Mitologija Kelta

Mitovi su kljuevi onoga to smo sposobni iskusiti i spoznati unutar sebe

A.Markovi
Objavljeno: 23. 02. 2013
Mitske prie i legende nalaze se u korijenu svakog naroda, svake kulture, stoga
nije potrebno posebno naglaavati njihovo duboko znaenje i vrijednost. ovjek je
u mitskim priama traio put kojim e koraati kroz ivot, traio je vezu s
vrijednostima koje se nalaze unutar njega, nalazio je ivotne putokaze, dobivao
podrku i pomo, kao i ivotni smisao.
Mitologija je uvijek izazivala veliko zanimanje, ponajvie jer otkriva kulturu i
nain ivota ondanjeg vremena, ali i zbog doze mistike i nepoznatog koje sa
sobom neminovno nosi.
Imena mitskih junaka nalazimo u knjievnosti, u poslovicama, u djelima kipara,
slikara i glazbenika, sa njima se susreemo na filmu i u kazalitu, sluamo ih u
govorima dravnika, a koristimo ih i mi sami u svakodnevnom ivotu i
konverzaciji. U drevna vremena mitoloke prie bile su ivo prisutne, proimale su
se kroz ivot tadanjeg ovjeka. Zbog toga mnogi mitoloki junaci i danas ive u
svijesti ovjeanstva, a ivjet e i dalje toliko dugo koliko bude postojalo i samo
ovjeanstvo.
Meutim, valja ipak naglasiti da u ivotu dananjeg ovjeka mitske prie i
legende ne zauzimaju vie tako vano mjesto. Danas je ovjeku duhovna
literatura nepoznanica jer veinu svoje panje usmjerava na probleme
dananjice. Nekad su grka i rimska kultura bile sastavni dio opeg obrazovanja
svakog ovjeka, ali danas to vie nije sluaj tako da se mitoloka tradicija gubi i
nestaje. Dananje ovjeanstvo proivljava duboku duhovnu i moralnu krizu.
U drevna vremena mitoloke prie bile su ivo prisutne, proimale su se kroz
ivot tadanjeg ovjeka. Koliko god se meusobno razlikovale, u svojoj biti su bile
jednake, njihova istina je bila jednaka, ali su kroz razliita povijesna razdoblja bile
razliito interpretirane. U svakoj od mitolokih pria prepoznaje se personificirana
sila prirode kojoj se pridaju ljudske kvalitete i karakteristike. Svaka vjetina, svaka
umjetnost ili pak strast poput ljubavi ili rata imali su svog boanskog
utemeljitelja.
Mitovi su kljuevi onoga to smo sposobni iskusiti i spoznati unutar sebe. To su
dijelii drevnih znanja koji su bili potpora ljudskom ivotu, gradili su civilizacije i
religije tijekom tisuljea. Svaki narod imao je svoje mitoloke prie, od istonih
zemalja poput Indije, Kine i Japana, srednje i june Amerike, bliskog Istoka, zatim
nama najpoznatije europske mitologije poput rimske, nordijske, kranske, grke,
keltske i mnogih drugih. U antiko doba dominirala je grka civilizacija koja
predstavlja osnovu cjelokupne dananje europske kulture.

Junake antikih mitova dijelom je stvorila mata starih Grka i Rimljana, iako su
spomenuti narodi takoer vjerovali i da su likovi iz mitova bili stvarne osobe.
Njihova mitologija imala je snaan utjecaj na umjetnost, nadahnjivala je slikare,
kipare, pjesnike koji su stvarali prava remek-djela. Engleska knjievnost svoja
nadahnua crpila je ponajvie iz grke mitologije i inspirirana mitolokim
junacima iz grkih pria i legendi stvorila je neke od najljepih djela. S vremenom
se snaga grke mitologije iscrpila. Strana i preegzotina za englesko podneblje,
polako je degenerirala u konvencionalnost.
Meutim, engleski su knjievnici, a posebno pjesnici, morali potraiti inspiraciju
drugdje pa su se okrenuli prema nekim drugim izvorima, i to onima na sjeveru.
Nordijski utjecaj ostavio je poprilino jak peat na Englesku knjievnost. Meutim
potrebno je istaknuti i utjecaj Kelta. U engleskim venama tee mnogo keltske
krvi. Nije to toliko neobino obzirom da su Kelti imali istanan osjeaj za lijepo to
su itekako znali izraziti kroz umjetnost.

