorskim krugovima uope dolazi do toga koje su rijei poeljne a koje ne. Katkada je to

Pravopisi.i.lektori

125

zamjenjuje.s.premda,.ponovo se.uvijek.mijenja.u.ponovno,.izbjegava.se. tzv..dakanje.(vidim ga kako pliva umjesto.vidim ga da pliva),.svaki.auto i.bus se.mijenjaju.u.automobil i.autobus225 i.sl..Takva.jezina.politika. je.neto.to.uope.ne.bi.trebao.biti.lektorski.posao,.no.dosta.lektora. prema.tome.ima.upravo.militantan.stav.i.teko.im.je.objasniti.da.njihov. posao. nije. proizvoljno. prekrajanje. autorskih. tekstova. prema. svom. ukusu.i.svojim.kvaziznanstvenim.jezinim.naelima 226 ..Iz.tog.razloga. velik.broj.lektora,.koliko.god.u.nekim.sferama.moda.bili.i.korisni,. zapravo.djeluje.kao.druga.polovica.medalje,.uz.puristiki.nastrojene. jezikoslovce,.u.slubi.jezinog.nacionalizma. to.na.kraju.zakljuiti?.Pravopis.je,.kako.istakosmo,.proizvoljan.i.dogovoran.propis.te.ne.treba.pretjerivati.u.vezi.s.pravopisnim.problemima. niti.mijeati.u.njih.politiku..Pokazali.smo.takoer.da.hrvatski.pravopis. ima. nekih. problematinih. momenata,. ali. da. to. u. kontekstu. drugih. standardnih.jezika.u.svijetu.i.nije.pretjerano.neobino.ni.iznimno..Jezik. je.uvijek.razmjerno.teko.precizno.i.dosljedno.zapisivati.te.nije.udno.da. ne.postoji.idealan.pravopis.ni.korisnici.koji.e.se.njime.idealno.sluiti.. Osim.toga,.govorni.jezik.se.uvijek.bre.mijenja.nego.to.se.mijenja.pisani. jezik.i.pravopis.te.tu.takoer.esto.dolazi.do.razliitih.neusklaenosti.. Takoer.smo.se.dotakli.i.lektorskog.zanimanja.zakljuivi.da.lektorski. posao. ne. bi. trebao. biti. nasilno. provoenje. jezinog. istunstva. nego. briga.o.tome,.govorei.u.okviru.dananje.standardojezine.klime,.da. tekstovi.budu.koherentni.i.pravopisno-gramatiki.korektni.iz.perspektive. standardnoga.jezika.

posljedica vrlo eksplicitnih jezinih savjeta koji se mogu nai u prirunicima (kakav je primjerice monstruozni, i opsegom i sadrajem, Hrvatski jezini savjetnik (HJS) iz 1999), a katkad su to neslubeni zakljuci lektorskog kolektivnog nesvjesnog. Tu bi, to se tie takve jezine psihopatologije, bilo dosta zanimljivo napraviti kakvo empirijsko istraivanje. 225 ak i ako je rije o, primjerice, dijalogu u knjizi, gdje se ne oekuje da e se upotrebljavati vrlo formalni oblici kao to je automobil. To je samo posljedica vrlo mehanikog shvaanja lekture, dok bi to zapravo trebao biti puno pipkaviji, osjetljiviji i katkad kreativniji posao. 226 Jasno, osim u najprozainijim stvarima, kao to su osnovna pravopisna pitanja, u naelu bi autorova/ prevoditeljeva rije, a ne lektorova, trebala biti zadnja (iako i tu, u odreenim sluajevima, moe biti iznimaka). Naravno, treba izbjegavati generalizacije katkad autor/prevodilac mogu biti razumnija strana, a katkad to moe biti i lektor. Iako smo ovdje otro kritizirali lektore, to ne znai da su zato npr. svi prevodioci nepogrjeivi sveci. Razina (osvijetena) poznavanja jezika na koji se prevodi bi kod prevodilaca trebala biti puno vea nego to je to najee sluaj.

Jedan.ili.etiri.jezika?

127

Jedan ili etiri jezika?

Kraljevstvo za vojsku i mornaricu
Jedno.od.najeksplozivnijih.pitanja.na.naim.prostorima.je.pitanje.jesu. li.hrvatski.i.srpski.jedan.jezik.ili.ne..To.je.pitanje.o.kojem.je.praktiki. nemogue.razgovarati.trezveno.i.bez.emocij,.a.odgovori.se.proteu.od. ekstrema.do.ekstrema..s.jedne.strane.onih.koji.tvrde.da.hrvatski.nema. nikakve.veze.sa.srpskim,.to.oito.teko.da.se.moe.shvatiti.ozbiljno,.do. drugih.koji.tvrde.da.je.to.nepobitno.jedan.jezik..Lingvistiki,.znanstveni. odgovor,.unato.tome.to.se.i.domai,.a.pogotovo.strani.strunjaci,.u. tim.raspravama.vrlo.esto.pozivaju.na.struku.i.znanost,.ipak.je.neto. kompliciraniji.od.jednostavnog.odgovora.da.ili.ne,.a.povezan.je.i.s.nekim. osnovnim.pitanjima.koja.se.javljaju.u.lingvistici.pa.je.stoga.ovaj.sluaj. korisno.i.detaljno.razmotriti..Odgovor.na.pitanje.iz.naslova.zapravo.je. i.da.i.ne,.ovisno.o.tome.to.se.gleda,.kako.se.gleda.i.o.emu.se.govori. Do.raspada.Jugoslavije.je.slubeno.postojao.hrvatskosrpski.jezik..u. srpskoj. verziji. i. inozemstvu. poznat. kao. srpskohrvatski. (uz. domae. varijante.kao.hrvatski.ili.srpski,.srpski.ili.hrvatski.itd.)..Nakon.politikih. promjena. poetkom. 1990-ih,. slubeno. je. hrvatski. ostao. sm. za. se,. neto.kasnije.se.i.u.Srbiji.poelo.govoriti.o.srpskom,.u.Bosni.se.javio. bosanski.(ili.bonjaki227),.a.jo.kasnije.crnogorski.u.Crnoj.Gori..I.tako.
227 Naziv bosanski preferiraju sami Bonjaci (prije poznati kao Muslimani) naglaavajui tako da se radi o jeziku svih Bosanaca a ne samo o jeziku Bonjak, dok drugi, ponajprije Hrvati i Srbi, inzistiraju na nazivu bonjaki kako bi se istaklo da je rije o nazivu za jezik Bonjak a ne svih Bosanaca (naime, drei se etnikog kljua, Hrvati u BiH govore hrvatski a Srbi srpski iako je jasno da je to prilino apsurdno govorimo li o govornom jeziku).

128

iji.je.jezik?

se.od.nekadanjeg.jednog.jezika,.to.se.tie.slubene.upotrebe,.dolo. do.sadanja.etiri..Unitaristike.jezine.ideje.imaju.dugu.tradiciju.na. naem.podruju.i,.koliko.god.to.danas.nekima.bilo.mrsko.priznati.i. kako.god.se.to.danas.prikazivalo,.povijest.nije.izgledala.tako.da.su.se. Hrvati. neprestano. odupirali. stvaranju. jedinstvenoga. jezika,. a. da. su. samo.Srbi.na.tom.inzistirali..Sve.do.polovice.20..stoljea.je.hrvatska. strana. itekako. sudjelovala. u. radu. na. unifikaciji. jezika. i. praktiki. bespogovorno.je,.kao.i.srpska.strana,.zastupala.ideju.o.jednom.jeziku,. kao.to.su.mnogi.u.politici.zastupali.ilirsku.pa.onda.junoslavensku/ jugoslavensku.ideju..Dovoljno.je.tu.spomenuti.da.je.u.Hrvatskoj.prihvaena.Vukova.ijekavica,.koju.ni.sami.Srbi.nisu.prihvatili 228 ,.ili.da.su. najpoznatiji.vukovci.(Tomo.Mareti,.Stjepan.Ivi).bili.upravo.Hrvati229.. Najpoznatiji.organizirani.primjeri.pokuaj.jezinog.ujedinjavanja.su. Knjievni dogovor u Beu 1850230 ,. pa. onda. tzv.. Skerlieva anketa. iz. 1912,.tj..prijedlog.srpskog.knjievnog.kritiara.i.povjesniara.Jovana. Skerlia.da.Hrvati.preuzmu.ekavicu.a.Srbi.zauzvrat.uzmu.latinicu 231.i. na.kraju.Novosadski dogovor 1954.232 ,.233 Nakon. 1990.. je. napisano. more. tekstova. o. nasilnu. provoenju. unitaristike.jezine.politike,.o.tome.kako.je.hrvatski.jezik.tu.uvijek.
228 Srbi su ostali pri ekavici, kako se govori u Beogradu i u veem dijelu Srbije, iako se ijekavska varijanta standardnog srpskog upotrebljava u Bosni i Hercegovini i u jugozapadnoj Srbiji, gdje Srbi govore ijekavski. Osim toga, ijekavski govori i veina Srba u Hrvatskoj (uz iznimku Srba u okolici Imotskog koji su preuzeli ikavski govor svojih susjeda Hrvata), a ijekavska je, naravno, i Crna Gora, kao i tamonji standardni jezik. 229 Naravno, te injenice hrvatska strana ni danas ne skriva, ali unato tome se pokuava stvoriti slika o tome da se itavo vrijeme radilo o nametanju jezinog jedinstva Hrvatima to oni nikako nisu htjeli, a nedvojbeno velikim hrvatskim lingvistima, kao to je Ivi, oprata se to je bio vukovac, slino kako se velikim knjievnicima, kao to je Krlea, oprata to je bio komunist i sl. 230 Rije je o neslubenu sporazumu o ujedinjavanju knjievnih jezika Hrvat, Srba (ali i Slovenaca!) koji su, meu ostalima, s hrvatske strane potpisali Ivan Kukuljevi Sakcinski, Dimitrije Demeter i Ivan Maurani a sa srpske Vuk Stefanovi Karadi i uro Danii. Za taj dogovor domai, antiunitaristiki nastrojeni, kroatisti danas esto tvrde da je kasnije bio namjerno preuveliavan, dok u stvarnosti nije imao pravog odjeka. 231 Na kraju se pokazalo da su Srbi i bez toga poeli sve vie upotrebljavati latinicu te ju danas upotrebljavaju bar u onolikoj mjeri koliko upotrebljavaju i irilicu. 232 Novosadski dogovor je postao notoran u domaoj kroatistici nakon 1990. kao primjer nasilna jezinog unitarizma sa srpske strane. No vrlo uvjerljivu kritiku takva stava prua Kordi 2010: 301321. 233 esto se zaboravlja ili jednostavno nije poznato u iroj javnosti da je situacija u Jugoslaviji ipak bila neto kompleksnija, nego to se to nakon 1990. prikazivalo. Tako se za vrijeme Drugog svjetskog rata i u godinama neposredno nakon rata jo upotrebljavao naziv hrvatski jezik, a jugoslavenski je ustav iz 1946, meu ostalim, bio pisan i na hrvatskom i na srpskom jeziku (naravno, i poslije su slubeni dokumenti pisani na objema varijantama). Naziv hrvatskosrpski (tj. srpskohrvatski) ulazi u slubenu upotrebu tek u 1950-im godinama.

Jedan.ili.etiri.jezika?

129

slabije.prolazio.i.sl.234.iako.takve.tvrdnje.ponajprije.treba.gledati.u.svjetlu. promijenjenih.politikih.okolnosti.u.1990-ima.i.promjeni.ideolokog. rakursa.u.jeziku..No.unato.svim.unitaristikim.nastojanjima.s.obiju. strana 235.i.zajednikom.slubenom.imenu.jezika,.jezik.nikad.nije.bio. potpuno.jedinstven..Razlike.su.postojale.od.samog.formiranja.modernih.knjievnih.jezika.u.19..stoljeu.i.nikada.nisu.nestale,.kako.god.se. te. razlike. nazivalo. i. tumailo. . jednim. policentrinim. standardnim. jezikom.s.vie.standardojezinih.varijanata.(kao.prije.1990)236.ili.kao. vie.standardnih.jezika.(kao.nakon.1990)..koliko.god.te.razlike.bile. znatne.ili.ne..Zanimljivo.je.da.je.u.prvoj.Jugoslaviji.slubeno.postojao. ak.i.srpsko-hrvatsko-slovenaki.(tj..-slovenski).jezik,.to.podsjea.na. ilirske.ideje.iz.19..stoljea. Situacija.je.danas.takva.da.na.mjestu.nekadanjeg.slubenopostojeeg. srpskohrvatskog. imamo. etiri. standardna. jezika.. U. Hrvatskoj. se. govori. iskljuivo. o. hrvatskom. jeziku. i. inzistira. se. na. razlici. izmeu. hrvatskoga.i.srpskoga.na.standardnoj.razini237..I.struna.i.opa.javnost. su.tu.poprilino.ujedinjene..Unato.otroj.opoziciji.ideji.o.tome.da.su. hrvatski.i.srpski.jedan.jezik,.ekstremne.zamisli.poput.onih.da.treba. titlati.srpske.filmove.ili.prevoditi.srpske.knjige.obino.nailaze.na.otvoren.
234 Kao jedan takav primjer se navodi injenica da je slubeni jezik vojske bio srpski (tj. tada istona/ srpska varijanta srpskohrvatskog). To je, meu ostalim, bila posljedica injenice da je Srbija bila najvea republika u Jugoslaviji i da je Beograd bio glavni grad, to je srpskoj varijanti davalo presti i primat u nekim sluajevima. Iz istog su razloga Slovenci i Makedonci uili srpsku varijantu a ne hrvatsku (to im je bilo lake i utoliko to su slovenski i makedonski takoer ekavski, Kordi 2010: 299, 305). Na slian nain je i tadanji srpskohrvatski openito bio prestiniji od slovenskog i makedonskog (npr. u Sloveniji su svi u kolama uili srpskohrvatski, dok se u Hrvatskoj nije uio slovenski) te tu ne treba zapravo traiti nekakvu velikosrpsku urotu. 235 Nakon 1990. je bilo zanimljivo vidjeti kako se preko noi mijenjaju stajalita te oni koji su jo donedavno pisali o hrvatskosrpskom sada piu samo o hrvatskom. Neki su, osim toga, bili prisiljeni braniti se od optuaba da su bili jezini unitaristi npr. Stjepan Babi (Unitaristikoga grijeha nema na meni, Veernji list, 9. III. 1997). Ipak, to ne treba pretjerano uditi. Isto se dogodilo i u drugim znanostima ekonomisti su svi od marksist preko noi postali neoliberali, politolozi i sociolozi su takoer marksizam zamijenili liberalizmom itd. Kao to je u Jugoslaviji bilo nemogue ne biti za srpskohrvatski, nakon raspada Jugoslavije je praktiki nemogue ne biti za zasebnost hrvatskog i srpskog. Tu je jasno vidljiv utjecaj ideologije na znanost pri emu se ne treba uope zavaravati da je utjecaj ideologije danas manji nego to je bio u bivem reimu iako je predznak drugaiji i iako se prinuda odvija na drugaiji nain, sm hegemonijski diskurs je jednako jak ako ne i jai. 236 Od domaih kroatista, tu tezu i danas zastupa, i stoga izaziva velike raspre u javnosti, Snjeana Kordi (vidi Kordi 2010: 69168). Njezin je sluaj ipak poseban jer je ona godinama radila u Njemakoj, gdje je takav stav bilo lake zastupati nego u samoj Hrvatskoj. Ideju o hrvatskosrpskom je kod nas zastupao i 2007. preminuli lingvist Dubravko kiljan (koji nije bio kroatist). 237 Mnogi kroatisti ak i otvoreno priznaju da razlike izmeu hrvatskog i srpskog treba i poveavati.

130

iji.je.jezik?

podsmjeh238..Naziv.srpskohrvatski.ili.hrvatskosrpski.se.openito.smatra. politiki.nekorektnim,.anakroninim.i.u.samoj.ga.Hrvatskoj.praktiki. nitko.ne.zastupa,.bar.ne.otvoreno. U.Srbiji.se.danas.takoer.govori.i.o.zasebnom.srpskom.jeziku.i.neki. srpski.jezikoslovci.na.to.pitanje.gledaju.ak.i.vie.nacionalistiki.nego. u.Hrvatskoj,.no.ondje.je.ideja.srpskohrvatskoga.jo.uvijek.iva,.nije.ni. otprilike.toliko.sporna.kao.u.Hrvatskoj.i.mnogi.lingvisti.upotrebljavaju.i. dalje.taj.naziv239..To.je.posljedica.vie.razloga..Srbija.je.vea.zemlja.i.Srbi. su.brojniji.narod.od.Hrvat.pa.se.ne.osjeaju.ugroenima.pred.njima240;. u.Hrvatskoj.se.jezini.unitarizam.u.jugoslavensko.doba.doivljava.kao. razdoblje.pritiska.srpskoga.na.hrvatski,.dok.u.Srbiji.nema.i.nije.bilo. osjeaja.prijetnje.od.hrvatskog.jezika 241;.meu.Srbima.je.doivljaj.rata. iz.1990-ih.s.Hrvatskom.drugaiji.nego.u.Hrvatskoj.jer.je.Srbija.u.tom. ratu.bila.agresor.i.rat.se.nije.odvijao.na.njezinu.teritoriju.i.sl. U.Bosni.i.Hercegovini.je.situacija.danas.potpuno.bizarna242 ..Bonjaci. inzistiraju. na. bosanskom. jeziku.. Ondje. je. standardizacija. otila. ve. prilino.daleko.te.postoji.vie.standardojezinih.prirunika.svih.vrsta.. Samostalnost.prema.hrvatskom.i.srpskom.standardu.pokuava.se.postii. jakom.preferencijom.prema.turcizmima.i.nekim.specifinostima.kao.to.
238 Treba ipak voditi rauna o tome da u jezicima koji imaju vie standardnih varijanata, kao to su engleski ili panjolski, takoer esto dolazi do prilagodbe jezika u izdanjima u posebnim dravama pa se npr. britansko izdanje moe prilagoditi za ameriko trite i sl. Jedan takav primjer moemo vidjeti u prvoj knjizi o Harryju Potteru (Harry Potter i kamen mudraca), gdje je ono to je kod nas prevedeno kao mudrac u britanskoj verziji glasilo philosopher da bi u amerikom izdanju bilo zamijenjeno s njima, u tom kontekstu, razumljivijim sorcerer arobnjak. Naravno, tu je rije ne o tome da bi netko mislio da je britanski engleski nerazumljiv govornicima amerikog engleskog ili da je rije o dvama jezicima, nego jednostavno o voenju rauna o tome kakav e naslov i kakav jezik bolje proi na tritu u pojedinoj zemlji. O prvom pokuaju titlanja na hrvatski srpskog filma Rane 1999, koji je neslavno zavrio, i o drugim takvim i slinim primjerima u svijetu, npr. o titlanju i sinkroniziranju filmova radi boljeg razumijevanja ili razumijevanja uope unutar globalnog anglofonog podruja, vidi ani 2007: 1849. 239 Treba napomenuti i da koncepcija srpskohrvatskog jezika u Srbiji ostaje prisutnom ak i pod nazivom srpski jezik. Tako se primjerice u najnoviji srpski etimoloki rjenik (EPCJ), koji se samo iz politikoprozainih razloga morao tako nazvati (unato drugaijoj stvarnoj ideji rjenika i eljama samih autora), uvrtavaju i podaci iz svih hrvatskih, bosanskih i crnogorskih tokavskih govora. 240 Posljedica toga je i odnos nekih lingvista i laika u Srbiji prema hrvatskom koji se bitno razlikuje od hrvatskih pogleda na srpski. Dok se na hrvatski iz hrvatske perspektive esto gleda kao na jezik-rtvu u bivoj Jugoslaviji, a na srpski kao na jezik-agresor, koji se danas uglavnom pokuava ignorirati, u Srbiji se javlja npr. i stav da i Hrvati (i Bosanci i Crnogorci) zapravo govore srpski i da srpski nekako tu ima primat, tj. da su ostali ukrali jezik od njih. Takav je stav, bar u opoj javnosti, u Hrvatskoj puno rjei, a u struci se neto slino vidi u tvrdnjama poput one da je Vuk u svom rjeniku prepisao starije hrvatske rjenike i sl. 241 Zanimljivo je da se to izgleda poinje mijenjati u najnovije vrijeme kako u Srbiju, iz ekonomskih razloga, sve vie prodiru hrvatski prijevodi crtanih filmova i sl., to neki u Srbiji doivljavaju kao prijetnju. 242 Za detaljan povijesni prikaz sociolingvistike situacije u Bosni i Hercegovini vidi ani 2007: 4992.

Jedan.ili.etiri.jezika?

