GEOGRAFSKI SMJETAJ I POLOAJ BIH

Nalazi se u J-I dijelu Europe. Smjetena je izmeu 49 26 15 sjeverne geografske irine i 14 45 i 19 41 istone geografske duine. Povrina joj je 51 129 km i na tom prostoru ivi po podacima iz 1991 godine oko 4,5 milijuna stanovnika. Prosjena gustoa naseljenosti je 85 stan/km. BIH ima oblik trokuta sa stranicama rijeke Save, Dinaridi i rijeke Drine. Granice su prirodne i to hidrografske i planinske i morske. Na sjeveru tj. Prema HR je rijeka Sava, pa Una, zatim dio Dinarida tj. Pljeivica, Maglaj, Dinara, rijeka Trebiat. Pa se prekida kopnena granica prema Hrvatskoj i tu Bosna ima izlaz na more (Klek i Neum). Zatim dalje granica prema Hrvatskoj do Orijena i tu se nalazi tromea BIH, HR i CG. Granica je i dalje planinska, Galija, Magli, Ljubinja, Javorje, i dalje je rijena tj. Rijeka Drina koja je nastala od rijeke Pive i Tare. Ta granica je sve do ulijevanja rijeke Drine u Savu. Najdua je sa Hrvatskom, pa sa Srbijom i Crnom Gorom a najmanja je izlaz na more (25 km). Bosna se nalazi u sjevernom umjerenom pojasu. Drugi utjecaj je utjecaj Atlantskog Oceana, bolje reeno zbog zranih strujanja. Znaajan je i utjecaj Dinarida (mlade vijenane planine). Sputaju se prema sjeveru prema rijeci Savi i prema prostoru juga tj. prostor Niske Hercegovine Neretvi. Ima i Hidrografski utjecaja tj. Utjecaj rijeke Save i Dunava. vei dio rijeka BIH odlazi u Crno more preko Save pa Dunava, a tek manji dio (samo Neretva) sa svojim pritokama odlazi u Jadransko More. Ima i pomalo utjecaja Alpa preko Hrvatske. To su bili prirodni utjecaji ali ima i umjetnih tj. vjetakih utjecaja.

KULTURNI AREALI I GORSKI PRAG

Postoje 3 areala i to zapadno europski kulturni areal, -utjecaj sa zapada i jugozapada tj. utjecaj katolianstva i romanske kulture. Drugi areal je srednjoeuropski kulturni areal, -utjecaj sa sjevera i sjeverozapada, i tu je utjecaj katolianstva, idovstva i protestanata. Trei kulturni areal je jugoistoni europski areal, -utjecaj sa jugoistoka i juga, tj. utjecaj pravoslavlja i islama. Najvie utjecaja ima 3 areal na BIH. Gorski prag je prostor iznad 700 m nadmorske visine. Gorski prag BIH ima veliku irinu. Prvi dio ini prostor oko rijeke Kupe i rijeke Une dok drugu skupinu gorskog praga ini prostor oko rijeke Vrbasa, Rame, Neretve, Bosne i Drine. Gorski prag BIH je ispresijecan rijenim tokovima i najvea povezanost praga je preko prijevoja i izgradnjom tunela. Osim slabe prometne povezanosti na tim prostorima je i manji broj stanovnika, slabija je gospodarstvena razvijenost tj. slabiji su ivotni uvjeti osim du rijeka odnosno u dolinama. Zbog velike irine gorskog praga slaba je povezanost sjevera i juga tj. s izlazom na more. Areal je prostor-podruje.

GEOGRAFSKI POLOAJ I SMJETAJ HRVATSKE

Hrvatska je smjetena u junom dijelu Europe sa povrinom od 56 538 km. Nalazi se u sjevernom umjerenom pojasu sa koordinatama 134 30 i 19 27 istone geografske duine i 42 23 i 46 33 sjeverne geografske irine. Granice su prirodne. Ima veliki izlaz na more. Granica prema Maarskoj je rijena: Drava , pa rijeka Mura. Pa je granica prema Sloveniji planinska: Macejsko gorje, pa rijeka Sutla, zatim planinska: umberako gorje. Zatim je rijena: Kupa, zatim planinska: Snjenik i dalje je rijena: Dragonja. Hrvatska ima izlaz na more. Granica je morska sa Slovenijom i Italijom. Na tromei je planinska. Ima i sa Srbijom i Crnom Gorom morsku granicu. Prekida granicu Bosansko more. Dalje je rijena: Trebiat i planinska i opet rijena: Sava i sa Srbijom i Crnom Gorom je uglavnom rijena: Dunav koji odlazi u Crno More. Na ovom prostoru ima utjecaja geografskih cjelina. Na sjeveru Panonska nizina. Sa Zapada vei utjecaj nego na BIH imaju Alpe i zatim utjecaj Dinarida. Hidrografski utjecaj imaju isto i rijeka Sava i Dunav odn. Crno more i utjecaj ima i Jadransko more u veoj mjeri zbog vee otvorenosti prema moru i zbog rijeka koje teku u more a to su Krka, Cetina, Raa i Mirna. Velik utjecaj ima i Sredozemno more tj. utjecaj Afrikog kopna i Atlantskog Oceana preko Gibraltara. Na prostoru Hrvatske najvei utjecaj dolazi sa sjevera i sa zapada tj. najvie utjecaja ima katolianstvo. Ima i pomalo utjecaja i jug. Gorski prag je jako uzak. Najkraa veza izmeu kopna i mora je Senj-Drinje-Modrus. To znai da je laka prometna povezanost, laki prijelaz i probijanje tunela. Na prostoru Hrvatske razlikujemo u Sjevernom dijelu Nizinski dio i taj nii dio zove se Panonski a vii Peripanosnki. U Sredinjem dijelu je planinsko-kotlinski prostor a u Junom dijelu jadransko mediterijanski odn. Primorski dio. A na prostoru BIH javlja se u Sjevernom dijelu nizinski ali pomalo vii dio-Peripanonski prostor. U Sredinjem dijelu: planinsko kotlinski i na Jugu kao Primorski dio.