POVIJEST KELTA
Naoko bi se keltska kultura mogla uiniti nezanimljivom, jer su mnogi narodi o
njoj stvorili predodbu da je bila barbarska. Ipak, potraimo li na googlu ili u
enciklopediji informacije o keltskoj kulturi i civilizaciji, uglavnom emo naii na
podatke o njihovom vjerovanju u animizam , dobrom poznavanju metalurgije,
vjetini izrade rukotvorina poput posuda, pehara, oruja i nakita. Postoje zapisi
koji prikazuju Kelte kao neustraive ratnike koji su uvijek bili spremni suprotstaviti
se neprijatelju, a u borbi su pokazivali nevjerojatnu hrabrost i snagu.

Bili su ponosni, moni i nepobjedivi. Uobiajenu bojnu opremu inili su ma,

koplje, bojni no i tit, a samo su istaknuti pojedinci nosili i kacige. U ratu su se
okretali pojedinanoj borbi kao nainu rjeavanja sukoba, sveope ratovanje
nastojali su izbjegavati.
Danas ljudi keltskog porijekla u Europi nastanjuju podruje njenog zapada i to
Englesku, Wales, kotsku, otok Man i Irsku. Meutim, nekad su keltska plemena
bila rasprostranjena po itavom europskom kontinentu, a u 3. stoljeu prije Krista
doli su ak i do Male Azije.

Podruje Keltskih plemena, 3. st. prije Krista

Kelti su se takoer proirili niz rijeku Dunav i njene pritoke. Jedno od
najutjecajnijih plemena, Skor (Scordisci), utvrdili su grad Singidunum u 3. stoljeu
prije Krista, na kojem mjestu je podignut dananji Beograd, Srbija.
Sve do uspona Rimskog carstva Kelti su bili itekako snani, a razdoblje od VI. do
II. stoljea prije Krista smatra se najuspjenijim razdobljem keltske civilizacije.
Dali su ime Parizu, Bonnu, Milanu, Bologni, Beu, Londonu, a utjecali su i na
mnoge europske kulture. Iako su kroz svoju povijest osvojili veliki teritorij, nikad
nisu stvorili vlastitu dravu. Meutim, ono u emu su uspjeli bilo je ostvarenje
kulturnog jedinstva koje je povezivalo sva keltska plemena, a svima njima
zajedniko je bilo poimanje ivota i smrti, drutveno ureenje, religija, mitologija i
koncept vremena.

Keltska mitologija prepuna je prekrasnih herojskih pria, kraljeva, vitezova i

boanstava

Kelte se opisuje kao visoke, blijede puti, svijetle kose i iroka ela. Bili su
podijeljeni u dvije vee skupine koje dolaze u razliitim razdobljima, Goideli ili
Gaeli te Briti ili Britanci. Briti zauzimaju britanski jug, osim krajnjeg zapada, dok
Gaeli zauzimaju vei dio Irske, otok Man, Cumberland, Cornwall, Devon i zapadni
Wales . Osim razlika u fizikom izgledu, razlikovao im se i jezik. Zanimljiva
osobina starih Kelta, ali i dananjeg stanovnitva koji ivi na tom podruju jest
njihova ljubav za boje, i to jarke boje, kao i jak zvuk, naroito u glazbi. Njihova
ljubav za boje i ukraavanje jako je izraena u mitskim priama Walesa, Irske i
kotske .

