Predgovor urednika

Svakodnevno smo putem medija svjedoci raznih demonstracija i prosvjeda irom Europe i svijeta. Bune se studenti, radnici, nezaposleni, nerijetko i umirovljenici. Svi zajedno u borbi protiv eksploatacije od strane dravnih ili lokalnih monika i njihovih nepravednih zakona i odredbi. Nekad ti prosvjedi zavre brzo, nekad znaju trajati danima, pa ak i mjesecima, nekad zavre mirno, samo uz glasne povike i parole prosvjednika, nekad doe do estokih (nerijetko i krvavih) sukoba prosvjednika i policije, nekad daju rezultata, a nekad i ne. Ono to je najvanije bitno da se odravaju, da se glas potlaenog i izrabljivanog naroda uje, makar i na ulici jer samo na taj nain moemo doi do bolje i svjetlije budunosti, te ostvariti bolju egzistenciju sebi, svojoj djeci, unucima i generacijama koje dolaze. Da, tako je to u Europi i svijetu. Ali, to je sa drugima? Sa nama? Mi se ponaamo kao da ivimo u zemlji u kojoj demokracija cvjeta a blagostanju kraja nema, a ne u zemlji u kojoj vladaju bijeda, la, korupcija, socijalne nepravde, u kojoj ogroman broj ljudi ne radi, veliki broj jedva preivljava ili ivi ispod granice siromatva. Ukratko, ivimo u dravi u kojoj je obian mali graanin na svaki nain zgaen. Bezvrijedan. Mi smo bijesni, nezadovoljni, ponieni, ali ne radimo nita da stanje promjenimo. Zadovoljavamo se time to nekoliko hrabrih ljudi svojim otrim perima ili javnim nastupima seciraju i kritiziraju aktualnu vlast i tako spaavaju nau savjest i dostojanstvo. Mi nismo sposobni da organiziramo ili podrimo bilo kakvu akciju. Nismo sposobni za solidarnost. Upravo zbog toga ovako i ivimo. Promjene se nee dogoditi same od sebe. Za njih se trebamo sami izboriti. Nama je potreban Stefan Hesel i njegova lekcija iz graanske hrabrosti i neposlunosti. Ova kratka broura spoj je izvadaka iz knjige 'Pobunite se!' (Indignez-vous) gore spomenutog autora; francuskog diplomata, lana Pokreta otpora u 2. svjetskom ratu i jednog od suosnivaa Deklaracije o ljudskim pravima, i osobnog stava urednika ovog digitalnog izdanja. Nadam se da e svima koji je budu itali barem malo 'otvoriti oi' i dati dodatne hrabrosti da se suprostave svakom obliku eksploatacije i izrabljivanja u dananjem drutvu. D. P.

