SATIR ILITI DIVJI OVIK

I.DIO SATIR PIVA U VERE SLAVONCEM Kazuje lipotu leaja Slavonije Hvali Slavoniju, plemenita zemlja omeena gorama i etirima rijekama: Sava, Ilova, Drava, Dunav. Ima gradove koji se bijele kao labudovi u vodi: Brod, Gradika, Osik, Varadin. Ima i brojne plemenite varoe: Poega, Pleternica, Valpovo, Naice, Vinkovci itd. Ima i manastire u Virovitice, Poegi, Naicama itd. To su domovi fratarski. Kaluerski su na Frukoj planini (nabrajaju se mjesta). Slavoniju jo dii i Srijem o kojem su pisali i Strabon i Plinije. U vrijeme cara Augusta Srijem je bio veliki hambar. Govori o Sisku, koji se nekad zvao Segesta, okruen je rijekama i meu njima stoji poput zelene livade. Pred tim gradom odigrale su se velike povijesne bitke. To ime Slavoncima je dao Aleksandar Veliki govorei im u pismu kako su uvijek bili hrabri i odani i neka zato mirno uivaju u svom kraljevstvu, a ako ih tko pokua osvojiti neka mu nametnu hara. U istinitost svojih rijei zaklinje se Jupiteru, Plutonu i Minervi. Ime im je nekad bilo Slovinci, a sad je Slavinci i ne zna se potjee li od slova ili od slave. Nakon toga su Slavincima kraljevali Iliri i promijenili su ime Slavonija u Savska Panonija i razdijelili narod u drave, ali Slavonija je i dalje mati svih jezika: hrvatskog, moravskog, ruskog itd. Primila je kransku vjeru od irila i Metoda, imala knjige na narodnom jeziku i na hrvatskom odravala misu.

Poruenje Slavonije kroz este ratove i bojeve

Slavoniji je oduzimana njezina ljepota jer dumanin nije mogao gledati tu lijepu plodnu zemlju. Poseban trn u oku bio im je Srijem i svi su ga napadali. Soliman (Sulejman) je unitio Slavoniju i naselio Turke iz Azije, koji samo kukuruz znaju sijati. Turci su Slavoniju zapustili, posebno vinograde na planini Frukoj. U vrijeme cara koji je bio ba iz Srima vinogradi i planina bili su lijepi tako da su plemii mogli ii u fine etnje okolicom. No Turci su sve zapustili, crkve pretvorili u damije, ljude natjerali da plaaju hara. 150 godina vladali su tj. rasipali Slavoniju, a domae stanovnitvo se pomijealo sa turskim i pomalo ak poprimilo i njihove poganske obiaje. Domae djevojke plesale su u kolu s Turkinjama, momci su od Turaka nauili svakojake psovke. Odonda je ostalo kolo, aikovanje, ene su postale besramne, nepotivanje starijih, aranje, vjetiarenje i jo mnogi zli obiaji koji su i danas prisutni. Popravljanje Slavonije posli istiranog Turina
1