KELTSKA MITOLOGIJA

Keltska mitologija prepuna je prekrasnih herojskih pria, kraljeva, vitezova i

boanstava. U sebi krije duhovni ivot keltskog naroda, a kako bismo ih razumijeli
moramo razumijeti i jezik kojim je pisana, jezik simbola. Svaka od tih mitskih
pria proeta je dubokim etikim smislom te sadri vrijednosti koje ostvaruju
samo bogovi i heroji. Ratnici, druidi, kraljevi, bardi i drugi imaju i pronalaze uzore
upravo u tim priama, a njihovim ivljenjem tih uzora stvara se povijest jednog
naroda.
Kelti su vjerovali u reinkarnaciju, a njihov drugi svijet predstavljao je raj gdje su
se due odmarale prije nego li bi se spustile u novu inkarnaciju, prije ponovog
buenja u ovom materijalnom, vidljivom svijetu. U keltskoj mitologiji drugi svijet
predstavljao je nevidljiva kraljevstva bogova i duhova, vila i nakaza, predstavljao
je beskrajna nebeska prostranstva, ali i pakao.
Granica izmeu vidljivog, manifestiranog i drugog, nevidljivog svijeta vrlo je
tanka i esto, na svojim putovanjima due bardi su prolazili te granice iz vidljivog
u nevidljivi svijet i iz tih boanskih izvora crpili nadahnua za stvaranje svoje
poezije. Uobiajeni prolazi u drugi svijet bili su preko mostova, ispod izvora ili kroz
vodu. arolije, vradbine, mistinost, dio su drugog svijeta, meutim pojavljuju se
i u vidljivom svijetu u kojem su bardi, druidi i pojedini heroji posjedovali posebne
arobne moi. Bardi su svojim moima mogli oslabiti neprijatelja satirom, dok su
druidi svojim maginim iluzijama uspjeno opinjavali mnotvo. esto su i ljubav i
romantika bili izvrgnuti mnogima vradbinama, arobnim ljubavnim napitcima i
ostalim arolijama.

Keltske romanse karakterizira vatreno suparnitvo, velike strasti ljubavnika, a

gotovo sve ljubavne pripovijesti ukljuuju ljubavni trokut u kojem se za naklonost
jedne ene bore dvojica mukarca. Ljubavni trokuti u keltskim priama nabijeni su
dramom, napetou, kao i junacima i junakinjama zanosne ljepote. Kelti su,
poput drugih naroda, pored mitologije imali i religiju. Pokazivali su svoje bogove u
umama i hramovima, odravali su rituale, rtvovanja.

DRUIDI, VIDOVNJACI, BARDI

Druidi su bili keltski sveenici i elita keltskog drutva. Keltska mitologija prikazuje
ih kao istinske uvare znanja i stup keltskog drutva. Oko druida je isprepleteno
cijelo klupko pria i legendi koje ih tako stavljaju u prostor izmeu sna i jave. est
motiv u keltskim mitovima bili su udesni keltski kotlovi, koji se uvijek vezuju uz
druide. Kotlovi izobilja nudili su hranu i taili e, bili su majstorski izrezbareni, a
sjali su broncom, bakrom i zlatom.
Niti jedan junak nikad nije ostao gladan nakon to bi jeo iz kotla izobilja, dok se
kukavice nikad nisu mogle zasititi. Kotlovi uskrsnua ili ponovnog roenja nudili
su vjeni ivot. Iz njih su ratnici izranjali oivljeni, ali bez sposobnosti govora.
Napitak mudrosti ili "greal" nudili su pak Kotlovi nadahnua.
Druidi su nauavali o besmrtnosti due i metempsihozi . Prema njihovim
boanskim zakonima nije bilo dozvoljeno zapisivanje njihova nauka, a razlog tome
bio je dvostruk. Druidi nisu eljeli da njihov nauk bude poznat svima, jer nisu
eljeli da njihova drevna znanja dou u krive ruke, a smatrali su i da bi njihovi
uenici zanemarili razvijanje pamenja oslanjanjem iskljuivo na knjige. Puno su
razmiljali o astronomiji, o veliini kozmosa i zemlje, o prirodi, o moi i snazi
bogova i o svemu tome su poduavali mlade.
Mitovi takoer govore o njihovim velikim moima, o sposobnosti komunikacije s
prirodom, o njihovom vladanju etirima osnovnim elementima zemlja, vatra,
zrak i voda. Pored druida, u keltskom drutvu posebno su se potovali i
vidovnjaci i bardi. Vidovnjaci su bili obdareni iznimnim talentima proricanja,
iscijeljivanja i mudrosti.

