Professional Documents
Culture Documents
rs
Preuzeto iz elektronske pravne baze Paragraf Lex
KRIVINI ZAKONIK
("Sl. glasnik RS", br. 85/2005, 88/2005 - ispr., 107/2005 - ispr., 72/2009 i 111/2009)
OPTI DEO
Glava prva OSNOVNE ODREDBE
Nema krivinog dela niti kazne bez zakona lan 1
Nikome ne moe biti izreena kazna ili druga krivina sankcija za delo koje pre nego to je uinjeno zakonom nije bilo odreeno kao krivino delo, niti mu se moe izrei kazna ili druga krivina sankcija koja zakonom nije bila propisana pre nego to je krivino delo uinjeno.
Zatita oveka i drugih osnovnih drutvenih vrednosti predstavlja osnov i granice za odreivanje krivinih dela, propisivanje krivinih sankcija i njihovu primenu, u meri u kojoj je to nuno za suzbijanje tih dela.
lan 6
(1) Krivino zakonodavstvo Republike Srbije vai za svakog ko na njenoj teritoriji uini krivino delo. (2) Krivino zakonodavstvo Srbije vai i za svakog ko uini krivino delo na domaem brodu, bez obzira gde se brod nalazi u vreme izvrenja dela. (3) Krivino zakonodavstvo Srbije vai i za svakog ko uini krivino delo u domaem civilnom vazduhoplovu dok je u letu ili u domaem vojnom vazduhoplovu, bez obzira gde se vazduhoplov nalazio u vreme izvrenja krivinog dela. (4) Ako je u sluajevima iz st. 1. do 3. ovog lana u stranoj dravi pokrenut ili dovren krivini postupak, krivino gonjenje u Srbiji preduzee se samo po odobrenju republikog javnog tuioca. (5) Krivino gonjenje stranca u sluajevima iz st. 1. do 3. ovog lana moe se, pod uslovom uzajamnosti, ustupiti stranoj dravi.
Vaenje krivinog zakonodavstva Srbije za uinioce odreenih krivinih dela izvrenih u inostranstvu lan 7
Krivino zakonodavstvo Srbije vai za svakog ko u inostranstvu uini krivino delo iz l. 305. do 316. i l. 318. do 321. ovog zakonika ili iz lana 223. ovog zakonika, ako se falsifikovanje odnosi na domai novac.
Vaenje krivinog zakonodavstva Srbije za dravljanina Srbije koji uini krivino delo u inostranstvu lan 8
(1) Krivino zakonodavstvo Srbije vai za dravljanina Srbije i kad u inostranstvu uini koje drugo krivino delo, osim krivinih dela navedenih u lanu 7. ovog zakonika, ako se zatekne na teritoriji Srbije ili bude izruen Srbiji. (2) Pod uslovima iz stava 1. ovog lana krivino zakonodavstvo Srbije vai i za uinioca koji je postao dravljanin Srbije poto je uinio krivino delo.
Vaenje krivinog zakonodavstva Srbije za stranca koji uini krivino delo u inostranstvu lan 9
(1) Krivino zakonodavstvo Srbije vai i za stranca koji van teritorije Srbije uini prema njoj ili njenom dravljaninu krivino delo i kad nisu u pitanju krivina dela navedena u lanu 7. ovog zakonika, ako se zatekne na teritoriji Srbije ili bude izruen Srbiji. (2) Krivino zakonodavstvo Srbije vai i za stranca koji prema stranoj dravi ili prema strancu uini u inostranstvu krivino delo za koje se po zakonu zemlje u kojoj je uinjeno moe izrei kazna zatvora od pet godina ili tea kazna, ako se zatekne na teritoriji Srbije, a ne bude izruen stranoj dravi. Ako ovim zakonikom nije drukije odreeno, sud u takvom sluaju ne moe izrei teu kaznu od one koja je propisana zakonom zemlje u kojoj je krivino delo uinjeno.
4) za krivino delo po stranom zakonu za krivino gonjenje potreban zahtev oteenog, a takav zahtev nije podnet. (2) U sluaju iz l. 8. i 9. ovog zakonika krivino gonjenje e se preduzeti samo kad se za krivino delo kanjava i po zakonu zemlje u kojoj je delo uinjeno. Kad se u sluaju iz l. 8. i 9. stav 1. ovog zakonika, po zakonu zemlje u kojoj je delo uinjeno za to krivino delo ne kanjava, krivino gonjenje se moe preduzeti samo po odobrenju republikog javnog tuioca. (3) U sluaju iz lana 9. stav 2. ovog zakonika, ako je u pitanju delo koje je u vreme kad je izvreno smatrano krivinim delom prema optim pravnim naelima priznatim u meunarodnom pravu, gonjenje se moe preduzeti u Srbiji po odobrenju republikog javnog tuioca, bez obzira na zakon zemlje u kojoj je krivino delo uinjeno.
lan 17
(1) Krivino delo je izvreno kako u mestu gde je izvrilac radio ili bio duan da radi, tako i u mestu gde je u celini ili delimino nastupila posledica dela. (2) Pokuaj krivinog dela smatra se izvrenim kako u mestu gde je uinilac radio, tako i u mestu gde je posledica po njegovom umiljaju trebalo da nastupi ili je mogla da nastupi. (3) Sauesnik je krivino delo uinio i u mestu u kojem je preduzeo radnju sauesnitva.
Krivica lan 22
(1) Krivica postoji ako je uinilac u vreme kada je uinio krivino delo bio uraunljiv i postupao sa umiljajem, a bio je svestan ili je bio duan i mogao biti svestan da je njegovo delo zabranjeno.
(2) Krivino delo je uinjeno sa krivicom i ako je uinilac postupao iz nehata, ukoliko zakon to izriito predvia.
Neuraunljivost lan 23
(1) Nije krivino delo ono delo koje je uinjeno u stanju neuraunljivosti. (2) Neuraunljiv je onaj uinilac koji nije mogao da shvati znaaj svog dela ili nije mogao da upravlja svojim postupcima usled duevne bolesti, privremene duevne poremeenosti, zaostalog duevnog razvoja ili druge tee duevne poremeenosti. (3) Uiniocu krivinog dela ija je sposobnost da shvati znaaj svog dela ili sposobnost da upravlja svojim postupcima bila bitno smanjena usled nekog stanja iz stava 2. ovog lana (bitno smanjena uraunljivost) moe se ublaiti kazna.
Umiljaj lan 25
Krivino delo je uinjeno sa umiljajem kad je uinilac bio svestan svog dela i hteo njegovo izvrenje ili kad je uinilac bio svestan da moe uiniti delo pa je na to pristao.
Nehat
lan 26
Krivino delo je uinjeno iz nehata kad je uinilac bio svestan da svojom radnjom moe uiniti delo, ali je olako drao da do toga nee doi ili da e to moi spreiti ili kad nije bio svestan da svojom radnjom moe uiniti delo iako je prema okolnostima pod kojima je ono uinjeno i prema svojim linim svojstvima bio duan i mogao biti svestan te mogunosti.
(3) Uiniocu koji nije znao da je delo zabranjeno, ali je to bio duan i mogao da zna, kazna se moe ublaiti.
(4) Ako je u sluaju iz st. 1. i 3. uinilac dovrio neko drugo samostalno krivino delo koje nije obuhvaeno krivinim delom od ijeg izvrenja je odustao, uinilac se ne moe osloboditi od kazne za to drugo delo po istom osnovu.
Podstrekavanje lan 34
(1) Ko drugog sa umiljajem podstrekne da izvri krivino delo, kaznie se kaznom propisanom za to krivino delo. (2) Ko drugog sa umiljajem podstrekava na izvrenje krivinog dela iji pokuaj je po zakonu kanjiv, a delo ne bude ni pokuano, kaznie se kao za pokuaj krivinog dela.
Pomaganje lan 35
(1) Ko drugom sa umiljajem pomogne u izvrenju krivinog dela, kaznie se kaznom propisanom za to krivino delo, ili ublaenom kaznom. (2) Kao pomaganje u izvrenju krivinog dela smatra se naroito: davanje saveta ili uputstava kako da se izvri krivino delo, stavljanje uiniocu na raspolaganje sredstava za izvrenje krivinog dela, stvaranje uslova ili otklanjanje prepreka za izvrenje krivinog dela, kao i
unapred obeano prikrivanje krivinog dela, uinioca, sredstava kojima je krivino delo izvreno, tragova krivinog dela ili predmeta pribavljenih krivinim delom.
5. Posebne odredbe o krivinim delima uinjenim putem tampe ili drugih sredstava javnog informisanja Odgovornost urednika lan 38
(1) Izvriocem krivinog dela izvrenog objavljivanjem informacije u novinama, na radiju, televiziji ili drugom javnom glasilu smatra se autor informacije. (2) Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana izvriocem krivinog dela uinjenog putem novina, radija, televizije ili drugog javnog glasila smatrae se odgovorni urednik, odnosno lice koje ga je zamenjivalo u vreme objavljivanja informacije: 1) ako je do zavretka glavnog pretresa pred prvostepenim sudom autor ostao nepoznat; 2) ako je informacija objavljena bez saglasnosti autora; 3) ako su u vreme objavljivanja informacije postojale stvarne ili pravne smetnje za gonjenje autora, koje i dalje traju. (3) Iskljuena je krivica odgovornog urednika, odnosno lica koje ga zamenjuje ukoliko je bio u neotklonjivoj zabludi u pogledu neke od okolnosti navedenih u stavu 2. ta. 1. do 3. ovog lana.
2) proizvoa - za krivino delo izvreno putem kompakt diska, gramofonske ploe, magnetofonske trake i drugih auditivnih sredstava, filma za javno i privatno prikazivanje, dijapozitiva, video-sredstava ili slinih sredstava namenjenih irem krugu lica. (2) Ako je izdava, tampar ili proizvoa pravno lice ili dravni organ, izvrilac je lice koje odgovara za izdavanje, tampanje ili proizvodnju.
1) spreavanje uinioca da ini krivina dela i uticanje na njega da ubudue ne ini krivina dela; 2) uticanje na druge da ne ine krivina dela; 3) izraavanje drutvene osude za krivino delo, jaanje morala i uvrivanje obaveze potovanja zakona.
(1) Kazna zatvora ne moe biti kraa od trideset dana niti dua od dvadeset godina. (2) Kazna zatvora iz stava 1. ovog lana izrie se na pune godine i mesece, a do est meseci i na dane. (3) Za najtea krivina dela i najtee oblike tekih krivinih dela moe se uz kaznu iz stava 1. ovog lana izuzetno propisati i kazna zatvora od trideset do etrdeset godina. Kazna zatvora od trideset do etrdeset godina izrie se na pune godine. (4) Zatvor od trideset do etrdeset godina ne moe se izrei licu koje u vreme izvrenja krivinog dela nije navrilo dvadeset jednu godinu ivota. (5) Osuenom kojem je izreena kazna zatvora do jedne godine, sud moe odrediti da se ova kazna izvri na taj nain to osueni ne sme naputati prostorije u kojima stanuje, osim u sluajevima propisanim zakonom koji ureuje izvrenje krivinih sankcija. (6) Osuenom kojem je odreeno izvrenje kazna zatvora na nain predvien stavom 5. ovog lana, a koji jednom u trajanju do dvanaest asova ili dva puta u trajanju do est asova, samovoljno napusti prostorije u kojima stanuje, sud e odrediti da ostatak kazne zatvora izdrava u zatvoru. (7) Prilikom odreivanja izvrenja kazne zatvora na nain propisan stavom 5. ovog lana, sud e voditi rauna o tehnikim mogunostima izvrenja, kao i o drugim okolnostima od znaaja za odmeravanje kazne. (8) Osuenom za krivino delo protiv braka i porodice koji ivi sa oteenim u istom porodinom domainstvu ne moe se odrediti izvrenje kazne zatvora na nain propisan u stavu 5. ovog lana.
oekivati da e se na slobodi dobro vladati, a naroito da do isteka vremena za koje je izreena kazna ne uini novo krivino delo. Pri oceni da li e se osueni uslovno otpustiti uzee se u obzir njegovo vladanje za vreme izdravanja kazne, izvravanje radnih obaveza, s obzirom na njegovu radnu sposobnost, kao i druge okolnosti koje pokazuju da je postignuta svrha kanjavanja. Ne moe se uslovno otpustiti osueni koji je pokuao bekstvo ili je pobegao iz zavoda za izvrenje kazne zatvora u toku izdravanja kazne. (2) Sud moe u odluci o uslovnom otpustu odrediti da je osueni duan da ispuni obaveze predviene krivinopravnim odredbama. (3) U sluaju iz stava 1. ovog lana, ako uslovni otpust ne bude opozvan, smatra se da je osueni izdrao kaznu.
(5) Ako uslovno otputeni bude osuen na kaznu zatvora do jedne godine, a sud ne opozove uslovni otpust, produava se uslovni otpust za vreme koje je osueni proveo na izdravanju te kazne zatvora. (6) U sluaju iz st. 1. do 3. ovog lana uslovni otpust se moe opozvati najkasnije u roku od dve godine od dana kad je uslovni otpust istekao.
(4) U cilju utvrivanja visine dnevnog iznosa novane kazne sud moe da zahteva podatke od banaka ili drugih finansijskih ustanova, dravnih organa i pravnih lica koji su duni da dostave traene podatke i ne mogu se pozivati na zatitu poslovne ili druge tajne. (5) Ukoliko se ne mogu pribaviti verodostojni podaci o prihodima i rashodima uinioca krivinog dela, ili ukoliko on ne ostvaruje nikakav prihod ali je vlasnik imovine ili nosilac imovinskih prava, sud e na osnovu raspoloivih podataka po slobodnoj proceni utvrditi visinu jednog dnevnog iznosa novane kazne. (6) Broj dnevnih iznosa novane kazne se utvruje u okviru sledeih raspona: 1) do ezdeset dnevnih iznosa za krivina dela za koja se moe izrei kazna zatvora do tri meseca; 2) od trideset do stodvadeset dnevnih iznosa za krivina dela za koja se moe izrei kazna zatvora do est meseci; 3) od ezdeset do stoosamdeset dnevnih iznosa za krivina dela za koja se moe izrei zatvor do jedne godine; 4) od stodvadeset do dvestaetrdeset dnevnih iznosa za krivina dela za koja se moe izrei kazna zatvora do dve godine; 5) najmanje stoosamdeset dnevnih iznosa za krivina dela za koja se moe izrei kazna zatvora do tri godine; 6) u okviru propisanog broja dnevnih iznosa za krivina dela za koja je kao jedina kazna propisana novana kazna.
krivinog postupka, sud e izrei novanu kaznu u odreenom iznosu u okviru propisane najmanje i najvee mere novane kazne. (2) Novana kazna ne moe biti manja od deset hiljada dinara. Novana kazna ne moe biti vea od milion dinara, a za krivina dela uinjena iz koristoljublja vea od deset miliona dinara. (3) Novana kazna kao glavna kazna izrie se u sledeim iznosima: 1) do sto hiljada dinara za krivina dela za koja se moe izrei kazna zatvora do tri meseca; 2) od dvadeset hiljada do dvesta hiljada dinara za krivina dela za koja se moe izrei kazna zatvora do est meseci; 3) od trideset hiljada do trista hiljada dinara za krivina dela za koja se moe izrei kazna zatvora do jedne godine; 4) od pedeset hiljada do petsto hiljada dinara za krivina dela za koja se moe izrei kazna zatvora do dve godine; 5) najmanje sto hiljada dinara za krivina dela za koja se moe izrei kazna zatvora do tri godine; 6) u okviru propisanog iznosa za krivina dela za koja je kao jedina kazna propisana novana kazna.
(2) Ako osueni ne plati novanu kaznu u odreenom roku, sud e novanu kaznu zameniti kaznom zatvora, tako to e za svakih zapoetih hiljadu dinara novane kazne odrediti jedan dan kazne zatvora, s tim da kazna zatvora ne moe biti dua od est meseci, a ako je izreena novana kazna u iznosu veem od sedamsto hiljada dinara, kazna zatvora ne moe biti dua od jedne godine. (3) Ako osueni plati samo deo novane kazne, sud e ostatak kazne srazmerno zameniti kaznom zatvora, a ako osueni isplati ostatak novane kazne, izvrenje kazne zatvora e obustaviti. (4) Neplaena novana kazna moe se, umesto kaznom zatvora, zameniti kaznom rada u javnom interesu tako to e za svakih zapoetih hiljadu dinara novane kazne odrediti osam asova rada u javnom interesu, s tim da rad u javnom interesu ne moe biti dui od tristaezdeset asova. (5) Posle smrti osuenog novana kazna nee se izvriti.