Poslije turskog odlaska Slavonija je bila zaputena, neureena i bez nauka. Turski jezik se pomijeao s hrvatskim pa ljudi umjesto nije kau jok vala, umjesto branenica govore zaira itd. Takoer, u Slavoniji je mnogo nepismenih, a ako neki neto i znaju, znaju krivo. Ali nisu oni tome sasvim krivi jer namaju knjige koja bi ih uila pravopisu i pravogovoru. Oni koji neto doista i znaju ne ele to znanje podijelitis drugima. Zato je Slavonija tako i zaostala i tako e biti sve dok se po zakonu ne uvede obvezno kolovanje. No nitko se oko toga ne eli truditi. Dalje govori neto da znanje treba staviti Bogu na slubu, slijediti kranski nauk i crkve uresiti jer e tako umanjiti Boju srdbu. Znanje bez pobonosti ne vrijedi nita. Savjetuje Slavoncu da poalje dijete u kolu jer e mu tamo steena mudrost trebati vie od bilo kojeg bogatstva koje moe naslijediti. Ako bi sticao materijalna dobra, a ne bi imao mudrosti, brzo bi sve potroio. Satir kae uzrok zato u Slavoniji nejma skula Otkako su Turci otili Slavonac prihvaa neke nove obiaje, jedino ne eli djecu poslati u kolu obrazlaui to ovako: ni moj otac nije znao itati, pa je mogao piti,, ni njihovi stari jesu znali itati i pisati, ali srpski, no ipak su znali, a ovi mladi ne znaju nikako. Slavonci vie vole slati djecu da uvaju svinje, nego ih poslati u kolu. Ui djecu svakakvim prostotama, da materi opsuje majku i svakakve sramotne rijei. Ui dijete da udari vlastitu majku i bude nasilno prema enama. Kako ga moe tomu uiti kad mu ne daje dobar primjer. Ali, nee ni njemu biti dobro jer umjesto da dijete naui dobroti, potivanju roditelja i prijatelja, kranskom nauku, on ga ui krasti to e na kraju to dijete dovesti do vjeala. I svemu tome su roditelji krivi kad ih nisu uili jo odmalena. Svaki ubojica dobiva vjeanje, a tako e biti i toj djeci kad poine neki zloin. I kako e onda dua tog roditelja pred Boga doi??? Satir govori da u Slavoniji imaju skule, ali kakove? Zapravo, u Slavoniji postoje kole i to po tri u svakom selu. To su turske kole koje Slavonci i danas slijede. Prva se zove prelo, druga divan ili posilo , a trea kolo. Sada predstavlja svaku od tih kola. Prva skula poinje uveer i traje do pono, momci tu ue svirati tamburu, a djevojke presti, oboje ue krast i aikovat (ljubakat se). Kradu brano i masti, peku pite. Neke djevojke ak i od kue kradu, majka im da, ali to taji ostalim ukuanima. Mladii kradu duhan, a nekad ak i novce i haljine. I tako sve dok ne dospije na vjeala zbog krae. Jo se ue govoriti sramotno, kad psuje on je najvea faca...sve je to ostalo jo od Turaka. Nikada im nee biti oproteno to to su uinili od Slavonije. To nije nain za djecu othraniti i obraniti ih od nesree, to je kao da alje ovce meu vukove. A momci se i igraju vukova kad su djevojke u kolu, oni orluju kao Turci, sve kolo na
2

zemlju obvale pa svaki svoju divojku drpa (tako pie xD..p.s. ova igra ovaca i vukova se igrala u svatovima). I sve tako dok ih netko ne potjera. Pa nisu li ni ba pravi vuci? Gori su nego kurjaci jer kurjak grize marvu, a ovaj grize potenje Slavoneve keri. Zatim savjetuje Slavonke da se na taj nain ne uva potenje, neka za primjer i savjet uzmu djevice sv. Katu i sv. Baru. One nisu po noi tancale, nego su kod kue sjedile u miru: uile presti, itale knjige, pjevale litanije. Neka zato i djevojke budu doma i ne hodaju po prelima naveer.

Druga turska skula: kolo

Dogaa se za vrijeme svetkovina. Prisustvuju mu i mlade ene i djevojke i pjevaju svakakve pjesme. Na dan svetkovine rano se ustaju i odmah urese ruama, ne idu ak ni na misu, nego odmah u kolo, a s njima i majke idu da vide kako im ker s dragim plee. Majke ih jo ureuju i namjetaju, a najradije bi i same u kolu plesale. I tako od sveca nema ni spomena. One misle da ne moraju nita raditi i da nije grijeh ljenariti. No grijee jer Bog je rekao da ovjek sedmi dan odmara i zato nedjeljom treba prije podne na misu, a popodne djecu uiti kranskom nauku. Tako treba slaviti Boga, a ne biti u kolu i slaviti Kraljevia. Kraljevi Marko bio je sin kralja Vukaina, pobio puno Turaka, a poginuo u bitci kod Nikopolja. Zato ga jo uvijek narod tuje i pjevaju mu pjesme, ali svakave proste. No zato se u crkvi srame pjevati. Bog je grijehu nametnuo stid, ali je vrag sve to ispremijeao i dobroti nametnuo stid (valjda da se onaj tko je dobar treba toga sramiti). Satir savjetuje da ostave te vraje kole. Daje primjer kako je Muhamed donio turski zakon, izmeu ostalog i kolo. Zato su mu Turcina grobu plesali. To je dokaz da kolo potjee od Turaka, da je od krana bilo bi ga i drugdje, a ima ga samo u Slavoniji. Neka mole svoje crkvene poglavare da nagovore kraljicu M.Tereziju da zapovijedi da se svaku upu s metom povidi, kako je to i u ekoj i Ugarskoj, a ti meti (uitelji) bi mlade nauili itati, pisati i Boga moliti. Svijet im se ruga da oni nita ne znaju jer nemaju takvih kola. Kad bi znali itati bolje bi sluili i kraljici jer su dunosti napisane i tada bi ih svatko bolje znao. Za sve te milosti najbolje e joj se zahvaliti ako joj se zauvijek zakunu na vjernost. Trea skula turska: posilo ene se skupe na sokaku pa onda traaju i ne bude nitko koga ne spomenu. Jedna kae da je ula da je neka Ivka zaproena od sina neke babe Mare. Druga odgovara da to ne moe biti jer kod te babe Mare snaha mora biti rob i to joj onda vrijedi svo to njezino bogatstvo? Osim toga, sin te babe, Marjan, aikuje i s drugim curama. Ako se i vjenaju, Marjan e Ivku tui svaki dan jer ju ne voli. Kad je Ivka to ula, htjela je raskinuti zaruke, ali joj je Marjan rekao da se to sastajao s prijateljem koji mu je priao kako krade vino od gospodara, kako se ne brine za njegove konje,
3