Ostvarivali su vrstu vezu s prirodnim i natprirodnim silama pa su bili i spona

koja je povezivala vidljiv, manifestirani svijet ovjeka, i nevidljivi, drugi svijet. Bili
su posrednici izmeu ivih i mrtvih. Moda najpoznatiji od svih je bio Merlin, koji
se najvie pamti kao oinski i duhovni voa kralja Arthura. Vidovnjak Merlin bio je
veliki mudrac za kojeg se smatra da je zaetnik ideje Okrugla stola, plana
Camelota i kamenog kruga u Stonehengeu. Meutim, iako je veina mudraca i
vidovnjaka pomagala smrtnicima, neki od njih koristili su svoje moi za
opinjavanje i manipuliranje, poput arobnice Morgan le Fay, Arturove polusestre.
Morgan je esto bila prikazivana kao mrana arobnica koja osujeuje Arthurove
namjere. Na dubljim razinama, Morgan predstavlja boicu zime i smrti koja se
suprotstavlja Arthuru, gospodaru proljea, koje simbolizira ivot.

Keltski pjesnici ili bardi bili su osobito cijenjeni i njihova uloga bila je iznimno
znaajna. Smatralo se da su uvari legendi i povijesti, a nakon nestanka druida u
njihovim su pjesmama sadrani dijelovi njihove nauke. Pjevali su pratei se na
harfi. Poezija barda vrvi legendama u kojima ljudi, junaci, bogovi i demoni prelaze
iz vidljivog u nevidljivi svijet. Poneki od njih smatrali su se i vidovnjacima, to je
ukazivalo na njihovu duboku i davnu vezu s druidima. Kad bard prorie sudbinu
onda se to naziva "prosvijetljenje stihovima", jer tada pjesnik u zanosu izgovara
bujicu rima na ijem kraju dolazi predskazanje koje se oekuje .

SVETKOVINE
Kelti su veliku vanost pridavali prirodnim pojavama i promjenama. U njihovoj
tradiciji postoji snana veza izmeu kalendara i prirodnih pojava. Njihov kalendar
prati ritam Mjeseevih mijena, a svetkovine prate ritam godinjih doba. Kod Kelta
je godina bila podijeljena na samo dva godinja doba, ljeto i zimu, a poetak
godinjeg doba bio je obiljeen posebnim svetkovinama. Osim toga, svetkovine
su postojale i sredinom zime, kao i na vrhuncu ljeta.
Kroz njih su Kelti slijedili i slavili ritam prirode, njezino buenje i procvat, njezine
plodove, kao i utonue u san pa sve do ponovog buenja.
Samhain je izvorna druidska svetkovina, a obiljeavala se prvog studenog i
oznaavala je poetak zime. Zemlja se je spremala na san kako bi se odmorila i
obnovila svoju energiju. Kelti su vjerovali da duh prebiva u glavi i da pokazivanje
neprijateljeve glave na Samhain, kad duhovi umrlih slobodno eu meu ivima,
onemoguuje duh ubijenog neprijatelja da ini zlo. Zanimljivo je da se u ovom
keltskom vjerovanju krije porijeklo takozvane Noi vjetica, odnosno obiaja da se
prvog studenog na prozore, trijemove i u kue postavljaju lubanje napravljene od
bundeva. Imbolc je svetkovina koja nagovjetava prvi pokret zemlje iz njezina
sna. Stara irska pria kae da veer uoi ovog dana Cailleach ili "Bijela gospoa"
pije iz drevnog izvora mladosti, i u tom se trenutku pretvara u Brigit, mladu
boicu stvaralatva i plodnosti koja pali vatru u zemlji za ponovnu pojavu ivota.

Bealtaine je keltska svetkovina vatre koja se odravala uoi prvog svibnja, a

slavila je poetak ljeta, odnosno novog ivota. Na ovaj dan odlazilo se do svetih
izvora, a moralo se tri puta obii izvor, ubaciti srebrni novi, zaeljeti elju te se
potom napiti vode iz izvora.
Lughnasadh svetkovina je koja se slavi prvog kolovoza, a ustanovljena je od
Lugha, boga svijetlosti i to u ast njegovoj majci Talitiu, boici zemlje, koja je
osnovala irsko kraljevstvo. Tijekom ove svetkovine odvijale su se igre i natjecanja
u snazi i vjetini te su se sklapali brakovi.