(5) Ako osueni ne obavi deo ili sve asove izreene kazne rada u javnom interesu, sud e ovu kaznu zameniti kaznom zatvora tako to e za svakih zapoetih osam asova rada u javnom interesu odrediti jedan dan zatvora. (6) Ukoliko uinilac ispunjava sve svoje obaveze vezane za rad u javnom interesu, sud mu moe duinu izreenog rada u javnom interesu umanjiti za jednu etvrtinu.
manja ili vea (olakavajue i oteavajue okolnosti), a naroito: stepen krivice, pobude iz kojih je delo uinjeno, jainu ugroavanja ili povrede zatienog dobra, okolnosti pod kojima je delo uinjeno, raniji ivot uinioca, njegove line prilike, njegovo dranje posle uinjenog krivinog dela a naroito njegov odnos prema rtvi krivinog dela, kao i druge okolnosti koje se odnose na linost uinioca. (2) Pri odmeravanju novane kazne u odreenom iznosu (lan 50) sud e posebno uzeti u obzir i imovno stanje uinioca. (3) Okolnost koja je obeleje krivinog dela ne moe se uzeti u obzir i kao oteavajua, odnosno olakavajua okolnost, izuzev ako prelazi meru koja je potrebna za postojanje krivinog dela ili odreenog oblika krivinog dela ili ako postoje dve ili vie ovakvih okolnosti, a samo jedna je dovoljna za postojanje teeg, odnosno lakeg oblika krivinog dela.
Povrat lan 55
Kad sud odmerava kaznu uiniocu za krivino delo koje je uinio posle izdrane, oprotene ili zastarele kazne ili osloboenja od kazne, po proteku roka za opozivanje uslovne osude ili posle izreene sudske opomene, moe tu okolnost uzeti kao oteavajuu, cenei pri tom posebno teinu ranije uinjenog krivinog dela, da li je ranije delo iste vrste kao i novo delo, da li su oba dela uinjena iz istih pobuda, okolnosti pod kojima su dela uinjena i koliko je vremena proteklo od ranije osude, odnosno od izreene, oprotene ili zastarele kazne, osloboenja od kazne, od proteka roka za opozivanje ranije uslovne osude ili od izreene sudske opomene.
2) zakon predvia da se uinilac moe osloboditi od kazne, a sud ga ne oslobodi od kazne; 3) utvrdi da postoje naroito olakavajue okolnosti i oceni da se i sa ublaenom kaznom moe postii svrha kanjavanja.
8) ako je za krivino delo propisana novana kazna sa naznaenjem najmanje mere, kazna se moe ublaiti do deset dnevnih iznosa, odnosno deset hiljada dinara. (2) Izuzetno od stava 1. ovog lana, ne moe se ublaiti kazna za krivina dela iz l. 134. st 2. i 3, 178, 179, 180, 214. st. 2. i 3, 246. st. 1. i 3, 350. st. 3. i 4. i 388. ovog zakonika. (3) Izuzetno od stava 1. ovog lana ne moe se ublaiti kazna uiniocu krivinog dela koji je ranije osuivan za isto krivino delo. (4) Kad je sud ovlaen da uinioca krivinog dela oslobodi od kazne moe mu kaznu ublaiti, bez ogranienja propisanih u st. 1. do 3. ovog lana.
(3) Novanu kaznu kao sporednu kaznu sud e izrei ako je utvrena makar i za jedno krivino delo u sticaju, a ako je utvrdio vie novanih kazni, izrei e jednu novanu kaznu u skladu sa odredbom stava 2. taka 4. ovog lana. Ako sud utvrdi novanu kaznu kao glavnu kaznu, a utvrdi i novanu kaznu kao sporednu kaznu, izrei e jednu novanu kaznu primenjujui pravila iz stava 2. taka 4. ovog lana. (4) Ako je sud za krivina dela u sticaju utvrdio kazne zatvora i maloletnikog zatvora, izrei e kaznu zatvora kao jedinstvenu kaznu primenom pravila predvienih u stavu 2. taka 2. ovog lana.
(6) Krivino delo koje nije obuhvaeno produenim krivinim delom u pravnosnanoj sudskoj presudi, predstavlja posebno krivino delo, odnosno ulazi u sastav posebnog produenog krivinog dela. (7) Za delo iz stava 1. ovog lana moe se izrei tea kazna od propisane. Izreena kazna ne sme prei dvostruku meru propisane kazne, niti dvadeset godina zatvora. (8) Izuzetno od stava 7. ovog lana, ako se za delo iz stava 1. ovog lana moe izrei kazna zatvora od trideset do etrdeset godina, ne moe se izrei kazna vea od etrdeset godina zatvora.
(1) Vreme provedeno u pritvoru, kao i svako drugo lienje slobode u vezi sa krivinim delom uraunavaju se u izreenu kaznu zatvora, novanu kaznu i kaznu rada u javnom interesu. (2) Ako je krivini postupak voen za vie krivinih dela u sticaju, a pritvor nije odreen za svako od njih, vreme provedeno u pritvoru uraunava se u izreenu kaznu zatvora, novanu kaznu i kaznu rada u javnom interesu za krivino delo za koje je okrivljeni osuen. (3) Zatvor ili novana kazna koju je osueni izdrao, odnosno platio za prekraj ili privredni prestup, kao i kazna ili disciplinska mera lienja slobode koju je izdrao zbog povrede vojne discipline uraunava se u kaznu izreenu za krivino delo ija obeleja obuhvataju i obeleja prekraja, privrednog prestupa, odnosno povrede vojne discipline. (4) Pri svakom uraunavanju izjednaava se dan pritvora, dan lienja slobode, dan zatvora, osam asova rada u javnom interesu i hiljadu dinara novane kazne.
(1) Uslovnom osudom sud uiniocu krivinog dela utvruje kaznu i istovremeno odreuje da se ona nee izvriti, ako osueni za vreme koje odredi sud, a koje ne moe biti krae od jedne niti due od pet godina (vreme proveravanja) ne uini novo krivino delo. (2) Sud moe u uslovnoj osudi odrediti da e se kazna izvriti i ako osueni u odreenom roku ne vrati imovinsku korist pribavljenu izvrenjem krivinog dela, ne naknadi tetu koju je prouzrokovao krivinim delom ili ne ispuni druge obaveze predviene u krivinopravnim odredbama. Rok za ispunjenje tih obaveza utvruje sud u okviru odreenog vremena proveravanja. (3) Mere bezbednosti, izreene uz uslovnu osudu, izvravaju se.
(1) Sud e opozvati uslovnu osudu, ako osueni u vreme proveravanja uini jedno ili vie krivinih dela za koja je izreena kazna zatvora od dve godine ili u duem trajanju. (2) Ako osueni u vreme proveravanja uini jedno ili vie krivinih dela za koja je izreena kazna zatvora manja od dve godine ili novana kazna, sud e, poto oceni sve okolnosti koje se odnose na uinjena krivina dela i uinioca, a posebno srodnost uinjenih krivinih dela, njihov znaaj i pobude iz kojih su uinjena, odluiti da li e opozvati uslovnu osudu. Pri tome sud je vezan zabranom izricanja uslovne osude, ako uiniocu za krivina dela utvrena u uslovnoj osudi i za nova krivina dela treba izrei kaznu zatvora od dve godine ili u duem trajanju (lan 66. stav 1). (3) Ako opozove uslovnu osudu, sud e, primenom odredaba lana 60. ovog zakonika, izrei jedinstvenu kaznu zatvora i za ranije uinjeno i za novo krivino delo, uzimajui kaznu iz opozvane uslovne osude kao utvrenu. (4) Ako ne opozove uslovnu osudu, sud moe za novo uinjeno krivino delo izrei uslovnu osudu ili kaznu. Osuenom, kome za novo krivino delo bude izreen zatvor, vreme provedeno na izdravanju ove kazne ne rauna se u vreme proveravanja utvreno uslovnom osudom za ranije delo. (5) Ako sud nae da i za novo krivino delo treba izrei uslovnu osudu, primenom odredaba lana 60. ovog zakonika, utvrdie jedinstvenu kaznu i za ranije uinjeno i za novo krivino delo i odredie novo vreme proveravanja koje ne moe biti krae od jedne ni due od pet godina, raunajui od dana pravnosnanosti nove presude. Ukoliko osueni u toku novog vremena proveravanja ponovo uini krivino delo, sud e opozvati uslovnu osudu i izrei kaznu zatvora, primenom odredbe stava 3. ovog lana.
uslovne osude da se znalo za to delo. U tom sluaju primenie odredbu lana 67. stav 3. ovog zakonika. (2) Ako sud ne opozove uslovnu osudu, primenie odredbu lana 67. stav 4. ovog zakonika.
lan 71
(1) Sud moe odrediti da se uinilac kome je izreena uslovna osuda stavi pod zatitni nadzor za odreeno vreme u toku vremena proveravanja. (2) Zatitni nadzor obuhvata zakonom predviene mere pomoi, staranja, nadzora i zatite. (3) Ako u toku trajanja zatitnog nadzora sud utvrdi da je ispunjena svrha ove mere, moe zatitni nadzor ukinuti pre isteka odreenog vremena. (4) Ako osueni kome je izreen zatitni nadzor ne ispunjava obaveze koje mu je sud odredio, sud ga moe opomenuti ili moe ranije obaveze zameniti drugim ili produiti trajanje zatitnog nadzora u okviru vremena proveravanja ili opozvati uslovnu osudu.
3) prihvatanje zaposlenja koje odgovara sposobnostima uinioca; 4) ispunjavanje obaveza izdravanja porodice, uvanja i vaspitanja dece i drugih porodinih obaveza; 5) uzdravanje od poseivanja odreenih mesta, lokala ili priredbi, ako to moe biti prilika ili podsticaj za ponovno vrenje krivinih dela; 6) blagovremeno obavetavanje o promeni mesta boravka, adrese ili radnog mesta; 7) uzdravanje od upotrebe droge ili alkoholnih pia; 8) leenje u odgovarajuoj zdravstvenoj ustanovi; 9) poseivanje odreenih profesionalnih i drugih savetovalita ili ustanova i postupanje po njihovim uputstvima; 10) otklanjanje ili ublaavanje tete priinjene krivinim delom, a naroito izmirenje sa rtvom uinjenog krivinog dela.
(2) Zatitni nadzor prestaje opozivanjem uslovne osude. (3) U toku trajanja zatitnog nadzora sud moe, s obzirom na ostvarene rezultate, pojedine obaveze ukinuti ili zameniti drugim. (4) Ako u toku trajanja zatitnog nadzora sud utvrdi da je ispunjena svrha ove mere, moe zatitni nadzor ukinuti pre isteka odreenog vremena.
(5) Sudska opomena ne moe se izrei vojnim licima za krivina dela protiv Vojske Srbije.
10) zabrana pribliavanja i komunikacije sa oteenim; 11) zabrana prisustvovanja odreenim sportskim priredbama. (2) Pod uslovima predvienim ovim zakonikom odreene mere bezbednosti mogu se izrei i neuraunljivom licu koje je uinilo protivpravno delo u zakonu predvieno kao krivino delo (lan 80. stav 2).
(7) Za krivina dela u sticaju mera bezbednosti e se izrei ako je utvrena za jedno od krivinih dela u sticaju.
lan 82
(1) Uiniocu koji je u stanju neuraunljivosti uinio protivpravno delo odreeno u zakonu kao krivino delo, sud e izrei obavezno psihijatrijsko leenje na slobodi, ako utvrdi da postoji ozbiljna opasnost da uinilac uini protivpravno delo koje je u zakonu predvieno kao krivino delo i da je radi otklanjanja ove opasnosti dovoljno njegovo leenje na slobodi. (2) Mera iz stava 1. ovog lana moe se izrei i neuraunljivom uiniocu prema kojem je odreeno obavezno psihijatrijsko leenje i uvanje u odgovarajuoj zdravstvenoj ustanovi kad sud, na osnovu rezultata leenja, utvrdi da vie nije potrebno njegovo uvanje i leenje u takvoj ustanovi, nego samo njegovo leenje na slobodi. (3) Pod uslovima iz stava 1. ovog lana sud moe izrei obavezno psihijatrijsko leenje na slobodi i uiniocu ija je uraunljivost bitno smanjena, ako mu je izreena uslovna osuda ili je na osnovu lana 81. stav 5. ovog zakonika puten na uslovni otpust. (4) Obavezno psihijatrijsko leenje na slobodi moe se povremeno sprovoditi i u odgovarajuoj zdravstvenoj ustanovi, ako je to potrebno radi uspenijeg leenja, s tim da povremeno leenje u ustanovi ne moe neprekidno trajati due od petnaest dana, niti ukupno due od dva meseca. (5) Obavezno psihijatrijsko leenje na slobodi traje dok postoji potreba leenja, ali ne due od tri godine. (6) Ako se u sluaju iz st. 1. do 3. ovog lana uinilac ne podvrgne leenju na slobodi ili ga samovoljno napusti ili i pored leenja nastupi opasnost da ponovo uini protivpravno delo predvieno u zakonu kao krivino delo, tako da je potrebno njegovo leenje i uvanje u odgovarajuoj zdravstvenoj ustanovi, sud moe izrei obavezno psihijatrijsko leenje i uvanje u takvoj ustanovi.
(1) Uiniocu koji je uinio krivino delo usled zavisnosti od upotrebe opojnih droga i kod kojeg postoji ozbiljna opasnost da e usled ove zavisnosti i dalje da vri krivina dela, sud e izrei obavezno leenje. (2) Mera iz stava 1. ovog lana izvrava se u zavodu za izvrenje kazne ili u odgovarajuoj zdravstvenoj ili drugoj specijalizovanoj ustanovi i traje dok postoji potreba za leenjem, ali ne due od tri godine. (3) Kad je mera iz stava 1. ovog lana izreena uz kaznu zatvora, ona moe trajati due od vremena izreene kazne, ali njeno ukupno trajanje ne moe biti due od tri godine. (4) Vreme provedeno u ustanovi za leenje uraunava se u kaznu zatvora. (5) Kad je mera iz stava 1. ovog lana izreena uz novanu kaznu, uslovnu osudu, sudsku opomenu ili osloboenje od kazne izvrava se na slobodi i ne moe trajati due od tri godine. (6) Ako se uinilac, bez opravdanih razloga, ne podvrgne leenju na slobodi ili leenje samovoljno napusti, sud e odrediti da se mera prinudno izvri u odgovarajuoj zdravstvenoj ili drugoj specijalizovanoj ustanovi.
(4) Kad je mera iz stava 1. ovog lana izreena uz novanu kaznu, uslovnu osudu, sudsku opomenu ili osloboenje od kazne izvrava se na slobodi i ne moe trajati due od dve godine. (5) Ako se uinilac, bez opravdanih razloga, ne podvrgne leenju na slobodi ili leenje samovoljno napusti, sud e odrediti da se mera prinudno izvri u odgovarajuoj zdravstvenoj ili drugoj specijalizovanoj ustanovi.
(3) Meru iz stava 1. ovog lana sud moe izrei, ako nae da teina uinjenog dela, okolnosti pod kojima je delo uinjeno ili ranije krenje saobraajnih propisa od strane uinioca pokazuju da je opasno da on upravlja motornim vozilom odreene vrste ili kategorije. (4) Sud odreuje trajanje mere iz stava 1. ovog lana, koje ne moe biti krae od tri meseca niti due od pet godina, raunajui od dana pravnosnanosti odluke, s tim da se vreme provedeno u zatvoru, odnosno u ustanovi u kojoj se izvrava mera bezbednosti ili vaspitna mera ne uraunava u vreme trajanja ove mere. (5) Ako je mera iz stava 1. ovog lana izreena licu koje ima stranu dozvolu za upravljanje motornim vozilom, zabrana se odnosi na upravljanje motornim vozilom na teritoriji Srbije. (6) Ako izrekne uslovnu osudu, sud moe odrediti da e se ta osuda opozvati, ako uinilac prekri zabranu upravljanja motornim vozilom. (7) Zakonom se moe odrediti obavezna zabrana upravljanja motornim vozilom.
lan 88
(1) Sud moe stranca koji je uinio krivino delo proterati sa teritorije Srbije za vreme od jedne do deset godina. (2) Pri oceni da li e izrei meru iz stava 1. ovog lana sud e uzeti u obzir prirodu i teinu uinjenog krivinog dela, pobude zbog kojih je krivino delo uinjeno, nain izvrenja krivinog dela i druge okolnosti koje ukazuju na nepoeljnost daljeg boravka stranca u Srbiji. (3) Vreme trajanja proterivanja rauna se od dana pravnosnanosti odluke, s tim da se vreme provedeno u zatvoru ne uraunava u vreme trajanja ove mere. (4) Mera iz stava 1. ovog lana ne moe se izrei uiniocu koji uiva zatitu u skladu sa ratifikovanim meunarodnim ugovorima.