U Londonu, gdje sam se u oujku 1941. godine pridruio generalu De Gaulleu, uo sam da je Nacionalno vijee Pokreta otpora izradilo program prihvaen 15. oujka 1944. godine kojim je osloboenoj Francuskoj predloilo skup naela i vrijednosti na kojima bi poivala moderna demokracija nae zemlje. Ta naela i te vrijednosti danas su nam potrebniji nego ikada. Dunost je svih nas da bdijemo nad naim drutvom kako bi ono ostalo drutvo na koje emo biti ponosni: ne ovo drutvo ljudi bez papira, drutvo progona, drutvo etiketiranja imigranata, ne ovo drutvo gdje dovodimo u pitanje pravo na mirovinu i tekovine socijalnog osiguranja, ne ovo drutvo u kojem su mediji u rukama bogatih... Prisjetimo se, tada je ustanovljeno socijalno osiguranje kakvo je Pokret otpora elio, kao to je bilo zacrtano njegovim programom: potpuni plan socijalnog osiguranja koji e svim graanima osigurati sredstva za ivot u svim sluajevima kada sami nisu u mogunosti pribaviti si ih radom; mirovina koja ostarjelim radnicima omoguuje da dostojanstveno proive svoje preostale dane. Izvori energije, struja i plin, ugljenokopi i velike banke su nacionalizirani. To program takoer potvruje: povratak naciji velikih monopoliziranih sredstava za proizvodnju, plodova zajednikog rada, izvora energije, ruda, osiguravajuih drutava i velikih banaka; uspostavljanje istinske ekonomske i socijalne demokracije koja podrazumjeva oduzimanje ekonomske vlasti velikim ekonomskim i financijskim feudalnim sustavima. Opi interes mora imati prednost nad osobnim interesom, pravedna raspodjela bogatstava stvorenih radom mora imati prednost nad moi novca. Pokret otpora predlae racionalnu organizaciju privrede koja jami podreivanje osobnih interesa opim i osloboena je od strukovne diktature ustanovljene po ugledu na faistike drave, a privremena vlada Republike na sebe preuzima njezino ostvarenje. Istinskoj demokraciji potreban je nezavisan tisak; Pokret otpora to zna i zahtjeva, branei slobodu tiska, njezinu ast i nezavisnost od drave, moi novca i stranih utjecaja. No, ba se to danas nalazi u opasnosti. Pokret otpora traio je stvarnu mogunost pristupa obazovanju najvieg stupnja za svu francusku djecu, bez diskriminacije, a reforme predloene 2008. godine u suprotnosti su s tim tim projektom. Mladi nastavnici, iju borbu podupirem, odbili su ih primjeniti te su im za kaznu smanjene plae. Oni su se rasrdili, bili neposluni, procjenili su te reforme pretjerano udaljenima od ideala republikanske kole, pretjerano u slubi drutva novca i procjenili su da one vie ne razvijaju dovoljno stvaralaki i kritiki duh. Danas su osporeni svi temelji socijalnih tekovina Pokreta otpora.

Gnjev je motiv za otpor Usuuju se rei nam da drava vie ne moe osigurati trokove tih graanskih prava. Ali kako danas moe nedostajati novca za odravanje i produljenje tih mjera, kada se proizvodnja bogatstava znatno poveala od osloboenja, razdoblja u kojem je Europa bila razorena? Osim ako je uzrok tomu to to mo novca, kojoj se Pokret otpora toliko odupirao, nikad nije bila ovako velika, drska, sebina, sa svojim vlastitim slugama ak i u najviim sferama drave. Banke, koju su sada privatizirane, brinu se ponajprije za svoje dividende i pretjerano visoke plae svojih upravitelja, a ne za opi interes. Jaz izmeu najsiromanijih i najbogatijih nikada nije bio tako velik, a utrka za novcem i suparnitvo nikada toliko ohrabrivani. Temeljni motiv Pokreta otpora bio je gnjev. Mi, veterani Pokreta otpora i borbenih snaga Slobodne Francuske, mi pozivamo mlade generacije da ivnu i prenesu naslijee Pokreta otpora i njegove ideale. Poruujemo im: nastavite, pobunite se! Odgovorni politiari, ekonomisti, intelektualci i cjelokupno drutvo ne trebaju odustati niti se dati impresionirati aktualnom meunardnom diktaturom financijskih trita koja prijeti miru i demokraciji. Svima vam elim, svakome meu vama, da naete svoj vlastiti motiv za pobunu! On je dragocjen. Kada vas netko razljuti kao to je mene razljutio nacizam, postajete ratoborni, snani i angairani. Pridruujete se povijesnoj struji, a velika povijesna struja mora se nastaviti zahvaljujui svima nama. Ta struja tee prema veoj pravdi i veoj slobodi, ali ne onoj nekontroliranoj, slobodi lisice u kokoinjcu. Prava, koja je 1948. godine zacrtala Opa deklaracija, univerzalna su. Ako sretnete nekoga tko ih nema, saalite se nad njim i pomozite mu da ih stekne. Velika je odgovornost ovjeka koji se ne moe pouzdati ni u vlast niti u boga. Naprotiv, treba se angairati u ime svoje odgovornosti kao ljudskog bia. Moj uroeni optimizam, zbog kojega sam sve to se moe poeljeti smatrao ostvarivim, vodio me prema Hegelu. Hegelijanizam dugu povijest ovjeanstva tumai kao smislenu: ovjekova sloboda napreduje malo po malo. Povijest je sainjena od niza okova, ona je razmatranje izazova. Povijest drutva napreduje i na kraju, kada ovjek dostigne svoju potpunu slobodu, imamo demokratsku dravu u njenom idealnom obliku.

