RELIGIJA ILIRA

Predmet: BiH u antičkom period

Radila: Nejra Stovro
Mentor: Prof. dr. Salmedin Mesihović
 Uvod u duhovni život
◦ Razlike među iliriskim narodima najbolje uočljive u religiji.
◦ Nejednakost u duhovnom životu stvorila je već u antici pomutnju savremenih
pisaca.
◦ Iliri su u prvim stoljećima starijeg željeznog doba u duhovnom pogledu imali
mnogo više zajedničkih elemenata nego kasnije.
◦ Vjerovali u Toteme (da potječu od neke životinje/biljke).
◦ Religija predstavlja nemoć naroda pred prirodnim pojavama.
◦ Božanstva su prisutna i treba im davati puno poštovanje, ljubav i vrijeme.
◦ Poštovanje: obredni rituali, žrtve, pjesme, igre, zavjeti, brojni pokloni, molitve i sl.
◦ Lik boga sličan liku ljudi.
 Simboli
◦ Amuleti, metalne kopče i glinene pločice sa istim simbolima otvaraju misteriju
religija pojedinih ilirskih naroda.
◦ U prahistorijsko doba glavni simbol: Sunce
◦ Sunce je povezano sa svastikom, spiralnim ornamentom, privjescima u obliku
konja, likovi zmija, ptica selica, itd.
◦ Filozof Maksim iz Tira (“Da li se moraju bogovima podizati kipovi”),
spominje da Peonci (Makedonija): obožavaju Sunce u obliku malog diska
podignutog na dugačkom štapu.
 Zmija
◦ Već od neolita.
◦ Samo ime Ilir je vezano za zmiju.
◦ U Albaniji se rijetko susreće.
◦ Čuvarica kućnog ognjišta, plodnosti, demon voda, itd.
◦ Enhelejci imali totem zmije.
◦ Čuva kuću i pokojnika u grobu.
◦ Ovaj totem je preživio process romanizacije.
◦ Južni krajevi, na sjeveru rijetkost.
 Autohtona religija
◦ Poznato iz arheoloških nalaza votivnih spomenika.
◦ Javljaju se samo u određenim područjima.
◦ Hijerarhija:
1. Glavni i vrhovni bogovi: Silvan (Vildasus)= Pan i Dijana (Thana).
Sporedna i niža
Bindus (Neptun)- Japodi
Armat (Duvno), Libera (Ustikolina), Termin (Gornja Drina)- zaštitinik međa,
nepoznato (Genij)
Božica ljubavi- Anzotica (Liburni), Iria Venus- Iris (Istra).
Medaur- Rizon kod Kotora (?) bog medicine- Asklepije
Sedat (Panonija)- Vulkan- kovač i vatra; Breuci.
 Silvan
(Sacrum, Augustus, Silvestris, Cor, Messor)
◦ Vrlo popularan, naročito Dalmacija,
zapadna Bosna.
◦ Natpisi: Sivano Messori, zaštitnik šuma i
stada kome su proširene kompetencije na
obradivu zemlju i usjeve.
◦ U primorju- star rogat i bradat satir s kozijim
nogama okružen drvećem i siringom (Pan);
unutrašnjost: golobradi mladić sa
čovječijim nogama (italski Silvan)
◦ Veselost, zabava, igra.
◦ Božanstvo Dionisa.
◦ Sivan sa nimfama- Založje kod Bihaća,
Metaljka kod Jajca, Kamen na
Glamočkom polju.
 Dijana
◦ Samostalni kult: Duvno, Blažuj, okolina
Bihaća.
◦ Artemida- boginja lova u lovačkoj haljini u
potjeri za šumskom divljači.
◦ Dijana- ponekad u domaćoj nošnji.
◦ Božanstvo grubih,surovih osobina,
gospodarica šumskih zvijei koje ona
nemilosrdno progoni i lovi.
 Totemi
◦ Enhelejci- jegulje,
◦ Taulanti (Anton Mayer)- lastavica
◦ Delmati- ovca
◦ Dezidijati- ovan
◦ Dardanci- kruška
◦ Breuci- žaba
◦ Totemizam je živ i u ličnim imenima
što se vidi na nadgrobnim
spomenicima.
 “U Italiji ima toliko božanstava i kultova,
da je lakše naći boga nego čovjeka”

◦ Dolaskom Rimljana- velika tolerancija prema religiji.

◦ Zahtjev: priznavanje kaptolske trijade: JUPITER (Najboljem i najvećem Jupiteru), JUNONA I MINERVA.
◦ Osiguranje moći i prevlasti.
◦ Zadrže svoja božanstva dodaju na vrh Rimska.
◦ Sličnost domaćih bogova sa rimskim; interpretation Romana- prevođenje autohtonih božanstava u rimski panteon i predijevanje
njihovih domaćih naziva na latinske.
 Orijentalni kultovi: III st. n.e.
◦ Mitra (Mitrahs)- nepobjedivi bog Sunca iz
perzijskog panteona.
◦ Dualizam: dobro i zlo, svjetlo i tama:
Ahuramazda i Ariman.
◦ Novo učenje: jednakost svih ljubi privlačno za
siromašne i robove.
◦ Sljedbenici većinom stranci i doseljenici
◦ Zadržao se u unutršnjosti i nakon što je Teodozije
380. zabranio prakticiranje paganskih religija.
◦ Postojali kultovi: Kabira, Dioskura i Helija,
Sabazije, Izide, Serapisi.
◦ Kršćanstvo- IV- V st. bazilike
 Literatura:
◦ Esad Pašalić, Period rimske vladavine do kraja III vijeka n.e., u Kulturna
istorija BiH od najstarijih vremena do pada ovih zemalja pod osmansku
vlast, Veselin Masleša, Sarajevo, 1984.
◦ Salmedin Mesihović i Amra Šačić, Historija Ilira, Univerzitet u Sarajevu,
Sarajevo, 2015.
◦ Aleksandar Stipčević, Iliri (Povijest, život, kultura), Školska knjiga,
Zagreb, 1989.
◦ Aleksandar Stipčević, Kultni simboli kod Ilira, ANUBIH, Sarajevo, 1981.
◦ John Willkes, Iliri, Laus, Split, 2000.