PREDAVANJA ZA TEAJ

Dr.sc.med. Rosanda Muli

OSPOSOBLJENOST ZA PRUANJE MEDICINSKE SKRBI NA BRODU

Skripta za internu uporabu

Split, rujna 1999. godine

SADRAJ
1. PRVA POMO ............................................................................................ 1.1. Oslobaanje dinih putova ................................................................. 1.2. Metode umjetnog disanja .................................................................... 1.3. Masaa srca ........................................................................................ 1.4. Krvarenje ............................................................................................. 1.5. ok ..................................................................................................... 1.6. Opekline i oparotine ............................................................................ 1.7. Nezgode s kemikalijama ..................................................................... 1.8. Prijelomi kostiju - frakture .................................................................. 1.9. Blast ozljede ........................................................................................ 1.10. Unutarnje krvarenje ............................................................................ 1.11. Vjeanje .............................................................................................. 2. SKRB O UNESREENIMA ........................................................................ 2.1. Prevencija infekcija ............................................................................... 2.2. Zbrinjavanje rana .................................................................................. 2.3. Ozljede unutarnjih organa ..................................................................... 2.4. Ozljede glave......................................................................................... 2.5. Promatranje stanja unesreenog ........................................................... 2.6. Ozljede oka ........................................................................................... 2.7. Ozljede nosa ......................................................................................... 2.8. Opekline i oparotine .............................................................................. 3. NJEGA ......................................................................................................... 3.1. Ope napomene ..................................................................................... 3.2. Pregled bolesnika ................................................................................. 4. BOLESTI ...................................................................................................... 4.1. Naglo nastale bolesti ............................................................................ 4.2. Zarazne bolesti ...................................................................................... 4.3. Simptomi i znakovi ............................................................................... 4.4. Opa pravila u lijeenju zaraznih bolesti ............................................. 4.5. Spolne bolesti ....................................................................................... 5. ZLOUPOTREBA ALKOHOLA I DROGA ................................................. 6. NJEGA ZUBI ............................................................................................... 7. GINEKOLOGIJA, TRUDNOA I POROD ................................................ 3 6 6 10 12 17 18 19 19 33 33 36 36 36 37 40 41 44 45 48 49 52 52 53 67 67 79 82 83 85 86 95 98

8. SMRT NA MORU ........................................................................................ 104 9. POMO OD STRANE TREIH OSOBA .................................................. 108 10. PROVJERA OKOLIA NA BRODU .......................................................... 113 11. SPRJEAVANJE BOLESTI ....................................................................... 125 12. PROPISI I VOENJE BILJEKI ................................................................ 130 13. LIJEKOVI I MEDICINSKA OPREMA....................................................... 134 14. KIRURKA OPREMA, INSTRUMENTI I POTREPTINE ...................... 151

1. P R V A P O M O
urna (hitna, urgentna) stanja su ona koja zbog ozljeda ili naglo nastalih bolesti izravno ugroavaju ivot ozlijeenog ili oboljelog. Ova stanja zahtijevaju brzu i neodlonu pomo te svako zakanjenje, nespretnost ili neznanje spasioca dovode do brze smrti rtve. Kod stanja koja zahtijevaju urnu intervenciju ugroene su ivotne funkcije disanja i srca, te se pomo sastoji u uspostavljanju ovih funkcija to se naziva oivljavanje ili reanimacija. Svrha: odrati ovjeka na ivotu do prijama u bolnicu U ozbiljnim sluajevima, u suradnji s "Radio-medical advice" i zdravstvenom slubom s kopna, potrebno je prekinuti putovanje te najaviti vrijeme uplovljenja. U situacijama kada je brod dovoljno blizu kopna moe se, ako treba, organizirati transport helikopterom. Ovakva stanja se dogaaju ako upadne neko strano tijelo u dine putove, kod utapanja, ohlaenja organizma, elektrinog udara, otrovanja, tekih ranjavanja, vjeanja i u svim ostalim situacijama kada je disanje onemogueno. Ukoliko se u ovakovim situacijama za 3-5 minuta ne uspostavi funkcija disanja i srca, nastupa sigurna smrt. Postupak u urnim situacijama: Treba biti pribran i raditi brzo, Paziti na vlastitu sigurnost, ne ugroavati svoj ivot, Ako je potrebno unesreenog odmakni od opasnosti ili opasnost od unesreenog; Ako je vie unesreenih, prui prvu pomo osobama koje jako krvare ili su u nesvijesti i poalji po pomo; rtvu poloiti na tvrdu podlogu na lea, Osloboditi dine putove, Zapoeti umjetno disanje, Zapoeti vanjsku masau srca, Pratiti dalje: disanje, puls, zjenice, pozvati "Radio-medical advice", opisati sluaj i postupati po uputama. Opi principi pruanja prve pomoi na brodu: uspostavljanje disanja i rada srca; zaustavljanje krvarenja; odstranjivanje otrova; sprjeavanje daljnjih ozljeda unesreenog PRIJE UKAZIVANJA PRVE POMOI UVJERITI SE O : stanju svijesti prohodnosti dinih putova. . . . . . . . . . . . . . . . A airway die li . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . B breath radi li srce . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . C circulation AKO KRVARI ODMAH ZAUSTAVITI KRVARENJE! 1. Ako je bez svijesti a die, postaviti ga odmah u boni poloaj 2. Ako ne die pristupiti umjetnom disanju

3. Ako srce ne radi pristupiti masai srca (skinuti odjeu!) UNESREENOG NE POSTAVLJATI U SJEDEI POLOAJ AKO NISMO SIGURNI DA KRALJENICA NIJE OZLIJEENA! PROVJERITI DA LI POSTOJE DRUGE OZLJEDE! VANO: NIKAD NE SMATRATI DA JE NETKO MRTAV OSIM AKO: nije mogue osjetiti puls ili uti otkucaje srca uhom prislonjenim na grudni ko su oi staklene i upale nazono naglo hlaenje tijela MOGUE SITUACIJE GLEDE VITALNIH FUNKCIJA: 1. nema disanja, nema rada srca: mozak bez kisika= smrt za 3-5 minuta poloi unesreenog na tvrdu podlogu; provjeri prohodnost dinih putova; poni s umjetnim disanjem; poni s umjetnom masaom srca.

2. nema disanja, srce radi: provjeri da li su isti disajni putovi poni umjetno disanje. 3. unesreeni je u nesvijesti, die i srce mu radi poloi unesreenog u boni poloaj!

Slika 1. Boni poloaj NE ODUSTAJ ! Poloi unesreenog na lea i na tvrdu podlogu! 1. A = Airway : ako je unesreeni u nesvjesti, provjeri disajne puteve, budi siguran da su isti! podigni vrat,

 potisni elo nazad, proisti usta prstima 2. B = Breathing - ako ne die poni s umjetnim disanjem provjeri puls na vratnoj arteriji etiri puta upuhni zrak i nastavi s 12-16 upuhivanja/min grudni ko se mora podizati i sputati. Ako se to ne dogaa provjeri poloaj unesreenog i prohodnost dinih putova!

3. C = Circulation - ako nema pulsa = masaa srca! odredi toku pritiska pritisni prsnu kost 4-5 cm, 60-80 puta/min jedan spasilac - dva brza upuhivanja zatim 15 pritisaka na prsnu kost dva spasioca - jedno upuhivanje, 5 pritisaka na prsnu kost Najbolje je da oivljavanje rade dva spasioca: jedan daje umjetno disanje drugi radi vanjsku masau srca. NE ODUSTAJ ! I JEDAN SPASILAC MOE TO ODRADITI !!! Provjera uinkovitosti mjera oivljavanja ili reanimacije radi se nakon prve minute primjene i nakon toga svakih pet minuta. Kontrolira se pojava pulsa na vratnim arterijama. Oivljavanje se radi do pojave spontanog pulsa i disanja ili, ako to izostane, jedan sat. Ako se i poslije jedan sat ne jave znakovi disanja i rada srca, nastupila je smrt i oivljavanje se prekida. rtve kod kojih je prividna smrt nastupila zbog hipotermije imaju vie anse za preivljavanje i tu se mjere oivljavanja provode sve dok rtva nije "topla i mrtva" PROVJERA UINKOVITOSTI REANIMACIJE: provjeri reakciju zjenica na svjetlo - ako se zjenice suzuju na svjetlo to je znak da je mozak primio dovoljnu koliinu krvi i kisika ; proirene zjenice koje ne reagiraju na svjetlost znak su ozbiljnog oteenja mozga; proirene zjenice koje reagiraju na svjetlost su manje alarmantan znak. provjeri puls - trebao bi se provjeriti nakon prve minute masae srca i umjetnog disanja i poslije toga svakih pet minuta pojava pulsa znak je da je masaa srca uinkovita ili da je srce poelo spontano raditi Drugi pokazatelji uspjenosti reanimacije irenje prsnog koa pri svakom upuhivanju zraka puls se moe osjetiti svaki put kad je prsni ko pritisnut povratak normalne boje koe pojava spontanih udisaja pojava spontanih otkucaja srca

1.1. OSLOBAANJE DINIH PUTOVA (A) Odmah se moraju pregledati i oistiti nosna i usna upljina te odstraniti zapreka (krv, slina, hrana, morska trava, alge, slomljena proteza). Prstom se brzo izvadi predmet koji je zapao u dine putove. Prst se prije toga omota maramicom ili gazom. U besvjesnim stanjima jezik esto omlitavi, padne natrag i zaepi grkljan te ga treba povui naprijed i drati ga u tom poloaju sve dok se uspostavi disanje. Jezik se uzima pomou gaze ili maramice jer je klizav. Ako je neka tekuina (krv, povraena masa) zaepila dine putove mora se brzo usisati aparatom za usisavanje (aspirator) koji je sastavni dio aparata za disanje. 1.2. METODE UMJETNOG DISANJA ( B) Prvi uvjet je da su dini putovi slobodni. Umjetno disanje se moe primjeniti metodom usta na usta, usta na nos, Silvesterovom i Holger-Nielsenovom metodom i pomou pomagala. Umjetno disanje metodom usta na usta Ova metoda je najprihvatljivija za brodske uvjete. Moe je raditi jedna osoba, moe se raditi i kod ozlijeenih plua, kada se druge metode ne mogu uporabiti. Prvo se oiste dini putovi, glava zabaci unatrag. Spasilac kaiprstom i palcem jedne ruke zatvori nos rtve a drugom podie donju vilicu prema gore i naprijed istovremeno otvrajui usta. Snano udahne, a zrak koji bi trebao izdahnuti upuhuje u usta rtve. Ovo upuhivanje zraka radi se ritmom 16-20 puta u minuti. Kod svakog udisaja spasilac odmakne usta od usta rtve da se i rtvi omogui izdisaj. Pri tome stalno promatrati grudni ko rtve, pa ako se disanje uspostavi, prekinuti sa umjetnim disanjem i ponoviti ga ako rtva ponovno prestane disati.

Slika 2. Umjetno disanje metodom "usta na usta"

Umjetno disanje metodom "usta na nos" Ova metoda se primjenjuje u situacijama kada se usta ne mogu otvoriti ili su jako ozlijeena. Spasilac radi isto kao kod metode "usta na usta", samo to u ovom sluaju rukom koja dri vilicu zatvori usta rtve i snano upuhuje zrak kroz nos istim ritmom kao kod metode "usta na usta". Kod ovako prisilnog upuhivanja zraka kroz usta ili nos dolazi do nagomilavanja zraka u elucu, to se prikazuje kao nadimanje trbuha. U tom sluaju se unesreeni brzo i samo privremeno postavi na bok i prtie na predio eluca. Zrak tada izlazi van ali ponekad s njim izlazi i sadraj eluca koji treba brzo oistiti i paziti da neto ne ostane u ustima ili nosu. Poslije toga, ako je potrebno, nastaviti s umjetnim disanjem. Ako unesreeni krvari iz usta ili nosa, ove dvije vrste umjetnog disanja rade spasioci koji nemaju vanjskih ili unutarnjih ranica oko usta kako bi se izbjegla moebitna infekcija s virusom side ili virusom zarazne utice tipa B. U sluaju otrovanja jakim otrovima ne treba izvoditi ove metode jer se i spasilac moe otrovati.

Slika 3. Metoda umjetnog disanja "usta na nos" Silvesterova metoda umjetnog disanja

Unesreeni se poloi na tvrdu podlogu da lei na leima. Ispod vrata i gornjeg dijela lea stavi se smotuljak tkanine tako da je glava zabaena unatrag. Spasilac se nalazi iznad unesreenog u kleeem stavu tako da se glava rtve nalazi izmeu koljena spasioca. Udisaj se izvodi irenjem i podizanjem ruku unesreenog u irokom luku, a izdisaj se postie pritiskanjem prekrienih ruku unesreenog na donji dio njegovog prsnog koa.

Slika 4. Silvesterova metoda umjetnog disanja

Metoda umjetnog disanja po Holger - Nielsenu Potrebna su dva spasioca, ali metodu moe izvoditi i jedan. rtva se poloi na trbuh, glava se okrene na stranu a ruke saviju postave ispred i ispod glave. Spasilac klekne ispred glave rtve, uhvati je za ruke iznad laktova, te die obje ruke prema gore, ime se podie i gornji dio tijela (udisaj, zatim se ruke sputaju u prvobitni poloaj i ujedno snano pritie na lea (izdisaj). Ako rade dva spasioca, jedan opkorai rtvu i pritie je na lea a drugi istovremeno podie glavu (izdisaj). I ova metoda se radi ritmom 16-20 puta u minuti. Kao i kod ostalih metoda i ovdje se, povremeno, oslune da li rtva sama die.