131

je.kahva243.(prema.hrvatskom.kava i.srpskom.kafa)..S.druge.strane,.Hrvati. u.BiH.slubeno.upotrebljavaju.hrvatski,.pri.emu.onda.radi.ugledanja. na. hrvatski. standard. odustaju. od. svog. nekadanjeg. bosanskog. uzusa. u.kojem.je.bilo.vie.istonih.rjeenja,.dok.Srbi,.jasno,.po.toj.logici. upotrebljavaju.srpski..Tu.je,.jasno,.uvijek.rije.o.upotrebi.u.pisanoj.formi. jer.bar.u.gradskom.govornom.jeziku.u.BiH.nema.ama.ba.nikakva.smisla. govoriti.o.bosanskom,.hrvatskom.i.srpskom..U.srpskom.dijelu.Bosne.je. ak.u.1990-ima.bilo.nastojanja.da.se.uvede.i.ekavica,.no.to.nije.zaivjelo. jer.su.Srbi.u.Bosni.iskljuivo.ijekavci..Naravno,.razlikovanje.je.ovih.triju. varijanata.u.stvarnosti.mogue.eventualno.samo.u.pisanim.tekstovima,. a. ak. i. ondje. se. to. vrlo. teko. ostvaruje.. U. govornom. jeziku. Bosne. i. Hercegovine,.govorimo.li.o.opem.govornom.jeziku.ili.substandardu,. teko. da. se. moe. govoriti. o. trima. jezicima 244 .. U. Crnoj. Gori. postoje. organizirani.napori.u.standardizaciji.posebnog.crnogorskog.standarda,. no.ondje.je.problem.to.to.dio.Crnogoraca.to.ne.prihvaa.i.svoj.jezik.i. dalje.nazivaju.srpskim.iako.je.crnogorski.jezik.danas.priznat.kao.sluben. zakonski.i.ustavno..Sluaj.crnogorskoga.je.utoliko.izniman.to.su.ondje,. za.razliku.od.triju.drugih.tokavskih.standarda,.u.pravopis.i.standardnu. fonologiju.uneseni.tipini.crnogorski.glasovi/znakovi. (u.rijeima.kao. ekira sjekira).i. (u.rijeima.kao.enica zjenica)245..Ipak,.dvojbeno. je.koliko.e.ovakva.rjeenja.doista.i.ui.u.pisani.uzus.
243 Neka su druga rjeenja, kao hlopta za loptu i hudovica za udovicu, premda doista postoje u nekim govorima bosanskih Muslimana, nerijetko predmet javnog ismijavanja. 244 S druge strane, neosporno je da odreene jezine razlike postoje meu organskim govorima u Bosni i Hercegovini a ovisno o vjeri tj. etniji govornik. Tako se govori Hrvat i Bonjak razlikuju od govora Srba po tome to su Srbi gotovo iskljuivo govornici istonohercegovakoga dijalekta (dakle ijekavci novije akcentuacije), dok Hrvati i Bonjaci govore i novotokavskim ikavskim zapadnim dijalektom te starotokavskim istonobosanskim dijalektom (govor Hrvat u bosanskoj Posavini oko Oraja pripada u slavonski dijalekt, ime se tamonji Hrvati razlikuju od lokalnih Srba i Muslimana te stoga dosta dre do toga). Tu valja istai i da se organski govori Musliman mogu razlikovati od govora Hrvat po nekim karakteristikama (recimo po ukidanju opreke i , po tipinosti i uvanju glasa h i sl.). Jasno, sve reeno vrijedi uglavnom za tradicionalne ruralne govore, u modernim urbanim sreditima praktiki nema nikakvih razlika izmeu govora Hrvat, Srba i Bonjak. 245 Za crnogorske su govore, a sada i za novi crnogorski standard, tipini i oblici poput evojka, nijesam i slino (iako se nijesam u Crnoj Gori u knjievnom jeziku rabilo i prije dok je na snazi slubeno bio srpskohrvatski). Jasno, takvi se oblici, kao i glasovi i mogu nai i u necrnogorskim tokavskim govorima (npr. evojka se govori i u nekim starotokavskim slavonskim govorima, a nijesam je jednostavno stariji ijekavski oblik, koji se javlja npr. i u Dubrovniku ili Neumu), no svejedno daju specifian izgled novoformiranom crnogorskom standardu. Zanimljivo je da su Crnogorci ipak za knjievni jezik uzeli, kao i u drugim trima standardnim tokavtinama, novotokavsku akcentuaciju, s mlaim, pomaknutim naglaskom, iako velik dio crnogorskih govora, ukljuujui i govor glavnoga grada Podgorice, ima stariju, starotokavsku akcentuaciju s nepomaknutim naglaskom (npr. starotokavski crnogorski evjka, enca prema novotokavskom djvjka, nica). Da je i to uzeto u standardni crnogorski, onda bi se takav standard po jo jednoj bitnoj karakteristici dosta razlikovao od hrvatskog, srpskog i bonjakog standardnog jezika.

132

iji.je.jezik?

Situacija. je,. dakle,. takva. da. slubeno. imamo. etiri. standardna. idioma..standardni.hrvatski,.standardni.srpski,.standardni.bonjaki. (bosanski).i.standardni.crnogorski,.koje.velik.broj.njihovih.govornika 246.smatra.posebnim.jezicima..S.druge.strane,.do.1990..se.slubeno. smatralo.da.se.u.Hrvatskoj,.Bosni.i.Hercegovini,.Srbiji.i.Crnoj.Gori. govori. jednim. jezikom,. hrvatskosrpskim. ili. srpskohrvatskim,. koji. se. pisao. dvama. pismima. i. koji. je. bio. policentrian,. tj.. imao. je. vie. varijanata. . ponajprije. hrvatsku. (ili. eufemistiki. zapadnu). i. srpsku. (eufemistiki. istonu). uz. mijeanu. bosansku. varijantu 247.. Unato. jezinim.posebitostima.koje.postoje.u.razliitim.jezicima/varijantama,. nesporno.je.da.se.svi.govornici.od.Istre.na.zapadu.pa.do.Beograda.na. istoku.i.Bara.na.jugu.i.dalje.vrlo.dobro.i.bez.problem.razumiju,.bar. kada.pokuavaju.govoriti.standardnim.jezikom 248 ..No,.kako.rekosmo,. unato.miljenju.koje.moda.imaju.neki.neupueni.stranci,.nikad.nije. postojao.jedinstveni.srpskohrvatski,.tj..nikad.se.nije.moglo.pisati.tako. da.se.odjednom.pie.i.hrvatski.i.srpski,.slino.tome.kako.se.ne.moe. pisati.ili. govoriti. odjednom. i.britanski. i.ameriki. engleski..Najblie. tako. neem. je. bila. bosanskohercegovaka. jezina. praksa. u. kojoj. su. se. mijeala. obiljeja. i. hrvatskog. i. srpskog. uzusa,. uz. neke. lokalne. posebnosti,.no.ni.to.nije.bila.standardna.varijanta.za.koju.bi.hrvatska. strana.rekla.da.je.hrvatska,.a.srpska.da.je.srpska 249.
246 Takva je situacija, ako nita drugo, u Hrvatskoj. 247 Postojale su i neke osobine tipine za crnogorsku varijantu, npr. nijesam. 248 Naravno, kada se govori da postoji potpuno meusobno razumijevanje, to ne znai da tu nema iznimaka i posebnih sluajeva. Npr. mlai govornici iz Hrvatske teko da e primjerice znati to znae srpske rijei bioskop kino ili argarepa mrkva. Isto tako, neki govornici, pogotovo mlai, iz Srbije nee razumjeti pojedine tipino hrvatske rijei kao to je tvornica (prema srpskom fabrika ovaj primjer s nesporazumom je autor ove knjige osobno doivio u Srbiji kada je govornik iz Srbije u udu prekinuo govornicu iz Hrvatske da je upita to to tvornica znai) ili nee znati koja je razlika izmeu rijei ukus i okus (u Srbiji postoji samo ukus no tako je, recimo, izvorno i u Osijeku). Takoer, govornici srpskoga redovno ne znaju hrvatske nazive za mjesece (sijeanj, veljaa), esto ak ni kada su filoloki obrazovani (naravno, u kolokvijalnim gradskim govorima se i u Hrvatskoj obino govori prvi mjesec, drugi mjesec, ali ljudi znaju nazive mjeseci preko obrazovanja, pisanog jezika i sl., dok se narodni nazivi doista rabe u nekim dijalektima npr. u Istri, Dalmatinskoj zagori ili Posavini premda katkad s nekim razlikama prema standardnom sustavu), a mogu im biti nepoznate ili nejasne i neke druge tipino hrvatske rijei kao to su veleposlanstvo, kolodvor (u Srbiji se to kae stanica) i sl. Jasno, teko da takve stvari pretjerano utjeu na ope sporazumijevanje meu Hrvatima i Srbima. 249 Bitno je naglasiti da je ovdje rije o standardnim varijantama koje su uvijek uvjetovane politikopovijesnim (da ne kaemo proizvoljnim okolnostima). Tako je recimo, isto jezino gledano, bilo kojem tokavcu iz Hrvatske blii bilo koji tokavac iz Srbije nego recimo neki kajkavac iz Hrvatske. Meutim, ako je rije o standardnom jeziku, tokavcu iz Hrvatske e biti blii standardni jezik kojim pie kajkavac iz Hrvatske, nego standard kojim pie tokavac iz Srbije.

Jedan.ili.etiri.jezika?

133

Kako. rekosmo,. u. bivim. jugoslavenskim. zemljama. iz. politikih. razloga. nema. puno. onih,. pogotovo. ne. meu. strunjacima,. koji. bi. i. dalje.zastupali.ideju.o.jednom.srpskohrvatskom.jeziku..S.druge.strane,. u.inozemstvu.je.takvih.lingvista.jo.uvijek.velik.broj..Iako.se.u.Hrvatskoj.nerijetko.smatra.da.je.to.plod.neke.bjelosvjetske.urote.protiv. Hrvatske,.navika.i.tradicija.su.vjerojatno.najvaniji.razlozi.za.to.to.se. u.inozemstvu.jo.uvijek.esto.govori.o.srpskohrvatskom..Osim.toga,. nije.teko.shvatiti.da.strancima.lokalni.etniko-identitetski.sporovi.nisu. jednako.bitni.kao.ljudima.koji.na.ovim.prostorima.ive.te.jednostavno. odbijaju.prihvatiti.etiri.vrlo.slina.standardna.jezika.na.mjestu.gdje. se.prije.tvrdilo.da.je.bio.samo.jedan.jezik..Stoga.se.tvrdnje.da.je.rije. o.dva,.tri.ili.etiri.a.ne.o.jednom.jeziku.esto.jednostavno.otpiu.kao. lokalni.nacionalizam.za.koji.nelokalci.nisu.pretjerano.zainteresirani..I. doista,.koliko.god.se.to.nekome.s.ovih.prostora.ne.svialo,.to.se.moe. shvatiti..Slino.kao.to.nekom.hrvatskom.lingvistu.pitanje.identitetskih. sporova. to. se. tie. klasifikacije. odreenih. afrikih. jezika. nee. biti. toliko.bitno,.isto.tako.strancima.ni.nai.jezini.sporovi.ne.izgledaju. prebitni..Nije.recimo.teko.zamisliti.da.bi.netko.iz.Hrvatske.kada.bi.se. spomenuli.ruski.i.bjeloruski.odmahnuo.rukom.i.rekao.da.je.sve.to.isto. ili.vrlo.slino..Donekle.slino.je.i.to.to.recimo.nama.nije.pretjerano. bitno.zove.li.se.jedna.od.azijskih.zemalja.Burma.ili.Mijanmar.pa.emo. je.i.dalje.zvati.Burma.iako.to.nekom.tko.je.odande.moe.smetati..No. isto.tako.nije.teko.razumjeti.ni.one.kojima.smeta.to.stranci.njihov. jezik.ne.nazivaju.onako.kako.ga.oni.nazivaju. Pitanje.koje.se.odmah.treba.postaviti.u.vezi.s.odreivanjem.je.li.rije.o. jednom.ili.vie.jezika.jest..kako.se.lingvistiki.odreuje.to.je.to.jezik?. No.odgovor.na.to.pitanje.nije.ba.tako.jednostavan..Najpreciznije.bi. bilo.rei.da.je.kriterij.vie,.ali.da.na.to.nema.jednoznanih.i.arobnih. odgovora,.tj..da.je.katkad.vrlo.teko.rei.to.je.jezik,.a.to.nije..Jasna. je.stvar.da.je.nekad.odgovor.na.to.vrlo.jednostavan..Recimo.baskijski.i. kastiljski.(panjolski).u.panjolskoj.su.oito.toliko.razliiti.da.tu.nema. nikakve.sumnje.da.je.rije.o.razliitim.jezicima..Isto.tako,.nema.dvojbe. ni.da.su.hrvatski.i.maarski.razliiti.jezici.ili.da.recimo.istrorumunjski,. koji.se.govori.u.Istri,.nije.dijalekt.hrvatskog..No.u.mnogim.drugim. sluajevima.je.situacija.puno.tea.

134

iji.je.jezik?

Obino.se.tu.kao.osnovni.navode.sljedei.kriteriji..strukturalni. kriterij,.kriterij.meusobne.razumljivosti,.genetski.kriterij.i.identifikacijski.kriterij250..Strukturalni.kriterij.jednostavno.oznaava.promatranje. jezine.strukture.da.bi.se.utvrdilo.ine.li.dva.ili.vie.idioma.jedan.ili. vie. jezika.. Pretpostavka. je. da. razlike. moraju. biti. znaajne. da. bi. se. ustvrdilo.da.je.negdje.rije.o.dva.a.ne.o.jednom.jeziku..I.opet,.katkad. je.to.jednostavno,.no.katkad.nije..Postavlja.se.pitanje..kada.je.razlik. dovoljno.da.bi.se.reklo.da.je.rije.o.dvama.a.ne.o.jednom.jeziku?.Na. to.pitanje.se,.dakako,.teko.moe.egzaktno.odgovoriti..Moemo.to. usporediti.s.problemom.kao.to.je.koliko.tono.stolica.u.sobi.mora. biti. da. bismo. rekli. da. ih. je. puno251. Tako. za. hrvatski. i. albanski. nije. teko.ustvrditi.da.je.rije.o.razliitim.jezicima,.no.ve.kad.gledamo. hrvatski.i.slovenski.ili.npr..norveki.i.vedski,.tu.je.ve.vie.problema.. Svakako.je.razlik.i.tu.dosta,.no.recimo,.pogledamo.li.malo.ire,.postoje. npr..i.hrvatski.dijalekti.koji.se,.bar.na.prvi.pogled,.od.standardnog. hrvatskog. razlikuju. moda. ak. u. istoj. mjeri. koliko. se. i. standardni. hrvatski. razlikuje. od. standardnog. slovenskog 252 .. Isto. tako,. hrvatski. i.srpski.standard,.ili.recimo.urbani.govori.Osijeka.i.Novog.Sada.su. puno. sliniji. jedni. drugima,. nego. to. su. slini. nekim. hrvatskim. ili. srpskim. govorima. (npr.. loinjskom. akavskom. ili. nekom. torlakom. govoru253)..Pogledamo.li.na.sluaj.hrvatskog.i.srpskog,.to.nam.je.ovdje. najzanimljivije,.to.se.strukturalnog.kriterija.tie.tu.moemo.rei.da. razlike.postoje.no.da.one.nisu.prevelike.ako.govorimo.o.standardnom. jeziku..Fonoloki.sustav.je.vie-manje.isti,.morfoloki.takoer..iako. neke.razlike.postoje..imenice,.glagoli,.pridjevi.itd..imaju.vie-manje. iste.oblike,.a.ni.u.sintaksi.razlike.nisu.pretjerano.velike..to.se.strukturalnog.kriterija,.dakle,.tie,.tu.su.razlike.doista.dovoljno.male.da.se. moe.opravdano.zakljuiti.da.je.rije.o.jednom.jeziku..Tko.god.eli. poto-poto.dokazati.da.su.hrvatski.i.srpski.razliiti.jezici,.ne.bi.smio. inzistirati.na.ovom.kriteriju.
250 Vidi za to npr. i Matasovi 2001: 1518. 251 Jasno, postoje i pokuaji da se i to odredi, no oni su uvijek proizvoljni. Tako se u Kordi (2010: 98) spominju postotci identinosti od 50% i 81%. Naravno, takvo je proizvoljno odreivanje granice posve doputeno eli li se to tono terminoloki odrediti, no i dalje stoji injenica da je u takvim sluajevima potrebno proizvoljno odrediti granicu. 252 Tim vie to su neki govori u zapadnom Gorskom kotaru (oko Delnica), koji se u kroatistici obino smatraju kajkavskim, zapravo, genetski gledano, slovenski govori. 253 Torlaki govori se govore na jugu Srbije i jezino su izrazito bliski bugarskom/makedonskom.

Jedan.ili.etiri.jezika?

135

Drugi.je.kriterij.meusobne.razumljivosti..Ovaj.se.kriterij.opet.ini. samorazumljiv,.no.nije.ba.tako..Dok.je.primjerice.jasno.da.izmeu. hrvatskog. i. maarskog. nema. razumijevanja,. nisu. svi. sluajevi. tako. jednostavni.. Potpuno. je. jasno. da. izmeu. standardnog. hrvatskog. i. standardnog.srpskog.(naravno,.i.bonjakog/bosanskog.i.crnogorskog). postoji.gotovo.potpuna.razumljivost..Tu.ne.treba.nita.posebno.dokazivati,. svi. bez. ikakvih.problema.itamo.srpske. tekstove,.gledamo. srpske.filmove.i.sluamo.srpsku.glazbu.te.nijednom.Hrvatu.u.Srbiji. ili.obrnuto.nee.pasti.na.pamet.govoriti.primjerice.engleski.da.bi.se. sporazumio..Dakle,.to.se.tie.kriterija.razumljivosti.treba.opet.zakljuiti. da.su.po.njemu.hrvatski.i.srpski.isti.jezik..Meutim,.ni.taj.kriterij.nije. ba.toliko.neupitan.jer.su.meusobno.razumljivi.i.mnogi.jezici.za.koje. e.rijetko.tko.rei.da.nije.rije.o.razliitim.jezicima..Tako.je.recimo. slovenski,.koji.se.od.hrvatskog.strukturalno.sasvim.dovoljno.razlikuje,. ipak.velikom.broju.govornika.hrvatskoga.prilino.razumljiv.pa.su.posve. obini.sluajevi.da.Hrvat.i.Slovenac.razgovaraju.tako.da.Hrvat.govori. hrvatski.a.Slovenac.slovenski254 ..Takoer,.iako.govornici.hrvatskog.ne. komuniciraju.tako.esto.s.Makedoncima.i.Bugarima,.veina.e.govornika. brzo.uvidjeti.da.se.s.njima.dade,.unato.problemima,.komunicirati.tako. da.jedni.govore. hrvatski.a.drugi.makedonski.ili.bugarski255..Takvih. primjera.je.lako.nai.i.drugdje..recimo.Norveanin.i.veanin.bez. problema.mogu.razgovarati.norveko-vedski.meusobno,.isto.tako.i. Makedonac.i.Bugarin,.Slovak.i.eh,.Ukrajinac.i.Rus.u.Ukrajini.i.sl.. Iako.jezici.mogu.biti.dovoljno.razliiti.da.obino.nitko.i.ne.pomilja. da.bi.to.mogao.biti.isti.jezik,.oni.istodobno.mogu.biti.dovoljno.slini. da.bi.se.na.njima.moglo.bez.problema.komunicirati..S.druge.strane,.
254 Situaciju tu ipak kompliciraju neki dodatni elementi. Tako recimo meusobna razumljivost dosta ovisi o regiji i izloenosti drugom jeziku. Recimo Zagrepani e openito u puno veoj mjeri tvrditi da dobro razumiju slovenski nego Spliani. Tome je razlog dakako zemljopisna blizina Zagreba Sloveniji, kao i vjerojatno zagrebaka kajkavska dijalekatna podloga koja je blia slovenskom od hrvatskog standarda. Osim toga, treba rei i to da je meusobna komunikacija olakana time to svi stariji Slovenci govore, ili bar izvrsno razumiju, srpskohrvatski (koji su prije uili u koli, vojsci, iz medij i sl.), dok mlai Slovenci obino bar pasivno dobro razumiju hrvatski jer je u Sloveniji dosta prisutna recimo hrvatska glazba (obrnuto nije sluaj) kao i neki drugi aspekti hrvatske kulture (npr. stripovi). Ipak, katkada se uje i da mlai Slovenci i Hrvati meusobno govore engleski premda je to zasad prilino rijetko i vrlo ogranieno. Moe se pretpostaviti da e se u budunosti meusobno razumijevanje izmeu Hrvat i Slovenaca smanjivati. 255 Dakako, i ovdje e to u praksi ovisiti o pojedinom govorniku i njegovoj spremnosti da se potrudi. U kontaktu s Makedoncima pomae jasno i to to svi stariji Makedonci dobro govore srpski, a i mlai ga, ako nita drugo, bar pasivno jako dobro razumiju, ako ga ne govore, zbog velikog utjecaja srpske kulture na makedonsku (glazba, novine), to je slino odnosu Hrvatske i Slovenije.

136

iji.je.jezik?

govornik.standardnog.hrvatskog.bi.teko.mogao.komunicirati.s.govornicima.nekog.od.lokalnih.govora.koji.se.smatraju.hrvatskima,.kada. se.ti.govornici.ne.bi.i.sami.prebacili.na.knjievni.hrvatski..Tu,.dakle,. vidimo. da. kriterij. meusobne. razumljivosti,. usprkos. svojoj. oitosti,. nije.ba.uvijek.sasvim.pouzdan.jer.strukturalna.razliitost,.pogotovo. uz. povoljne. kulturno-povijesne. okolnosti. (npr.. izloenost. drugom. jeziku),.ne.ukazuje.nuno.i.na.to.da.nema.meusobne.razumljivosti. izmeu.dvaju.jezika. Trei.je.kriterij.genetski..Kaemo.da.su.dva.idioma.dio.istoga.jezika. ako.su.povijesno.gledajui.nastali.iz.istoga.izvora,.tj..ako.su.genetski. bliskosrodni..to.se.tie.genetskoga.kriterija,.tokavski.je.tu.svakako. jedan.jezik.pa.bi.onda.po.tome.i.standardni.jezici.nastali.na.osnovi. tokavskoga.bili.jedan.jezik..To.nitko.ne.nijee..No.i.genetski.kriterij. moe. biti. dosta. kompliciran. jer. je. rijetko. jasno. gdje. jedan. dijalekt. prestaje,.a.drugi.poinje,.genetske.veze.je.katkada.teko.uspostaviti. ili.precizirati.i.sl.,.kako.emo.vidjeti.u.nastavku.teksta.kada.budemo. govorili.o.problemima.dijalekatskog.kontinuuma. Posljednji. je. kriterij. koji. se. esto. rabi,. premda. teko. da. se. moe. smatrati.znanstvenim,.onaj.identifikacijski..dakle,.to.sami.govornici. misle.o.svojim.jezicima..Tu.dolazimo.do.kriterija.po.kojem.bi.hrvatski. i. srpski. danas. nedvojbeno. bili. razliiti. jezici.. Danas. bi. vjerojatno. velika.veina.govornika.u.Hrvatskoj.rekla.da.govori.hrvatski.i.da.je. to. razliit. jezik. od. srpskog. pa. bi. se,. uzima. li. se. taj. kriterij. u. obzir,. moglo.zakljuiti.da.je.rije.o.razliitim.jezicima..Naravno,.postavlja. se.pitanje.bi.li.odgovor.na.takvo.pitanje.bio.isti.recimo.1985..godine. kao.i.danas?.Jasno.je.da.takvi.problemi.nisu.ogranieni.samo.na.na. predio.svijeta..I.drugdje.je.prilino.problematino.kako.se.postaviti. prema. stavovima. govornika. o. svom. jeziku.. Nisu. rijetki. primjeri. da. se. u. dvama. susjednim. selima. govori. gotovo. potpuno. isto,. ali. da. se. govornici.kunu.da.govore.posve.razliitim.jezicima256 ..Slian.se.fenomen. moe.vidjeti.i.u.dijalektologiji,.gdje.se.govornici.iz.jednog.sela.mogu.
256 Tako recimo u Keniji postoji devet sela u kojima se govori vrlo slino, no govornici tvrde da govore razliitim jezicima i ne ele upotrebljavati varijante kojima govore oni drugi iako nisu sve varijante standardizirane. Da bi se izbjegli problemi to se tie imenovanja dotinog jezika, neutralno je nazvan mijikenda, tj. govor devet sela. Naravno, jako je teko oekivati da e se u takvim sluajevima irom svijeta rabiti uvijek isti kriteriji, tako da nije rijetko da se u nekom sluaju neka dva idioma smatraju istim jezikom, dok se drugdje dva jednako slina/razliita idioma mogu svrstati pod razliite jezike. To je i jedan od razloga zato je nemogue precizno odgovoriti na pitanje koliko jezika ima na svijetu, nego se obino daje priblina brojka od oko 6000 jezika.

Jedan.ili.etiri.jezika?