(1) Sud moe uiniocu krivinog dela zabraniti pribliavanje oteenom na odreenoj udaljenosti, zabraniti pristup u prostor oko mesta stanovanja ili mesta rada oteenog i zabraniti dalje uznemiravanje oteenog, odnosno dalju komunikaciju sa oteenim, ako se opravdano moe smatrati da bi dalje vrenje takvih radnji uinioca krivinog dela bilo opasno po oteenog. (2) Mera iz stava 1. ovog lana moe trajati najdue tri godine. (3) Vreme provedeno u pritvoru, kao i svako drugo lienje slobode u vezi sa krivinim delom ne uraunava se u vreme trajanja mere iz stava 1. ovog lana. (4) Mera iz stava 1. ovog lana moe se ukinuti pre isteka vremena za koje je odreena, ako prestanu razlozi zbog kojih je odreena.
(5) Ako posle izdrane kazne zatvora, uinilac prekri zabranu prisustvovanja odreenim sportskim priredbama, odnosno ako ne izvri dunost iz stava 2. ovog lana, sud koji je izrekao meru iz stava 1. ovog lana, moe ga kazniti zatvorom od trideset dana do tri meseca. (6) Zakonom se moe odrediti obavezna zabrana prisustvovanja odreenim sportskim priredbama.
lan 92
(1) Od uinioca e se oduzeti novac, predmeti od vrednosti i svaka druga imovinska korist koji su pribavljeni krivinim delom, a ako oduzimanje nije mogue uinilac e se obavezati da preda u zamenu drugu imovinsku korist koja odgovara vrednosti imovine pribavljene izvrenjem krivinog dela ili proistekle iz krivinog dela ili plati novani iznos koji odgovara pribavljenoj imovinskoj koristi. (2) Imovinska korist pribavljena krivinim delom oduzee se i od pravnog ili fizikog lica na koja je prenesena bez naknade ili uz naknadu koja oigledno ne odgovara stvarnoj vrednosti. (3) Ako je krivinim delom pribavljena imovinska korist za drugog ta korist e se oduzeti.
3) zabrana sticanja ina vojnog stareine; 4) zabrana dobijanja odreenih dozvola ili odobrenja koja se daju odlukom dravnih organa ili organa lokalne samouprave.
Glava deveta REHABILITACIJA, PRESTANAK PRAVNIH POSLEDICA OSUDE I DAVANJE PODATAKA IZ KAZNENE EVIDENCIJE
Opti pojam rehabilitacije lan 97
(1) Rehabilitacijom se brie osuda i prestaju sve njene pravne posledice, a osueni se smatra neosuivanim. (2) Rehabilitacija nastaje ili na osnovu samog zakona (zakonska rehabilitacija) ili po molbi osuenog lica na osnovu sudske odluke (sudska rehabilitacija). (3) Rehabilitacijom se ne dira u prava treih lica koja se zasnivaju na osudi.
5) lice koje je osueno na kaznu zatvora preko jedne do tri godine, u roku od deset godina od dana kad je ta kazna izvrena, zastarela ili oprotena, ne uini novo krivino delo. (3) Zakonska rehabilitacija ne nastaje ako sporedna kazna jo nije izvrena ili ako jo traju mere bezbednosti.
(1) Kad proteknu tri godine od dana izdrane, zastarele ili oprotene kazne, sud moe odluiti da prestane pravna posledica osude koja se odnosi na zabranu sticanja odreenog prava, ukoliko ve nije prestala usled rehabilitacije. (2) Pri odluivanju o prestanku pravne posledice osude sud e uzeti u obzir ponaanje osuenog posle osude, da li je naknadio tetu prouzrokovanu krivinim delom i vratio imovinsku korist steenu izvrenjem krivinog dela, kao i druge okolnosti koje ukazuju na opravdanost prestanka pravne posledice osude.
(5) Graanima se, na njihov zahtev, mogu davati podaci o njihovoj osuivanosti ili neosuivanosti. (6) Podaci o brisanoj osudi ne mogu se nikom dati.
7) dve godine od izvrenja krivinog dela za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora do jedne godine ili novana kazna.
4) deset godina od osude na kaznu zatvora preko pet godina; 5) pet godina od osude na kaznu zatvora preko tri godine; 6) tri godine od osude na kaznu zatvora preko jedne godine; 7) dve godine od osude na kaznu zatvora do jedne godine, na novanu kaznu, na kaznu rada u javnom interesu, ili na kaznu oduzimanja vozake dozvole.
(2) Ako je aktom amnestije ili pomilovanja ili odlukom suda po vanrednom pravnom leku izreena kazna smanjena, vreme potrebno za nastupanje zastarelosti odreuje se prema novoj kazni, ali se tok zastarelosti rauna od ranije pravnosnane presude. (3) Zastarelost ne tee za vreme za koje se po zakonu izvrenje kazne ne moe preduzeti. (4) Zastarelost se prekida svakom radnjom nadlenog organa koja se preduzima radi izvrenja kazne. (5) Svakim prekidom zastarevanje poinje ponovo da tee. (6) Zastarelost izvrenja kazne nastaje u svakom sluaju kad protekne dvostruko vreme koje se po zakonu trai za zastarelost izvrenja kazne. (7) U sluaju nastupanja zastarelosti iz stava 6. ovog lana zapoeto izvrenje kazne obustavlja se. (8) Odredbe st. 2. do 5. ovog lana shodno se primenjuju i na zastarelost izvrenja mere bezbednosti.
(1) Licima koja su obuhvaena aktom amnestije daje se osloboenje od krivinog gonjenja ili potpuno ili delimino osloboenje od izvrenja kazne, zamenjuje se izreena kazna blaom kaznom, daje se rehabilitacija ili se ukidaju pojedine ili sve pravne posledice osude. (2) Amnestijom se mogu ukinuti sledee mere bezbednosti: zabrana vrenja poziva, delatnosti i dunosti, zabrana upravljanja motornim vozilom i proterivanje stranaca iz zemlje.
(1) Pod teritorijom Srbije podrazumevaju se suvozemna teritorija, vodene povrine unutar njenih granica, kao i vazduni prostor nad njima. (2) Pod krivinim zakonodavstvom Srbije podrazumevaju se ovaj zakonik kao i sve krivinopravne odredbe sadrane u drugim zakonima Srbije. (3) Slubenim licem smatra se: 1) lice koje u dravnom organu vri slubene dunosti; 2) izabrano, imenovano ili postavljeno lice u dravnom organu, organu lokalne samouprave ili lice koje stalno ili povremeno vri slubene dunosti ili slubene funkcije u tim organima; 3) lice u ustanovi, preduzeu ili drugom subjektu, kojem je povereno vrenje javnih ovlaenja, koje odluuje o pravima, obavezama ili interesima fizikih ili pravnih lica ili o javnom interesu; 4) slubenim licem smatra se i lice kojem je faktiki povereno vrenje pojedinih slubenih dunosti ili poslova; 5) vojno lice. (4) Stranim slubenim licem smatra se lice koje je lan zakonodavnog, izvrnog ili sudskog organa strane drave, javni funkcioner ili slubenik meunarodne organizacije i njenih organa, sudija i drugi funkcioner meunarodnog suda. (5) Odgovornim licem smatra se vlasnik preduzea ili drugog subjekta privrednog poslovanja ili lice u preduzeu, ustanovi ili drugom subjektu kojem je, s obzirom na njegovu funkciju, uloena sredstva ili na osnovu ovlaenja, poveren odreeni krug poslova u upravljanju imovinom, proizvodnji ili drugoj delatnosti ili u vrenju nadzora nad njima ili mu je faktiki povereno obavljanje pojedinih poslova. Odgovornim licem smatra se i slubeno lice kad su u pitanju krivina dela kod kojih je kao izvrilac oznaeno odgovorno lice, a u ovom zakoniku nisu
predviena u glavi o krivinim delima protiv slubene dunosti, odnosno kao krivina dela slubenog lica. (6) Vojnim licem smatra se profesionalni vojnik (profesionalni oficir, profesionalni podoficir, oficir po ugovoru, podoficir po ugovoru i vojnik po ugovoru), vojnik na odsluenju vojnog roka, student vojne akademije, uenik vojne kole, lice iz rezervnog sastava dok se kao vojni obveznik nalazi na vojnoj dunosti i civilno lice koje vri odreenu vojnu dunost. (7) Kad je kao izvrilac odreenih krivinih dela oznaeno slubeno lice, odgovorno lice ili vojno lice, lica navedena u st. 3, 5. i 6. ovog lana mogu biti izvrioci tih dela, ako iz obeleja pojedinog dela ili iz pojedinog propisa ne proizilazi da izvrilac moe biti samo neko od tih lica. (8) Detetom se smatra lice koje nije navrilo etrnaest godina. (9) Maloletnikom se smatra lice koje je navrilo etrnaest godina, a nije navrilo osamnaest godina. (10) Maloletnim licem smatra se lice koje nije navrilo osamnaest godina. (11) Uiniocem se smatraju izvrilac, saizvrilac, podstreka i pomaga. (12) Silom se smatra i primena hipnoze ili omamljujuih sredstava, s ciljem da se neko protiv svoje volje dovede u nesvesno stanje ili onesposobi za otpor. (13) Izborima se smatraju izbori za narodne poslanike, predsednika Republike, organe autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave i drugi izbori koji se raspisuju i vre na osnovu Ustava i zakona. (14) Referendumom se smatra izjanjavanje graana na kojem se odluuje o pitanjima za koja je to utvreno Ustavom ili zakonom. (15) Opojnim drogama smatraju se supstance i preparati koji su propisima zasnovanim na zakonu proglaeni za opojne droge.
(16) Pokretnom stvari se smatra i svaka proizvedena ili sakupljena energija za davanje svetlosti, toplote ili kretanja, telefonski impuls, kao i raunarski podatak i raunarski program. (17) Raunarski podatak je svako predstavljanje injenica, informacija ili koncepta u obliku koji je podesan za njihovu obradu u raunarskom sistemu, ukljuujui i odgovarajui program na osnovu koga raunarski sistem obavlja svoju funkciju. (18) Raunarskom mreom smatra se skup meusobno povezanih raunara, odnosno raunarskih sistema koji komuniciraju razmenjujui podatke. (19) Raunarskim programom smatra se ureeni skup naredbi koji slue za upravljanje radom raunara, kao i za reavanje odreenog zadatka pomou raunara. (20) Raunarski virus je raunarski program ili neki drugi skup naredbi unet u raunar ili raunarsku mreu koji je napravljen da sam sebe umnoava i deluje na druge programe ili podatke u raunaru ili raunarskoj mrei dodavanjem tog programa ili skupa naredbi jednom ili vie raunarskih programa ili podataka. (21) Subjektom privrednog poslovanja smatra se preduzee, drugo pravno lice koje obavlja privrednu delatnost i preduzetnik. Pravno lice koje pored svoje osnovne delatnosti obavlja i privrednu delatnost smatra se subjektom privrednog poslovanja samo kada vri tu delatnost. (22) Grupa je najmanje tri lica povezanih radi trajnog ili povremenog vrenja krivinih dela koja ne mora da ima definisane uloge svojih lanova, kontinuitet lanstva ili razvijenu strukturu. (23) Novac je metalni i papirni novac ili novac izraen od nekog drugog materijala koji je na osnovu zakona u opticaju u Srbiji ili u stranoj dravi. (24) Znacima za vrednost smatraju se i strani znaci za vrednost. (25) Motornim vozilom smatra se svako saobraajno sredstvo na motorni pogon u suvozemnom, vodenom i vazdunom saobraaju.
(26) Ispravom se smatra svaki predmet koji je podoban ili odreen da slui kao dokaz kakve injenice koja ima znaaj za pravne odnose, kao i raunarski podatak. (27) Spis, pismo, poiljka i dokument mogu biti i u elektronskom obliku. (28) lanom porodice smatraju se: suprunici, njihova deca, preci suprunika u pravoj liniji krvnog srodstva, vanbrani partneri i njihova deca, usvojilac i usvojenik, hranilac i hranjenik. lanovima porodice smatraju se i braa i sestre, njihovi suprunici i deca, bivi suprunici i njihova deca i roditelji bivih suprunika, ako ive u zajednikom domainstvu, kao i lica koja imaju zajedniko dete ili je dete na putu da bude roeno, iako nikada nisu ivela u istom porodinom domainstvu. (29) Izraz "nee se kazniti" znai da u tom sluaju nema krivinog dela. (30) Kad je radnja krivinog dela odreena trajnim glagolom smatra se da je delo uinjeno, ako je radnja izvrena jednom ili vie puta. (31) Skraenica "Srbija" oznaava Republiku Srbiju. (32) Poslom od javnog znaaja smatra se obavljanje profesije ili dunosti koja ima poveani rizik za bezbednost lica koje ga obavlja, a odnosi se na zanimanja koja su od znaaja za javno informisanje, zdravlje ljudi, obrazovanje, javni prevoz, pravnu i strunu pomo pred sudskim i drugim dravnim organima. (33) Raunar je svaki elektronski ureaj koji na osnovu programa automatski obrauje i razmenjuje podatke. (34) Raunarski sistem je svaki ureaj ili grupa meusobno povezanih ili zavisnih ureaja od kojih jedan ili vie njih, na osnovu programa, vri automatsku obradu podataka. (35) Organizovana kriminalna grupa je grupa od tri ili vie lica, koja postoji odreeno vreme i deluje sporazumno u cilju vrenja jednog ili vie krivinih dela za koja je propisana kazna zatvora od etiri godine ili tea kazna, radi neposrednog ili posrednog sticanja finansijske ili druge koristi.
(36) Imovinom se smatra dobro svake vrste, materijalno ili nematerijalno, pokretno ili nepokretno, procenjivo ili neprocenjivo i isprava u bilo kom obliku kojim se dokazuje pravo ili interes u odnosu na takvo dobro. Imovinom se smatra i prihod ili druga korist ostvarena, neposredno ili posredno, iz krivinog dela, kao i dobro u koje je ona pretvorena ili sa kojim je pomeana.
POSEBNI DEO
Glava trinaesta KRIVINA DELA PROTIV IVOTA I TELA
Ubistvo lan 113
Ko drugog lii ivota, kaznie se zatvorom od pet do petnaest godina.
7) ko lii ivota sudiju, javnog tuioca, zamenika javnog tuioca ili policijskog slubenika u vezi sa vrenjem slubene dunosti; 8) ko lii ivota lice koje obavlja poslove od javnog znaaja u vezi sa poslovima koje to lice obavlja; 9) ko lii ivota dete ili bremenitu enu; 10) ko lii ivota lana svoje porodice kojeg je prethodno zlostavljao; 11) ko sa umiljajem lii ivota vie lica, a ne radi se o ubistvu na mah, ubistvu deteta pri poroaju ili lienju ivota iz samilosti.
(1) Ko protivno propisima o vrenju prekida trudnoe bremenitoj eni sa njenim pristankom izvri pobaaj, zapone da vri pobaaj ili joj pomogne da izvri pobaaj, kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine. (2) Ko se bavi vrenjem dela iz stava 1. ovog lana, kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina. (3) Ko bremenitoj eni bez njenog pristanka, a ako je mlaa od esnaest godina bez njenog pristanka i bez pisane saglasnosti njenog roditelja, usvojioca ili staraoca, izvri ili zapone da vri pobaaj, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina. (4) Ako je usled dela iz st. 1. do 3. ovog lana nastupila smrt, teko naruavanje zdravlja ili druga teka telesna povreda ene nad kojom je vren prekid trudnoe, uinilac e se kazniti za delo iz st. 1. i 2. ovog lana zatvorom od jedne do sedam godina, a za delo iz stava 3. ovog lana zatvorom od dve do dvanaest godina.
(4) Ko delo iz st. 1. i 2. ovog lana uini iz nehata, kaznie se zatvorom do tri godine. (5) Ko delo iz st. 1. do 3. ovog lana uini na mah, doveden bez svoje krivice u jaku razdraenost napadom, zlostavljanjem ili tekim vreanjem od strane povreenog, kaznie se za delo iz stava 1. zatvorom do tri godine, za delo iz stava 2. zatvorom od tri meseca do etiri godine, a za delo iz stava 3. zatvorom od est meseci do pet godina. (6) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno prema maloletnom licu ili bremenitoj eni ili licu koje obavlja poslove od javnog znaaja, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina, za delo iz stava 2. ovog lana zatvorom od dve do dvanaest godina, a za delo iz stava 3. ovog lana zatvorom od pet do petnaest godina.