Ravnodunost je najgori stav Razlozi za pobunu mogu se danas initi manje jasnima ili pak svijet previe sloenim. Tko zapovijeda, tko odluuje? To nije uvijek lako razluiti meu svim strujama koje nama upravljaju. Nemamo vie posla s malobrojnom elitom ije djelovanje jasno razumijemo. Ovo je golem svijet, za koji ispravno osjeamo da je meuzavisan. Povezani smo kao nikada prije. Ali u ovom svijetu ima nepodnoljivih stvari. Da bismo to vidjeli, treba dobro gledati i traiti. Mladima govorim: potraite pa ete nai. Najgori je stav ravnodunost, kazati ja tu nita ne mogu, snalazim se: takvim ponaanjem gubite jedan od bitnih sastojaka koji vas ini ovjekom. Jedan od neophodnih sastojaka: sposobnost da se pobunite i angaman koji iz toga proizlazi. Ve sada moemo prepoznati dva velika nova izazova: 1. Golemi jaz koji postoji izmeu jako siromanih i jako bogatih koji neprestano raste. To je inovacija 20. i 21. stoljea. Danas jako siromani zarauju jedva dva dolara dnevno. Ne smijemo dopustiti da se taj jaz jo vie produbi. Sama ta injenica trebala bi potaknuti na angaman. 2. Ljudska prava i stanje u kojem se nalazi na planet. Poslije osloboenja imao sam priliku suraivati na izradi Ope deklaracije o pravima ovjeka koju su Ujedinjeni narodi prihvatili 10. prosinca 1948. godine u Parizu, u palai Chaillot. Komisija za ljudska prava tada je brojila pedeset i etiri drave lanice Ujedinjenih naroda, a ja sam bio njen sekretar. Glavni cilj i izazov pri sastavljanju te deklaracije je bio: osloboditi se prijetnji kojima je totalitarizam pritisnuo ovjeanstvo. Da bismo ih se oslobodili, morali smo postii da se drave lanice UN-a obveu na potivanje opih prava. To je bio nain da osujetimo argument pune suverenosti kojim se drava moe koristiti pri vrenju zloina protiv ovjeanstva na svom tlu. To je bio sluaj sa Hitlerom koji se smatrao gospodarom svoje zemlje, ovlatenim da poini genocid. I premda ta deklaracija ima deklarativno, a ne pravno znaenje, ona je od 1948. godine do danas odigrala veliku ulogu; vidjeli smo kako joj pribjegavaju kolonizirani narodi u svojoj borbi za nezavisnou; ona je oplodila svijest ljudi u njihovoj borbi za slobodom. Sa zadovoljstvom ustanovljujem da su se tijekom posljednjih desetljea umnoile nevladine organizacije i drutveni pokreti poput Attaca (Drutva za oporezivanje financijskih transakcija), FIDH-e (Meunarodne federacije liga za ljudska prava), Amnestyja... koji su aktivni i uspjeni. Oito je da danas ako elimo biti uinkoviti, moramo djelovati umreeno i profitirati od svih modernih sredstava komunikacije.

