1

Posebni dio kaznenog prava

Od 11. poglavlja do kraja

By M.

Jedanaesto poglavlje KAZNENA DJELA PROTIV OPE SIGURNOSTI LJUDI I IMOVINE I SIGURNOSTI PROMETA (GLAVA XX.)
OPENITO O KAZNENIM DJELIMA PROTIV OPE SIGURNOSTI LJUDI I IMOVINE I SIGURNOSTI PROMETA
1. U glavi XX. smjetena su k.d. protiv dvaju grupnih pravnih dobara: s jedne strane to je sigurnost ljudi i imovine, a s druge sigurnost prometa.
2. Veina kaznenih djela iz glave XX. su kaznena djela ugroavanja,

tj. K.d. koja zahvaaju raniji stadij opasne djelatnosti, bez obzira na to je li dolo i do povreivanja pravnog dobra. Neka su od nih kaznena djela konkretnog ugroavanja jer predviaju dovoenje u opasnost objekta radnje kao posljedicu (dovoenje u opasnost ivota i imovine opeopasnom radnjom ili sredstvom, oteenje zatitnih naprava na radu, opasno izvoenje graevinskih radova, izazivanje prometne nesree). Pod imovinom veeg opsega podrazumjeva se imovina ija vrijednost prelazi 100.000 kuna. Sva ta k.d. imaju namjerni oblik s viim propisanim kaznama i nehajni oblik s blaim kaznama, ali ako ugroavanje preraste u povreivanje koje se ima pripisati poiniteljevom nehaju, u pitanju je kvalificirani oblik koji se sastoji u odgovornosti za teu posljedicu koja se oznauje kao teka tjelesna ozljeda neke osobe ili imovinska teta velikih razmjera ili kao smrt jedne ili vie osoba. Imovinska teta velikih razmjera je ona koja prelazi 300.000 kuna. Neka k.d. iz glave XX. Su pak kaznena djela apstraktnog ugroavanja, tj. K.d. koja se iscrpljuju u opasnoj radnji, ime se hoe sprijeiti nastup konkretne opasnosti pa takva opasnost nije obiljeje kaznenog djela (rukovanje opeopasnim tvarima i unitenje ili oteenje znakova za opasnost). Specifinu skupinu unutar glave ine kaznena djela neinjenjem koja se sastoje u neotklanjanju opasnosti i nesudjelovanju u otklanjanju ope opasnosti. To su prava k.d. neinjenjem jer u svom biu ne sadre posljedicu (odgovara se za samo nepoduzimanje

dune radnje) pa su utoliko bliska spomenutim kaznenim djelima apstraktnog ugroavanja.

DOVOENJE U OPASNOST IVOTA I IMOVINE OPEOPASNOM RADNJOM ILI SREDSTVOM

1. Dovoenje u opasnost ivota i imovine opeopasnom radnjom iz l. 263. Je kazneno djelo ugroavanja opeg tipa. Ono je u odnosu na ostala k.d. konkretnog ugroavanja supsidijarno, to znai da e se primjeniti samo ako nisu ostvarena obiljeja kakvog drugog k.d. konkretnog ugroavanja opeopasnom radnjom ili sredstvom.
2. Kao oblike radnje temeljnog oblika iz l. 263. St. 1. Zakonski tekst

izriito navodi poar, poplavu, koritenje eksploziva, otrova ili otrovnog plina, ionizirajue zraenje, te koritenje motorne ili elektrine sile ili druge energije, no to je nabrajanje samo egzemplifikativno jer se djelo moe poiniti i bilo kakvom opeopasnom radnjom ili opeopasnim sredstvom.
3. Opeopasnom radnjim ili sredstvom mora se izazvati opasnost za

ivot ili tijelo ljudi ili za imovinu veeg opsega. Najee se izaziva opasnost za ivot ljudi, no dovoljna je i opasnost za tjelesnu cjelovitost. U opasnost se moe dovesti i imovina veeg opsega, pr.: bacanje eksploziva u prazan restoran. U ovom se sluaju postavlja pitanje razgranienja od k.d. unitenja i oteenja tue stvari iz l. 222. Kazneno djelo iz l. 263. U odnosu na imovinu e postojati samo kada je opasnost za tuu stvar izazvana opeopasnom radnjom ili sredstvom, u tom sluaju nije ni nuno da imovina bude unitena ve je dovoljno da bude ugroena. Unitava li se ili oteuje stvar na drugi nain (npr. ekiem ili rukom), radit e se o k.d. unitenja ili oteenja tue stvari. To e k.d. postojati i kad tua stvar bude unitena ili oteena opeopasnim sredstvom ili opeopasnom radnjom, ali zbog nedovoljne vrijednosti ne predstavlja imovinu veeg opsega. Opasnost mora biti konkretna, tj. mora postojati bliska mogunost povreivanja objekta radnje. Takva opasnost je dovoljna pa se za temeljni oblik ne trai i tjelesna ozljeda ili smrt jedne osobe; nastupe li takve posljedice, u pitanju je teko djelo protiv ope sigurnosti iz l. 271. Kao kvalificirani oblik. Apstraktna opasnost nije dovoljna.

Pr.: poinitelj koji puca iz pitolja kroz zatvorena vrata stana tako da meci ne mogu pogoditi nikoga jer se svi ukuani nalaze u prostoriji izvan dometa metaka.
4. U opasnost mora biti doveden vei broj osoba, na to upuuje i

zakonski tekst koji trai da opasnost bude izazvana za ivot ili tijelo ljudi (mnoina). Opeopasnom radnjom ili sredstvom mora se izazvati i opa opasnost, a taj uvjet nije ispunjen bude li izazvana opasnost samo za jednu odreenu osobu; u tom e se sluaju, doe li i do tjelesne ozljede ili smrti te osobe, raditi o odgovarajuem k.d. protiv ivota i tijela iz nehaja. Samo iznimno moi e se kao opa opasnost oznaiti i ugroavanje samo jedne osobe i to ako je ona neodreena. Pr: prepili li netko brvno, tako da u rijeku padne prvi prolaznik koji naie, stvorio je opu opasnost.
5. K.d. dovoenja u opasnost ivota i imovine opeopasnom radnjom ili

sredstvom iz l. 263. St. 1. Moe se poiniti i neinjenjem, pod uvjetom da su ispunjene ope pretpostavke iz l.25. st. 2. tj. da je poinitelj kao garant duan sprijeiti nastup posljedice (u ovom sluaju ve i samo ugroavanje). Garantna dunost proizlazi ovdje iz dunosti nadzora nad izvorima opasnosti koji su u vlasti poinitelja. Pr: vlasnik je duan ugasiti poar na vlastitoj imovini i kada ga nije sam izazvao pa e odgovarati za ugroavanje tue imovine koje izazove neometano irenje takvog poara. U tom je sluaju u pitanju zakonski neregulirano nepravo k.d. neinjenjem. No kazneni zakon je u l. 263. St. 2. Predvidio i poseban oblik zakonski reguliranog nepravog kaznenog djela neinjenjem, koje ini slubena ili odgovorna osoba koja propusti odreene dunosti i na taj nain izazove opasnost za ivot ljudi ili imovinu veeg opsega. Pr: poslovoa u kamenolomu koji je propustio zabraniti rad radnicima na niim etaama za vrijeme radova na vioj etai pa je jedna gromada s vie etae pala i usmrtila radnika na nioj etai.
6. Kvalificirani oblik postoji ako je djelo poinjeno na mjestu gdje je

okupljeno vie osoba. Ratio odredbe je u tome da djelo dobiva na teini kada je u pitanju ugroavanje sigurnosti na velikim skupovima, npr na mitinzima, nogometnim utakmicama i sl. Od daleko vee praktine vanosti je kvalificirani oblik to ga predstavlja kazneno djelo iz l. 271. pod nazivom teka kaznena djela protiv ope sigurnosti. U tom sluaju temeljno kazneno djelo iz l. 263. mora dovesti do tee posljedice koja moe biti teka

tjelesna ozljeda ili imovinska teta velikih razmjera ili pak smrt jedne ili vie osoba. Tea posljedica mora biti realizacija odgovarajueg prethodnog ugroavanja.
7. Temeljni oblik dovoenja u opasnost ivota i imovine opeopasnom

radnjom ili sredstvom moe biti poinjen s namjerom ili iz nehaja. Namjera se sastoji u svijesti poinitelja da svojom radnjom izaziva opasnost za ivot ili tijelo ljudi ili za imovinu veeg opsega i u htijenju takve opasnosti (izravna namjera) ili u pristajanju na nju (neizravna namjera). Namjera se mora odnositi na ugroavanje, ali ne i na povreivanje jer je onda u pitanju k.d. povreivanja (k.d. protiv ivota i tijela). Iz nehaja je izazvao opasnost otac koji je ostavio u nezakljuanom ormaru automatsku puku sa streljivom, s kojom je njegov 13godnji sin usmrtio drugog djeaka. Poinitelj je u tom primjeru bio svjestan opasnosti jer je upozorio sina da ne dira puku, ali je lakomisleno smatrao da do opasnosti nee doi (svjesni nehaj). Kad je u pitanju kvalificirani oblik s teom posljedicom (teko k.d. protiv ope sigurnosti) takva se posljedica, u pravilu, ima pripisati poiniteljevom nehaju.

IZAZIVANJE PROMETNE NESREE

1. Hrvatski zakonodavac je u Kaznenom zakonu iz 1997. Podruje

prometnih delikata djelomino dekriminalizirao, ali i znatno pojednostavio. Kazneni je zakon prometna k.d. u osnovi sveo na kazneno djelo izazivanja prometne nesree iz l. 272. Pored njega mogu se kao prometna k.d. u irem smislu smatrati jo unitenje ili oteenje znakova za opasnost i nepruanje pomoi osobi koja je teko tjelesno ozlijeena u prometnoj nesrei. Samo k.d. izazivanja prometne nesree u k.zak. je djelomino dekriminalizirano jer za njegovo postojanje vie nije dovoljna laka tjelesna ozljeda jedne osobe ili imovinska teta koja premauje odreeni iznos, kao do

njegovog stupanja na snagu nego se trai teka tjelesna ozljeda ili imovinska teta velikih razmjera. Ne nastupe li te posljedice djelo predstavlja samo prekraj.
2. K.d. izazivanja prometne nesree odnosi se na nesree u svim

vrstama prometa. Sada je posebna zatita pruena jedino zranom prometu putem k.d. ugroavanja sigurnosti meunarodnog zranog prometa i meunarodne plovidbe (l.181.), ali samo kad su u pitanju ini nasilja prema zrakoplovu i njegovu osoblju, a i to samo u meunarodnom prometu.
3. Prometne delikte karakterizira dvojstvo zatienih pravnih

dobara: njihovo inkriminiranje slui zatiti individualnih dobara, kao to su ivot, tijelo i imovina, ali se ta zatita ostvaruje neizravno, posredstvom odravanja sigurnosti u prometu kao univerzalnog pravnog dobra.
4. Poinitelj k.d. izazivanja prometne nesree moe biti samo sudionik

u prometu. Sudionici u cestovnom prometu su u pravilu vozai motornih vozila, ali i sve druge osobe koje na bilo koji nain sudjeluju u prometu na cesti npr. Vozai zaprenih vozila, biciklisti pa i pjeaci. Na taj se nain sigurnost javnog prometa titi od napada iznutra, ali ne i od napada izvana tj. od osoba koje nisu sudionici u prometu. Np.: od poinitelja koji postavi icu, balvan ili drugu prepreku na cesti. Takva e ponaanja predstavljatiodgovarajue k.d. protiv ivota i tijela ili k.d. dovoenja u opasnost ivota i imovine opeopasnom radnjom ili sredstvom. Kao napade izvana treba tretirati i ona ponaanja vozaa kod kojih se vozilo ne koristi u prometne nego u neke druge svrhe. Pr.: usmjeravanje vozila na prometnog policajca kako bi ga se prisililo na uzmak neki sudovi kvalificirali kao pokuaj ubojstva a neki kao dovoenje u opasnost ivota opeopasnom radnjom. Nije sudionik u prometu i ne ini prometni delikt ni voza koji izvan prometnih povrina, npr. u dvoritu ili na polju, vozilom izazove nesreu pa e se njegova radnja oznaiti kao neko k.d. protiv ivota ili tijela ili kao dovoenje u opasnost ivota i imovine opeopasnom radnjom ili redstvom.
5. Propisi o sigurnosti prometa koje mora prekriti poinitelj nisu

poblie navedeni u Kaznenom zakonu, zbog ega je izazivanje prometne nesree blanketno kazneno djelo.

7 6. Krenjem propisa o sigurnosti prometa poinitelj mora tako ugroziti

promet da izazove nesreu. Ve sama upotreba glagola ugroziti u zakonskom opisu jasno govori da je izazivanje prometne nesree kazneno djelo konkretnog ugroavanja, pa je izazivanje prometne nesree nepotrebni dodatak. Konkretno ugroavanje ne mora dodue dovesti i do prometne nesree ali da takva ugroavanja nisu dovoljna za postojanje k.d. proizlazi iz daljnjeg teksta l. 272. St. 1. Prema kojem neka druga osoba mora biti teko tjelesno ozlijeena ili prouzroena teta velikih razmjera; takve pak posljedice mogu nastati samo u prometnoj nesrei. Budui da su teka tjelesna ozljeda i imovinska teta velikih razmjera ujedno povrede pravnih dobara, proizlazi da je kazneno djelo istodobno i kazneno djelo povreivanja. Izazivanje prometne nesree je po svojoj prirodi specifino k.d., svojevrstan mixtum compositum koji obuhvaa ugroavanje (napada se sigurnost javnog prometa kao ope pr. dobro) i povreovanje (odnosi se na tjelesni integritet i imovinu kao individualna dobra).
7. Prijeporna je pravna priroda teke tjelesne ozljede i imovinske tete

velikih razmjera kao pretpostavki za postojanje kaznenog djela izazivanja prometne nesree iz l. 272. St. 1. Prema dosta rairenom miljenju te posljedice predstavljaju objektivne uvjete kanjivosti. No jedino je ispravno tretirati teku tjelesnu ozljedu i imovinsku tetu velikih razmjera kao tee posljedice u smislu l. 43. St 2. , glede kojih poinitelj mora postupati s nehajem. K.d. izazivanja prometne nesree ima, prema tome, dvije posljedice: ugroavanje sigurnosti prometa kao temeljnu, a teku tjelesnu ozljedu i imovinsku tetu velikih razmjera, ali i smrt kao tee posljedice.
8. Navedena podjela posljedica vana je pri utvrivanju subjektivne

strane k.d. (krivnje). Nema nikakve dvojbe da je u odnosu na tee posljedice mogu samo nehaj. No kada je u pitanju poiniteljev subjektivni odnos prema ugroavanju, mogua je i namjera i nehaj, pri emu visina propisane kazne ovisi opet o tome je li posljedica teka tjelesna ozljeda ili imovinska teta velikih razmjera ili pak smrt jedne ili vie osoba.
9. Ipak u praksi nije lako razgraniiti namjerno i nehajno ugroavanje

javnog prometa. Namjera se gotovo uvijek konstruira kao neizravna, pri emu se uzima da ona postoji kad poinitelj predvia mogunost nastupa kaonkretne opasnosti i pristaje na nju. Kod svjesnog nehaja, naprotiv, poinitelj se olako pouzdaje u neke

objektivne okolnosti (npr. snagu konica) ili u svoje vozake sposobnosti. U skladu s tim naelnim stajalitem sudska je praksa uzela da je izazivanje prometne nesree poinjeno s namjerom u sluaju poiniteljeve bezobzirnosti i poiniteljeve alkoholiziranosti.
a) Bezobzirna vonja se definira kao obijesno i grubo krenje

prometnih propisa ili kao znatno odstupanje od standarda sigurnosti sadranih u prometnim propisima. Pr. : pretjecanje u naseljenom mjestu u situaciji kad u susret dolazi teretno vozilo i sudar s tim vozilom.
b) Vonja pod utjecajem alkohola opravdava, prema stajalitu

sudske prakse, namjeru jer se smatra da je voza koji sjeda za volan pod utjecajem alkohola svjestan da time ugroava sigurnost javnog prometa i da na to pristaje.
10. Kvalificirani oblici izazivanja prometne nesree obuhvaaju

sluajeve u kojima je prometnom nesreom prouzroena smrt jedne ili vie osoba, pri emu propisana kazna ovisi o tome je li temeljni oblik k.d. poinjen s namjerom, u kojem je sluaju propisana kazna zatvora od 3 do 10 god ili iz nehaja, kada je propisana kazna zatvora od 6 mjeseci do 5 godina.