GEOGRAFSKI POLOAJ I SMJETAJ CRNE GORE I SRBIJE

Srbija i Crna Gora nastala je 1991 raspadom bive Jugoslavije, a prije 11 mjeseci dolo je do ujedinjenja Srbije i Crne Gore. Povrina je 1002, 375 km i ima negdje oko 11 milijuna stanovnika. Smjetena je od 18 30 do 23 istone geografske duine i od 41 45 do 45 15 sjeverne geografske irine. Granice su prirodne, tj. planinske, rijene, morske i jednim dijelom umjetne. SCG se nalazi izmeu Maarske gdje je granica nizinska, velika otvorenost, zatim prema Hrvatskoj je granica rijeka Dunav, prema BIH je rijeka Drina sve do izlaza na mora pa je tu granica morska. Pa je ranica prema Albaniji planinska planina Prokletije i jedan dio Skadarskog jezera. Dalje ej planinska prema Makedoniji ar planina i planina Crna Gora, planina Dukat. I prema Bugarskoj je planinska planina Balkan a i jedan dio granice prema Bugarskoj je nizinski- rijeka Dunav. A zatim granica prema Rumunjskoj jednim dijelom je vjetaka ili umjetna (poplave). Dalje ej granica nizinska tj. otvorena sve do Maarske.

Na prostoru SCG javljaju se 3 cjeline: sjeverni dio je planinski, sredinji dio je planinsko kotlinski, juni dio je mediteranski. Utjecaj sa sjevera je od Panonske nizine, sa sjeveroistoka imamo utjecaj Sibira, zatim utjecaj Dinarida, pa utjecaj Save i Dunava tj. Crnog mora. Zatim utjecaj Jadranskog mora, ali ne previe i imamo mali utjecaj Egejskog mora. Gorski prag je irok, ispresijecan rijekama i najveu vanost ima rijeka Morava tj. zapadna Morava i juna Morava koja se nadopunjuje na rijeku Bardar i to je ujedno i najvea prometnica, MoravskoBardarska prometnica. Kroz gorski prag postoji povezanost unutranjosti s Jadranskim morem (Beograd-Bar). Najvei utjecaj na prostor SCG ima jugoistoni kulturni areal i to utjecaj pravoslavlja i islama i poto je velik utjecaj sjevera ima i utjecaja katolianstva tj. srednjoeuropskog kulturnog areala.

GEOMORFOLOKA OBILJEJA
Reljef predstvalja sva udubljenja i uzvienja nastali djelovanjem unutarnjih i vanjskih sila (unutarnje su potresi, vulkani nastali visokim temperaturama i tlaka, a vanjski je npr. utjecaj ovjeka, padalina, sunca). Unutarnji se nazivaju endogeni a vanjski egzogeni. Geoloka prolost utvruje starost stijena: prekambrij, paleozoik, mezozoik, kenozoik. Oblici reljefa mogu biti pozitivni i negativni tj. uzvienja i udubljenja. HRVATSKA Prekambrij je najnia, donja, najstarija. Na podruju HR nastale najstarije stijene su prekambrijske, nastale na podruju otonih planina Psunj, Papuk, Poeka gora, Dilj, itd. Tu ima i paleozoiskih stijena. A takvih stijena ima i na podruju Medvjedice, i na podruju Kotara, Velebita i Like. Svi ostali oblici reljefa nastali su u kenozoiku. U Hrvatskoj se jo izdvajaju sedimentne stijene, krenjake ili vapnenac i metamorfne stijene. Na poruju HR izdvajamo nizinski reljef i to do 200m je 53,42%. Od 200-500 m 25,61%, a od 5001000m je 17,11% i preko 1000m 4%. Najvei vrh je Dinara (1831m). BIH Na prostoru Bih imamo paleoizoiskih stijena zastupljene na podruju Unsko-Sanskom, na Srednjobosanskim planinama , istonoj i jugoistonoj Bosni, sjevernoj Bosni i na prijelazu prema zapadnoj Bosni gdje se javljaju mezozoike stijene kao i prema podruju Hercegovine. Osim metamorfnih stijena imamo jo i krenjake stijene na tim prostorima koje nam govore o velikom bogatstvu ruda iz tog perioda. Najmlae mezozoike stijene nalaze se u okolici Jajca, Banja Luke, uz granicu sa Crnom Gorom dok kenozoike stijene stvaraju naslage mrkog ugljena i lignita (Zenica, Bezo, Banovii, Banja Luka). Krajem ove ere dolo je do odlaska Panosnkog Mora rijekom Savom i u najniem dijelu formirana su plitka jezera. BIH je preteno planinska zemlja. Do 500m je 38,4%, od 500-1000 m je 33% a preko 1000m je 28%. Magli je najvei vrh (2386m).