Nenasilje, put koji moramo nauiti slijediti Svi smo svjesni situacije u Palestini (pojasu Gaze) ili u Libiji. Tamonji sukobi izazivaju gnjev. Naalost danas terorizam sve vie prevladava. Svakom normalnom ovjeku jasno je da je terorizam neprihvatljiv, ali valja priznati da kada smo okupirani vojnim snagama beskrajno nadmonima naima, reakcija naroda moe biti samo nasilna. U poimanju beznaa, nasilje valja shvatiti kao aljenja vrijedan svretak situacija neprihvatljivih za one koji ih trpe. Dakle, moemo rei da je terorizam oblik beznaa i da je to beznae negativan pojam. Ne bismo se trebali preputati beznau, trebali bismo se nadati. Beznae je poricanje nade. Ono je razumljivo, gotovo bih rekao da je prirodno, ali ipak nije prihvatljivo. Jer njime ne postiemo rezultate koje bi eventualno mogla proizvesti nada. Mada danas to tako ne izgleda uvjeren sam da budunost pripada nenasilju, izmirenju razliitih kultura. Tim e putem ovjeanstvo morati prijei sljedeu etapu. Tu se slaem sa Sartreom, ne moemo oprostiti teroristima koji bacaju bombe, ali ih moemo razumjeti. Sartre je 1947. godine napisao: Uviam da je nasilje, u kojem god se obliku manifestiralo, znak neuspjeha. Ali to je neizbjean neuspjeh jer ivimo u svijetu nasilja. I premda je tono da je pribjegavanje nasilju i dalje nasilje koje riskira da se time perpetuira, istina je je i da je to jedini nain da ga se prekine. Ja bih tomu dodao da je sigurnije sredstvo obustave nasilja nenasilje. Treba razumjeti da nasilje okree lea nadi. Trebamo mu pretpostaviti nadu, nadu u nenasilje. To je put koji moramo nauiti slijediti. Na strani ugnjetaa, jednako kao i na strani potlaenih, treba doi do pregovora kako bismo uklonili opresiju; to e nam osigurati ivot u svijetu bez terorista. Zato ne treba dopustiti da se u nama nagomila previe mrnje. Poruka jednog Mandele, jednog Martina Luthera Kinga u potpunosti je podesna u svijetu koji je nadiao sukob ideologija i osvajaki totalitarizam. To je poruka nade u sposobnost modernih drutava da nadiu sukobe uzajamnim razumjevanjem i budnom strpljivou. Da bismo to postigli, trebamo se utemeljiti na pravima ije krenje, pa ma koji bio poinitelj, treba izazvati na gnjev. Oko tih prava nema nagodbe.

Za miroljubivu pobunu Produktivistika misao koju donosi Zapad povukla je svijet u krizu iz koje valja izai radikalnim raskidom s ispadima koji trae uvijek vie u podruju financija, ali takoer u podruju znanosti i tehnologija. Krajnje je vrijeme da prevlada briga za moral, pravdu i trajnu ravnoteu. Jer prijete nam najvei rizici. Oni mogu prekinuti ljudsku pustolovinu na planetu koji moe postati nemogu za ivot ovjeka. Ali ostaje istina da je od 1948. godine dolo do velikog napretka: dekolonizacija, kraj aparthejda, raspad Sovjetskog Saveza, pad Berlinskog zida. Nasuprot tomu, prvo desetljee 21. stoljea bilo je razdoblje nazadovanja. To nazadovanje objanjavam dijelom predsjednikovanja Georga Busha, zatim jedanaestim rujna i kobnim potezima koje su zbog toga poduzele Sjedinjene Amerike Drave, poput vojne intervencije u Iraku. Snala nas je ekonomska kriza, ali nas nije navela da pokrenemo novu razvojnu politiku. Takoer, summit u Kopenhagenu protiv globalnog zatopljenja nije izrodio istinsku politiku za ouvanje planeta. Nalazimo se na granici izmeu strahota prvog desetljea i mogunosti iduih. Ali treba se nadati, uvijek se treba nadati. Devedesete godine prolog stoljea bile su izvor velikog napretka. Ujedinjeni narodi organizirali su konferencije poput one 1992. godine u Riju o zatiti okolia, ili one 1995. godine u Pekingu o poloaju ena, a u rujnu 2001. godine, na inicijativu generalnog sekretara Ujedinjenih naroda Kofija Annana, 191 zemlja lanica prihvatila je deklaraciju o Osam milenijskih razvojnih ciljeva; po kojoj se naroito obvezuju na smanjenje svjetskog siromatva za polovinu do 2015. godine. Jako mi je ao to se ni Obama ni Europska unija jo uvijek nisu iskazali u onome to bi morao biti njihov doprinos stvaralakoj fazi, oslanjajui se na ove temeljne vrijednosti. Kako zakljuiti ovaj poziv na pobunu? Prisjeajui se da je doista nacizam poraen 1945. godine, zahvaljujui rtvama nae brae i sestara iz Pokreta otpora i Ujedinjenih naroda u borbi protiv faistikog barbarstva. Ali ta prijetnja nije u potpunosti nestala i na bijes protiv nepravde jo uvijek je netaknut. Ne, ta prijetnja nije u potpunosti nestala. Zato se uvijek prisjeamo istinske miroljubive pobune protiv masovnih sredstava komunikacije koji kao vidokrug naoj mladosti predlau samo masovnu potronju, prezir prema slabijima i prema kulturi, sveopu amneziju i pretjerano natjecanje svih protiv svih. Onima koji i koje e izgraditi 21. stoljee, s ljubavlju poruujemo: STVARATI ZNAI ODUPRIJETI SE. ODUPRIJETI SE ZNAI STVARATI.