137

kleti.da.govore.sasvim.razliito.od.govornik.iz.susjednog.sela.iako. su.im.govori.zapravo.prilino.slini,.a.ono.to.je.uvijek.zanimljivo.je. da.e.gotovo.svaki.govornik.uvijek.rei.za.onoga.iz.susjednog.sela.da. zatee.ili.zavlai..Subjektivni.dojmovi.govornik.tako.znaju.esto.biti. u.neskladu.sa.stvarnou. Na.kraju.nam.ostaje.jo.jedan.kriterij.koji.se.takoer.vrlo.esto.rabi. iako.je.sasvim.oito.posve.proizvoljan.i.ovisi.o.nejezinim.faktorima.. To.je.kriterij.standardizacije..Svakome.tko.zna.ita.o.lingvistici.prilino. je.oito.da.se.primjerice.podjela.na.jezike.u.suvremenoj.Europi.vri. vie-manje. vrlo. prozainom. metodom. . podjelom. na. standardne. jezike..Dakle,.posebnim.se.jezicima.smatraju.oni.jezici.koji.imaju.svoje. standardne.varijante.i,.uz.to,.po.prilici.i.dravu.i.slubeni.status..Ovaj. je.kriterij.u.samoj.praksi.toliko.presudan.da.se.esto.u.ali.napominje. da.je.jezik.zapravo.samo.dijalekt.s.vojskom.i.mornaricom..No.unato. aljivosti.reene.dosjetke,.u.stvarnosti.je.to.doista.prilino.tona.definicija. jezika..Tako.je.talijanski.jezik.jezik.upravo.po.tome.to.je.standardiziran. i.to.je.slubeni.jezik.Italije..Pritom.se.esto.zanemaruje.injenica,.a. laicima.je.ona.esto.posve.nepoznata,.da.je.na.granici.Francuske.i.Italije. praktiki. nemogue. rei. gdje. recimo. poinje. pijemontski 257,. a. gdje. prestaje.provansalski258.ili.da.je.govornicima.standardnog.talijanskog. primjerice.sicilijanski.ili.napuljski.idiom.praktiki.potpuno.nerazumljiv. te.da.u.Italiji.zapravo.postoji.vie.posebnih.romanskih.jezika.koji.se. samo.tradicijski,.sociolingvistiki.i.politiki.mogu.smatrati.dijalektima. talijanskoga..Iako.laicima.pa.ak.i.nekim.strunjacima.podjela.na.jezike. izgleda.vrlo.znanstvena.i.egzaktna,.ona.to.zapravo.nije.i.lingvistika. tu.vrlo.teko.odgovara.na.pitanje.to.je.jezik,.a.to.nije,.ne.zato.to.bi. lingvistika.kao.znanost.bila.neegzaktna.ili.nedovoljno.razvijena,.nego. zato.to.je.sama.narav.predmeta.izuavanja.takva.da.nije.prikladna.za. elegantno.svrstavanje.u.kuice.emu.ljudi.esto.tee. Iako.se.i.u.obinom.govoru.i.u.lingvistici.esto.radi.s.pojmom.jezik,. valja.biti.svjestan.da.je.jezik.iznimno.teko.strogo.znanstveno.definirati. i.da.dosta.jezika.koje.obino.zovemo.jezicima.nisu.definirani.strogo. lingvistiki,.nego.da.su.tu.ulogu.igrali.i.mnogi.izvanjezini.imbenici.kao.
257 Poseban romanski jezik na sjeveru Italije, koji se, prema tvrdnjama mnogih romanista, samo sociolingvistiki moe smatrati talijanskim dijalektom. 258 Provansalski je, kako se to obino smatra, poseban romanski jezik koji se govori na jugu Francuske.

138

iji.je.jezik?

to.su.standardizacija,.postojanje.drave.i.nacije259,.politiko-drutveni. i.etniki.argumenti,.povijesni.razlozi.i.okolnosti.i.sl..Strogo.lingvistiki. gledano,.realni.jezici.postoje.samo.na.vrlo.niskim.razinama..kada. govorimo.o.jeziku.pojedine.male.zajednice,.npr..sela.i.grada..Govorimo. li.o.jezinim.jedinicama.vie.razine,.tu.se.uvijek.barata.s.odreenim. generalizacijama,. uopavanjima. i. pojednostavljivanjima,. a. kriteriji. esto.nisu.samo.lingvistiki..To.se.jasno.vidi.na.primjeru.dijalekatskih. kontinuuma,.tj..povezanih.jezinih.podruja.gdje.se.susjedni.dijalekti. lagano.pretapaju.jedni.u.druge.bez.otrih.jezinih. granica. i.rezova.. Pogledamo.li.europske.jezike,.vidjet.emo.da.je.meu.srodnim.jezicima. teko.rei.gdje.poinje.jedan.jezik,.a.zavrava.drugi,.odstranimo.li.iz. igre.dravne.granice.to.oito.nije.lingvistiki.kriterij..Obiljeje.je.dijalekatskog.kontinuuma.to.da.se.primjerice.ruralni.germanski.govornici. iz.istone.Austrije.ne.mogu.razumjeti.s.ruralnim.govornicima.dijalekta. iz. Belgije,. no. da. izmeu. njih. postoji. lanac. meusobno. razumljivih. dijalekata. koji. tee. kroz. reene. zemlje.. Tako. je. nemogue. rei. gdje. tono. zavrava. ruski. a. gdje. poinje. bjeloruski. . naime. dijalekti. na. granici.su.prijelazni.i.imaju.i.neke.ruske.i.neke.bjeloruske.osobine. te.je.nemogue.uprijeti.prstom.i.rei.da.ovdje.jedni.poinju,.a.drugi. zavravaju.. Slino. je. primjerice. i. s. turkijskim. jezicima 260 .. Takoer,. nemogue. je. rei. gdje. je. tono. granica. makedonskih. i. bugarskih. ili. ekih. i. slovakih. dijalekata. to. se. tie. slavenskih. jezika,. dok. se. recimo.kod.germanskih.jezika.ne.moe.odrediti.granica.niskonjemakoga.(sjevernonjemakih.dijalekata).i.nizozemskoga.ili.norvekoga.i. vedskoga.. Kada. se. govori. o. dijalekatskim. kontinuumima,. misli. se. ponajprije.na.tradicionalne,.ruralne.govore..To.je.bitno.napomenuti. zato.to.se.u.mnogim.gradovima,.pogotovo.u.nekim.zemljama,.danas. upotrebljavaju. idiomi. koji. su. bliski. standardu. te,. gledamo. li. (vee). gradove,.dijalekatski.kontinuum.moe.u.potpunosti.nestati..Tako.se. u.susjednim.gradovima.na.nizozemsko-njemakoj.granici.moe.rabiti. standardu. blizak. idiom. te. je. onda. tako. nizozemsko-niskonjemaki. dijalekatski.kontinuum.prekinut.iako.kod.ruralnih.govora.jo.uvijek.
259 O odnosu jezika i nacije vidi npr. kiljan 2002. 260 U turkijsku porodicu jezika pripadaju, meu ostalim, sljedei jezici: turski (u Turskoj), azerski (u Azerbejdanu), uzbeki (u Uzbekistanu), kirgiski (u Kirgistanu), kazaki (u Kazahstanu), turkmenski (u Turkmenistanu) itd. No tadiki (u Tadikistanu) je zato indoeuropski iranski jezik koji ini dijalekatski kontinuum s darijem (u Afganistanu) i perzijskim tj. farsijem (u Iranu).

Jedan.ili.etiri.jezika?

139

postoji..No.takav.je.prekid.uvijek.sekundaran.i.do.njega.dolazi.zbog. izvanjezinih.faktora. Kada.imamo.skupinu.srodnih.jezika.koji.se.govore.na.zemljopisno. povezanu.podruju,.gotovo.uvijek.ondje.postoji.i.dijalekatski.kontinuum,. tj.. srodni. jezici. postupno. prelaze. iz. jednog. jezika. u. drugi.. Dijalekti. srodnih.jezika.su.gotovo.uvijek.slini.jedni.drugima.na.granici.iako. se. formalno,. a. zapravo. proizvoljno,. smatraju. dijalektima. razliitih. jezika..Takva.se.situacija.moe.naruiti.samo.sekundarnim.prekidom. starih. veza. . primjerice. dijalekatni. kontinuum. izmeu. junih. i. sjevernih.Slavena.su.razbili.Maari.i.Rumunji261,.izmeu.Poljak.i.eh. Nijemci. (koji. su. nakon. Drugog. svjetskog. rata. odande. protjerani),. dok. su. doseljeni. novotokavci. nakon. turskih. prodora. razbili. stari. dijalekatski.kontinuum.izmeu.starotokavskog.slavonskog.dijalekta. i.kajkavskoga.u.zapadnoj.Slavoniji..Jednako.tako,.kajkavski.je.puno. blii.slovenskim.dijalektima.od.tokavskoga,.a.najzapadniji.kajkavski. govori. su. blii. slovenskim. od. onih. istonijih,. kao. to. su. i. sjeverni. akavski. govori. puno. blii. slovenskima,. tj.. s. njima. imaju. puno. vie. slinih.osobina,.nego.juni.akavski.govori.koji.su.pak.povezani.blie. sa.zapadnim.tokavskim.govorima..Isto.tako,.torlaki.govori.na.jugu. Srbije.su.puno.blii. bugarskim.govorima.od.ostalih. srpskih.govora.. Dravne. granice. tu. esto. mogu. odigrati. ulogu. u. stvaranju. novih. razlika.ako.odsjeku.nekadanje.susjede,.no.esto.su.one.zapravo.samo. arbitrarne.granice.koje.ne.utjeu.previe.na.sm.jezik..Kao.to.se.iz. reenoga.vidi,.odreivanje.jezik.je.uvijek.u.velikoj.mjeri.proizvoljno,. povezano.s.jezinom.standardizacijom,.stvaranjem.nacij.kao.i.drugim. etniko-simboliko-identitetskim. pitanjima. i. povijesno-drutvenim. okolnostima..Dakle,.pri.podjeli.jezik.se.u.obzir.uglavnom.ne.uzimaju. samo. lingvistiki. kriteriji.. ak. se. i. kod. prouavanja. i. razvrstavanja. jezik.poput.onih.na.Papui.Novoj.Gvineji.javljaju.raznovrsni.i.ne.uvijek. ujednaeni.lingvistiki.kriteriji,.a.uzima.se.u.obzir.i.identitetski.kriterij. kao.i.druge.drutveno-politike.okolnosti. to.se.tie.kriterija.standardizacije,.tu.nema.jednoznanog.odgovora. na.pitanje.jesu.li.hrvatski.i.srpski.isti.jezik..Nedvojbeno.je.da.hrvatski.
261 Ovo pak ovisi o razliitim teorijama o pradomovini Rumunj. Naravno da se zapravo romanski na Balkanu govorio prije slavenskoga.

140

iji.je.jezik?

standard. nije. istovjetan. srpskome,. no. postavlja. se. pitanje. koliko. je. razlik.potrebno.da.bi.se.reklo.da.su.dva.standarda.isti.jezik.ili.nisu.. Posve.je.jasno.da.je.na.to.nemogue.egzaktno.odgovoriti,.kao.to.ve. napomenusmo.262 Ovdje.je.korisno.pogledati.druge.primjere.iz.svijeta..Naime,.unato. tome.to.bi.se.moglo.pomisliti.i.to.se.esto.smatra,.problem.hrvatskoga. i. srpskoga. nije. uope. unikatan. u. svjetskim. razmjerima.. Vrlo. sline. primjere.odnosu.hrvatskoga.i.srpskoga.standarda.nalazimo.i.drugdje.u. svijetu,.a.vidjet.emo.i.da.se.ti.odnosi.razliito.interpretiraju,.kao.to.se. i.odnos.hrvatskog.i.srpskog.razliito.interpretirao.prije.1990..i.danas.. Poznat.primjer.koji.se.uvijek.navodi.je.primjer.urdskoga.u.Pakistanu.i. hindskoga.u.Indiji..Rije.je.o.jeziku.koji.ima.istu.organsku.osnovu,.no. razliitu.standardizaciju.unato.potpunoj.jezinoj.razumljivosti..Katkad. se,.kao.zajedniko.ime,.rabi.naziv.hindustanski..Sluaj.je.nevjerojatno. slian.naem..Govornici.urdskoga.su.muslimani.a.govornici.hindskoga. hindusi,.slino.kao.to.su.Hrvati.tradicionalno.katolici.a.Srbi.pravoslavci263..Takoer,.povezano.s.vjerom,.urdski.se.pie.arapskim.pismom. a.hindski.devanagarijem,.jednim.od.indijskih.pisama,.slino.tome.kako. se.hrvatski.pie.latinicom.a.srpski.izvorno.irilicom. (iako.danas.sve. vie. i. latinicom).. Takoer,. s. obzirom. na. razliitu. kulturu,. povijesnu. tradiciju.i.religiju.u.urdskom.u.sloju.kulturnog.i.civilizacijskog.leksika. nalazimo. velik. utjecaj. arapskoga. jezika,. tj.. mnotvo. arabizama,. dok. u.hindskom.tu.ulogu.ima.sanskrt.te.se.ondje.uene.rijei.preuzimaju. iz.sanskrta,.klasinoga.jezika.stare.Indije..To.je.donekle.slino.ulozi. latinskoga.u.povijesti.hrvatskoga.prema.ulozi.grkoga.u.povijesti.srpskoga..primjerice,.imena.i.rijei.Babilon, Kreta,.Cipar,.demokracija u. hrvatski.dolaze.preteno.preko.latinskoga.i.s.latinskim.izgovorom,.dok. oblici.Vavilon,.Krit,.Kipar,.demokratija u.srpski.ulaze.preteno.preko. grkoga.izgovora..Tome.je.slian.i.primjer.indonezijskoga,.slubenoga. jezika.Indonezije,.i.malajskoga,.slubenoga.jezika.Malezije,.ija.pozicija.i. meusoban.odnos.takoer.jako.nalikuju.odnosu.hrvatskoga.i.srpskoga264.
262 Treba rei i to da su mnoge razlike posve predvidljive, npr. hrvatsko ije/je prema srpskom e (mlijeko:mleko) i slino. 263 Religija je, uostalom, i bila glavni razlog pri stvaranju triju nacija hrvatske, srpske i bonjake, s tim da je stvaranje ove posljednje najrecentnija pojava. 264 Zanimljivo je da malajski i indonezijski standardolozi, kao i nizozemski i flamanski (flamanski je varijanta nizozemskoga koja se govori u Belgiji), surauju na zajednikoj jezinoj kodifikaciji. To je neto to je na naim podrujima u ovoj situaciji teko zamisliti.

Jedan.ili.etiri.jezika?

141

Gotovo.je.ista.situacija.s.razliitim.varijantama.njemakog,.engleskog,. panjolskog,.portugalskog.i.francuskog..razlike.izmeu.hrvatskog.i. srpskog.standarda.vrlo.su.sline.i.upravo.neodoljivo.podsjeaju.na.razlike. izmeu.primjerice.britanskog,.amerikog.i.australskog.engleskog,.na. razlike.izmeu.njemakog,.austrijskog.i.vicarskog.njemakog 265.ili.na. razliku.panjolskoga.u.panjolskoj.i.razliitih.varijanata.panjolskog.u. Junoj.Americi..Isti.takav.sluaj.vidimo.i.kod.europskog.i.brazilskog. portugalskog.te.kod.europskog.i.kanadskog.(kvebekog).francuskog.. Od.neindoeuropskih.jezika,.moemo.navesti.primjer.arapskoga.koji.se. takoer.navodi.kao.jedan.jezik.iako.ima.vie.standardnih.varijanata266 .. Kao.i.kod.hrvatskog.i.srpskog,.razlike.su.tu.najoitije.u.leksiku,.ali. postoje.i.na.drugim.razinama..Dapae,.s.obzirom.na.sloenije.(pogotovo. samoglasnike).sustave.koje.veina.od.ovih.jezika.ima.u.odnosu.na. hrvatski/srpski,.razlike.u.izgovoru.su.tu.uglavnom.vee.nego.izmeu. hrvatskog. i. srpskog.. Primjerice,. iako. nitko. ne. govori. o. posebnom. amerikom.jeziku.(premda.recimo.u.raunalnim.aplikacijama.nerijetko. moemo.birati.izmeu.britanskog.i.amerikog.engleskog),.razlika.je. u.izgovoru.izmeu.amerikog.i.britanskog.engleskog.bitno.vea.nego. izmeu. hrvatskog. i. srpskog.. to. se. tie. fonologije,. razlika. izmeu. hrvatskog.i.srpskog.je.uglavnom.samo.u.odrazu.jata,.tj..u.primjerima. poput. rijeka/reka267.. Uz. to. se. javljaju. i. razlike. kod. glasa. h,. koji. se. u. hrvatskom.standardu.(ali.ne.i.u.dijalektima).dosljedno.uva,.za.razliku. od.srpskog,.usp..srpski.muva,.suv prema.hrvatskom.muha,.suh (ali.u. govorima.takoer.esto.muva,.suv)..Osim.takvih.primjera,.glasovni. je. sustav. hrvatskog. i. srpskog. veinom. isti,. bar. to. se. tie. strogoga. standarda.kakav.se.biljei.u.prirunicima 268 ..Tu.je.zgodno.spomenuti. da.se.kao.argument.da.su.hrvatski.i.srpski.isti.jezik.esto.spominje.to. da.su.im.brojevi.i.osobne.zamjenice.iste..Zanimljivo,.mnoge.junoa265 Naravno, govorni vicarski i austrijski njemaki su puno razliitiji od standardnog njemakog, nego to su to standardne varijante njemakog koje se rabe u vicarskoj i Austriji. 266 Suvremene arapske standardne varijante su razmjerno bliske, no za govorne arapske dijalekte se nerijetko tvrdi da su danas ve zapravo razliiti jezici, a esto su meusobno i nerazumljivi. 267 Naravno, postoji i ijekavska verzija srpskog standarda koja se upotrebljava u nekim dijelovima Srbije i u BiH no ondje se to <ije> obino izgovara drugaije (kao i-j-e) nego u Hrvatskoj (gdje se obino izgovara kao j). 268 Na razini uzusa se primjerice mogu zabiljeiti razlike u tome to se u srpskom standardu pod utjecajem beogradskog izgovora glasovi e i o ostvaruju vrlo otvoreno (tj. pribliavaju se glasu a u izgovoru) ili npr. to to se u Srbiji i redovno razlikuju (pri em je dosta meko), za razliku od hrvatskoga gdje velik broj govornika (iako nipoto ne svi) ne razlikuje i te ta dva glasa ostvaruje jednako ak i kada govori standardno.

142

iji.je.jezik?

merike.panjolske.varijante,.ak.i.u.formalnom.stilu,.imaju.razlike. prema.europskom.panjolskom.i.kod.osobnih.zamjenica.pa.se.recimo. prema.europskom.t ti.kae.vos,.dok.se.prema.vosotros vi.kae. ustedes,.iako.nitko.zato.nije.predloio.da.je.rije.o.razliitim.jezicima.. Ovdje.dakle.vidimo.obrnut.sluaj.od.urdskog/hindskog,.indonezijskog/ malajskog.i.hrvatskog/srpskog..razlike.izmeu.razliitih.standardnih. varijanata. su. male,. ali. nitko. ne. inzistira. na. tome. da. su. to. razliiti. jezici,.niti.se.o.dotinim.varijantama.govori.kao.o.razliitim.jezicima,. a,.osim.toga,.za.ime.jezika.se.upotrebljava.samo.jedan.naziv..obino. prema.zemlji.gdje.se.dotini.jezik.izvorno.govorio. U.emu.je.dakle.razlika?.Pa.zapravo.je.i.nema..Rije.je.o.tome.da. u. svijetu. postoji. vie. sluajeva. u. kojima. egzistiraju. razmjerno. slini. standardi/standardne.varijante..Ovisno.o.politikim,.povijesno-drutvenim,.kulturnim,.etnikim,.identitetskim.i.simbolikim.razlozima.i. okolnostima,.u.nekim.se.sluajevima.obino.govori.o.razliitim.jezicima. (urdski/hindski,.indonezijski/malajski),.dok.se.u.drugim.govori.o.jednom. jeziku.s.vie.varijanata,.tj..o.policentrinom.standardnom.jeziku.(kao. u.sluaju.varijanata.engleskog,.njemakog,.panjolskog,.portugalskog. i.francuskog)..Slino.tome,.danas.domai.strunjaci.hrvatski.i.srpski. smatraju.razliitim.jezicima.(kao.hindski.i.urdski),.dok.smo.ih.prije.1990.. smatrali.istim.jezikom.(kao.razliite.varijante.engleskog)..Kad.kaemo. obino. se. govori,. misli. se. na. to. kako. se. ti. jezici. obino. spominju. u.literaturi,.npr..u.pregledu.jezika.svijeta.ili.u.jezinim.udbenicima. i.sl..Uzus.je.jednostavno.takav.da.se,.bez.obzira.na.to.to.su.jezini. odnosi. u. tim. razliitim. primjerima. vrlo. slini,. u. nekim. primjerima. obino.upotrebljavaju.zasebni.nazivi.(npr..indonezijski.i.malajski),.dok. se.u.drugima.govori.o.samo.jednom.jeziku.(npr..engleski)..to.se.tie. hrvatskog/srpskog,.razlika.prema.ostalim.sluajevima.je.samo.u.tome. to. je. u. naem. primjeru. dolo. do. promjene. u. odreenom. trenutku. te.nisu.svi.voljni.tu.promjenu.i.prihvatiti.pa.ostaju.pri.starom.nainu. imenovanja. jezika. iako. je. prilino. oito. da. izbor. imena. i. upotrebe. jednog.ili.vie.naziva.nije.utemeljen.samo.na.jezinim.ili.lingvistikim. nego.i.na.izvanjezinim.razlozima..To.ne.udi.s.obzirom.na.to.da.se. openito.kod.jezine.klasifikacije.u.starom.svijetu.itekako.vodi.rauna. o.kriteriju.standardizacije..Jedan.razlog.zato.se.u.jednom.setu.primjera. govori.o.razliitim.jezicima,.a.u.drugom.o.varijantama.istoga.jezika. ima.veze.s.povijeu.dotinih.zemalja.i.jezika,.kao.i.odreenim.drugim.

Jedan.ili.etiri.jezika?