LONGITUDINALNI I TRANSVERZALNI PROMETNI PRAVCI

Ovdje imamo dva prometna pravca- longitudinalni i transverzalni. Longitudinalni prometni pravci povezuju zapad s istokom preko HR, BiH i SCG. Oni povezuju zapadnu i srednju Europu s jugoistonom Europom i jugozapadnom Azijom. Longitudinalni pravci su: Dravski, Savski i Jadranski prometni pravac. Transverzalni prometni pravac povezuje sjever i jug, tj. omoguuje kontinentalnim srednjoeuropskim zemljama da iziu na najblie more, Jadransko more tj. Sredozemno more i Egejsko more. Transverzalni pravac je: Peuh-Osijek-amac-dolina rijeke Bosne do Sarajeva-preko Ivan planine tj. prijevoja Ivan Sedlo-preko rijeke Neretve do mora. Druga je preko Hrvatskog gorskog praga: Senj-Brinje-Modru. A preko SCG: dolina rijeke Morave prema Bardaru i dalje prema Egejskom moru. Druga mogunost kroz SCG je pruga Beograd-Bar. Na mjestu krianja longitudinalnih i transverzalnih prometnih pravaca nastaju raskrija koji su pokazatelji povoljnog geografskog poloaja.

REJEF BOSNE I HERCEGOVINE PERIPANONSKA BOSNA

Peripanonska nizina zahvata sjevernu Bosnu tj. porjeje rijeke Save (u desnu stranu) i donja porjeja njenih pritoka. Pritoke su: Drina, Bosna, Vrbas, Ukrina, Una itd. to su rijeno akumulativni oblici kao to su rijene terase, poloji itd. najvei udio za ovakav reljef ima rijeka Sava s pritokama. Kao rezultat akumulacije rijeke Vrbasa nastalo je Lijee polje. Ukrina je izgradila Ivanjsko polje. Rijeka Bosna je izgradila amako polje kod amca, a rijeka Drina Semberiju. To je najuravnjeniji dio BiH s nadmorskom visinom manjom od 100 m. S juga je omeena planinom Majevicom. Izmeu uravnjenih cjelina javljaju se pobra i niske planine a to su: Majdanska planina, Kozara, Prosara, Matajica, Ozren, Majevica itd. i ove cjeline daju Peripanonskoj oblasti blago zatalasani reljefni izgled i to znai da bi taj prostor trebao biti uravnjen ali ipak ima taj blago zatalasani reljefni izgled. Radom rijeka stvaraju se akumulativni oblici reljefa na uu rijeka i ta erozija zove se fluvijalna erozija ili dolinski reljef. Oblici reljefa na uu nastaju bonom erozijom.

PANONSKA I PERIPANONSKA HRVATSKA

Panonski i peripanonski prostor nalazi se u sjevernom dijelu Hrvatske izmeu Save i Drave i Dunava pa do granice sa Slovenijom i do Petrove i Srinjske Gore. Peripanonska ima veu nadmorsku visinu od panonske. Istoni dio predstavlja panonski a zapadni je peripanonski. Panonski prostor je ispresijecan rijekama i lesnim naslagama koje su nastale akumulacijom rijeka i vjetrova. Na prostoru panononske regije nalaze se slijedee lesne zaravni: Erducka, Baranjska, Vukovarsko-Vinovaka, akovaka i Srijenska. Prema zapadu se nadmorska visina poveava preko otonih planina sve do Petrove i Srinjske gore i taj se prostor zove Peripanosnka Hrvatska. On je ispresijecan rijenim dolinama, planinama koje

nisu velikih nadmorskih visina. Najvea visina je umbreako gorje (1178m) i Psunj (975m). Osim tih planina izdvajaju se jo Macejsko gorje, Ivanica, Kalniko gorje, Medvednica, Samoborsko gorje, Vukomedike gorice, Moslovaka gora, Vilogora i sve otone planine (Psunj, ). U dolini rijeke Save nalaze se movarni tereni i polja i to Jelas polje, Crnac polje i Lonjsko polje. Osim rijeke Save peripanosnki prostor karakterizira i vei broj pritoka: Lonja, esma, Odra, Ilova, Ribnjak, Kupa, Sunja.. i taj prostor peripanonske HR je preureen za ribnjake.

PLANINSKA OBLAST BIH

Planinska oblast nalazi se izmeu peripanonske oblasti i niske Hercegovine tj. do planina vrsnice, Prenja, Velea, Lelije, Zelengora do Maglia. Ova oblast odlikuje se velikom nadmorskom visinom s najveim vrhom Magli, ispresijecanost rijenim tokovima: Vrbas, Bosna, Drina i jedna dio Neretve tj. izvor. Rijena dolina je kompozitna tj. sloena. Sastoji se od suenja i proirenja. Ona su nastala djelovanjem sila i ovisi o sastavu stijena i starosti. Ako je stijena mekana i nova tu postoji mogunost proirenja nego kod starih tvrdih. Mlae su uglavnom sedimentne tj. talone. Ovi prostori imaju obiljeje polja: Livanjsko, Glamoko, Kupreko. Zatim velika je akumulacija vode tj. jezera. Veliko je bogatstvo i ruda i to eljeza, ugljena, zlata, olova, malo bakra, cinka. Na prostoru BIH ima i planina koje se odlikuju tim velikim bogatstvom kao to su Radua, Vranica, Zvijezda, Konjuh, i ostala podruja Vlasi, Cincar, ator, Vran, Igman, Bjelanica, Romanija, Jahorina itd. Prometna povezanost je slabija zbog nadmorske visine a zahvaljujui rijenim dolinama i prijevojima povezanost je vea.