OPA DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIMA usvojena i proglaena na Opoj skuptini Ujedinjenih naroda rezolucijom br. 217 /III 10. prosinca 1948. godine Preambula Budui da je priznanje uroenog dostojanstva te jednakih i neotuivih prava svih lanova ljudske obitelji temelj slobode, pravde i mira u svijetu, budui da je nepotivanje i zanemarivanje ljudskih prava rezultiralo barbarskim postupcima koji vrijeaju savjest ovjeanstva i da je izgradnja svijeta u kojemu e ljudska bia uivati slobodu govora i uvjerenja te biti slobodna od straha i neimatine, proglaena najveom tenjom svih ljudi, budui da je bitno ljudska prava zatititi vladavinom prava, kako ovjek ne bi morao pribjei, kao krajnjem sredstvu, pobuni protiv tiranije i ugnjetavanja, budui da je bitno promicati razvoj prijateljskih odnosa meu narodima, budui da su narodi Ujedinjenih naroda u Povelji ponovno potvrdili svoju vjeru u temeljna ljudska prava, u dostojanstvo i vrijednost ljudske osobe i jednaka prava mukaraca i ena te odluili promicati drutveni napredak i bolje uvjete ivota u veoj slobodi, budui da su se drave lanice obvezale da u suradnji s Ujedinjenim narodima osiguraju promicanje opeg potovanja i primjene ljudskih prava i temeljnih sloboda, budui da je ope razumijevanje tih prava i sloboda od najveeg znaaja za puno ostvarenje te obveze, u ovom asu, stoga,

Slubeni prijevod teksta Ope deklaracije o ljudskim pravima do danas nije objavljen na hrvatskom jeziku te je povodom
obiljeavanja 60-te godinjice Ope deklaracije o ljudskim pravima izraen ovaj prijevod dr. Dubravke imonovi, na temelju brojnih prethodnih neslubenih prijevoda te slubenog prijevoda Europske konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda koja u jednom dijelu sadri istovjetne pojmove.

Opa skuptina proglaava Opu deklaraciju o ljudskim pravima kao zajedniku tekovinu svih naroda i nacija, kako bi svaki pojedinac i svako tijelo u drutvu, imajui ovu Deklaraciju stalno na umu, teili da pouavanjem i obrazovanjem promiu potovanje ovih ljudskih prava i sloboda te kako bi se postupnim domaim i meunarodnim mjerama osiguralo njihovo ope i djelotvorno priznanje i primjena meu narodima drava lanica i meu narodima na podrujima pod njihovom jurisdikcijom.

lanak 1. Sva ljudska bia raaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i svijeu te trebaju jedna prema drugima postupati u duhu bratstva. lanak 2. Svakome pripadaju sva prava i slobode utvrene u ovoj Deklaraciji bez razlike bilo koje vrste, kao to je rasa, boja koe, spol, jezik, vjeroispovijed, politiko ili drugo miljenje, nacionalno ili drutveno podrijetlo, imovina, roenje ili drugi status. Nadalje, ne smije se praviti nikakva razlika na osnovu politikog, pravnog ili meunarodnog statusa zemlje ili podruja kojemu neka osoba pripada, bilo da je to podruje neovisno, pod starateljstvom, nesamoupravno, ili mu je na neki drugi nain ogranien suverenitet. lanak 3. Svatko ima pravo na ivot, slobodu i osobnu sigurnost. lanak 4. Nitko se ne smije drati u ropstvu ili ropstvu slinom odnosu; ropstvo i trgovina robljem zabranjuju se u svim njihovim oblicima. lanak 5. Nitko se ne smije podvrgnuti muenju ili okrutnom, neovjenom ili poniavajuem postupku ili kazni. lanak 6. Svatko ima pravo da ga se svugdje pred zakonom priznaje kao osobu.