Slika 5. Metoda umjetnog disanja po Holger - Nielsenu

Umjetno disanje pomou pomagala Na brodu moraju biti osnovna pomagala za uspostavljanje funkcije disanja. Tu spadaju maska s balonom i maska prikljuena na bocu s kisikom. Respirator je aparat koji se sastoji od tubusa, maske, aspiratora i boce s kisikom. Maska s balonom slui da se ritmikim pritiskom na balon 16-20 pita u minuti ubacuje zrak u dine putove. Treba paziti na jezik da ne padne i zatvori grkljan. Kisik se daje preko maske. Primjena kisika je iroka, a naroito ga je potrebno dati kod otrovanja plinovima. Treba osigurati protok kisika u koliini 4-6 litara u minuti to se postie reguliranjem ventilom. Biti oprezan jer je kisik zapaljiv.

Slika 6. Pomagala za izvoenje umjetnog disanja

1.3. MASAA SRCA (C) Ako je utvreno da je srce prestalo kucati, potrebno je smjesta pristupiti masai srca. Pored umjetnog disanja, masaa srca je neophodna da bi mozak dobio potrebne koliine kisika. Uinkovita masaa srca zamjenjuje prirodni rad srca dok srce ne proradi spontano. Unesreenog treba skinuti do pojasa, polei na lea na tvrdu podlogu te odrediti toku pritiska. Ova toka se nalazi na prsnoj kosti, na spoju srednje i donje treine. Desno i lijevo od toga se ne smije pritiskati jer bi se polomila rebra. Nie od te toke takoer se ne smije pritiskati jer bi se slomila hrskavica kojom se zavrava prsna kost, to bi izazvalo ozljede trbunih organa (jetre). Navie (prema vratu), od te toke nema svrhe pritiskati jer se nee postii svrha.

Slika 7. Odreivanje toke pritiska za vanjsku masau srca Masaa srca se radi s dvije ruke, tako da se pritie dlanom jedne ruke, preko kojeg je stavljen dlan druge ruke (slika 8). Ruke osobe koja izvodi vanjsku masau srca su ispruene u laktovima, ramena su u okomitom poloaju u odnosu na tijelo unesreenog, a pritie se na nain da se prsna kost utisne 4-5 cm (kod odraslih osoba). Da bi masaa bila uinkovita

unesreeni mora biti na tvrdoj podlozi. Broj pritisaka mora biti 60-80 u minuti. Vanska masaa srca kombinira se s davanjem umjetnog disanja. Ako je jedan spasilac izmjenjuje se u ritmu: 15 pritisaka na prsnu kost (masaa srca) i 2 upuhivanja (umjetno disanje). (Slika 8) U ovom sluaju spasilac zauzme kleei poloaj sa strane unesreenog, tako da bez pomijeranja tijela moe izvesti obje radnje. U protivnom, nee imati dovoljno vremena i mjere reanimacije nee biti uinkovite. Ako su dva spasioca onda je situacija mnogo povoljnija a ritam je: 1 upuhivanje, 5 pritisaka. (Slika 9). Umjetno disanje i vanjska masaa srca izvode se u navedenim ciklusima neprekidno, ako prekid nastupi ne smije biti dui od pet sekunda (provjera pulsa). Poeljno je da budu dva spasioca ali i jedan moe izvoditi mjere oivljavanja. Vano je (ako su dva spasioca) masaa srca izvodi neprekidno bez stanke za umjetno disanje, jer svaki prekid masae srca rezultira padom krvnog tlaka na nulu. Kad je jedan spasilac koristi se ritam 15:2. Kod davanja umjetnog disanja ne eka se da unesreeni izdahne zrak jer se nema vremena. Nakon 15 pritisaka na prsnu kost uslijede dva brza upuhivanja, a ciklus se, da bi se zadovoljio uvjet od 60 pritisaka u minuti, mora ponoviti najmanje 4 puta u minuti (4x15=60), a optimum je 5.

Slika 8. Davanje umjetnog disanja i vanske masae srca-jedan spasilac

Slika 9. Davanje umjetnog disanja i vanjske masae srca - dva spasioca

Prestanak izvoenja mjera reanimacije Duboka nesvijest, odsustvo spontanih udisaja, i fiksirane, proirene zjenice tijekom 15-30 minuta ukazuju na modanu smrt unesreenog te su daljnji napori za oivljavanjem uzaludni. U odsustvu lijenika, umjetno disanje i vanjsku masau srca treba nastaviti dok: se ne uspostavi spontano disanje i rad srca ili dok se unesreeni ne prebaci u bolnicu ili drugu zdravstvenu ustanovu na brigu zdravstvenog osoblja ili spasilac ne posustane zbog umora.

1.4. KRVARENJE Tijelo odraslog ovjeka sadri otprilike 5 litara krvi. Odrastao, zdrav ovjek moe izgubiti do pola lite krvi bez ugroavanja zdravlja i ivota, ali gubitak vei od toga moe ga ivotno ugroziti. Krvarenje iz velikih krvnih ila vrata, ruku i nogu vrlo brzo (za nekoliko minuta) moe dovesti do iskrvarenja i smrti. Stoga se krvarenje mora smjesta zaustaviti da bi se sprijeio daljnji gubitak krvi. Krvarenje moe biti vanjsko kada krv istie van tijela i unutarnje, kada krv iz oteenih krvnih ila ostaje u tijelu ali izmeu tkiva ili u tjelesnim upljinama, a izvan ozlijeenih krvnih ila. Znakovi iskrvarenja su: slabost, umor, mrak pred oima, nesvjestica, bljedilo, zujanje u uima, hladna, blijeda i vlana koa, e, brz i slabo punjen puls, ubrzano povrno disanje, proirene zjenice, strah i nemir. Unesreeni moe izgubiti svijest i prestati disati. Broj znakova iskrvarenja i njihova jaina u vezi su s brzinom krvarenja i koliinom izgubljene krvi.

Kad je krvarenje zaustavljeno, unesreenog valja polei u leei poloaj, rei mu da bude miran i pristupiti lijeenju oka. Ako postoji sumnja na unutarnje krvarenje unesreenom ne treba davati tekuinu na usta.

Zaustavljanje krvarenja Krvarenje se moe zaustaviti izravnim pritiskom, kompresivnim zavojem, podizanjem ozlijeenog uda, pritiskom na "tokama pritiska", Esmarhovom i Tourniquet-ovom poveskom. Esmarhovu i Tourniquet-ovu povesku treba primijeniti samo onda kada druge metode nisu dostatne da zaustave krvarenje. Izravan pritisak Najjednostavniji i najpoeljniji nain zaustavljanja krvarenja je izravnim pritiskom na mjesto krvarenja dlanom ake, a preko debljeg sloja sterilne gaze postavljene preko rane slika 10. Najbolje je da se na ranu stavi sterilna gaza. U nedostaku sterilne gaze moe se uporabiti isti komad tkanine koji je pri ruci. Ako se gaza ili tkanina natopi krvlju, preko nje se stavi novi sloj gaze ili tkanine. Gazu ili tkaninu koja je prva stavljena na ranu ne treba odstranjivati. Kompresivni zavoj moe biti primjenjen odmah ili nakon toga. Princip kompresivnog zavoja je: deblji komad sterilne gaze na ranu ("jastui") i onda nakon toga vrsto stegnuti ozlijeeno mjesto, ali se cirkulacija ne smije prekinuti. Stoga treba kontrolirati puls na mjestu koje je perifernije od rane. Ako je kompresivni zavoj stavljen na odgovarajui nain, ne treba ga skidati 24 sata. Ako zavoj nije natopljen krvlju, krvarenje zaustavljeno, cirkulacija odrana, tada zavoj ne treba skidati nekoliko dana.

Slika 10 Zaustavljanje krvarenja pritiskom na ranu

Slika 11. Primjena komresivnog zavoja

Podizanje uda Podizanje ozlijeene ruke ili noge smanjuje dotok krvi i krvni tlak a samim tim i krvarenje. Samo podizanje nee biti dovoljno da se krvarenje zaustavi, ali e pomoi zaustavljanju kod primjene kompresivnog zavoja ili drugih metoda zaustavljanja krvarenja. Digitalna kompresija - pritisak prstima na "toke pritiska" Kad direktan pritisak na ranu ne moe zaustaviti krvarenje, ili kad pri ruci nemamo nita to bi moglo improvizirati kompresivni zavoj, tada vrstim prstiskom palca ili ostalih prstiju na mjestima gdje su arterije na povrini a ispod njih je kost, moemo zaustaviti krvarenje - slika 12.

Slika 12. "Toke pritiska"- mjesta na kojima se pritiskom prstima na arteriju moe zaustaviti krvarenje Esmarhova i Tourniquet-ova poveska Ove poveske moemo primijeniti samo u situacijama kada je ud traumatski amputiran, odnosno kad ostale metode zaustavljanja krvarenja nisu uinkovite. Ova metoda kompletno prekida cirkulaciju dalje od mjesta na kojem je primijenjena. Stoga, ukoliko je dalje od mjesta ozljede ostalo neto tkiva (koe, miia, kostiju, ivaca) zbog nedostatka cirkulacije i kisika to tkivo je u opasnosti odumiranja. Periodino poputanje stiska kod primijene ovih poveski

povlai opasnost od daljnjeg krvarenja i gubitka krvi. Ako je poveska isuvie jako stisnuta otetit e tkivo ispod: miie, krvne ile, ivce; ako je labava nee zaustaviti krvarenje. Nikad ove poveske ne treba prekrivati i zamatati drugim zavojnim materijalom, jer je bilo sluajeva da je bila stavljena i zaboravljena. Ako je jedna od ovih poveski stavljena, treba odmah traiti "Radio-medical advice" i postupiti po uputi. Jednom stavljena, ne smije se, bez radiomedicinskog savjeta, skidati. Tourniquet-ova poveska moe biti napravljena od irokog sloja tkanine, trokutaste marame ili zavoja. Ne smije se upotrebljavati konop ili ica. Tourniquet-ova poveska se zatee komadom drveta ili nekog drugog vrstog materijala - slika 13. Vrijeme kad je poveska stavljena treba zabiljeiti i privrstiti na odjeu unesreenog (za sluaj transporta). Esmarhova poveska namijenski je napravljena od vrstog, elastinog materijala (guma) i ima sustav za uvrivanje koji izgleda poput kope na pojasu ili tzv "ika" - samoljepljivih povrina.

Slika 13. Primjena Tourniquet-ove poveske 1.5. OK

ok prati razliite ozljede i stanja kao rezultat opadanja vitalnih funkcija u razliitim organima tijela. Funkcije su oteene zbog poremeene cirkulacije i smanjene dopreme kisika tkivima. ok obino prati opsene ozljede (velike opekline, kra ozljede prsa i trbuha), prijelome velikih kostiju i druge jako bolne ozljede. ok takoer prati gubitak tekuine koji moe biti uzrokovan: izravnim gubitkom krvi (krvarenje), tekim proljevom, povraanjem. ok mogu uzrokovati i burne alergijske reakcije, teke infekcije, modani i srani udar. Neke osobe burno emocionalno reagiraju na manje ozljede ili neke psihike traume i tada se onesvijeste. To se moe smatrati vrlo blagim oblikom oka koji ne ugroava ivot, a pacijent e se osvijestiti ako ga polegnemo na lea i podignemo mu noge. Teki ok ugroava ivot unesreenog ili bolesnog. Znakovi oka su: Bljedilo. Koa je blijeda, hladna i esto vlana. Kasnije se moe biti plaviasta - modra. Ako je pacijent crne koe tada se bljedilo ne moe uoiti pa se bljedilo kontrolira na sluznicama usta i oiju te leita noktiju. Brzo i povrno disanje. Ponekad disanje moe biti u nepravilnim razmacima i duboko e, muka i povraanje. Ovo se esto javlja kod pacijenata koji u ok upadaju zbog krvarenja. Slabo punjen i brz puls. Obino je puls preko 100 u minuti. Poremeenu cirkulaciju, manjak krvi ili tekuine, organizam nastoji kompenzirati brim radom srca. Nemir, uzbuenje i preplaenost. Ovi simptomi se rano javljaju i uvod su u kasnije poremeaje svijesti Ako ovi simptomi nisu razvijeni, a unesreeni je teko ozlijeen, moramo ga tretirati kao da je u oku da bi ok sprijeili. Lijeenje oka Eliminacija uzroka oka: zaustavljanje krvarenja, uspostavljanje disanja, oslobaanje od estokih bolova; Poloiti unesreenog u leei poloaj. Pacijenta poloiti na lea, horizontalno, s nogama podignutim oko 30 cm, to pomae da krv lake dospije do srca i mozga kojima je najpotrebnija. Noge ne smiju biti podignute ako postoji ozljeda glave, zdjelice, kime, prsa ili postoje potekoe u disanju. Pacijenta treba utopliti ali ne pretopliti. Previe topline produbljuje ok zbog toga to toplina iti krvne ile na povrini i odvlai krv. Osloboditi pacijenta bolova to me mogue prije. Jaki bolovi produbljuju ok. Ako su bolovi jaki, a ne postoje kontraindikacije, treba dati morfin u mii (10 mg ili 1 ampulu). Ako je krvni tlak nizak morfin se ne smije dati jer e krvni tlak jo vie pasti. Poslije jedne date injekcije, doza se moe ponoviti tek nakon konzultacije s Radio-medical advice. Dati tekuine. Tekuina se ne smije dati na usta ako je pacijent u nesvijesti, ako je utopljenik, ako ima greve, ozljede unutarnjih organa trbuha, ozljede mozga ili ako se

mora operirati. Ako unesreeni nije u nijednom od navedenih stanja treba mu otopljenu oralnu rehidracijsku sol (NELIT) i to pola ae svakih 15 minuta. NIKAD NE DAVATI ALKOHOL!

dati

Ako je preko "Radio-medical advice" dobivena uputa o davanju tekuine u venu, tada se, opet prema uuti daje 0,9% otopina kuhinjske soli (FIZIOLOKA OTOPINA) ili 6% otopina dextrana (DEXTRAN). U sluaju bilo kakvih sumnji ili dvojbi zatraiti Radio-medical advice.