kako ljenari kad treba raditi. Ivka mu odg da e Bog kazniti loeg slugu, a dobrog nagraditi. Spominje Josipa i Putifara, kako je Bog nagradio Josipa za vjerno sluenje bez obzira na lane optube Putifarove ene. A nevjernog slugu Bog kanjava, pa e zauvijek i ostati samo sluga. Kad je to ula, baba Mara je bre-bolje dola na posilo da sazna tko to tako govori o njezinom sinu. Ivka kae da je ula iz pouzdanih izvora, a baba Mara eli tuiti tu enu koja tako traa njezina sina. Ivka kae da je ula to od Marjanove kuharice, a baba odmah krenula psovati kuharicu. Odlui ju tuiti oficiru. Kuharica to uje i pone plakati, zato ju baba toliko ogovara, a ona joj uvijek vjerno slui. Baba joj govori da ne plae, ali ironino doda da ima puno slukinja koje se prave jadne i sirote,a ne obavljaju svoj posao kako treba npr.ostave prljave tanjure. Sluinja joj ljuta odgovori da nije njezina robinja, kako moe ogovarati druge,a ne vidjeti vlastite grijehe. Ona je samo stara zmijurina, i kad je bila mlada lajala je okolo kako i sad laje. Ui djecu aranju, a pravi se pobona. U kakvog Boga ona vjeruje kad aranjem priziva sotonu? Druga ena pria svoj primjer: mu joj je kupio stotinu bravaca koji su izrovali cijelo dvorite i pojeli sav kukuruz s tavana. Da bi imao nahraniti te bravce prodao je vola za pola cijene, a za kmeta neka se brine jamac. Trea ena, Rua, rekla je da nije za svakog takva trgovina, bar ne za onog koji nije bogat, za siromaha je hraniti svinje kukuruzima isto to i orati zemlju plugom (dakle, za ono vrijeme luksuz). Savjetuje da se bolje lati arendatva (zakupa) ako eli biti trgovac, tako e imati i novac od duana i od zakupa. etvrta ena govori da od dva posla nema sree, pria o gavranu i o prepelici, gavran je htio nauiti prepeliin hod i na kraju je svoj zaboravio, a njezin nije nauio. Spominje kramara koji u vino dodaje vodu i svjeara koji svijee pravi od sapuna, umjesto od voska. Pekar skupo prodaje kruh ak i kada je ito jeftino. Kata govori da su i mesari takvi, bolji komad daju gospodarima, a siromasima kosti da glou. Neki dan joj je prodao najgore meso, a imala je goste pa je na kraju morala skuhati koko. Kata kae da je mlinar jedini poten, no Klara se ne slae s tim jer on uzme isto ito od muterija, a vrati im svoj neoprano. Ona najboljim smatra krojaa, ali Lucija tvrdi da je i on iskvaren; donijela mu je damask da joj saije zobun (kaput), a njegova je ena od toga ila djeci kape. Tada se potukla s krojaevom enom. Stoga ona smatra da je najpoteniji izmar jer sve kroji od dobre koe. No Dora se ne slae s tim i kae da sve to on napravi to se podere, on ne dijeli novac sa enom, ve blagdanima dere s drutvom. Pavlija govori kako je kockanje loe jer je njezin mu sve rasuo na kocku, a jo joj lae da je neto i dobio. I mnogi bogatai su osiromaili kockajui, nije kockanje za svakoga. Potena udovica Milica (LOL ) ih prekorava to ogovaraju tolike potene majstore. One odg da i oni njih jednako olajavaju. Odlaze kui, dosta su se ve nabesidile.