lanak 7. Svi su pred zakonom jednaki i svi imaju pravo na jednaku pravnu zatitu, bez ikakve diskriminacije. Svi imaju pravo na jednaku zatitu od bilo kakve diskriminacije kojom se kri ova Deklaracija, kao i od svakog poticanja na takvu diskriminaciju. lanak 8. Svatko ima pravo na djelotvorno pravno sredstvo pred nadlenim domaim sudovima zbog djela kojima su povrijeena njegova temeljna prava zajamena ustavom ili zakonom. lanak 9. Nitko ne smije biti podvrgnut samovoljnom uhienju, zatvaranju ili izgonu. lanak 10. Svatko je jednako ovlaten na pravino i javno sasluanje od strane neovisnog i nepristranog suda radi utvrivanja njegovih prava i obveza, i bilo koje kaznene optube protiv njega. lanak 11. 1. Svatko optuen za kazneno djelo ima pravo da ga se smatra nevinim sve dok mu se ne dokae krivnja u skladu sa zakonom u javnom postupku u kojem su mu pruena sva jamstva potrebna za obranu. 2. Nitko ne moe biti proglaen krivim za bilo koje kazneno djelo poinjeno bilo kojim inom ili propustom koje, u asu poinjenja, po unutranjem ili meunarodnom pravu nije bio predvieno kao kazneno djelo. Isto se tako ne moe odrediti tea kazna od one koja je bila primjenjiva u asu kad je kazneno djelo poinjeno. lanak 12. Nitko ne smije biti podvrgnut samovoljnom mijeanju u njegov privatni ivot, obitelj, dom ili dopisivanje, niti napadima na njegovu ast i ugled. Svatko ima pravo na zakonsku zatitu protiv takvog mijeanja ili napada. lanak 13. 1. Svatko ima pravo na slobodu kretanja i boravka unutar granica svake drave. 2. Svatko ima pravo napustiti svoju i bilo koju drugu zemlju i vratiti se u svoju zemlju. lanak 14. 1. Svatko pred progonom ima pravo traiti i dobiti utoite u drugim zemljama. 2. Na to se pravo ne moe pozivati u sluaju progona koji su izravna posljedica nepolitikih zloina ili djela protivnih ciljevima i naelima Ujedinjenih naroda.

lanak 15. 1. Svatko ima pravo na dravljanstvo. 2. Nitko ne smije biti samovoljno lien svoga dravljanstva niti mu se smije uskratiti pravo na promjenu dravljanstva. lanak 16. 1. Punoljetni mukarci i ene imaju pravo stupiti u brak i osnovati obitelj bez ikakvih ogranienja glede rase, dravljanstva ili vjeroispovijedi. Oni su ovlateni na ista prava prilikom sklapanja braka, u braku i tijekom razvoda. 2. Brak se moe sklopiti samo uz slobodan i potpun pristanak osoba koje namjeravaju stupiti u brak. 3. Obitelj je prirodna i temeljna drutvena jedinica, i ima pravo na zatitu drutva i drave. lanak 17. 1. Svatko ima pravo vlasnitva samostalno ili u zajednici s drugima. 2. Nitko ne smije biti samovoljno lien svojeg vlasnitva. lanak 18. Svatko ima pravo na slobodu miljenja, savjesti i vjeroispovijedi; to pravo ukljuuje slobodu promjene vjeroispovijedi ili uvjerenja i slobodu da pojedinano ili u zajednici s drugima, javno ili privatno, iskazuje svoju vjeroispovijed ili uvjerenje bogoslujem, pouavanjem, praktinim vrenjem i obredima. lanak 19. Svatko ima pravo na slobodu miljenja i izraavanja; to pravo ukljuuje slobodu zadravanja miljenja bez uplitanja i slobodu traenja, primanja i irenja informacija i ideja putem bilo kojeg medija i bez obzira na granice. lanak 20. 1. Svatko ima pravo na slobodu mirnog okupljanja i udruivanja. 2. Nitko se ne smije prisiljavati na pripadanje nekoj udruzi. lanak 21. 1. Svatko ima pravo sudjelovati u upravljanju svojom zemljom neposredno ili preko slobodno izabranih predstavnika. 2. Svatko ima pravo na jednak pristup javnim slubama u svojoj zemlji.

