Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
2Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Kinematika Materijalne Cestice, Pravolinijsko Jednako Ubrzano Kretanje, Kruzno Kretanje

Kinematika Materijalne Cestice, Pravolinijsko Jednako Ubrzano Kretanje, Kruzno Kretanje

Ratings: (0)|Views: 309 |Likes:
Published by Etf_Unsa

More info:

Published by: Etf_Unsa on Dec 04, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/16/2014

pdf

text

original

 
ELEKTROTEHNI
Č
KI FAKULTETSARAJEVOINŽENJERSKA FIZIKA I--
 predavanja --
MEHANIKA MATERIJALNE
Č
ESTICE
2.
1 Kinematika materijalne
č
estice
 Mehanika
je dio fizike koja prou
č
ava zakone kretanja/gibanja tijela, tj. vremensku promjenu položaja tijela u prostoru.
Mehanika
 se dijeli na
kinematiku, dinamiku
i
statiku
kao specijalni slu
č
aj dinamike.
Kinematika
(od gr 
č
ke rije
č
i kinein-kretati) prou
č
ava kretanja/gibanje, bez obzira nauzroke kretanja i na svojstva tijela koja se kre
ć
u, tj. ne uzimaju
ć
i u obzir njihovu masu i silekoje na njih djeluju.
Dinamika
(dynamis-sila) prou
č
ava uzroke kretanja/gibanja i utjecaj sile i mase nagibanje; dinamika za razliku od kinematike, daje fizikalnu suštinu kretanja.
Statika
 prou
č
ava uvjete ravnoteže tijela.Tijelo se kre
ć
e/ giba ako mijenja položaj prema nekom drugom tijelu. Da bi smo tu promjenu položaja izmjerili, za okolinu vežemo odre
đ
eni
referentni sistem/sustav
tekažemo: tijelo se kre
ć
e ako mijenja položaj prema tom referentnom sustavu.
Svako kretanje/gibanje jerelativnokretanje/gibanje prema odre
đ
enomreferentnom sistemu.
Ponekad se pri prou
č
avanju kretanja mogu zanemariti dimenzije tijela i tako
č
itavo tijelo predo
č
iti jednom ta
č
kom mase
m
. To je tzv.
materijalna ta
č
ka
koju
č
esto nazivamo i
č
esticom
, odnosno sitnim tijelom. Naravno nije uvijek mogu
ć
e
č
initi takvu aproksimaciju; npr. pri rotaciji oko vlastite osimoramo uzeti u obzir dimenzije tijela ma kako one bile male. U takvim problemima tijelozamišljamo kao skup materijalnih to
č
aka
č
iji me
đ
usobni razmaci ostaju uvijek stalni, tj.uvodimo
aproksimaciju krutog tijela
.
Kruto tijelo
se dakle ne deformira kad na njegadjeluju sile
Položaj materijalne to
č
ke naj
č
ć
e odre
đ
ujemo pomo
ć
u njenih koordinata upravokutnom
/pravuglom koordinatnom sustavu./
sistemu
.Tako na crt. 2.1 položaj materijalne ta
č
ke odre
đ
en je sa tri broja tj. udaljenostima
 x,
 
 y
i
 z
 
od koordinatnih ravnina. Umjesto sa
 x, y
i
 z
položaj materijalne to
č
ke možemo odrediti i radijus vektorom
kojispaja ishodište koordinatnog sistema s materijalnom ta
č
kom.
Vektor
zove se vektor položaja materijalne ta
č
ke.
1
 
 Crt. 2.1Ako se materijalna ta
č
ka kre
ć
e, njene se koordinate mijenjaju u vremenu, tako da ona u prostoru opisuje neku krivulju,
č
ija je jednadžba:
++=
 z j yi x
)()()()(
(2.1)
Putanja (trajektorija) je dakle skup svih ta
č
aka kroz koje prolazi materijalna ta
č
kakoja se kre
ć
e, to je geometrijsko mjesto krajeva vektora
(
 t
)Dio putanje koji materijalna ta
č
ka pre
đ
e za
 
odre
đ
eno vrijeme zove seput s.Put s
je jednak dijelu luka putanje AB.
Vektor , koji spaja ta
č
ku
 A
i
 B
, zove se vektor pomaka materijalneta
č
ke.Pomak je dakle promjena vektora položaja.
=Δ
12
 Pomak  
Δ
  je vektor,put
Δ
s
je skalar
. O
č
igledno
Δ
s
. Jedino ako se ta
č
ka kre
ć
e po pravcu stalno u istom smjeru, pre
đ
eni put jednak je iznosu vektora pomaka.
2.2
Brzina materijalne ta
č
ke
 
Koli
č
nik promjene vektora položaja
Δ
i intervala vremena
Δ
u kojem je ta promjenanastala, zove se
vektor srednje brzine
:
v
sr 
ΔΔ=
 
Vektor je, dakle, vektor paralelan sa pomjeranjem
 
sr 
v
Δ
.
2
 
Da bi smo odredili trenutnu brzinu u momentu
kada se materijalna to
č
ka nalazi u položaju
 A
, pustimo da vremenski interval
Δ
teži nuli, što se matemati
č
ki može izraziti uobliku:
==ΔΔΔ=
dt dr v
0lim
 
Trenutna brzina
 
 jednaka je prvom izvodu vektora položaja pokretne ta
č
ke po
 
vremenu.
Prema tome,
vektor trenutne brzine ima pravac tangente
u datoj ta
č
ki putanje uperen u smjeru kretanja to
č
ke.
v
v
U Descartesovom pravouglom sistemu brzina kao vektor ima tri komponente duž osa:
 x, y
i z.
v
dt dz jdt dyidt dxdt v
rrrrr
++==
 S druge strane, vektor brzine može se kao i svaki vektor rastaviti na komponente dužkoordinatnih osa i pro
č
itati u obliku:
v
 
v jvivv
 z y x
rrrr
++=
 Uspore
đ
ivanjem dobivamo:
;
==
xdt dxv
 x
 
 yv
dt dy
 y
==
;
==
zdt dz
v
 z
 
2.3
Ubrzanje materijalne ta
č
ke
 
Pri proizvoljnom kretanju ta
č
ke po putanji njen vektor brzine se mijenja. Promatrajmokretanje ta
č
ke
 A
po krivolinijskoj putanji crt. 2.2. Vektor promjene brzine koji se desio uintervalu vremena
v
r
Δ
Δ
jednak je razlici vektora brzina u promatranim trenucima
i
tj.
Δ+
 
=Δ
vvv
1
 
3

Activity (2)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 thousand reads
1 hundred reads

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->