 Divan Jo jedna kola koju su Turci ostavili je tzv. divan. Tamo samo sjede i pue duhan i tako posao stoji neuraen, pa kad pijani dou kui, prigovaraju to jo nita nije uraeno, zar ne mogu ba nita bez njega? Ne valja biti takav domain, on mora zapovijedati, ali i sam uzeti neto raditi. Mudri ljudi ve uveer zapovijede mladima da se ujutro valja rano ustati pa na posao i jo svakome tono odredi to mora obaviti: mukarci u polje i u umu, ene istiti penicu. Ujutro on mora prvi ustati i sve ih otpraviti na posao, a poslije doi pregledati radi li se dobro. A naveer neka svatko kae to je uradio da zna zapovijedati za sljedei dan. Satir jo savjetuje da se ne svaaju na sav glas sa enom, da naue kako mlade prekoravati. Mnogi gazda sam pokvari svoj ukuane, navodi citat sv.Pavla: tko god se ne brine za mlade i neui svoj podlonike, gori je i od nevjernika.

Moljba (rad bez plae, samo za jelo i pie)

s tim obiajem se ljudi sada ale jer moljba nije za bogatae, ve za sirote udovice koje si nemaju ime hranu pribaviti. Kod starih ljudi to je bilo dobro djelo koje su uinili siromahu i time ugodili Bogu jer i sam Isus je rekao da tko pomogne siromahu Bog e ga nagraditi na nebesima. A ako pomogne bogatau i jo primi plau za to, nee je dobiti na nebu kad ju je ve dobio dolje na zemlji. Ako netko eli uiniti neto dobro za svoju duu, neka ini sljedee: neka pomae udovicama i sirotama bez ikakve plae. Bogatai kolju volove pa prireuju gozbe, ali od toga nee imati koristi jer se Bog rasrdi na takvo ponaanje i poalje led da mu potue kukuruze. A najgore je kad radnik ne trai plau a onda pria kako je ba on uradio najvie. Zato vie vrijedi etvero ljudi koji na obian dan rade za novac, nego stotinu koji na svetac rade gratis. Pirovi Koja ludost vlada kad se eni momak. Roditelji ne trae djevojku koju on voli, nego ker svojih prijatelja, a to to e se oni poslije mrziti koga briga? Dobro je da mladi pitaju roditelje za savjet, ali neka im oni ne stoje na putu jer time djeci ine veliku tetu. Druga ludost koju ine jest to da gledaju da djevojka bude dobr udi i da je potena, a to to ne zna ni ruak skuhati, na to ne gledaju. Kod oca se nije muila i nije nauila enski posao, nego je pripremala ruho za svatove, a poslije to sve razdijelila pa mladenci nemaju ni za jastuk na koji e lei. Bolje da u brak donese runike, koulje i stolnjake, a ne to sve razdijeliti u svatovima, tako je bio i turski obiaj. Trea ludost je da potroe hrpu novaca na vjenanje, svatovi pojedu u tjedan dana koliko bi mladencima bilo dosta za cijelu godinu.
5