143

okolnostima..Kod.varijanata.europskih.jezika.se.uglavnom.radi,.osim. kod.njemakog,.o.varijantama.koje.su.proizale.iz.kolonizacije,.dok. u.sluaju.urdskog/hindskog,.indonezijskog/malajskog,.kao.i.u.naem. sluaju,.to.nije.posrijedi..Osim.toga,.razliita.je.i.upotreba.naziv.u. razliitim.sluajevima..Kako.je.u.veini.ovih.primjera.rije.o.posljedicama. kolonizacije,.dok.je.u.primjeru.njemakog.jasno.da.je.upravo.Njemaka. najvea.i.najutjecajnija.zemlja.u.kojoj.se.dotini.jezik.govori,.tu.nikad. nije.bilo.pretjerano.sporno.da.se.jezik.imenuje.prema.imenu.zemlje.iz. koje.izvorno.potjee..U.naem.je.balkanskom.sluaju,.kao.i.u.primjeru. Indije/Pakistana,. situacija. bila. drugaija. . nije. bilo. kolonizacije. niti. se.moglo.rei.da.je.nekim.govornicima.taj.jezik.izvorno.pripadao269.. Na.naim.se.prostorima.jezik.od.poetka.nazivao.brojnim.razliitim,. narodnim.i.nenarodnim,.nazivima..hrvatski,.srpski,.ilirski,.slovenski,. slovinski,. slavonski,. bosanski,. dalmatinski. . pri. emu. nijedan. od. naziva.nije.bitno.pretezao.niti.je.bilo.najutjecajnije.dravne.tvorevine. koja.bi.mogla.nametnuti.jedno.ime.itavom.jezinom.podruju. Ovdje.vrijedi.spomenuti.jo.tri.primjera.koji.se.obino.navode.da.bi. dodatno.rasvijetlili.izvanjezine.okolnosti.u.stvaranju.standardnih.jezika. i,.posljedino.tome,.u.jezinoj.klasifikaciji..Danas.nitko.od.laik.nee. posumnjati.u.to.da.standardni.nizozemski.i.njemaki.nisu.razliiti.jezici.. Meutim,.lingvistiki.gledano.situacija.je.neto.kompliciranija..Naime,. ono.to.obino.zovemo.njemakim.jezikom.sastoji.se.zapravo.od.dviju. dijalekatskih.skupina..gornjonjemakog.(ili.visokonjemakog).na.jugu. i.donjonjemakog.(ili.niskonjemakog).na.sjeveru..Da.se.govornici.tih. dijalekata.ne.smatraju.i.jedni.i.drugi.etnikim.Nijemcima,.i.da.se.danas. i.na.sjeveru.ne.upotrebljava.isti.oblik.njemakog.standarda,.nainjen. na. osnovi. gornjonjemakoga,. tu. bi. se. slobodno. moglo. govoriti. o. dvama.germanskim.jezicima..Ono.to.je.jo.zanimljivije.je.da.izmeu. donjonjemakih.i.nizozemskih.dijalekata.nema.zapravo.nikakve.granice,. tj..isto.lingvistiki.govorei.nizozemski.dijalekti.su.zapravo.samo.dio. donjonjemakih. dijalekata.. Stvar. je. povijesno-drutvenih. okolnosti. to.je.Nizozemska.bila.neovisna.zemlja.te.se.ondje.na.osnovi.lokalnih.
269 Donekle je razliito u primjeru Indonezije koja je planski uzela jedan od malajskih dijalekata za slubeni jezik iako na samom podruju Indonezije i nije bilo previe izvornih govornika tog jezika premda je jezik sluio kao lingua franca na tom podruju.

144

iji.je.jezik?

dijalekata.razvio.poseban.standardni.jezik..Naravno,.kada.se.govori.o. tom.jezinom.podruju,.osim.u.uskospecijaliziranim.radovima,.uvijek. se.govori.o.njemakom.i.nizozemskom. Drugi.je.primjer.danskoga.i.norvekoga..U.Norvekoj.postoje.dva. standardna.i.slubena.jezika..jedan.se.zove.bokml (knjievni.jezik). dok.se.drugi.zove.nynorsk (novonorveki)..U.sluaju.prvoga.je.rije. zapravo.o.danskom.jeziku.s.norvekim.izgovorom.(koji.je.Norvekoj. nametnut.dok.je.bila.pod.danskom.vlau),.dok.je.kod.drugoga.rije.o. pravom.norvekom,.nainjenu.planski.u.19..stoljeu.na.osnovi.ruralnih. norvekih.govora..Obino.se.i.primjer.bokmla.i.danskoga.spominje. kao.paralela.za.hrvatski.i.srpski,.no.postoje.bitne.razlike.u.povijesti. nastanka.takvog.odnosa..Osim.toga,.razlika.je.i.u.tome.to.je.dananji. norveki.izgovor.poprilino.razliit.od.suvremenog.danskog.izgovora. (koji.je.dosta.inovativan).i.blii.je.recimo.vedskom.izgovoru.iako.je. sama. osnovica. jezika. doista. danska.. Danas. u. Norvekoj. prevladava. bokml,.koji.se,.zanimljivo,.gotovo.uvijek.naziva.samo.norveki.iako. se.time.ne.govori.nita.o.tome.da.je.to.zapravo.danski.jezik,.niti.da. postoji.i.nynorsk koji.je.takoer.norveki270 . Tome.je.slian.i.primjer. flamanskoga,. germanskoga. jezika. koji. se. govori. u. Belgiji,. koji. bi. se. mogao.nazvati.belgijskom.varijantom.nizozemskog..Zanimljivo.je.da. se.i.u.tom.primjeru.esto.govori.o.flamanskom.i.nizozemskom.iako. Flamancima.ne.smeta.ako.se.kae.da.je.flamanski.isto.to.i.nizozemski,. a.i.u.Belgiji.se.jezik.slubeno.naziva.nizozemski. Na.temelju.iznesenih.primjera.vidimo.kako.je.tu.u.principu.rije.o. inerciji.i.tradiciji.smatranja.odreenih.idioma.varijantama.istoga.jezika. ili.razliitim.standardnim.jezicima.unato.velikim.slinostima.koje.se. uvijek.priznaju.i.koje.nitko.ne.nijee..S.obzirom.na.sve.navedene.primjere,.teko.je.shvatiti,.osim.ako.to.objasnimo.jednostavnom.navikom. i. inercijom,. zato.nekim. stranim. lingvistima. ba.toliko. smeta.da. se. upotrebljavaju.i.posebni.nazivi.hrvatski i.srpski,.kad.se.to.ve.ini.tako. u.tolikim.drugim.sluajevima.i.kad.se.ne.ini.da.nekom.posebno.smeta. to.se.praktiki.nikad.ili.vrlo.rijetko271.ne.govori.o.dansko-norvekom. ili.indonezijsko-malajskom..Naravno,.to.to.se.upotrebljavaju.nazivi.
270 Kordi (2010: 129130) citira neke primjere gdje se govori o dansko-norvekom, no, iako takvih primjera ima, injenica je da prevladava naziv norveki i da se oko toga nitko previe ne uzbuuje. 271 Pogotovo ne raunamo li znanstvene radove koji se bave ba policentrinim standardnim jezicima pa tu nuno tee biti preciznima.

Jedan.ili.etiri.jezika?

145

norveki ili.indonezijski nipoto.ne.znai.da.se.ne.zna.kakav.je.njihov. odnos.prema.danskom ili.malajskom ili.da.se.tvrdi.da.je.njihov.odnos. isti.kao.primjerice.odnos.norvekog i.njemakog..Nije.nimalo.sporno. da.malo.vie.znanstvenosti.u.nazivlju.ne.bi.kodilo,.no.uzevi.u.obzir. ve.navedenu.injenicu.da.su.pitanja.postojanja.nacionalne.drave.i. standarda. itekako. bitna. kod. imenovanja. i. promatranja. jezika. (iako. ne.u.svim.sluajevima),.kao.i.to.da.je.lingvistiki.dosta.teko.odrediti. to.je.to.tono.jezik,. nije. pretjerano. udno. da.se. ovdje.javlja. toliko. nedosljednosti.i.proizvoljnosti. Ovdje.pak.dolazimo.do.jo.jednog.pitanja..Kako.to.da.su.hrvatski.i. srpski.standard.toliko.slini?.Odgovor.je.jednostavan..I.hrvatski.i.srpski. standard.su.nastali,.kao.i.bonjaki.i.crnogorski,.na.osnovi.tokavskoga. narjeja,.i.to.ne.samo.na.osnovi.tokavskoga.nego.i.na.osnovi.istoga. tokavskog.dijalekta 272..istonohercegovakoga273..iako.su.u.kasnijoj. nadgradnji.tu.ulazile.i.osobine.drugih.tokavskih.dijalekata. Kod.nas.je.za.osnovicu.knjievnog.jezika.u.19..stoljeu.uzet.tokavski. iz.vie.razloga..akavski.knjievni.jezik.se.ve.neko.vrijeme.tada.nije. bio.upotrebljavao.i.akavci.su.ve.tada.pisali.samo.tokavski.(i.talijanski),. kajkavski.je.knjievni.jezik.upotrebljavan.na.puno.manjem.podruju.koje. je.bilo.pod.utjecajem.tokavskoga274 ,.a.tokavski.je,.osim.toga,.iza.sebe. imao.presti.Dubrovnika.i.utjecajnu.dubrovaku.knjievnost..Takoer,. tu.je.bio.i.jo.jedan.argument.koji.se.danas.u.Hrvatskoj.voli.zaboraviti. .tokavski.je.bio.jezik.ne.samo.Hrvat.nego.i.drugih.junoslavenskih. naroda,.a.nosioci.jugoslavenske,.tj..prije.toga.ilirske,.ideje.u.19..stoljeu. su.bili,.meu.ostalima,.upravo.Hrvati,.kako.ve.spomenusmo..Iz.toga. razloga. je. takoer. tokavski. bio. bolji. izbor. za. knjievni. jezik. iako. je. prilino.sigurno.da.bi.tokavski.i.bez.toga.to.su.i.Srbi,.Bosanci.i.Crnogorci.bili.tokavci,.i.bez.obzira.na.utjecaj.Vuka.Karadia,.svejedno.
272 U kroatistici se terminoloki razlikuju nazivi narjeje (kajkavsko, akavsko, tokavsko) od dijalekata (podskupine triju narjeja) te niih jedinica kao to su poddijalekti i lokalni govori. 273 Istonohercegovaki dijalekt ima nesretno ime jer se ne govori samo u istonoj Hercegovini (odakle, meu ostalim, izvorno potjee pa se seobama naknadno proirio), nego primjerice i u Dubrovniku i openito juno od Neretve, u Lici, Baniji i Kordunu te u Slavoniji (uz starosjedilaki starotokavski slavonski dijalekt). 274 Recimo, manji je dio opusa Titua Brezovakoga (17571805), poznata kajkavskoga pisca, bio pisan na tokavskom, to ve poetkom 19. stoljea ukazuje na daljnji smjer standardizacije jezika.

146

iji.je.jezik?

vjerojatno.prevladao.kao.opi.knjievni.jezik..Ipak,.postoji.bitna.razlika. s.obzirom.na.neke.druge.sluaje.standardizacije..U.naem.je.sluaju. za.knjievni.jezik.uzet.dijalekt,.istonohercegovaki275,.koji.su.dijelili.i. Srbi.i.Hrvati,.dok.je.u.drugim.sluajevima.uziman.dijalekt.koji.bi.bio. to.razliitiji.od.onoga.koji.su.susjedi.uzeli.za.svoj.standard..tako.su. Slovaci.za.osnovu.slovakoga.standarda.uzeli.srednjoslovaki.dijalekt,. a.ne.primjerice.zapadnoslovaki.koji.je.sliniji.ekom,.dok.su.Makedonci. standard. nainili. na. osnovi. zapadnog. narjeja,. a. ne. istonog. koje.je.blie.bugarskom..To.je,.jasno,.bila.stvar.politike..U.tadanjoj. Hrvatskoj.je.prevladavala.struja.koja.je.htjela.zajedniki.jezik.za.sve. june.Slavene.(naknadno.se.moralo.odustati.od.Bugara.i.Slovenaca),. dok.su.u.Slovakoj.i.Makedoniji,.u.drugaijim.okolnostima,.prevladali. separatistiki.razlozi. to.je.zapravo.problematino.sa.samim.nazivom.srpskohrvatski?276.Kao. prvo,.problematino.je.to.to.ga,.iz.politiko-povijesno-identitetskih. razloga,. narodi. koji. ga. govore. ne. ele. prihvatiti,. za. razliku. od. npr.. Austrijanaca. ili. Argentinaca. koji. nemaju. nita. protiv. da. svoj. jezik. zovu.njemaki.odnosno.panjolski.premda.se.isto.tako.zovu.i.slubeni. jezici.Njemake.i.panjolske..Kod.Hrvat.i.Srba.je.to.posljedica.rata. i. traumatinih. dogaaja. iz. 1990-ih. te. irenja. nacionalistikih. ideja. nakon.raspada.Jugoslavije..No.u.samom.je.nazivu.moda.vei.problem. zapravo.to.to.dotinim.jezikom/jezicima.ne.govore.samo.Hrvati.i.Srbi.. Naime,.kako.svi.znamo,.jezikom.koji.se.do.1990..slubeno.nazivao. srpskohrvatski.govore.i.Bonjaci.(poznati.kao.Muslimani.do.1990).i. Crnogorci..Iako.je.lako.razumjeti.da.nije.ba.bilo.vjerojatno.da.e.ime.
275 Istonohercegovake osobine standarda su recimo odraz jata kao ije/je (iako se u standardu ije danas samo pie, a izgovara se najee kao jednostavno dugo j, a ne kao i-j-e kako je to bilo kod Vuka od kojega je takvo pisanje preuzeto), t u primjerima kao tap (a ne ), noviji oblici pade u mnoini (ljudima, enama) i sl. No tu valja napomenuti da se sve reene osobine javljaju i u drugim tokavskim dijalektima te da je nadgradnja hrvatskoga standarda zapravo opetokavska s ponekim netokavskim elementima (recimo rijei hukati, priutiti, propuh, pospan su kajkavizmi u standardu, dok je recimo rije spuva akavizam). Smijeno je da jo i danas postoji otpor prema unoenju netokavizama/regionalizama u knjievni jezik ak i onda kada su oni potrebni, npr. u standardojezinim rjenicima se dalmatinski romanizmi iz pomorske terminologije redovno oznaavaju oznakom regionalno iako za njih ne postoji nikakva odgovarajua zamjena u tokavskom ili u standardu. 276 To je varijanta koja praktiki jedina postoji u inozemstvu. Varijanta hrvatskosrpski je bila u upotrebi uglavnom samo u Hrvatskoj.

Jedan.ili.etiri.jezika?

147

za.jezik.biti.srpskohrvatskobosanskocrnogorski,.problematino.je.to. to.se.od.Bonjak.i.Crnogoraca.zapravo.zahtijeva.da.i.dalje.svoj.jezik,. makar.samo.u.znanosti,.nazivaju.srpskohrvatskim.premda.je.taj.jezik. jednako.njihov.kao.to.je.i.jezik.Srba.i.Hrvat.i.premda.ga.oni.govore. jednako.dugo.kao.i.Srbi.i.Hrvati.i.nisu.ga.od.njih.preuzeli..Zanimljivo. je. da. se. ljudi. koji. se. zalau. za. srpskohrvatski. obino. pozivaju. na. antinacionalistike.razloge,.no.istodobno.propagiraju.iznimno.etniki. neneutralan. naziv. kao. to. je. srpskohrvatski.. Tu. je. zapravo. takoer. posrijedi. na. neki. nain. nacionalistika. interpretacija,. meutim. ne. separatistika,.kao.to.je.na.drugoj.strani,.nego.unitaristika. Kao.paralela.za.naziv.srpskohrvatski spominju.se.nazivi.kao.indoeuropski277,.no.to.nije.za.usporedbu.jer.tu.nije.rije.o.jednom.jeziku. nego.o.jezinoj.porodici.i.o.strogo.znanstvenom.terminu.koji.teko. da.e.ikoga.uvrijediti278 ..Uostalom,.Europa.je.ime.kontinenta,.a.Indija. ime.ne.samo.drave.nego.i.azijskog.potkontinenta.pa.to.nikako.nije. usporedivo.sa.srpskohrvatskim..Pravi.kontraargument.nije.ni.injenica. da.Austrijanci.i.vicarci.svoj.jezik.zovu.njemaki,.a.Australci.i.Amerikanci.engleski.itd..Kao.prvo,.kao.to.je.ve.reeno,.u.svim.je.takvim. sluajevima.rije.o.bivim.kolonijama,.osim.kod.primjera.njemakog279,. a,. osim. toga,. situacija. je. utoliko. razliita. to. Austrijancima. npr.. ne. smeta.zvati.svoj.jezik.njemakim,.dok.je.teko.zamisliti.da.bi.Hrvati,. Srbi,. Crnogorci. i. Bonjaci. pristali. svi. svoj. jezik. zvati. npr.. hrvatski.. Ako.se.inzistira.na.nenacionalistikim.imenima,.onda.pritom.moda. nije.zgodno.istodobno.prihvaati.etnika.imena.pri.kojima.se.u.obzir. uzimaju. samo. neki. od. narod. koji. govore. nekim. jezikom,. dok. se. drugi.u.potpunosti.izostavljaju..Nije.sporno.da.je.ime.srpskohrvatski u.prolosti.oito.bilo.prihvatljivo.svima,.no.situacija.se.promijenila.. Stoga.bi.bolje.rjeenje.bilo.potpuno.etniki.neutralno.ime..tokavski.. Upotreba.tog.naziva.ne.bi.uope.bila.udna.u.svjetskim.razmjerima.. Slino.kao.to.se.u.opem.jeziku.govori.o.panjolskom,.ali.se,.kada.se.
277 Npr. Dalibor Brozovi u Brozovi & Ivi 1988: 4 (dakako, tu je rije o Brozovievim stavovima prije 1990). 278 Osim toga, srpski i hrvatski u srpskohrvatski nisu izabrani kao krajnji lanovi, kao to kae Brozovi, nego kao dominantni lanovi. 279 Kordi (2010: 146) navodi jo i primjer francuskoga u Belgiji i vicarskoj. Meutim, razlika kod tih sluajeva i kod sluaja njemakoga je to tu, kako rekosmo, za razliku od bive Jugoslavije, postoji jedna zemlja (Njemaka, Francuska) koja je daleko najvea i najutjecajnija (ili je, kod primjera bivih kolonija, jednostavno izvorna zemlja u kojoj se taj jezik govorio), to u sluaju bive Jugoslavije ne postoji.

148

iji.je.jezik?

govori.strogo.znanstveno.naglaava.je.li.primjerice.rije.o.kastiljskom. ili.aragonskom280 ,.isto.tako.bi.se.moglo.openito.govoriti.o.hrvatskom. (i.srpskom.itd.),.ali.bi.se.u.znanstvenom.diskursu.govorilo.o.recimo. tokavskom.i.akavskom 281. Upravo.da.bi.se.izbjegli.problemi.koji.se.javljaju.s.nazivom.srpskohrvatski,.a.ini.se.da.je.tu.uvelike.problem.upravo.naziv.koji.se.vie. ne.smatra.politiki.korektnim,.a.ne.zapravo.koncept.jednoga.jezika.na. genetsko-dijalektolokoj.razini.ili.bliskost.standardiziranog.tokavskog,. to.nitko.pa.ni.najvei.zastupnici.hrvatskoga.kao.zasebnoga.jezika.ne. nijeu282 ..Tako.se.ini.da.je.naziv.bosanski/hrvatski/srpski.(tj..Bosnian/ Serbian/Croatian),.koji.se.u.novije.vrijeme.esto.rabi.umjesto.naziva. srpskohrvatski. (tj.. Serbo-Croatian). u. literaturi. na. engleskom. jeziku,. mnogima. puno. prihvatljiviji. kao. zajedniko. ime. za. sve. standardne. jezike.nainjene.na.osnovi.novotokavskoga..No.takoer.se.ini.i.to. da.se.rasprava.oko.imena.jezika.zapravo.svodi.na.osobne.preferencije. .domai.bi.jezikoslovci.svakako.htjeli.izbjei.naziv.srpskohrvatski te. pristaju.na.praktiki.koju.god.drugu.varijantu,.dok.bi.mnogi.strani. znanstvenici.poto-poto.htjeli.zadrati.stari.naziv..Zapjenjenost.postoji. na. obje. strane. . s. jedne. strane. domaih. jezikoslovaca. pod. oitim. utjecajem. nacionalizma,. koji. ne. shvaaju. da. e. nerijetko. vrlo. oito. pristranim.dokazivanjem.teko.ikoga.i.u.to.uvjeriti,.a.s.druge.strane. stranih. jezikoslovaca. koji. uivaju. u. svojoj. tobonjoj. objektivnosti. i. pomalo.neokolonijalnoj.civilizacijskoj.nadmoi.nad.divljim.Balkancima,. kojoj.se.takoer.ima.tota.prigovoriti. Na.kraju.se.valja.zapitati.emu.uope.polemika.oko.toga.jesu.li.hrvatski. i.srpski.jedan.ili.dva.jezika?.Kao.prvo,.kako.ve.ustvrdismo,.ako.se.
280 Naravno, treba rei da romanisti aragonski smatraju posebnim jezikom, to znai da ga termin panjolski ne moe zapravo nikako pokriti, te da se pridjev castellano na samom panjolskom esto upotrebljava za ime jeziku i u opem jeziku (dok se u stranim jezicima, npr. hrvatskom ili engleskom, obino govori o panjolskom). Aragonski se govori u sjevernoj panjolskoj na granici s Katalonijom i jezik je nekadanjeg kraljevstva Aragn. 281 Kordi (2010:130131) tvrdi da je naziv standardni novotokavski neprihvatljiv jer je neproziran za strance. S obzirom na to da je rije o znanstvenom nazivu, potpuno je nebitno je li naziv proziran ili ne, a i nije ba jasno zato bi se znanost rukovodila za time to je prozirno ili neprozirno strancima. Osim toga, naziv tokavski teko da je nepoznat meu slavistima. Naglaavati da je rije o novotokavskom pak jest nebitno jer starotokavski ionako nije standardiziran. 282 Naravno, ovamo ne raunamo luake poput onih koji tvrde da hrvatski nije slavenski jezik i sline nesuvislosti.

Jedan.ili.etiri.jezika?