Dvanaesto poglavlje KAZNENA DJELA PROTIV SIGURNOSTI PLATNOG PROMETA I POSLOVANJA (XXI)

10

KRIVOTVORENJE NOVCA, VRIJEDNOSNIH PAPIRA, ZNAKOVA ZA VRIJEDNOST I ZNAKOVA ZA OBILJEAVANJE ROBE, MJERA I UTEGA Krivotvorenje novca
1. Pravno dobro koje se titi inkriminiranjem krivotvorenja novca je sigurnost i pouzdanje u novac. Novac je kovano ili papirnato sredstvo plaanja koje je na temelju zakona u optjecaju u Republici Hrvatskoj ili nekoj stranoj dravi. Novac mora biti zakonito sredstvo plaanja u Hrvatskoj ili u stranoj zemlji u trenutku poinjenja djela. Novac koji je slubeno izaao iz uporabe ne moe se vie krivotvoriti, osim ako jo uvijek postoji dunost banaka da ga otkupljuju. Kazneno djelo nije iskljueno zato to je novac slubeno povuen iz optjecaja nakon poinjenja djela i to se vie ne moe zamijeniti u bankama. Novac je posebna vrst isprave pa je i krivotvorenje novca lex specialis u odnosu na krivotvorenje isprave. S obzirom na iznimnu vanost novca za cjelokupno gospodarstvo Kazneni Zakon mu prua pojaanu zatitu. To dolazi do izraaja osobito u propisanoj kazni koja je za krivotvorenje novca izraziti stroa (za temeljni oblik od jedne do deset godina zatvora), zatim u obaveznom oduzimanju lanog novca i napokon u primjeni zatitnog ili realnog naela na krivotvorenje hrvatskog novca u inozemstvu. 2. Krivotvorenjem novca mora nastati lani novac, a to je novac koji, slino kao i lana isprava, ne potjee od izdatnika u ovom sluaju drave kao nositelja monopola u emisiji novca.
3. Krivotvorenje se moe poiniti izradom, preinaenjem i stavljanjem u

optjecaj lanog novca. Najee se radi o izradi lanog novca, dok e preinaenje biti rijetko. U oba sluaja trai se da poinitelj postupa s ciljem da lani novac stavi u optjecaj. 4. S izradom lanog i preinaenjem pravog izjednaeno je i stavljanje u optjecaj lanog novca kao pravog, to znai da krivotvorenje ini i onaj tko nije sudjelovao u njegovoj izradi ili preinaenju, ali ga stavlja u optjecaj znajui da je laan.
5. Kazneni zakon znatno proiruje kanjivost izjednaujui s onim tko

izrauje lani novac, preinauje pravi ili stavlja lani novac u optjecaj i onoga tko pribavlja lani novac s ciljem da ga stavi u optjecaj kao pravi. Pribavljanje se sastoji u ostvarivanju detencije nad lanim novcem, mogunou raspolaganja njime, pri emu nain stjecanja moe biti razliit.

11 6. Privilegirani oblik krivotvorenja novca obuhvaa sluaj kada je

poinitelj lani novac primio kao pravi, a onda ga, znajui ili saznavi da je lano nainjen ili preinaen, stavi u optjecaj. Zakon predvia kaznu zatvora do jedne godine ili novanu kaznu. 7. Krivotvorenje novca moe se poiniti samo s namjerom. Dovoljna je i neizravna namjera.
8. Pokuaj krivotvorenja novca je kanjiv ako je u pitanju temeljni

oblik, dok pokuaj privilegiranog oblika nije kanjiv.

9. Krivotvorenje novca je nerijetko kazneno djelo vie osoba koje su se

udruile radi takve djelatnosti, tj. jedan od pojavnih oblika organiziranog kriminaliteta. Zbog toga moderni zakoni predviaju kao kvalifikatornu okolnost krivotvorenje novca u sastavu bande ili zloinake organizacije. Hrvatski zakonodavac je to propustio uiniti pa u sluaju krivotvorenja novca izvrenog u sastavu grupe ili zloinake organizacije valja uzeti stjecaj kaznenih djela krivotvorenja novca i udruivanja za poinjenje k.d.

Krivotvorenje vrijednosnih papira, znakova za vrijednost i znakova za obiljeavanje robe, mjera i utega
1. Kao i kod krivotvorenja novca kanjava se pored izrade i preinaenje i stavljanje u optjecaj. Izjednaavanje je provedeno i glede kanjavanja pripremnih radnji, pa se kanjava i izradba, nabavljanje, posjedovanje, prodaja i davanje na uporabu sredstava za krivotvorenje tih isprava.
2. Vrijednosni papiri koriste se esto u bezgotovinskom platnom

prometu umjesto novca pa slino kao i novac uivaju povjerenje i ne zahtjevaju posebno ispitivanje vjerodostojnosti. Iznimka su mjenica i ek, njihovo je krivotvorenje ureeno u okviru kvalificiranog oblika krivotvorenja isprave.
3. Znakovi za vrijednost su isprave koje slue kao dokaz podmirenja

poreza, pristojbi, doprinosa ili drugih obaveza, a izdala ih je drava ili ustanova s javnopravnim ovlastima. Npr. biljezi, potanske marke....
4. Znakovi za obiljeavanje robe, mjera i utega takoer uivaju

pojaanu zatitu, pa njihovo krivotvorenje predstavlja posebno k.d, zakonski tekst izjednauje znakove za obiljeavanje domae i strane robe, a kao primjere navodi peate, igove ili marke kojima se igoe

12

zlato, srebro, stoka, drvo ili kakva druga roba dok se u posebnom stavku inkriminira krivotvorenje mjera i utega.

GOSPODARSKA KAZNENA DJELA Pojam i znaenje gospodarskih kaznenih djela

1. Gospodarska k.d. su k.d. kojima se povreuje gospodarstvo kao

nadindividualno pravno dobro. Tj. kojima se oteava normalno funkcioniranje gospodarstva u cjelosti ili njegovih grana. Ovamo spadaju k.d. protiv slobodnog trinpg natjecanja, steajna, carinska i porezna k.d., k.d. u vezi s vrijednosnim papirima itd. No gospodarskim k.d. treba smatrati i klasine imovinske delikte (prijevaru, ponevjeru i zloporabu poloaja i ovlasti) ako su poinjena u gospodarskom poslovanju, tj. ako su u vezi s proizvodnjom i raspodjelom materijalnih dobara ili pruanjem usluga kojima se udovoljava gospodarskim potrebama, tako da je za njihovo rjeavanje potrebno posebno poznavanje gospodarskog ivota.

Odgovorna osoba kao poinitelj gospodarskih kaznenih djela

1. U znatnom broju gospodarskih k.d. poinitelj je oznaen kao odgovorna osoba. Odgovorna osoba je osoba kojoj je povjeren odreeni djelokrug poslova iz podruja djelovanja pravne osobe, dravnog tijela i tijela lokalne samouprave i uprave tijela lokalne samouprave.

13

Struktura trgovakih drutava i imovinskopravni odnosi u njima ureeni su Zakonom o trgovakim drutvima iz 1993. Sa stajalita kaznenog prava od posebnog su interesa dioniko drutvo i drutvo s ogranienom odgovornou jer se znatan broj gospodarskih kaznenih djela ini u okviru tih drutava, osobito drutava s o.o. Kod trgovakih drutava poslove vodi uprava kao organ drutva koji ujedno i zastupa drutvo. Organ drutva je i nadzorni odbor koji imenuje lanove uprave i predstojnika i nadzire poslove drutva, ali sam ne vodi poslove drutva. 2. Odgovorne osobe u trgovakom drutvu bit e prvenstveno lanovi uprave jer oni sklapaju pravne poslove i poduzimaju druhe radnje koje predstavljaju voenje poslova drutva. Budui da lanovi uprave vode poslovanje drutva i zastupaju ga, mogu oni poiniti kaznena djela u svoju korist a na tetu drutva, tako i u korist svoga drutva a na tetu treih osoba ili drave. 3. Iz navedenog proizlazi da lan drutva nije odgovorna osoba jer njemu nisu povjereni poslovi iz djelokruga trgovakog drutva. Meutim, kad je lan drutva ujedno i lan uprave, to e biti est sluaj kod drutava s ogranienom odgovornou. U tom sluaju e biti odluno to je takva osoba lan uprave, a ne lan drutva pa e se njezine radnje jednako prosuivati kao i radnje lana uprave koji nije lan drutva. lan drutva moe biti poticatelj ili pomagatelj odgovorne osobe. 4. Kao odgovorne osobe mogu se pojaviti i lanovi nadzornog odbora, kako u d.d.-u tako i u d.o.o.-u (ako ga ono ima). 5. Posebno je pitanje moe li se odgovornom osobom smatrati faktini organ drutva, naroito u sluaju kada pravno valjano postavljeni organ, kao tzv. slamnati ovjek samo fungira na toj funkciji, a faktini organ vue sve konce. To nije rijedak sluaj kod d.o.o.-a kada lan drutva, primjerice, postavi svoju suprugu ili kerku za direktora, a sam vodi poslove drutva. l. 273. 6. Napokon poinitelji nekih k.d. mogu biti i zaposlenici trgovakog drutva, tj. osobe koje s trgovakim drutvom sklapaju ugovor o radu. To je nedvojbena situacija u sluajevima kad takve osobe imaju status punomonika po zaposlenju jer su tada, po definiciji, zastupnici pravne osobe, a i odgovorne osobe, pa mogu poiniti sva kaznena djela u korist ili na tetu pravne osobe, a i odgovorne osobe, pa mogu poiniti sva k.d. u korist ili na tetu pravne osobe prilikom sklapanja ugovora na koje su ovlateni. Isto vrijedi i za prokuriste i zastupnike po punomoi, koji nemaju status

14

zaposlenika jer je i njima povjeren odreeni djelokrug poslova iz podruja djelovanja pravne osobe. 7. U poinjenju gospodarskog k.d. moe sudjelovati i vie poinitelja koji u tom sluaju postaju supoinitelji. To e biti naroito sluaj kad odluka koje donesu kolegijalni organi kao to su uprave dionikog drutva ili drutva s ogranienom odgovornou.

Prijevara u gospodarskom poslovanju

1. Prijevara u gospodarskom poslovnju je najzastupljenije gospodarsko

k.d. u sudskoj praksi. To je kvalificirani oblik prijevare iz l. 224.st.1. s teim propisanim kaznama. Za temeljni oblik iz l. 293. St 1. Propisana je kazna zatvora od 6 mjeseci do 5 godina, a za kvalificirani oblik iz l.293. st. 2. (pribavljena znatna imovinska korist ili prouzroena znatna teta) kazna zatvora od jedne do osam godina. Poinitelj prijevare u gospodarskom poslovanju ne moe biti svatko, nego samo odgovorna osoba u pravnoj osobi i poinitelj ne postupa s ciljem da protupravnu imovinsku korist pribavi za sebe ili drugu fiziku osobu nego za svoju ili drugu pravnu osobu.
2. Kao i obina prijevara, tako i prijevara u gospodarskom poslovanju

podrazumijeva lano prikazivanje ili prikrivanje injenica. Njezina je posebnost u tome to se u opisu kao nain lanog prikazivanja izriito navodi uporaba nenaplativih instrumenata osiguranja plaanja.
3. Odgovorna osobamora, nadalje, lanim prikazivanjem ili prikrivanjem

injenica dovesti raspolagatelja u zabludu. Postojanje sumnji kod raspolagatelja ne iskljuuje njegovu zabludu ako poinitelj svojim uvjeravanjem otklanja ili barem ublaava te sumnje. 4. Osoba u zabludi mora neto uiniti na tetu svoje ili tue imovine, tj. mora raspolagati svojom ili tuom imovinom. S aktivnim raspolaganjem izjednaeno je i raspolaganje neinjenjem, pa, primjerice, raspolae imovinom tko ne podigne tubu vezanu uz rok.
5. Da bi prijevara u gospodarskom poslovanju bila dovrena, mora

nastati teta na imovini kojom je raspolagala osoba u zabludi. Neodluno je je li teta nastala fizikoj ili pravnoj osobi. I ovdje se teta sastoji u smanjenju aktive, ili u poveanju pasive, ali se mora uzeti u obzir i poveanje imovine zbog zbog protuinidaba poinitelja

15

koje imaju gospodarsku vrijednost za oteenika, pa makar ih oteenik i nije elio.

6. Glede subjektivnog odnosa poinitelja prema djelu trai se najprije

postupanje s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi za svoju ili drugu pravnu osobu. Od postupanja s ciljem pribavljanja materijalne koristi treba razlikovati poiniteljevu namjeru (dolus), koja obuhvaa svijest i htijenje svih obiljeja kaznenog djela. Kao i kod obine prijevare, poinitelj u odnosu na objektivna obiljeja k.d. moe postupati i s neizravnom namjerom.

Zlouporaba poloaja i ovlasti kao gospodarsko kazneno djelo (l. 337. St. 3. i 4.)
1. K.d. zlouporabe poloaja i ovlasti iz l. 3. i 4. je imovinsko k.d., jer

je njegovo obiljeje ostvarena imovinska korist za poinitelja. Ostvaruje li tu korist odgovorna osoba na tetu povjerene joj imovine, pa i slubena osoba na tetu povjerenih joj proraunskih sredstava, k.d. obuhvaa jedan od pojavnih oblika gospodarskog kriminaliteta. 2. Pr: optuenik je kao punomonik vie drutava s ogranienom odgovornou prodavao dionice jedne banke, koje su predstavljale imovinu tih drutava, fizikim osobama po niim cijenama, da bi ih onda za ta drutva otkupljivao natrag po viim cijenama. Na taj su nain navedene fizike osobe ostvarile ukupnu zaradu od 14,700.000 kuna, koju su onda, prema prethodnom dogovoru, predale optueniku u gotovom novcu, a koji je on zadrao za sebe. Optuenik je zbog k.d. zlouporabe poloaja i ovlasti iz l. 337. St. 4. Osuen na kaznu zatvora u trajanju od 7 god. 3. Glede naina poinjenja k.d. poinitelj mora iskoristiti svoj poloaj, prekoraiti granice svoje ovlasti ili ne obaviti dunost.
4. Opisana radnja nije dovoljna nego se trai i nastup posljedice koju

zakon u l. 337. St. 3. Oznauje kao pribavljenu imovinsku korist. Poinitelj pak moe ostvariti imovinsku korist za sebe samo tako da istodobno prouzroi imovinsku tetu pravnoj osobi ija mu je imovina povjerena, stoga se posljedic moe oznaiti i kao imovinska teta pravne osobe. Posljedica se, osim toga, moe sastojati i u izmakloj koristi za pravnu osobu.

16 5. Ako je poinitelj pribavio znatnu imovinsku korist u pitanju je

kvalificirani oblik iz l. 337. St. 4. Za koji je propisana stroa kazna (zatvor od jedne do deset godina, umjesto zatvora od jedne do pet godina koji je propisan za k.d. iz l. 337. St. 3.)
6. Na subjektivnoj strani trai se postupanje s ciljem pribavljanja

imovinske koristi.
7. Postupanje s ciljem imovinske koristi ujedno je obiljeje koje

omoguuje razlikovanje zlouporabe poloaja i ovlasti kao gospodarskog k.d. od dvaju drugih slinih gospodarskih kaznenih djela iz glave XXI. To je, najprije, sklapanje tetnog ugovora koje ini zastupnik pravne osobe u njezinoj gospodarskoj djelatnosti koji sklopi ugovor za koji zna da je tetan za pravnu osobu ili sklopi ugovor ili sklopi ugovor protivno ovlasti i time prouzroi tetu pravnoj osobi. Isto vrijedi i za k.d. nesavjesnog gospodarskog poslovanja, koje ini odgovorna osoba koja krenjem zakona ili drugog propisa o poslovanju oito nesavjesno posluje ili koja grubo povrijedi dunost skrbi o imovinskim interesima pravne osobe koja se temelji na zakonu, odluci upravne ili sudbene vlasti, pravnom poslu ili odnosu povjerenja i time prouzroi znatnu imovinsku tetu pravnoj osobi.
8. Poinitelj zlouporabe poloaja i ovlasti iz l. 337. St. 3. i. 4. Morao je

postupati s ciljem da imovinsku korist pribavi sebi ili drugome. Pojam drugi se odnosi kako na fizike tako i na pravne osobe.
9. Pokuaj zlouporabe poloaja i ovlasti je kaniv. Kao i kod svih

materijalnih kaznenih djela (kaznenih djela s posljedicom), pokuaj postoji kad je radnja izvrena ali nije nastupila posljedica.