Ko uestvuje u tui u kojoj je neko lien ivota ili je drugom nanesena teka telesna povreda, kaznie se za samo uestvovanje novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.
lan 126
(1) Ko nemono lice koje mu je povereno ili o kojem je inae duan da se stara ostavi bez pomoi u stanju ili prilikama opasnim za ivot ili zdravlje, kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine. (2) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana nastupilo teko naruenje zdravlja ili druga teka telesna povreda ostavljenog lica, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do pet godina. (3) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana nastupila smrt ostavljenog lica, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
lan 128
(1) Ko zbog nacionalne ili etnike pripadnosti, rasi ili veroispovesti ili zbog odsustva te pripadnosti ili zbog razlika u pogledu politikog ili drugog ubeenja, pola, jezika, obrazovanja, drutvenog poloaja, socijalnog porekla, imovnog stanja ili nekog drugog linog svojstva, drugome uskrati ili ogranii prava oveka i graanina utvrena Ustavom, zakonima ili drugim propisima ili optim aktima ili potvrenim meunarodnim ugovorima ili mu na osnovu ove razlike daje povlastice ili pogodnosti, kaznie se zatvorom do tri godine. (2) Ako delo iz stava 1. ovog lana uini slubeno lice u vrenju slube, kaznie se zatvorom od tri meseca do pet godina.
(5) Ako je delo iz st. 1. do 3. ovog lana izvreno od strane organizovane kriminalne grupe, uinilac e se kazniti zatvorom od najmanje pet godina.
(2) Ako je iznuivanje iskaza ili izjave praeno tekim nasiljem ili ako su usled iznuenog iskaza nastupile naroito teke posledice za okrivljenog u krivinom postupku, uinilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina.
javnog tuioca i licu koje obavlja poslove od javnog znaaja u oblasti informisanja u vezi sa poslovima koje obavlja, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina.
lan 142
(1) Ko neovlaeno otvori tue pismo, telegram ili kakvo drugo zatvoreno pismeno ili poiljku ili na drugi nain povredi njihovu tajnost ili ko neovlaeno zadri, prikrije, uniti ili drugom preda tue pismo, telegram ili drugu poiljku ili ko povredi tajnost elektronske pote ili drugog sredstva za telekomunikaciju, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dve godine. (2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko saopti drugom sadrinu koju je saznao povredom tajnosti tueg pisma, telegrama ili kakvog drugog zatvorenog pismena ili poiljke ili se tom sadrinom poslui. (3) Ako delo iz st. 1. i 2. ovog lana uini slubeno lice u vrenju slube, kaznie se zatvorom od est meseci do tri godine.
omogui da se sa njim upozna, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Ako delo iz stava 1. ovog lana uini slubeno lice u vrenju slube, kaznie se zatvorom do tri godine.
lan 147
(1) Ko sprei drugog da koristi pravo na podnoenje molbe, prijave, tube, albe, prigovora, drugog pravnog sredstva, kao i drugog podneska, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Ako delo iz stava 1. ovog lana uini slubeno lice u vrenju slube, kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine.
Ko suprotno pravnosnanoj odluci suda odbije ili sprei objavljivanje odgovora ili ispravke objavljenog netanog podatka ili obavetenja kojim se povreuje neije pravo ili interes, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
Gonjenje za krivina dela protiv sloboda i prava oveka i graanina lan 153
(1) Gonjenje za delo iz l. 139. stav 1, 142. st. 1. i 2, 143. st. 1. i 2, 144. stav 1, 145. stav 1, 146. st. 1. i 2. i 147. stav 1. ovog zakonika preduzima se po privatnoj tubi.
(2) Gonjenje za delo iz l. 141, 149. st. 1. i 2, 150, 151. stav 1. i 152. stav 1. ovog zakonika preduzima se po predlogu.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko zahteva ili primi poklon ili kakvu drugu korist da na izborima ili referendumu glasa ili ne glasa ili da glasa u korist ili protiv odreenog lica odnosno predloga. (3) Ako delo iz stava 1. ovog lana uini lan birakog odbora ili drugo lice u vrenju dunosti u vezi sa glasanjem, kaznie se zatvorom od tri meseca do pet godina. (4) Poklon ili druga korist oduzee se.
(2) Ko ometa glasanje izazivanjem nereda na birakom mestu usled ega glasanje bude prekinuto, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dve godine.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinilo slubeno ili odgovorno lice zloupotrebom poloaja ili ovlaenja, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dve godine.
lan 169
(1) Lice odgovorno za preduzimanje mera zatite na radu koje se svesno ne pridrava zakona ili drugih propisa ili optih akata o merama zatite na radu usled ega moe nastupiti opasnost za ivot ili zdravlje zaposlenih, kaznie se zatvorom do tri godine. (2) Ako izrekne uslovnu osudu, sud moe odrediti obavezu uiniocu da u odreenom roku postupi po propisima o merama zatite na radu.
nee kazniti, ako dokae istinitost svog tvrenja ili ako dokae da je imao osnovanog razloga da poveruje u istinitost onog to je iznosio ili pronosio. (5) Istinitost ili neistinitost onog to se iznosi ili pronosi iz linog ili porodinog ivota nekog lica ne moe se dokazivati, osim u sluajevima iz stava 4. ovog lana.
Povreda ugleda zbog rasne, verske, nacionalne ili druge pripadnosti lan 174
Ko javno izloi poruzi lice ili grupu zbog pripadnosti odreenoj rasi, boji koe, veri, nacionalnosti, etnikog porekla ili nekog drugog linog svojstva, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do godinu dana.
Nee se kazniti za delo iz l. 173. do 175. ovog zakonika uinilac ako je izlaganje dato u okviru ozbiljne kritike u naunom, knjievnom ili umetnikom delu, u izvravanju slubene dunosti, novinarskog poziva, politike delatnosti, u odbrani nekog prava ili zatite opravdanih interesa, ako se iz naina izraavanja ili iz drugih okolnosti vidi da to nije uinio u nameri omalovaavanja ili ako dokae istinitost svog tvrenja ili da je imao osnovanog razloga da poveruje u istinitost onoga to je iznosio ili pronosio.
(3) Ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila teka telesna povreda lica prema kojem je delo izvreno ili ako je delo izvreno od strane vie lica ili na naroito svirep ili naroito poniavajui nain ili prema maloletniku ili je delo imalo za posledicu trudnou, uinilac e se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina. (4) Ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila smrt lica prema kojem je delo izvreno ili je delo uinjeno prema detetu, uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina.
(2) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana nastupila teka telesna povreda deteta prema kojem je delo izvreno ili je delo izvreno od strane vie lica ili je delo imalo za posledicu trudnou, uinilac e se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina. (3) Ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila smrt deteta, uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina. (4) Nee se kazniti za delo iz stava 1. ovog lana uinilac, ako izmeu njega i deteta ne postoji znaajnija razlika u njihovoj duevnoj i telesnoj zrelosti.
lan 182
(1) Ko pod uslovima iz l. 178. st. 1. i 2, 179. stav 1. i 181. st. 1. do 3. ovog zakonika izvri neku drugu polnu radnju, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine. (2) Ko pod uslovima iz lana 180. stav 1. ovog zakonika izvri neku drugu polnu radnju, kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina. (3) Ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila teka telesna povreda lica prema kojem je delo izvreno ili ako je delo izvreno od strane vie lica ili na naroito svirep ili naroito poniavajui nain, uinilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina. (4) Ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila smrt lica prema kojem je delo izvreno, uinilac e se kazniti zatvorom najmanje pet godina.
propagira ili reklamira prostituciju, kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina i novanom kaznom. (2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana izvreno prema maloletnom licu, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do deset godina i novanom kaznom.
Prikazivanje, pribavljanje i posedovanje pornografskog materijala i iskoriavanje maloletnog lica za pornografiju lan 185
(1) Ko maloletniku proda, prikae ili javnim izlaganjem ili na drugi nain uini dostupnim tekstove, slike, audio-vizuelne ili druge predmete pornografske sadrine ili mu prikae pornografsku predstavu, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do est meseci. (2) Ko iskoristi maloletnika za proizvodnju slika, audio-vizuelnih ili drugih predmeta pornografske sadrine ili za pornografsku predstavu, kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina. (3) Ako je delo iz st. 1. i 2. ovog lana izvreno prema detetu, uinilac e se kazniti za delo iz stava 1. zatvorom od est meseci do tri godine, a za delo iz stava 2. zatvorom od jedne do osam godina. (4) Ko pribavlja za sebe ili drugog, poseduje, prodaje, prikazuje, javno izlae ili elektronski ili na drugi nain ini dostupnim slike, audio-vizuelne ili druge predmete pornografske sadrine nastale iskoriavanjem maloletnog lica, kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine. (5) Predmeti iz st. 1. do 4. ovog lana oduzee se.
(1) Ko navede maloletnika da prisustvuje silovanju, obljubi ili sa njom izjednaenim inom ili drugoj polnoj radnji, kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina i novanom kaznom. (2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno upotrebom sile ili pretnje, ili prema detetu, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
Iskoriavanje raunarske mree ili komunikacije drugim tehnikim sredstvima za izvrenje krivinih dela protiv polne slobode prema maloletnom licu lan 185b
(1) Ko u nameri izvrenja krivinog dela iz l. 178. stav 4, 179. stav 3, 180. st. 1. i 2, 181. st. 2. i 3, 182. stav 1, 183. stav 2, 184. stav 3, 185. stav 2. i 185a ovog zakonika, koristei raunarsku mreu ili komunikaciju drugim tehnikim sredstvima dogovori sa maloletnikom sastanak i pojavi se na dogovorenom mestu radi sastanka, kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina i novanom kaznom. (2) Ko delo iz stava 1. ovog lana izvri prema detetu, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina.
(1) Ko zakljui novi brak iako se ve nalazi u braku, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dve godine. (2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko zakljui brak sa licem za koje zna da se nalazi u braku.
l. 188 i 189
(Brisano)
(2) Ko onemoguava izvrenje odluke nadlenog organa kojom je odreen nain odravanja linih odnosa maloletnog lica sa roditeljem ili drugim srodnikom, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dve godine. (3) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno iz koristoljublja ili drugih niskih pobuda ili je usled dela tee ugroeno zdravlje, vaspitanje ili kolovanje maloletnog lica, uinilac e se kazniti zatvorom od est meseci do pet godina. (4) Uinioca dela iz st. 1. i 3. ovog lana koji dobrovoljno preda maloletno lice licu ili ustanovi kojoj je ono povereno ili omogui izvrenje odluke o poveravanju maloletnog lica, sud moe osloboditi od kazne. (5) Ako izrekne uslovnu osudu za delo iz st. 1. do 3. ovog lana, sud moe odrediti obavezu uiniocu da u odreenom roku preda maloletno lice licu ili ustanovi kojoj je maloletno lice povereno ili omogui izvrenje odluke kojom je maloletno lice povereno odreenom licu ili ustanovi, odnosno odluke kojom je odreen nain odravanja linih odnosa maloletnog lica sa roditeljem ili drugim srodnikom.
(2) Roditelj, usvojilac, staralac ili drugo lice koje zlostavlja maloletno lice ili ga prinuava na preteran rad ili rad koji ne odgovara uzrastu maloletnog lica ili na prosjaenje ili ga iz koristoljublja navodi na vrenje drugih radnji koje su tetne za njegov razvoj, kaznie se zatvorom od tri meseca do pet godina.
(2) Nee se kazniti uinilac dela iz stava 1. ovog lana, ako iz opravdanih razloga nije davao izdravanje. (3) Ako su usled dela iz stava 1. ovog lana nastupile teke posledice za izdravano lice, uinilac e se kazniti zatvorom od tri meseca do tri godine. (4) Ako izrekne uslovnu osudu, sud moe odrediti obavezu uiniocu da izmiri dospele obaveze i da uredno daje izdravanje.
Neovlaeno iskoriavanje autorskog dela ili predmeta srodnog prava lan 199
(1) Ko neovlaeno objavi, snimi, umnoi, ili na drugi nain javno saopti u celini ili delimino autorsko delo, interpretaciju, fonogram, videogram, emisiju, raunarski program ili bazu podataka, kaznie se zatvorom do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko stavi u promet ili u nameri stavljanja u promet dri neovlaeno umnoene ili neovlaeno stavljene u promet primerke autorskog dela, interpretacije, fonograma, videograma, emisije, raunarskog programa ili baze podataka. (3) Ako je delo iz st. 1. i 2. ovog lana uinjeno u nameri pribavljanja imovinske koristi za sebe ili drugog, uinilac e se kazniti zatvorom od est meseci do pet godina. (4) Ko proizvede, uveze, stavi u promet, proda, da u zakup, reklamira u cilju prodaje ili davanja u zakup ili dri u komercijalne svrhe ureaje ili sredstva ija je osnovna ili pretena namena uklanjanje, zaobilaenje ili osujeivanje tehnolokih mera namenjenih spreavanju povreda autorskih i srodnih prava, ili ko takve ureaje ili sredstva koristi u cilju povrede autorskog ili srodnog prava, kaznie se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. (5) Predmeti iz st. 1. do 4. ovog lana oduzee se i unititi.
Neovlaeno uklanjanje ili menjanje elektronske informacije o autorskom i srodnim pravima lan 200
(1) Ko neovlaeno ukloni ili izmeni elektronsku informaciju o autorskom ili srodnom pravu, ili stavi u promet, uveze, izveze, emituje ili na drugi nain javno saopti autorsko delo ili predmet srodnopravne zatite sa kojeg je elektronska informacija o pravima neovlaeno uklonjena ili izmenjena, kaznie se novanom kaznom i zatvorom do tri godine. (2) Predmeti iz stava 1. oduzee se i unititi.
(1) Ko neovlaeno proizvodi, uvozi, izvozi, nudi radi stavljanja u promet, stavlja u promet, skladiti ili koristi u privrednom prometu proizvod ili postupak zatien patentom, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine. (2) Ako je delom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist ili prouzrokovana teta u iznosu koji prelazi milion dinara, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. (3) Ko neovlaeno objavi ili na drugi nain uini dostupnim sutinu tueg prijavljenog pronalaska pre nego to je ovaj pronalazak objavljen na nain utvren zakonom, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dve godine. (4) Ko neovlaeno podnese prijavu patenta ili u prijavi ne navede ili lano navede pronalazaa, kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina. (5) Predmeti iz st. 1. i 2. oduzee se i unititi.
(3) Ako je delo iz stava 1. ovog lana izvreno od strane organizovane kriminalne grupe ili ako vrednost ukradenih stvari prelazi iznos od milion i petsto hiljada dinara, uinilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina.
(3) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno od strane organizovane kriminalne grupe, uinilac e se kazniti zatvorom najmanje pet godina. (4) Ako vrednost oduzetih stvari iz stava 1. ovog lana ne prelazi iznos od petnaest hiljada dinara, a uinilac je iao za tim da pribavi malu imovinsku korist, uinilac e se kazniti zatvorom do tri godine. (5) Za pokuaj dela iz stava 4. ovog lana kaznie se.
Prevara
lan 208
(1) Ko u nameri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist dovede koga lanim prikazivanjem ili prikrivanjem injenica u zabludu ili ga odrava u zabludi i time ga navede da ovaj na tetu svoje ili tue imovine neto uini ili ne uini, kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina i novanom kaznom. (2) Ko delo iz stava 1. ovog lana uini samo u nameri da drugog oteti, kaznie se zatvorom do est meseci i novanom kaznom. (3) Ako je delom iz st. 1. i 2. ovog lana pribavljena imovinska korist ili je naneta teta u iznosu koji prelazi etristopedeset hiljada dinara, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina i novanom kaznom. (4) Ako je delom iz st. 1. i 2. ovog lana pribavljena imovinska korist ili je naneta teta u iznosu koji prelazi milion i petsto hiljada dinara, uinilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina i novanom kaznom.
(3) Ako je delom iz st. 1. i 2. ovog lana pribavljena imovinska korist ili je naneta teta u iznosu koji prelazi etristopedeset hiljada dinara, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina i novanom kaznom. (4) Ako je delom iz st. 1. i 2. ovog lana pribavljena imovinska korist ili je naneta teta u iznosu koji prelazi milion i petsto hiljada dinara, uinilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina i novanom kaznom.
(3) Za delo iz stava 1. ovog lana, ako je izvreno na tetu privatne imovine, gonjenje se preduzima po privatnoj tubi.