149

govori.o.tokavskom.narjeju,.nedvojbeno.je.da.je.to.jedan.jezik.na. dijalektoloko-genetskoj.razini..To,.naravno,.nikada.nije.nijekao.nitko. ni.s.kroatistike.strane.jer.se,.kad.bi.se.govorilo.o.razlikama.hrvatskog. i.srpskog,.uvijek.govorilo.o.razlikama.standardnih.jezika..Na.razini. dijalekata.se.doista.nitko.ne.bi.usudio.govoriti.da.tokavski.nije.jedan. jezik 283..Premda.bi.mnogi.zacijelo.htjeli.da.nije.tako,.teko.da.ikakvi. ideoloki. razlozi. tu. mogu. ikoga. iole. suvisla. toliko. zaslijepiti. da. bi. tako.neto.tvrdio..to.se.standardizacijskih.razloga.tie,.rekosmo.da. se.jezici.najee.upravo.po.tom.kriteriju.dijele,.osim.u.najstrunijim. dijalektoloko-genetskim.analizama,.te.se.stoga.moe.razumjeti.i.one. koji.zastupaju.tezu.da.se.takva.podjela.onda.primijeni.i.na.hrvatski.i. srpski..to.se.tie.procjene.oko.toga.koliko.je.razlik.meu.standardima. potrebno.da.bi.se.govorilo.o.dvama.jezicima,.to.je.stvar.proizvoljnosti. i.dogovora,.kako.ve.rekosmo..Govori.li.se.o.vie.standardojezinih. varijanata.ili.o.vie.standardnih.jezika,.razlika.je.samo.u.terminu,.u. stvarnosti.to.nita.bitno.ne.mijenja. No.postoji.jo.jedan.problem.kod.naziva.srpskohrvatski..Naime,.on.se. upotrebljava.kao.zajedniki.ne.samo.za.sve.tokavske.standardne.jezike. (hrvatski,.srpski,.bonjaki,.crnogorski),.nego.i.za.sve.dijalekte.koji. se.govore.na.podruju.Hrvatske,.Srbije,.Bosne.i.Hercegovine.i.Crne. Gore..Dakle,.dijalektoloki.gledano,.to.ne.obuhvaa.samo.tokavski. nego.i.kajkavski.i.akavski.u.Hrvatskoj.te.torlaki.u.Srbiji..Upravo.je. tu. problem. s. tvrdnjom. da. je. samo. naziv. srpskohrvatski. znanstven.. Osim.to.je.kao.etniki.on.nepogodan.za.strogo.znanstveni.naziv,.na. dijalektolokoj.je.razini.sporan.i.zato.to.podrazumijeva,.barem.implicitno,.da.sva.narjeja.od.istarske.akavtine.na.zapadu.do.torlakoga.u. junoj.Srbiji.doista.ine.jednu.cjelinu.koja.se.jasno.izdvaja.od.slovenskih. dijalekata.na.sjeverozapadu.te.bugarskih/makedonskih.dijalekata.na. jugoistoku..To.je,.naravno,.potpuno.netono..Kajkavski.je.npr..puno. blii.slovenskom.nego.torlakom,.a.torlaki.je.puno.blii.bugarskom. nego.npr..akavskom..Osim.toga,.nema.nikakva.razloga.vjerovati.da.
283 Tu treba ipak dodati da kao povijesna kategorija postoji razlika izmeu zapadnotokavskog i istonotokavskog koja je u velikoj mjeri zatrta poslijeturskim seobama u kojima su tokavski dijalekti jo naknadno vie ujednaeni. No, naravno, i razlika izmeu zapadnotokavskoga (bliega akavskom i kajkavskom) i istonotokavskoga zapravo nije razlika po etniko-vjerskim granicama iako Hrvati ive preteno na zapadu a Srbi na istoku.

150

iji.je.jezik?

su.sva.ta.narjeja.nastala.iz.zajednikog.prajezika..Zapravo,.ini.se.da. i.junoslavenski.treba.smatrati.samo.zemljopisno.definiranim.dijelom. slavenskoga. jezinoga. podruja. jer. je. nemogue. izdvojiti. zajednike. iskljuivo.junoslavenske.osobine.zbog.kojih.bi.trebalo.rekonstruirati. prajunoslavenski. jezik 284 .. Najispravnijom. se. pretpostavkom. ini. to. da.su.se.junoslavenski.dijalekti.razvili.izravno.iz.praslavenskoga.bez. posebnih. zajednikih. meufaza. i. da. se. u. toj. situaciji,. kao. i. obino,. razvio.dijalekatski.kontinuum,.o.emu.je.ve.bilo.rijei,.u.kojem.se.iz. bugarskih.i.makedonskih.dijalekata.polako.preko.torlakoga.u.junoj. Srbiji.prelazi.u.tokavski,.pri.emu.onda.zapadni.tokavski.dijalekti,. koji. imaju. vie. osobina. koje. dijele. s. akavskim. i. kajkavskim 285. od. istonotokavskog,. prelaze. u. akavski. i. kajkavski,. dok. kajkavski. i. akavski.zatim.prelaze.u.slovenske.dijalekte..Kajkavski,.pritom,.dijeli. brojne.zajednike.osobine.sa.slovenskim,.iako.ga.od.njega.razlikuju. neke.tipine.kajkavske.osobine.(ponajvie.u.akcentuaciji.ali.i.drugdje),. a.sjevernoakavski.dijalekt.takoer.ima.(npr..u.akcentuaciji.i.leksiku). vie.osobina.koje.ga.povezuju.sa.slovenskim.kojih.u.srednjoakavskom.i. junoakavskom.nema..No.junoakavski.zato.ima.zajednike.izoglose286. koje.ga.povezuju.sa.susjednim.zapadnim.tokavskim.govorima. Sve. u. svemu,. na. itavom. junoslavenskom. podruju. je. rije. o. dijalekatskom.kontinuumu,.od.bugarskih.dijalekata.na.jugozapadu.do. slovenskih.na.sjeverozapadu,.pri.emu.se.otre.granice.vide.samo.kod. sluajeva.kada.je.dolo.do.naknadnih.seoba.stanovnitva,.a.s.njima. i.mijenjanja.starog.poloaja.dijalekata..Tako.se.npr..u.zapadnoj.Istri. govore.doseljeniki.dijalekti..na.sjeverozapadu.junoakavski.(!),.a. na.jugozapadu.tzv..jugozapadni.istarski..Osim.toga,.u.sredinjoj.Istri. te.na.sjeveroistoku.Istre,.na.samoj.slovenskoj.granici,.govori.se.i.srednjoakavski.(koji.se.izvorno.govori.u.srednjoj.Dalmaciji.i.na.sjever.do.
284 Vidi Kapovi 2008a: 9394 i pogotovo Matasovi 2008: 6062. 285 Zapadnotokavske su izoglose, koje zapadnotokavski povezuju s akavskim i kajkavskim, a koje se ne javljaju u istonotokavskom, npr. glas j uz u rijeima kao meja (prema u mea), uvanje opeslavenskog neoakuta u naglasnom sustavu (u rijeima kao krlj), glasovni skup umjesto t u rijeima kao ap, ognjie, prelazak staroga nosnoga * u a u nekim poloajima (npr. zaj-ati uzeti, od istog korijena kao i uz-eti) itd. Naravno, nita od dotinih zapadnotokavskih osobina se ne nalazi u standardnom hrvatskom, no one jasno pokazuju narav dijalekatskog kontinuuma na naim prostorima. Vidi npr. Lisac 2003 za vie detalja o zapadnotokavskim osobinama. 286 Izoglosa je jezina crta koja povezuje ili razdvaja dva ili vie idioma. Npr. tokavski i veina akavskih govora dijele izoglosu da praslavensko * u njima daje glas u.

Jedan.ili.etiri.jezika?

151

otoka.Krka)..Ti.doseljeniki.akavski.dijalekti,.naravno,.ne.pokazuju. posebne. izoglose. koje. bi. ih. povezivale. sa. slovenskim,. za. razliku. od. autohtonog.sjevernoakavskog.dijalekta,.koji.se,.uz.autohtoni.buzetski. dijalekt,.takoer.govori.u.Istri,.i.kod.kojih.se.vide.zajednike.osobine. sa.slovenskim,.zbog.njihova.izvornog.jezinog.poloaja 287,.za.razliku. od. junijih. akavskih. govora 288 .. Jednako. tako. najzapadniji. govori. starotokavskog.slavonskog.dijalekta.u.Posavini.i.Podravini.pokazuju. neke.zajednike.izoglose.s.kajkavskim.kojih.dalje.na.istoku.slavonskog. dijalekta. nema 289. iako. je. ondje. stare. prijelazne. kajkavsko-tokavske. govore. potisnuo. doseljeniki. novotokavski. istonohercegovaki. govor.. Na. jugu. Hrvatske. je,. primjerice. u. Poljicima. iza. Omia. ili. na. Peljecu,.uope.teko.rei.gdje.prestaje.tokavski,.a.poinje.akavski,. tj..nasilno.trpanje.pojedinih.govora.u.jednu.ili.drugu.skupinu.nema. nikakva.smisla 290 . Iz.svega.toga.jasno.proizlazi.da.je.posebno.izdvajanje.akavskoga,. kajkavskoga,. tokavskoga. i. torlakoga. kao. iste. cjeline. (koja. se. prije. nazivala. hrvatskosrpski. dijalekti). takoer. zasnovano. na. etnikonacionalno-kulturno-sociolingvistikim.kriterijima,.tj..na.tome.to.se. ti.dijalekti.govore.ba.u.Hrvatskoj,.Srbiji,.BiH.i.Crnoj.Gori.(tj..njima. govore.Hrvati.i.Srbi.itd.).a.ne.na.strogo.znanstvenim.razmatranjima.. Za. cijelo. to. dijalekatsko. podruje. je. Dalibor. Brozovi. predloio. neutralan.naziv.srednjojunoslavenski.dijasistem..Taj.naziv.je.doista. prihvatljiviji,. kao. etniki. neutralan,. od. naziva. srpskohrvatski,. no. opet.podrazumijeva.da.se.sva.ta.narjeja.mogu.izdvojiti.kao.posebno.
287 Slino tome, slovenski primorski govori imaju neke osobine koje ih veu s akavskim, a razlikuju od ostalih slovenskih dijalekata, npr. uvaju razliku i (pri emu se izgovara kao u akavskom). 288 akavsko narjeje, dakle, ima tri osnovna dijalekta junoakavski (junodalmatinski otoci Korula, Bra, Hvar, Vis, okolica Splita i preseljeniki govori u sjeverozapadnoj Istri), srednjoakavski (otoci od Dugog Otoka na sjever do Krka uz neka podruja u unutranjosti, kao to su Brinje ili Duga Resa) i sjevernoakavski (jugooistona i sredinja Istra, Cres, okolica Rijeke). Uz njih se jo mogu posebno u nekim podjelama izdvajati jugozapadni istarski preseljeniki mijeani ili prijelazni tokavsko-akavski dijalekt, buzetski (u okolici Buzeta u sredinjoj sjevernoj Istri) i lastovski (na Lastovu taj je govor kao bivi dio Dubrovake Republike bio pod velikim utjecajem dubrovakog tokavskog pa recimo imaju tokavsko prenoenje naglaska na prethodni slog i jekavski odraz jata). 289 Vidi npr. Kapovi 2008b. 290 Nema zapravo osobina koje bi bile iskljuivo akavske, tj. da se ne javljaju u zapadnotokavskom. Tako da onda jedini kriterij za odreivanje je li to akavski ili tokavski ostaje pojavljivanje rijei a, no to je takoer zapravo samo arhaizam (to nastaje od staroga *-to a a od staroga * bez pridodanog *to, usp. hrv. to i to to).

152

iji.je.jezik?

povezana.cjelina,.to.isto.genetsko-dijalektoloki.ne.stoji291..Naravno,. tu.treba.napomenuti.da.je.i.samo.svrstavanje.na.tokavski,.akavski.i. kajkavski.takoer.veliko.poopavanje,.kao.i.uvijek.kada.govorimo.o. velikim.jezinim.podrujima,.jer.i.meu.dijalektima.koji.se.npr..nazivaju.akavskim.postoje.dosta.velike.i.stare.meusobne.razlike.(recimo. izmeu.junoakavskog.i.sjevernoakavskog)292 ,.kao.to.su.i.pojedini. kajkavski.dijalekti.meusobno.dosta.razliiti..Za.tu.zajedniku.cjelinu. koja.se.prije.nazivala.srpskohrvatskim.u.dijalektolokom.smislu,.dakle,. moe. postojati. zajedniki. naziv,. meutim. i. taj. naziv. treba. smatrati. vie.zemljopisno-sociolingvistikim.nego.genetsko-dijalektolokim 293. I.uope.je.pitanje.o.hrvatskom.i.srpskom.zapravo.prilino.irelevantno,. tj..ako.ne.ba.irelevantno,.nije.vrijedno.tolikih.silnih.rasprava..Narod. ionako.jezik.naziva.kako.ga.naziva 294.i.teko.da.e.jezik.poeti.zvati. znanstvenim.nazivom.ak.i.kad.on.ne.bi.inae.bio.sporan,.niti.bi.imalo. smisla. traiti. od. obinog. ovjeka. da. se. vodi. za. takvim. kriterijima.. Takoer,.u.najveem.broju.situacija,.osim.u.vrlo.specifinoj.lingvistikoj. literaturi,.govori.se.na.razini.standardnih.jezika..Dakle,.na.toj.razini. se,.kao.to.se.govori.o.panjolskom.(a.ne.o.kastiljskom).ili.o.talijanskom.(a.ne.o.toskanskom).i.kao.to.se.ne.vodi.rauna.o.tome.da.se.na. podruju.panjolske.i.Italije.zapravo.govori.vie.posebnih.romanskih. jezika,. moe. govoriti. i. o. hrvatskom.. Stoga. su. raspre. oko. toga. je. li. kod. standardnih. oblika. tokavskoga. rije. o. jednom. policentrinom. standardu.ili.o.vie.vrlo.bliskih.standardnih.jezika.zapravo.za.praktine.
291 Zanimljivo je da meu stranim strunjacima pak nema neke prevelike znanstvenosti kad se govori o kajkavskom i akavskom jer se oni esto smatraju narjejima hrvatskog jezika (ili srpskohrvatskog, kod onih koji rabe taj termin) iako se tu takoer primjenjuju sociolingvistiko-identitetsko-etniki a ne strogo lingvistiki kriteriji. Kordi (2010: 75), citirajui strane autore, napominje da je zbog junoslavenskog dijalekatskog kontinuuma naziv srednjojunoslavenski lo, no, zanimljivo, ne primjeuje da isto to vrijedi za naziv srpskohrvatski ako se ne upotrebljava samo za standardne jezike. S druge strane npr., kaupski jezik, poseban slavenski jezik koji se govori na sjeveru Poljske, praktiki svi slavisti smatraju zasebnim slavenskim jezikom iako ga sami Poljaci smatraju poljskim narjejem. Tu se opet pokazuje svojevrsna nedosljednost u lingvistici to se tie imenovanja i klasificiranja pojedinih idioma. 292 Sasvim je sigurno da se ne moe rekonstruirati npr. praakavski. 293 Interesantno je da se primjerice knjiga Kordi 2010 uglavnom bavi dokazivanjem postojanja jednog (standardnoga) srpskohrvatskog jezika, no akavskom i kajkavskom ne pridaje previe pozornosti iako bi se u svjetlu toga pristupa moglo oekivati malo opirnije dokazivanje da su akavski i kajkavski zasebni slavenski jezici. 294 U tom svjetlu se moe citirati i poznata Krleina izjava: Hrvatski i srpski su jedan te isti jezik, koji Hrvati nazivaju hrvatski, a Srbi srpski. Treba rei da to da nitko od laik ne trai da koriste dvodijelnu oznaku priznaju i zastupnici srpskohrvatskoga (vidi npr. Kordi 2010: 133134).

Jedan.ili.etiri.jezika?

153

potrebe.posve.besmislene..Treba.takoer.napomenuti.da.je,.premda. je. u. Jugoslaviji. bio. u. slubenoj. upotrebi,. sm. naziv. srpskohrvatski. (odnosno.hrvatskosrpski.i.sve.ostale.varijante).artificijelan.i.nenarodnog. porijekla 295,.a,.kako.je.dug.i.pomalo.nezgrapan,.teko.da.je.u.narodu. zapravo.i.mogao.zaivjeti..Osim.toga,.pogrena.je.percepcija.da.se.u. Jugoslaviji.nije.moglo.govoriti.i.o.hrvatskom.jeziku.posebno..I.prije. 1990..su.izlazile.knjige.koje.su.imale.u.naslovu.samo.pridjev.hrvatski,. pogotovo.ako.je.uz.to.iao.dodatak.knjievni296 . Meu.kroatistima.je.osobito.popularno.kukanje.oko.toga.da.zli.stranci. ne.ele.priznati.hrvatski.kao.samostalan.jezik,.nego.i.dalje.govore.o. srpskohrvatskom,.a.hrvatski.se.ui.na.istim.katedrama.kao.i.srpski.i. sl..to.se.tie.ovoga.posljednjega,.tu.zapravo.prigovori.nisu.smisleni.. Dok.se.o.nazivu.samih.jezika.na.takvim.katedrama.moe.raspravljati,. nema.nikakva.smisla.traiti.da.se.hrvatski.jezik.nuno.mora.prouavati. i.poduavati.na.odvojenim.katedrama.od.srpskog,.bonjakog.i.crnogorskog..Koliko.god.se.moe.inzistirati.na.razlikama.izmeu.razliitih. standardnih.jezika.utemeljenih.na.tokavtini,.to.unato.tome.ostaju. vrlo.bliski.knjievni.jezici,.koji,.osim.toga,.ine.dijalektoloki.i.genetski. blisko.povezanu.cjelinu..Nije.nimalo.sporno.da.mogu.postojati.i.posebni. odsjeci.ili.katedre.za.kroatistiku,.tim.vie.to.se.tu.ne.prouava.samo. jezik.nego.i.knjievnost.i.kultura,.ali.ne.treba.tvrdoglavo.biti.protiv. toga.da.hrvatski.igdje.bude.i.u.kakvoj.vezi.sa.srpskim..Jednako.kao. to.se.kod.nas.na.istom.odsjeku.poduavaju.makedonski,.bugarski.i.
295 Smislio ga je uostalom njemaki indoeuropeist Jakob Grimm (jedan od poznate brae Grimm). 296 Usp. npr. Fonoloki razvoj hrvatskog jezika Milana Mogua (MH, Zagreb) iz 1971. ili djelo Stjepana Babia Tvorba rijei u hrvatskom knjievnom jeziku: nacrt za gramatiku (JAZU Globus, Zagreb) ije je prvo izdanje izilo 1986. Zanimljivo je primijetiti da se Babieva knjiga isto tako zove i u izdanju iz 1991. godine, no da u izdanju iz 2002. pridjevi dobivaju naveske pa se djelo zove Tvorba rijei u hrvatskome knjievnome jeziku (HAZU Globus, Zagreb). Mnogi kroatisti inae forsiraju naveske -e i -u kod pridjeva (hrvatskom/hrvatskome/hrvatskomu) jer su oni valjda hrvatskiji i blagozvuniji od kratkih oblika, pri emu se pokuava provoditi umjetno razlikovanje dativa poput hrvatskomu i lokativa hrvatskome. Povijesno gledano, nastavak -mu se javljao samo u dativu a nastavak -m u lokativu, no ta se razlika kasnije u mnogim hrvatskim govorima izgubila, pogotovo u tokavskom, dok je navezak -e inovacija tipina za hrvatski. Jasno, dodatan razlog za forsiranje navezaka je i to to su oni u srpskom knjievnom jeziku razmjerno rijetki, kao uostalom i u kolokvijalnom urbanom hrvatskom (tu ne raunamo naveske kod zamjenic gdje su oni ei, a u nekim situacijama i prevladavaju). I u tom se primjeru vidi kako srpski knjievni jezik pretendira biti to blii govornom jeziku, dok je praksa u Hrvatskoj uglavnom obrnuta tei se umjetnoj arhaizaciji jezika i razlikovanju knjievnoga od govornoga jezika (a, naravno, i razlici prema srpskom).

154

iji.je.jezik?

slovenski,.ili.kao.to.ne.bi.bilo.smisla.da.u.Hrvatskoj.postoje.posve. posebni.odsjeci.za.hindi.i.urdu.ili.indonezijski.i.malajski,.logino.je.da. e.na.mnogim.svjetskim.sveuilitima.i.itav.hrvatski/srpski/bosanski/. /crnogorski.kompleks.esto.biti.smjeten.zajedno..To,.naravno,.ne.znai. da. se. domai. znanstvenici. i. drava. ne. trebaju. truditi. u. promicanju. upravo.hrvatskog.standardnog.jezika,.knjievnosti.i.kulture. to. se. tie. toga. zato. strani. lingvisti. esto. jo. uvijek. govore. o. srpskohrvatskom,. odgovore. najee. ne. treba. traiti. ni. u. kakvim. teorijama.urote..razlozi.su.uglavnom.puno.prozainiji. Prvi.je.razlog.inertnost,.tj..navika,.kako.ve.spomenusmo..injenica.je.da.se.ono.to.je.naueno.u.razdoblju.znanstvenoga.formiranja. poslije.teko.mijenja..Iako.to.zapravo.zvui.paradoksalno,.nerijetko. znanstvenicima. (bar. u. humanistikim. znanostima). ono. to. su. uili. za. vrijeme. studija. nesvjesno. tijekom. cijele. karijere. ostaje. prisutno. u. svijesti. kao. najbolje. i. najjednostavnije. rjeenje,. pogotovo. kada. su. posrijedi. fenomeni. oko. kojih. i. inae. postoji. dosta. sporova. i. gdje. je. teko. doi. do. jasna. rjeenja.. Dakle,. ako. su. na. fakultetu. uili. da. su. junoslavenski.jezici.slovenski,.srpskohrvatski,.makedonski.i.bugarski,. mnogima.je,.pogotovu.neslavistima,.jednostavno.najlake.ostati.pri.toj. staroj.podjeli..Slavistima.je.pak,.koji.su.godinama.govorili.i.pisali.o. srpskohrvatskom.jeziku,.takoer.najbezbolnije.rjeenje.ostati.na.tom. nazivu..Tu.je.jednostavno.rije.o.posve.obinu.ljudskom.ponaanju.te. nema.smisla.takav.stav,.koliko.god.on.bio.opravdan.ili.neopravdan,. osuivati. Drugi.je.razlog.elja.za.znanstvenosti..Mnogi.strunjaci.jednostavno. i.dalje.smatraju.da.je.srpskohrvatski.jedan.jezik.te.stoga.pri.tome.i.ostaju. ne.elei.se.mijeati.u.lokalne.sukobe.i.nacionalistike.prepirke.na. ovim.prostorima..O.vrlo.upitnoj.znanstvenosti.termina.srpskohrvatski. ili. srednjojunoslavenski,. tj.. dijalekatskog. jezinog. prostora. koji. ti. termini.oznaavaju,.ve.smo.govorili. Trei. bi. mogui. razlog. bio. praktinost.. Lake. je. i. praktinije. govoriti.o.jednom.jeziku,.nego.o.dvama,.trima.ili.etirima,.pogotovu. metodiki..Osim.toga,.prilikom.citiranja.starijih.izvora,.koji.zaista.nose. naziv.srpskohrvatski,.najlake.je.ostaviti.upravo.taj.naziv.i.u.takvim. je.sluajevima.to.teko.bilo.kome.zamjerati.

Jedan.ili.etiri.jezika?