Zlouporaba ovlasti u gospodarskom poslovanju

1. Zlouporaba ovlasti u gospodarskom poslovanju ispreplie se s drugim gospodarskim k.d., osobito sa zlouporabom poloaja i ovlasti iz l. 337. St. 3. i 4., to oteava njihovo razgranienje. Sudska praksa mu je u graninim sluajevima davala prednost, tako da se relativno esto primjenjivalo.

17 2. K.d. zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju ini odgovorna

osoba u pravnoj osobi ako postupa s ciljem pribavljanja imovinske koristi za svoju ili drugu pravnu osobu.

lanak 292. (1) Odgovorna osoba u pravnoj osobi koja s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi za svoju ili drugu pravnu osobu: - stvara ili dri nedozvoljene fondove u zemlji ili stranoj dravi, - sastavljanjem isprava neistinitog sadraja, lanim bilancama, procjenama ili inventurom ili drugim lanim prikazivanjem ili prikrivanjem injenica, neistinito prikazuje stanje i kretanje sredstava i uspjeha poslovanja, - pravnu osobu stavi u povoljniji poloaj prigodom dobivanja sredstava ili drugih pogodnosti koje se pravnoj osobi ne bi priznale prema postojeim propisima, - pri izvravanju obveza prema proraunima i fondovima uskrati sredstva koja im pripadaju, - namjenska sredstva kojima raspolae koristi protivno njihovoj namjeni, - na drugi nain grubo prekri zakon ili pravila poslovanja glede uporabe i upravljanja imovinom, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Kvalificirani oblik k.d. zlouporabe u gospodarskom poslovanju ini odgovorna osoba koja na nain opisan u stavku jesan zaista i pribavi znatnu imovinsku korist (koja prelazi 30.000. kn). Takav poinitelj kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
3.

Insolvencijska kaznena djela

1. Insolvencijska kaznena djela su kaznena djela u vezi sa steajem.

Njihovo se propisivanje temelji na ideji da treba kazniti dunika koji se rukovoen kriminalnim ciljevima doveo u stanje gospodarske krize pa zbog toga oteuje svoje vjerovnike. Hrvatsko kazneno pravo predvia slijedea k.d. koja su u izravnoj vezi sa steajem: Zlouporabu steaja Pogodovanje vjerovnika

18

Zlouporabu u postupku steaja Nesavjesno gospodarsko poslovanje kojim je prouzroen steaj Povredu dunosti u sluaju gubitaka, prezaduenosti ili nesposobnosti za plaanje

2. Zlouporaba steaja (l.282.) je klasino k.d. bankrota koje se

nalazi i u nizu suvremenih kaznenih zakonika. Zlouporaba steaja obuhvaa radnje poduzete s ciljem smanjenja budue steajne mase. Ne trai se, meutim, da je do steaja zaista i dolo, nego je dovoljna i mogunost steaja, to znai da je u pitanju delikt apstraktnog ugroavanja. Pretpostavka zlouporabe steaja je da su odreene radne poduzete u kriznom stanju dunika koje zakonski tekst oznauje kao prezaduenost ili nesposobnost za plaanje. Poinitelj umanjuje svoju imovinu na nain koji je u oitoj suprotnosti s urednim gospodarenjem (npr. prekomjerno troenje, otuivanje imovine u bescijenje, preuzimanje nerazmjernih obaveza utd.) na subjektivnoj strani trai se namjera. Prema openitom shvaanju k.d. bankrota moe se poiniti i s neizravnom namjerom. No ono se moe poiniti i iz nehaja.
3. Za razliku od k.d. zlouporabe steaja, koje ne obuhvaa i

prouzroenje steaja, prouzroenje steaja je jedna od kvalifikatornih okolnosti kaznenog djela nesavjesnog gospodarskog poslovanja (l. 291. St. 2.). prema toj odredbi kaznit e se kaznom zatvora od 6 mjeseci do 5 godina odgovorna osoba koja nesavjesnim poslovanjem prouzroi steaj pravne osobe.
4. Kaznenim djelom pogodvanja vjerovnika (l. 281.) dunik oteuje

vjerovnike tako to u stanju nesposobnosti za plaanje pogoduje jednog od njih (obino neku blisku osobu). Podrazumijeva se isplata duga na nain ili u vrijeme kada pogodovani vjerovnik nema pravo na naplatu (tzv. Inkongruentno namirenje), tako da tetu trpi najmanje jedan od ostalih vjerovnika. Pogodovanje vjerovnika smatra se privilegiranim oblikom k.d. bankrota. Razlog za privilegiranje je u tome to poinitelj ipak namiruje jednog vjerovnika (iako pritom oteuje ostale). Zbog toga i kazneni zakon za pogodovanje vjerovnikapropisuje izriito blau kaznu (novanu kaznu ili zatvor do jedne godine) nego za zlouporabu steaja (zatvor od 6 mjeseci do 5 godina). Kazneni postupak se pokree povodom prijedloga.
5. Kazneno djelo zlouporabe u postupku steaja (l.293.)obuhvaa

neke smicalice u samom steajnom postupku koje mogu

19

onemoguiti normalno voenje steajnog postupka i namirenje vjerovnika. Za razliku od prethodnih kaznenih djela, njihov poinitelj nije steajni dunik nego, u pravilu, jedan od vjerovnika koji u steajnom postupku prijavi lanu trabinu ili trabinu u lanom isplatnom redu (st.1.). k.d. moe poiniti i vjerovnik, lan odbora vjerovnika ili steajni upravitelj koji za sebe ili drugoga primi imovinsku korist ili obeanje imovinske koristi da bi glasovao na odreeni nain ili propustio glasovanje, ili na drugi nain postupio radi oteenja barem jednog vjerovnika u steajnom postupku (st.2). napokon, zlouporabu u postupku steaja ini i tko vjerovniku, lanu odbora vjerovnika ili steajnom upravitelju dade ili obea imovinsku korist radi poinjenja k.d. iz stavka 2. tog lanka (st.3.).
6. to se steaj kasnije pokrene, to se tetni uinci steaja poveavaju

jer nastaju novi dugovi koji se nee moi podmiriti. Iz tih razloga se kaznenim djelom smatra i odugovlaenje sa steajem. Ono postoji i u hrvatskom kaznenom zakonodavstvu. Zakon o trgovakim drutvima propisao je obavezu lanova uprave drutva da sazovu skuptinu drutva uvijek kada je drutvo u gubitku, odnosno da zatrae pokretanje steajnog postupka ako je drutvo nesposobno za plaanje ili je prezadueno. Neizvrenje te obaveza predstavlja kazneno djelo povrede dunosti u sluaju gubitaka, prezaduenosti ili nesposobnosti za plaanje iz l. 326. Zakona o trgovakim drutvima. U pitanju je pravo k.d. neinjenjem jer za njegovo poinjenje nije potrebna nikakva posljedica. Propisana je novana kazna ili kazna zatvora do dvije godine. U st.2. propisana je i kazna za nehaj (nemarnost).

Kaznena djela protiv trinog natjecanja

1. Moderno gospodarstvo nezamislivo je bez trinog natjecanja. To je naglaeno i u ustavu prema kojem su poduzetna i trina sloboda temelj gospodarskog ustroja Republike Hrvatske.

Zatita slobodnog trinog natjecanja ostvaruje se putem zabrane odreenih ogranienja trinog natjecanja i zlouporaba moi koju ima poduzetnik na tritu. Tipino ograniavanje slobodnog trinog natjecanja je sklapanje sporazuma kojima se ograniava promet robom i uslugama drugim poduzetnicima, najee dogovorom o cijenama. Slobodno trite naruava se i zlouporabom vladajueg poloaja ili

20

monopola. Zabranjene su i koncentracije (pripajanje ili spajanje poduzetnika) ako se njima stvara novi ili jaa ve postojei vladajui poloaj jednog ili vie poduzetnika. U ovu grupu spadaju povreda ravnopravnosti u obavljanju gospodarske djelatnosti (l. 280) i stvaranje monopolistikog poloaja na tritu (l. 288.)

Zatita potenog (fair) trinog natjecanja sastoji se u zabrani ponaanja na tritu koja nisu u skladu s dobrim obiajima. To su osobito ponaanja kojima se potencijalni kupci ili korisnici usluga dovode u zabludu glede svojstava, porijekla ili naina formiranja cijena roba ili usluga. Takva se ponaanja nazivaju i nelojalnom konkurencijom. U ovu grupu ulaze obmanjivanje kupaca (l. 284.), nelojalna konkurencija u vanjskotrgovinskom poslovanju (l. 289.) i primanje i davanje mita u gospodarskom poslovanju (l. 294.a i 294.b.)

2. K.d. povrede ravnopravnosti u obavljanju gospodarske

djelatnosti moe se poiniti samo zlouporabom slubenog poloaja i ovlasti, to znai da ono ne obuhvaa zlouporabe samih poduzetnika, nego odreene radnje slubenih osoba kojima se ograniava slobodna razmjena roba i usluga. Stoga je u pitanju slubeniko k.d.
3. K.d. stvaranja monopolistikog poloaja na tritu jest u neku

ruku nadopuna prethodnog k.d. ovaj put je poinitelj oznaen kao tko u pravnoj osobi, a to znai netko u gospodarskim strukturama, a ne izvan njih, ali ne i poduzetnik kao fizika osoba. Radnja se sastoji u sklapanju sporazuma kojim se druga pravna ili fizika osoba ograniuje u slobodnom prometu robe ili usluga na odreenom podruju ili s odreenim pravnim ili fizikim osobama ili u sklapanju spoarazuma kojim se na drugi nain stvara monopolistiki poloaj pravnih osoba ili fizikih osoba na tritu.
4. Temeljni oblik kaznenog djela obmanjivanje kupaca (l. 284. St.

1), s propisanom novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine, ini tko s ciljem obmanjivanja kupaca stavi u promet proizvode s odreenim nedostatkom. Ti su nedostaci taksativno nabrojeni u zakonu (npr. proizvodi koji po svojoj teini ili kakvoi ne odgovaraju ono to se pretpostavlja kod takvih proizvoda). Te radnje obuhvaaju lano deklariranje proizvoda, to je preusko jer je obmanjivanje kupaca mogue i u odnosu na usluge.

21

Laki oblik obmanjivanja kupaca (l. 284. St. 2), s propisanom novanom kaznom do 150 dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora do 6 mjeseci, ini tko s ciljem obmanjivanja kupaca lano objavljuje snienje cijene proizvoda, rasprodaju robe po snienim cijenama ili na drugi nain lanom reklamom obmanjuje kupce glede cijene proizvoda koje prodaje. U pitanju je tzv. zavaravajue oglaavanje (lana reklama).
5. Temeljni oblik k.d. nelojalne konkurencije u

vanjskotrgovinskom poslovanju (l. 289. St. 1.) ini zastupnik pravne ili fizike osobe koji, znajui da je druga domaa pravna ili fizika osoba postigla prethodni sporazum s inozemnim trgovakim drutvom ili trgovcem pojedincem o poslu vanjskotrgovinskog prometa ili da predstoji sklapanje ugovora o tom poslu, dade ponudu tom inozemnom trgovakom drutvu ili trgovcu pojedincu za prodaju ili kupnju iste vrste robe odnosno za obavljanje iste usluge, pa zbog toga inozemno trgovako drutvo ili trgovac pojedinac odustane od sklapanja ugovora ili se ugovor sklopi uz nepovoljnije uvjete za domau pravnu ili fiziku osobu. Kvalificirani je oblik (l. 289. St. 2.) ostvaren ako je poinitelj postigao osobnu korist.
6. Meu k.d. protiv potenog trinog natjecanja ulaze i primanje i

davanje mita u gospodarskom poslovanju (l. 294.a i 294.b) osobu koja prima i kojoj se daje mito u gospodarskom poslovanju zakon oznauje kao odgovornu osobu u pravnoj osobi koja se bavi gospodarskim poslovanjem. Kao i kod primanja i davanja mita kao slubenikog k.d., zakon i kod primanja i davanja mita u gospodarskom poslovanju razlikuje dva tipa, pravo i nepravo primanje i davanje mita. Kod oba tipa se kanjava i primanje i davanje mita s tim da su za primanje mita propisane vie kazne nego za davanje mita. Kaznenopravna konvencija o korupciji naziva primanje mita pasivnom korupcijom a davanje mita aktivnom korupcijom.

Prvom tipu (pravom primanju i davanju mita) pripada primanje mita u gospodarskom poslovanju iz l. 294.a st. 1. koje ini odgovorna osoba koja zahtijeva ili da primi dar ili kakvu drugu korist, ili koja primi obeanje dara ili kakve druge koristi da prilikom sklapanja posla ili pruanja usluge pogoduje drugoga da prouzroi tetu onome koga zastupa, ali i davanje mita iz l. 294.b st. 1. Koje ini onaj tko odgovornoj osobi dade ili obea dar ili kakvu drugu korist da prilikom sklapanja posla ili pruanja usluge pogoduje drugoga

22

tako da prouzroi tetu onome koga zastupa ili tko posreduje pri takvom podmiivanju odgovorne osobe.

Drugom tipu (nepravo primanje i davanje mita) pripada k.d. primanja mita u gospodarskom poslovanju iz l. 294.a st. 2. Koje ini odgovorna osoba koja zahtjeva ili primi dar ili kakvu drugu korist ili koja primi obeanje dara ili kakve druge koristi kao protuuslugu za sklapanje posla ili pruanje usluge kao protuuslugu za sklapanje posla ili pruanje usluge te kazneno djelo davanja mita u gospodarskom poslovanju iz l. 294.b st. 2. Koje ini tko odgovornoj osobi dade ili obea dar ili kakvu drugu korist kao protuuslugu za sklapanje posla ili pruanje usluge ili tko posreduje kad pri takvom podmiivanju odgovorne osobe. U tom sluaju se ne trai nikakva protupravna radnja odgovorne osobe. Za razliku od primanja mita kao slubenikog kaznenog djela, tzv. naknadno primanje mita (primanje mita nakon obavljene ili neobavljene radnje) u gospodarskom poslovanju nije kanjivo. No obavezno osloboenje od kazne davatelja mita koji je dao mito na zahtjev odgovorne osobe i prijavio djelo prije njegovog otkrivanja ili prije saznanja da je otkriveno, vrijedi i za davatelja mita u gospodarskom poslovanju.

Pranje novca
1. Pranje novca moe se najkrae definirati kao pretvaranje ilegalno

ostvarene dobiti u prividno legalnu. Svrha tog k.d. je suzbijanje organiziranog kriminaliteta jer se pretpostavlja da poinitelji koji ne mogu plasirati novac ostvaren kriminalnom djelatnou, ili im je takav plasman bar otean, gube motivaciju za nastavljanje takve djelatnosti.
2. Kazneni zakon propisuje pranje novca u l. 279. i naziva ga

prikrivanje protuzakonito dobivenog novca.

3. Dok je prikrivanje (l. 236) klasino imovinski delikt, pranje novca (l.

279.) ima iru zadau; ono je prvobitno zamiljeno kao oblik borbe protiv organiziranog kriminala onemoguavanjem poinitelja da zadre i iskoriste imovinsku korist. Pravno dobro koje se povreuje prikrivanjem je imovina, dok je pravno dobro koje se povreuje

23

pranjem novca koncipirano ire: to je gospodarski i i financijski sustav zemlje.