BOGOVI

Bog s jelenjim rogovima Cernunnos (Rogati), sjedi meu ivotinjama. Oko vrata i
u ruci mu ogrlica-simbol boanstva, u drugoj ruci zmija. 2.st.prije nae ere
Mitoloke prie i legende gaelske rase znatno su bolje sauvane nego one
britanske. Kad govorimo o gaelskim bogovima potrebno je naglasiti da su se bitke
vodile, kao i kod mitologije drugih naroda, uvijek izmeu dva suprotstavljena
tabora. S jedne strane stoje bogovi koji predstavljaju dobrotu, plemenitost,
mudrost, svijetlo, ivot i sve dobrostive strane prirode, dok im s druge strane
stoje neprijateljske sile, odnosno bogovi zla, mraka, noi. Meutim, ovdje je
potrebno naglasiti kako se ne radi o crno-bijeloj podijeli na dobro i zlo, jer
karakteristike koje se inae etiketiraju kao loe ili zle, u ovim misterijskim
dimenzijama predstavljaju pokreta neeg novog. Evolucija svijesti dogaa se kad
postoje iskuenja koja ovjeka stavljaju na kunju kako bi neto promijenio u
svom ivotu i poboljao.

Bogovi svijetla, ivota, mudrosti okupljeni su oko boice Danu za koju se vjeruje
da predstavlja plodnost i zemlju, a upravo od nje uzimaju svoje ime Tuatha De
Danann. Neprijateljske sile nazivaju se Domnuini bogovi i povezani su sa enskim
boanstvom Domnom, a jo su poznatiji pod nazivom Fomori. Balor je bio
najpoznatiji od njih, ali i izgledom najuasniji. Jedno oko mu je stalno bilo
zatvoreno, jer je sadravalo otrov koje je ubijalo svakoga koga bi pogledalo.
Upravo iz tog razloga morao ga je uvijek drati zatvorenim, jer na njegov otrov
nitko nije bio imun. Njemu suta suprotnost, barem to se izgleda tie, bio je
Bress, to bi u prijevodu znailo predivan.
Najstarije gaelsko boanstvo o kojem postoje neki podaci je boica Danu. Svi
drugi bogovi, barem imenom, njezina su djeca . Nuada se smatrao jednim od
najvanijih bogova, a tovalo ga se prinaanjem ljudskih rtava. Zatim slijedi
Dagda za kojeg se smatra da je bio bog zemlje. Njegova ena zvala se Boann, a
legenda kae da je upravo ona dala ime rijeci Boyne . Imali su nekoliko djece.
Najvanije su Brigit, Angus, Mider, Ogma i Bodb Crveni . Poznata Ogma-abeceda
potjee upravo od Ogma, kojeg se smatralo bogom knjievnosti i rjeitosti.

Zanimljivo je da je bilo ak pet boica rata, Fea, Nemon, Badb, Macha i Morrigu ili
Velika Kraljica. Rat kod Kelta, meutim, nije imao negativne konotacije, ve je
predstavljao mogunost izraavanja vrlina u boju i nadilaenje vlastitih strahova.
Manannan Mac Ler bio je zatitnik pomoraca, a povezuje ga se s otokom Man,
kojem je u nadjenuo ime. Bog zdravlja i medicine, Diancecht, takoer je zauzimao
vano mjesto meu bogovima. Njegov sin Cian sa svojom enom Ethiniom dobio
je sina Lugha, boga Sunca. Lugh je bio majstor svih zanata, savreni ratnik,
glazbenik, mudrac i arobnjak.

Narod boice Danu nije prvo boansko stanovnitvo Irske. Postojala su dva
nebeska naroda koja su postojala prije njih. To je bio narod Partholon, a drugi je
bio narod Nemed. Oba naroda takoer su se borila protiv Fomora, meutim
Fomori ih uspjevaju potisnuti. Tek kasnije dolaze Tuatha De Danann, odnosno
gaelski bogovi.

Podaci o bogovima i mitologiji Britanaca sauvani su u znatno manjoj koliini od

onih gaelskih. Meutim, kako su Gaeli i Briti bili dio iste, keltske rase, njihova
boanstva imaju sline karakteristike. Britanska boanstva ponekad se u
mitovima dijele na Djecu Done, Djecu Nudda i Djecu Llyra. Radi se zapravo
o dvije obitelji, jer Nudd se opisuje kao sin Belia koji je pak mu boice Done. Nije
teko zakljuiti da je najvjerojatnije boica majka Dona zapravo Dannu, majka
boanstva Tuatha De Dananna. Kod Djece Lyra moemo povui paralelu izmeu
Lyra i gaelskog boga mora Lera. Ovdje je takoer rije o suparnikim taborima
kao i u sluaju Tuatha De Danann i Fomora, gdje njihove bitke simboliziraju sukob
moi Neba i Mora, Svijetla i Tame, ivota i Smrti.