155

Kao.etvrti.razlog.bi.se.mogla.navesti.tendencioznost..Neki.strunjaci. iz.raznoraznih.politikih.ili.osobnih.razloga.mogu.inzistirati.ba.na. nazivu.srpskohrvatski..Meutim,.iako.se.u.Hrvatskoj.esto.upravo.o. tome.govori,.barem.implicitno,.sva.je.prilika.da.su.takvi.sluajevi.vrlo. rijetki,.svakako.najrjei.od.svih.dosad.navedenih.mogunosti..Ne.treba. ba.u.svemu.gledati.bjelosvjetsku.zavjeru.protiv.Hrvatske.i.Hrvat. ini.se.da.se.oni.jezikoslovci.kojima.je.najvie.stalo.do.toga.da.se. hrvatski.poto-poto.razlui.na.svim.razinama.i.u.svim.situacijama.od. srpskoga.zapravo.slue.krivom.taktikom..Izravno.napadanje.prakse.da. se.govori.o.srpskohrvatskom,.osim.to.je.nepraktino,.a.esto.se.vri.i.s. loim.argumentima,.takoer.je.i.posve.kontraproduktivno..Nema.nikakve. koristi.napadati.inozemne.strunjake.koji.govore.o.srpskohrvatskom. niti.se.ikome.moe.zabraniti.da.taj.naziv.upotrebljava..Tu.valja.imati. na.umu.da.se,.nerijetko.prilino.opravdano,.na.domae.znanstvenike. u.takvim.sluajevima.uvijek.gleda.s.dozom.opreza.zato.to.oni.tu.u. naelu.nastupaju.s.emocijama.te.ih.se.ne.smatra.dovoljno.objektivnima.. Osim. toga,. kako. ve. spomenusmo,. kako. zamjeriti. nekome. to. pod. nazivom.srpskohrvatski.citira.podatke.iz.kojega.starijega.rjenika.ili. gramatike.koji.se.doista.tako.zovu?.Ono.to.zaista.promovira.naziv. hrvatski jezik su.djela.poput.knjige.akavian Prosody the Accentual Patterns of the akavian Dialects of Croatian (akavska.prozodija. .naglasni.obrasci.hrvatskih.akavskih.govora).Amerikanca.Keitha. Langstona. (Slavica,. Bloomington. 2006). ili. Historische Grammatik des Kroatischen (Povijesna.gramatika.hrvatskog.jezika) Austrijanca. Georga. Holzera. (Peter. Lang,. Frankfurt. 2007)297.. Ako. je. domaim. kroatistima. stalo. do. toga. da. i. stranci. upotrebljavaju. naziv. hrvatski,. jedino. je. razumno. rjeenje. pisati,. ne. samo. na. hrvatskom. nego. i. na. stranim.jezicima,.prirunike.(gramatike,.rjenike,.monografije,.lanke).koji.e.govoriti.o.hrvatskom.jeziku..To,.dakako,.nije.lako.(kako. primjerice.napisati.novi.Akademijin.rjenik.koji.je.izlazio.gotovo.100. godina. i. ima. 23. sveska?),. ali. to. je. jedini. nain. da. se. to. postigne,. s. obzirom.na.to.da.kukanje.i.plakanje.malo.pomau..U.emu.je.naime.
297 Rije je o djelima koja su napisali inozemni strunjaci (premda dobro poznati i priznati i u Hrvatskoj), to im odmah daje veu teinu to se tie objektivnosti. Valja napomenuti da u sluaju ovih knjiga doista ima smisla da se upotrebljava ba naziv hrvatski. Langstonova knjiga govori o akavskom, a tu je besmisleno rei da je akavski srpskohrvatski dijalekt kada akavskim govore iskljuivo Hrvati. Holzerova je knjiga pak povijesna gramatika koja je zasnovana na hrvatskoj jezinoj grai te se stoga i zove povijesnom gramatikom hrvatskoga.

156

iji.je.jezik?

stvar?.Malo.tko.e.se.usuditi,.citirajui.neto.iz.knjige.koja.ima.samo. hrvatski.u.naslovu,.citirati.to.kao.srpskohrvatski..Ne.samo.zato.to.je. to.na.neki.nain.krivotvorenje.podataka,.nego.i.zato.to.malo.tko.od. stranih.strunjaka.moe.biti.siguran.da.je.primjerice.neka.sintaktika. zakoljica,.objavljena.u.kakvu.opisu.hrvatskoga.jezika,.doista.tipina.i.za. srpski.jezik..Stoga.je.u.takvim.sluajevima.najlake.i.najsigurnije.uvijek. citirati.jezik.po.tome.kako.je.on.nazvan.u.naslovu.samog.rada..Dakle,. naim.kroatistima.koji.se.bune.protiv.upotrebe.naziva.srpskohrvatski. u.svijetu.moemo.preporuiti.da.se,.umjesto.besmislenim.prozivanjem. stranih.strunjaka.i.teorijama.o.svjetskim.urotama.protiv.Hrvatske,. vie.bave.opisivanjem.i.analiziranjem.raznih.aspekata.hrvatskoga.jezika. Nema.nita.loe.u.tome.da.se.hrvatski.naziva.hrvatskim.za.sve.praktine. potrebe,.ako.tako.ele.njegovi.govornici..to.nije.jedini.takav.sluaj.u. svijetu..Hoe.li.se.hrvatski.standard.smatrati.posebnim.standardnim. jezikom. ili. samo. jednom. od. varijanata. policentrine. standardne. tokavtine.je.vie.pitanje.proizvoljnog.odabira.na.razini.lingvistike. terminologije.i.politiko-simbolikog.odabira.na.opoj.razini..Realnost. je.takva.kakva.jest.i.upotreba.razliitih.termina.teko.je.moe.pretjerano. promijeniti,.tim.vie.to.ni.oni.najzagrieniji.zastupnici.vie.jezika.nee. inzistirati.na.razliitosti.jezika.izvan.razine.standarda.(i.nejezinih.podruja.kao.to.su.kultura,.tradicija.i.knjievnost)..Naziv.srpskohrvatski. se.na.naim.prostorima.vie.ne.smatra.politiki.korektnim.nazivom. te.bi.stoga.tu.sretnije.rjeenje.mogla.biti.upotreba.neetnikoga.naziva. standardna.tokavtina.tj..standardne.tokavtine,.kada.se.govori.o.svim. standardnim.tokavskim.idiomima.odjednom..U.irem.smislu,.kada. govorimo.o.dijalektima,.postoji.i.naziv.srednjojunoslavenski,.no.tu. valja.voditi.rauna.da.je.i.taj.naziv.ponajvie.zemljopisno-nacionalnosociolingvistika. odrednica.. Rasprava. jesu. li. hrvatski. i. srpski. jedan. ili.dva.jezika.ne.moe.u.konanici.nita.bitno.promijeniti,.govornici. su.ionako.potpuno.svjesni.da.se.meusobno.dobro.razumiju.i.nitko. ozbiljan.nee.pomisliti.da.je.razlika.hrvatskog.i.srpskog,.ako.se.ve. o.njoj.govori.a.ak.i.ako.se.o.njima.govori.kao.o.razliitim.jezicima,. isto.to.i.razlika.izmeu.hrvatskog.i.maarskog..Osim.toga,.svakako. bi.bilo.dobro.da.se.sve.politike.tenzije.oko.ovakvih.pitanja.smire.i. da.se.jezinim.pitanjima.moe.pristupati.znanstveno,.tolerantno.i.bez. pretjeranih.emocija.

Zakljuak

157

Zakljuak
U.knjizi.smo.se.dotakli.mnogih.tema..Iako.se.kome.neki.od.iznesenih. argumenata,.stavova.i.zakljuaka.mogu.initi.revolucionarnima.i.novima,. to.u.naelu.nije.tako..Rije.je.uglavnom.o.osnovama.lingvistike,.o.onome. to.bi.trebalo.biti.dobro.poznato.svima.koji.se.jezikom.profesionalno. bave,.iako,.iz.raznoraznih.razloga,.tomu.esto.nije.tako..To,.naravno,. ne.znai.da.u.knjizi.nema.niega.novog.ili.osobnog.autorova.doprinosa..Takvih.je.dijelova.takoer.dosta,.no.i.oni.slijede.glavnu.liniju. knjige,.a.to.je.realan.i.znanstven.odnos.prema.jeziku.i.lingvistici,.kao. i.kritika.mistifikatorsko-opskurantistiko-neznanstvenih.pogleda.na. jezik.s.kojim.se.veina.ljudi.obino.susree. Ovdje. emo. iznijeti. neke. od. najbitnijih. zakljuaka. i. tema. o. kojima. se.u.knjizi.govori..Kako.je.ustvreno,.lingvistika.se.bavi.opisom.a.ne. propisom. . ona. jezik. opisuje. u. svim. njegovima. aspektima,. umjesto. da. propisuje. kakav. bi. jezik. trebao. biti.. Druga. je. bitna. tema. o. kojoj. se.govori.problem.jezine.promjene,.koji.je.u.velikoj.mjeri.povezan.s. nekim.drugim.problemima.(kao.to.su.pravilnost.u.jeziku,.purizam.ili. standardizacija)..Jezina.promjena.je.jedna.od.osnovnih.karakteristika. jezika.koja.se.ne.moe.zaustaviti..U.njoj.nema.nita.samo.po.sebi.loe. .jezici.se,.dakle,.ne.kvare,.nego.se.mijenjaju,.a.noviji.jezini.oblici. nisu.nimalo.loiji.od.starijih..U.jeziku.ne.postoje.inherentno.pravilni. i.nepravilni.oblici.u.smislu.u.kojem.bi.oblik.talac bio.pravilan.a. oblik. taoc nepravilan.. Sve. to. se. u. jeziku. upotrebljava. je. ujedno. i. pravilno..Ono.to.se.za.drugi.oblik.eventualno.moe.rei.jest.da.je.

158

iji.je.jezik?

taj.oblik.nestandardan,.da.je.povijesno.gledajui.mlai.i.da.je.nastao. analogijom.umjesto.starijega.oblika.talac (pod.utjecajem.kosih.oblika. taoca,.taocu gdje.je.glas.l na.kraju.sloga.preao.u.o)..No,.unato.tome,. taj.oblik.sm.po.sebi.nije.nita.manje.vrijedan.ili.pravilan.od.starijega. oblika.talac..S.tim.je.povezano.pitanje.standardnog.jezika..standardni. nam.je.jezik.u.modernom.drutvu.nedvojbeno.potreban.za.uporabu. u.slubenim.prilikama,.no.slubeno.je.koritenje.jedno,.a.nepotrebno. uzdizanje.i.velianje.standarda.drugo..Standard.treba.smatrati.samo. jednom.od.razliitih.jezinih.varijanata.koja.je.jednakovrijedna.kao. i.sve.druge..kao.govorni.jezik.openito,.dijalekti,.idiomi.pojedinih. drutvenih.grupa.i.sl..Openito,.iako.se.esto.implicitno.podrazumijeva. obrnuto.kada.se.primjerice.govori.o.govornicima.koji.ne.vode.rauna. o.svom.jeziku.ili.ga.vie.ne.znaju.govoriti,.jezik.ne.pripada.nikakvim. nametnutim.autoritetima.(bilo.da.je.rije.o.fakultetima,.akademijama. ili. individualnim. lingvistima-preskriptivistima). nego. samo. svojim. govornicima..Govorili.smo.i.o.utjecanju.na.jezik..Tu.smo.pozornost. posvetili.fenomenu.jezinog.purizma.koji.se.moe.smatrati.u.potpunosti. negativnim..Rijei.se.uobiajeno.posuuju.iz.jezika.u.jezik,.to.je.sasma. normalan.jezini.proces.i.od.njega.ne.treba.zazirati..Jezino.istunstvo. je.samo.preslikavanje.drutvene.ksenofobije.i.nacionalizma.na.jezik. te.se.jezini.purizam.ne.moe.smatrati.niim.drugim.doli.brojenjem. krvnih.zrnaca.rijeima..S.druge.strane,.lingvisti.se.ne.bi.smjeli.suzdravati.od.progresivna.utjecanja.na.drutvo,.primjerice.pri.sprjeavanju. jezine.diskriminacije,.promicanju.jezine.tolerancije.ili.upozoravanju. na.sluajeve.u.kojima.se.jezik.upotrebljava.kao.jedno.od.sredstava.u. ouvanju.drutvene.nejednakosti..Pokazana.je.i.meuovisnost.jezika/ lingvistike.i.ideologije..Kao.ni.drugi.dijelovi.drutva.i.druge.znanosti,. ni.jezik.i.lingvistika.se.ne.mogu.odvojiti.od.ideologije..Ideologiju.ne. treba.poto-poto.izbjegavati..pitanje.je.samo.je.li.rije.o.progresivnoj. ili.nazadnjakoj.ideologiji..U.poglavlju.o.pravopisu.smo.se.dotakli.nekih. osnovnih. pitanja. o. hrvatskom. pravopisu. koja. smo. pokuali. staviti. u. kontekst. slinih. problema. u. drugim. jezicima,. kritizirajui. pritom. neke. uobiajene. kritike. nepismenosti. koje. se. zasnivaju. na. jeftinu. moralizatorstvu. i. zgraanju. nad. time. kako. apsolutno. svi. govornici. hrvatskoga. ne. znaju. sve. do. jedne. pravopisne. zakoljice.. ini. se. da. to.nije.nikakva.posebitost.Hrvatske.niti.je.treba.a priori osuivati.jer. nema.naznak.da.je.u.drugim.jezicima.situacija.drugaija.ili.da.se.takva.

Zakljuak

159

situacija.mora.nuno.smatrati.tako.katastrofalnom..to.se.tie.lektor,. tu.smo.ustvrdili.da.bi.se.oni,.umjesto.da.slue.kao.puristiko-cenzorska. neokroatistika. pjeadija,. trebali. baviti. neagresivnim. usklaivanjem. tekstova.s.glavnim.pravilima.standardnoga.jezika.te.opim.ureivanjem. tekstova.na.kojima.rade,.primjerice.uklanjanjem.doslovnih.prijevoda. u.prevedenim.tekstovima..Na.kraju.smo.se.dotakli.i.jedne.specifine. teme..problema.jezinoga.jedinstva.srpskoga.i.hrvatskoga..Tu.smo. temu. pokuali. obraditi. objektivno. i. bez. emocij,. ne. samo. zato. to. je.ona.svim.itateljima.bliska.i.esta.u.javnosti,.nego.i.zato.to.se.na. njezinu.primjeru.mogu.dobro.obraditi.neka.vana.pitanja,.kao.to.su. identitet,.nacionalizam.ili.jezina.standardizacija. Cilj.je.ove.knjige.bio.pokazati.itateljima.jednu.drugu.lingvistiku..Pravu. lingvistiku.koja.se.bavi.ivim.jezikom.kakvim.se.stvarno.govori.i.koji. funkcionira.po.svojim.unutarnjim.jezinim.zakonima.a.ne.po.izvana. nametnutim.zakonima.samozvanih.autoriteta..Lingvistiku.koja.bi.se. morala. uiti. ve. na. uvodnim. lingvistikim. predavanjima,. ali. se. ne. ui..Ili.se.ui.preapstraktno,.bez.povezivanja.s.uobiajenim.stavovima. o.jeziku.i.jezinim.problemima,.te.se.prebrzo.zaboravlja..Namjena.je. knjige.viestruka..Knjiga.je.namijenjena.nelingvistima.i.utoliko.slui. kao.svojevrstan.brani.lingvistike.u. pokuaju.da.se. lingvisti. obrane. od.este.pogrene.percepcije.o.njima.kao.o.ljudima.koji.se.bave.samo. politikantskim.pravopisnim.zakoljicama.i.propisivanjem.ispravna. naina.pisanja.i.govorenja..Osim.toga,.autor.se.nada.da.e.se.potencijalni. itatelji-nestrunjaci.tako.uspjeti.osloboditi.neznanstvenih.predrasuda. o.jeziku.koje.su.nedvojbeno.stekli.naalost.i.kroz.proces.formalnog. obrazovanja..Knjiga.je.takoer.namijenjena.i.mladima.koji.nadolaze. .lingvistima.u.formiranju.i.onima.koji.e.se.jezikoslovljem.tek.poeti. baviti..Ova.je.knjiga.napisana.meu.ostalim.i.zato.to.bi.autor.volio.da. je.u.primarnom.razdoblju.svog.lingvistikog.formiranja.u.1990-ima. imao.priliku.proitati.koje.ovakvo.djelo.umjesto.beskrajnih.i.besplodnih. rasprava.o.srbizmima,.anglizmima.i.pravilnosti..Moemo.se.samo. nadati.da.e.novije.generacije.u.jo.veoj.mjeri.moi.izbjei.zablude. mnogih.iz.starije.generacije.i.da.e.konano.napustiti.sve.neznanstvene. percepcije.jezika..Knjiga.je.takoer.posveena.i.mojoj.generaciji.mlaih. lingvista,.onima.koji.su.se.lingvistikom.tek.poeli.ili.se.poinju.profesionalno.baviti..Mnogi.od.njih.vrlo.dobro.razumiju.teme.o.kojima.se.

160

iji.je.jezik?

govori.u.ovoj.knjizi.i.znaju.to.jezik.stvarno.jest.i.kako.funkcionira.. Autor.se.nada.da.e.i.njima.ova.knjiga.biti.zanimljiva.i.da.e.u.njoj.nai. korisnih.podataka.i.razmiljanja..S.druge.strane,.nije.ba.izgledno.da. e.ova.knjiga.obratiti.one.koje.kritizira..Pouen.iskustvom,.autor.ba. i.ne.vjeruje.u.preodgoj.onih.koji.su.u.svojim.glavama.ve.sve.uredno. posloili. u. ladice,. pa. makar. potpuno. neznanstveno. i. iracionalno,. i. koji.kroz.jezik.imaju.potrebu.izraavati.neke.svoje.druge.izvanjezine,. uglavnom.potpuno.reakcionarne.i.neznanstvene,.stavove..Ipak,.ne.treba. oajavati..Iako.je.prelako.pasti.u.neopravdan.optimizam,.nade.treba. polagati.u.smjenu.generacij..Autor.se.nada.da.e,.bar.u.lingvistikim. krugovima,.u.doglednoj.budunosti.bavljenje.jezinom.pravilnosti. ili.apologija.jezinog.purizma.biti.smatrani.jednako.znanstvenima.kao. i.teza.da.su.se.jezici.pomijeali.nakon.ruenja.kule.babilonske. A. ako. pak. na. pitanje. iz. naslova. treba. jo. jednom. odgovoriti,. odgovor.je.sljedei..jezik.je.na..On.pripada.samo.i.iskljuivo.svojim. govornicima.i.oni.su.u.njemu.jedini.relevantan.autoritet..Sve.ostalo.je. prodavanje.magle.na.koje.ne.treba.ni.pod.kakvim.uvjetima.pristajati.

Bibliografija

161

Bibliografija
Aitchison, Jean 20013, Language Change. Progress or Decay?, Cambridge University Press, Cambridge Anderson, Benedict 1990, Nacija: zamiljena zajednica: razmatranja o porijeklu i irenju nacionalizma, kolska knjiga, Zagreb Ani, Vladimir 1998, Rjenik hrvatskoga jezika, Novi liber, Zagreb ARj = Rjenik hrvatskoga ili srpskoga jezika, sv. 197 [dijelovi IXXIII], JAZU, Zagreb 18811976 Bourdieu, Pierre & Wacquant, Loic 2001, Nova planetarna vulgata, Diskrepancija II/3: 4548 [http://www.diskrepancija.org/casopis/3br/bourdieu.pdf] Bourdieu, Pierre 1992, to znai govoriti: ekonomija jezinih razmjera, Naprijed, Zagreb Brodnjak, Vladimir 1991, Razlikovni rjenik srpskog i hrvatskog jezika, kolske novine, Zagreb Brozovi, Dalibor & Ivi, Pavle 1988, Jezik, srpskohrvatski/hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski, Jugoslavenski leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb Brozovi, Dalibor 1970, Standardni jezik, Matica hrvatska, Zagreb Chambers, J.K. 1998, TV Makes People Sound the Same, u: Bauer, Laurie & Trudgill, Peter (ur.), Language Myths, Penguin Books: 123131 Cheshire, Jenny 1998, Double Negatives are Illogical, u: Bauer, Laurie & Trudgill, Peter (ur.), Language Myths, Penguin Books: 113122 Crystal, David 2000, Language Death, Cambridge University Press, Cambridge

162

iji.je.jezik?

Dawkins, Richard 1997, Sebini gen, Izvori, Zagreb de Saussure, Ferdinand 2000, Teaj ope lingvistike, ArTresor naklada/Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb Eagleton, Terry 1991, Ideology. An Introduction, Verso, LondonNew York EPCJ = , . 1 (AA) 2003, . 2 (A) 2006, . 3 () 2008, , ERj = Hrvatski enciklopedijski rjenik, Novi liber, Zagreb 2002 Esling, John H. 1998, Everyone Has an Accent Except Me, u: Bauer, Laurie & Trudgill, Peter (ur.), Language Myths, Penguin Books: 169175 Fairclough, Norman 20012, Language and Power, Longman, London GH = Govorimo hrvatski. Jezini savjeti, Mihovil Duli (ur.), Hrvatski radio Naklada Naprijed, Zagreb 1997 Gluhak, Alemko 2001, Opet o neu i ne u. Mala povijest dijela hrvatskoga pravopisanja u posljednjih stoljee i pol, Kolo XI/1: 5184 Greenberg, Marc L. & Emmett, Ada 2010, Akademski komunikacijski problem: nunost slobodnog pristupa transatlantska perspektiva, Slobodni Filozofski [http://www.slobodnifilozofski.com/2011/01/marc-l-greenbergi-ada-emmett-akademski.html] Greenberg, Robert 2005, Jezik i identitet na Balkanu: Raspad srpsko-hrvatskoga, Srednja Europa, Zagreb Hagge, Claude 2005, Zaustaviti izumiranje jezika, Disput, Zagreb Harman, Chris 2008, A Peoples History of the World, Verso, LondonNew York Hekman, Jelena (ur.) 2005, Jezik na kriu/Kri na jeziku. Lektori i jezina kultura, Matica hrvatska, Zagreb HJS = Hrvatski jezini savjetnik, vie autora, Hudeek, Lana; Mihaljevi, Milica; Vukojevi, Luka (ur.), IHJJ kolske novine Pergamena, Zagreb Hobsbawm, Eric J. 1993, Nacije i nacionalizmi, Novi liber, Zagreb Kalogjera, Damir 1997, Descriptivists or social activists: a dilemma in sociolinguistics, Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia, vol. XLII: 211224 Kapovi, Mate 2003, Razvoj starih dugih samoglasau hrvatskom i ostalim slavenskim jezicima, Filologija 41: 5182

Bibliografija

163

Kapovi, Mate 2005, Jezini utjecaj velikih gradova, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 30: 97105 Kapovi, Mate 2006, Dijalekti, standard i sociolingvistiki aktivizam, u: Jagoda Grani (ur.), Jezik i mediji jedan jezik : vie svjetova, HDPL, ZagrebSplit: 375383. Kapovi, Mate 2007, Hrvatski standard evolucija ili revolucija? Problem hrvatskoga pravopisa i pravogovora, Jezikoslovlje 8.1: 6176 Kapovi, Mate 2008a, Uvod u indoeuropsku lingvistiku, Matica hrvatska, Zagreb Kapovi, Mate 2008b, O naglasku u starotokavskom slavonskom dijalektu, Croatica et Slavica Iadertina IV: 115147 Katii, Radoslav 19922, Novi jezikoslovni ogledi, kolska knjiga, Zagreb Kordi, Snjeana 2010, Jezik i nacionalizam, Durieux, Zagreb Krauss, Michael E. 2007, Keynote-Mass Language Extinction and Documentation: The Race Against Time, u: Miyaoka, Osahito; Sakiyama, Osamu & Krauss, Michael E. (ur.), The Vanishing Languages of the Pacific Rim, Oxford University Press, Oxford: 324 Labov, William 1972, Sociolinguistic Patterns, University of Pennsylvania Press, Philadelphia Labov, William 1982, Objectivity and commitment in linguistic science. The case of Black English trial in Ann Arbor, Language in Society 11: 165202 Labov, William 1994, Principles of Linguistic Change. Volume 1: Internal Factors, Blackwell, Oxford UK Cambridge USA Labov, William 2002, How I got into linguistics, and what I got out of it [http://www.ling.upenn.edu/~wlabov/HowIgot.html] Labov, William 2009, A Life of Learning: Six People I Have Learned From [http://www.acls.org/publications/audio/labov/complete.aspx?id=4462] Labov, William; Ash, Sharon & Boberg, Charles 2006, The Atlas of North American English. Phonetics, Phonology and Sound Change, Mouton de Gruyter, Berlin New York Leyva, Rodolfo 2009, No Child Left Behind: A Neoliberal Repackaging of Social Darwinism, Journal for Critical Education Policy Studies 7/1: 364381 [hrvatski prijevod dostupan na: http://www.slobodnifilozofski. com/2010/12/rodolfo-leyva-no-child-left-behind.html]

164

iji.je.jezik?