(3) Ako je delom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist ili prouzrokovana teta u iznosu koji prelazi milion i petsto hiljada dinara, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. (4) Ako delo iz st. 1. do 3. ovog lana uini staralac ili advokat, kaznie se za delo iz stava 1. zatvorom od est meseci do pet godina, za delo iz stava 2. zatvorom od jedne do osam godina, a za delo iz stava 3. zatvorom od dve do deset godina.
(2) Ako je zauzeto zemljite deo zatitne ume, nacionalnog parka ili drugog zemljita sa posebnom namenom, uinilac e se kazniti zatvorom od est meseci do pet godina. (3) Za delo iz stava 1. ovog lana gonjenje se preduzima po predlogu.
(4) Lice koje je kao odgovorni projektant, odnosno vrilac tehnike kontrole, suprotno propisima potpisalo konaan izvetaj o izvrenoj kontroli, kojim se konstatuje da na glavni projekat nema primedbi ili suprotno propisima stavilo peat na glavni projekat da se projekat prihvata, ili suprotno propisima dalo izjavu kojom potvruje da je glavni projekat uraen u skladu sa lokacijskom dozvolom, kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine i novanom kaznom.
(1) Ko stvar za koju zna da je pribavljena krivinim delom ili ono to je za nju dobijeno prodajom ili zamenom prikriva, protura, kupuje, prima u zalogu ili na drugi nain pribavlja, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine, s tim da kazna ne moe biti vea od kazne propisane za delo kojim je stvar pribavljena. (2) Ko delo iz stava 1. ovog lana uini, a mogao je i bio duan da zna da je stvar pribavljena krivinim delom, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (3) Ko u nameri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist, zahteva naknadu za povraaj stvari za koje zna ili je mogao ili bio duan da zna da su pribavljene krivinim delom, ukoliko time nisu ostvarena obeleja nekog drugog teeg krivinog dela, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dve godine. (4) Ako se uinilac bavi vrenjem krivinog dela iz st. 1. i 3. ovog lana ili je delo iz stava 1. ovog lana izvreno od strane grupe ili prikrivena stvar predstavlja kulturno dobro od izuzetnog ili velikog znaaja, odnosno dobro koje uiva prethodnu zatitu ili vrednost prikrivanih stvari prelazi iznos od milion i petsto hiljada dinara, kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
lan 222
Za krivina dela iz l. 203, 204, 208, 213, 216. st. 1. do 3. i 221. ovog zakonika, ako su uinjena prema branom drugu, licu sa kojim oteeni ivi u trajnoj vanbranoj zajednici, srodniku po krvi u pravoj liniji, bratu ili sestri, usvojiocu ili usvojeniku ili drugim licima sa kojima uinilac ivi u zajednikom domainstvu, gonjenje se preduzima po privatnoj tubi.
lan 224
(1) Ko napravi lane hartije od vrednosti ili preinai prave hartije od vrednosti u nameri da ih upotrebi kao prave ili da ih drugom da na upotrebu ili ko takve lane hartije upotrebi kao prave ili ih u toj nameri pribavi, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina i novanom kaznom. (2) Ako ukupan iznos na koji glase falsifikovane hartije od vrednosti iz stava 1. ovog lana prelazi milion i petsto hiljada dinara, uinilac e se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina i novanom kaznom. (3) Ko lane hartije od vrednosti koje je primio kao prave, pa saznavi da su lane, stavi u promet, kaznie se zatvorom do tri godine i novanom kaznom. (4) Lane hartije od vrednosti oduzee se.
(4) Kaznom iz st. 2. i 3. ovog lana kaznie se i uinilac koji to delo uini neovlaenom upotrebom tue kartice ili poverljivih podataka koji jedinstveno ureuju tu karticu u platnom prometu. (5) Ko nabavi lanu platnu karticu u nameri da je upotrebi kao pravu ili ko pribavlja podatke u nameri da ih iskoristi za pravljenje lane platne kartice, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine. (6) Lane platne kartice oduzee se.
(1) Ko pravi, nabavlja, prodaje ili daje drugom na upotrebu sredstva za pravljenje lanog novca ili lanih hartija od vrednosti, kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina i novanom kaznom. (2) Ko pravi, nabavlja, prodaje ili daje drugom na upotrebu sredstva za pravljenje lanih platnih kartica ili lanih znakova za vrednost, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine. (3) Sredstva iz st. 1. i 2. ovog lana oduzee se.
obavezne prijave, ne prijavi zakonito steeni prihod, odnosno predmete ili druge injenice koje su od uticaja na utvrivanje ovakvih obaveza ili ko u istoj nameri na drugi nain prikriva podatke koji se odnose na utvrivanje navedenih obaveza, a iznos obaveze ije se plaanje izbegava prelazi stopedeset hiljada dinara, kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina i novanom kaznom. (2) Ako iznos obaveze iz stava 1. ovog lana ije se plaanje izbegava prelazi milion i petsto hiljada dinara, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina i novanom kaznom. (3) Ako iznos obaveze iz stava 1. ovog lana ije se plaanje izbegava prelazi sedam miliona i petsto hiljada dinara, uinilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina i novanom kaznom.
(3) Ko uini delo iz st. 1. i 2. ovog lana sa imovinom koju je sam pribavio izvrenjem krivinog dela, kaznie se kaznom propisanom u st. 1. i 2. ovog lana i novanom kaznom. (4) Ko delo iz st. 1. i 2. ovog lana izvri u grupi, kaznie se zatvorom od dve do dvanaest godina i novanom kaznom. (5) Ko uini delo iz st. 1. i 2. ovog lana, a mogao je i bio duan da zna da novac ili imovina predstavljaju prihod ostvaren krivinim delom, kaznie se zatvorom do tri godine. (6) Odgovorno lice u pravnom licu koje uini delo iz st. 1, 2. i 5. ovog lana, kaznie se kaznom propisanom za to delo, ako je znalo, odnosno moglo i bilo duno da zna da novac ili imovina predstavljaju prihod ostvaren krivinim delom. (7) Novac i imovina iz st. 1. do 6. ovog lana oduzee se.
Neovlaena upotreba tueg poslovnog imena i druge posebne oznake robe ili usluga lan 233
(1) Ko se u nameri da obmane kupce ili korisnike usluga poslui tuim poslovnim imenom, tuom geografskom oznakom porekla, tuim igom ili tuom drugom posebnom oznakom robe ili usluga ili unese pojedina obeleja ovih oznaka u svoje poslovno ime, svoju geografsku oznaku porekla, svoj ig ili u svoju drugu posebnu oznaku robe ili usluga, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine. (2) Ko u svrhu prodaje u veoj koliini ili vrednosti nabavlja, proizvodi, prerauje, stavlja u promet, daje u zakup ili skladiti robu iz stava 1. ovog lana ili se bavi pruanjem usluga neovlaeno koristei tue oznake, kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina. (3) Ako je uinilac iz stava 2. ovog lana organizovao mreu preprodavaca ili posrednika ili je pribavio imovinsku korist koja prelazi iznos od milion i petsto hiljada dinara, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina. (4) Predmeti iz st. 1. do 3. ovog lana oduzee se.
(1) Odgovorno lice u preduzeu ili u drugom subjektu privrednog poslovanja koje ima svojstvo pravnog lica, koje neracionalnim troenjem sredstava ili njihovim otuenjem u bescenje, prekomernim zaduivanjem, preuzimanjem nesrazmernih obaveza, lakomislenim zakljuivanjem ugovora sa licima nesposobnim za plaanje, proputanjem blagovremenog ostvarivanja potraivanja, unitenjem ili prikrivanjem imovine ili drugim radnjama koje nisu u skladu sa savesnim poslovanjem prouzrokuje steaj i time drugog oteti, kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina. (2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno iz nehata, uinilac e se kazniti zatvorom od tri meseca do tri godine.
Oteenje poverioca
lan 237
(1) Odgovorno lice u preduzeu ili drugom subjektu privrednog poslovanja koje ima svojstvo pravnog lica ili preduzetnik, koji znajui da je taj subjekt postao nesposoban za plaanje, isplatom duga ili na drugi nain namerno stavi poverioca u povoljniji poloaj i time znatno oteti drugog poverioca, kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine. (2) Odgovorno lice iz stava 1. ovog lana ili preduzetnik, koji znajui da je taj subjekt postao nesposoban za plaanje, a u nameri da izigra ili oteti poverioca prizna neistinito potraivanje, sastavi lani ugovor ili nekom drugom prevarnom radnjom oteti poverioca, kaznie se zatvorom od tri meseca do pet godina. (3) Ako je delom iz st. 1. i 2. ovog lana poveriocu prouzrokovana teta velikih razmera ili ako je prema oteenom zbog toga dolo do pokretanja postupka prinudnog poravnanja ili steaja, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
povoljniji poloaj prilikom dobijanja sredstava ili drugih pogodnosti koje im se ne bi priznale prema postojeim propisima; 3) sredstva kojima raspolae koristi protivno njihovoj nameni; 4) na drugi nain grubo povredi ovlaenja u pogledu upravljanja, raspolaganja i korienja imovinom; 5) protivno volji akcionara ne potpisuje prospekt za trgovanje akcijama na berzi, a davanjem lanih podataka dovodi u zabludu kupce akcija o stanju kapitala pravnog lica, kaznie se zatvorom od tri meseca do pet godina. (2) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist koja prelazi iznos od pet miliona dinara, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. (3) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist u iznosu preko petnaest miliona dinara, uinilac e se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina.
lan 240
(1) Ko neovlaeno drugom saopti, preda ili na drugi nain uini dostupnim podatke koji predstavljaju poslovnu tajnu ili ko pribavlja takve podatke u nameri da ih preda nepozvanom licu, kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina. (2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno iz koristoljublja ili u pogledu naroito poverljivih podataka, uinilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina i novanom kaznom. (3) Ko delo iz stava 1. ovog lana uini iz nehata, kaznie se zatvorom do tri godine. (4) Poslovnom tajnom smatraju se podaci i dokumenti koji su zakonom, drugim propisom ili odlukom nadlenog organa donesenom na osnovu zakona proglaeni poslovnom tajnom ije bi odavanje prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje tetne posledice za preduzee ili drugi subjekt privrednog poslovanja.
(2) Ko proizvodi ili prerauje robu ija je proizvodnja ili preraivanje zabranjeno, kaznie se zatvorom do tri godine. (3) Roba i sredstva za proizvodnju ili preraivanje oduzee se.
kvalitetu proizvoda kad je ovakva oznaka propisana ili se pri stavljanju u promet proizvoda slui oigledno lanom reklamom, kaznie se zatvorom do tri godine i novanom kaznom.
(3) Ako je delo iz stava 1. ovog lana izvreno od strane grupe, ili je uinilac ovog dela organizovao mreu preprodavaca ili posrednika, uinilac e se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina. (4) Ako je delo iz stava 1. ovog lana izvreno od strane organizovane kriminalne grupe, uinilac e se kazniti zatvorom od najmanje deset godina. (5) Uinilac dela iz st. 1. do 4. ovog lana koji otkrije od koga nabavlja opojnu drogu moe se osloboditi od kazne. (6) Ko neovlaeno pravi, nabavlja, poseduje ili daje na upotrebu opremu, materijal ili supstance za koje zna da su namenjene za proizvodnju opojnih droga, kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina. (7) Opojne droge i sredstva za njihovu proizvodnju i preradu oduzee se.
drugom da uiva opojnu drogu, kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina. (2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno prema maloletnom licu ili prema vie lica ili je izazvalo naroito teke posledice, uinilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina. (3) Ako je usled izvrenja dela iz stava 1. ovog lana nastupila smrt nekog lica, uinilac e se kazniti zatvorom od tri do petnaest godina. (4) Za delo iz st. 1. i 2. ovog lana nee se kazniti zdravstveni radnik koji u okviru pruanja medicinske pomoi omoguava upotrebu opojnih droga. (5) Opojne droge oduzee se.
(1) Ko svesno drugog dovede u opasnost od infekcije HIV virusom, kaznie se zatvorom do dve godine. (2) Ko se svesno ne pridrava propisa i mera koji se odnose na spreavanje irenja HIV infekcije i time iz nehata dovede do prenoenja infekcije HIV virusom na drugo lice, kaznie se zatvorom od jedne do pet godina. (3) Ko znajui da je zaraen HIV virusom svesno prenese na drugog tu infekciju, kaznie se zatvorom od dve do dvanaest godina. (4) Ako je usled dela iz stav 3. ovog lana nastupila smrt zaraenog lica, uinilac e se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina. (5) Ako je delo iz st. 3. i 4. ovog lana uinjeno iz nehata, uinilac e se kazniti za delo iz stava 3. zatvorom do tri godine, a za delo iz stava 4. zatvorom od est meseci do pet godina.
lan 252
(1) Ko protivno propisima na ljudima vri medicinske ili druge sline eksperimente, kaznie se zatvorom od tri meseca do pet godina. (2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko vri kloniranje ljudi ili vri eksperimente u tom cilju. (3) Ko protivno propisima vri kliniko ispitivanje leka, kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko se bez odgovarajue strune spreme bavi spravljanjem ili izdavanjem lekova.
lan 257
(1) Ovlaeno lice koje nesavesno izvri pregled stoke za klanje, mesa namenjenog za ishranu i drugih ivotnih namirnica ili protivno propisima ne izvri pregled i time omogui da se stavi u promet meso ili druga ivotna namirnica kodljiva za zdravlje ljudi, kaznie se zatvorom do tri godine. (2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno iz nehata, uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(3) Ako usled dela iz l. 251. stav 3, 255. stav 2, 256. stav 3, 257. stav 2. i 258. stav 2. ovog zakonika neko lice bude teko telesno povreeno ili mu zdravlje bude teko narueno, uinilac e se kazniti zatvorom do tri godine. (4) Ako je usled dela iz l. 251. stav 3, 255. stav 2, 256. stav 3, 257. stav 2. i 258. stav 2. ovog zakonika nastupila smrt, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(5) Ako izrekne uslovnu osudu za dela iz st. 1. i 4. ovog lana, sud moe odrediti obavezu uiniocu da u odreenom roku preduzme odreene propisane mere zatite, ouvanja i unapreenja ivotne sredine.
Protivpravna izgradnja i stavljanje u pogon objekata i postrojenja koja zagauju ivotnu sredinu lan 262
(1) Slubeno ili odgovorno lice koje protivno propisima o zatiti, ouvanju i unapreenju ivotne sredine dozvoli izgradnju, stavljanje u pogon ili upotrebu objekata ili postrojenja ili primenu tehnologije kojima se u veoj meri ili na irem prostoru zagauje ivotna sredina, kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina. (2) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana dolo do unitenja ivotinjskog ili biljnog sveta velikih razmera ili do zagaenja ivotne sredine u toj meri da su za njegovo otklanjanje potrebni
due vreme ili veliki trokovi, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. (3) Ako izrekne uslovnu osudu za dela iz st. 1. i 2. ovog lana, sud moe odrediti obavezu uiniocu da u odreenom roku preduzme odreene propisane mere zatite, ouvanja i unapreenja ivotne sredine.
otklanjanje potrebni due vreme ili veliki trokovi, uinilac e se kazniti zatvorom od est meseci do pet godina. (7) Ako izrekne uslovnu osudu za dela iz st. 1. do 6. ovog lana, sud moe odrediti obavezu uiniocu da u odreenom roku preduzme odreene propisane mere zatite, ouvanja i unapreenja ivotne sredine.
Unitenje, oteenje, iznoenje u inostranstvo i unoenje u Srbiju zatienog prirodnog dobra lan 265
(1) Ko uniti ili oteti posebno zatieno prirodno dobro, kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina. (2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno iz nehata, uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do est meseci.
(3) Ko protivno propisima izveze ili iznese u inostranstvo strogo zatienu, odnosno zatienu vrstu biljaka ili ivotinja ili uveze ili unese u Srbiju stranu vrstu biljaka ili ivotinja zatienu meunarodnim ugovorima i dokumentima, kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine i novanom kaznom. (4) Za pokuaj dela iz stava 3. ovog lana e se kazniti. (5) Strogo zatiena ili zatiena vrsta biljaka ili ivotinja iz stava 3. ovog lana oduzee se.