PRIMORSKA REGIJA BIH I HRVATSKE RELJEF

Ta regija BIH zove se Humine ili niska Hercegovina. ini je krka zaravan oko donje Neretve, to je uravnjen prostor s krenjakim breuljkastim podrujem (flisnim). Popovo polje spada meu najvea krka polja Dinarida, u SZ dijelu nalazi se peina Vjetrenica a naziv joj potjee od vjetra koji struji na ulazu u peinu. U jezercima Vjetrenice ivi ovjeja ribica. Pored Popovog polja tu se nalazi i Hutovo blato, najvei ornitoloki rezervat ptica selica. Osim toga tu se jo i javljaju i Mostarska kotlina s Mostarskim poljem i Mostarskim blatom. Juno od uzvienja od planinske oblasti nalazi se primorska oblast Hrvatske. To ej uski primorski pojas s brojnim otocima i poluotocima, zaljevima i kanalima. Vei dio primorske oblasti ima smjer Dinarida i HR primorska regija tj. obala pripada dalmatinskom tipu obale (vea razvedenost). Ova regija nije previe uravnjena jer imamo otonu planinu Vidova gora na Brau visine 780 m. Postoji veliki broj zaljeva, najvei je Kvarnerski zaljev, najdublji je Rijeki i vei broj manjih zaljeva kao to su Trogirski, Katelanski, Bakarski itd. i neki zaljevi zovu se kanali kao to su Velebitski, Neretvanski itd. Sjeverni dio mora je plii, juniji dublji (vie od 1200 m), srednji dio mora ima dubinu do 200 m, a najplii dio kora je od Rta, Kamenjak do Ankone tj. manje od 50 m. Prostor primorske Hrvatske broji oko 1200 otoka i karakteristino je da ovaj prostor ima vei broj nacionalnih parkova, Brijuni, Kornati, Mljet i na granicama primorske i planinske oblasti nalaze se nacionalni parkovi Krka i Paklenica. Razlika izmeu HR i BIH primorja je vea otvorenost.

VRIJEME I KLIMA- ELEMENTI I MODIFIKATORI PROSTORI BIH I HRVATSKE

Klima je prosjean tijek vremena u nizu godina (najmanje 10). Vrijeme je trenutno stanje atmosfere. Klimatski elementi su: temperatura, padaline, vlanost zraka, tlak, oblanost, vjetar itd. a na elemente utjeu klimatski modifikatori, a to su: geografski poloaj (irina i duina), odnos kopna i mora, ralanjenost reljefa (nadmorska visina i reljefni oblici), biljni svijet ili pokrov, utjecaj ovjeka itd. to znai da e klimatski elementi biti razliiti pod utjecajem klimatskih modifikatora. imbenici koji direktno utjeu na klimu BIH i HR, najvee geografske cjeline. Geografski poloaj- ovi prostori su blie ekvatoru nego sjevernom polu. UTJECAJ JADRANSKOG MORA: more se sporije zagrijava i sporije hladi od kopna. Maritivni ili morski utjecaj: du rijenih tokova u unutranjost, du rijeke Krke, Cetine, Neretve, Zrmanje. Vei utjecaj je na HR zbog vee otvorenosti. RELJEF, UTJECAJ ALPA I DINARIDA: vei utjecaj Alpa i Dinarida. Dnaridi oteavaju probijanje morskog utjecaja u unutranjost, a sjeverni dio je otvoren pa je vei utjecaj Panonske nizine s sjevera. Sa sjeveroistoka utjecaj je hladnog zraka s podruja Sibira. Vea otvorenost vei utjecaj. S JUGA VELIKI UTJECAJ AFRIKOG KOPNA: tj. utjecaj toplih zranih masa koje prolaze preko Sahare i prelaze preko Sredozemnog mora. Te tople i suhe zrane mase primaju koliinu vlage i kada naiu na Dinaride one se izdiu, hlade i izluuju padaline. Te zrane mase dolaskom se u Panonski bazen zagrijavaju i smanjuju se koliine padalina. Afriko kopno e moe puno utjecati na Hrvatsku i zato dolazi do promjena u klimi. CIKLONA I ANTICIKLONA: ciklone su podruja niskog tlaka, to ej barometarski minimum, vrijeme je toplo, oblano s padalinama, a anticiklona je podruje visokog tlaka, barometarski maksimum, vrijeme je suho i vedro.

BILJNI POKROV BIH

Na vegetaciju najvei utjecaj imaju: klima, reljef(nadmorska visina, ralanjenost), tlo (plodnost), vode, geografski poloaj, utjecaj ovjeka itd. Na podruju BIH javljaju se katovi vegetacije, makije ili ikare (nisko raslinje), listopadno drvee, zimzeleno, panjaci i livade. Moe doi i do mijeanja katova ovisno o imbenicima vegetacije. Bogatstvo uma, planinskih travnjaka, obilje krkih bezvodnih i ogoljelih kamenjara su obiljeja BIH. ume pokrivaju 47% prostora a 70% prevladava listopadna uma. Zona zelenih uma i ikara zauzimaju uski pojas uz more izmeu Neuma i Kleka. Makije su niske ume i nastali su ovjekovim djelovanjem. To ej grmlje isprepleteno penjaicama. Dobra strana makija je opskrba ogrijeva stanovnitva, razvoj pelarstva, razvoj kemijske industrije i skupljanje eterinih ulja. Idui prema sjeveru nailazimo na ume medunca i bijelog graba i to dolinom Neretve duboko u kopnu. Ove vrste su ouvane samo ondje gdje je utjecaj ovjeka nije velik i to oko Ljubukog, Posuja i u okolici Mostara. ume medunca i bijelog graba nadovezuju se na zimzeleni pojas. U dolinama rijeka su ume sladuna i cera, bukve i toplole. U hladnijim podrujima crni grab sa meduncem. U hercegovakim poljima su ume hrasta lunjaka i poljski jasen. Prema planinskom podruju Vrana, vrsnice borove ume su bor, smreka, jela itd. oni prelaze u panjake koje zavravaju goletinama.