Lisac, Josip 2003, Hrvatska dijalektologija 1. Hrvatski dijalekti i govori tokavskog narjeja i hrvatski govori torlakog narjeja, Golden marketing, Zagreb Magner, Thomas F. 1966, A Zagreb kajkavian dialect, Pennsylvania State University, University Park Martinet, Andr 1982, Osnove ope lingvistike, Grafiki zavod Hrvatske, Zagreb Matasovi, Ranko 2001, Uvod u poredbenu lingvistiku, Matica hrvatska, Zagreb Matasovi, Ranko 2005, Jezina raznolikost svijeta. Podrijetlo, razvitak, izgledi, Algoritam, Zagreb Matasovi, Ranko 2008, Poredbenopovijesna gramatika hrvatskoga jezika, Matica hrvatska, Zagreb Milroy, James & Milroy, Lesley 19993, Authority in Language: Investigating Standard English, Routledge, LondonNew York Milroy, James 1998, Children Cant Speak or Write Properly Anymore, u: Bauer, Laurie & Trudgill, Peter (ur.), Language Myths, Penguin Books: 5865 Milroy, James 2007, The Ideology of the Standard Language, u: Llamas, Carmen; Mullany, Louise & Stockwell, Peter (ur.), The Routledge Companion to Sociolinguistics, Routledge, LondonNew York: 133139 Opai, Nives 2007, Prodor engleskih rijei u hrvatski jezik, Jezik 54/1: 2227 Sand, Shlomo 2009, The Invention of the Jewish People, Verso, LondonNew York Seliger, Martin 1976, Ideology and Politics, London Starevi, Anel 2006, Imenice kao atributi nove strukture u hrvatskom jeziku, Jezik i mediji jedan jezik : vie svjetova, Grani, Jagoda (ur.), HDPL: 645656 Stuart-Smith, Jane 2007, The Influence of the Media, u: Llamas, Carmen; Mullany, Louise & Stockwell, Peter (ur.), The Routledge Companion to Sociolinguistics, Routledge, LondonNew York: 140148 kiljan, Dubravko 2002, Govor nacije. Jezik, nacija, Hrvati, Golden marketing, Zagreb trkalj, Kristina 2003, Kad lingvistikom ravna politika. Nekoliko zapaanja o pravilima lektoriranja na Hrvatskoj televiziji, Knjievna republika 1/56: 174185

Bibliografija

165

Teak, Stjepko 1996, Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1, kolska knjiga, Zagreb Trudgill, Peter 1995, Dialect and Dialects in the New Europe, European English Messenger IV/1: 4446 Trudgill, Peter 1998, The Meanings of Words Should Not be Allowed to Vary or Change, u: Bauer, Laurie & Trudgill, Peter (ur.), Language Myths, Penguin Books: 18 Trudgill, Peter 20004, Sociolinguistics. An Introducion to Language and Society, Penguin Books, London Zinn, Howard 1995, A Peoples History of the United States: 1492present, HarperCollins ZK = ojat, Antun; Barac-Grum, Vida; Kalinski, Ivan; Lonari, Mijo; Zeevi, Vesna 1998, Zagrebaki kaj. Govor grada i prigradskih naselja, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb ani, Ivo 2007, Hrvatski na uvjetnoj slobodi. Jezik, identitet i politika izmeu Jugoslavije i Europe, Fakultet politikih znanosti Sveuilita u Zagrebu, Zagreb ani, Ivo 2009, Kako bi trebali govoriti hrvatski magarci? O sociolingvistici animiranih filmova, Algoritam, Zagreb ic Fuchs, Milena & Tuman Vukovi, Nina 2008, Communication technologies and their influence on language: Reshuffling tenses in Croatian SMS text messaging, Jezikoslovlje 9.12: 109122

Kazala

167

Kazala
Indeks primjera iz hrvatskoga jezika
aerodrom. 19,.82,.124 aneo. 17 apoteka/apateka. 83,.91 auto. 125 autobus. 28,.125 automobil. 125 avion. 82,.124 Babilon. 140 barka. 88,.89 Biblija. 52 bijah. 18,.27 bijeli/beli/bili. 21 bila/bio. 17 bina. 88 bio.sam. 30,.43,.52 bitan. 41 biti. 30,.32,.42,.70 bluza. 88 bog/boginja. 72,.110,.116 bogata.sela. 52 bojnik. 19 boja. 89 brak. 90 brat. 45,.87,.107 Brdovec/Brdovac. 64 brijeg. 89,.115 brod. 89 brojevi/broevi. 23 brz. 47 brzoglas. 83 brzojav. 46,.47,.83 bubreg. 88 bunar. 88 bus. 125 Carmina.Burana. 52 centralan. 42,.43 cijena. 39 Cipar. 140 cipela. 19,.88,.89,.120 cjenik. 39 crepovi/crjepovi. 115 crevlja. 19,.89 crkva. 116 cvijet. 89 /. 17,.32,.65,.70,.71,.116118,. 120,.123,.131,.141,.151 a. 21,.71,.151 amac. 88,.89 arapa. 88 asnik. 84 asopis. 90

168

iji.je.jezik?

etiri/etri. 16,.18,.119 etvrtak. 117 izma/ima. 44 ovjee.boji. 110 ovjek. 27,.45,.117,.146 rn/crn. 45 evapi/evapi. 123 da.li. 60 da.vidi/vidjeti. 21 da/kako. 59 dalekovidnica. 84 Dao.sam.knjigu.Ivanu. 30 dejt. 88 delinkvent/delikvent. 44 Delnice/Dionice. 64 demokracija. 140 di.gdje. 77 di.kamo. 27 djelatnik. 108 djelatno.vrijeme. 108 dobra/dobrog. 27 dobrog/dobroga. 20 dooh. 18 dogaaj/dogaanje. 88 dokument. 52 domaa.zadaa/uradak. 39 dozvola. 90 dragi/drai. 23 Drinje/Drenje. 64 drug/drugarica. 107,.109 drugaiji/drukiji. 11 dva. 16,.18,.32 dvorac. 90 dambo.det. 84,.115 urevac/urevec. 64 egzdus. 51 ekonomija. 109 Elementa.Latina. 52 Europa/Evropa. 115,.116

evo/eo. 23 farba. 89 fensi. 88,.89 fleksibilizacija. 110 fleksigurnost. 110 fotografija. 83 gdje. 27,.77 glazba. 80,.83 gledam/gleam. 20,.21,.2326 gledati.svoja.posla/posle. 52 glede. 84 glova.glava. 72 godina/goina. 23 gorui. 43 gospoda/gospodin. 107 gospodin/gospoa/gospoica. 109 govorah. 18,.27 grd..grdovi. 118 grad/grat. 72 gradbenik. 47 gradilac. 47 gr(j)eka. 11,.114117 grob/grop. 72 grod.grad. 72 helikopter. 83 hrvatski.jezik. 18 hrvatskoga.standardnog.jezika. 49 htio.bih. 30 humoristika/humoristina. 19 humus. 51 hupser. 84 hukati. 146 iam/imam. 23 idem.k.njemu/idem.kod.njega. 39 ide/jel.ide/dal.ide/ide.li?. 20,.60 idu/ideju/gredu. 70,.71 ikad. 43 ikra. 90 imam.rjenik. 18 imam/iam. 23

Kazala

169

internet. 82,.88 istovjetan/istovetan. 45 Ivan.vidi.kuu/Kuu. vidi.Ivan. 29,.30 ivent. 88 izai/izai.van. 42 izbornik. 19 izgradnik. 47 izlaziti. 69 izvjee/izvjetaj. 19 jarbol. 87 jastuk. 88 javiti. 47 je.li/jel. 20,60 jezik.hrvatski. 18 k.njemu/kod.njega. 39 k/kod. 39 kacavida. 81 kae/kae. 2123 kaj/ta/to. 2022,.44,.99 kako/da. 125 kamo. 27,.77 kapitalist. 109,.110 kapitalistiki.nain.proizvodnje. 109 kapitalizam. 109,.110 kasarna. 84 Katela/Katila. 64 kava/kahva/kafa. 131 kazeta/kaseta. 50 kae/kae. 2123 kisik. 90 klackalica. 86 klasa. 108 klasna.borba. 108,.111 klasni. 108 kljuka. 32 knjiga. 56 ko. 28,.119 kola. 43,.69 kolko.para.tolko.muzike. 90 kolodvor. 132 kompjuter/kompjutor. 82

kompjuterski.mi. 19 kopnica. 84 koarka. 87 kotati/kotovnik. 39 krastavac. 71 Kreta. 140 krevet. 89 kriati. 10 krov/krof. 72 krugoval. 83 kruaka/kruki. 20,.21 kuodizac. 47 kud.ide. 27 kuda. 27 kukumar. 71 kul. 88 kuna. 64 laa. 89 laptop. 87 leei.policajac. 84 li. 20,.60 lijep/lep/lip. 21,.29 limun/limunika. 89 ludilo. 19 ljekarna. 83,.90,.91 ljudski.kapital/resursi. 108 ljuljaka. 86 mada. 124 major. 19 mamutnjak. 84,.115 mast. 89 maina. 124 mea/meja. 150 meso/mieso. 29 mi. 19 mladi. 117 mnogo/mlogo/vnogo. 44 modus.vivendi. 53 molba. 39 mrak. 19 mudrac. 130

170

iji.je.jezik?

muha/muva. 59,.141 muzika. 83,.90 na.dijeti. 42 na.dnevnoj.bazi. 90 na.krovu. 42 na.podu. 42 na.stolu. 42 na.telefonu. 42 na.tulumu. 42 najcentralniji. 42 najoptimalnije. 41 najsavreniji. 41 najsredinjije. 42 naklada. 90 napren/napren. 32 ne.mogu/nemeren/nemrem. 69 ne.moj. 61 ne.vidim. 18,.61 neako/nekako. 23 neam/nemam. 20,.23,.119 neu/ne.u. 11,.61,.113,.115,.116 nekako/neako. 23 nemam.rjenik/nemam.rjenika. 18 nemam/neam. 20,.23,.119 -nik. 47 nisam.kupio.rjenik/nisam.kupio. rjenika. 18 nogomet. 87 nokat/nogat. 45 nosa. 73 nosijah. 18 nositi. 10,.21,.70,.123 njihaljka. 86 oba. 18,.42 obadva. 42 odnesoe. 18 odoste. 18 odvija. 81 oficir. 84 -og/oga. 49,.61 ognjite/ognjie. 150

on.je.blesava.budala/budalo. blesava!. 18 opasan. 90 opasnost. 90 opera. 52 optimalnije. 41 originalan/orginalan. 44 otmjen. 89 ovca/ofca. 72 Pacta.Conventa. 52 pak. 124 paradajz. 64,.81 parti. 88 partija. 109 pas.i.maka/mas.i.paka. 43 paso. 19,.82,.84 pekir. 69 pet. 18,16 pet.ena. 16 peta. 16 petak. 117 pisa/printer. 82 pitura. 89 poduzetnik. 110 pogibelj. 90 poma/pomidor. 64,.66,.81 ponaosob. 60,.89 ponovno/ponovo. 125 posao/posla/posle. 17,.52 posebno. 89 poslodavac. 110 pospan. 146 postelja. 89 posthuman. 51 postola. 19,.89 postuman. 51 pozdraviti. 109 pozornica. 88 premda. 125 prevoditelj/lac. 19 pri.telefonu. 42 prigovaram. 67,.68 prije.Krista/nove.ere. 110

Kazala

171

primjedaba/primjedbi. 21 priroda. 90 priutiti. 146 probitaan. 49 propuh. 146 proo.voz. 90 psovati.sve.po.spisku. 90 putovnica. 19,.82,.84 racionalizacija.poslovanja. 111 raun. 89 raunalo. 82,.89 radio. 83 radnika.klasa. 108 radnik. 108 radno.vrijeme. 108 rajica. 81 rekosmo. 18 rendom. 88 rije,.rie,.r,.ry,.riech,.rije. 113 rijeka/reka. 141 Rijeka/Reka. 64 rjenik/rijenik. 123 rjenik/rjenik. 18 rjeka/rjeica. 117 runik. 56,.69 ruka. 32 s/sa. 39,.43 sabor/zbor. 45 sat.vremena. 42 sedam/seam. 27,.28 sedam. 50,.89 selebriti. 88 selektor. 19 sida/AIDS. 84 sijeanj. 132 skripta. 52 slavni. 88 socijalni.dijalog/partneri. 111 Split/Spljet. 64 spuva. 146 sredinji/sredinjiji. 42 stanovnici. 19

stejd. 88 stereo. 88 stiropor/stiropol. 44 stol. 18 stranka. 109 straan. 19 str(j)elica. 115 stroj. 124 struja. 29 stvaranje.poduzetnike.klime. 111 suh/suv. 141 sumnja/sumlja. 4447 sve/svih. 47,.48 svjetlopis. 83 (a)rafciger. 81 ap. 150 ljiva/sliva. 45,.47 ta. 20,.21,.44,.59 to.se.tie. 84 to. 21,.59,.71,.151 ugoman. 69 tajkun. 110 talac/taoc. 157,.158 tastatura. 20,.85 telefon. 42,.83,.122 telegraf. 83 tipka(ti). 89 tipkovnica. 20,.85,.89 tko/ko. 28,.59,.119 tog/toga. 49 treba(mo)/trea(mo). 23 tri. 16,.18,.32 trina.ekonomija. 110 trite.rada. 108 tui. 32 tvornica. 132 u.ligi/u.lizi. 13 u.svezi.glede. 84 u.toci/u.toki. 13 uestvovati. 90 uitelj(ica). 109

172

iji.je.jezik?

udariti. 121 unato.toga/unato.tome. 40 uon/on. 29 uspornik. 84 usprkos.toga/usprkos.tome. 123 veleposlanstvo. 132 velika.kola. 52 veljaa. 132 veza. 84 vide/vidu. 70 vidjeti/da.vidi. 21 vidjeti/vidit/vidi. 20 vidjeti. 10,.20,.24 vladar. 46 vlak. 90 vlasnik. 46,.47 vlast. 46,.47 vojarna. 84 vozaka.dopusnica/vozaka. dozvola. 90 vratiju/vrat. 123 vratiti/vraiti. 23 vredniji/vrjedniji. 115,.117 vremensko.razdoblje. 42 vrtolet. 83 vuneni.travopas. 84

za.ime.boje. 110 zadaci/zadatci. 11,.113,.117 Zagreb.film.festival/Zagrebaki. filmski.festival. 90 zahvaliti.(se). 49 zamolba. 39 zato.smo.ti.prijatelji/zato.ti.smo. prijatelji. 18 zbitica. 82 zdravo. 107,.109 zgradodizac. 47 zid. 47 zida. 47 zidar. 47 zidnik. 47 zidnjak. 47 znaaj. 19,.49 znaajan. 77 zrana.luka. 19,.82 zrak. 29 zrakomlat. 84 zrakoplov. 82,.83,.124 zvijezda. 88 ena. 16,.17,.18,.28,.32,.42,.69,.70,. 146 itelji. 19,.60

Indeks primjera iz drugih jezika

crn...crnogorski eng...engleski fran...francuski glu...gornjoluikosrpski jap...japanski kin...kineski ma...maarski njem...njemaki polj...poljski **A house sees John.(eng.). 30 abogado.(panj.). 120 psl...praslavenski rus...ruski sln...slovenski srp...srpski stsl...staroslavenski svah...svahili panj...panjolski tal...talijanski tur...turski advocatus.(lat.). 120 ask/ax.(eng.). 45

Kazala

173

asztal.(ma.). 87 bart.(ma.). 87 barn.(panj.). 120 bioskop.(srp.). 132 *biti/*byti.(psl.). 32 black.(eng.). 28 block.(eng.). 28 bosses.(eng.). 28 *bratr .(psl.). 45 bricklayer.(eng.). 47 buenos das.(panj.). 107 buses.(eng.). 28 btn.(tur.). 82 bwana.(svah.). 107 call/cay.(panj.). 120 casar/cazar.(panj.). 120 cebolla.(panj.). 120 cima.(panj.). 120 cine.(panj.). 120 esa/esa.(glu.). 121 *elovk/lovk.(psl.). 45 daughter.(eng.). 118,.119 demokratija.(srp.). 140 denwa.(jap.). 122 dianhua.(kin.). 122 dokumenta.(srp.). 52 Don.(panj.). 107 doubt.(eng.). 46 evojka.(crn.). 131 ever.(eng.). 43 fabrika.(srp.). 132 Fahrrad.(njem.). 83 Fehrnsehen.(njem.). 83 fudbal.(srp.). 87

galamb.(ma.). 87 gehen.(njem.). 119 general.(panj.). 120 gigi.(jap.). 46 hj/hely.(ma.). 120 hombre.(panj.). 119 homo.(lat.). 119 hora.(lat.). 119 hora.(panj.). 119 house.(eng.). 2931 hoya.(panj.). 120 Hubschrauber.(njem.). 83 I cant get no.(eng.). 48 I gave a book to John.(eng.). 30 It is me.(eng.). 124 jefe.(panj.). 120 John sees a house.(eng.). 29 jumbo jet.(eng.). 115 Kipar.(srp.). 140 *kljuka.(psl.). 32 knife.(eng.). 118,.119 Krit.(srp.). 140 leal.(panj.). 24 legale-.(lat.). 24 letalo.(sln.). 82 mamilo.(sln.). 82 ms.(panj.). 33 mason.(eng.). 47 meat/meet.(eng.). 118 medmreje.(sln.). 82 mobilis.(lat.). 120 mj.(polj.). 121 mouse.(eng.). 19 mvil.(panj.). 120 muchas gracias.(panj.). 32 munka.(ma.). 87

174

iji.je.jezik?

ndugu.(svah.). 107 nijesam.(crn.). 131,.132 *nogt.(psl.). 45 oligarh.(rus.). 110 olla.(panj.). 120 on a daily basis.(eng.). 90 optimus.(lat.). 41 opus/opera.(lat.). 52 padre/padres.(panj.). 33 pta.(stsl.). 16 philosopher.(eng.). 130 piece of cake.(eng.). 43 pollo.(panj.). 120 posthum/postum.(njem.). 51 posthume.(fran.). 51 posthumous.(eng.). 51 pstumo.(panj.). 51 postumo.(tal.). 51 postumus.(lat.). 51 poyo.(panj.). 120 raunar.(srp.). 83 reditelj.(srp.). 83 roka.(sln.)/*rka.(psl.). 32 rzeka.(polj.). 121 salud.(panj.). 107 samolt.(rus.). 83 selva.(panj.). 120 seor.(panj.). 107 sich bedanken.(njem.). 49 sima.(panj.). 120 sorcerer.(eng.). 130 stanica.(srp.). 132 szum.(polj.). 121 argarepa.(srp.). 132 tampa.(srp.). 83 ekira.(crn.). 131

tashwishi.(svah.). 46 tayyare.(tur.). 82 The house is big.(eng.). 29 three.(eng.). 32 to go.(eng.). 48 Tochter.(njem.). 119 tres.(panj.). 33 t.(panj.). 142 tm.(tur.). 82 two.(eng.). 32 tycoon.(eng.). 110 uak/umak.(tur.). 82 ukus.(srp.). 132 usted.(panj.). 107 ustedes.(panj.). 142 varn.(panj.). 120 Vavilon.(srp.). 140 vdati se.(sln.). 121 ver.(panj.). 24 vertolt.(rus.). 83 videre.(lat.). 24 vine.(eng.). 29 vos.(panj.). 142 vosotros.(panj.). 142 wall.(eng.). 47 wine.(eng.). 29 working class.(eng.). 108 zapato.(panj.). 120 zehn.(njem.). 119 zgoenka.(sln.). 82 zigzag.(panj.). 120 enica.(crn.). 131 ona.(polj.). 121 enica.(crn.). 131

Kazala

175

Indeks idioma
afriki.jezici. 55,.97,.133 afroameriki.govorni.engleski. (African American Vernacular English/AAVE). 100 akadski. 50 albanski. 87,.134 ameriki.engleski. 132 ameriki.panjolski. 78,.120,.141,. 142 aragonski. 148 aramejski. 50,.98 arapski. 50,.140,.141 australski.engleski. 141 australski.jezici. 12,.55 austrijski.njemaki. 141 azerski. 138 baltoslavenski. 12 baskijski. 86,.119,.133 bednjanski.kajkavski. 32 bjeloruski. 133,.138 bokml. 144 bosanski/bonjaki. 117,.127,. 130132,.135,.143,.148 Bosnian/Serbian/Croatian. 148 bostonski. 102 brazilski.portugalski. 12,.141 bretonski. 86 britanski.engleski. 72,.106,.119,. 130,.132,.141 bugarski. 134,.135,.138,.139,.146,. 149,.150,.153,.154 buzetski. 151 crnogorski. 127,.130132,. 135,.145,.149,.153 adski. 37 akavski. 9,.17,.21,.27,.6365,.67,. 7071,.91,.119,.134,.139,.145,. 148152,.155 eki. 19,.90,.121,.138,.146 dalmatinski. 19,.64,.143,.146 danski. 118,.144,.145 dari. 138 donjonjemaki. 143 ekavica. 17,.128,.129,.131 engleski. 15,.19,.22,.2731,.43,. 4548,.51,.54,.55,.59,.67,.72,. 73,.77,.82,.83,.85,.87,.90,.100,. 106108,.118,.119,.124,.130,. 132,.135,.141,.142,.147,.148 estonski. 119 Estuary English. 106 farsi. 138 finski. 82 flamanski. 140,.144 francuski. 16,.30,.50,.51,.66,.83,.87,. 118,.119,.141,.142,.147 General American. 28,.100 germanski.jezici. 32,.138,.143,.144 gornjoluiki/ gornjoluikosrpski. 120 gornjonjemaki. 143 govor.otoka.Marthas.Vineyard. 22 grki. 30,.51,.52,.140 hebrejski. 50,.98 hindski. 140,.142,.143 hindustanski. 140 hrvatski.ili.srpski. 127 hrvatski. 7,.27,.2930,.3738,.48,. 50,.60,.63,.6668,.7578,. 8288,.90,.109,.117,.119,. 124,.125,.127130,.132136,. 139145,.147149,.152,.153,. 155,.156 hrvatskosrpski. 76,.127130,.132,. 146,.151,.153 ijekavica. 128,.131,.141 ikavica. 17,.128,.131