POSTUPAK S OSOBOM KOJOJ GORI ODJEA Ako se na nekom zapalila odjea najbolji nain da se ugasi je promptna uporaba suhog praha iz protupoarnog aparata. ako nema toga u blizini, osobu je potrebno zamotati u bilo kakvu tkaninu i valjati je (tako zamotanu) po podu dok se plamen ne ugasi. Ako praak za gaenje poara upadne u oi, nakon to je poar ugaen praak valja odmah isprati.

1.6. OPEKLINE I OPAROTINE Sve opekline i oparotine valja smjesta ohladiti stavljanjem pod hladnu tekuu vodu ili uranjanjem opeenog dijela u hladnu vodu (obinu ili morsku). Izlaganje hladnoj vodi mora biti tijekom najmanje 10 minuta. Ako je odjea zalijepljena za opeklinu, treba pokuati njeno skinuti odjeu. Nita ne raditi na silu jer e se izazvati dodatna oteenja. Nakon toga pokriti opeeno podruje sa suhom sterilnom ili vazelinskom gazom. Opeklina se ne smije pokrivati linjajuim materijalom. U sluajevima kada se radi o ozbiljnim opeklinama i moguem oku treba zatraiti "Radio-medical advice" Elektrine opekline Treba biti siguran da nijedna druga osoba nije, tijekom pomaganja unesreenom od udara struje, u ivotnoj opasnosti ili mogunosti ivotne opasnosti. Ako je mogue potrebno je iskljuiti sklopku i prekuniti tijek elektrine struje. Ako to nije mogue teba se zatiti uporabom gumenih rukavica i gumene odjee. Elektrini kabel od unesreenog moe biti odstranjem drvenim tapom, drvenom stolicom ili drugim nemetalnim objektima. Odmah nakon toga treba provjeriti stanje svijesti i vitalne funkcije unesreenog (puls, disanje). Ako unesreeni ne die treba dati umjetno disanje. Ako srce ne radi treba pristupiti vanjskoj masai srca. U meuvremenu poslati po pomo. Ako unesreeni die, treba ohladiti opeene povrine hladnom vodom ili prekrivanjem opeene povrine sterilnom (istom) gazom ili materijalom koji se ne linja. Daljnja obrada

opeklina izazvanih elektrinom strujom je ista kao i opeklina izazvanih toplinom, to ukljuuje oslobaanje od bolova, suzbijanje i lijeenje oka i sprjeavanje infekcije. Elektrine opekline mogu biti praene paralizom centra za disanje, nesvjesti i skoro trenutnom smrti. 1. Odstraniti unesreenog iz strujnog kruga 2. Provijeriti stanje svijesti i vitalne funkcije 3. Ako je potrebno dati umjetno disanje i vanjsku masau srca 4. Nakon toga zbrinuti opeklinu

1.7. NEZGODE S KEMIKALIJAMA U sluaju da se kemikalija prolije po odjei ili tijelu osobe, treba uiniti sljedee: skinuti kontaminiranu odjeu; osoba se treba okupati i temeljito isprati ostatke kemikalije s koe; prioritet se daje ispriranju oiju (vodom pod tlakom, najmanje 10 minuta); ako je jedno oko zahvaeno, glava se mora, prilikom ispiranja oka, nagnuti na tu stranu, da ne bi kemikalija prelijevajui se, ozlijedila drugo oko.

1.8. PRIJELOMI KOSTIJU - FRAKTURE Prijelomi kostiju nastaju obino zbog djelovanja mehanike sile na kost koja moe puknuti u dva ili vie ulomaka. Ti ulomci mogu ostati unutar tkiva, ne probijajui kou kada se govori o zatvorenim frakturama, ili mogu probiti tkiva i kou i izletjeti van kada se radi o otvorenim frakturama. U svakom sluaju, otvorene frakture su rizinije zato jer je nazoan veliki rizik od infekcije. U sluaju da se kost inficira proces lijeenja je dugotrajan i mukotrpan, pa treba uiniti sve da se rizik od infekcije smanji na minimum. Otri ulomci slomljene kosti oteuju susjedna tkiva i izazivaju jaku bol, a mogu prekinuti i krvne ile pa nastaje krvarenje ija jaina je u zavisnosti od veliine krvne ile. Slomljeni ulomci mogu biti dislocirani ili ih moe biti vie, kada se govori o komliciranoj frakturi. Ako je kost slomljena na dva dijela koji nisu dislocirani (znai zatvoren prijelom) govori se o jednostavnom prijelomu. Osnovni princip zbrinjavanja slomljene kosti je imobilizacija. Imobilizacijom (stavljanjem u nepokretni poloaj) smanjuje se bol i oteenja susjednih mekih tkiva. Smanivanje boli smanjuje mogunost upadanja u ok. Prilikom imobilizacija uvruju se dva susjedna zgloba. Znakovi koji ukazuju na mogui zatvoreni prijelom su: U anamnezi podatak o padu, udarcu tekog predmeta ili djelovanju druge, jake sile na udove ili dijelove tijela; Unesreeni, ili oni koji su mu bili u neposrednoj blizini, uli su zvuk pucanja kosti; Nazona je jaka bol, koja se pojaava prilikom diranja i pritiskanja slomljenog dijela; Javlja se oteklina i deformacija:slomljeni dio tijela je u neprirodnom poloaju; Gubitak funkcije slomljenog uda. Zbrinjavanje prijeloma

"Radio-medical advice" treba zatraiti odmah u sluaju kompliciranog prijeloma ili prijeloma kostiju zdjelice, natkoljenice, kime i kostiju glave. Ako ne postoji opasnost od daljnjeg ozljeivanja, unesreenog sa prijelomom, ako krvari, ne treba pomicati dok se ne zaustavi krvarenje i prijelomi ne budu imobilizirani. Krvarenje kod prijeloma Krvarenje iz otvorenog prijeloma treba zaustaviti na uobiajen nain, primjenom sterilne gaze i pritiska na ranu. Krv ne izlazi iz slomljene kosti ve iz okoline: pokidanog tkiva i krvnih ila. Slomljeni ud uvijek bi trebalo podignuti (iako je to bolno) jer to smanjuje dotok krvi i intenzitet krvarenja. Krvarenje treba svakako zaustaviti jer ljudi ne umiru od slomljene kosti ve zbog iskrvarenja. Mirovanje je vano jer to smanjuje daljnje krvarenje, sprijeava daljnje ozljede i smanjuje bolove. Kad je krvarenje zaustavljeno, treba zbrinuti ranu. Okolina rane se oisti i dezinficira: toplom vodom i sapunom te 1% otopinom CETAVLONA. Voda, spunica i dezinfekcijsko sredstvo ne smiju upadati u ranu. Rana za to vrijeme mora biti pokrivena sterilnom gazom. Ukoliko u rani ima stranih tijela (komadia odjee, kamenia, drveta, metala i sl) treba ih paljivo odstraniti sterilnom pincetom. Zavoj kojim je zaustavljeno krvarenje, ne treba odmah skidati iako je natopljen krvlju jer e se u tom sluaju krvarenje ponoviti. Takvu ranu ne treba ivati. Ako nema infekcije rane (ukasti iscjedak, bol, neugodan miris, crvenilo), takav zavoj ne treba skidati 4-5 dana. Suzbijanje bolova Ako unesreeni ima estoke bolove treba ih suzbiti davanje 10 mg morfina (MORPHINI HYDROCLORIDI) u mii. Prije ponavljanja doze traiti "Radio-medical advice". Da bi se izbjegli estoki bolovi sa slomljenim dijelom treba paljivo postupati Imobilizacija Za imobilizaciju postoje razliite vrste udlaga. Na naim brodovim su u uporabi tzv. Kramerove ine. Na stranim brodovima postoje udlage koje se napuhuju i poprimaju oblik dijela tijela koji imobiliziraju. Udlage, bez obzira na vrstu, stavljaju se preko zavoja kojim se zaustavljeno krvarenje i zbrinuta rana. Udlaga mora biti dovoljno duga da bi obuhvatila dva susjedna zgloba slomljene kosti. Za sluaj da nema udlage moraju se koristiti improvizacije (drvena daska, tap i sl) ali se otri rubovi i krajevi moraju zamotati da bi se izbjeglo uljanje. Udlage koje se napuhuju koriste se uglavnom za unesreene koji se transportiraju u bodu ili u bolnicu. Kad se stave ne bi smjele ostati na slomljenom dijelu tijela due od 4 sata (ometaju cirkulaciju), a poslije toga se mogu koristiti druga sredstva za imobilizaciju. Slomljeni dio tijela se imobilizira u fiziolokom poloaju to znai u najudobnijem moguem poloaju. Npr. ruka se nee imobilizirati ispruena ve savijena u laktu. Slomljena ruka ili noga, trebala bi se paljivo istegnuti ako se ne radi o kompliciranom prijelomu. U tom sluaju uhvati se za stopalo ili dlan i ud se lagano istee, a zatim polagano stavlja u poloaj za imobilizaciju. Lakat se imobilizira pod pravim kutem, a koljeno isprueno. Kontrola cirkulacije Treba provjeriti nazonost cirkulacije u slomljenom udu pritiskom na nokte. Ako je cirkulacija normalna, nokti postanu blijedi kad su pritisnuti, a ruiasti kad pritisak popusti. Ovo treba ee provjeravati. Znakovi upozorenja su: modri ili blijedi krajevi prstiju, hladnoa djelova distaljno od prijeloma, gubitak osjeta i trnjenje distalnog dijela slomljenog uda, odsustvo pulsa

Ove znakove treba esto provjeravati. U sluaju prisustva ovih znakova potrebno je hitno zatraiti "Radio-medical advice" da bi se izbjegla amputacija. Kod prijeloma ne treba zaboraviti na mogunost unutarnjeg krvarenja, pa stoga treba kontrolirati znakove koji su opisani kod unutarnjeg krvarenja. Prijelom gornje vilice Kod svih ozljeda lica treba voditi rauna o prohodnosti dinih putova. Ako kod prijeloma postoji krvarenje treba ga zaustaviti. Polomljenje zube, zube koji vise ne treba odstranjivati izuzev ako postoji opasnost da budu progutani ili da upadnu u dine putove. Prijelom donje vilice Prijelom donje vilice moe izazvati deformaciju, gubitak zuba, krvarenje iz desni, oteklinu i tekoe kod gutanja. Zbrinjavanje ozljede: Prelomljena vilica moe interferirati s disanjem. U tom sluaju vilicu i jezik treba povui prema naprijed i drati ih u tom poloaju da bi unesreeni mogao disati. Problem je jo vei ako su slomljene lijeva i desna strana vilice. Ako su slomljene obje strane donje vilice tada se one, zajedno s jezikom mogu povui prema natrag i zaepiti dine putove. U tom sluaju valja prstom zai iza prednjih zuba donje vilice i povui je prema naprijed. Glava unesreenog treba biti nagnuta prema naprijed. Ako doe do gra miia vilice (zbog bola) tada su zubi obiju vilica vrsto stisnuti i to sprijeava klizanje donje vilice natrag. Pacijentu je to bolno, ali je bolje da to ostane tako jer je na taj nain donja vilica imobilizirana. Vilica se moe imobilizirati s zavojem ili dvije trokutaste marame - slika 14. Ako je unesreeni u nesvijesti, treba povui donje zube prema naprijed i staviti ga u boni poloaj. Ne smije se ostavljati sam, ve netko mora biti stalno u njegovoj blizini. Za suzbijanje bolova treba dati analgetike ili morfin.

Slika 14. Imobilizacija kod prijeloma vilice

Prijelom kljune kosti i ramena Ovi prijelomi su obino rezultat pada na rame ili ruku. Izravan udarac je rjei razlog. Ako je slomljena samo kluna kost treba napraviti tzv. naprtnjau, a ako je slomljena neka od kostiju ramena treba ruku imobilizirati, za to je vrlo pogodna trokutasta marama. - slika 15.

Slika 15. Imobilizacija kod prijeloma kljune kosti i ramena Prijelom nadlaktice i lakta Prijelom nadlaktine kosti moe se komplicirati ozljedom arterije i ivca koji su u neposrednoj blizini kosti. Kod prijeloma poremeaj funkcije izraen je u nemogunosti podizanja ruke ili savijanja lakta Zbrinjavanje: nadlakticu i lakat treba imobilizirati bilo udlagom s napuhivanjem, bilo klasinom Kramerovom udlagom. Ako je lakat slomljen teko se savija pa se mora imobilizirati u ispruenom poloaju - slika 16. Bolove treba suzbijati primjenom analgetika, izuzetno se moe dati morfin.