Na podruju BIH razdvaja se ljekovito i aromatino bilje (livade i panjaci) kadulja, kamilica, bosiljak, gospina trava, hajduka trava, vrisine, ipak itd. U niskoj Hercegovini uspijeva i vinova loza i od groa se prave vina. Gornja granica uma je 1500- 1600 m. Zbog velike ispae, paljevine unitavaju se ume i tako nastaje makija ili ikare ili gorig. U dolinama rijeka su plodna tla i pored uma javljaju se poljoprivredne kulture: kupus, luk.

TLO BIH
Sva tla nisu iste plodnosti ni iskoritenosti i najvea hranjiva materija koja se nalazi u tlu je humus. Na prostoru BIH javljaju se slijedei tipovi tla: 1. PODZOL -u sjevernoj Bosni, srednja plodnost i ukoliko se dodaje gnojivo daje dobre prinose. 2. MOVARNA TLA javljaju se u plavljenim prostorima i odvodnjavanjem pogodni su za uzgoj poljoprivrednih kultura i javlja se u niim terenima. 3. ALUVIJALNA TLA nastala su taloenjem rijenih nanosa mulja, pijeska, ljunka, i nalazi se pored rijeka, plodne su i uspijeva povre, krvno bilje. 4. KARBONATNA TLA javljaju se i krenjakih stijena, junih dijelova BIH, uspijeva vinova loza i voe. 5. CRVENICA u junim krkim terenima, uspijeva duhan, maslina, vinova loza. Crvene je boje i ima eljeza i aluminija. 6. ANTROPOGENA TLA nastala pod utjecajem ovjeka navodnjavanjem, premjetanje kultura, uporaba gnojiva i kemijskih sredstava. 7. CRNICA nalazi se u sjevernim dijelovima BIH u malim koliinama, najplodnije tlo, zove se i ernozem. 8. ISPRANA TLA javljaju se u planinskoj oblasti, smanjena ima je plodnost zbog kia koje odnose i ispiru tlo. Tlo je povrinski rastresiti sloj litosfere. Na tlo utjee: vode, vlanost, poloaj, utjecaj ovjeka, temperatura, biljni pokrov, ivotinjski svijet, klima, reljef itd.

TLO HRVATSKE
Najplodnije je tlo crnica koja se javlja u panonskim ravnicama istone Slavonije i Baranje. Ta vrsta tla nastala je taloenjem organskih ostataka , biljaka i ivotinja i formirao se humus koji zbog malo padalina nisu isprana tla, velike su plodnosti tako da su najvei prostori ovog tla oko Vukovara. Slabije plodna tla su movarna tla u dolinama rijeka Save, Drave i Neretve, Mirne, i Rae i njihovih pritoka. Ako se rijei problem odvodnjavanja ta tla su plodna. Na breuljkastim dijelovima panonske i peripanonske Hrvatske javljaju se smea tla koja u jednim dijelom isprana i manje plodna od crnice, ali su dobra za itarice, voe i povre. U niim dijelovima gorske Hrvatske javljaju se smea i umska tla, isprana su zbog nagiba pa su manje plodna. Uspijevaju ume, krumpir, kupus itd. smea tla u kamenjaru i u primorskoj Hrvatskoj su isprana, neplodna i slue za panjake tj. ispau ovaca i koza. U primorju se javlja crvenica koja nastaje na vapnenastoj podlozi u podruju tople klime u ima dosta plodnosti i najee se javlja u Istri i Dalmaciji. Flina tla su tla koja su pogodna za uzgoj vinove loze. Javljaju se u podruju sredinje Istre, Vinodol i jednim dijelom Dalmacije. Antropogena tla nastaju utjecajem ovjeka. imbenici su kao i kod tla BiH.

UMSKA PODRUJA I UMSKI FOND NA PODRUJU HRVATSKE I BIH

Vie od 1/3 teritorija HR prekrivaju ume. Ona je meu najumovitijim EU-zemljama. Bogatije su samo Norveka, vedska, Finska, Slovaka, Austrija, BiH i Slovenija. Najvie uma ima Gorski Kotar (vie od ukupne povrine), zalee Opatije, rijeke, Crikvenice i Senja. Dosta uma ima u Lici kao i na Koruli, Lastavu, Mljetu zatim u Slavoniji (hrast lunjak). Veina hrvatskih uma su loe kvalitete pa se kae da je Hrvatska bogata siromanim umama. Na povrini od 2 100 000 hektara 90% su listopadne ume, najee bukova uma a 10% je zimzelena uma sa najveim udjelom jele. Godinje se posijee oko 5 milijuna m ume i to u Gorskom kotaru, Slavonskoj Posavini i na podruju Like. umarstvo je najrazvijenije u Gorskom kotaru i Lici i to poumljavanje, obnova novih vrsta, zatita od tetioca i bolesti, sjee i prerade. Na podruju BiH ima vie uma nego u Hrvatskoj. ak 45,6% su ume i na svakog stanovnika dolazi po 0,5 hektara umske povrine. Najvie ume ima na prostoru planinske oblasti tj. na podruju Gorskog praga. Koristi uma su: proizvodnja kisika, zadravanje vlage, ogrjev, namjetaj, proizvodnja papira i celuloze, lov, rekreacija i turizam, sprjeava eroziju (denudaciju odn. Ispiranje tla, a tetnosti su: poari, sjea i krenje.