4. Objekt pranja novca je u prvom redu novac. To su, nadalje,

predmeti priskrbljeni novcem koji je pribavljen kaznenim djelom koji mogu biti pokretne stvari, ali i nekretnine. To mogu biti i prava priskrbljena novcem koji je pribavljen kaznenim djelom, npr. novac na bankovnom raunu, vrijednosni papiri itd. Da bi se mogli oprati novac i drugi predmeti moraju biti prljavi, tj. moraju potjecati iz kriminalne djelatnosti. To moe dovesti do velikog proirenja kruga poinitelja ali samo ako je kod svih njih bila ispunjena i subjektivna pretpostavka, tj. da su znali otkud potjee novac.
5. Kazneni zakon razlikuje dva temeljna oblika pranja novca. Oni se

dobrim dijelom isprepliu pa ih nije lako razgraniiti. U l. 279. St. 1. Propisano je pranje novca prikrivanjem, koje se moe poiniti samo u bankarskom, novarskom ili drugom gospodarskom poslovanju. Radnja se moe sastojati u ulaganju prljavog novca u banku ili drugu novarsku ustanovu ili u isplati kupovne cijene za nekretnine to i jest najei sluaj. Radnja se moe sastojati i u preuzimanju novca iz drugih predmeta pa e, primjerice, u sluaju polaganja novca na bankovni raun to obiljeje ostvariti ne samo onaj tko polae novac nego i bankovni slubenik koji ga preuzima, a isto tako u zamjeni novca i drugih predmeta. Drugi je oblik kazneno djelo stjecanja (l. 279. St. 2.) koje ini tko novac, predmete ili prava priskrbljena novcem pribavljenim k.d. pribavlja sebi ili drugome, posjeduje ili stavlja u promet. U tom se sluaju ne trai da radnja bude obavljena u bankarskom, novarskom ili drugom gospodarskom poslovanju.
6. Na subjektivnoj strani trai se namjera. Prema vladjuem shvaanju

dovoljna je i neizravna namjera. Pranje novca moe se poiniti i s nehajem (l. 279.st.4.) u tom sluaju se nehaj odnosi samo na okolnosti da su novac, predmeti ili prava pribavljena kaznenim djelom, to znai da je za ostala obiljeja k.d. potrebna namjera.
7. Za oblike pranja novca propisane u l. 279. St. 1. i 2. propisana je

kazna od est mjeseci do pet godina. Kvalificirani oblik pranja novca (l 279. St. 3.) ostvaren je kada je poinitelj kazneno djelo poinio kao lan grupe ili zloinake organizacije. Kazna od jedne do deset godina zatvora.

24 8. Zakon je vodio rauna i o tome da je pranje novca oblik

meunarodnog (prekograninog ) kriminala. Mogue je da kazneno djelo iz kojeg potjee novac bude ostvareno u inozemstvu ali se takav novac pere u Hrvatskoj. U takvim je sluajevima mogua razliita pravna ocjena djela iz kojih potjee novac, da ona budu kazneno djelo prema mjestu poinjenja djela, ali ne i prema hrvatskom zakonu i obrnuto. Mjerodavna je pravna ocjena prema hrvatskom kaznenom zakonodavstvu, tj. novac mora uvijek potjecati iz radnji koje predstavljaju kazneno djelo prema hrvatskom zakonu. No u sluaju ako je u pitanju k.d. po hrvatskom zakonu, ali ne i po zakonu zemlje u kojoj je poinjeno, osuda za pranje novca bit e mogua samo na temelju odobrenja glavnog dravnog odvjetnika. I u tom e sluaju takvo odobrenje nadomjestiti nedostajanje dvojne kanjivosti.
9. Kazneni zakon u l. 279. St. 6. Propisuje da e se novac pribavljen

kaznenim djelom i predmeti priskrbljeni takvim novcem oduzeti, a prava priskrbljena takvim novcem utvrditi nitavnim. U pitanju je poseban oblik sigurnosne mjere oduzimanja predmeta, koja je, kada je u pitanju utvrivanja prava nitavnim, djelomino proiruje ope pretpostavke iz l. 80.
10. Zakon sadri i odredbu o djelotvornom kajanju. Poinitelja svih oblika

pranja novca koji dragovoljno pridonese otkrivanju k.d. sud moe osloboditi kazne (l.279.st.7.) svrha je odredbe poticanje na podnoenje prijave, osobito kada je u pitanju pranje novca kao oblik organiziranog kriminala.
11. Posebno je osjetljivo pitanje moe li se odgovarati za pranje novca

koji potjee iz vlastite kriminalne djelatnosti, o emu jo uvijek ne postoji opa suglasnost. VSRH se priklonio stajalitu da je pr. dobro koje se povreuje pranjem novca drukije od pravnih dobara koja se povreuju prethodnim k.d. pa predstavlja novu kriminalnu koliinu, to opravdava kanjavanje za stjecaj.

Trinaesto poglavlje KAZNENA DJELA PROTIV PRAVOSUA

25

Uvodno o zatitnom objektu i unutarnjoj sistematizaciji kaznenih djela protiv pravosua

1. Neosporno je da je dijelom pravosua sudbena vlast. Sudovi su

tijela dravne vlasti koja sudbenu vlast obavljaju samostalno i neovisno u okviru djelokruga i nadlenosti odreene zakonom. Osim sudova dijelom pravosua je i dravno odvjetnitvo kao samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlateno i duno postupati protiv poinitelja kaznenih djela i drugih kanjivih djela, poduzimati pravne radnje radi zatite imovine RH, te podnositi pravna sredstva za zatitu Ustava i zakona. Za razliku od sudova i dravnog odvjetnitva dijelom pravosua ne smatra se policija koja je po zakonskom odreenju javna sluba Ministarstva unutarnjih poslova koja graanima prua zatitu njihovih temeljnih ustavnih prava i sloboda i zatitu drugih Ustavom zatienih vrijednosti u skladu sa zakonom i drugim propisima. Dijelom pravosua u smislu glave XXII. ne moe se smatrati ni odvjetnitvo. Naime, odvjetnitvo se kao neovisna i samostalna sluba koja osigurava pruanje pravne pomoi fizikim i pravnim osobama u ostvarivanju i zatiti njihovih prava i pravnih interesa ne smatra dijelom pravosua kako u formalnom tako ni u materijalnom smislu. Drugaija je situacija s javnim biljenitvom koje je, poput odvjetnitva, javna sluba, koja je u svom djelovanju samostalna i neovisna. Meutim, za razliku od odvjetnitva, kod kojeg nadzor nad radom provodi iskljuivo Hrvatska odvjetnika komora koja se nalazi izvan sustava pravosua, nadzor nad radom javnobiljenike slube, uz Hrvatsku javnobiljeniku komoru, obavlja i Ministarstvo pravosua RH.
2. Skupina k.d. protiv pravosua kao objekt zatite ima pravosue kao

ukupnost odnosa u okvirima sudbene vlasti, te dravnih tijela i ustanova koji sudjeluju u postupcima pred sudbenom vlasti. Njima se titi sustav pravosua i njegovo funkcioniranje, njegova zatita od ponaanja kojima se ugroava ili sprijeava rad pravosudnih tijela te provoenje zadataka, odluka ili mjera koja pravosudna tijela odreuju. Neka se djela iz ove glave mogu poiniti i u upravnom i stegovnom postupku (davanje lanog iskaza), odnosno u vezi s tim postupcima (sprjeavanje dokazivanja i povreda tajnosti postupka). Propisivanjem pak nekih kaznenih djela ne titi se samo normalno funkcioniranje pravosua nego i graanin kao pojedinac od neopravdanih mjera dravnih tijela (individualna pr. dobra); takvo dvojstvo zatienog objekta najjasnije dolazi do izraaja kod k.d. lanog prijavljivanja k.d. i otkrivanja identiteta zatienog svjedoka. Proirenjem kaznenopravne zatite i na postupke pred

26

meunarodnim sudbenim tijelima, grupnim objektom zatite prestalo je biti iskljuivo domae odnosno nacionalno pravosue. 3. K.d. iz glave XXII. mogu se podijeliti prema uem zatitnom objektu na etiri podskupine:

Kaznena djela neprijavljivanja i lanog prijavljivanja: neprijavljivanje pripremanja k.d (l.299.); neprijavljivanje poinjenog k.d. (l. 300.) i lano prijavljivanje k.d. Kaznena djela ometanja sudskog i drugog postupka pred nadlenim tijelima: pomo poinitelju nakon poinjenog k.d. (l. 301.), davanje lanog iskaza (l. 303.), sprjeavanje dokazivanja (l. 304.), povreda tajnosti postupka (l. 305.), otkrivanje identiteta zatienog svjedoka (l. 305a) i prisila prema pravosudnom dunosniku (l.309.) Kaznena djela nepotivanja sudskih odluka i uinaka pravnih posljedica osude: pobuna osoba kojima je oduzeta sloboda (l. 306.), bijeg osobe kojoj je oduzeta sloboda (l.307.) i izigravanje zabrana iz sigurnosnih mjera i pravnih posljedica osude (l. 308.) Kazneno djelo neovlatenog pruanja pravne pomoi: nadripisarstvo (l. 310.)

Neprijavljivanje pripremanja k.d.-a

1. K.d. neprijavljivanja pripremanja k.d. ini tko zna da se priprema

poinjenje teeg k.d. i to ne prijavi u vrijeme kad je jo bilo mogue sprijeiti njegovo poinjenje, a to djelo za koje je zakonom propisana kazna zatvora pet godina ili tea kazna, bude pokuano ili poinjeno. Radi se o pravom kaznenom djelu neinjenja koje se iscrpljuje u nepoduzimanju radnje koju nalae zakon.
2. Namjera poinitelja u vrijeme poinjenja djela sastoji se u znanju da

se priprema poinjenje teeg k.d. i svjesnom nepodnoenju prijave. Poinitelj ne mora znati kolika je kazna propisana u zakonu za k.d. koje se priprema; dovoljno je da zna kakvo se kazneno djelo priprema. Nije dovoljno da je poinitelj samo mogao znati da se priprema poinjenje teeg k.d.; stoga nee odgovarati osoba koja je na osnovi nekih okolnosti za koje je saznala samo sumnjala da se priprema poinjenje teeg k.d., ili da netko, da je bio paljiviji,

27

mogao saznati da se priprema poinjenje k.d. (nehaj nije kanjiv). Kad je rije o kvalificiranom obliku sud mora utvrditi da je poinitelj znao i za okolnosti koje pripremano djelo ine osobito tekim, ali se ne trai i da je znao da je za to djelo propisana kazna dugotrajnog zatvora.
3. Odgovornost za neprijavljivanje postoji samo ako pripremano k.d.

bude pokuano ili poinjeno. Radi se o okolnosti koja je izvan bia k.d. i predstavlja objektivni uvjet kanjivosti.
4. Nee postojati k.d. ako pripremanje k.d. nije prijavila osoba koja je u

braku ili ivi u izvanbranoj zajednici s osobom koja priprema poinjenje k.d, ili ako joj je ta osoba roak po krvi u ravnoj lozi, brat ili sestra, posvojitelj ili posvojenik (l.299. st. 3.). kanjivost je, meutim, iskljuena samo kad se radi o temeljnom obliku, a ne i glede neprijavljivanja pripremanja najteih k.d. za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora.

Neprijavljivanje poinjenog k.d.

1. Opa obaveza prijavljivanja k.d. za koja se progoni po slubenoj

dunosti propisana je lancima 171. i 172. ZKP. Prijava se podnosi nadlenom dravnom odvjetniku pisano ili usmeno. Ako se prijava podnosi usmeno prijavitelj e se upozoriti na posljedice lanog prijavljivanja. Ako je prijava podnesena sudu, redarstvenoj vlasti ili nenadlenom dravnom odvjetniku, oni e prijavu primiti i odmah dostaviti nadlenom dravnom odvjetniku. Iz toga proizlazi da je prijavljivanje k.d. za koja se progoni po slubenoj dunosti pozitivna obaveza graana te svih tijela dravne vlasti i pravnih osoba. Meutim, sankcija za proputanje izvrenja te obaveze pridrana je samo za neprijavljivanje najteih kaznenih djela koja zasluuju i najteu drutvenu osudu. Stoga je zakonodavac u l. 300. odredio odgovornost za neprijavljivanje poinjenog tekog k.d. za koje je zakonom propisana kazna dugotrajnog zatvora.. radi se o pravom k.d. neinjenjem koje se iscrpljuje u radnji i u svom biu ne sadri nikakvu posljedicu.
2. Na subjektivnoj strani nije dovoljno poiniteljevo znanje o

poinjenom tekom k.d. On takoer mora znati da bi takvom prijavom bilo omogueno ili znatno olakano otkrivanje djela ili poinitelja. Obje sastavnice subjektivnog elementa moraju biti ispunjene jer u suprotnom nema ovog k.d.

28 3. O posebnom obliku k.d. radit e se kad slubena ili odgovorna osoba

ne prijavi poinjenje teeg k.d. za koje je saznala obavljajui svoju dunost, a radi se o kaznenom djelu za koje se kazneni postupak ne pokree privatnom tubom odnosno prijedlogom. To se odnosi na proputanje pravodobne prijave kad se radi o svim kaznenim djelima kod kojih se kazneni postupak pokree po slubenoj dunosti bez obzira na propisanu kaznu. Prema odredbi l. 300. St. 3. Nema kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga lanka kad njegova zakonska obiljeja ostvari osoba koja je u braku ili ivi u izvanbranoj zajednici s osobom koja je poinila neprijavljeno kazneno djelo ili je toj osobi roak po krvi u ravnoj lozi, brat ili sestra, posvojitelj ili posvojenik, odvjetnik, branitelj, javni biljenik, doktor medicine, doktor stomatologije, primalja ili drugi zdravstveni djelatnik, psiholog, djelatnik skrbnitva, vjerski ispovjednik ili druge osobe u obavljanju svoga zvanja. Kao i kod neprijavljivanja pripremanja k.d. u pitanju je osobni razlog iskljuenja kanjivosti. Ratio legis je u tome da drutvo tolerira odreene oblike nesuradnje s tijelima kaznenog pravosua u otkrivanju kaznenih djela i njihovih poinitelja kada se radi o osobnoj povezanosti na osnovi braka, obiteljskih odnosa, srodstva i sl., odnosno kad se radi o obavezi uvanja profesionalne tajne, primjerice, vjerskog ispovjednika ili doktora medicine. Meutim, interese zatite posebno osjetljivih skupina, kao to su djeca i maloljetne osobe, zakon stavlja iznad interesa zatite profesionalne tajne kako je razvidno iz st. 4. koji propisuje odgovornost doktora medicine, doktora stomatologije, primalje ili drugih zdravstvenih djelatnika, psihologa, osoba kojoj je povjeren odgojno obrazovni rad u odgovarajuoj ustanovi, javnog biljenika i djelatnika skrbnitva ako je djelo poinjeno prema djetetu ili maloljetnoj osobi.
4.

Pomo poinitelju nakon poinjenja k.d.