Najgore je kad se svatovi napiju, tada pokradu cijelu kuu mladencima. Neka se ostave tih lakrdija koje su vrijedne smijeha. Takoer nose i barjak to je isto turski obiaj. Satir govori da je 8 svatova sasvim dovoljno: kum, stari svat, djever, braa, par ena i mladenci. Ne valja ni to to mladensku za vrijeme slavlja zatvore samu u sobu, a oni se vesele. Njoj je mjesto na proelju, meu kumom i djeveruom. Pa kad fino proslave, neka svatovi idu kui, a ne da ostanu derat. aranje i krivotvornost okolo vinanja Babe savjetuju mladu prije vjenanja da prije nego to legne u krevet s mladoenjom neka zavee vorie na nekoj uzici i koliko vorova napravi toliko godina nee imati djece i ostat e mlada i lijepa. A kad budu u postelji neka pazi da im se ne dodirnu prsa jer e nju zaboliti sise (doslovno tako pie, LOOOL). Satir kae babi da je sotona, mora da je bila u Egiptu kad sve to zna. Govori da je enidba sveti sakrament i Isus nee pomoi kui u kojoj se ara. Oni su Boga stavili sa strane i vjeruju u crne arolije, a i to je opet turski obiaj. Majke bi mladu trebale poduiti kako djecu odgojiti i ispriati joj o enidbi kako je Bog ovjeku stvorio druicu da ne bude sam (cijela pria o Adamu i Evi, ali o ve znate sve ). Majka bi keri jo trebala rei da bude podlona muu, kad ju on prekori da uti i trpi. Imat e puno problem tijekom ivota, ali neka nikada ne gube vjeru u Boga. Nain lipo iviti sa svojim drugom i ispisanje jedne zle ene Nakon to ih je Bog protjerao iz raja, Adam je radio i obraivao zemlju pitajui se hoe li ikada doi vrijeme kada e ene zmiji satrti glavu i pomiriti ljude s Bogom. Adam vrsto vjeruje u Boje obeanje da e se pojaviti ena koja e nositi Spasitelja. Dok nije imao enu Adam je bio u milosti Bojoj, ali mu je ona glavu smutila. Tako je i mladoenja ivio kod oca i dobro mu bilo dok nije doveo enui sad e tek spoznati to je briga i zlo. No on ne smije zlostavljati enu jer nije stvorena od nogu da je gazi, ni od glave da joj zapovijeda, nego od rebra da mu bude jednaka. Neka brani drugovi ne priaju loe jedno o drugom, neka se uvijek meusobno brane i tite. Mnogi ljudi su sami iskverili svoje ene bezrazlonom ljubomorom jer im ju netko spomene samo u ali, on ju pretue kad doe kui jer misli da ga vara. Neka bude sretan to mu ena nije opaka jer ona koja je zla im joj neto nije po volji odmah vie i bui po kui, govori da bi joj bilo bolje da se ubila nego to se udavala za njega. Mu joj zaprijeti da e je istui, a ona prkosno odgovara neka je udari, ali mu nee utjeti jer nita nije skrivila. Ona ju on istue, a ona se ali selu da je on lo mu i da svaku veer trosi novac pa kad mu ona savjetuje da se ostavi toga i doe kui on je namlati jer ne trpi zvocanje. Susjed savjetuje tog ovjeka da
6

bude zahvalan to ima tako mudru enu, neka vie ne ide nou i ne tue ju, neka slua njezine savjete. Od gazdaluka stvor kua, marve dranje, oranje, kazani i druga Prvo: slavonske kue nita ne valjaju, nisu niim umazane i izvana se vidi kako starac sjedi u kutu. Kua se ne grije jer prozore ne zatvaraju nikada, uzalud troe drva i loe vatru. Bolje da kupi manje drva i dobre prozore. Drugo: u kui nemaju ni stola, ni stolice, ni ormara, nego sa zemlje jedu kao Turci i jo nareu previe kruha i to poslije bace. Tree: imaju tolike svinje, a one im samo rovu zemlju pa krave nemaju to jesti. Tim svinjama daju previe ita pa onda u ljeto kad je vrijeme za prodaju ne fino pocrkaju. Druga marva jede sijeno, ali svinja hoe samo kukuruz i seljak samo daje novac za to i na kraju ih ne uspije ni prodat. Dri 7-8 krava, a nijedna ne daje mlijeka kad ih ne hrani pravilno. Ako hoe dobre krave neka ih svee u tali, a ne ih putati po prirodi. etvrto: u kazanu peku rakiju i spremni su ostaviti i polje samo da rakiju ispeku. Svi mu kao dolaze pomoi ili kao usput prolaze, a ustvari svi samo lou tu rakiju. Tako su nekom Grgi popili rakiju, a njemu je ostalo ito u polju. Slavonac vie voli raditi o piu dok mu vrane za to vrijeme unitavaju ito. Da je pametniji mogao bi unoviti to peenje rakije, a ovako niti dobije rakiju kad mu svi popiju, niti zavri posao u polju. Peto: oranje. Ustanu se kasno, odu na stan, petorica oru plugom i volovima, tuku jadne volove koje od straha pokidaju plug. Dok sve poprave doe vrijeme ruka i tad lou rakiju i tri sata jedu. Zatim se premiljaju hoe li ili nee nastaviti orati, onda opet piju i pue i doe veer, volovi su gladni i vrate se kui neobavljena posla. Pametni teaci ne dangube, nego vrijedno oru. Oranje je staro koliko i ljudski rod; ve je Adam Kaina uio orati, poslije potopa i Noa je to nauio. U davna vremena ljudi su se otimali za taj posao i nisu se stidjeli orati i uvati ovce: David, Mojsije itd. Ljudi uvaju volove jer samo oni plugom dobro oru, junci ne koriste za taj posao. Gdje je dobar plug i volovi znaju svoj posao, tu nije teko orati. Satir savjetuje da nabave 5 kvalitetnih volova i onda e orati bez muke.