ZAKONOM ZATIENI PROSTORI

Na podruju HR zastupljene su 9 kategorija zatienih prostora: 1. NACIONALNI PARKOVI-podruja osobite prirodne kulturne, znanstvene, odgojne, estetske i turistike vrijednosti. Tu su doputene djelatnosti kojima se ne ugroava izvornost biljnog i ivotinjskog svijeta te hidrografske, geomorfoloke osobine. Nacionalni parkovi su Brijuni, Kornati, Velebit, Mljet, Krka, Paklenica, Risnjak i Plitvika jezera. 2. PARK PRIRODE- slini su nacionalnim parkovima po veliini. I oni obuhvaaju kultivirana podruja i doputene su odreene gospodarske djelatnosti koje ne naruavaju okoli a to su Kopaevski rit (Osijek), Lonjsko polje, planina Medvednica, Velebit, Biokolo itd. 3. POSEBNI REZERVATI- to su prostori gdje je zatien jedan ili vie elemenata prirode npr. Biljne ili ivotinjske vrste, zatim reljef, vode itd. top su mali rezervati. U HR ih ima 69 i to su botaniki 9, geomorfoloki 1, geomorfoloki-hidroloki 3, . 4. STROGI REZERVATI- to su podruja gdje je zabranjena svaka djelatnost koja bi mogla naruiti slobodnu evoluciju prirode, to su prostori Hajduki i Roanski kukovi na Velebitu, bijele i samarske stijene na Velikoj Kapeli. 5. PARK UMA- to je prirodna ili saena uma namijenjena za odmor i rekreaciju. U HR ih ima 23 komada. To su Marijan, Orebi i Trakoan. 6. ZATIENI KRAJOLICI- slini su parkovima prirode, samo su manji. Ima ih 28 i to su Krka i Cetina. 7. SPOMENICI PRIRODE- ovjekti znantvene vrijednosti, ima ih 72 u Hr npr. Otok Jabuka, Brusnik, vrela Une, Cetine i Gacke. 8. SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE- to su prostori i sa botanskim vrtovima kao to su Maksimir, Velebitski i splitski spomenici. 9. POJEDINE BILJNE I IVOTINJSKE VRSTE- zatiene su ovjeja ribica, vidra, ris, medvjedica. Dedenija i velebitska. To su ustvari reliktne i endemine vrste.

JADRANSKO MORE- OSOBINE

Jadransko more predstavlja potolinu izmeu Dinarida i Apenina tj. zaljev Sredozemnog mora. Veza izmeu Jadranskog i Sredozemnog mora je suenje Otranska vrata. Svojstva jadranskog mora sutemperatura, slanoa, prozirnost, boja i strujanje. 1. TEMPERATURA- temperatura mora ovisi o kutu upada sunevih zraka, otvorenosti, dubini, morskom ledu, geografskom poloaju i dotoku rijeka. Hrvatsko more ima temperature od 8 10 C. Bosansko more ima do 25 C u 7 mj. a u 1. mj. oko 9,6 C. Bosansko more je pod utjecajem poluotoka Peljeca, mala duina i utjecaj rijeke Neretve. Razlikujemo 3 tipa vode: Anotermni tip vode- to je dubina vea, temperature su ljeti nie. Izotermni tip vode- zimi, se naprotiv, hlaenjem povrinske vode uspostavlja jednolina temperatura od povrine do dna.

Katotermni tip vode- izuzetak je zimi esto povrinski hladniji sloj mora sjevernog Jadrana. Uzrok toj pojavi je znatnije pritjecanje hladne rijene vode; ta voda, kao manje slana i laka, pliva na teoj slanijoj, a istodobno i toplijoj morskoj vodi.

2. SLANOA- predstavlja koliinu soli u mora. Slanoa ovisi o koliini padalina, isparavanju i dotoku rijeka. Prosjek svih mora je 35%, Hrvatsko more ima 38%a Bosansko oko 29-35%. Crveno more ima 42%a Mrtvo more je bez ivota. Slanoa je uz obalu manja nego na puini. Jadransko more je siromano hranjivim solima. 3. PROZIRNOST- ovisi o koliini organskih i anorganskih tvari (plankton), refleksiji i prelamanju svijetlosti, dubini, zagaenosti, otvorenosti mora itd. mjeri se ubacivanjem obojenih ploica, vezane uetom i prozirnost se utvruje golim okom, bez pomagala. Hrvatsko more ima prozirnost oko 56 m a Bosansko more manje od 10 m. Razlog tome je zagaenost, mali prostor i Peljeac. Prozirnost je isto vea na puini nego pri obali. 4. BOJA- boja mora je plava. Ona ovisi o upijanju svjetlosnih zraka, o dubini, podlozi, zagaenosti itd. 5. STRUJANJE VODA- o njoj ovise skoro svi faktori. Morske mijene utjeu na strujanje. Mijene jadranskog mora nisu rezultat izravnih gravitacijski djelovanja mjeseca i sunca. Plimni val ulazi u Jadransko more kroz Otranstka vrata i za 12 stati obie cijeli sjeverni Jadran u obrnutom smjeru od smjera kretanja kazaljke na satu. Valovi. za nastanak valova je vana bura, jugo, maestral i lebi. Bura je najjai vjetar. Valovi koje stvara nemaju visinu orkanskih valova jer nema prostora za to (2-2,5m), kod nas su valovi niski, strmi i kratki. . Najjaa je visina valova izazvanih burom na talijanskom obalom (5m). Jugo je slab vjetar, ali pue ravnomjerno i staza mu je dugaka. Stvara pravilne velike valove (2,5 4,5m). Maestral stvara sline valove ali su oni slabiji i iznimno dosegnu visinu i snagu valova od juga. Od lebia valovi nisu veliki, jer vjetar ne traje dugo. Ti valovi su vrlo neugodni jer pue kao jugozapadnjak i prodire u kanale i u unutranjost luka. Teritorijalne vode Hrvatske su 21,2 km od zavrnih kopnenih povrina. Unutranje more je more sa otocima i poluotocima. Niije more ili slobodna zona je prema Italiji.