Slika 16. Imobilizacija prijeloma nadlaktine kosti i lakta Prijelom podlaktinih kostiju U podlaktici ima dvije kosti: radius i ulna. Mogu biti pojedinano ili obje slomljene. Obino je prijelom posljedica pada na ruku, izuzetno kod izravnog djelovanja sile. Zbrinjavanje: Paljivo istegnuti slomljene kosti hvatanjem za dlan slomljene ruke, zatim imobilizirati. Imobilizacija se moe izvesti udlagom s napuhivanjem, klasinom Kramerovom inom ili uporabom improviziranih sredstava - slika 17. Prijelomi, zgloba ake, runih kostiju i prstiju Slomljeni zglob ake obino je rezultat pada na ispruene ake. Prisutni su bol, oteklina, deformacija i poremeaj funkcije. Prijelom zgloba ne treba "izvlaiti". Potrebno ga je imobilizirati. Ako je prisutna jaka bol treba dati analgetike. Ozlijeenu aku podii uvis. Prijelomi kostiju ake mogu biti posljedica izravnog udarca ili nagnjeenja. Praeni su oteklinom, bolom, deformacijom, poremeajem funkcije, a nekad i otvorenom ranom. aku treba imobilizirati tako da lei na ravnoj udlazi, u upljinu ake se umetne grudva tkanine ili zavoj. Podlaktica se zavojem privrsti za udlagu - slika 18.

Slika 17. Imobilizacija kod prijeloma podlaktice

Slika 18. Imobilizacija kod prijeloma kostiju ake Prijelom ili iaenje prstiju

Samo prelomljeni prst treba imobilizirati, ostali trebaju biti slobodni. Prije imobilizacije slomljeni prst treba lagano "izvui". Imobilizirati ga treba drvenim tapiem (patulom). Pacijenta treba uputiti lijeniku to je mogue prije.

Slika 19. Imobilizacija iaenog ili slomljenog prsta Prijelom kime Prijelom kime je vrlo ozbiljna ozljeda. Ako postoji sumnja na prijelom kime valja unesreenom rei da legne na tvrdu podlogu i da se ne pomie. Nikom se ne smije dopustiti da ga pomie jer svako pomicanje moe dovesti do presijecanja kimene modine to rezultira doivotnom paralizom udova i nemogunou kontroliranja stolice i mokrae. Ako ne moe lei sam, ako lei, ako je u nesvijesti onda unesreenog mora pomicati troje ljudi i to istovremeno i koordinirano. Imobilizira se na tvrdoj podlozi, zaveu mu se noge i tijelo uvrsti za podlogu. Ispod vratnog i lenog dijela stave se smotuljci tkanine. Ovo sve je potrebno da bi se sprijeilo okomito i vodoravno pomicanje ulomaka i smanjila mogunost oteenja kimene modine - slika 20. Ako je potrebno prenositi unesreenog, onda to mora izvoditi est osoba, tako da ga jedna dri za glavu i lagano je istee, druga osoba ga dri za noge koje takoer lagano istee, dok su po dvije osobe sa svake strane. Unesreeni je na deki, a krajvi deke su smotani. Osobe koje su postranino diu unesreenog drei deku za bone rubove koji su savijeni. I ove osobe moraju raditi istovremeno i koordinirano, da ne bi izazvale dodatna oteenja- slika 21. Unesreenima s prijelomom kime valja dati jake analgetike ili morfin za suzbijanje bolova koji mogu biti izuzetno jaki.

Slika 20. Okretanje i imobilizacija unesreenog sa sumnjom na prijelom kime

Podizanje i prenoenje unesreenog sa sumnjom na prijelom kime. Koristi se deka smotana na uzdunim krajevima. Podie se polako i paljivo. Pacijent se dri vodoravno istezanjem glave i nogu (osobe A i B) i istezanjem deke ispod unesreenog (osobe C,D,E i F). Na tvrdoj podlozi su smotuljci tkanine za vratni i slabinski dio (oznaeno strelicom) Slika 21. Podizanje i prenoenje unesreenog sa sumnjom na prijelom kime Ozljede i prijelomi vrata

Nastaju kao posljedica udarca u glavu, pada na glavu ili na noge ili izravnog djelovanja sile na vratni dio kime. Zbrinjavanje je slino kao kod ozljeda kime, jer je vrat dio kime. Unesreeni treba leati na leima, a vrat imobilizirati. U nedostatku namjenskog imobilizacijskog sredstva, vrat se moe imobilizirati s nekoliko slojeva novinskog papira slika 22.

A. Smotati papir tako da irina odgovora udaljenosti od brade do kljune kosti B. Staviti ovratnik od novina oko vrata, tako da sredina bude na prednjem dijelu vrata C. Uvrstiti ovratnik trakom Slika 22. Improvizirani ovratnik

Ozljede prsnog koa Ozljede i prijelomi rebara su obino rezultat pada na otre i vrste predmete ili djelovanja jake sile (udarca) u prsni ko. Ove ozljede praene su jakim bolovima koji se pojaavaju kod disanja. Plua mogu biti oteena, kada unesreeni oteano die, a kaalj je praen krvavim ispljuvkom. Pluna maramica moe biti probivena otrim ulomcima rebara to dovodi do kolapsa plua. Ako se radi o otvorenoj rani prsnog koa, ona se mora smjesta zatvoriti, inae e zrak ui u prsnu upljinu i plua e kolabirati. U takvim situacijama na ranu se stavlja iroki, zavoj koji mora sprijeiti ulazak zraka u ranu izvana. Zavoj se sastoji od iroke vazelinske gaze

koja ide prva na ranu, a preko toga ide aluminijska ili plastina folija. To se sve dobro uvrsti flasterom - slika 23. Vanjska krvarenja zaustavljaju je pritiskom na ranu, kako je to naprijed opisano. Unesreeni, ako je pri svijesti, miruje u polusjedeem poloaju. Zbog mogunosti unutarnjeg krvarenja stalno se moraju pratiti puls i ostali znakovi. Takoer se mora zabiljeiti frekvencija disanja. Ako je mogue, dobro je da unesreeni lei na ozlijeenoj strani, to umanjuje kretanje a samim tim i bolove, te smanjuje mogunost krvarenja i ulaska zraka u prsni ko. Unesreeni s ozljedom prsnog koa, nakon to je zbrinuta rana, stavlja se u poloaj za onesvijetene s tim da lei na ozlijeenoj strani. To e sprijeiti pokretanje i krvarenje u prsni ko. Glava moe biti nanie (ako je mogue) to e pomoi za dini putovi ostanu prohodni. Ako na usta ili nos izlazi krvava pjena, treba to oistiti upotrebom aspiratora ili brisanjem gazom.

Slika 23. Zbrinjavanje otvorene rane prsnog koa Ozljede zdjelice Prijelom zdjelice obino je posljedica jakog udarca, odnosno izravnog djelovanja jake sile na kosti zdjelice. Unesreeni osjea jake bolove koji se mogu javiti u bokovima, na dnu trbuha, preponama, donjem dijelu lea i u butinama. Kod sumnje na prijelom kostiju zdjelice koristan je jedan jednostavan test. Treba lagano pritisnuti na obje bone kosti zdjelice, pritiui kruno, prema dolje i unutra. To e pojaati intenzitet bolova ako je zdjelica slomljena. Takoer se ponekad, izvodei taj test, moe osjetiti kretanje slomljenih zdjelinih kostiju. Mokraa, u sluaju da su ozlijeeni mokrani mjehur i mokraovodna cijev, moe prodrijeti u okolno tkivo i otetiti ga. Unesrenog ne treba tjerati da mokri, a ako mokri uzeti uzorak mokrae i ispitati ga na prisustvo krvi. Prijelom kostiju zdjelice moe uzrokovati jako unutarnje krvarenje u donji dio trbune upljine. Stoga, treba redovito kontrolirati puls i ostale znakove unutarnjeg krvarenja. Unesreenenog treba paljivo podizati, tako da ostane u leeem poloaju - slika 24. Za transport ga treba imobilizirati tako da jedna udlaga ide od pazuha do kraja noge, a druga od unutarnje strane prepone do kraja noge. Udlage valja povezati i privrstiti trakama (maramama, slojem zavoja, komadima tkanine) - slika 25. Ako nema udlga, polegne ga se na dovoljno iroku dasku i uvrsti kao kod prijeloma kine (slika 20). Za suzbijanje bolova treba

mu dati jake analgetike ili morfin. Ne zaboraviti redovito mjeriti puls i kontrolirati ostale znakove unutarnjeg krvarenja. Ako je unesreeni u oku, postupiti prema uputama o lijeenju oka.

Slika 24. Podizanje unesreenog s prijelomom zdjelice

Slika 25. Imobilizacija prijeloma zdjelice i/ili natkoljenine kosti Prijelom natkoljenine (butne) kosti Prijelom ove kosti moe izazvati ozbiljno krvarenje koje moe ugroziti ivot. Ako je ovaj prijelom udruen s prijelomima drugih kostiju, gubitak krvi moe biti toliki da zahtijeva nadoknadu. Unesreeni s prijelomom butne kosti osjea jake bolove i ne moe pokretati nogu. Slomljena noga moe izgledati kraa i nenormalno rotirana. Moe biti prisutan i ok, zbog iskrvarenja i boli. U ovom sluaju treba zatraiti Radio-medical advice. Prijelom vrata natkoljenine kosti obino uzrokuje skraenje noge i rotaciju prema van. Kod sumnje na zatvoren prijelom, slomljenu nogu valja briljivo imobilizirati: udlage valja zamotati mekanim materijalom te ih staviti s vanjske i unutarnje strane noge a zatim se sve to povezati trakama - slika 25. Ako su slomljene obje noge tada treba staviti umetke od tkanine izmeu obje noge, udlage obloene debljim slojem tkanine sa strane nogu (od pazuha do stopala) i sve to uvrstiti poveskama - slika 26. Treba misliti na mogunost gubitka krvi i oka, te stalno kontrolirati puls i ostale znakove krvarenja.

Slika 26. Imobilizacija unesreenog s prijelomom obje noge Prijelom podkoljenice Podkoljenica ima dvije kosti: jednu veu unutarnju (cjevanica- tibia) i jednu manju vanjsku (lisnjaa-fibula). Prijelomi ovih kostiju dogaaju se kao rezultat razliitih nesrea. Kod prijeloma su nazoni znakovi prijeloma: oteklina, deformacija, poremeaj funkcije i bol. Bol moe biti tako jaka da zahtijeva primjenu morfina. Zbrinjavanje: potkoljenicu paljivo "izvui" povlaei je za taban. Za imobilizaciju mogu biti koritene klasine udlage i udlage koje se napuhuju. Udlage koje se napuhuju dobrodole su jer pomau u zaustavljanju krvarenja, ako se radi o kompliciranom prijelomu. Ako se koristi klasina udlaga treba ju dobro omotati mekanim materijalom, jednu staviti ispod podkoljenice, a dvije sa svake strane slomljene podkoljenice. Prijelom skonog zgloba i stopala Nastaje obino kao posljedica pada, "zavrtanja" noge ili udarca. Prisutni su bol i oteklina te poremeaj funkcije. Zbrinjavanje: ako je na raspolaganju udlaga na upuhivanje za potkoljenicu, dobro ju je primijeniti za imobilizaciiju. Ako su na raspolaganju klasine udlage, zglob treba zatiti od uljanja. Udlage treba staviti tako da idu preko stopala i sa svake strane noge. Ako nemamo klasinih udlaga, improvizacija se moe napraviti s dekom ili jastukom - slika 27.

a) udlagama b) improvizacija dekom c) improvizacija jastukom Slika 27. Imobilizacija prijeloma skonog zgloba i stopala Iaenja Iaenje je kada kost "iskoi" iz zgloba, pokida zglobne veze i eventualno ahuru, a nije slomljena. Nastaje kao posljedica djelovanja sile na zglob. Nazoni su deformacija, oteklina, bol i oteano pokretanje uda. Bol se pojaava pri pokuaju pokretanja zgloba. Ne treba zaboraviti da se mogu udrueno javiti prijelom i iaenje.

Iaenje moe biti otvoreno i zatvoreno. Ako je otvorena rana na ili blizu zgloba, treba je zaviti da bi se zaustavilo krvarenje i sprijeila infekcija. Ne pokuavati "namjestiti" iaenje, jer je moda nazoan i prijelom koji e se pogorati pokuajem "namjetanja" zgloba. Zglob treba imobilizirati na odgovarajui nain. Naini imobilizacije su istovjetni nainima imobilizacije za prelomljene kosti. Treba pregledati postoji li oteenje cirkulacije i osjeta. Ako je nazono oteenje cirkulacije (puls se ne moe napipati) tada treba njeno pokuati namjestiti zglob u poziciju koja omoguava cirkulaciju (osjeti se puls) i fiksirati zglob u tom poloaju. Osim pipanjem pulsa, cirkulacija se kontrolira utvrivanjem boje okrajine (ruiasta, bijela, modra) Transport mora biti u najudobnijem moguem poloaju. Obino je to sjedei poloaj sa podignutim iaenim zglobom.