1. Tko krije poinitelja teeg kaznenog djela ili mu prikrivanjem

sredstava kojima je kazneno djelo poinjeno, tragova kaznenog djela ili predmeta nastalih ili pribavljenih kaznenim djelom ili na drugi nain pomae da ne bude otkriven, a radi se o kaznenom djelu za koje je zakonom propisana kazna zatvora od pet godina ili tea kazna ini kazneno djelo pomoi poinitelju nakon poinjenja k.d. Ovo k.d. u literaturi se jo naziva k.d. podravanja odnosno

29

jatakovanja. Posebni oblik pomoi poinitelju nakon kaznenog djela ostvaren je kad poinitelj krije osobu koja je osuena na kaznu zatvora ili na drugi nain onemoguuje izvrenje te kazne. U tom sluaju poinitelju se ne moe izrei tea kazna od one na koju je osuena osoba kojoj je poinitelj pruio pomo. 2. U oba opisana sluaja prikrivanje moe biti izvreno na razne naine. Jedan od tipinih naina je davanje na uporabu vlastitih prostorija poinitelju k.d. radi izbjegavanja uhienja. 3. Pretpostavka odgovornosti pomagatelja jest prethodno k.d. osobe kojoj se prua pomo. Odgovornost e postojati i kad osoba kojoj se prua pomo naknadno bude osloboena jer se i u tom sluaju pruanjem pomoi takvoj osobi ometen normalni rad pravosua.
4. Ako je poinitelj prikrivao predmet nastao kaznenim djelom, a

postupao tako radi toga da pomogne poinitelju kaznenog djela kako ovaj ne bi bio otkriven radit e se o postupanju s ciljem opstrukcije pravosua i o k.d. iz lanka 301. Ako na strani poinitelja nije utvreno postupanje na osnovi takve namjere, nego prikriva predmet pribavljen kaznenim djelom zbog motiva imovinske prirode, radit e se o k.d. prikrivanja iz l. 236. Kod kojeg je objekt zatite imovina. 5. K.d. mogue je poiniti samo s izravnom namjerom. 6. Pomo poinitelju nakon poinjenog k.d. je supsidijarno k.d. koje e postojati samo ako pruanjem pomoi nisu ostvarena obiljeja drugog k.d. 7. Nema kaznenog djela iz st. 1. I 2. Ako je njegova zakonska obiljeja ostvarila osoba koja je u braku ili ivi u izvanbranoj zajednici s osobom kojoj je pruila pomo ili joj je ta osoba roak po krvi u ravnoj lozi, brat ili sestra, posvojitelj ili posvojenik.

Lano prijavljivanje kaznenog djela

1. Propisivanjem kaznenog djela lanog prijavljivanja k.d. u l. 302. titi

se, najprije, normalno funkcioniranje pravosua, jer lano prijavljivanje izaziva nepotrebne istrane i druge mjere, ali, pored toga, i prijavljeni pojedinac od zahvata dravnih tijela kojima nije dao povoda. Djelo ima 4 oblika:

30

Prijavljivanje druge osobe da je poinila k.d. iako poinitelj zna da to nije istina Izazivanje pokretanja kaznenog postupka protiv nedune osobe podmetanjem tragova ili na drugi nain Prijavljivanje kao da je poinjeno k.d. iako poinitelj zna da to nije istina Lano samoprijavljivanje

2. Lano prijavljivanje u svim njegovim oblicima mogue je samo u

odnosu na k.d. za koje pokretanje kaznenog postupka nije preputeno privatnoj tubi ili povodom prijedloga, tj. ako se prijavljuje k.d. za koje se kazneni progon poduzima po slubenoj dunosti.
3. Na subjektivnom planu nuna je izravna namjera. Pobuda zbog koje

je prijavljivanje izvreno nije relevantna za kvalifikaciju djela, ali se moe uzeti u obzir prilikom odmjeravanja kazne.
4. Sporno je moe li za k.d. lanog prijavljivanja odgovarati okrivljenik

u kaznenom postupku. Ako je zakonodavac izostavio okrivljenika iz kruga osoba koje odgovaraju za davanje lanog iskaza iz l. 303. za koje je propisana kazna zatvora od 6 mjeseci do 5 godina, bilo bi neosnovano da ga se dri odgovornim za k.d. lanog prijavljivanja koje je prema kriteriju propisane kazne (novana kazna ili kazna zatvora do 3 godine) oito lake od k.d. davanja lanog iskaza.

Davanje lanog iskaza

31 1. Za k.d. davanja lanog iskaza odgovara svjedok, vjetak, prevoditelj

ili tuma koji u postupku pred sudom, upravnom postupku, postupku pred javnim biljenikom ili stegovnom postupku, postupku pred izbranim sudovima (arbitraa) dade lani iskaz, nalaz ili miljenje ili neto lano prevede (l. 303. St. 1.). Tim se k.d. nastoji osigurati zatita interesa postupka te donoenje odluka koje se temelje na objektivno istinitim injenicama. (delictum proprium)
2. Kada je rije o svjedocima, nee se raditi o ovom kaznenom djelu

ako je lani iskaz u svojstvu svjedoka dala osoba koja ne moe biti ispitana u tom svojstvu, odnosno koja nije bila upozorena na blagodat nesvjedoanja. Meutim, postojat e odgovornost za ovo k.d. osobe koja sukladno ZKP-u moe uskratiti svjedoenje (npr. posvojitelj okrivljenika) no koja, ne koristei se tim pravom, dade lani iskaz u postupku. Sukladno odredbi l. 236. ZKP svjedok nije obavezan odgovarati na pojedina pitanja ako je vjerojatno da bi time izloio sebe ili svog bliskog roaka tekoj sramoti, znatnoj materijalnoj teti ili kaznenom progonu. Davanje lanog iskaza onih kategorija koje pod opim uvjetima nisu kazneno odgovorne (npr. djeca) takoer nije kanjivo. Stranke u kaznenom, parninom, prekrajnom, stegovnom, upravnom i drugim postupcima ne mogu biti poinitelji osnovnog oblika k.d. (st.1.), no bit e ipak odgovorne, s izuzetkom okrivljenika, ako se na njihovu iskazu temelji konana odluka u tom postupku (st.2.). Okrivljenici u kaznenom postupku nisu duni istinito iskazivati pa je razumljivo da oni niti ne mogu biti poiniteljima ovog k.d. Oni ne mogu odgovarati niti kao poticatelji na davanje lanog iskaza ostalih procesnih sudionika.
3. Objekt radnje za svjedoka je iskaz, za vjetaka nalaz i miljenje, a

za prevoditelja ili tumaa usmeno ili pismeno preveden tekst. Djelo je dovreno u trenutku davanja lanog iskaza, a u sluaju eventualnih posljedica radit e se o kvalificiranom obliku k.d. iz l. 303. St. 3. O lanom iskazu radit e se ne samo kad je on u cjelosti neistinit ve kada je i samo djelomino neistinit. Djelo je mogue poiniti i preuivanjem odreenih injenica ako postoji dunost iznoenja svih injenica i ako je osoba na to upozorena. Preuivanje mora biti svjesno. Djelo moe biti poinjeno u jednom od navedenih postupaka koji moraju biti u tijeku.
4. Djelo je mogue poiniti s izravnom i neizravnom namjerom.

32 5. Ako se na lanom iskazu stranke u postupku temelji konana

odluka u tom postupku, radit e se o kvalificiranom obliku iz l. 303. St. 2.

6. O kvalificiranom obliku djela iz l. 303. St. 3. Radit e se kad je

davanjem lanog iskaza prouzroena osuda nedunog okrivljenika ili druge osobito teke posljedice za okrivljenika u kaznenom postupku.
7. Mogunost osloboenja od kazne predviena je u st 4. Za onoga tko

da lani iskaz, ali ga dragovoljno opozove prije donoenja konane odluke (djelotvorno kajanje). 8. Kazneno djelo davanja lanog iskaza je izjavno kazneno djelo. Mogu je idealni heterogeni stjecaj k.d. davanja lanog iskaza kao i lanog prijavljivanja k.d.-a s drugim izjavnim kaznenim djelima (npr. kleveta) jer se radi o razliitim vrijednostima koja se navedenim djelima zatiuju.

Sprjeavanje dokazivanja
1. k.d. spreavanja dokazivanja pojavljuje se u tri oblika, opisanim u l. 304. st. 1., 2. i 3. Prvi oblik ini tko s ciljem da navede na davanje lanog iskaza ili da sprijei ili otea dokazivanje prema svjedoku ili vjetaku u postupku pred sudom, Meunarodnim kaznenim sudom, upravnom postupku, postupku pred javnim biljenikom ili stegovnom postupku uporabi silu, prijetnju ili kakav drugi oblik prisile ili im obea, nudi ili dade dar ili kakvu drugu korist. 2. O drugom obliku sprjeavanja dokazivanja radit e se kad netko s ciljem da sprijei ili znatno otea dokazivanje u postupku pred sudom, upravnom postupku, postupku pred javnim biljenikom ili stegovnom postupku sakrije, oteti ili uniti tui predmet ili ispravu koji slue dokazivanju, krivotvori dokaz u postupku pred sudom, ili tko podnese takav dokaz znajui da je rije o krivotvorini. 3. Trei oblik sprjeavanja dokazivanja ini tko s ciljem da sprijei ili znatno otea dokazivanje u postupku pred sudom ili upravnom postupku uniti, pomakne ili premjesti kakav granini kamen, zemljomjerski znak ili uope kakav znak o vlasnitvu ili nekom drugom stvarnom pravu ili uporabi vode, ili tko s istim ciljem takav znak lano postavi.

33

Povreda tajnosti postupka

1. Djelo ini tko neovlateno otkrije ono to je saznao u postupku pred

sudom, upravnom postupku, postupku pred javnim biljenikom ili stegovnom postupku, a to se na temelju zakona ili odluke utemeljene na zakonu smatra tajnom. Ratio legis inkriminacije je zatita interesa postupka u kojem je javnost iskljuena s glavne rasprave. Poinitelj mora znati da podaci koje otkriva imaju karakter tajne. Zabluda o toj okolnosti je zabluda o biu k.d. koja iskljuuje krivnju poinitelja, ak i ako je otklonjiva jer se za nehaj ne kanjava. 2. O kvalificiranom obliku k.d. radit e se ako netko bez dozvole suda objavi tijek kaznenog postupka prema maloljetnoj osobi ili odluku u tom postupku.

Otkrivanje identiteta zatienog svjedoka

1. Zakon je u l. 305.a propisao kao k.d. otkrivanje identiteta zatienog svjedoka, kojim je inkriminirao svaku radnju kojoj je cilj otkrivanje identiteta osoba ukljuenih u program zatite prema odredbama tog zakona. Time se osigurava kaznenopravna zatita tih osoba, ali prije svega i interesa kaznenog postupka. Normativni standardi zatite svjedoka sadrani su, osim u Konvenciji o transnacionalnom organiziranom kriminalitetu, i u Preporuci Vijea Europe o zastraivanju svjedoka i pravo na obranu iz 1997. Pravo svjedoka na zatitu od zastraivanja potvreno je i u praksi Europskog suda za ljudska prava. Hrvatska ima Zakon o zatiti svjedoka. 2. Djelo ini tko neovlateno drugome priopi, preda ili objavi podatke o identitetu osobe za koju je na temelju posebnog zakona pokrenut postupak za ukljuenje u program zatite ili je osoba ukljuena u program zatite, ili tko poduzme drugu radnju s ciljem otkrivanja podataka o identitetu te osobe ili s ciljem njenog pronalaska. Program zatite su mjere koje provodi i organizira Jedinica za zatitu i nadleno tijelo za zatvorski sustav ministarstva nadlenog za poslove pravosua radi zatite ukljuenih osoba.

34 O ovom e se k.d. raditi ako poinitelj podatke o osobi ukljuenoj u program zatite dostavi medijima ali i drugim nepozvanim osobama izvan sustava programa zatite. Uvijek e se raditi o postupanju s izravnom namjerom. Pobuda zbog koje se radnja poduzima nisu relevantni za pravnu kvalifikaciju, ali sud ih moe uzeti u obzir prilikom odmjeravanja kazne (npr. koristoljublje kao otegotna okolnost).

Prisila prema pravosudnom dunosniku

1. Kaznenim djelom prisile prema pravosudnom dunosniku iz l. 309. osigurava se kaznenopravna zatita od razliitih oblika neprimjerenog utjecaja na sudove, dravna odvjetnitva i javne biljenike u njihovu postupanju pri donoenju odluka. Prema st. 1. Kanjava se tko suca, dravnog odvjetnika i javnog biljenika, silom, prijetnjom ili drugim oblikom prisile zatrai poduzimanje neke radnje ili donoenje neke odluke u okviru ili izvan njegove ovlasti, ili tko posjeduje u takvom djelovanju ili traenju, ako takvim postupanjem nije poinjeno neko drugo k.d. za koje je propisana tea kazna. Onaj tko posreduje ovom k.d. nee se kazniti kao pomagatelj ve kao neposredni poinitelj. 2. Poseban oblik psiholokoh utjecaja na sud je iznoenje vlastitog miljenja o tome kako bi konkretnom sluaju pravosudni dunosnik trebao pristupiti ili kakve odluke donositi. Bitno je da je postupak jo u tijeku i da nije donesena pravomona sudska odluka, a miljenje se iznosi u sredstvima javnog priopavanja, na javnom skupu ili pred skupinom ljudi. Nee se raditi o ovom djelu u primjeru jednokratnog iznoenja miljenja. (st. 2.) 3. Prema izriitom tekstu zakona (l. 309. St. 3.) za iznoenje miljenja (st. 2.) nee odgovarati optuenik i njegov branitelj ako su iznjeli svoje miljenje nakon slubenog priopenja za javnost od strane dravnog odvjetnika ili suca glede odreenog sluaja. Iznoenje miljenja pod navedenim uvjetima je poseban razlog za iskljuenje protupravnosti.

etrnaesto poglavlje KAZNENA DJELA PROTIV VJERODOSTOJNOSTI ISPRAVA

Znaenje isprava i pravnom prometu i nain njihove zatite

35

1. Isprave omoguuju da se olaka dokazivanje pravno relevantnih injenica i da se na taj nain brzo i jednostavno ostvari neko pravo 2. Zatita isprava ostvaruje se u kaznenom pravu openito na 4 naina:

Prvenstveno se tite prave isprave, tj, isprave koje potjeu od osoba koje su u njima oznaene kao izdavatelji, bez obzira na to je li njihov sadraj istinit ili ne. Stoga se kanjava izrada, preinaenje ili uporaba lanih isprava, tj. isprava koje ne potjeu od osoba koje su u njima navedene kao izdavatelji. tite se isprave s istinitim sadrajem, dok se kanjava izrada i uporaba pravnih isprava s neistinitim sadrajem, tj. isprava koje potjeu od osoba koje su u njima navedene kao izdavatelji, ali iji je sadraj neistinit. titi se cjelovitost (integritet) isprave tako da se zabranjuje unitavanje ili oteenje tue isprave. Moe se tititi i zlouporaba osobnih isprava, tj. neovlatena uporaba ili neovlateno davanje na uporabu pravih osobnik isprava, ali u hrv. Kaznenom pravu ne postoji k.d. ijim bi se kanjavanjem ostvarila takva zatita.

3. K.d. protiv vjerodostojnosti isprava nerjetko se ine kako bi se

omoguilo ili prikrilo poinjenje nekog dugog k.d., npr. poinitelj krivotvori tednu knjiicu ili ek da bi na taj nain doveo u zabludu slubenika banke i naveo ga da u isplati odreenu svotu novca (prijevara). U tim sluajevima postoji stjecaj odgovarajueg k.d. protiv vjerodostojnosti isprava s kaznenim djelom koje je poinitelj na taj nain omoguio ili prikrio.