Unoenje opasnih materija u Srbiju i nedozvoljeno preraivanje, odlaganje i skladitenje opasnih materija lan 266
(1) Ko protivno propisima unese u Srbiju radioaktivne ili druge opasne materije ili opasne otpatke, ili ko prevozi, prerauje, odlae, sakuplja ili skladiti takve materije ili otpatke, kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina i novanom kaznom. (2) Ko zloupotrebom svog slubenog poloaja ili ovlaenja dozvoli ili omogui da se u Srbiju unesu materije ili otpatci iz stava 1. ovog lana, ili omogui da se takve materije ili otpatci prevoze, prerauju, odlau, sakupljaju ili skladite, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina i novanom kaznom. (3) Ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana dolo do unitenja ivotinjskog ili biljnog sveta velikih razmera ili do zagaenja ivotne sredine u toj meri da su za njegovo otklanjanje potrebni due vreme ili veliki trokovi, uinilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina i novanom kaznom. (4) Ako izrekne uslovnu osudu za dela iz st. 1. do 3. ovog lana, sud moe odrediti obavezu uiniocu da u odreenom roku preduzme odreene propisane mere zatite od jonizujuih zraenja ili druge propisane mere zatite. (5) Ko organizuje vrenje dela iz stava 1. ovog lana, kaznie se zatvorom od tri do deset godina i novanom kaznom.
lan 270
(1) Ko za vreme epidemije neke bolesti ivotinja koja moe ugroziti stoarstvo ne postupa po propisima, odlukama ili naredbama kojima se odreuju mere za suzbijanje ili spreavanje bolesti, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dve godine. (2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko za vreme postojanja opasnosti od bolesti i tetoina koje mogu ugroziti biljni svet ne postupa po propisima, odlukama ili naredbama kojima se odreuju mere za suzbijanje ili spreavanje bolesti odnosno tetoina. (3) Ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupilo uginue ivotinja, unitenje biljaka ili druga znatna teta, uinilac e se kazniti zatvorom do tri godine. (4) Ako je delo iz st. 1. do 3. ovog lana uinjeno iz nehata, uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(1) Ko proizvodi radi prodaje ili stavlja u promet sredstva za leenje ili za spreavanje zaraze kod ivotinja koja su opasna za njihov ivot ili zdravlje, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Ako je delom iz stava 1. ovog lana prouzrokovano uginue ivotinja ili druga znatna teta, uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do dve godine. (3) Ako je delo iz st. 1. i 2. ovog lana uinjeno iz nehata, uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do est meseci.
na drugom mestu gde sea nije dozvoljena, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Ko delo iz stava 1. ovog lana izvri u zatienoj umi, nacionalnom parku ili u drugoj umi sa posebnom namenom, kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine.
(4) Ko lovi divlja iji je lov zabranjen ili ko lovi bez posebne dozvole odreenu vrstu divljai za iji je lov potrebna takva dozvola ili ko lovi na nain ili sredstvima kojima se divlja masovno unitava, kaznie se zatvorom do tri godine. (5) Ulovljena divlja i sredstva za lov oduzee se.
Glava dvadeset peta KRIVINA DELA PROTIV OPTE SIGURNOSTI LJUDI I IMOVINE
Izazivanje opte opasnosti lan 278
(1) Ko poarom, poplavom, eksplozijom, otrovom ili otrovnim gasom, radioaktivnim ili drugim jonizujuim zraenjem, elektrinom energijom, motornom silom ili kakvom drugom opteopasnom radnjom ili opteopasnim sredstvom izazove opasnost za ivot ili telo ljudi ili za imovinu veeg obima, kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina i novanom kaznom. (2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se slubeno ili odgovorno lice koje ne postavi propisane ureaje za zatitu od poara, poplave, eksplozije, otrova ili otrovnog gasa, radioaktivnih ili drugih jonizujuih zraenja, elektrine energije ili drugih opasnih sredstava ili ove ureaje ne odrava u ispravnom stanju ili ih u sluaju potrebe ne stavi u dejstvo ili uopte ne postupa po propisima ili tehnikim pravilima o merama zatite i time izazove opasnost za ivot ili telo ljudi ili za imovinu veeg obima. (3) Ako su dela iz st. 1. i 2. ovog lana uinjena na mestu gde je okupljen vei broj ljudi, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina i novanom kaznom. (4) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno upotrebom vatrenog oruja, uinilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina. (5) Ako je delo iz st. 1, 3. i 4. ovog lana uinjeno iz nehata, uinilac e se kazniti zatvorom do tri godine.
(1) Ko oteti, uniti ili uini neupotrebljivim branu, nasip ili drugi vodoprivredni objekat ili ureaj za zatitu od prirodnih nepogoda, kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine i novanom kaznom. (2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno prema objektu ili ureaju veeg znaaja, uinilac e se kazniti zatvorom od est meseci do pet godina i novanom kaznom. (3) Ako je delo iz stava 2. ovog lana uinjeno iz nehata, uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(1) Ko ne prijavi nadlenom organu, odnosno drugom nadlenom subjektu da postoji poar, poplava, eksplozija, saobraajna nezgoda ili neka druga opasnost za ivot ili telo ljudi ili za imovinu veeg obima ili ne preduzme mere da se ta opasnost otkloni, iako je to mogao da uini bez opasnosti za sebe ili drugog, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dve godine. (2) Ko sprei drugog u preduzimanju mera za otklanjanje poara, poplave, eksplozije, saobraajne nezgode ili druge opasnosti za ivot ili telo ljudi ili za imovinu veeg obima, kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(4) Ako je usled dela iz l. 278. stav 5, 279. stav 2, 280. stav 3. i 281. stav 2. ovog zakonika nastupila smrt jednog ili vie lica, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
saobraajnicama ili drugi slian nain tako ugrozi javni saobraaj da time dovede u opasnost ivot ili telo ljudi ili imovinu veeg obima, kaznie se zatvorom do tri godine. (2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno iz nehata, uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(3) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana nastupila smrt jednog ili vie lica, uinilac e se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina.
(1) Slubeno ili odgovorno lice kojem je poveren nadzor nad stanjem i odravanjem saobraajnica i objekata na njima, prevoznim sredstvima ili javnim saobraajem ili nad ispunjavanjem propisanih uslova rada vozaa, ili kojem je povereno rukovoenje vonjom, koje nesavesnim vrenjem svoje dunosti izazove opasnost za ivot ili telo ljudi ili za imovinu veeg obima, kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina. (2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno lice koje izda nalog za vonju ili dopusti vonju, iako zna da voza zbog umora, uticaja alkohola ili drugih razloga nije u stanju da bezbedno upravlja vozilom ili da vozilo nije ispravno i time izazove opasnost za ivot ili telo ljudi ili za imovinu veeg obima. (3) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno iz nehata, uinilac e se kazniti zatvorom do tri godine.
(1) Ako je usled dela iz l. 289. st. 1. i 2, 290. st. 1. i 2, 291. stav 1. i 295. st. 1. i 2. ovog zakonika nastupila teka telesna povreda nekog lica ili imovinska teta velikih razmera, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. (2) Ako je usled dela iz l. 289. st. 1. i 2, 290. st. 1. i 2, 291. stav 1. i 295. st. 1. i 2. ovog zakonika nastupila smrt jednog ili vie lica, uinilac e se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina. (3) Ako je usled dela iz l. 289. stav 3, 290. stav 3, 291. stav 2. i 295. stav 3. ovog zakonika nastupila teka telesna povreda nekog lica ili imovinska teta velikih razmera, uinilac e se kazniti zatvorom do etiri godine. (4) Ako je usled dela iz l. 289. stav 3, 290. stav 2, 291. stav 2. i 295. stav 3. ovog zakonika nastupila smrt jednog ili vie lica, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. (5) U sluajevima iz st. 1. do 4. ovog lana izricanje mere bezbednosti zabrane upravljanja motornim vozilom obavezno je.
(2) Ako je delom iz stava 1. ovog lana prouzrokovana teta u iznosu koji prelazi etristopedeset hiljada dinara, uinilac e se kazniti zatvorom od tri meseca do tri godine. (3) Ako je delom iz stava 1. ovog lana prouzrokovana teta u iznosu koji prelazi milion i petsto hiljada dinara, uinilac e se kazniti zatvorom od tri meseca do pet godina. (4) Ureaji i sredstva kojima je uinjeno krivino delo iz st. 1. i 2. ovog lana, ako su u svojini uinioca, oduzee se.
Raunarska prevara
lan 301
(1) Ko unese netaan podatak, propusti unoenje tanog podatka ili na drugi nain prikrije ili lano prikae podatak i time utie na rezultat elektronske obrade i prenosa podataka u nameri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist i time drugom prouzrokuje imovinsku tetu, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine. (2) Ako je delom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist koja prelazi iznos od etristopedeset hiljada dinara, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. (3) Ako je delom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist koja prelazi iznos od milion i petsto hiljada dinara, uinilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina. (4) Ko delo iz stava 1. ovog lana uini samo u nameri da drugog oteti, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do est meseci.
Neovlaeni pristup zatienom raunaru, raunarskoj mrei i elektronskoj obradi podataka lan 302
(1) Ko se, krei mere zatite, neovlaeno ukljui u raunar ili raunarsku mreu, ili neovlaeno pristupi elektronskoj obradi podataka, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do est meseci. (2) Ko snimi ili upotrebi podatak dobijen na nain predvien u stavu 1. ovog lana, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dve godine. (3) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana dolo do zastoja ili ozbiljnog poremeaja funkcionisanja elektronske obrade i prenosa podataka ili mree ili su nastupile druge teke
Pravljenje, nabavljanje i davanje drugom sredstava za izvrenje krivinih dela protiv bezbednosti raunarskih podataka lan 304a
(1) Ko poseduje, pravi, nabavlja, prodaje ili daje drugom na upotrebu raunare, raunarske sisteme, raunarske podatke i programe radi izvrenja krivinog dela iz l. 298. do 303. ovog zakonika, kaznie se zatvorom od est meseci do tri godine. (2) Predmeti iz stava 1. ovog lana oduzee se.
Glava dvadeset osma KRIVINA DELA PROTIV USTAVNOG UREENJA I BEZBEDNOSTI REPUBLIKE SRBIJE
Ugroavanje nezavisnosti lan 305
Ko na protivustavan nain pokua da dovede Srbiju u poloaj potinjenosti ili zavisnosti prema nekoj drugoj dravi, kaznie se zatvorom od tri do petnaest godina.
(1) Ko tajne vojne, ekonomske ili slubene podatke ili dokumente saopti, preda ili uini dostupnim stranoj dravi, stranoj organizaciji ili licu koje im slui, kaznie se zatvorom od tri do petnaest godina. (2) Ko za stranu dravu ili organizaciju stvara obavetajnu slubu u Srbiji ili njom rukovodi, kaznie se zatvorom od pet do petnaest godina. (3) Ko stupi u stranu obavetajnu slubu, prikuplja za nju podatke ili na drugi nain pomae njen rad, kaznie se zatvorom od jedne do deset godina. (4) Ko pribavlja tajne podatke ili dokumente u nameri da ih saopti ili preda stranoj dravi, stranoj organizaciji ili licu koje im slui, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina. (5) Ako su usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupile teke posledice za bezbednost, ekonomsku ili vojnu mo zemlje, uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina. (6) Tajnim se smatraju oni vojni, ekonomski ili slubeni podaci ili dokumenti koji su zakonom, drugim propisom ili odlukom nadlenog organa donesenim na osnovu zakona proglaeni tajnim, a ije bi odavanje prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje tetne posledice za bezbednost, odbranu ili za politike, vojne ili ekonomske interese zemlje.
(2) Ko drugom licu saopti podatke ili dokumente za koje zna da su dravna tajna, a do kojih je protivpravno doao, kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina. (3) Ako je delo iz stava 1. ovog lana izvreno za vreme ratnog stanja, ili vanrednog stanja ili je dovelo do ugroavanja bezbednosti, ekonomske ili vojne moi Srbije, uinilac e se kazniti zatvorom od tri do petnaest godina. (4) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno iz nehata, uinilac e se kazniti zatvorom od est meseci do pet godina. (5) Dravnom tajnom smatraju se podaci ili dokumenti koji su zakonom, drugim propisom ili odlukom nadlenog organa donesenim na osnovu zakona proglaeni dravnom tajnom i ije bi odavanje prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje tetne posledice za bezbednost, odbranu ili za politike, vojne ili ekonomske interese Srbije. (6) Dravnom tajnom, u smislu stava 5. ovog lana, ne smatraju se podaci ili dokumenti koji su upravljeni na teke povrede osnovnih prava oveka, ili na ugroavanje ustavnog ureenja i bezbednosti Srbije, kao i podaci ili dokumenti koji za cilj imaju prikrivanje uinjenog krivinog dela za koje se po zakonu moe izrei zatvor od pet godina ili tea kazna.
(3) Ko delo iz st. 1. i 2. ovog lana vri zloupotrebom poloaja ili ovlaenja ili ako je usled tih dela dolo do nereda, nasilja ili drugih tekih posledica za zajedniki ivot naroda, nacionalnih manjina ili etnikih grupa koje ive u Srbiji, kaznie se za delo iz stava 1. zatvorom od jedne do osam godina, a za delo iz stava 2. zatvorom od dve do deset godina.
lan 320
(1) Ko priprema izvrenje krivinog dela iz l. 305. do 314. i lana 315. st. 1. i 2. ovog zakonika, kaznie se zatvorom od jedne do pet godina. (2) Pripremanje iz stava 1. ovog lana sastoji se u nabavljanju ili osposobljavanju sredstava za izvrenje krivinog dela, u otklanjanju prepreka za izvrenje krivinog dela, u dogovaranju, planiranju ili organizovanju sa drugim izvrenje krivinog dela ili u drugim radnjama kojima se stvaraju uslovi za neposredno izvrenje krivinog dela. (3) Ko upuuje ili prebacuje na teritoriju Srbije lica ili oruje, eksploziv, otrove, opremu, municiju ili drugi materijal radi izvrenja jednog ili vie krivinih dela iz ove glave, kaznie se zatvorom od dve do deset godina.
(1) Ko napadne ili preti da e napasti slubeno lice u vrenju slubene dunosti, kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine. (2) Ako je pri izvrenju dela iz stava 1. ovog lana slubenom licu nanesena laka telesna povreda ili je preeno upotrebom oruja, uinilac e se kazniti zatvorom od est meseci do pet godina. (3) Ako je delo iz st. 1. i 2. ovog lana uinjeno prema slubenom licu u vrenju poslova javne ili dravne bezbednosti, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. (4) Ako prilikom izvrenja dela iz st. 1. i 3. ovog lana uinilac slubenom licu nanese teku telesnu povredu, kaznie se za delo iz stava 1. zatvorom od jedne do osam godina, a za delo iz stava 3. zatvorom od dve do deset godina. (5) Za pokuaj dela iz stava 1. ovog lana kaznie se. (6) Uinilac dela iz st. 1. do 3. ovog lana koji je bio izazvan nezakonitim ili grubim postupanjem slubenog lica moe se osloboditi od kazne.
Uestvovanje u grupi koja sprei slubeno lice u vrenju slubene radnje lan 324
(1) Ko uestvuje u grupi koja zajednikim delovanjem sprei slubeno lice u vrenju slubene radnje ili ga na isti nain prinudi na vrenje slubene radnje, kaznie se za samo uestvovanje zatvorom do dve godine. (2) Za pokuaj e se kazniti. (3) Kolovoa grupe koja izvri delo iz stava 1. ovog lana, kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
Pozivanje na otpor
lan 325
(Brisan)
Lano predstavljanje
lan 329
(1) Ko se u nameri da sebi ili drugom pribavi kakvu korist ili da drugom nanese kakvu tetu, lano predstavlja kao slubeno ili vojno lice ili neovlaeno nosi kakve znake slubenog ili vojnog lica, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine. (2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko izvri kakvu radnju za koju je ovlaeno da izvri samo odreeno slubeno ili vojno lice.
(2) Ako nije prijavljeno pripremanje krivinog dela za koje se po zakonu moe izrei zatvor od trideset do etrdeset godina, uinilac e se kazniti zatvorom od tri meseca do tri godine. (3) Za delo iz stava 1. ovog lana nee se kazniti lice kojem je uinilac brani drug, lice sa kojim uinilac ivi u trajnoj vanbranoj zajednici, srodnik po krvi u pravoj liniji, brat ili sestra, usvojilac ili usvojenik, kao i brani drug nekog od navedenih lica, odnosno lice koje sa nekim od njih ivi u trajnoj vanbranoj zajednici.
nije uinilac tog dela, kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina. (3) Ko sam sebe prijavi da je uinio krivino delo za koje se goni po slubenoj dunosti, iako zna da ga nije uinio, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (4) Kaznom iz stava 3. ovog lana kaznie se i ko prijavi da je uinjeno krivino delo za koje se goni po slubenoj dunosti, iako zna da to delo nije uinjeno.