II.DIO SLAVONAC OTPIVA U VERE SATIRU

Kazuje Satiru da je Slavonija sada u drugaijemu stanju nego je onda bila kada je njemu Satir prvi put pivao, godine 1762.

Satir ve dugo nije poodio seljaka, ima ve 16 godina otkako ga je prekoravao. Poziva ga da sad vidi njegovu kuu: ima i ormar, i krevet, i stolicu, i iviluk i dobre pendere. Popravio je sve svoje loe osobine. Sad
7

daje djecu u kolu, ker ui kuanskim poslovima da bude dobra kuanica jednog dana. Sela su ureena, svaka kua ima svoje mjesto, izgraene su nove ceste. Doao je i neki stranac imenom Karlo Solenka i nauio ih kako se od dudova svilca pravi svila pa se sad veina ljudi time bavi. Jedna je udovica sebi i djeci na taj nain priskrbila dosta novca. Jo se hvali kako su im poslali hatove iz Bea pa e sad skupo konja moi dati i time pomoi domainstvo. Takoer se poeo baviti pelarstvom, dobio je dobre ovnove, pa e sada moi poboljati ovju vunu i skuplje ju prodavati. Kae Satiru neka ga ne kori, nego kae je li sve uredio onako kako mu je savjetovao.

Satri fali Slavonca to se je poboljao; ponukuje ga na stalnost da ne gzbi ustrpljenja dok mu to ne izajde za rukom i kae mu da jo ima stvari koje on poboljati moe Satir hvali Slavonev napredak, neka se za sve to zahvali svitloj carici Mariji Tereziji i Josipu II., njezinom sinu to su im gratis dali i ovce i konje, neka zahvali i krajikom poglavaru i gospodi koji ga vode pravim putem. Neka slijedi nove obiaje jer je i sam vidio da npr. prije nije mislio da bi dudov list mogao iemu sluiti, a sad od njega pravi svilu. Ako mu neto i ne uspije od prve godine, neka se ne preda nego i dalje radi, nije svaka godina pogodna za sve. Ako mu penicu uniti led, neka sije i nagodinu, bit e bolje. Neka ne bjei iz svog mjesta u potrazi za boljim jer esta seoba donosi rasap kue. Ono to je napravio s kuom je dobro, ali ima jo puno stvari koje moe promijeniti. Savjetuje mu da u kui napravi jo jednu sobu, npr.ako se dijete razboli da moe biti na lijepom i istom mjestu. Ako bolesnik mora na wc, ne smije van da se jo vie ne razboli, a ne moe pred ukuanima. Ali Slavonac ne mari za bolesnika, kroz brvna pue vjetar i bolesnik se jo jae razboli. Ako se sluajno razboli ljeti nitko mu ne moe pomoi kad su na polju. Mu ne mari za enu i smije se njezinoj bolesti i pusti njezinu majku da ju ponovo odvede oevoj kui, pa zar se nije pred Bogom zakleo, i u zdravlju i u bolesti, a sad je odbacuje. Ako i pomau bolesniku ine to krivo jer mu npr.daju jesti u vrijeme kad je lijenik to zabranio i onda se bolesniku samo jo vie pogora.

Slavonac nahodi za dobro to satir od godenja bolesnika govori; kazuje uzrok zato on dvi sobe ne nainja. Satir mu mee prid oi kuanske falinke poradi kojih dioba i rasutak kua i obitili biva

Slavonac priznaje da je Satir u pravu i da se za bolesnika treba dobro skrbiti, ljudi se za marvu brinu, a kako onda nee za ljudsko bie. Ali ne moe napraviti dvije sobe jer bi se onda njegov brat razdijelio, ve se ne slau dobro, a u jednoj sobi ima mjesta za sve. Satir mu govori da je svemu tome uzrok nevjernost koja uzrokuje zlobu, zloba daje diobu, a dioba rasulo. Kad se braa podijele sve se radijeli na pola i nijedan vie nema nita. Zato je bolje da ima mnogo glava, ali pod pravom vladavinom. Vie postidnu oni koji rade zajedno, nego samci. A najvie kua propadne jer oevi sinovima prepuste upravljanje pa onda rade po svom i ne daju ocu da se mijea u njihov posao. Satir mu poslije nevjernosti eli govoriti o zloi njezinim posljedicama.