Slika 28. Iaenje ramenog zgloba

1.9. BLAST OZLJEDE Dogaaju se kod eksplozija kada se stvaraju nagli i siloviti udari zraka. Kao rezultat toga ljudi mogu biti odbaeni, baeni na tlo ili ozljeeni tvrdim leteim komadima. Siloviti udari zraka mogu izazvati ozbiljne ozljede unutranjih organa, naroito upljih odnosno onih koji su puni zraka. Blast ozljede plua Blast udari mogu otetiti krvne ile plua i uzrokovati posljedino krvarenje. Unesreeni s blast ozljedom plua ima oteano disanje, sukrvav ispljuvak, bolove u prsima, njegovo lice obino je modro (nedostatak kisika). Treba ga iznijeti na svjei zrak, staviti u polusjedei poloaj, skinuti usku odjeu. Utopliti ga. Rei mu da iskalje i izbaci sve to moe. Morfin se ne smije davati. Ako nastupi prekid disanja, dati umjetno disanje usta na usta. Blast ozljede glave Blast ozljede glave daju sline simptome potresu mozga. U nekim sluajevima moe biti nazona paraliza udova zbog ozljeda kimene modine. Unesreeni moe biti u nesvijesti ili potpuno smuen i oamuen. Mogu izgubiti orijentaciju u vremenu i prostoru (ne znaju gdje su, kamo idu, koji je dan, to se dogodilo). Ponekad, usprkos opasnosti, oni nemaju snage ni volje pomaknuti se, ili rade potpuno pogrene poteze. Ako je unesreeni u nesvjesti, treba ga izmjestiti na sigurno i staviti u poloaj za onesvijetene. Sa smuenima i oamuenim, treba postupati paljivo i davati im upute o postupanju kao da su mala djeca. Blast ozljede trbuha Ovakve ozljede obino nastaju kao posljedica podvodnih eksplozija kod ljudi u ili pod vodom. Stradaju uplji organi trbuha (perforacije), mogu nastati unutarnja krvarenja, a mogu se dogoditi i otvorene rane trbuha.

1.10. UNUTARNJE KRVARENJE Nastaje kao posljedica razliitih bolesnih stanja i ozljeda. Moe biti vidljivo i skriveno, ali se i to skriveno moe prepoznati po znakovima. Krvarenje oko slomljene kosti (zatvoren prijelom) prepoznat e se po oteklini koja se javlja i po boji otekline. Krvarenje iz probavnih organa moe se prepoznati po pojavi krvi u povraenom sadraju ili stolici. Krvarenje iz dinih puteva rezultira pojavom krvi u ispljuvku. Nekad naizgled bezazlene rane trbuha mogu izazvati ozbiljno unutarnje krvarenje. Unesreeni upada u ok, ija teina zavisi od koliine izgubljene krvi i brzine kojom se gubi. Puls je ubrzan i slabo punjen, krvni tlak pada. Znak da krvarenje nije stalo je ubrzavanje pulsa i padanje krvnog tlaka. Kod osoba kod kojih postoji sumnja na unutarnje krvarenje treba mjeriti puls i tlak svakih 10 minuta i to biljeiti. Poslije otprilike jedan sat bit e jasno ima li ili nema unutarnjeg krvarenja. Ako vrijednosti tlaka i pulsa ostanu iste i poslije jedan sat, ne radi se o unutarnjem krvarenju. Kod sumnje na unutarnje krvarenje treba zatraiti Radio-medical advice. Ako je unesreeni iskrvario ili je u oku, treba osigurati dovoljne koliine krvi u pluima i mozgu. To

se postie na nain da se noge unesreenog podignu 30-tak cm. Kod estokih bolova i nemira moe se dati morfin. Krvarenje iz nosa Kad osoba krvari iz nosa treba uhvatiti obje nosnice izmeu prstiju i stisnuti ih. Glava treba biti nagnuta naprijed (nad umivaonikom ili nekom posudom). Najbolje je da osoba sama sebi stie nosnice. Stisak treba trajati 10 minuta, poslije toga stisak lagano popustiti. Savjetovati osobu da ne dira nos narednih nekoliko sati i da izbjegava udarce u nos narednih dana. Ako krvarenje ne stane ni nakon 10 minuta stiskanja treba nastaviti stiskati mekane dijelove nosnica daljnjih 10 minuta i poslije toga polako popustiti stisak. Ako ne stane ni nakon toga, vjerojatno e biti potrebno napraviti tamponadu nosa s trakom gaze. treba zatraiti Radio-medical advice. Krvarenje iz uha Nastaje obino kao posljedica ozljeda glave ili blast ozljeda. Prva pomo: staviti iroki povoj preko uha. Drati glavu nagnutu na stranu na kojoj je ozlijeeno uho. Ako je unesreeni u nesvijesti staviti ga u poloaj za onesvijetene, tako da je ozlijeeno uho na donjoj strani. Ne traba nita gurati u zvukovod ozlijeenog uha (pamuk, gazu i sl.). Zatraiti Radio-medical advice. Prva pomo kod guenja Guenje nastaje kada neka zapreka zaepi dine putove. To moe biti komadi hrane, povraene mase kod nesvjesnih stanja ili pijanstva, otekline u grkljanu kod uboda insekata i alergijskih reakcija na njih, vlastiti jezik kod tekih nesvjesnih stanja, a kod tekih otrovanja dolazi do paralize disanja. Uguenje moe nastati i vjeanjem te konano ozlijeivanjem kada zgruana krv ili djeli tkiva zaepe dovod zraka u plua. Kod svih opisanih sluaja, prvo treba osloboditi dine puteve, a ako bolesnik poslije toga spontano ne die dati umjetno disanje i vanjsku masau srca. Guenje komadiem hrane ne smije se zamijeniti sa sranim udarom. Na guenje zalogajem posumnjat e se ako: se dogodilo tijekom jela, odnosno osoba je viena da jede; Unesreeni obino ne moe govoriti ni disati, to nije sluaj ako se radi o sranom napadu; osoba koja se gui vrlo brzo pomodri i izgubi svijest zbog nedostatka kisika; kako ne moe govoriti, osoba pokuava pokazati o emu se radi pokazujui rukama znakove guenja i hvatajui se za grlo. Ako je rtva pri svijesti treba izvesti Heimlich-ov zahvat: unesreenom se prie s lea, ruke mu stavimo na trbuh (otprilike u visini liice) te snano i iznenadno pritisnemo rtvin trbuh nekoliko puta - slika 29. Na taj nain se potisne zrak iz plua ija bi snana struja trebala izbaciti komad koji je zaepio dine putove. Zahvat treba, ako prvi nije uspjean, ponoviti nekoliko puta.

Slika 29. Heimlichov zahvat Ako je unesreeni u nesvjesti treba izvesti modificiran Heimlichov zahvat: unesreenog polei na lea, lice mu okrenuti na stranu, opkoraiti ga kleei na koljenima i s dvije ruke, prekrienih aka i ispruenih laktova pritisnuti ga tamo gdje se sataju rebarni lukovi - slika 30. Pritisnuti snano i iznenadno, jedan ili vie puta ako je potrebno. Ako zalogaj izleti treba ga odstraniti iz usta, a unesreenog poloiti u poloaj za onesvijetene (ukoliko die). Ukoliko ne die dati umjetno disanje. Ako se zrak ne moe upuhivati (prsa se ne podiu, otpor pri upuhivanju), nazono je zaepljenje dinih putova i zahvat treba ponoviti.

Slika 30. Heimlichov zahvat kod osobe onesvijetene zbog guenja

1.11. VJEANJE

Na sreu vjeanje se rijetko dogaa na brodu. Moe biti namjerno (u svrhu smoubojstva) ili akcidentalno (nesretnim sluajem). Lice objeene osobe vrlo brzo pomodri, oi iskoe, a lice i vrat oteknu. Prva pomo: 1. Prerezati konop ili kai (ono o to je osoba objeena). Skinuti svu tijesnu odjeu, odnosno skinuti unesreeneg do pojasa; 2. Provjeriti vitalne funkcije; 3. Ako ne die zapoeti s umjetnim disanjem, ako srce ne radi zapoeti s vanjskom masaom srca. Ako die, dati kisik; 4. Kad se vitalne funkcije normaliziraju, drati unesreenog pod nadzorom, sve dok ne bude smjeten u bolnicu, odnosno predan zdravstvenoj slubi. To je neophodno, djelimice iz zdravstvenih razloga, djelimice zbog toga to pokuaj samoubojstva moe biti ponovljen.

2. S K R B O U N E S R E E N I M A
Skrb o unesreenima podrazumijeva postupke njege i lijeenja koji se poduzimaju nakon pruene prve pomoi, a odnosi se na unesreene koji su doivjeli nesreu na brodu i koji su smjeteni u brodsku bolnicu ili lee u svojoj kabini. Ako se kod unesreenog uspostave vitalne funkcije, treba ga drati u brodskoj bolnici pod nadzorom, te mu povremeno kontrolirati vitalne funkcije. Ovisno o kakvoj se ozljedi radilo, ovisi tretman unesreenog, odnosno skrb na brodu koja se prua do organiziranog transporta helikopterom ili do uplovljenja u najbliu luku (u dogovoru s Radio-medical advice). Za svakog bolesnika (unesreenog) u brodskoj bolnici treba voditi tzv. temperaturnu listu s ispisanim podacima o temperaturi tijela, pulsu, vrijednostima krvnog tlaka, stolici i datim lijekovima. 2.1. PREVENCIJA INFEKCIJA U svrhu prevencije infekcije rana, opekotina i drugih ozljeda, sav zavojni materijal i instrumenti kojima radimo oko rana moraju biti sterilni. Danas se zavojni materijal dobiva sterilan - tvorniki upakovan i namijenjen za jednokratnu uporabu. Instrumenti mogu takoer biti sterilni i sterilno pakovani, namijenjeni za jednokratnu uporabu ili se mogu sterilizirati u suhom sterilizatoru ako se takav nalazi na brodu. Ukoliko nema suhog sterilizatora, instrumenti se nakon prethodnog temeljitog pranja i dezinfekcije steriliziraju kuhanjem u kipuoj vodi u trajanju od 20 minuta. Prije obrade rane potrebno je da osoba koja e to initi zavrne rukave i dobro opere ruke do lakata, najprije sa tekuom toplom vodom i sapunom, a zatim ih dezinficira trljanjem 70% alkoholom ili 1% otopinom cetrimida (CETAVLON). 2.2. ZBRINJAVANJE RANA Rane mogu biti podijeljenje u est tipova: ogrebotine (abrazije), oguljotine (avulzije), nagnjeine (kontuzije), posjekotine (incizije), razderotine (laceracije) i ubodne rane.

Ogrebotine ili abrazije uzrokovane su povrinskim djelovanjem otrih predmeta. Ozlijeen je samo povrinski sloj koe, tako da ovakve rane u pravilu ne bole i ne krvare mnogo. Obzirom da je koa ozlijeena postoji opasnost od prodora bakterija i infekcije rane. Opasnost je vea ako su ogrebotine naneene prljavim predmetima ili ako se diraju prljavim rukama. Oguljotine (avulzije) su otvorene rane kod kojih je oteena koa, potkono tkivo i tkiva ispod (miii, tetive, krvne ile, ivci), koji mogu i nedostajati (biti otkinuti). Nastaju djelovanjem vee sile ili ujedom ivotinja. Krvarenje nastaje odmah, a ovisno koja je krvna ila oteena moe biti dosta jako. Nagnjeine (kontuzije) su zatvorene, obino povrinske rane, praene nagnjeenjem tkiva i krvnim podljevom. Naneene su obino udarcima tupim predmetom. Mjesto je bolno i nateeno. Ako je nagnjeina nanesena preko kosti treba biti oprezan zbog mogueg prijeloma. Posjekotine (incizije) su otvorene rane, otrih rubova, nanesene otrim predmetima (no, staklo). Prisutno je krvarenje, veliina kojeg je ovisna o ozlijeenoj krvnoj ili, vrsti ozlijeenog tkiva i veliini rane. Ako je rana dublja mogu biti ozlijeeni miii, tetive i ivci. Razderotine (laceracije) su rane nepravilnih rubova, naneene jakom silom tupim predmetima (kamenjem, udarcem stroja u pokretu, tupim noem). Oneienje ovakovih rana prainom, masnoom ili drugim stranim tvarima poveava mogunost infekcije. Ubodine su otvorene rane nanesene otrim, uskim predmetima (igle, avli, no). Ulazna rana obino je mala i krvarenje je neveliko, ali treba biti oprezan jer mogu biti ozlijeeni organi smjeteni dublje kao i krvne ile, to moe rezultirati unutarnjim krvarenjem.Ubodine su naroito opasne jer infekcija moe biti unesena u duboka tkiva. Nedostatak zraka (kisika), uz unesene bakterije, u takovim tkivima moe rezultirati razvojem tetanusa i drugih tekih infekcija (plinska gangrena). U odnosu na dubinu rane se mogu podijeliti na dvije skupine: jednostavnu porezotinu odnosno povrinsku ranu duboku ranu sa "depovima" Jednostavna, povrinska rana ukljuuje ozljedu povrinskog i dubokog sloja koe i potkonog tkiva, ali ne i miia. Duboka rana sa "depovima" obino je rezultat jakog, tupog udarca ili eksplozija ili je naneena strojevima u pokretu. Ovakove rane uvijek su praene obimnim oteenjem koe, potkonog tkiva i miia, a infekcija je neizbjena. Krvarenje moe biti jako, tako da i pored primijenjenih mjera zaustavljanja krvarenja, krv i dalje tee i probija zavoj. Jednostavne, povrinske rane bez infekcije, brzo zarastaju. Duboke rane teko zarastaju, pogotovu ako nedostaje dio tkiva. One zacjeljuju oiljkom koji moe biti ruan i ometati funkciju pojedinih miia (kontrakture). Prirodni proces zarastanja rana usporen je i onemoguen ako je rana inficirana. Stoga rane treba uvati od infekcije. ivanje rana Ako je rana dublja, njene rubove treba spojiti, znai ranu treba saiti ili staviti kope. ivanje rane mora biti pod sterilnim uvjetima. Radi se sa sterilnim materijalom i sterilnim instrumentima. Ruke moraju biti dobro oprane i dezinficirane, a na njima sterilne rukavice. Na nekoliko minuta prije ivanja, u okolinu rane treba ubrizgati lokalni anestetik. Odvagati je li potrebno dati lokalni anestetik ili ne, kod rana kod kojih je potrebno napraviti nekoliko avova moe se to uraditi bez davanja lokalnog anestetika. Neravne rubove rane prije ivanja treba sterilnim skalpelom izravnati jer e rana tako bre zarasti. Rana se ije tako da se iglom zahvate i dublji slojevi ispod koe. Svaki se av posebno vee. Ukoliko iz rane krvari sterilnom gazom lagano pritisnuti. Ako na takav pritisak krvarenje ne stane, vjerojatno e biti potrebno podvezati oteenu krvnu ilu.