(1) Ko svedoku ili vetaku ili drugom uesniku u postupku pred sudom ili drugim dravnim organom uini ili obea poklon ili drugu korist, ili primeni silu, pretnju ili drugi oblik prinude u nameri da to lice davanjem lanog iskaza ili nedavanjem iskaza utie na ishod postupka, kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina i novanom kaznom. (2) Ko u nameri da sprei ili otea dokazivanje sakrije, uniti, oteti ili delimino ili potpuno uini neupotrebljivom ispravu, odnosno druge predmete koji slue za dokazivanje, kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine i novanom kaznom. (3) Kaznom iz stava 2. ovog lana kaznie se i ko ukloni, uniti, pokvari, pomeri ili premesti kakav granini kamen, zemljomerski znak ili uopte kakav znak o svojini na nepokretnosti ili o pravu na upotrebu vode ili ko u istoj nameri ovakav znak lano postavi. (4) Ako je delo iz stava 2. ovog lana uinjeno u krivinom postupku, uinilac e se kazniti zatvorom od est meseci do pet godina i novanom kaznom.
(2) Ko uvredom, silom, pretnjom ili na drugi nain ometa ili sprei sudiju, javnog tuioca ili zamenika javnog tuioca u vrenju sudijske ili tuilake dunosti, kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina i novanom kaznom. (3) Ako prilikom izvrenja dela iz stava 2. ovog lana uinilac nanese laku telesnu povredu sudiji, javnom tuiocu ili zameniku javnog tuioca ili preti upotrebom oruja, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina. (4) Ako prilikom izvrenja dela iz stava 2. ovog lana uinilac nanese teku telesnu povredu sudiji, javnom tuiocu ili zameniku javnog tuioca, kaznie se zatvorom od dve do deset godina.
(2) Ako lice iz stava 1. ovog lana izvri pravnosnanu sudsku odluku, moe se osloboditi od kazne.
Protivzakonito omoguavanje vrenja odreenih poziva, funkcija, dunosti, poslova i delatnosti lan 341
Ko omogui nekom licu vrenje odreenih poziva, funkcija, dunosti, poslova ili delatnosti iako je znao da je vrenje istih tom licu zabranjeno pravnosnanom odlukom kojom mu je izreena odgovarajua mera bezbednosti ili zatitna mera ili je takva zabrana nastupila kao pravna posledica osude, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dve godine.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno putem sredstava javnog informisanja ili slinih sredstava ili na javnom skupu, uinilac e se kazniti zatvorom od est meseci do pet godina.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana izvreno od strane grupe, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. (3) Kolovoa grupe koja izvri delo iz stava 1. ovog lana, kaznie se zatvorom od tri do dvanaest godina. (4) Ako je izvrenjem dela iz stava 1. ovog lana dolo do nereda u kome je nekom licu naneta teka telesna povreda ili je oteena imovina vee vrednosti, uinilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina. (5) Slubeno ili odgovorno lice koje pri organizovanju sportske priredbe ili javnog skupa ne preduzme mere obezbeenja kako bi se onemoguio ili spreio nered, pa usled toga budu ugroeni ivot ili telo veeg broja ljudi ili imovina vee vrednosti, kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine i novanom kaznom. (6) Uiniocu dela iz st. 1. do 4. ovog lana koje je izvreno na sportskoj priredbi obavezno se izrie mera bezbednosti zabrane prisustvovanja odreenim sportskim priredbama.
(2) Ko organizuje organizovanu kriminalnu grupu, ako zakonom za takvo organizovanje nije predviena tea kazna, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina. (3) Pripadnik grupe iz stava 1. ovog lana, kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine. (4) Pripadnik organizovane kriminalne grupe iz stava 2. ovog lana, kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina. (5) Ako se delo iz st. 1. i 2. ovog lana odnosi na grupu ili organizovanu kriminalnu grupu, koja ima za cilj vrenje krivinih dela za koje se moe izrei kazna zatvora od dvadeset godina ili zatvor od trideset do etrdeset godina, organizator grupe ili organizovane kriminalne grupe e se kazniti zatvorom najmanje deset godina ili zatvorom od trideset do etrdeset godina, a pripadnik grupe ili organizovane kriminalne grupe zatvorom od est meseci do pet godina. (6) Organizator grupe ili organizovane kriminalne grupe iz st. 1, 2. i 5. ovog lana koji otkrivanjem grupe ili organizovane kriminalne grupe ili na drugi nain sprei izvrenje krivinih dela radi ijeg vrenja je grupa ili organizovana kriminalna grupa organizovana, kaznie se zatvorom do tri godine, a moe se i osloboditi od kazne. (7) Pripadnik grupe ili organizovane kriminalne grupe iz st. 3. do 5. ovog lana koji otkrije grupu ili organizovanu kriminalnu grupu pre nego to je u njenom sastavu ili za nju uinio neko krivino delo, predvienim st. 3. do 5. ovog lana radi ijeg vrenja je grupa ili organizovana kriminalna grupa organizovana, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine ili novanom kaznom.
Izraivanje i nabavljanje oruja i sredstava namenjenih za izvrenje krivinog dela lan 347
(1) Ko oruje, eksplozivne materije, sredstva potrebna za njihovo pravljenje ili otrov za koje zna da su namenjeni za izvrenje krivinog dela izrauje, nabavlja ili drugom omoguava da do njih
Nedozvoljena proizvodnja, dranje, noenje i promet oruja i eksplozivnih materija lan 348
(1) Ko neovlaeno izrauje, prodaje, nabavlja, vri razmenu ili dri vatreno oruje, njegove delove, municiju ili eksplozivne materije, kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine i novanom kaznom. (2) Ako je predmet dela iz stava 1. ovog lana vatreno oruje, municija, eksplozivne materije, ili sredstvo na bazi te materije, rasprskavajue ili gasno oruje ija izrada, prodaja, nabavka, razmena ili dranje nije dozvoljeno graanima, uinilac e se kazniti zatvorom od est meseci do pet godina i novanom kaznom. (3) Ako je predmet dela iz st. 1. i 2. ovog lana vea koliina oruja, municije ili sredstava ili je u pitanju oruje ili druga sredstva velike razorne moi ili se delo vri protivno pravilima meunarodnog prava, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. (4) Ko neovlaeno nosi predmete dela iz st. 1. i 2. ovog lana, kaznie se zatvorom od dve do dvanaest godina. (5) Vatreno oruje, njegovi delovi, municija i eksplozivne materije oduzee se.
(2) Kolovoa grupe koja izvri delo iz stava 1. ovog lana, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina.
lan 352
(1) Ko bez odobrenja nadlenog organa prireuje igre na sreu, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dve godine. (2) Organizator igre na sreu ili uesnik u igri iz stava 1. ovog lana koji se poslui obmanom, kaznie se zatvorom od tri meseca do pet godina. (3) Sredstva namenjena ili upotrebljena za izvrenje dela iz st. 1. i 2. ovog lana, kao i novac i drugi predmeti koji slue u igri na sreu, oduzee se.
Smatrae se da ini delo falsifikovanja isprave i kaznie se po lanu 355. ovog zakonika: 1) ko hartiju, blanket ili drugi predmet na kojem je neko lice stavilo svoj potpis neovlaeno popuni izjavom koja ima vrednost za pravne odnose; 2) ko drugog obmane o sadraju isprave i ovaj stavi svoj potpis na tu ispravu, smatrajui da se potpisuje pod drugu ispravu ili pod drugi sadraj; 3) ko ispravu izda u ime drugog lica bez njegovog ovlaenja ili u ime lica koje ne postoji; 4) ko kao izdavalac isprave uz svoj potpis stavi da ima poloaj ili in ili zvanje iako nema takav poloaj, in ili zvanje, a ovo ima bitni uticaj na dokaznu snagu isprave; 5) ko ispravu naini na taj nain to neovlaeno upotrebi pravi peat ili znak.
(1) Ko dovoenjem u zabludu navede nadleni organ da u javnoj ispravi, zapisniku ili knjizi overi togod neistinito to moe da slui kao dokaz u pravnom saobraaju, kaznie se zatvorom od tri meseca do pet godina. (2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko ovakvu ispravu, zapisnik ili knjigu upotrebi iako zna da su neistiniti.
Krenje zakona od strane sudije, javnog tuioca i njegovog zamenika lan 360
(1) Sudija ili sudija porotnik, javni tuilac ili njegov zamenik koji u sudskom postupku u nameri da drugom pribavi kakvu korist ili da mu nanese kakvu tetu, donese nezakonit akt ili na drugi
nain prekri zakon, kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina. (2) Ako je izvrenjem dela iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist ili je naneta teta u iznosu preko etristopedeset hiljada dinara, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. (3) Ako vrednost pribavljene imovinske koristi ili nanete tete prelazi iznos od milion i petsto hiljada dinara, uinilac e se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina.
Slubeno lice koje od nekog naplati neto to ovaj nije duan da plati ili naplati vie nego to je duan da plati ili koje pri isplati ili predaji kakvih stvari ne isplati, manje isplati, odnosno ne preda ili manje preda, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(1) Ko u nameri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist prisvoji novac, hartije od vrednosti ili druge pokretne stvari koje su mu poverene u slubi ili na radu u dravnom organu, preduzeu, ustanovi ili drugom subjektu ili radnji, kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina. (2) Ako je delom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi etristopedeset hiljada dinara, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. (3) Ako je delom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi milion i petsto hiljada dinara, uinilac e se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina.
uticaja posreduje da se izvri ili ne izvri neka slubena radnja, kaznie se zatvorom do tri godine. (3) Ko koristei svoj slubeni ili drutveni poloaj ili stvarni ili pretpostavljeni uticaj posreduje da se izvri slubena radnja koja se ne bi smela izvriti ili da se ne izvri slubena radnja koja bi se morala izvriti, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina. (4) Ko drugom neposredno ili preko treeg lica obea, ponudi ili da nagradu ili kakvu drugu korist da koristei svoj slubeni ili drutveni poloaj ili stvarni ili pretpostavljen uticaj posreduje da se izvri slubena radnja koja se ne bi smela izvriti ili da se ne izvri slubena radnja koja bi se morala izvriti, kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina. (5) Ako je za posredovanje iz stava 3. ovog lana zahtevana ili primljena nagrada ili kakva druga korist, uinilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina. (6) Strano slubeno lice koje uini delo iz st. 1. do 4. ovog lana, kaznie se kaznom propisanom za to delo. (7) Nagrada i imovinska korist oduzee se.
(2) Slubeno lice koje neposredno ili posredno zahteva ili primi poklon ili drugu korist ili koje primi obeanje poklona ili druge koristi za sebe ili drugog da u okviru svog slubenog ovlaenja izvri slubenu radnju koju bi moralo izvriti ili da ne izvri slubenu radnju koju ne bi smelo izvriti, kaznie se zatvorom od dve do osam godina. (3) Slubeno lice koje izvri delo iz st. 1. ili 2. ovog lana u vezi sa otkrivanjem krivinog dela, pokretanjem ili voenjem krivinog postupka, izricanjem ili izvrenjem krivine sankcije, kaznie se zatvorom od tri do petnaest godina. (4) Slubeno lice koje posle izvrenja, odnosno neizvrenja slubene radnje, navedene u st. 1. do 3. ovog lana, a u vezi s njom, zahteva ili primi poklon ili drugu korist, kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine. (5) Strano slubeno lice koje uini delo iz st. 1. do 4. ovog lana, kaznie se kaznom propisanom za to delo. (6) Odgovorno lice u preduzeu, ustanovi ili drugom subjektu koje uini delo iz st. 1, 2. i 4. ovog lana, kaznie se kaznom propisanom za to delo. (7) Primljeni poklon i imovinska korist oduzee se.
slubenu radnju koju ne bi smelo izvriti ili ko posreduje pri ovakvom podmiivanju slubenog lica, kaznie se zatvorom do tri godine. (3) Odredbe st. 1. i 2. ovog lana primenjuje se i kada je mito dato, ponueno ili obeano stranom slubenom licu. (4) Uinilac dela iz st. 1. do 3. ovog lana koji je prijavio delo pre nego to je saznao da je ono otkriveno moe se osloboditi od kazne. (5) Odredbe st. 1, 2. i 4. ovog lana primenjuju se i kad je mito dato, ponueno ili obeano odgovornom licu u preduzeu, ustanovi ili drugom subjektu. (6) Poklon, odnosno druga korist koji budu oduzeti od lica koje je primilo mito mogu se u sluaju iz stava 4. ovog lana vratiti licu koje je dalo mito.
(5) Slubenom tajnom, u smislu stava 4. ovog lana, ne smatraju se podaci ili dokumenti koji su upravljeni na teke povrede osnovnih prava oveka, ili na ugroavanje ustavnog ureenja i bezbednosti Srbije, kao i podaci ili dokumenti koji za cilj imaju prikrivanje uinjenog krivinog dela za koje se po zakonu moe izrei zatvor od pet godina ili tea kazna. (6) Odredbe st. 1. do 4. ovog lana primenie se i prema licu koje je odalo slubenu tajnu poto mu je prestalo svojstvo slubenog lica.
Glava trideset etvrta KRIVINA DELA PROTIV OVENOSTI I DRUGIH DOBARA ZATIENIH MEUNARODNIM PRAVOM
Genocid lan 370
Ko u nameri da potpuno ili delimino uniti neku nacionalnu, etniku, rasnu ili versku grupu kao takvu naredi da se vre ubistva ili teke povrede tela ili teko naruavanje fizikog ili duevnog zdravlja lanova grupe ili da se grupa stavi u takve ivotne uslove koji dovode do potpunog ili deliminog istrebljenja grupe ili da se primene mere kojima se spreava raanje izmeu pripadnika grupe ili da se vri prinudno preseljavanje dece u drugu grupu ili ko u istoj nameri izvri neko od navedenih dela, kaznie se zatvorom najmanje pet godina ili zatvorom od trideset do etrdeset godina.
na politikoj, verskoj, rasnoj, nacionalnoj, etnikoj, kulturnoj, polnoj ili kakvoj drugoj osnovi; zatvaranje ili otmicu lica bez davanja informacija o tome kako bi im se uskratila pravna zatita; ugnjetavanje rasne grupe ili uspostavljanje dominacije jedne takve grupe nad drugom; ili druge sline nehumane postupke kojima se namerno prouzrokuju teke patnje ili ozbiljno ugroava zdravlje ili ko izvri neko od navedenih dela, kaznie se zatvorom najmanje pet godina ili zatvorom od trideset do etrdeset godina.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko, krei pravila meunarodnog prava za vreme rata, oruanog sukoba ili okupacije, naredi: da se izvri napad na objekte posebno zatiene meunarodnim pravom i objekte i postrojenja sa opasnom snagom kao to su brane, nasipi i nuklearne elektrane; da se gaaju civilni objekti koji su pod posebnom zatitom meunarodnog prava, nebranjena mesta i demilitarizovane zone; dugotrajno i velikih razmera oteenje ivotne sredine koje moe da teti zdravlju ili opstanku stanovnitva ili ko izvri neko od navedenih dela. (3) Ko za vreme rata, oruanog sukoba ili okupacije naredi da se prema civilnom stanovnitvu vre ubistva ili ko takvo delo izvri, kaznie se zatvorom najmanje deset godina ili zatvorom od trideset do etrdeset godina. (4) Ko, krei pravila meunarodnog prava za vreme rata, oruanog sukoba ili okupacije, kao okupator, naredi ili izvri preseljenje delova svog civilnog stanovnitva na okupiranu teritoriju, kaznie se zatvorom najmanje pet godina. (5) Ko preti izvrenjem jednog ili vie dela iz st. 1. i 2. ovog lana, kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(6) Uiniocu dela iz st. 1, 4. i 5. ovog lana koji otkrije dogovor, grupu ili organizovanu kriminalnu grupu pre nego to je u njenom sastavu ili za nju uinio krivino delo, odnosno uiniocu dela iz st. 2. i 3. ovog lana koji sprei izvrenje krivinih dela iz stava 1. ovog lana, kazna se moe ublaiti. (7) Ko poziva ili podstie na izvrenje krivinih dela iz l. 370. do 374. ovog zakonika, kaznie se zatvorom od jedne do deset godina.
Nedozvoljena proizvodnja, promet i dranje oruja ija je upotreba zabranjena lan 377
(1) Ko protivno zakonu, drugim propisima ili pravilima meunarodnog prava proizvodi, kupuje, prodaje, uvozi, izvozi ili na drugi nain nabavlja ili daje drugom, dri ili prevozi oruje ija je proizvodnja ili upotreba zabranjena ili sredstava za njegovu proizvodnju, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina. (2) Slubeno ili odgovorno lice koje naredi ili omogui da pravno lice vri delatnosti predviene u stavu 1. ovog lana, kaznie se zatvorom od dve do deset godina.