VODE NA KOPNU
Vode na kopnu ima 3,6%, a svjetskog mora ima 96,4%. Vanost vode na kopnu je velika i to za pie, higijenske potrebe, navodnjavanje, industriju, za hlaenje postrojenja, akumulacija itd. mali je postotak a velika vanost. Vode na kopnu nastaju hidrolokim ciklusom tj. kruenjem vode u prirodi. Hidroloki ciklus ine padaline, isparavanje, poniranje i otjecanje. Podzemne vode nastaju u krnim terenima zbog vodopropusnog sloja, nastaju ponornice-rijeke koje jednim dijelom imaju povrinski i podzemni tok. Tekuice su tokovi od izvora do ua rijeka u smjeru nagiba zemljita. Tekuice ine rijeke i potoke. Rijeke su stalni tokovi a potoci su nestalni jer mogu presuiti. Elemente rijeka: izvor, ue, obala, korito, rijeni reim, hranjenje od pritoka, leda i kia, pad, vodostaj, brzina potoka koja ovisi o nagibu i koliini vode.

Jezera su udubljenja na kopnu ispunjena vodom ali se prividno ne kreu. Kreu se valovima ako su velike povrine. Razlikujemo prirodna i vjetaka jezera (za dobivanje elektrine energije, i za ribogojilite). Vjetaka jezera nastaju akumulacijom vode, movarnih terena itd. Leda nema u pravom smislu u BIH i HR. Nastaje pod utjecajem velikih koliina padalina, vode i niskih temperatura. Leda ima u sjevernim dijelovima i prostorima sa velikom nadmorskom visinom i irinom.

RIJENI TOKOVI BIH

Rijeke i pritoke ine hidrografsku mreu. Rijeke BIH odlaze u Crno more i Jadransko more. Rijeka Sava je sabirni tok Crnomorskog slijeva sa prostora BIH jer ej tu najmanja nadmorska visina zbog krnog terena tj. podloge. Jedino Neretva odlazi u Jadransko more. Granicu razdvajanja ova dva slijeva zovemo vododjelnica, razvoe ili razvodnica. Granica: ona prati planinske masive Pljeevicu, ator, Cincar, Radua, Vranica, Bjelanica, Treskavica, Lelija, Zelengora i Magli. Crnomorski slijev Obuhvata najvei dio BIH. i to rijeka Sava sa svojim pritokama (Una, Vrbas, Ukrina, Dina i jo njihove pritoke). Rijeka Sava tee Sjevernim dijelom BIH i to desna obala (strana se utvruje u smjeru kretanja rijeke). Vode u Savi nastaju od kie i otopljenog snijega. Kini-fluvijalni reim od snijega- nivalni reim. Una je nastala od jakih krnih vrela u HR blizu granice. Dolina i korito su duboki. Brojni su slapovi. Ue je kod Jasenovca. Vrbas je pritoka Save. Nastala od vrela na Zec planini. Od izvora prema uu usjekla je kompozitnu dolinu i to kotline: Skopaljska, Jajaka, Banjaluka. Suenje: klisure: Vinaka izmeu Skopaljske i Jajake kotline. Na uu gradi polje: Liko polje. Bosna je rijeka nastala od krnih vrela u podnoju planine Igman kod rijeke Ilie. Usjekla je kompozitnu dolinu. Tee Sarajevsko-dobojskom klisurom. Ulijeva se kod Bosanskog amca i gradi amako polje. Drina, pritoka Save, jednim dijelom pripada BIH. nastaje od Pive i Tare. Granina je rijeka prema SCG. Ue je kod Bosanske Rae i gradi Samberiju. Jadranski slijev Zbog podloge tj. vapnenca, flia ili krenjaka jedino rijeka Neretva sa svojim pritokama odlazi u Jadransko more. Nastala je na Zelengori i od izvora do Prenja tee dinarski a od Prenja do ua meridijanski (od sjevera ka jugu). Kompozitna je dolina. Gradi proirenja: Konjiko-bjelopoljsko i Mostarsko proirenje. A nizvodno od Mostara Neretve je usjekla Kanjonsku dolinu. Taj dio je Hutovo Blato. Delta nastaje kod Poitelja i to je movaran teren pa se naziva Neretvanskim blatom. Pri uu u Jadransko more gradi deltu sa 12 rukava. Ue i delta u Ploama pripadaju Hrvatskoj.

RIJENI TOKOVI HRVATSKE

Rijeke Hrvatske odvodnjavaju se prema Jadranskom i Crnom moru. Razvoe izmeu ova dva slijeva je na crti visokih planina, Snenik, Risnjak, Mala i Velika Kapela i Pljeevica. 62 % teritorija Hrvatske orijentiran je prema Crnomorskom slijevu, a 38 prema Jadranskom moru. Kod Mrzlih vodica najblia je toka prema moru i predstavlja najviu toku tj. vododjelnicu. Crnomorskom slijevu pripadaju rijeke Sava, Drava i Dunav.