Djeca Done vjerojatno su bili bogovi Neba. Sazvijee Kasiopeja bio je britanskim
precima Llys Don to znai Donov dvor. Mlijeni put se zove Caer Gwydion,
Gwydeonov grad, prema njegovom sinu, dok njegova ker Arianrhod, srebrni
krugovi, ivi na srebrnom prstenu zvijezda koji se zove Sjeverna kruna . Gwydion
je bio najvei meu arobnjacima, poznat i kao prevarant.

Nuddov sin Gwynn, poznat i pod imenom Gwynn ap Nudd, zauzima izrazito
vano mjesto u velkim priama, ak i vanije od svog oca Nudda.
Djeca Llyra vjerojatno su bili bogovi mora. U velkim priama, Lirov sin
Manannan jedan je od sedmorice koji je uspio pobjei u Irsku istog dana kad mu
umire brat Bran, kralj Britanije. Za Irce je on bio bog mora i vjetra. Manannan
predstavlja jedno od sedam mitskih uda u raznim zanatima, bio je uspjean u
izradi cipela, titova, sedla.

Branwen je Lirova ker i ena irskog kralja Mat-holwcha koji ju nije previe
cijenio. Njihova pria spada u jedan od najtraginijih velkih mitova gdje njezin
brat Bran umire u borbi. Postoji i legenda koja kae da je Branwen potpomagala
zabranjenu ljubav Tristana i Izolde osiguravi Tristanu ljubavni napitak koji ga je
zauvijek vezao za Izoldu.

MIT O KRALJU ARTURU

Jedna od najpoznatijih prii keltske mitologije svakako je legenda o kralju Arthuru.
Dugo vremena se vjerovalo da je lik kralja Artura u potpunosti izmiljen. Meutim
detaljna povijesna i arheoloka istraivanja ipak su ustvrdila da je postojao i
vladao Britanijom. Kau da je bio snaan i pravedan vladar koji je titio svoj narod
i uivao veliko potovanje. U djelu Geoffreya od Monmoutha Historia regum
Britanniae mogu se pronai detalji o Arturovu ivotu. Ipak, kako se je Geoffrey
podosta oslanjao na tradicionalnu usmenu predaju, neki izvori ostali su
neprovjereni.

U navedenom djelu Geoffrey navodi da je Artur sin kralja Uthera Pendragona i

Igraine, ene vojvode od Cornwalla, to ujedno predstavlja i poetak mita o kralju
Arturu. Iako postoje povijesni dokazi koji ukazuju na stvarno postojanje britanskog
poglavara Artura koji je vladao u petom stoljeu, fragmenti legende o Arturu
javljaju se paralelno s pojavom vitetva u srednjem vijeku.

Kroz simboliku kralja Artura, arobnjaka Merlina i vitezova Okruglog stola, ljudi
ondanjeg vremena traili su spas i bijeg od teke stvarnosti, ali su takoer u
tome pronali i ideal kojeg valja ivjeti i za kojeg se vrijedi boriti.

Legenda o Arturu kae da se engleski vitez Uther zaljubio u Igraine, enu

Gorloisa, vojvode od Cornwalla. Uz malu pomo Merlinove arolije Uther preuzima
lik Gorloisa te dolazi do Arturova zaea. Utheru se prua prilika da oeni Igraine
nakon pogibije Gorloisa u boju.

U znak zahvale, Merlinu je obeao dati jo neroeno dijete koje Artur zatim
povjerava vitezu Hektoru. Nakon smrti Utherove, nastala je opa borba za
prijestolje. Ne bi li doveo Artura na tron, Merlin opet koristi svoju aroliju i zabada
ma u kamen na kojem stoji urezano da e pravi kralj Engleske postati upravo
onaj tko izvue taj ma iz kamena. Kako su mnogi plemii poeljeli zasjesti na
tron nastala je prava guva, no svi ambiciozni pokuaji zavravali su neuspjehom
sve dok mladi Artur nije tuda sluajno prolazio i izvukao ma te ga odnio svom
bratu za potrebe turnira.