Pojam isprave
1. Prema l. 89. st. 24. hrvatskog k.z. isprava je svaki predmet

podoban ili odreen da slui kao dokaz neke injenice koja ima vrijednost za pravne odnose.
2. Isprava ne mora biti pismena, odnosno, tjelesni predmet uz koji je

izjava vezana ne mora nuno biti komad papira; stoga su isprave i tzv. znakovi za dokazivanje, tj. oznake koje na osnovi zakona, tradicije ili dogovora sadre neku izjavu koja moe posluiti kao dokaz u pravnom prometu npr oznake cijene na robi, registarske ploice automobila itd. Ispravama se smatraju i izjave ovjeka

36

pohranjene na odreenim podlogama ako su vizuelno dostupne drugima, makar i pomou nekog itaa, nprizjave na mikrofilmu, ali ne i raunalni (kompjuterski) podaci (elektronike isprave). Slaba je strana definicije isprave u l. 89. St. 24. U tome to bi se pod nju mogli podvesti i predmeti oevida (mrlje krvi, otisci prstiju, tragovi koenja i sl.) jer su i oni predmeti koji slue kao dokaz neke injenice, no kako ne sadre nikakvu izjavu ovjeka, ipak ih se ni u teoriji ni u praksi ne smatra ispravama. Upitno je mogu li se ispravama smatrati i tehniki zapisi koji takoer slue dokazivanju ali ne sadre ljudsku izjavu. S obzirom na irinu definicije isprave u naem pravu, mogu se kod nas takvi zapisi smatrati ispravama, a njihovo krivotvorenje podvesti pod krivotvorenje isprave.
3. Isprava mora biti podobna za dokazivanje, to znai da njezin

sadraj u pravnom ivotu moe posluiti dokazivanju pravnorelevantne injenice, pri emu je neodluno kakva je njezina stvarna dokazna snaga. Najee e isprava biti podobna za dokazivanje ba zato to je odreena za dokazivanje. Pod pojam isprave mogu se podvesti i znakovi za vrijednost (biljezi, potanske marke itd.) kojima se zamjenjuje ili dokazuje plaanje neke obaveze, ali ih je zakon zbog njihove vanosti zakon izdvojio te propisao da je njihovo krivotvorenje predstavlja posebno k.d. Kako su i fotokopije prihvaene u pravnom prometu i, prema tome, podobne da slue kao dokaz, naa sudska praksa smatra i njih ispravama.
4. Iz isprave koja sadri izjavu ovjeka mora biti vidljivo tko je njezin

izdavatelj. Izdavatelj je autor izjave sadrane u ispravi. Izdavatelj nije nuno onaj tko je ispravu vlastoruno izradio, kako to tvrdi teorija tjelesnosti, nego i onaj tko duhovno stoji iza nje, kako to tvrdi teorija duhovnosti. Izdavatelj ne mora uvijek biti i potpisnik isprave; dovoljno je da se iz cjelokupne isprave moe zakljuiti tko je izdavatelj, npr. iz registarskih ploica valja zakljuiti da ih je izdala policija, iako to na njima nije izriito navedeno. 5. S domaim je ispravama sudska praksa s pravom izjednaila strane isprave jer se i one mogu koristiti na podruju RH.

Krivotvorenje isprave
1. K.d. krivotvorenja isprave moe se poiniti izradom ili preinaenjem

prave isprave s ciljem da se takva isprava uporabi kao prava, ali i

37

uporabom pa i samim nabavljanjem takve isprave radi uporabe (l. 311.). Za temeljni oblik iz st. 1. propisana je novana kazna ili kazna zatvora do 3 godine. Predmet k.d. je uvijek lana isprava, tj. isprava koja ne potjee od onoga tko je naveden kao izdavatelj.
2. Izrada lane isprave je svako izdavanje isprave pomou kojeg

izdavatelj eli prikazati kao da je ispravu izdala druga osoba, npr. poinitelj koji je izradio lanu vozaku dozvolu stvara privid da je dozvolu izdala nadlena policijska uprava. Preinaenje prave isprave je neovlatena izmjena izjave sadrane u pravnoj ispravi s ciljem da se dobije izjava koju izdavatelj nije dao. Za pojam lane isprave je neodluno je li njezin sadraj istinit. Najee je i sadraj ujedno i neistinit, ali mogua je i lana isprava s istinitim sadrajem. Preinaiti se moe i vlastita isprava.
3. Krivotvorenje isprave je tzv. nepotpuno dvoaktno k.d. kod kojeg

je u vrijeme poinjenja prve radnje dovoljna poiniteljeva namjera da poini i drugu radnju. Dovoljno je, prema tome, da poinitelj izradi lanu ispravu u namjeri da ih upotrijebi kao prave. S izradom lane i preinaenjem prave isprave izjednaena je i uporaba lane isprave. Ako je jedna osoba izradila lanu ispravu, a druga ju rabi, oboje su poinitelji krivotvorenja isprave.
4. Dovoljno je i da poinitelj nabavi lanu ispravu u namjeri da ju

upotrijebi kao pravu.

5. Nisu ostvarena obiljeja krivotvorenja isprave iz l. 311. kada

poinitelj unese u ispravu neistinit sadraj ali takvu ispravu potpie svojim pravim imenom, npr. ugovorne strane u kupoprodajni ugovor unesu nii iznos kupovne cijene od stvarno ugovorene ili umjesto pravog kupca kao kupca navedu drugu osobu koja se u ugovoru potpie svojim imenom. U tom sluaju nastaje tzv. pismena la koja je prava, a ne lana isprava.
6. Kvalificirani oblik krivotvorenja isprave s propisanom kaznom zatvora

od 6 mjeseci do 5 godina (l. 311. st. 2.) ini tko krivotvori javnu ispravu, domovnicu, oporuku, mjenicu, ek, platnu karticu ili drugu ispravu kojom se obavlja bezgotovinsko plaanje te javnu ili slubenu knjigu koja se mora voditi na temelju zakona. Otud se vidi da hrvatski zakonodavac prua pojaanu zatitu nekim ispravama, prvenstveno javnim. Javna isprava je ona koju je u propisanom obliku izdao dravni organ u granicama svoje nadlenosti, ali i druga organizacija koja je ispravu izdala u vrenju javnih ovlasti. Javne su isprave npr. osobne ikaznice, izvodi iz matinih knjiga, kolske

38

svedodbe i diplome, registarske ploice motornih vozila i sl. Isprave koje nisu javne su privatne isprave. Neke od njih (oporuka, mjenica, ek i platne kartice) zbog svoje vanosti u pr. prometu takoer uivaju pojaanu zatitu.
7. Kako je za temeljni oblik krivotvorenja isprave propisana kazna

zatvora samo do 3 godine, to je zakonodavac izriito propisao i da je kaniv pokuaj tog k.d. (l. 311. st. 3.) . O pokuaju izrade ili preinaenja isprave e se raditi kad poinitelj zapone takve radnje ali ih ne dovri, npr. izradi jo neupotrebljiv probni uzorak. Pored pokuaja zakonodavac je izrijekom predvidio i kanjivost odreenih pripremnih radnji, a to su izradba, nabavljanje, posjedovanje, prodaja ili davanje na uporabu sredstava ili podataka za krivotvorenje isprave (l. 314.)

Posebni sluajevi krivotvorenja isprave

1. Kazneni je zakon u l. 313. predvidio posebne sluajeve krivotvorenja isprava. Kao posebne sluajeve zakon navodi 5 modaliteta krivotvorenja isprave:

Neovlateno popunjavanje blanketa-to djelo ini tko kakav papir, blanket ili kakav drugi predmet na koji je neka osoba stavila svoj potpis neovlateno popuni kakvom izjavom koja ima vrijednost za pravne odnose Dobivanje potpisa druge osobe obmanom Izdavanje isprave u ime druge osobe bez njezine ovlastipotpie li netko ispravu imenom druge osobe u pravilu e nastati lana isprava, ali e i takva biti prava ako je potpisani htio zastupati tu osobu i ona se s tim suglasila, a takvo je zastupanje pravno doputeno. Potpie li pak netko ispravu svojim imenom, ali neistinito navede da postupa u ime druge osobe, izdaje lanu ispravu jer stvara privid da je druga osoba izdavatelj isprave, zakon izjednauje s tim i izdavanje isprave u ime osobe koja ne postoji Stavljanje uz potpis nepostojeeg poloaja ili ina, ako to ima bitni utjecaj na dokaznu snagu isprave Neovlatena uporaba pravog peata ili znaka

39

Krivotvorenje slubene isprave

1. Krivotvorenje slubene isprave (l.312. st. 1.) ini slubena ili

odgovorna osoba koja u slubenu ili poslovnu ispravu unese neistinit podatak ili ne unese kakav vaan podatak. Na taj nain nastaje prava isprava jer potjee od osobe koja je u njoj navedena kao izdavatelj, ali je njen sadraj neistinit. U tom se sluaju radi i o intelektualnom flastifikatu, ime se eli istaknuti da se krivotvorenje ne moe otkriti pregledom isprave kao fizikog predmeta. U l. 312. st. 2. S unoenjem neistinitih podataka ili neunoenjem vanih podataka izjednaene su neke srodne radnje (ovjeravanje isprave, knjiga ili spisa s neistinitim sadrajem, omoguavanje pravljenja takvih isprava svojim potpisom ili peatom, njihovu uporabu i unitavanje). Inkriminiranjem tih radnji titi se istinitost isprave osim u sluaju unitenja isprave kada se titi njena cjelovitost (integritet). S unitavanjem isprave valja izjednaiti i njezino sakrivanje.
2. Predmet zatite su najprije slubene isprave u odnosu na koje

poinitelj moe biti samo slubena osoba. Slubena isprava je izjava nadene slubene osobe data u pismenom obliku u vrenju slube koja sadri podatke o nekoj injenici vanoj za slubene odnose.
3. Zatita je proirena i na poslovne isprave, uz uvjet da neistinite

podatke u njih unese odgovorna osoba. Pojam poslovne isprave nije definiran ni u doktrini ni u sudskoj praksi pa obuhvaa ispravu izdanu u bilo kojem obliku poslovanja, najee trgovakom i bankarskom.

Ovjerovljavanje neistinitog sadraja

1. K.d. ovjerovljavanja neistinitog sadraja (l. 315.) ini tko

dovoenjem u zabludu nadlenog tijela uini da ovo u javnoj ispravi, zapisniku ili knjizi , zapisniku ili knjizi ovjeri togod neistinito to ima sluiti kao dokaz u pravnom prometu, kao i onaj tko takvu ispravu, zapisnik ili knjigu uporabi. Propisana je kazna zatvora od est mjeseci do 5 godina. Kod tog k.d. se poinitelj slui slubenom

40

osobom kao sredtvom, znajui da je ona u zabludi o sadraju isprave koju izdaje. Ako pak slubena osoba nije u zabludi i postupa s namjerom, ona e odgovarati za krivotvorenje slubene isprave, a onaj tko je navede na to djelo bit e poticatelj.
2. Ovjerovljavanje se sastoji u neposrednom unoenju u javnu ispravu

podataka primljenih od stranke (poinitelja) pa se nee raditi o ovjerovljavanju ako je slubena osoba duna utvrditi injenice u okviru upravnog ili drugog postupka; u takvim sluajevima dolazi u obzir davanje lanog iskaza u upravnom postupku iz l. 303. Pod pojmom javne isprave kao obiljeja ovog k.d. trebaju se razumjeti potvrde, uvjerenja, svjedodbe, klauzula javnog biljenika kojom se utvruje autentinost potpisa itd., pa ne dolaze u obzir isprave koje imaju znaaj odluka ili rjeenja donesenih na temelju prethodno provedenog postupka.

Izdavanje i uporaba neistinite lijenike ili veterinarske svjedodbe

To k.d., propisano u l. 316., ini doktor medicine, doktor stomatologije i veterinar koji izda neistinitu lijeniku ili veterinarsku svjedodbu, kao i onaj tko takvu svjedodbu uporabi. I ono predstavlja jedan oblik intelektualnog flastifikata, tj. unoenja neistinitog sadraja u ispravu. Njegov je domet, meutim, vrlo suen jer se odnosi samo na lijenike i veterinare koji imaju svoje privatne ordinacije, tj. koji nemaju svojstvo slubene ni odgovorne osobe. Izda li neistintu svjedodbu lijenik ili veterinar koji je ujedno slubena ili odgovorna osoba, prednost treba dati kaznenom djelu krivotvorenja slubene israve (l.312.).

41

Petnaesto poglavlje KAZNENA DJELA PROTIV JAVNOG REDA

Openito o k.d. protiv javnog reda
Katalog k.d. protiv javnog red i mira obuhvaa nekoliko desetaka inkriminacija svrstanih u ukupno 20 razliitih k.d. Temeljem kriterija preteitog objekt kaznenopravne zatite ona se mogu ralaniti u nekoliko kategorija:

Kaznena djela protiv javne vlasti (rada i autoriteta slubenih osoba, dravnih tijela, i tijela lokalne vlasti) : o Sprjeavanje slubene osobe u obavljanju slubene dunosti (l. 317.) o Napad na slubenu osobu (l. 319.) o Pozivanje na otpor (l. 321.) o Skidanje i povreda slubenikog peata i znaka (l. 323.) o Oduzimanje ili unitenje slubenog peata ili slubenog spisa (l. 324.) o Lano predstavljanje (l. 328.) o Protupravna promjena ustrojstva lokalne uprave, samouprave ili dravne uprave (l. 320.)

Kaznena djela protiv javnog poretka (opeg ugroavanja javnog reda i mira): o irenje lanih i uznemirujuih glasina (l. 322.)
o

Samovlast (l. 329.)

o Protupravna naplata (l. 330.) o Nasilniko ponaanje (l. 331.) o Dogovor za poinjenje k.d. (l. 332.) o Udruivanje za poinjenje k.d. (l. 333.)

42

o Izradba i nabavljanje oruja i sredstava namijenjenih poinjenju k.d. (l. 334.) o Nedozvoljeno dranje oruja i eksplozivnih tvari (l. 335.) o Sudjelovanje u grupi koja poini k.d. (l. 336.) Kaznena djela protiv kulturnih, prirodnih i povijesnih dobara: o Oteenje, unitenje i nedozvoljeni izvoz kulturnog ili prirodnog dobra (l. 325.) o Nedozvoljeno obavljanje istraivakih radova i prisvajanje kulturnog dobra (l. 326.) o Unitavanje ili prikrivanje arhivske grae (l. 327.)

Sprjeavanje slubene osobe u obavljanju slubene dunosti

1. K.d. sprjeavanja slubene osobe u obavljanju slubene dunosti iz

l. 317. st. 1. ini tko silom ili prijetnjom da e izravno uporabiti silu sprijei slubenu osobu u obavljanju slubene radnje koju je poduzela u okviru svoje ovlasti ili je na isti nain prisili na obavljanje slubene radnje. Sa slubenom osobom izjednaena je i bilo koja druga osoba koja ovlateno pomae slubenoj osobi u obavljanju slubene radnje (st.3.)
2. U st. 1. Sadrana su dva oblika ovog k.d.: sprjeavanje slubene

osobe u obavljanju slubene radnje (tzv. k.d. protustajanja ili suprostavljanja) i prisiljavanje slubene osobe na obavljanje slubene radnje. Radnja sprjeavanja u obavljanju slubene radnje sastoji se u onemoguavanju sl. osobe da obavi sl. radnju ili u oteavanju obavljanja takve radnje. Trai se da je slubena ili ovlatena osoba zapoela s obavljanjem konkretne radnje ili da njezino poduzimanje izravno predstoji. Radnja prisiljavanja na obavljanje sl. radnje jest svaka radnja kojom poinitelj prisiljava sl. osobu na obavljanje zakonite ili nezakonite sl. radnje, bez obzira na to je li ona tempore criminis bila u slubi ili ne, npr. zatvorenik prisili straara da ga pusti iz zatvora. U oba se sluaja poinitelj mora sluiti silom ili prijetnjom da e izravno uporabiti silu.

43 3. Radnja sl. osobe mora biti poduzeta u granicama njezinih ovlasti, to

e biti sluaj kada je odreena slubena osoba stvarno i funkcionalno nadlena za njeno poduzimanje odnosno pri tomu postupa sukladno formalnim uvjetima propisanim posebnim propisima (akcesornost). Radnja poinitelja mora se sastojati u njegovu aktivnom djelovanju, injenju, zapravo svojevrsnom napadu, stoga u pojam radnje ne ulaze razliiti oblici tzv. pasivnog otpora kojim se sl. osobi oteava obavljanje sl. radnje.
4. Kvalificirani oblik k.d. sprjeavanja sl. osobe u obavljanju sl. dunosti

iz l. 317. St. 2. ini tko prigodom poinjenja kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka zlostavi, tjelesno ozlijedi slubenu osobu ili joj prijeti uporabom oruja.
5. K.d. je dovreno kad je njegov poinitelj uspio sprijeiti sl. osobu da

obavi sl. radnju ili kad je nejzino objavljivanje bilo iznueno. Ne uspije li poinitelj u tome, djelo je ostalo u pokuaju. Pokuaj je meutim kanjiv samo kad se radi o kvalificiranom obliku iz l. 317. St 2. Ali ne i kad je u pitanju temeljni oblik..
6. Posebnost u svezi kanjavanja za ovo k.d. je propisano u l. 317. st.

4. a sastoji se u mogunosti oslobaanja od kazne poinitelja kaznenog djela iz stavka 1., 2. i 3. ovoga lanka koji je bio izazvan protuzakonitim, bezobzirnim ili grubim postupanjem slubene osobe ili osobe koja joj ovlateno pomae.