Potreban sterilni pribor za ivanje rane je: - kirurka pinceta; - iglodra; - kriva igla za ivanje; - skalpel; - razliite noice; - hvataljka za krvne ile; - dra za kope i kope. - bubrenjak za odlaganje upotrijebljenih (prljavih) zavoja zavojnog materijala. Pribor kojim se radi oko rane treba biti iskljuivo sterilan. Pribor se sterilno vadi i stavlja na sterilnu kompresu koja je prostrta preko pogodnog stolia. Okolinu rane oistite dezinfekcijskim sredstvom (1% otopinom cetrimida) na nain da gazom natopljenom dezinfekcijskim sredstvom briete od rane prema periferiji. Ne upotrebljavajte vatu ili drugi materijal koji ostavlja dlaice. Kope se stavljaju pomou draa za kope. Prije stavljanja kopi rubovi rana se primaknu pomou dvije kirurke pincete. Ako ozljeda jae krvari, treba potraiti krvnu ilu koja krvari i uhvatiti je hvataljkom za krvne ile te podvezati posebnim koncem koji se zove ketgut (catgut). Ketgut ostaje u rani, organizam ga kasnije razgradi. Rubovi manje rane mogu se spojiti pomou posebnog kirurkog flastera (strips). Zaivenu ili kopama zatvorenu ranu treba posuti antibiotskim prakom ili poprskati antibiotskim sprejem za rane i pokriti sterilnom gazom. Preko gaze staviti flaster i, ako je potrebno, zavoj. Ako se ozljeda nalazi na udovima i ako se radi o veoj ozljedi, taj dio tijela treba imobilizirati, kako bi se smanjili pokreti koji smetaju rani, rasteu rubove, bole i oteavaju zacjeljivanje. Kod veih rana ozlijeeni treba ostati u krevetu nekoliko dana. Za sprjeavanje infekcije preventivno se daju antibiotici, zavisno od teine rane mogu se dati na usta ili u inekcijama. Ozljedu treba previti svaka 2-3 dana. Ako je rana zacijelila uredno, poslije 7 dana skidaju se konci ili kope. Pri skidanju konaca paziti da vanjski dijelovi konca se ne provlae ponovo kroz ranu. Ne iju se, niti se stavljaju kope na ozljede nanesene vatrenim orujem, nagnjeine, razderotine i rane starije od 6 sati. Ove se ozljede briljivo oiste, dezinficiraju, pospu antibiotskim prakom, pokriju sterilnom gazom, esto kontroliraju i previjaju do prve luke kada se ozlijeeni prebaci do lijenika. Kod ovakovih rana takoer treba davati antibiotike i serum protiv tetanusa. Ukoliko je potrebno traiti "Radio Mdical Advice". Razmotriti je li neophodna terapija antibioticima. Jednostavne, zaivene rane i povrinske rane ne zahtijevaju primjenu antibiotika. U sluajevima kada se radi o dubokim ranama s "depovima" potrebna je antibiotska terapija. Ako postoji dilema "dati antibiotike ili ne?", dati antibiotike. Provjeriti je li ozlijeena osoba cijepljena protiv tetanusa, odnosno je li primila "booster" dozu posljednjih 5 godina (docjepljivanje). Ako jeste, takvoj osobi nije potrebno davati serum protiv tetanusa. Treba joj dati jednu dozu cjepiva protiv tetanusa u ruku koja nije ozlijeena, sterilnom pricom i iglom. Odluka dati ili ne dati humani serum protiv tetanusa ovisi o tome je li unesreeni redovito cijepljen protiv tetanusa i kakva je rana. Ako je rana duboka, sa "depovima" rizik od tetanusa je vei. Na brodovima koji prevoze stoku, opasnost od tetanusa je vea jer se

uzronik tetanusa normalno nalazi u izmetu stoke (konja, krava). U ovakovim sluajevima treba dati humani serum protiv tetanusa (250 internacionalih jedinica) u mii. U svakom sluaju, ako postoji dilema treba se konzultirati s "Radio medical advice". Podatke o davanju humanog imunoglobulina (seruma) protiv tetanusa i cjepiva protiv tetanusa treba zabiljeiti u medicinsku dokumentaciju unesreenog. Dati sredstva protiv bolova (ako je potrebno).

Slika 31. ivanje rane Tijek zacijeljivanja i infekcija ozljede Jednostavne, povrinske rane bez infekcije, brzo zarastaju. Duboke rane teko zarastaju, pogotovu ako nedostaje dio tkiva. One zacjeljuju oiljkom koji moe biti ruan i ometati funkciju pojedinih miia (kontrakture). Pravilno zbrinuta ozljeda ve nakon dva-tri dana pokazuje znake zacjeljenja. Rana nee poeti zacjeljivati ako su mikroorganizmi bili ili su prodrli u nju odnosno ako se poela razvijati infekcija. Inficirana rana svrbi, otie, crvena je i konano se zagnoji. Ozlijeeni zbog toga moe imati povienu temperaturu. Okolne limfne lijezde mogu biti oteene i boljeti. Sve su ovo znaci infekcije ozljede. U ovakovim sluajevima, ozljedu treba redovito istiti i previjati. Potrebno je odmah skinuti konce ili kope kako bi gnoj mogao otjecati van. Ranu posipati antibiotskim prakom. Davati visoke doze antibiotika. Protiv bolova i temperature dati analgo-antipiretike (paracetamol). Ako se ne posveti dovoljno pozornosti ovakovoj inficiranoj rani, infekcija se moe dalje razvijati, klice mogu dospijeti u krvotok, izazvati sepsu, koja moe, ako se ne prui blagovremeno i odgovarajue lijeenje, zavriti smru. Za ovakav sluaj treba to prije traiti "Radio Medical Advice" i transportirati do lijenika. Kod sepse (narodni izraz je "trovanje krvi") javlja se visoka temperatura i tresavica. Kasnije se moe razviti utica zbog oteenja jetre i teko ope stanje. Lijeenje ovakovog stanja zapoinje se davanjem visokih doza penicilina, svaka 3 sata po 2000000 jedinica, te

davanjem sredstava protiv temeprature i bolova. U svakom sluaju, treba traiti "Radio Medical Advice" i urno transportirati ozlijeenog do lijenika. Nakon to se ozlijeeni oporavio od oka treba poduzeti slijedee: Pripremiti, ako je potrebno, brija za brijanje dlakave povrine koe oko rane. Dobro oprati brija i dezinficirati ga potapanjem u 1% otopinu cetrimida (CETAVLON). Instrumentarij i zavojni materijal staviti na pogodni stoli prekriven istom plahtom. Kad ste spremni za obradu rane, oprati ruke ponovno na isti nain, pregledati ranu i odstraniti s hvataljkom (pincetom, klijetima) strana tijela (prljavtinu, drvo, metal) ako su prisutna. Okolinu rane oistite dezinfekcijskim sredstvom (1% otopinom cetrimida) na nain da gazom natopljenom dezinfekcijskim sredstvom briete od rane prema periferiji. Ne upotrebljavajte vatu ili drugi materijal koji ostavlja dlaice.

2.3. OZLJEDE UNUTARNJIH ORGANA Tupi udarci, udar vodenog ili zranog vala moe rezultirati ozljedom ili prsnuem razliitih unutarnjih organa, ija posljedica moe biti unutarnje krvarenje. Unesreene sa sumnjom na ozljedu unutarnjih organa valja smjestiti u brodsku bolnicu, promatrati njihovo ope stanje, frekvenciju pulsa, vrijednosti krvnog tlaka i temperaturu. Puls je potrebno mjeriti svakih 10 minuta. Porast frekvencije pulsa, uz slabo punjen puls, bljedilo i malaksalost ukazuje na unutarnje krvarenje. Nemir, vrpoljenje i zabrinutost su esto nazoni kod unutarnjeg krvarenja, pa to trebaju biti znakovi upozorenja. U ovakovom sluaju treba traiti Radio-medical advice. Ozljeda trbuha sa prolapsom crijeva Radi se o tekoj i po ivot opasnoj ozljedi. Treba odmah traiti radio-medicinski savjet. Ovakva ozljeda zahtijeva neizostavno bolniko lijeenje, odnosno uran transport.. Do tada smjestiti ozlijeenog u brodsku bolnicu da lei na leima. Noge trebaju biti savijene u koljenju da bi se relaksirao trbuh. Crijeva koja su van ne treba vraati u trbunu upljinu. Ozljedu prekriti vlanom sterilnom, velikom gazom ili kompresom, drati ih stalno vlane. Vlaiti se mogu sa sterilnom fiziolokom otopinom ili prokuhanom, hladnom vodom. Na usta se ne smije davati nita (ni tekuina ni hrana). Ako ozlijeeni ne moe biti transportiran unutar 12 sati treba mu davati tekuinu intravenozno. Dati morfin za oslobaanje od bola i smirenje.

2.4. OZLJEDE GLAVE Sve ozljede glave, ukljuujui i one povrinske, mogu biti potencijalno opasne, stoga je potreban paljiv pregled i praenje opeg stanja ozlijeenog. Povrinske rane dobro pregledati da ispod njih ne bi bio prijelom kostiju lubanje. Ispitati je li na usta, nos ili ui izlazi bistra tekuina (cerebrospinalni likvor) ili krv. Na ozbiljne ozljede treba posumnjati ako: je unesreeni due u nesvijesti; krv ili bistra tekuina curi na ui nos ili izlazi na usta; postoji sumnja na otvoreni prijelom lubanje;

nazone su pralize - sumnjivo na oteenje mozga; povraanje i glavobolja rastu; pad u nesvijest neko vrijeme nakon udarca u glavu; puls je sporiji od 65/min zjenice su nejednake ili proirene tjelesna temperatura raste iznad 40 oC

VRSTE OZLJEDA GLAVE Krvni podljev (hematom) nastaje zbog prsnua krvne ile izmeu koe vlasita i kosti, obino zbog djelovanja tupe sile - udarca tupim predmetom ili pada na glavu. Krvni podljev moe biti otro ogranien, napet i bolan ili difuzno rasporeen, neotro ogranien i meki. Ako se radi samo o krvnom podljevu nije potrebno posebno lijeenje. Na glavu staviti hladne obloge. Otvorene povrinske rane koe vlasita nastaju nakon djelovanja udaraca u glavu. Koa se lako ozlijedi jer izmeu koe i kosti nema poktkonog tkiva. Osim vidljive ozljede nazono je krvarenje koje je esto obilno i kod manjih ozljeda. Rubovi rane su esto nepravilni i neravni. Okolno tkivo moe biti oteeno. Zbrinjavanje ovakove rane sastoji se u zaustavljanju krvarenja pritiskom, Ako je potrebno, zaiti ranu. Prije ivanja oiati kosu na udaljenosti 2-3 cm od rane. Potres mozga nastaje nakon jakog udarca u glavu. Moe biti udruen s povrinskim ranama koe vlasita ili prijelomima kostiju lubanje. Nastaje zbog prenoenja udarca kroz modano tkivo koje je mekano i osjetljivo. Na potres mozga posumnjat emo ako je unesreeni bio u nesvijesti nakon udarca samo nekoliko minuta. Pored toga prisutan je gubitak pamenja za dogaaje koji su prethodili neposredno udarcu ili su se dogaali nakon udarca. Nazona je i glavobolja, ponekad munina i povraanje. Unesreene sa potresom mozga treba smjestiti u krevet (brodsku bolnicu) i promatrati njihovo stanje 48 sati. Ako imaju glavobolju potrebno im je dati analgetik (Andol ili Panadon). Glavobolje se mogu nastaviti kroz nekoliko tjedana. Ako intenzitet glavobolje pone rasti, pojavi se povraanje ili ozlijeeni upadne u nesvijesno stanje, to su znakovi pogoranja stanja i ivotne opasnosti, stoga treba urno traiti "Radio medical advice" i unesreenog to prije prebaciti u bolnicu. Prijelom kostiju lubanje moe biti: crtasti (linearni) prijelom na kostima krova lubanje ili postranino. Ovakav prijelom rezultat je izravnog udarca i obino se dijagnosticira samo RTG snimkom. prijelom kostiju baze lubanje je rezultat indirektnog udarca. Snaan udarac u krov lubanje prenese se na kosti baze koje zbog toga pucaju. Na prijelom baze lubanje ukazje curenje bistre, viskozne tekuine ili krvi na usta, nos ili ui. Prijelom kostiju baze lubanje je otvoreni prijelom- postoji veika opasnost od infekcije mekih modanica (meningitis). prijelom kosti s utisnuem rezultat je snanog udarca u glavu obino tekim, tupim predmetom (eki). Ulomci kosti utisnuti su u modano tkivo izazivajui razderotine i nagnjeenje te krvarenje. Obino je ovakav prijelom kombiniran s ozljedom koe i povrinskim podljevom krvi (otvoreni prijelom) ili cjelovitost koe nije prekinuta (zatvoreni prijelom). Na ranu moe istjecati bistra, viskozna tekuina (cerebrospinalni likvor).