(2) Ako je radnjom iz stava 1. ovog lana uniten objekat koji je kao kulturno dobro pod posebnom zatitom meunarodnog prava, uinilac e se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina.
Nespreavanje vrenja krivinih dela protiv ovenosti i drugih dobara zatienih meunarodnim pravom lan 384
(1) Vojni zapovednik ili lice koje faktiki vri ovu funkciju, koje znajui da snage kojima komanduje ili koje kontrolie pripremaju ili su zapoele vrenje krivinog dela iz l. 370. do 374, lana 376, l. 378. do 381. i lana 383. ovog zakonika ne preduzme mere koje je mogao i bio duan da preduzme za spreavanje izvrenja dela, pa usled toga doe do izvrenja tog dela, kaznie se kaznom propisanom za to krivino delo. (2) Drugi pretpostavljeni koji, znajui da lica koja su mu potinjena, pripremaju ili su zapoela vrenje krivinih dela iz l. 370. do 374, lana 376, l. 378. do 381. i lana 383. ovog zakonika, u vrenju poslova u kojima im je on pretpostavljeni, ne preduzme mere koje je mogao i bio duan da preduzme za spreavanje izvrenja dela, pa usled toga doe do izvrenja tog dela, kaznie se kaznom propisanom za to krivino delo. (3) Ako je delo iz st. 1. i 2. ovog lana uinjeno iz nehata, uinilac e se kazniti zatvorom od est meseci do pet godina.
(2) Ukoliko je izvrenjem dela iz stava 1. ovog lana nastala materijalna teta za Srbiju ili su nastale tetne posledice po ugled i interese Srbije, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina i novanom kaznom.
strane Srbije, kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina. (2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se ko vri proganjanje organizacija ili pojedinaca zbog njihovog zalaganja za ravnopravnost ljudi. (3) Ko iri ideje o superiornosti jedne rase nad drugom ili propagira rasnu mrnju ili podstie na rasnu diskriminaciju, kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine. (4) Ko iri ili na drugi nain uini javno dostupnim tekstove, slike ili svako drugo predstavljanje ideja ili teorija koje zagovaraju ili podstrekavaju mrnju, diskriminaciju ili nasilje, protiv bilo kojeg lica ili grupe lica, zasnovanih na rasi, boji koe, verskoj pripadnosti, nacionalnosti, etnikom poreklu ili nekom drugom linom svojstvu, kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine. (5) Ko javno preti da e, protiv lica ili grupe lice zbog pripadnosti odreenoj rasi, boji koe, veri, nacionalnosti, etnikom poreklu ili zbog nekog drugog linog svojstva, izvriti krivino delo za koje je zapreena kazna zatvora vea od etiri godine zatvora, kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine.
(2) Za delo iz stava 1. ovog lana uinjeno prema maloletnom licu uinilac e se kazniti kaznom propisanom za to delo i kad nije upotrebio silu, pretnju ili neki drugi od navedenih naina izvrenja. (3) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno prema maloletnom licu, uinilac e se kazniti zatvorom najmanje pet godina. (4) Ako je usled dela iz st. 1. i 3. ovog lana nastupila teka telesna povreda nekog lica, uinilac e se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina. (5) Ako je usled dela iz st. 1. i 3. ovog lana nastupila smrt jednog ili vie lica, uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina. (6) Ko se bavi vrenjem krivinog dela iz st. 1. do 3. ovog lana ili je delo izvreno od strane grupe, kaznie se zatvorom najmanje pet godina. (7) Ako je delo iz st. 1. do 3. ovog lana izvreno od strane organizovane kriminalne grupe, uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina. (8) Ko zna ili je mogao znati da je lice rtva trgovine ljudima, pa iskoristi njen poloaj ili drugome omogui iskoriavanje njenog poloaja radi eksploatacije predviene stavom 1. ovog lana, kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina. (9) Ako je delo iz stava 8. ovog lana uinjeno prema licu za koje je uinilac znao ili je mogao znati da je maloletno, uinilac e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina. (10) Pristanak lica na eksploataciju ili na uspostavljanje ropskog ili njemu slinog odnosa iz stava 1. ovog lana ne utie na postojanje krivinog dela iz st. 1, 2. i 6. ovog lana.
(1) Ko oduzme lice koje nije navrilo esnaest godina radi njegovog usvojenja protivno vaeim propisima ili ko usvoji takvo lice ili posreduje u takvom usvojenju ili ko u tom cilju kupi, proda ili preda drugo lice koje nije navrilo esnaest godina ili ga prevozi, obezbeuje mu smetaj ili ga prikriva, kaznie se zatvorom od jedne do pet godina. (2) Ko se bavi vrenjem delatnosti iz stava 1. ovog lana ili je delo izvreno od strane grupe, kaznie se zatvorom najmanje tri godine. (3) Ako je delo iz stava 1. ovog lana izvreno od strane organizovane kriminalne grupe, uinilac e se kazniti zatvorom najmanje pet godina.
(3) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana nastupila smrt otetog lica, uinilac e se kazniti zatvorom od tri do petnaest godina. (4) Ako je pri izvrenju dela iz stava 1. ovog lana uinilac oteto lice sa umiljajem liio ivota, kaznie se zatvorom najmanje deset godina ili zatvorom od trideset do etrdeset godina.
(2) Ko se krije da bi izbegao obavezu iz stava 1. ovog lana, kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine. (3) Ko napusti zemlju ili ostane u inostranstvu da bi izbegao izvrenje vojne obaveze iz stava 1. ovog lana, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina. (4) Ko poziva ili podstie vie lica na izvrenje dela iz st. 1. do 3. ovog lana, kaznie se za delo iz stava 1. zatvorom do tri godine, a za delo iz st. 2. i 3. zatvorom od dve do dvanaest godina. (5) Uinilac dela iz st. 1. do 3. ovog lana koji se dobrovoljno prijavi nadlenom dravnom organu moe se osloboditi od kazne.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno za vreme ratnog stanja, oruanog sukoba ili vanrednog stanja, uinilac e se kazniti zatvorom od est meseci do pet godina.
slubu za vreme izvrenja vanog zadatka ili poveanog stepena borbene gotovosti jedinice, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Vojno lice koje se krije da bi izbeglo slubu u vojsci ili koje samovoljno odsustvuje iz svoje jedinice ili slube due od trideset dana, kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine. (3) Vojno lice koje napusti zemlju ili ostane u inostranstvu da bi izbeglo slubu u vojsci, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina. (4) Vojno lice koje priprema bekstvo u inostranstvo da bi izbeglo slubu u vojsci, kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine. (5) Ko poziva ili podstie vie lica na izvrenje dela iz stava 1. ovog lana, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina. (6) Ko poziva i podstie vie lica na izvrenje dela iz st. 2. i 3. ovog lana, kaznie se zatvorom od dve do dvanaest godina. (7) Uinilac dela iz st. 2. i 3. ovog lana koji se dobrovoljno javi nadlenom dravnom organu radi vrenja vojne slube moe se osloboditi od kazne.
(3) Ako je delo iz st. 1. i 2. ovog lana uinjeno iz nehata, uinilac e se kazniti za delo iz stava 1. novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine, a za delo iz stava 2. zatvorom od tri meseca do tri godine.
Protivljenje vojnom licu koje vri posebnu vojnu slubu lan 402
Ko se protivi vojnom licu koje vri straarsku, patrolnu, deurnu, uvarsku ili drugu slinu slubu ili ne poslua njegov poziv ili ne izvri ili odbije da izvri njegovo nareenje, pa usled toga nastupe tee tetne posledice za slubu ili je sluba bila tee ugroena, kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine.
(4) Ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila smrt jednog ili vie lica, uinilac e se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina. (5) Ako su dela iz st. 1. do 4. ovog lana uinjena iz nehata, uinilac e se kazniti, za delo iz stava 1. novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine, za delo iz stava 2. novanom kaznom ili zatvorom do dve godine, za delo iz stava 3. zatvorom od tri meseca do tri godine, a za delo iz stava 4. zatvorom od jedne do osam godina.
(1) Vojno lice koje pretpostavljenom stareini, usmeno ili pisano, u slubenom izvetaju iznese neistinite podatke od znaaja za slubu ili preuti neku vanu injenicu ili prosledi takav izvetaj iako zna da su podaci u njemu neistiniti, pa usled toga nastupe tee tetne posledice za slubu ili je sluba bila tee ugroena, kaznie se zatvorom od tri meseca do tri godine. (2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana izvreno podnoenjem izvetaja od naroite vanosti ili su nastupile teke posledice, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. (3) Ako je delo iz st. 1. i 2. ovog lana uinjeno iz nehata, uinilac e se kazniti za delo iz stava 1. novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine, a za delo iz stava 2. zatvorom od tri meseca do tri godine.
(4) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno iz nehata, uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (5) Ako je usled dela iz stava 4. ovog lana nastupila posledica iz stava 2. ovog lana, uinilac e se kazniti zatvorom do tri godine, a ako je nastupila posledica iz stava 3. ovog lana, uinilac e se kazniti zatvorom do pet godina.
(1) Ko nepropisno dri, uva ili rukuje poverenim orujem, municijom ili eksplozivom koji pripadaju vojnoj jedinici ili vojnoj ustanovi, pa time prouzrokuje njihovo oteenje u veoj meri, unitenje ili nestanak, kaznie se zatvorom do jedne godine. (2) Rukovalac skladita oruja, municije, eksploziva i drugih borbenih sredstava koji ne preduzme mere za njihovo obezbeenje ili odravanje, pa usled toga nastupi oteenje u veoj meri, unitenje ili nestanak tih borbenih sredstava, kaznie se zatvorom od tri meseca do pet godina. (3) Ako je usled dela iz stava 2. ovog lana nastupila imovinska teta velikih razmera, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do deset godina. (4) Ako je delo iz st. 1. i 2. ovog lana uinjeno iz nehata, uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do dve godine. (5) Ako je usled dela iz stava 4. ovog lana nastupila posledica iz stava 3. ovog lana, uinilac e se kazniti zatvorom od tri meseca do pet godina.
(2) Ako vrednost stvari iz stava 1. ovog lana prelazi iznos od etristopedeset hiljada dinara ili ako je kraa uinjena obijanjem ili provaljivanjem zatvorenih zgrada, soba, kasa, ormana ili drugih zatvorenih prostorija ili je uinjena od strane grupe ili na naroito opasan ili drzak nain ili od strane lica koje je pri sebi imalo kakvo oruje ili opasno orue radi napada ili odbrane ili za vreme poara, poplave, zemljotresa ili drugog udesa, uinilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina. (3) Ako vrednost stvari iz stava 1. ovog lana prelazi iznos od milion i petsto hiljada dinara, uinilac e se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina.
Kanjavanje za krivina dela koja su izvrena za vreme ratnog stanja, oruanog sukoba i vanrednog stanja lan 417
(1) Za krivino delo iz l. 394. stav 1, 399. st. 1. i 4, 400. st. 1. i 3, 401. st. 1, 6. i 7, 402, 403, 404. st. 1. i 2, 406, 407. st. 1, 2. i 5, 408. st. 1, 4. i 5, 409, 410. st. 1. i 4, 411. st. 1, 2, 4. i 5, 412. st. 1, 2, 4. i 5, 413, 414. stav 1, 415. st. 1. i 3. i 416. ovog zakonika, ako je izvreno za vreme ratnog stanja, oruanog sukoba ili vanrednog stanja, uinilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina. (2) Za krivino delo iz l. 394. st. 2. do 4, 397, 398, 399. st. 2, 3, 5. i 6, 400. stav 2, 401. st. 2. do 5, 404. st. 3. i 4, 407. stav 3, 408. stav 2, 410. st. 2. i 5, 411. stav 3, 412. stav 3, 414. st. 2. i 3. i 415. stav 2. ovog zakonika, ako je izvreno za vreme ratnog stanja, oruanog sukoba ili vanrednog stanja, uinilac e se kazniti zatvorom od tri do petnaest godina. (3) Za krivino delo iz l. 407. stav 4, 408. stav 3. i 410. stav 3. ovog zakonika, ako je izvreno za vreme ratnog stanja, oruanog sukoba ili vanrednog stanja, uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina.
mobilisanog ljudstva, prevoznih i drugih sredstava i stoke ili ne obezbedi snabdevanje mobilisanih ljudi i stoke ili u vezi sa mobilizacijom ne izvri kakvu drugu dunost, usled ega su nastupile ili su mogle da nastupe tetne posledice, kaznie se zatvorom od jedne do pet godina. (2) Ako su usled dela iz stava 1. ovog lana nastupile teke posledice, uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina. (3) Ako je delo iz stava 1. ovog lana uinjeno iz nehata, uinilac e se kazniti zatvorom do tri godine. (4) Ako je usled dela iz stava 3. ovog lana nastupila posledica iz stava 2. ovog lana, uinilac e se kazniti zatvorom od est meseci do pet godina.
ugroavanja bezbednosti, ekonomske ili vojne snage zemlje, uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina.
(2) Ko vrbuje graane Srbije za slubu u neprijateljskoj vojsci ili drugim neprijateljskim oruanim formacijama ili za uestvovanje u ratu ili oruanom sukobu protiv Srbije ili njenih saveznika, kaznie se zatvorom od pet do petnaest godina.
straha ili na drugi nain slabi borbeni moral u jedinici ili nanosi tetu borbenoj situaciji, kaznie se zatvorom od dve do dvanaest godina. (2) Vojni stareina koji ne preduzme potrebne mere prema potinjenom ili mlaem koji za vreme borbe ili neposredno pred borbu iri strah meu vojnicima ili na drugi nain slabi borbeni moral jedinice ili nanosi tetu borbenoj situaciji, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina. (3) Ako su usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupile teke posledice, uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina.
Nee se kazniti potinjeni ako uini krivino delo po nareenju pretpostavljenog koje se tie slubene dunosti, osim ako se nareenje odnosilo na izvrenje krivinog dela za koje se moe izrei pet godina zatvora ili tea kazna, a potinjeni je znao da izvrenje nareenja predstavlja krivino delo.
- lanu 27. Zakona o spreavanju pranja novca ("Slubeni list SRJ", broj 53/01); - lanu 87. Zakona o Narodnoj banci Srbije ("Slubeni glasnik RS", br. 72/03 i 55/04); - lanu 330. Carinskog zakona ("Slubeni glasnik RS", br. 73/03 i 61/05); - l. 179, 181. i 182. Zakona o steajnom postupku ("Slubeni glasnik RS", broj 84/04); - lanu 141. Zakona o lekovima i medicinskim sredstvima ("Slubeni glasnik RS", broj 84/04); - lanu 24. Zakona o javnom redu i miru ("Slubeni glasnik RS", br. 5/92, 53/93, 67/93 i 48/94); - lanu 33. Zakona o oruju i municiji ("Slubeni glasnik RS", br. 9/92, 53/93, 67/93, 48/94, 44/98 i 39/03); - lanu 97. Zakona o igrama na sreu ("Slubeni glasnik RS", broj 84/04); - lanu 1052. Zakona o pomorskoj i unutranjoj plovidbi ("Slubeni list SRJ", br. 12/98, 44/99, 74/99 i 73/00); - lanu 46a Zakona o trgovini ("Slubeni list SRJ", br. 32/93, 41/93, 50/93, 41/94, 29/96 i 37/02); - lanu 244. Zakona o tritu hartija od vrednosti i drugih finansijskih instrumenata ("Slubeni list SRJ", broj 65/02 i "Slubeni glasnik RS", br. 57/03, 55/04 i 45/05); - lanu 31. Zakona o proizvodnji i prometu naoruanja i vojne opreme ("Slubeni list SRJ", broj 41/96); - lanu 221. Zakona o osiguranju ("Slubeni glasnik RS", br. 55/04, 70/04 i 61/05).
lan 432
Ovaj zakonik stupa na snagu 1. januara 2006. godine.
lan 189[s1]
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju da vae: - l. 149. i 150. Zakona o planiranju i izgradnji ("Slubeni glasnik RS", br. 47/03 i 34/06); - lan 173. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji ("Slubeni glasnik RS", br. 80/02, 84/02 - ispravka, 23/03 - ispravka, 70/03, 55/04, 61/05, 85/05 - dr. zakon, 62/06 - dr. zakon, 63/06 - ispravka dr. zakona, 61/07 i 20/09); - lan 20. Zakona o spreavanju nasilja i nedolinog ponaanja na sportskim priredbama ("Slubeni glasnik RS", br. 67/03, 101/05 - dr. zakon i 90/07).
lan 190[s1]
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku Republike Srbije".