Slijev je podruje s kojeg nekom jezeru, moru ili oceani pritjee voda. Razvodnica je granica koja odvaja dva slijeva ili porjeja, moe biti povrinska ili dubinska. Okosnica hidrografske mree sredinje Hrvatske je rijeka Sava sa pritokama. Ona ima velike promjene vodostaja zato je samo na nekim mjestima plovna. Vane luke su Slavonski Brod, Sisak i upanija. Lijeve pritoke Save su Sutla, Lonja sa pritokama esma i Ilova i Pakra, Orljava i Bosut. S desne strane su Kupa sa pritokama Dobra, Korana, Mrenica, Glina i Odra, te Sunja i Una. Drava je prirodna granica prema Maarskoj, plovna je a najvea luka je Osijek. S lijeve strane se jedino ulijeva Mura. Najvea rijeka koja potjee Hrvatskom je Dunav. ini prirodnu granicu prema Vojvodini i plovna je cijelom duinom. Uz Savu i Dravu izravno se jo ulijeva Vuka kod Vukovara. Samo Cetina i Neretva pripadaju primorskoj Hrvatskoj, tj. jadranskom slijevu. U primorskoj Hrvatskoj specifine su hidrografske znaajke te da su tekuine uglavnom kratke, imaju manje pritoka i vei pad. Bog vapnenake podloge nije se mogla stvoriti povrinski povezana rijena mrea. Tekuice na flinom podruju imaju povrinski tok koji u kontaktu sa vapnenakom stijenom prelazi u podzemlje. Ponornice se prolazei podzemljem esto ulijevaju i Jadran pa uz obalu postoji velik broj vrulja. Nadzemne su rijeke samo Dragonja, Mirna, Raa, Zrmanja, Krka, Cetina i Neretva. Lika, Krbava i Gacka su ponornice. One zbog velikog kolebanja vodostaja nisu pogodne za plovidbu, samo donji tokovi Zrmanje, Krke i Neretve. Korisne su za vodoopskrbu, a imaju i veliki hidroenergetski potencijal za pogon hidroelektrana.

JEZERA BIH I HR
Jezera su udubljenja na kopnu ispunjena vodom koja se prividno ne kreu. Znanost koja prouava jezera zove se limnologija. Osnovna podjela jezera je prirodna i vjetaka jezera. Prirodna jezera Jezera prema postanku mogu biti: tektonska, krna, ledenjaka, eolska, rijena, vulkanska i kriptodepresije. Kriptodepresija je udubljenje ispunjeno vodom ija je povrina iznad a dno ispod razine mora. vrana na Cresu i Vransko jezero kod Biograda su kriptodepresije, a ujedno i najvee prirodno jezero. Najvea dubina mu je 4 m, a prosjena dubina 1 m. Vransko jezero na Cresu ima dubinu od oko 74 m. Ova jezera slue kao izvor pitke vode. Od 12 veih jezera samo ih je 5 prirodno. Proklanjsko jezero nalazi se u donjem toku rijeke Krke. Ima dubinu i do 25 m. Budui da do jezera dopire morska voda, salinitet mu je prema dnu vei. Plitvika jezera, ima ih 16. fenomen su krke hidrografije. Bainska jezera krka su jezera sjeverozapadno od ua Neretve. Tu su nekoliko jezera meusobno spojeni. To su kriptodepresije. Crveno i Modro jezero nalaze se kod Imotskog. Crveno jezero krka je jama dublja od 500 m, a dubina vode iznosi 250 m. Vjetaka jezera Ona su stvorena gradnjom brane. Slue kao izvor energije i za pitku vodu. Perua je najvee, na rijeci Cetini. Imamo jo Varadinsko-akoveko jezero i Dubravsko jezero, za pokretanje hidroelektrana na Dravi. Itd. BIH Imamo gorske oi. To su planinka jezera i zovu se tako zbog svoje istoe. Ona su male veliine. Zimi su pokriveni velikim slojem leda tako da uginu ribe. Imamo ih na planinama Vranica,

Na rijeci Plivi kod Jajca nalazi se Plivsko jezero sa dubinom od 36 m. Dijeli se na gornja i donja jezera i predstavljaju turistiku atrakciju tj. posjeta velikog broja turista i tu se odravaju meunarodna sportska takmienja u kajaku na mirnim vodama. Prirodna jezera su i drimaka jezera, ima ih 4. karakteristino je prelijevanje vode iz jednog jezera u drugo pri emu se voda ne gubi.

Umjetna jezera nastala su radom ovjeka. Na podruju HR je mali broj. Vee je Peruko jezero u dolini rijeke Cetine. 13 km je povrine. Izraena je hidroelektrana. 40 MW je jaina. Drugo ej Lokvarsko jezero u Gorskom Kotaru. Ostala vjetaka jezera su ribogojilita. Jasinje je u Jelas Polju. Na podruju BIH ima vie vjetakih jezera. Buko jezero u zapadnoj Bosni. Stalno plavljeni prostor Livanjskog polja. Hidroelektrana zove se Orlovac. Ramsko jezero je u SI Bosni. Izgraena je brana visoka 30 m i snadbjeva industriju Lukavac. Jablaniko jezero je u dolini rijeke Neretve nastala pregraivanjem kod Jablanice branom visokom 75 m. Snaga je 144 MW a jezero je duo 27 km a duboko 70 m. Bileko jezero, kod Bilee, nastalo je izgradnjom visoke brane 123 m. Hidroelektrana Trebinje je tu sa 108 MW. Zvornika jezera- akumulacija u dolini rijeke Drine, donji dio toka je pregraen branom od 45 m i izgraena je hidroelektrana sa 86 MW. Pelniko jezero je na samoj granici sa Srbijom. Bajina baa je na rijeci Drini. Jezera slue za ribogojilite, zatim za plovidbu pod uvjetom da su velika jezera, za dobivanje elektrine energije, natapanje obradivih povrina u sunim krajevima, za odvodnjavanje movarnih ili vodom bogatih prostora, za opskrbu stanovnitva pitkom vodom, za turizam, rekreaciju. Jednim dijelom jezera imaju obilje sirovina npr. Soli i ribe. Slue i za obranu od poplava akumuliranjem vode.