176

iji.je.jezik?

ilirski. 143 indoeuropski. 30,.52,.89,.147..Vidi ipraindoeuropski indonezijski. 140,.142145,.154 iranski. 138 irski. 77,.78,.118,.119 istonohercegovaki. 131,.145,.146,. 151 istrorumunjski. 133 ivrit. 98 japanski. 73,.87,.122 jekavica. 99,.115,.151 jidi. 98 jugozapadni.istarski. 150,.151 junoakavski. 150152 kajkavski. 17,.18,.21,.27,.32,.63,.66,. 67,.72,.91,.134,.135,.139,.145,. 149152 kanadski/kvebeki.francuski. 141 kastiljski. 133,.148,.152 kaupski. 152 kazaki. 138 keltski. 98 kineski. 73,.87,.110,.122 kirgiski. 138 kojsanski. 96,.97 korejski. 87 korniki. 98 kreolski. 12 lastovski. 151 latvijski. 73 litavski. 73 maarski. 19,.78,.87,.118,.133,.135,. 156 makedonski. 129,.134,.135,.138,. 149,.150,.153,.154 malajski. 140,.142145,.154 manski. 98 mijikenda. 136 mletaki.talijanski. 39

napuljski. 137 niskonjemaki. 138,.143 nizozemski. 138,.140,.143,.144 norveki. 134,.135,.138,.144,.145 novotokavski. 27,.69,.70,.131,.148,. 151 nynorsk. 144 njemaki. 4951,.60,.73,.82,.8789,. 119,.138,.141147 njujorki. 101,.102 perzijski. 138 pijemontski. 137 poljski. 121,.152 portorikanski.panjolski. 33 portugalski. 12,.16,.78,.141,.142 pragermanski. 89 praindoeuropski. 30,.32,.50,.52,.89 prajunoslavenski. 150 prasemitski. 89 praslavenski. 16,.17,.29,.32,.45,.89,. 115,.150 provansalski. 137 romanski. 87,.89,.119,.137139,.152 RP.(received pronuntiation). 72,.99,. 106 ruski. 32,.56,.83,.98,.133,.138 sanskrt. 30,.140 sefardski. 98 semitski.jezici. 50,.89,.98 Serbo-Croatian. 148 sicilijanski. 137 sjevernoakavski. 17,.150152 sjevernonjemaki. 138 slavenski. 1619,.30,.34,.39,.83,.87,. 90,.120,.121,.138,.139,.148,. 150,.152,.154,.156 slavjanosrpski. 59 slavonski. 18,.21,.119,.131,.139,. 143,.145,.151

Kazala

177

slovenski. 17,.32,.61,.73,.82,.87,. 121,.129,.134,.135,.139,.143,. 149151,.154 slovinski. 143 srednjoakavski. 150,.151 srednjojunoslavenski. 151,.152,. 154,.156 srednjoslovaki.dijalekt. 146 srpski.ili.hrvatski. 127 srpski. 59,.60,.76,.83,.127,.129,. 147149,.152,.153,.156 srpskohrvatski. 59,.127132,.135,. 146149,.151156 srpskohrvatskobosanskocrnogorski. 147 srpsko-hrvatsko-slovenaki. (tj..-slovenski). 129 standardni.ameriki.engleski. 100 standardni.bonjaki/bosanski. 132 standardni.crnogorski. 131,.132 standardni.hrvatski. 132,.134 standardni.jezik. 11,.13,.17,.1921,. 26,.27,.29,.34,.35,.39,.40,.41,. 4345,.47,.48,.50,.5475,.78,. 79,.81,.86,.95,.102,. 127156 standardni.srpski. 132 starocrkvenoslavenski. 17 starogrki. 34,.56,.57 staroslavenski. 17

starotokavski. 27,.119,.131,.139,. 145,.148,.151 svahili. 46,.83,.97,.107 panjolski. 24,.32,.33,.51,.78,.106,. 107,.119,.120,.122,.130,.133,. 141,.142,.146,.147,.152 vedski. 73,.107,.134,.135,.138,.144 vicarski.njemaki. 141 tadiki. 138 talijanski. 39,.50,.51,.60,.67,.87,.89,. 119,.137,.145,.152 toharski. 32 toskanski.(firentinski).dijalekt. 67,. 152 turkijski. 138 turkmenski. 138 turski. 82,.87,.89,.119,.138 urdski. 140,.142,.143 uzbeki. 138 velki. 87 vijetnamski. 73,.87 visokonjemaki. 143 xhosa. 97 zapadnoslovaki. 146 zulu. 97

Indeks imena
Aitchison,.J.. 33 Anderson,.B.. 85 Ani,.V.. 110,.116 Ash,.S.. 28 Atatrk. 82 Babi,.S.. 116,.129,.153 Badurina,.L.. 116 Blair,.T.. 106 Boberg,.C.. 28 Boccaccio. 67 Bourdieu,.P.. 56,.60,.64,.100,.106,. 110 Brezovaki,.T.. 145 Brodnjak,.V.. 76 Brozovi,.D.. 56,.147,.151 Bulcs,.L.. 82 Chambers,.J..K.. 28

178

iji.je.jezik?

Cheshire,.J.. 48 Clintonovi,.B..i.H.. 22 Cosby,.B.. 100 Crystal,.D.. 96 Dante. 60,.67 Darwin,.Ch.. 15 Dawkins,.R.. 105 Eagleton,.T.. 103,.104 Emmett,.A.. 94 Esling,.J.. 99 Fairclough,.N.. 106 Finka,.B.. 116 Gluhak,.A.. 61 Greenberg,.M.. 94 Greenberg,.R.. 76 Grimm,.J.. 153 Hagge,.C.. 96,.98 Ham,.S.. 116 Harman,.C.. 105 Hayek,.F..A.. 94 Hobsbawm,.E.. 85 Holzer,.G.. 155 Ivi,.P.. 147 Ivi,.S.. 128 Kai.Mioi,.A.. 63 Kalogjera,.D.. 101,.118 Kapovi,.M.. 17,.35,.73,.100,.115,. 117,.121,.150,.151 Karadi,.V.. 29,.5961,.91,.117,. 128,.130,.145,.146 Kai,.B.. 59 Katii,.R.. 34,.86,.91 Kokot,.M.. 68 Kordi,.S.. 53,.81,.128,.129,.134,. 144,.147,.148,.152 Krauss,.M.. 96 Krlea,.M.. 128,.152

Labov,.W.. 15,.22,.23,.28,.31,.32,. 95,.100102 Langston,.K.. 155 Leyva,.R.. 105 Lisac,.J.. 150 Luther,.M.. 60 Madonna. 75 Magner,.Th.. 35 Mandela,.N.. 97 Mareti,.T.. 91,.128 Markovi,.I.. 116 Martinet,.A.. 28 Marx,.K.. 94,.105 Matasovi,.R.. 97,.134,.150 Mianovi,.K.. 116 Milroy,.J.. 15,.54,.55,.76 Milroy,.L.. 54,.76 Mogu,.M.. 116,.153 Nyerere,.J.. 107 Obama,.B.. 22 Opai,.N.. 39,.84 Orwell,.G.. 106,.107 Pari,.D.. 83 Petrarca. 67 Potter,.H.. 130 Rolling.Stones,.The. 48 Sand,.Sh..VidiZand,.. Sarkozy,.N.. 118 Saussure,.F..de. 46 Seliger,.M.. 103 Sili,.J.. 116 Skerli,.J.. 128 Starevi,.A.. 8,.90 Stuart-Smith,.J.. 28 kari,.I.. 117 kiljan,.D.. 129,.138 trkalj,.K.. 86 ulek,.B.. 90

Kazala

179

Teak,.S.. 65 Thatcher,.M.. 106 Trudgill,.P.. 19,.76,.101 Tuman.Vukovi,.N.. 18 Vrai-Stejskal,.D.. 106 Wacquant,.L.. 110

Wilson,.E..O.. 105 Zand,... 99 Zinn,.H.. 104,.105 ani,.I.. 68,.130 ic.Fuchs,.M.. 18

Indeks pojmova
Akademijin.rjenik. 155 akcent. 99..Vidi inaglasak,.izgovor akcentuacija. 61,.67,.69,.70,. 131,.150 aktivizam,.sociolingvistiki. 101 akuzativ. 18,.40,.47,.48 ameriki.crnci. 45,.112 analitiki.glagolski.oblici. 30 anglizmi. 37,.79,.82,.84,.8789,.159 antiimperijalizam. 85 antropologija. 105 aorist. 18,.30 arabizmi. 82,.140 arapsko.pismo. 140 arbitrarnost.jezinoga. znaka. 46,.47,.60 arhaizam. 18,.52,.151 ateizam. 116 barbarizmi. 81 biologija. 105 bohemizmi. 19,.90,.91 brojevi,.deklinacija. 16 brojevni.izrazi. 16 istunstvo. 9,.81,.91,.125,.158..Vidi ipurizam irilica. 128,.140 dakanje. 125 darvinizam. 105 dativ. 16,.17,.28,.30,.40,.70,.153 deklinacija. 16,.27,.29,.30,.52 .brojeva. 16 .odreenih.i.neodreenih. pridjeva. 27 deskripcija. 93,.104..Vidi iopis deskriptivizam. 39,.104 diftong. 29..Vidi idvoglas diftongizacija. 29 dijalekatski.kontinuum. 136,.138,. 139,.150,.152 dijalekt. 17,.20,.27,.28,.3235,.48,. 55,.58,.6367,.78,.87,.115,.120,. 131164,.136139,.141,.143,. 145,.146,.149152,.155,.158.. Vidi igovor,.narjeje dijalektologija. 21,.22,.34,.35,.64,. 106,.136,.148,.149,.152,.153 dijasistem. 151 dinamiki.naglasak. 73,.99 disimilacija/razjednaavanje. 44 diskriminacija. 95,.96,.99,.100,.111,. 112,.158 doslovni.prijevod. 43,.90,.124,.159 drutveno-humanistiki. 14,.104 dual. 158..Vididvojina dugosilazni.naglasak. 73 duljina. 72,.73,.117 dvoglas. 29..Vidi idiftong dvojina. 17,.18 dvostruka.negacija. 48 ekonominost. 2831 ekonomija. 29,.85,.104,.105,.109

180

iji.je.jezik?

endehaizmi. 83 filozofija.jezika. 9,.10 fonologija. 9,.16,.30,.34,.37,.69,.70,. 106,.131,.141 fonoloke/glasovne.varijacije. 2021 forenzika.lingvistika. 13,.102 Francuska.akademija. 60 fraza. 43,.66,.90,.108,.110 frikativ. 72 funkcionalizam. 3133 futur.I./futur.II.. 66 genetski.kriterij. 134,.136 genitiv. 18,.28,.40,.47,.48,.49 glagol. 10,.21,.29,.30,.32,.45,.61,. 70,.82,.109,.134 glagolski.oblici,.analitiki. 30 glas. 31,.32,.44,.45,.50,.59,.65,. 7072,.113,.115,.118123,.131,. 141,.150,.158 glasovne.promjene. 16,.17,.2125,. 28,.29,.32,.33 glasovne.varijacije. 21,.22,.23 glasovno.stapanje. 32 govor. 24,.26,.27,.30,.33,.35,. 38,.39,.43,.58..Vidi idijalekt,. narjeje govornici. 23,.26,.32,.40,.43,.46,. 49,.50,.53,.55 govorno-jezini.poremeaj. 13 gramatika. 25,.38,.59,.60,.65,.72,. 75,.87,.123,.155 gutanje.slova. 23,.24 homonimi. 32 Hrak. 93 HRT. 68,.86 identifikacijski.kriterij. 134,.136 ideogram. 122 ideologija. 11,.34,.53,.55,.58,.59,. 62,.103105,.108111,.158

idiom. 58,.70,.83,.111,.123,.132,. 134,.136138,.144,.150,.152,. 156 ije/je. 17,.117,.119,.122,.146.. Vidi ijat imenica. 18,.31,.42,.49,.52,.82,.90,. 107,.110,.134 imenske.klase. 12 imperfekt. 18,.27,.30 infinitiv. 10,.20,.21,.48 inovativni.izgovor. 23,.26 instrumental. 17,.28,.40,.70 internet. 23,.43,.82,.88,.123 intervencionizam. 94,.100 ispravno/neispravno. 11,.38,.48,.51,. 60,.64..Vidi ipravilno/ /nepravilno istona.varijanta. 131 izgovor. 2124,.2628,.32,.50,. 51,.59,.6873,.82,.99,.101,. 115121,.140,.141,.144.. Vidi inaglasak,.akcent izoglosa. 150,.151 izraz,.brojevni. 16 izumiranje.jezika. 16,.28,.9698 izvanjezini.svijet. 2023,.29,.33,. 47,.88,.96,.137,.139,.142,.143,. 160 izvedenica. 19,.20,.45,.47,.56,.82,. 108 jat. 17,.45,.61,.115,.141,.146,.151 jezina.barijera. 100 jezina.diskriminacija. 95,.99,.100,. 111,.112,.158 jezina.politika. 59,.76,.83,.86,.125,. 128 jezina.promjena. 1630,.3237,. 44,.50,.77,.87,.89,.107,.110,. 111,.157 jezina.raznolikost. 28,.95,.96,. 98,.111 jezina.standardologija. 12,.13,.34,. 40,.41,.59,.61,.62,.66,.69,.71,. 81,.86,.90,.140

Kazala

181

jezina.tipologija. 10 jezina.tolerancija. 66,.95,.99,.102,. 111,.158 jezini.purizam. 15,.39,.41,.43,.52,. 8191,.102,.106,.108,.109,.111,. 114,.115,.123125,.158 jezini.znak. 46,.47,.60,.122 jezino.istunstvo. 9,.81,.91,.125,. 158..Vidi ipurizam jezik.knjievnosti. 56,.57 jezikoslovac. 12,.37,.59,.76,.81.. Vidi ilingvist jezikoslovlje. 9,.81,.159..Vidi ilingvistika jugoslavenska/junoslavenska. ideja. 128 kalk. 43,.90 kapitalizam. 104,.107,.108,.111 klikovi. 96,.97 knjiki. 82,.91,.119 Knjievni.dogovor.u.Beu. 128 knjievni.jezik. 41,.56,.57,.63,. 7879,.131,.144146,.153 kognitivizam. 12 kolokvijalno. 20,.82,.153 komercijalizacija. 14 komparacija.pridjeva. 41,.43 komunikacija. 57,.59,.62,.63,.83,. 107,.123,.135 komunizam. 108 kondicional. 30,.70 konzervativci. 16,.70,.76 konjunktiv. 30 korijen. 19,.29,.80,.150 kratkouzlazni.naglasak. 73 kriteriji.(za.odreivanje.jezika) .identifikacijski. 134,.136 .genetski. 134,.136 .razumljivost. 134136 .standardizacija. 134,.137 kroatist. 29,.53,.60,.73,.85,.105,. 128,.129,.153,.155,.156 kroatistika. 56,.65,.91,.134,.145 ksenofobija. 85,.106,.158

kultura.standardnoga.jezika. 11 kulturni.antiimperijalizam. 85 kvantitativna.sociolingvistika. 21,. 22 kvarenje.jezika. 15,.33,.34 lanane.promjene. 28,.32 latinica. 122,.128,.140 leksike.promjene. 19,.124 leksik. 16,.20,.69,.140,.150 lektor. 19,.113114,.121125,.159 liberalizam. 108,.129 lingua franca. 83,.143 lingvist. 7,.915,.22,.24,.34,.35,.38,. 44,.53,.56,.58,.74,.105,.106,. 111,.144,.154,.158.. Vidi ijezikoslovac lingvistika. 7,.914,.44,.46,.65,.103,. 104,.111,.127,.157,.159..Vidi ijezikoslovlje .forenzika. 13,.102 lokativ. 17,.28,.70,.153 ljudski.jezik. 16,.42,.50,.86 malna. 18 materinji/materinski. 40,.65,.67,. 97101 Matica.hrvatska. 116 mediji. 7,.11,.12,.27,.28,.37,.39,.63,. 67,.69,.71,.77,.78,.85,.113,.116 mediopasiv. 30 mjesni.prilozi. 27 mnoina. 17,.28,.33,.47,.48,.52,.70,. 110,.117,.146 morfologija. 16,.30,.69,.70 morfoloka.promjena. 17 nacija. 57,.78,.79,.111,.112,. 138,.139 nacionalizam. 78,.84,.85,.104,. 106,.108,.111,.115,.133,.148,. 158,.159 nacionalni.identitet. 78

182

iji.je.jezik?

naglasak. 28,.51,.52,.65,.6770,.72,. 73,.123..Vidi iizgovor,.akcent narjeje. 58,.145,.146,.149,.151,. 152..Vidi idijalekt,.govor nastavak. 28,.29,.49,.70,.153 neispravno..Vidiispravno/ /neispravno.i.pravilno/nepravilno nemotiviranost.jezinog.znaka. 46 neoakut. 73,.150 neoliberalizam. 94,.129 nepravilno..Vidipravilno/ /nepravilno.i.ispravno/. /neispravno neutralnost.jezika. 57,.62,.66,. 6870,.75,.81,.99 nijene.reenice. 18 norma. 40,.58,.61 Northern Cities Vowel Shift. 28 novogovor. 110 Novosadski.dogovor. 128 novotvorenice. 82,.84,.90 obezvuenje. 45,.72 obrazovanje. 13,.23,.26,.54,. 61,.64,.71,.75,.91,.122,.159.. Vidi ikola opis. 1214,.44,.93,.111,.157.. Vidi ideskripcija oznaitelj. 46,.47 paukal. 118 perfekt. 18,.30 perzijanizmi. 82 pismenost. 56,.121 pismo .arapsko. 140 .irilica. 128,.140 .devanagari. 140 .latinica. 122,.128,.140 pojednostavljenje.jezika.. Vidiekonominost policentrian.jezik. 129,.132,.142,. 144,.152,.156 poliglot. 10

politika. 12,.59,.76,.83,.104106,. 108,.110,.125,.128,.146 posuenica. 15,.19,.50,.51,.81,.82,. 84,.8691..Vidi ituice povijesna.fonologija. 34,.37 povijesna.lingvistika. 34 povijest. 24,.35,.45,.48,.61,.83,.86,. 87,.91,.104,.105,.122,.128,.140,. 144 pozitivna.reenica. 18 pravilno/nepravilno. 1113,.24,. 3754,.56,.65,.73,.95,.101,.106,. 111,.157..Vidi iispravno/ /neispravno pravopis. 1113,.17,.37,.60,.61,.110,. 113125,.131,.158,.159 preskriptivizam. 39,.41,.52,.158 prevoenje. 124,.125,.129 prezent. 10,.70 pridjev. 18,.27,.4143,.56,.134,.148,. 153 pridjevsko-zamjeniki.nastavci. 49 prijedlog. 30,.40,.42 prijevod. 10,.43,.82,.90,.124,.130,. 159 prilog.(gramatiki). 48 prirunik..Vidistandard(n)ojezini. prirunici profit. 14,.104 promjena,.jezina. 1637,.44,.50,. 77,.87,.89,.107,.110,.111,.157 propis. 12-14,.39,.93,.113,.157 prouavanje/istraivanje. 9,.21,.25,. 35,.87,.104,.139 purizam. 15,.39,.41,.43,.52,.8186,. 89,.91,.102,.106,.108,.109,.111,. 114,.115,.123125,.157,.158,. 160..Vidi iistunstvo raunalna.lingvistika. 10 raunalni.pravopis. 122 razjednaavanje/disimilacija. 4445 razumijevanje. 31,.63,.103,.135 reenica. 16,.18,.39,.43,.64 redaktor. 121

Kazala

183

redundancija. 42 rusizmi. 19,.83,.90 semantika. 16,.42,.88 sintaksa. 12,.16,.18,.30,.70,.124,. 134 sintaktike.varijacije. 21 Skerlieva.anketa. 128 slavenski.genitiv. 18 sleng. 19 slobodno.trite. 85 slubeni.jezik. 58,.79,.107,.129,.137,. 143 socijalizam. 105,.107,.109 sociobiologija. 105 sociolingvistiki.aktivizam. 101 sociolingvistika. 2123,.69,.73,.137,. 156 sociologija. 104,.129 sonant. 72,.115 spelling-checker. 122 srbizmi. 12,.76,.8486,.8991,.124,. 159 srednjojunoslavenski. dijasistem. 151 standard .standardizacija. 12,.15,.27,. 44,.4749,.54,.57,.60,.61,.68,. 157,.159 .standardno. 13,.44,.54,.60,. 68,.71,.119 .standardojezine. varijante. 129 .standard(n)ojezini. prirunici. 38,.60,.61,.73,.114,. 130 .standardoloka.norma. 40 .standardolog/. /standardologija. 12,.13,.71 stapanje. 29,.32,.61 status quo. 104 strojni.jezik. 42 strukturalni.kriterij. 134 substandard. 58,.131 supin. 21

kola. 64,.65,.69,.70,.106,.109..Vidi iobrazovanje tipologija. 10 tuice. 58,.81,.85,.87..Vidi iposuenice tvorba. 19,.46,.83,.153 tvorenice. 19,.46,.56,.84..Vidi inovotvorenice uenje.jezika. 11,.13,.38,.64,.68,.75 ujednaavanje/asimilacija. 44,.48,. 122,.123 ustroj.reenice. 16 varijabla. 22,.26 varijacija. 20,.2224 .morfoloka. 21 varijacionistika.sociolingvistika/. /varijacionizam. 21,.22 varijante. 17,.34,.35,.40,.49,.5558,. 62,.73,.75,.77,.79,.116,.127,. 136,.137,.141,.142,.153 velari. 32,.119,.120 verbalni.delikt. 79 Vijee.za.normu.hrvatskoga. standardnog.jezika. 61 vokalski.sustav. 72 zakon.o.jeziku. 79 zalihosnost/zalihost. 42 zapadna.varijanta. 132 zarez. 11,.124 znaenje. 17,.19,.31,.32,.41,.42,.46,. 47,.49,.50,.57,.77,.88,.108 znaenjske.promjene. 19,.50 znak. 119,.122 znak,.jezini. 46 znanstvene.slobode. 14 znanstvene.spoznaje. 14 znanstveni.principi. 14 zvuna.slika. 46

Nakladnik ALGORITAM d.o.o. Zagreb, Harambaieva 19 Za nakladnika glavni urednik Neven Antievi Izvrna urednica Ivana Paveli Korektura Mira Pavlica-Stojevi Grafiki urednik Davor Horvat Obrada i prijelom Algoritam DTP Izrada kazala Mario Orehovac Tisak Grafiki zavod Hrvatske Naklada 1000 primjeraka

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem SSSSSS ISBN 978-953-316-SSSSS