Prepoznavi ma, Arturov brat odmah zatrai krunu, no Hektor uvia prijevaru, a
ma se ponovno vraa u kamen kojeg Artur potom opet izvue i to nekoliko puta.
U tom trenutku Artur je postao novim kraljem Engleske.
Ova legenda naprosto prti dubokom simbolikom, govori o borbi ovjeka sa
samim sobom, vladanju nad samim sobom, moralnim vrijednostima unutar
ovjeka.

Izvlaenjem maa iz kamena Artur je zapravo pokazao da je sposoban uvrstiti

moralne vrijednosti i pravednost unutar sebe, a samim tim i sposobnost da isto
uini i za svoj narod.

Kraljica Guinevere, prekrasna ena Arturova, u ovo je legendu unijela daak

romanse, dok je njegova polusestra Morgan Le Fay unijela mraniju, negativniju
notu, iako je u nekim verzijama ove legende predstavljala i simbol sree. Upravo
je Morgan otkrila Arturu ljubavnu vezu izmeu Guinevere i Lancelota, njegova
najbolja prijatelja.

Artur je oko sebe okupio vitezove s kojima se zajedno borio protiv Saksonaca
koje su, nakon mnogih velikih bitki, ipak uspjeli pobjediti.
Vitezovi Okruglog stola objedinjavali su vrline ratnika i mistika. Biti vitez
predstavljalo je stanje svijesti, unutranju borbe i tenju za dosezanjem vitekog
ideala, koje je u ovom mitu simbolilki prikazano kroz potragu za Svetim gralom.

Cilj Okruglog stola bio je uspostavljanje pravde na zemlji, a nakon postizanja tog
cilja Okrugli stol dosegao je svoj vrhunac i vie nije bilo potrebe za njegovim
postojanjem. Kralj Artur u posljednjoj bitci biva teko ranjen te zavrava na otoku
Avalon gdje se oporavlja. Meutim, prije svog odlaska u Avalon, obeao je da e
se ponovno vratiti, i to kad zapone novi ciklus, novi krug ivota u kojem svaka
dua nastavlja uiti, napredovati, evoluirati, koraati polako prema konanom
cilju, prema savrenstvu, prema Svetom gralu...ba kao to je to uinio i kralj
Artur.

VANOST MITOLOGIJE

Iako mitoloki bogovi i junaci nikada nisu stvarno ivjeli, ipak su preivjeli mnoga
tisuljea i nadivjeli mnoge druge povijesne junake. Danas, kad je ovjek u
velikoj mjeri izgubio vezu s duhovnou i suvie se orijentirao na materijalne
aspekte ivota, mitologija bi trebala biti i svojevrstan putokaz ovjeanstvu.
Vanost prouavanja mitologije je iznimna jer pokazuje nain razmiljanja,
vjerovanja i ivljenja naih predaka. Mitovi su kljuevi za razumijevanje nae
kulture, a bave se temeljnim pitanjima koje si ovjek postavlja: tko sam, to sam,
odakle sam doao i gdje idem, zato sam ovdje i kako je sve zapoelo.

Naalost, danas se mitske prie i legende najvie koriste kao oblik zabave, a
zaboravilo se u kojoj su mjeri bili ivotni putokaz ondanjem stanovnitvu, isticali
ono duboko ljudsko u ovjeku, bili inspiracija i ideal ljudima.
Mitologija jednog naroda imala je snaan utjecaj na drutvo toga doba, a samim
time i na povijest. Ponajprije je sluila za izgradnju ovjekova morala.
Ne bi li dananji svijet bio potpuno drukiji bez mitologije? U kojem bi se smjeru
knjievnost razvijala da Homer nije napisao Ilijadu i Odiseju? Kako bismo nazvali
planete Suneva sustava?
Drugim rijeima, na dananji svijet bio bi potpuno drukiji bez postojanja
mitologije.

Napokon, mitologija je imala za cilj dovesti svakog ovjeka do spoznaje o smislu

vlastita ivota, do jedinstva sa samim sobom, s drugim ljudima i s prirodom.