3. Volja naroda je temelj dravne vlasti; ta se volja mora izraavati na povremenim i potenim izborima, koji se provode uz ope i jednako pravo glasa, tajnim glasovanjem ili nekim drugim jednako slobodnim glasakim postupkom. lanak 22. Svatko kao lan drutva ima pravo na socijalnu sigurnost i ovlaten je, putem dravnih napora i meunarodne suradnje te u skladu s organizacijom i mogunostima svake pojedine drave, na ostvarenje ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava neophodnih za njegovo dostojanstvo i slobodan razvoj njegove osobnosti. lanak 23. 1. Svatko ima pravo na rad, slobodan izbor zaposlenja, pravedne i primjerene uvjete rada i na zatitu od nezaposlenosti. 2. Svatko bez ikakve diskriminacije ima pravo na jednaku naknadu za jednak rad. 3. Svatko tko radi ima pravo na pravednu i primjerenu naknadu koja njemu i njegovoj obitelji osigurava ivot dostojan ovjeka i koja se prema potrebi dopunjuje drugim sredstvima socijalne zatite. 4. Svatko ima pravo osnivati i pristupati sindikatima kako bi zatitio svoje interese. lanak 24. Svatko ima pravo na odmor i slobodno vrijeme, ukljuujui razumno ogranienje radnih sati i periodini plaeni dopust. lanak 25. 1. Svatko ima pravo na ivotni standard koji odgovara zdravlju i dobrobiti njega samoga i njegove obitelji, ukljuujui prehranu, odjeu, stanovanje, lijeniku njegu i potrebne socijalne usluge, kao i pravo na sigurnost u sluaju nezaposlenosti, bolesti, nesposobnosti, udovitva, starosti ili nekog drugog nedostatka sredstava za ivot u uvjetima koji su izvan njegove kontrole. 2. Materinstvu i djetinjstvu pripada posebna skrb i pomo. Sva djeca, bila ona roena u ili izvan braka trebaju uivati istu socijalnu zatitu. lanak 26. 1. Svatko ima pravo na obrazovanje. Obrazovanje mora biti besplatno, barem na osnovnom i temeljnim stupnjevima. Osnovno obrazovanje mora biti obvezno. Tehniko i struno obrazovanje mora biti ope dostupno, a visoko obrazovanje mora biti jednako dostupno svima na osnovi uspjeha. 2. Obrazovanje mora biti usmjereno punom razvoju ljudske osobnosti i jaanju potivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda. Ono mora promicati razumijevanje, toleranciju i prijateljstvo meu svim narodima, rasnim ili vjerskim grupama te podupirati djelovanje Ujedinjenih naroda na odravanju mira.

3. Roditelji imaju pravo prvenstva u izboru vrste obrazovanja za svoju djecu. lanak 27. 1. Svatko ima pravo slobodno sudjelovati u kulturnom ivotu zajednice, uivati u umjetnosti i sudjelovati u znanstvenom razvoju i njegovim koristima. 2. Svatko ima pravo na zatitu moralnih i materijalnih interesa koja proizlaze iz bilo kojeg znanstvenog, knjievnog ili umjetnikog djela kojemu je autor. lanak 28. Svatko ima pravo na drutveni i meunarodni poredak u kojemu se prava i slobode utvrene ovom Deklaracijom mogu potpuno ostvariti. lanak 29. 1. Svatko ima obveze prema zajednici u kojoj je mogu slobodan i cjelovit razvoj njegove osobnosti. 2. U koritenju svojih prava i sloboda svatko moe biti podvrgnut samo onim ogranienjima koja su utvrena zakonom, iskljuivo radi osiguranja potrebnog priznanja i potivanja prava i sloboda drugih te radi ispunjenja pravednih zahtjeva morala, javnog reda i opeg blagostanja u demokratskom drutvu. 3. Ta se prava i slobode ni u kojem sluaju ne smiju koristiti protivno ciljevima i naelima Ujedinjenih naroda. lanak 30. Nita se u ovoj Deklaraciji ne moe tumaiti tako da podrazumijeva pravo bilo koje drave, grupe ili osobe da poduzmu bilo koju aktivnost ili izvre bilo koji in kojim se ponitava neko od ovdje utvrenih prava i sloboda.