Satir kazuje Slavoncu kako se u njegovoj kui dogaa nevirnost, poradi koje biva nesloga, a s nesloge zloba, pak najposli i boj i dioba Ako u kui nema reda nstaje nesloga. Naprimjer ako najstariji brat proda dobrog konja okoristit e se tim novcima, a nee rei ostaloj brai i jo e se s njima posvaati. Drugi brat se bavi pelarstvom, ali novac od meda ne da je u kuu, kad stariji brat ne daje novce od konja zato bi on davao svoje od meda? Trei brat pravi kola, ali ni on ne ali dati dobiveni novac od prodaje jer mu nitko nije pomagao. etvrti brat je kova, ako mu koja ena trai da joj naoti srp, on prvo trai gro za to. Da meu njima vlada vjernost ne bi bilo nikakvih problema i svi vi novci bili zajedniki. Zatim pria o enama: po pet ih je u jednoj kui i svaki tjedan odrede po jednu koje e se brinuti za sve u kui i oko kue dok su druge na polju, a onda ona ne obavi pola posla i kad ju gospodar kue prekori ona se tui muu da nita nije krivai odmah trai razdiobu imovine. Umjesto da je i on izgrdi, vjeruje u njezine lai i naruava slogu cijele kue. Druga ena prodaje sir i jaja, ali se za to ne sazna i ukuani optue onu prvu da pretjerano tedi. Trea daje djeci nejednako hrane, svojoj uvijek vie. nagovara mua da se odijele od ostatka obitelji, imaju oni dosta i sami, nju nitko u kui ne potuje itd. Mu zna da je ona zla, ali ipak poputa i radije e se s braom posvaati, nego vidjeti o emu se doista radi.

Satir kazuje Slavoncu da je sa enah i do sada, te ba u gospodskih kuah, svadnja i dioba bivala; pisma, koja se i danas uz tamburu piva to isto svidoi

Dva Jakia piju vino i razgovaraju kako im je bilo dobro dok je njihovim dvorima upravljala majka, i sam srpski car Stjepan im je dolazio u posjet.
9

Mitar govori svom bratu Bogdanu da je za sve kriva njegova ena Vukosava, a Bogdan se naljuti i eli to provjeriti. Bogdan kae Vukosavi da budimki kralj eni sina i zove njegova brata Mitra u svatove pa Mitar trai da mu se da oruje, konj i tursko odijelo. Vukosava odmah pristaje sve to dati. Jo govori da e mu dati erdane od dukata i bisera da se lijepo uresi za kraljevske svatove. Zatim braa odu do Mitrovog dvora i on ispria istu tu priu svojoj eni M ilici i pita ju hoe li dati njegovom bratu sve to to trai? Ona odbija, a Mitar ju pone guiti, no Bogdan ga spijei da je ubije, neka se sjeti svoje djece, ipak je ona njihova majka a njih dvojica su se ionako ve odavno razdijelili. Napomenuto je da je pouka ove pjesme da muevi prvo moraju iskuati svoju enu, a tek se onda rastati s braom.

Satir ponukuje Slavonca da gdi u kui ne ima pravog gospodara, da oni kua izabere jednoga koji e sa svim virno upravljati; drugaije, gdi toga ne ima, ona se kua ne moe nego rasutju nadati Ako eli dobro upravljati neka za primejr uzme mrave ili pele; one imaju jednog gospodara kojeg svi sluaju i svatko zna svoj posao. Neka kua izabere glavara koji e ih sve poticati na rad. Ako nakon pola godine ne bude dobro upravljao kuo, neka izaberu novog. Neka taj gazda dri sve kune novce, ali neka nita ne troi bez znanja svoje brae, na taj nain e zaraditi njihovo potenje. Ispria Ezopovu basnu: glava nije htjela raditi za trbuh i pobunile su se i oi, i ui, i usta i ruke. Trbuh je leao kao mrtav tri dana i noi, ali su mu i svi udovi oslabili: oi, ui, usta, ruke. I tako su svi udovi poginulo jer du prekrili opinsku slogu i pomoi vie nije bilo. Pouka basne je da ljudi moraju jedni drugima pomagati jer tko god izda opinu, zapravo izdaje samog sebe.