Ozlijeene krvne ile izmeu kosti i modanih ovojnica uzrokuju krvarenje u te prostore, nakupljanje krvi i pritisak na mozak. Kao posljedica pritiska na mozak javlja se edem (oticanje) mozga a rezultat toga je poremeaj modanih funkcija. Krvarenje izmeu modanica obino je posljedica prijeloma s utisnuem kosti, ali se moe dogoditi i nakon naizgled malih, neopasnih ozljeda. U takovim sluajevima u anamnezi je udarac u glavu (esto neposredno ispod uha), kratkotrajni gubitak svijesti s oporavkom i nakon toga ponovni, dublji gubitak svijesti, sve do upadanja u komu. U vremenskom intervalu izmeu dva gubitka svijesti ili udarca i gubitka svijesti nakon odreenog vremena mogu se javiti: trzanje udova ili grenje pojedinih skupina miia kao posljedica iritacije mozga; disanje moe postati buno; puls moe postati spor s tendencijom daljnjeg usporavanja; zjenice mogu biti nejednake ili proirene; moe biti prisutna oduzetost jedne strane tijela; tjelesna temperatura moe biti visoka (40,5oC i vie) Unesreeni s prijelomima kostiju lubanje s utisnuem kosti, prijelomima baze lubanje, sumnjom na krvarenja izmeu modanica su u ivotnoj opasnosti. Treba ih, ako je brod u luci, prebaciti odmah u bolnicu. Ako je brod na puini treba traiti "Radio-medical advice". U meuvremenu, unesreenog poloiti u boni poloaj (poloaj za onesvijetene) i drati ih tako dok se ne osvijeste ili dok ne budu prebaeni u bolnicu. Ne smiju se ostavljati bez nadzora jer u sluaju povraanja, napada greva ili nemira mogu se pomaknuti iz poloaja za onesvijetene i uguiti. U sluaju da dou k svijesti takoer ih treba drati pod nadzorom jer opet mogu upasti u nesvijest. Ako postoji sumnja na prijelom kostiju krova lubanje s utisnuem kosti krvarenje treba zaustaviti upotrebom "spare" (tkanina smotana u krug sa upljinom u unutranjosti kruga).

Slika 32. Upotreba "spare" i trougle marame za ozljede glave

U SLUAJU OTVORENOG PRIJELOMA:

NE KOPAJ PO RANI! NE PRITII RANU! NE POKUAVAJ ODSTRANITI ULOMKE KOSTI IZ RANE!

Infekcija rane se mora sprijeiti jer moe uzrokovati meningitis i upalu modanog tkiva. U tu svrhu treba oiati kosu na udaljenosti 5 cm od rubova rane. Ranu prekriti sterilnom gazom, a okolinu rane dezinficirati sterilnom gazom natopljenom u 1% otopinu cetrimida (CETAVLON) i posuiti suhom sterilnom gazom. Ne smije se dozvoliti upadanje kose i tekuine za dezinfekciju u ranu. Nakon toga, odstraniti sterilnu gazu kojom je zatiena rana za vrijeme dezinfekcije okoline rane, zatim ranu i okolnu kou (prethodno oianu i dezinficiranu) prekriti sterilnom vazelinskom gazom. Na to staviti jo sterilne gaze i na to sve "sparu" a onda zaviti. Potrebno je dati 800.000 jedinica prokain benzylpenicillina (PLIVACILLIN) u mii te nastaviti s oralnim davanjem penicilinskih preparata (Ampicilin 500 mg, 2 kapsule svakih 6 sati) ukoliko je unesreeni pri svijesti. Ako je u nesvijesti nastaviti davati istu dozu penicilina u mii, svakih 6 sati. Morfin ne davati kod ozbiljnih ozljeda glave. Ukoliko ozljeda glave nije ozbiljna a ozlijeeni ima teke ozljede drugdje po tijelu, morfin se moe dati. Ukoliko unesreeni s tekom ozljedom glave mora ostati na brodu vie od nekoliko sati potrebno je: promatrati stanje unesreenog (tlak, puls, temperatura, zjenice, disanje) prikupiti to vie informacija koje bi mogle pomoi. U zdravstveni dnevnik treba zabiljeiti: datum i vrijeme nesree detalje kako se nesrea dogodila kondiciju - stanje unesreenog prije nesree sadanje stanje unesreenog lijekove koji su dati i primijenjene postupke prve pomoi i njege

2.5. PROMATRANJE STANJA UNESREENOG "Promatrati stanje unesreenog" znai: promatrati razinu svjesnosti odnosno dubinu nesvjestice. Zabiljeiti ako je osoba pri punoj svijesti, ako razgovara normalno, normalno odgovara na pitanja, orjentirana je u vremenu i prostoru. Ako to nije tako, reagira li na povrinski ubod iglom sigurnicom? Ako se oni kapci njeno dotaknu prstima, pokreu li se one jabuice? Potrebno je takoer redovito kontrolirati puls, tlak, disanje, temperaturu, izgled i veliinu zjenica te njihovu reakciju na svjetlost. Ovi podaci se upisuju na temperaturnu listu. Pogoranje stanja svijesti povod je za uran transport u bolnicu. Kontrolirati stanje zjenica. Zjenice treba meusobno usporediti i gledati je su li: - iroke ili uske - reagiraju li na svjetlost - je li, tijekom promatranja dolo do promjena u izgledu ili veliini zjenica. Proirenje jedne zjenice razlog je za uran transport u bolnicu. Oduzetosti: moe li unesreeni pokretati obje ruke i noge ili moe samo jednu ruku i nogu na istoj strani? Osobe u dubokoj nesvijesti esto ne reagiraju na bilo kakve. podraaje. Neuobiajeni pokreti poput trzaja, greva grupa miia ili ritminog tremora mogu se pojaviti kao posljedica ozljede mozga odnosno posebne forme epileptinog napada zbog ozljede mozga. Ako se pojave razlog su za uran transport u bolnicu.

 Temperatura, puls i disanje. Temperatura bi trebala biti i ostati normalna. Ako je oteen centar za regulaciju tjelesne temperature u mozgu, temperatura moe rasti do visokih vrijednosti. U takovim sluajevima temperaturu treba mjeriti svakih pola sata i skidati je (antipiretici, hladni oblozi, masiranje alkoholom). Kao posljedica pritiska na mozak, puls moe biti usporen s tendencijom daljnjeg usporavanja. Usporeni puls s tendencijom daljnjeg usporavanja razlog je za uran transport u bolnicu! Disanje moe biti normalno ili usporeno i umno. Prohodnost dinih putova mora se odravati cijelo vrijeme, a ako je potrebno dati kisik preko maske ili umjetno disanje. Pored navedenog treba promatrati: - ima li krvarenja na nos, ui usta ili na stranjem zidu drijela? - tee li na usta, nos ili ui bistra, viskozna tekuina? - ima li hematoma oko oiju ili krvarenja u one jabuice? - ima li drugih ozljeda po tijelu? Napadi greva se mogu dogoditi nakon ozljede mozga. Ako je unesreeni agresivan postupati s njim korektno, koliko god je mogue bez primjene sile. Potrebno ga je sprijeiti da dodatno ozlijedi sam sebe. Ako nije mogue odmah prebaciti unesreenog u bolnicu, dati mu injekciju od 10 mg diazepama (APAURIN) u mii. Inekciju ponavljati svakih 12 sati sve do smjetaja u bolnicu. U ovakvim sluajevima konzultirati se s "Radio-medical advice".

2.6. OZLJEDE OKA Oi mogu biti ozlijeene razliitim predmetima ili kemijskim tvarima. Oko je vrlo osjetljiv organ i ozljede moraju biti tretirane kompetentno. Ispitivanje - pregled ozljede oka Prvi korak u zbrinjavanju ozljede oka je sagledati sve okolnosti i prilike koje su dovele do ozljede. Potrebno je paljivo pregledati ozlijeeno oko, a to e biti lake ako ozlijeeni lei s glavom lagano zabaenom unatrag. Pri pregledu ozlijeenog oka potrebno je osigurati: - dobru rasvjetu (jako dnevno svjetlo, lampu, runu bateriju); - lupu; - papirante maramice; - manje sterilne komprese gaze namoene fiziolokom otopinom ili vodom; - fluorescein kapi - lokalni anestetik za oko (TETRACAIN kapi za oi) - antibiotsku mast za oi (CHLORAMPHENICOL mast za oi) Prvo treba pregladati okolinu oka, pregledati ima li rana, otoka, krvnog podljeva ili nekih drugih nenormalnosti i deformacija, zatim pregledati bjeloonicu, venicu i ronicu. Usporediti izgled jednog oka s drugim. Izgled bjeloonice se ispituje tako da njeno podignemo gornju vjeu prstima i pacijentu kaemo da gleda gore-dolje zatim lijevo-desno. Potrebno je dobro pregledati kutove. Za detaljan pregled venice (konjuktive) potrebno je prevrnuti gornju vjeu. To se moe uiniti na dva naina. Jedan je da postavimo na kaiprst na donji dio gornje vjee, lagano pritisnemo, uhvatimo kaiprstom i palcem druge ruke trepavice gornje vjee, malo ih povuemo prema dolje i jednostavno prevrnemo vjeu.

Nakon to smo prevrnuli vjeu kaiprst maknemo. Drugi nain je da to umjesto kaiprstom, izvedemo tapiem za ui. Pri primjeni bilo kojeg od ova dva postupka pacijent mora gledati prema dolje, da bi obrambeni oni refleks bio manje izraen i otpor manji. Nakon to smo prevrnuli vjeu pregledamo taj dio sluznice i potraimo ima li kakvo sitno strano tijelo (komadi metala, praina) ili drugih oteenja. Prevrnutu vjeu moemo vratiti natrag jednostavnim povlaenjem ili rei pacijentu da pogleda prema gore i zatvori oba oka - tada e se vjea sama vratiti u prvobitni poloaj - slika 33.

Slika 33. Pregled oka Slijedi zatim pregled ronice. Korisno je da pri ovom pregledu svjetlo koso pada na povrinu ronice - tako se bolje uoavaju defekti i druge nenormalnosti. Povealo koristi da se zamijete teko uoljivi detalji. Ukoliko se na ronici primijete bilo kakova zamuenja, defekti ili strana tijela, to treba zabiljeiti. Bjeloonica koja okruuje ronicu moe biti crvena, to upuuje na iritaciju venice. Tom prilikom mogu se odstraniti strana tijela ako nisu zabodena u ronicu. Oteenja ronice bolje su uoljiva ukoliko se u oko ukapaju fluorescein kapi - u tom sluaju oteenje e se obojiti zeleno. U medicinsku dokumentaciju ozlijeenog treba zabilljeiti izgled i veliinu polja oboljenog zelenom bojom - oteenja ronice. Udarac u oko, krvni podljev u oku Udarac u oko tupim predmetom ili akom moe rezultirati krvnim podljevom i drugim oteenjima oka kao to je odljepljenje (ablacija) retine (unutarnjeg sloja oka) nastalo zbog krvarenja u unutarnjim slojevima oka. Ukoliko doe do poveanja oka zbog udarca, pacijenta treba staviti da lei, traiti "Radio medical advice" i to prije pacijenta transportirati do lijenika. Pacijenti koji su doivjeli udarac u oko, a naizgled nemaju nikakovih promjena, takoer trebaju to prije posjetiti lijenika. Oteenja ronice Oteenja ronice mogu biti uzrokovana stranim tijelima koja se nalaze ispod gornje vjee ili noktom. Bol je odmah prisutna a pacijent ima osjeaj da ima neto u oku. Abrazije (ogrebotine) ronice mogu se dijagnosticirati ukapavanjem fluorescein kapi - kada se pokau zeleno obojana podruja ili crtaste ogrebotine. Plitke ogrebotine ronice lijee se primjenom antibiotskih masti koje valja nanijeti uz unutranju stranu donje vjee. Zatim to oko treba prekriti sterilnom gazom i drati pokriveno 24 sata. Slijedei dan potrebno je ponovno pregledati oko koristei fluorescein kapi. Ako nema znakova oteenja (zeleno obojanih crta ili polja), lijeenje treba prekinuti. Ako se i dalje pokazuju zeleno obojana polja ili crtice,

nastaviti isti tretman naredna 24 sata i nakon toga ponoviti postupak ispitivanja oka. Lokalnu primjenu antibitskih masti koristiti sve dok ima znakova oteenja ronice ili dok pacijent ne doe do lijenika.