Napad na slubenu osobu

1. K.d. napada na sl. osobu iz l. 318. st. 1. ini tko izvan sluajeva iz

lanka 317. ovoga Zakona napadne ili ozbiljno prijeti da e izravno napasti policijskog slubenika ili osobu koja joj ovlateno pomae u obavljanju poslova zatite ivota, prava, sigurnosti i nepovredivosti osoba, zatite imovine, sprjeavanja i otkrivanja kaznenih djela i prekraja, traganja za poiniteljima kaznenih djela i prekraja, uhienja i njihovog dovoenja nadlenim tijelima, nadzora i upravljanja cestovnim prometom, poslova sa strancima na temelju zakona, nadzora i osiguranja dravne granice te uvanja javnog reda i mira, ili ovlatenu slubenu osobu Vojne policije. Napad na

44

slubenu osobu postoji kad poinitelj ne ide za tim da sprijei sl. osobu u obavljanju sl. dunosti nego je napada iz drugih pobuda. 2. Radnja poinjenja je primarno napad, tj svaka djelatnost koaj dovodi do stvarne i konkretne opasnosti za tjelesni integritet policijskog slubenika ili osobe koja joj ovlateno pomae u obavljanju spomenutih poslova. Pored napada, ovo se k.d. moe ostvariti i ozbiljnom prijetnjom osobi policijskog slubenika (odnosno ranije navedenom krugu slubenih osoba) da e biti napadnuta.
3. Kao i kod k.d. sprjeavanja sl. osobe u obavljanju sl. dunosti,

kvalificirani oblik napada na sl. osobu postoji kad poinitelj zlostavi, lako tjelesno ozlijedi slubenu osobu ili osobu koja joj ovlateno pomae ili takvoj osobi prijeti uporabom oruja. Isto je tako propisano fakultativno osloboenje od kazne poinitelja koji je bio izazvan protuzakonitim, bezobzirnim ili grubim postupanjem slubene osobe ili osobe koja joj ovlateno pomae.

Sudjelovanje u grupi kaoja sprjeava ili napada slubenu osobu

l. 319. st. 1. : Tko sudjeluje u grupi ljudi koja zajednikim djelovanjem ini kazneno djelo iz lanka 317. i 318. ovoga Zakona za samo sudjelovanje u grupi, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
1.

St.2. kvalificirani oblik : Organizator ili voa grupe iz stavka 1. ovoga lanka, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina. Organizator ili voa moe biti i osoba u sjeni, a moe ih biti i vie. 2. Radnja se sastoji u samom sudjelovanju u grupi ljudi koja zajednikim djelovanjem sprijei ili napadne osobu odnosno policijskog slubenika u obavljanju sl. radnje, bez obzira na to je li poinitelj osobno izravno sudjelovao u poinjenju navedenih djela koja je poinila grupa.

45

irenje lanih i uznemirujuih glasina

1. l. 322. st. 1. : Tko iznosi, pronosi ili iri glasine za koje zna da su

lane s ciljem da njima izazove uznemirenje veeg broja ljudi, i takvo uznemirenje i nastupi, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. k.d. je dovreno kad je druga osoba saznala za sadraj vijesti ili tvrdnje. Nuno je da uznemirenje veeg broja ljudi i nastupi, to je objektivni uvjet kanjivosti. Djelo je mogue poiniti samo s namjerom. inkriminacija iz l. 322. St. 2. (Tko obavijesti policiju ili drugu javnu slubu koja osigurava red ili prua pomo o navodnom dogaaju koji iziskuje hitno djelovanje te slube, iako zna da to nije istina, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine) unijeta je novelom iz 2004. Radi se o k.d. lanog alarma uvedenog nakon brojnih iskustava lanih dojava o podmetnutim eksplozivnim napravama na javnim mjestima, nesreama i sl. Za razliku od k.d. iz stavka 1 nije potrebno da uznemiravanje veeg broja graana zaista i nastupi, niti je potrebno da policija ili druga javna sluba hitno djeluje, nego je dovoljna i sama mogunost takvih posljedica, to znai da je u pitanju k.d. apstraktnog ugroavanja.
2.

Lano predstavljanje
1. K.d. protiv javnog reda. l. 328. St. 1. : Tko se lano predstavi

kao slubena ili vojna osoba ili neovlateno nosi kakve znakove slubene ili vojne osobe s ciljem da sebi ili drugome pribavi kakvu korist ili da drugome prouzroi kakvu tetu, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. Radi se o vlastorunom k.d. Poinitelj se moe lano predstaviti izriitom izjavom, pri emu nije potrebno da se predstavi i pod tuim imenom i prezimenom, no moe se lano predstaviti i konkludentnim ponaanjem, tj. takvim iz kojeg se moe zakljuiti o njegovom svojstvu slubene ili vojne osobe.

Neovlateno noenje znakova slubene ili vojne osobe je takoer jedan oblik lanog predstavljanja konkludentnim

46

ponaanjem. Znakovi koje nosi poiniteljmoraju vaeim znakovima i ne smiju biti izmiljeni.
2.

odgovarati

Na subjektivnoj strani trai se postupanje s ciljem (posebna namjera) da se sebi ili drugome pribavi kakva korist ili da se drugome prouzroi teta. Korist moe biti imovinska i neimovinska. Ne trai se, meutim, da namjera bude i ostvarena. Poseban oblik iz st. 2. lanka postojat e kad poinitelj izvri kakvu radnju koju je ovlatena izvriti samo slubena ili vojna osoba.
3.

Nerjetko se eljeni cilj koji se hoe postii lanim predstavljanjem i ostvari pa se postavlja pitanje stjecaja lanog predstavljanja s k.d. radi poinjenja kojeg se poinitelj lano predstavio. Sudska praksa u tom pogledu nije ujednaena. Valja uzeti da je stjecaj pravi to i prevladava u sudskoj praksi, a ne prividan.
4.

Samovlast
1. Samovlast je standardno k.d. protiv javnog reda. ini ga tko

samovlasno pribavlja neko svoje pravo ili pravo za koje smatra da mu pripada (329. St. 1.). Ratio inkriminacije odraava potrebu sprjeavanja da graani samovoljno ostvaruju neka svoja prava, jer za to postoje dravna tijela i sudovi. Samovlasno pribavljanje nekog postojeeg ili pretpostavljenog, najee stvarnog ili obaveznog prava, je ono pri kojem se ne koristi redovni pravni put, obraanje nadlenom dravnom tijelu. Teite je kod k.d. samovlasti na zabrani poduzimanja bilo kakve radnje kojim se neizravno ili izravno,ali uvijek mimo pravno predvienog puta, ide za tim da se pribavi neko, inae priznato, postojee ili pretpostavljeno pravo. Za ostvarenje k.d. samovlasti nije potrebna uporaba sile ili prijetnje. Djelo postoji onda kad je pravo koje poinitelj sam ostvaruje zaista njegovo, tako i kad to pravo nije njegovo, ali on pogreno (u zabludi) dri da je njegovo.
2. Samovlast nee postojati ako se radi o doputenoj samopomoi.

Pod doputenom samopomoi razumijeva se pravo svake osobe da otkloni povredu prava kad neposredno prijeti opasnost ako takva nuna zatita i ako nain otklanjanja povrede odgovara prilikama u kojima nastaje opasnost.

47

3. Glede oblika krivnje trai se namjera; dolazi u obzir i neizravna namjera. Poinitelj mora biti svjestan svog samovlasnog postupanja, pa ne postoji k.d. ako poinitelj zna da mu ne pripada neko pravo. 4. Zakon propisuje i kvalificirani oblik djela koji e postojati ako je temeljno k. djelo poinjeno u sastavu grupe ili zloinake organizacije (l.329.st.2.). Kazneni postupak za temeljno k.d. pokree se privatnom tubom, a kvalificirani oblik k.d. iz stavka 2. povodom prijedloga. 5. Ponekad se javljaju tekoe u razgranienju samovlasti od nekih drugih k.d. Primjeri:str. 388.

Protupravna naplata
1. l. 330. St. 1. : Tko radi naplate duga uporabom sile protiv neke

osobe ili prijetnjom da e izravno napasti na ivot ili tijelo te osobe ili njoj bliskih osoba oduzme tuu pokretnu stvar, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina. l. 330. St. 2. : Tko radi naplate duga silom ili ozbiljnom prijetnjom prisili drugoga da to uini ili ne uini na tetu svoje ili tue imovine, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. U oba sluaja poinitelj postupa s ciljem naplate duga i primjenjuje silu ili prijetnju, ali se oni razlikuju prema nainu ostvarivanja tog cilja, a i po karakteristikama prijetnje. Prvi oblik ima dodirne toke s razbojnitvom jer poinitelj u oba sluaja uporabom sile ili prijetnje da e izravno napasti na ivot ili tijelo te osobe ili njoj bliske osobe oduzima tuu pokretnu stvar. Razlika je u tome to kod protupravne naplate poinitelj nastupa radi naplate duga, tj. ostvarivanje svog prava, dok on takvo pravo kod razbojnitva nema. Na isti nain valja rijeiti odnos protupravne naplate iz st. 2. I iznude. U oba sluaja poinitelj silom ili ozbiljnom prijetnjom prisiljava drugog da to uini ili ne uini na tetu svoje ili tue imovine, ali on to kod iznude ini s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist (tj. na koju nema pravo), dok kod protupravne naplate to ini radi naplate duga tj. radi ostvarivanja svojeg prava.
2.

48

Kvalificirani oblici postoje kad je protupravna naplata poinjena u sastavu grupe ili zloinake organizacije. Pokuaj svih oblika protupravne naplate je kanjiv. Pokuaj e postojati kad poinitelj primjeni silu ili prijetnju prema duniku, ali do naplate ne doe. Ako je razlog tome to dunik nema novca u pitanju je neprikladni pokuaj.
3.

Nasilniko ponaanje
1. l. 331. St.1. : Tko radi iivljavanja nasiljem, zlostavljanjem ili osobito drskim ponaanjem na javnom mjestu dovede drugoga u poniavajui poloaj, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. Radi se o tradicionalnom deliktu nasilja na javnom mjestu. 2. Sudska praksa pod javnim mjestom kao obiljejem ovog k.d. smatra mjesto na koje javnost ima vee ili manje mogunosti pristupa. U tom smislu, javna se mjesta dijele na tzv. realna i fiktivna. 3. Radnja se sastoji u nasilju, zlostavljanju ili osobito drskom ponaanju. Nasilje, zlostavljanje i osobito drsko ponaanje mora biti u funkciji iivljavanja, pod ime valja razumjeti odreeno kompleksno drutveno stanje poinitelja kao odgovor na frustrirajue ivotne situacije i opsesije. Ono je uvijek nemotivirano ponaanje koje se iscrpljuje u iivljavanju poinitelja s obzirom na okolnosti djela ili prije utvrene sklonosti poinitelja za takvim ponaanjem. 4. Posljedica tog djela je dovoenje rtve u poniavajui poloaj. To je obiljeje ostvareno kad se rtva povredom dostaojanstva dovodi u stanje bespomonosti ili u takvo stanje koje u oima treih izaziva suut. 5. Kvalificirani oblik postojat e ako je k.d. poinjeno u grupi ili prema veem broju osoba. Pojam vei broj osoba valjalo bi tumaiti u smislu pojma skupine iz l. 89. St. 21., tj. kao najmanje 5 osoba.

Udruivanje za poinjenje k.d.

49

Odreenim pripremnim radnjama openitog znaanja pridaje se atribut radnji samostalne pravne naravi te one predstavljaju delictum sui generis, samostalno k.d., naelno neovisno od djela koja e iz njega proizai. U takva se djela ubraja i k.d. udruivanja za poinjenje k.d. (l. 333.) temeljni oblik tog k.d. ini tko organizira grupu ljudi ili na drugi nain povezuje u zajedniko djelovanje tri ili vie osoba koja ima za cilj poinjenja kaznenih djela za koje se po zakonu moe izrei tri godine zatvora ili tea kazna. Drugi, tei oblik k.d. ini Tko organizira zloinaku organizaciju za poinjenje kaznenih djela ili njome upravlja. Kanjivo je i samo pripadnitvo (lanstvo) takvoj grupi odnosno zloinakoj organizaciji.
1.

Radnja k.d. iz st. 1. i 2. lanka je organiziranje grupe odnosno zloinake organizacije. Najviu razinu odnosno formu zloinakog udruivanja zakon naziva zloinakom organizacijom koju definira l. 89 st. 23 kao strukturirano udruenje od najmanje 3 osobe koje postoji tijekom odreenog razdoblja i djeluje sa zajednikim ciljem poinjenja jednog ili vie k.d. radi izravnog ili neizravnog stjecanja financijske ili druge materijalne koristi ili s ciljem ostvarivanja i zadravanja nadzora nad pojedinim gospodarskim ili drugim djelatnostima, a radi se o k.d. za koja se moe izrei kazna zatvora u trajanju od najmanje 4 godine ili tea kazna. Zloinaka organizacija je temelj pojma organiziranog kriminala.
2.

3. Pojam pripadnika grupe odnosno zloinake organizacije iz l. 333. St 3. i 4. Oznaava samo jednoga od subjekata iju odgovornost predvia ovo k.d. Od pripadnika se zahtjeva prihvaanje ciljeva i organizacijskih elemenata udruenja, pa se i za njihovu odgovornost trai namjera zajednitva (animus sociandi), odnosno svijest i prihvaanje grupnih kriminalnih ciljeva. Zakon u l. 333. St 5. Propisuje obavezno oslobaanje od kazne lana grupe ili zloinake organizacije koji otkrije grupu ili zloinaku organizaciju prije nego to je u njezinu sastavu ili za nju poinio neko k.d., pri emu pojam lana valja shvatiti u najirem smislu. U smislu materijalnog kaznenog prava ovaj se institut-u kompleksu materije dragovoljnog odustanka-definira izriajem djelotvornog kajanja.
4.

U praksi se u gotovo svakom sluaju postavlja i pitanje stjecaja k.d. udruivanja za poinjenje k.d. i kaznenih djela koja iz takvog udruivanja proizau. K.d. udruivanja nema supsidijarni znaaj, to znai dapoinjenje kaznenih djela u sastavu grupe ili zloinake organizacije ne iskljuuje kanjivost organizatora i
5.

50

pripadnika za samo udruivanje i pripadnitvo. Stoga je mogu stjecaj svih oblika udruivanja iz l. 333 i prijevare, razbojnitva, krivotvorenja novca i sl. sloenija je situacija u sluajevima kada okolnost da su odgovarajua k.d. poinjena u sastavu grupe ili zloinake organizacije predstavlja kvalificirani oblik. U naelu takvi kvalificirani oblici iskljuuju stjecaj k.d. udruivanja s k.d. poinjenim u sastavu grupe ili zloinakog udruenja jer bi to znailo da se poinitelj za udruivanje kanjava dva puta. Meutim neki od kvalificiranih oblika djela ipak mogu u odreenim okolnostima biti poinjeni u stjecaju s k.d. udruivanja, ovisno o propisanom kaznenom okviru. To prvenstveno vrijedi za tei oblik udruivanja (organiziranje zloinake organizacije) za koji je propisana relativno visoka kazna (zatvor do 8 godina), pa je stjecaj tog oblika mogu i s k.d. kod kojih je poinjenje u sastavu zloinake organizacije kvalifikatorna okolnost ako je za njih propisana manja kazna, npr s kaznenim djelom prijetnje iz l. 129. St. 3. Ili samovlasti iz l. 329. St. 2.

Napomena uz ostala k.d. iz ove glave

1. Kaznena djela protiv javne vlasti K.d. protupravne primjene ustrojstva lokalne uprave, samouprave ili dravne uprave - lanak 320.

Tko uporabom sile, prijetnjom uporabe sile ili na drugi protupravni nain mijenja zakonom utvreno ustrojstvo lokalne uprave, samouprave ili dravne uprave na podruju Republike Hrvatske, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.

K.d. pozivanja na otpor- lanak 321.

(1) Tko drugoga poziva na otpor prema zakonitim odlukama ili mjerama dravnih tijela ili prema slubenoj osobi pri obavljanju zakonite slubene radnje, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. (2) Ako je zbog poinjenja kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka bilo nemogue ili znatno oteano provoenje zakonite odluke ili mjere ili slubene radnje, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. K.d. skidanja i povrede slubenog peata i znakalanak 323.