Satir kae Slavoncu da je ovaj svit u tri stanja razdiljen: u stanje molee, hranee i branee. Ovo je sve troje svakomu oviku po sebi od potribe, nitko ne moe sve troje sam potpuno opsluiti; potribito je indi da ovik jedan drugoga pomae Najstariji zanat na svijetu je biti teak, tj. seljak (ja mislila da je to prostitucija, al oito se varam ). Ve je Adam svoje sinve nauio poljodjeljstvu i tako je to trajalo sve do potopa i Noe. On je u arku poveo svoju ena, njihova tri sina i njihove ene. Nakon potopa vidio je da je samo njih osmero preivjelo, a trebalo je ponovo napuiti zemlju stanovnitvom. Zato je Noa podijelio svijet u 3 dijela: jedan je molei jer
10

Bog slua molitve pravovjernih, drugi je hranei, a trei branei. Tada je pozvao svoje sinove i najstarijemu Semu (Melkisedeku) da e odsad stalno moliti i za sebe i za brau. Kam e biti teak i hraniti ostalu brau jer jedna za njega moli, a drugi ga brani. Jafet e biti vojnik i braniti brau, Sema jer za njega moli, a Kama jer mu daje jesti. Tada je Noa podijelio svijet: Sem je dobio Aziju, Kam Afriku, a Jafet Europu i Noa je s njim ostao ivjeti. Kad je to sve uredio umro je u dobi od 950 godina.

Nojevi sinovi rasplodie se; valjade im se diliti svaki svojom eljadju u strane svita, koje jim je otac podilio. Oni ne bie ni s onim zadovoljni; poee se seliti i vejeg prostora traiti; nasrtae na druge, zemlju otimae i krv mlogu prolivae Nakon Noine smrti svijet se brzo umnoavao, kad su vidjeli da vie ne mogu zajedno odlue se rastati, ali najprije sazidati kulu babilonsku sve do neba, ako bi opet bio potop da se svi u nju mogu popeti. No Bog im je jezike pomijeao na 6 dijelova: jedni su govorili grki, drugi latinski, trei slavonski, zatim njemaki, hebrejski i kaldejski. Svatko se zatim vratio na svoj prostor: Sem u Aziju, Kam u Afriku, Jafet u Skandinaviju i tu su se razmnoavali, a poslije su nastavili potragu za boljom zemljom i to god bi nali sebi bi prigrabili: to su bili Goti, Avari, Slaveni. Oni su tako hodali zemljom i otimali, pljaali i ubijali dok ne nau gdje e se nastaniti. Onda su se sjetili Noine zapovijedi pa je svaki sebi izabrao kralja da svime upravlja, no opet je dolo do problema jer se svatko u svom zanatu trudio biti bolji od onog drugog. Nainili su i etvrto stanje: zanatlije koari, izmari, kovai, ciglari itd.

Satir piva Slavoncu da je stanje jednoga teaka seljanina srinije od stanja jednoga graanina ili varoanina Od svih zvanja najsretnije je seljakovo, evo kako o tome Vergilije pie: svaki poten seljak, ista srca i mirne savjesti nai e zadovoljstvo pri oranju. Vie e seljak uivati u jednom danu svog tekog ivota, nego neki zanatlija koji nije nauio teko raditi jer seljaku je svaki posao lak kad je navikao na teke uvjete. Graanin ne bi izdrao ni takav rad ni vruinu. Seljak jede jednostavno i pije vodu, dok graanin premilja bi li jeo ili ne bi, kad nije nita uspio prodati, a u zemlju ne sije. Seljak nema takvih briga jer ono to on radi svakome treba, bez hrane se ne moe ivjeti. Kad sunce zae, on se vraa kui s polja, doekaju ga ena i djeca, zatim veeraju neto jednostavno npr. zapaprene repe. Kad bi seljak samo znao koliko je sretan, o njemu svi drugi ovise, a zemlja mu trostruko plaa ono to joj
11

daje. U ranu zoru ode na posao, kad se umori sjedne pod hrast i poslijepodne ponovo nastavi. Seljaku godina uvijek neto nosi: nekad voe, nekad zelje, janjie, ljeti ito, jesen mu daje vino i svinje. Nikome nije tako dobro kao seljaku, zato eli imati vie, neka bude zadovolja i sa malo, neka uvijek ostavi rezerve u kui u sluaju loe godine. Ali ne valja ni pretjerano krtariti. Neka potuje Boga i svoga kralja, uva jezik od psovanja, neka ne krade. Trud e mu se isplatiti, neka blagoslivlja Boga, neka blinjima oprosti. Ako tako bude ivio bit e mu dobro na ovom svijetu, a kad umre priat e za njega da je bio dobar ovjek i da mu Bog da vjeni pokoj.

12