Maja Mirosavljevi Sofija Krneta

Novac u modernom drutvu

Definicija Novca
Novac je specifina roba, koja dobija privilegovanu drutvenu funkciju da na tritu mjeri i izraava vrijednost svake druge robe i u robnoj razmjeni ima ulogu opteg ekvivalenta. Moderan novac je isprava koju je drava, posredstvom banaka, proglasila zakonskim sredstvom plaanja.

Funkcije novca
Novac kao mjera vrijednosti, Novac kao prometno sredstvo, Novac kaoplateno sredstvo, Novac kao mjerilo blaga, i Svjetski novac.

Funkcije novaca II
Novac vri funkciju mjere vrijednosti tako to se manjom ili veom kolicinom njegove vrijednosti moe izraziti vrijednost bilo koje vrste druge robe. Novac kao prometno sredstvo: Smisao ove razmjene je da se za jednu upotrebnu vrijednost dobije neka druga vrsta upotrebne vrijednosti. Roba se prodaje za novac da bi se potom za taj novac kupila neka druga vrsta robe.

Funkcije novca III

Novac kao sredstvo plaanja: Uesnici robnog prometa su prilikom kupoprodaje, za prodaju robe dobijali odreenu koliinu novca. Meutim sve se ee javlja sluaj da se za prodatu robu ne mora odmah dobiti odgovarajua koliina novca . Tako se javlja prodaja na povjerenje (kredit), s tim da se kupac obavezuje kroz ugovor da e robu uplatiti u ugovorenom roku.

Funkcije novca IV
Novac kao blago: Novac postaje opto vaei predstavnik bogastva I moi, a istovremeno moe u bilo kojem trenutku da se zamjeni u bilo koju vrstu robe. Svjetski novac: Nijedna drava ne moe imati toliko raznovrsnu proizvodnju da bi zadovoljila svoje potrebe I zbog toga se ona ukljucuje u medjunarodnu razmjenu. Tako se javlja svjetski novac. Ulogu novca u medjunarodnom robnom prometu najee obavlja zlato, poto je to prihvaeno kao univerzalno sredstvo placanja od strane svih drava.

Vrste novca
Gotov novac u opticaju, koji se sastoji iz novanica (papirnog i kovanog novca) i Depozitni novac, koji ine razni bankarski depoziti (ekovi, mjenice).

Socioloki aspekt novca

Socioloki je bitno da se uoi da su svi navedeni oblici vrijednosti i funckije novca samo razliiti drutveni odnosi vlasnika i korisnika robe (proizvoda). Sociologija ne smije da ukazuje na okolnosti da je novac ne samo simbol otuene ovjekove moi nego i takva drtvena ustanova bez koje se ne bi mogla organizovati ni moderna privreda ni civilizovano graansko drutvo.

Drutveno raslojavanje
Dva posto najbogatijih svjetskog stanovnitva posjeduje vie od polovine svjetskog bogatstva. Postavlja se pitanje: Zbog ega su bogate zemlje bogate, a siromane siromane? Veina analitiara smatra da su glavni uzroci ovog stanje istorijske prirode. injenica je takoe da su ekonomije razvijenih zemalja produktivnije .

Potroako drutvo
Kupovina radi kupovine,a ne radi potrebe!
esto se ljudi ne mogu sudrati da ne kupe neki proizvod, bilo pod uticajem reklama i marketinga uopte, ili samovoljno.. Danas je pomama za opingom sve vea, ljudi samo brinu kako izgledaju, da li su sve kupili, kad e snienja, rasprodaje i sl. Ne mogu da se kontroliu kada je kupovina u pitanju, i to preteno bez potrebe. esto ujemo kako ene govore da je oping lijek i da ih smiruje.

Kako?
Da bi se izbjeglo razumno razmiljanje preispitivanje opravdanosti kupovine odreenog proizvoda, reklame postaju sve agresivnije napadajui podsvjest pojedinca. U njima je sve idealno. Za srean ivot je potrebno piti samo Coca colu, prsuti malo Cilit benga na ukorjelu masnou ili ako ne moete da naete djevojku potrebno je samo da kupite dobar parfem, pa e vas onda saletati najljepe djevojke, djevojke koje koriste samo ''Schaumu'' i sl. Jedan potez ruke (prema novaniku) rijeie sve vae probleme.

Zato?
Manipulacija ljudskim eljama je osnova svake reklame i zato se na njihovo snimanje troe bogatstva. Poznato nam je da COCA COLA polovinu svog profita troi na marketing.

Vrste vrijednosti robe

Upotrebna vrijednost je svojstvo robe kojim ona moe da zadovolji neku ljudsku potrebu, zbog ega neki proizvod i moe biti roba jer se nalazi i trai na tritu. Vrijednost robe se uvijek iskazuje na tritu, preko priznatog radnog vremena potrebnog za proizvodnju datog proizvoda.

Vrste vrijednosti robe

Trina vrijednost je odreena potrebnim vremenom za proizvodnju robe, a trina cijena je odreena monopolom I potranjom te robe na tritu. Na odnos vrijednosti i cijene robe utie zakon ponude i tranje.

Dan bez kupovine

28. novembra svake godine se neformalno obeleava u mnogim zemljama irom sveta. Obiljeavanje se najee sastoji iz javnih akcija poklanjanja i razmene starih stvari, to se obino deava na centralnom gradskom trgu ili u velikim gradskim parkovima.

Zakljuak
Da li se stvarno osjeamo dobro ako kupimo neku stvar? Koliko zapravo ta naa srea traje? Platimo mnogo novu haljinu, cipele, automobil, a ta srea traje samo kratko, zato?