Povrinska strana tijela u oku Strana tijela na sluznici vjee, koja nisu zabodena, odnosno ona koja su labava mogu se lako odstraniti sterilnom gazom namoenom fiziolokom otopinom ili vodom kojom se samo "pokupe" strana tijela. Kontakt s povrinom ronice treba biti minimalan. Ako se strano tijelo ne moe skinuti na ovakav nain, ne treba pokuavati ponovno. Nakon to je strano tijelo izvaeno, treba ukapavanjem fluorescein kapi ispitati postoje li kakova oteenja ronice. Ako postoji bilo kakovo oteenje treba postupiti kao to je opisano kod ogrebotina ronice (antibiotska mast, oko prekriti sterilnom gazom). Oi nekih ljudi su tako osjetljive da se ispitivanje na strano tijelo i odstranjiv-anje ne mogu provesti bez ukapavanja lokalnih anestertika. Lokalni anestetik treba u oko ukapati tri puta po tri kapi u svako oko u razmaku od dvije minute, a onda saekati nekoliko minuta da anestetik djeluje. Nakon toga strano tijelo se vadi na opisani nain, ispituje se postojanje oteenja ronice, stavlja se antibiotska mast i oko se "zatvara" stavljanjem sterilne gaze. Strana tijela zabodena u oko Ovakva situacija se moe dogoditi kada komadii metala ili drugo strano tijelo se zabode u oko. Moe se dogoditi da takav komadi ne vidi pri pregledu oka, pa ni onda kad se ukapaju fluorescein kapi. Takoer se moe dogoditi da u trenutku kada pacijentu uleti u oko komadi metala, on ni ne osjea neku naroitu bol. Ali, treba biti oprezan i misliti na to. Okolnosti u kojima se nezgoda dogodila upuuju na mogunost stranog tijela u oku: buenje, bruenje, udaranje ekiem, cijepanje, varenje su poslovi kod kojih se mogu dogoditi ovakove nezgode. Kod dileme da li se takva ozljeda zaista dogodila, s okom treba postupati na nain kao da se dogodilao oteenje ronice, ali antibiotsku mast treba primjenjivati mnogo ee, a najmanje svakih est sati. Unesreeni treba otii na pregled onom lijeniku to je mogue prije. Ne pokuavati vaditi duboko zabodeno strano tijelo oka. Ozljede vjee i one jabuice Treba traiti radio-medicinski savjet ako je ona jabuica razderana ili porezana tako da curi sadraj. U meuvremenu, zatvoriti vjee ili ostatak vjea to je vie mogue. Pokriti oko sa jednim ili dva sloja sterilne vazelinske gaze tako da oko bude zatvoreno. Preko toga staviti dosta sterilne gaze ali na takav nain da se oko ne pritie i uvrstiti to flasterom. Kemijske opekline oka Ako to ve nije uinjeno, potrebno je dobro isprati oko sterilnom fiziolokom otopinom ili vodom tako da se odstrane i posljednji ostaci kemikalije - (najmanje 10 minuta ispiranja). Zatim je potrebno ukapati fluorescein kapi da bi se utvrdila mogua oteenja ronice. Ako postoje oteenja, u oko staviti antibiotsku mast i ponavljati to svakih 4 sata. Oko prekriti sterilnom vazelinskom gazom a preko toga sterilnom gazom. Unesreeni treba otii na pregled onom lijeniku to je mogue prije. Manja oteenja ronice nastala djelovanjem kemikalija mogu se lijeiti primjenom antibiotskih masti za oko svaka 4 sata, prekrivanjem oka sterilnom vazelinskom gazom i debljim slojem sterilne gaze. Pri tom je potrebno svakodnevno ispitati stanje oteenja ronice

primjenom fluorescein kapi. Lijeenje treba nastaviti i 24 sata nakon to se utvrdi da je oteenje ronice zacijelilo. Oteenje oka ultraljubiastim zracima -Fotoftalmija U sluaju varenja elektrinim lukom, bez zatitnih naoala, ultraljubiaste zrake mogu uzrokovati oteenje oka. Osoba ima osjeaj da su joj oi pune pijeska, oi su crvene i nateene, smeta joj svjetlost. Oi treba paljivo pregledati da se ne bi previdjelo oteenje ronice ili strano tijelo. Ako je zahvaeno samo jedno oko, najvjerojatnije nije u pitanju fotoftalmija. Takvo stanje je vjerojatno rezultat prisustva stranog tijela u tom oku i oteenja ronice, a to se moe dokazati primjenom fluorescein kapi. Zbrinjavanje osobe s fotoftamijom sastoji se u umivanju hladnom vodom, primjeni hladnih obloga na oi to smanjuje bol. Tamne naoale pomau kod preosjetljivosti na svjetlost. Ako osoba ima osjeaj da su oi pune pijeska moe se u oi staviti antibiotska mast (CHLORAMPHENICOL) i ponavljati svaka 4 sata. Ovo stanje se obino popravlja spontano nakon 48 sati ukoliko nema ponovljenog izlaganja UV zrakama. Treba izbjegavati ponovljeno izlaganje UV zrakama bez naoala za varenje. Sunane naoale treba nositi dok se oi potpuno ne oporave. Ozljede unutarnjeg oka Ako je ona jabuica perforirana kao posljedica ozljede glave, na takvo oko moe istjecati cerebrospinalna tekuina. U takvo oko ne treba nita stavljati da bi se zaustavilo to curenje. Unesreenog treba poloiti da lei na stranu na kojoj je ozljeda, poduprijeti rame i glavu i pustiti da tekuina slobodno tee. Druge ozljede unutarnjeg oka treba zbrinuti tako da se oko sterilno previje. Ne smije se stavljati pamuk na oko (dlaice pamuka su strana tijela koja dodatno iritiraju oko). U svim sluajevima kada postoji ozljeda ili sumnja na ozljedu unutarnjeg oka treba traiti "Radio medical advice".

2.7. OZLJEDE NOSA Ponekad kad je strano tijelo u jednoj nosnici, pacijent moe jednostavnim zaepljavanjem druge nosnice i propuhivanjem one u kojoj je strano tijelo, to tijelo izbaciti van. U drugom sluaju, ako je strano tijelo vidljivo, a ne moe se izbaciti na ovaj nain, treba upotrijebiti instrumente za vaenje. Pri tom biti oprezan da se strano tijelo ne zagura dublje u nosnicu. U sluajevima kada postoje potekoe, vaenje stranog tijela u nosnici ostaviti lijeniku. Krvarenje iz nosa Ako postoji jako krvarenje iz nosa koje se ne moe zaustaviti stiskanjem nosnica i hladnim oblozima, tada treba napraviti tamponadu nosa. Postupak se sastoji u tome da se traka gaze (jo bolje traka vazelinske gaze) ugura pincetom u nosnicu iz koje postoji krvarenje. Traka je iroka oko 1 cm i duga oko 1m. Tako nagurana gaza stoji u nosnici 48 sati, nakon ega je treba paljivo odstraniti. Prijelomi kostiju nosa Prijelomi nosnih kostiju se ne mogu lijeiti na brodu. Unesreenog treba prebaciti u bolnicu, a na brodu se zaustavlja krvarenje ako je jako i dugotrajno.

Ozljede usta i zuba Kod jakih udaraca u usta i lice moe moe doi do prijeloma vilica kompliciranih prijelomima i gubitkom zubi, ozljedama desni, ozljedama usnica, mekog tkiva obraza i jezika. Zbrinjavanje vanjskih rana obraza i usnica je standardno. Kod ozljeda unutranjosti usta unesreeni najprije treba isprati usta istom vodom i ispljunuti sve otkinute dijelove (npr. zube). Ne treba pokuavati odstraniti dijelove koji se jo dre ostalog tkiva. Ako unesreeni ima bolove treba mu dati sredstva protiv bolova u mii. Ne pokuavati ivati unutarnje rane u ustima. Ozbiljna krvarenja pokuati zaustaviti pritiskom. Ako je gornja ili donja vilica slomljena ili postoji sumnja na prijelom, vilicu treba imobilizirati, tako da zubi gornje vilice dodiruju zube donje vilice. Kod rana u usnoj upljini treba dati antibiotike radi sprjeavanje vrlo vjerojatne infekcije. Dati benzilpenicilin s prokain-benzilpenicilinom 800.000 i.j. (PLIVACIL-LIN), u mii, svakih 12 sati tijekom 5 dana. U sluaju nejasnoa, sumnji ili komplikacija traiti "Radio medical-advice".

2.8. OPEKLINE I OPAROTINE Zbrinjavanje je jednako bez obzira jesu li opekline (oparotine) uzrokovane suhom ili vlanom toplinom. Koa se pojednostavljeno dijeli na vanjski sloj (epiderm) i duboki sloj (derm). U koi se nalaze lijezde znojnice i lojnice, folikuli dlaka te zavreci ivaca koji prenose osjet dodira i boli. KATEGORIZACIJA OPEKLINA Opekline prvog stupnja zahvaaju samo epiderm. Koa je crvena, lagano oteena i bolna. Nema mjehura. Opekline drugog stupnja dijele se na povrinske i duboke. Povrinske opekline drugog stupnja uzrokuju crvenilo, mjehure, oteklinu i gubitak tekuine. Duboke opekline drugog stupnja teko je razlikovati od opeklina treeg stupnja. Bolovi mogu biti estoki zbog oteenja ivanih zavretaka. Opekline treeg stupnja zahvaaju sve dijelove koe te potkono tkivo, miie i kosti. Koa moe biti tamnosmea, crna ili sivkasto-bijela, u zavisnosti od uzroka opekline. Bolovi mogu izostati zbog unitenja ivanih zavretaka. Gubitak tekuine Javlja se kod opeklina II i III stupnja. Preko opeene povrine gubi se bezbojna tekuina (plazma) koja se sastoji od vode, minerala i bjelanevina. Veliki gubitak plazme moe uzrokovati ok. Nadalje, gubitak plazme uzrokuje veu viskoznost ("zgunjavanje") krvi, to oteava cirkulaciju i opskrbu tkiva kisikom. Koliina mokrae je smanjena. Procjena opeene povrine - pravilo devetke (9%) Kod djece ovo pravilo ima izuzetak jer je povrina glave neto vea nego kod odraslih u odnosu na ostalo tijelo. Stoga, kod djece, glava i vrat se moe raunati 10% ukupne povrine tijela. Pravilo slui za laku orjentaciju opeene povrine. Povrina glave i vrata: 1 x 9% Povrina jedne ruke: 1 x 9% (x 2)

Povrina jedne noge: 2 x 9% (x 2) Prednja povrina trupa: 2 x 9% Stranja povrina trupa: 2 x 9% Povrina spolnog organa i meice: 1%. Lagane opekline: a) opekline drugog stupnja ako je oteeno manje od 10% koe b) opekline treeg stupnja ako je oteeno manje od 2% koe Srednje teke opekline: a) opekline drugog stupnja ako je oteeno 10-20% koe, b) opekline treeg stupnja ako je oteeno manje od 10% koe Teke opekline: a) ako su opekline drugog stupnja, a oteeno je vie od 25% povrine koe, b) ako su opekline treeg stupnja a oteeno je vie od 10% koe. c) Sve kemijske i elektrine opekline, opekline sluznica oiju, jednjaka i drijela. Zbrinjavanje Potrebno je opeenog transportirati u bolnicu unutar 6 sati, ukoliko je to mogue. Ako to nije mogue potrebno je traiti "Radio-medical advice" u sluajevima kada se radi o: opeklinama III stupnja opeenoj djeci opeklinama lica i spolnih organa, opeklinama koje prelaze 18% povrine tijela kod odraslih ili 10% povrine tijela kod djece ili staraca. Opeenima treba dati da piju tekuine ako mogu: vone sokove, ajeve, bezalkoholne napitke ili oralnu rehidracijsku sol (NELIT praak, 1 vreica otopljena u l litru prokuhane i ohlaene vode). U sluaju da ne mogu uzimati tekuinu na usta (ozljede jednjaka i trbunih organa, stalno povraanje) treba im dati 0,9% otopinu kuhinjske soli (FIZIOLOKA OTOPINA) ali samo ako je to savjet dobiven preko Radio-medical advice. Potrebno je dati i sredstva protiv bolova te antibiotike (PLIVACILLIN 800.000 i.j. 1x dnevno, tijekom 5 dana). Ako je unesreeni nemiran moe mu se dati APAURIN od 5 mg svakih 4 sata. Manje ozbiljne opekline mogu se tretirati na brodu. Za obradu je potrebno: dovoljno sapuna, prokuhane mlake vode, kompresa gaze; najmanje dva seta sterilnih noica i pinceta; dovoljno vazelinske gaze i zavojnog materijala; sterilne gaze i vate; elastina mreica; maska za lice za jednokratnu uporabu za svakog tko obrauje opeklinu ili pomae. Osoba koja obrauje opeklinu potrebno je da dobro opere ruke sve do laktova i stavi na lice masku. Zatim odstraniti zavoj koji je stavljen kao prva pomo. U sluaju viestrukih opeklina, obraivati jednu po jednu opeklinu. Cilj je ograniiti izloenost opekline infekciji i gubitku (curenju) tekuine. Oistiti zatim rubove opekline s prokuhanom vodom i sterilnom gazom. Rubovi opekline iste se povlaei gazu od ruba opekline prema vani. Ne smije se

rabiti pamuk ili drugi linjajui materijal jer su njihove dlaice strana tijela u opeklini i usporavaju zacjeljivanje.