51

(1) Tko skine ili povrijedi slubeni peat ili znak koji je ovlatena slubena osoba stavila radi osiguranja predmeta ili prostorije, ili tko bez skidanja ili povrede peata ili znaka ue u takvu prostoriju ili otvori osigurani predmet, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. (2) Za pokuaj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka poinitelj e se kazniti.

K.d. oduzimanja ili unitenja slubenog peata ili slubenog spisa - lanak 324.

(1) Tko protupravno oduzme, sakrije, uniti, oteti ili na drugi nain uini neuporabljivim slubeni peat, knjigu, spis ili ispravu koja pripada dravnom tijelu ili organizaciji koja vri javne ovlasti ili se kod njih nalazi, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. (2) Za pokuaj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka poinitelj e se kazniti. 2.

kaznena djela protiv javnog poretka dogovor za poinjenje k.d., komplot - lanak 332.

Tko se s drugim dogovori da e poiniti tee kazneno djelo za koje se po zakonu moe izrei tri godine zatvora ili tea kazna, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. k.d. nesamostalne pravne naravi (delictum preparatum)

k.d. izradbe i nabavljanja oruja i sredstava namjenjenih poinjenju k.d. - lanak 334.

(1) Tko oruje, eksplozivne tvari ili sredstva potrebna za njihovu izradbu, kao i otrove za koje zna da su namijenjeni poinjenju kaznenog djela, izrauje, nabavlja ili drugome omoguuje da do njih doe, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. (2) Tko izradi ili drugome ustupi lani klju, otpira ili neko drugo sredstvo ili spravu za provaljivanje, iako zna da je namijenjeno poinjenju kaznenog djela, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

K.d. nedozvoljenog posjedovanja oruja i eksplozivnih tvari - lanak 335.

(1) Tko neovlateno izrauje, nabavlja, posjeduje, prodaje ili na drugi nain sebi ili drugome pribavlja u posjed vatreno oruje, streljivo ili eksplozivne tvari ije nabavljanje, prodaja ili posjedovanje graanima nije dozvoljeno, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

52

(2) Tko neovlateno nabavlja, posjeduje, prodaje, izrauje ili razmjenjuje vee koliine vatrenog oruja, streljiva ili eksplozivnih tvari, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do pet godina. (3) Vatreno oruje, streljivo i eksplozivne tvari oduzet e se.

K.d. sudjelovanja u grupi koja poini k.d. - lanak 336.

(1) Tko sudjeluje u grupi ljudi koja zajednikim djelovanjem usmrti neku osobu, ili neku osobu teko tjelesno ozlijedi, poini paljevinu, oteti imovinu u veem opsegu ili poini druga teka nasilja, ili koja pokua poiniti takva djela, kaznit e se za samo sudjelovanje kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Organizator ili voa grupe koja poini kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

3.

K.d. protiv kulturnih, prirodnih i povijesnih dobara

Oteenje, unitenje i nedozvoljeni izvoz kulturnog ili prirodnog dobra lanak 325. (1) Tko oteti ili uniti kulturno ili prirodno dobro zatieno prema odredbama posebnog zakona, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko bez dozvole nadlenog tijela izveze ili iznese u stranu dravu kulturno ili prirodno dobro, ili iste poslije iznoenja ne vrati u zemlju u roku koji je odreen u dozvoli. (3) Ako je zbog kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga lanka nastupila znatna teta ili se radi o kulturnom dobru od nacionalnog znaenja, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (4) Za pokuaj kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga lanka poinitelj e se kazniti. Nedozvoljeno obavljanje istraivakih radova i prisvajanje kulturnog dobra lanak 326. (1) Tko bez dozvole nadlenog tijela izvri na kulturnom dobru konzervatorske, restauratorske, istraivake radove ili

53

druge radove, ili protivno zabrani ili bez dozvole nadlenog tijela obavlja arheoloka iskopavanja ili istraivanja, pa zbog toga kulturno dobro bude uniteno, teko oteeno ili izgubi svojstvo kulturnog dobra, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. (2) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poinjeno prema kulturnom dobru osobite vrijednosti ili znaenja, ili je prouzroena znatna teta, poinitelj e se kazniti novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. (3) Tko prisvoji ili oduzme prigodom arheolokih ili drugih istraivanja ili inae iskopane ili naene predmete koji predstavljaju kulturno dobro, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. (4) Za djelo iz stavka 2. i 3. ovoga lanka kaznit e se i za pokuaj. Unitavanje ili prikrivanje arhivske grae lanak 327. (1) Tko protivno propisima uniti, prikriva ili uini neuporabljivom registriranu i arhivsku grau, ili je iznese u stranu dravu bez prethodnog odobrenja nadlenog dravnog tijela, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. (2) Za pokuaj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka poinitelj e se kazniti.

esnaesto poglavlje KAZNENA DJELA PROTIV SLUBENE DUNOSTI

Uvodno o zatitnom objektu i unutarnoj sistematizaciji kaznenih djela protiv slubene dunosti
1. Kaznenim djelima protiv slubene dunosti iz glave XXV. Zatiuje se uinkovito, zakonito i savjesno obavljanje sl. dunosti od strane osoba kojima su na temelju brojnih zakona podijeljene javne ovlasti za obavljanje razliitih funkcija u okviru njihovih slubi.

54 2. Bit k.d. protiv slubene dunosti nije u tome da su njihovi poinitelji

slubene osobe, ve u tome da ona predstavljaju povredu slubene dunosti i to bez obzira na to povreuje li tu dunost slubena osoba ili bilo koja druga osoba.
3. Ratio legis inkriminiranja veine k.d. u glavi XXV. Je suzbijanje

korupcije kao nepoeljne drutvene pojave koja dovodi do nepovjerenja graana u rad uprave te u zakone i vlast openito. Najire odreenje pojma korupcije je da se radi o svakoj zlouporabi javnih ovlasti radi ostvarenja privatnih probitaka osobe koja obavlja javnu slubu. RH ratificirala je dvije vane antikorupcijske konvencije- Kaznenopravnu konvenciju o korupciji Vijea Europe i Konvenciju Ujedinjenih naroda protiv korupcije i njihove najvanije standarde ugradila u svoje kazneno zakonodavstvo. 4. Veina je k.d. protiv slubenih dunosti konstituirana po modeluposebnih k.d. (delicta propria), to znai da poinitelji tih djela mogu biti samo slubene ili odgovorne osobe osobe. Od ukupno 15 k.d. u glavi XXV ak 12 djela mogu poiniti iskljuivo osobe koje imaju status slubene (ili odgovorne) osobe. Pojam slubene osobe odreen je u l. 89. St. 3, a odgovorne osobe u l. 89. St. 7.

(3) Slubena osoba kad je ona oznaena kao poinitelj kaznenog djela je izabrani ili imenovani dunosnik u predstavnikom tijelu, dravni dunosnik i slubenik koji obavlja slubene poslove u tijelima dravne uprave, lokalne samouprave i uprave, jedinici lokalne samouprave, tijelima sudbene vlasti, u Ustavnom sudu Republike Hrvatske, Dravnom odvjetnitvu, Pukom pravobraniteljstvu Republike Hrvatske, Pravobraniteljstvu za djecu, Pravobraniteljstvu za ravnopravnost spolova, Uredu predsjednika republike, tijelu, uredu i strunoj slubi Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskom saboru, nositelj pravosudne dunosti, sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske, Glavni dravni odvjetnik Republike Hrvatske i njegovi zamjenici, Puki pravobranitelj Republike Hrvatske i njegovi zamjenici, Pravobranitelj za djecu i njegovi zamjenici, Pravobranitelj za ravnopravnost spolova i njegovi zamjenici i domai arbitar te javni biljenik. Kod kaznenih djela koje je Republika Hrvatska duna kanjavati po meunarodnom pravu slubena osoba je strani javni slubenik, zastupnik ili slubenik u stranom predstavnikom tijelu, slubenik meunarodne organizacije iji je Republika Hrvatska lan, zastupnik ili slubenik meunarodne parlamentarne skuptine, iji je Republika Hrvatska lan, te sudac ili slubenik meunarodnog suda iju sudbenost Republika Hrvatska prihvaa, strani sudac porotnik i strani arbitar. (7) Odgovorna osoba je smislu ovoga Zakona osoba kojoj je povjeren odreeni djelokrug poslova iz podruja djelovanja pravne osobe, dravnog tijela i tijela lokalne samouprave i uprave i tijela lokalne samouprave.

55

5. kada je rije o formalnom kriteriju podjele k.d. iz glave XXV dijele se na:

Opa k.d. (moe poiniti svatko) i slubenika k.d. (iskljuivo slubene ili odgovorne osobe) Prava slubenika k.d. (svojstvo sl. osobe konstitutivno obiljeje temeljnog oblika k.d.) i neprava slubenika k.d. (temeljni oblik moe poiniti svatko, a ako je poinitelj sl. osoba radi se o kvalificiranom k.d.) Opa slubenika k.d. (mogu se poiniti u obavljanju bilo koje slube) i posebna slubenika k.d. (mogu se poiniti samo u obavljanju odreene, u zakonskom opisu posebno navedene slube)

Prema materijalnom kriteriju dijele se na: K.d. zlouporabe poloaja i ovlasti Slubenika k.d. u unutarnjim poslovima Slubeniko-imovinska k.d. K.d. podmiivanja Ostala k.d. protiv slubene dunosti

Zlouporaba poloaja i ovlasti

1. K.d. zlouporabe poloaja i ovlasti iz l. 337. Je ope pravo

slubeniko k.d. Ono je supsidijarno u odnosu na druga prava slubenika djela.

2. Za sve oblike k.d. zlouporabe poliaja i ovlasti odgovara slubena ili

odgovorna osoba koja iskoristi svoj poloaj ili ovlast; prekorai granice svoje ovlasti, ili ne obavi dunost. Iskoritavanje poloaja ili ovlasti postoji kad poinitelj ostaje formalno u granicama svoje ovlasti, ali ih ne koristi u skladu s potrebama slube. Kod poinjenja prekoraenjem granica ovlasti radi se o tome da slubena osoba poduzima slubene radnje za koje nije ovlatena i to bilo da te radnje

56

predmetom poduzimanja u okviru neke druge slube ili pak da su one u granicama ovlasti neke druge slubene osobe u okviru iste slube. O poinjenju k.d. neobavljanjem dunosti e se raditi kada slubena ili odgovorna osoba namjerno propusti obavljanje slubene radnje koju je, u okviru svog poloaja i svojih ovlasti bila duba poduzeti.
3. Za postojanje k.d. zlouporabe poloaja i ovlasti potrebna je, nadalje,

kao subjektivna pretpostavka, postupanje s odreenim ciljem, koji se moe sastojati u pribavljanju sebi ili drugoj pravnoj ili fizikoj osobi kakve neimovinske koristi ili u prouzroenju kakve tete ili u pribavljanju imovinske koristi sebi ili drugoj fizikoj ili pravnoj osobi. Za postojanje k.d. dovoljno je da je poinitelj tempore criminis postupao s opisanim ciljem, pa nije potrebno da cilj bude i ostvaren. Kvalificirani oblik je poinjen ako je prouzroena znatna teta (preko 30.000, kn). 4. Djelo moe biti poinjeno s ciljem da se sebi ili drugoj fizikoj osobi pribavi imovinska korist. Ostvaruje li tu korist odgovorna osoba na tetu povjerene joj imovine, pa i slubena osoba na tetu povjerenih joj proraunskih sredstava, k.d. obuhvaa jedan od pojavnih oblika gospodarskog kriminaliteta. Za razliku od st.1. samo postupanje poinitelja s ciljem pribavljanja imovinske koristi nije dovoljno, nego imovinska korist mora biti i pribavljena. 5. Najtei oblik djela propisan je u st. 4., postoji ako je pribavljena znatna imovinska korist, a poinitelj je postupao s ciljem pribavljanja takve koristi ili je prouzroena teta velikih razmjera (znatna imovinska korist-vise od 30.000 kn; teta velikih razmjera-vie od 300.000 kn).
6. S obzirom da je k.d. iz lanka 337. supsidijarnog karaktera ono e u

veini sluajeva biti u prividnom stjecaju s drugim slubenikim k.d.

Zlouporaba obavljanja dunosti dravne vlasti

1. Poinitelj djela je slubena ili odgovorna osoba u tijelima dravne

vlasti i jedinicama lokalne samouprave i uprave te slubena ili odgovorna osoba u pravnoj osobi koja je u pretenom vlasnitvu drave, koja radi pribavljanja imovinske koristi svojoj

57

privatnoj djelatnosti ili privatnoj djelatnosti lanova svoje obitelji, iskoristi poloaj ili ovlast pogodovanjem u natjeaju, davanju, preuzimanju ili ugovaranju poslova. Ne trai se da imovinska korist bude i ostvarena pa je u pitanju k.d. apstraktnog ugroavanja koje u svom biu ne sadri posljedicu.
2. K.d. iz lanka 338. je delictum proprium (posebno k.d.) jer poinitelj

moe biti samo slubena ili odgovorna osoba u tijelima dravne vlasti i jedinicama lokalne samouprave i uprave, jedinicama lokalne samouprave i tijelima koja obavljaju javne ovlasti te slubena ili odgovorna osoba u pravnim osobama koje su u vlasnitvu ili preteitom vlasnitvu RH ili jedinica lokalne samouprave i uprave. Radi se, dakle, o reduciranom pojmu slubene i odgovorne osobe.

Nesavjestan rad u slubi

1. K.d. nesavjesnog rada u slubi iz l. 339. St. 1. ini slubena ili

odgovorna osoba koja krenjem zakona ili drugih propisa, proputanjem dunog nadzora ili na drugi nain oito nesavjesno postupa u obavljanju slube, pa time prouzroi teu povredu prava drugoga ili znatnu imovinsku tetu. Mora se raditi o oito nesavjesnom postupanju, tj. postupanju slubene ili odgovorne osobe koje s obzirom na posljedicu (tea povreda prava drugoga i znatna imovinska teta) po intenzitetu i obliku predstavlja najtee oblike nesavjesnog rada u slubi. Nesavjesnim radom mora biti prouzroena tea povreda prava drugoga ili znatna imovinska teta.
2. U odnosu na nesavjesno postupanje mora postojati namjer (dovoljna

je i neizravna), dok se u odnosu na teu povredu prava drugoga i znatnu imovinsku tetu trai nehaj.

Prijevara u slubi
1. Temeljni oblik k.d. prijevare u slubi (l. 344. St. 1.) ini ) slubena ili

odgovorna osoba koja u obavljanju slube s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist podnoenjem lanih obrauna ili na drugi nain lanim prikazivanjem injenica dovede u zabludu ovlatenu osobu da izvri protuzakonitu isplatu.

58

Prijevara u slubi je lex specialis u odnosu na k.d. prijevare iz l. 224., ali i prijevare u gospodarskom poslovanju iz l. 293. Njezina je specifinost da je poinitelj slubena ili odgovorna osoba koja postupa u obavljanju slube i da se u zabludu dovodi ovlatena osoba, koja zbog toga izvri nezakonitu isplatu (kao poseban oblik raspolaganja tuom imovinom).
2. U l. 344. St. 2 inkriminirano je pribavljanje male imovinske koristi

uz uvjet da je poinitelj postupao s ciljem ostvarenja takve koristi, a u st. 3 pribavljanje znatne imovinske koristi ukoliko e poinitelj postupao s ciljem ostvarenja takve koristi. Potrebno je, dakle, da su kumulativno ispunjene objektivne i subjektivne pretpostavke da bi se radilo o privilegiranom, odnosno kvalificiranom obliku prijevare u slubi. 3. Kako k.d. prijevare u slubi u svom biu sadri podnoenje lanih obrauna, to je jedan oblik krivotvorenja slubene isprave, sudska je praksa zauzela stajalite da izmeu ta dva djela nema stjecaja pa poinitelj odgovara samo za prijevaru u slubi. Nije mogu ni stjecaj s ponevjerom iz lanka 345.

Pronevjera
1. K.d. pronevjere (l. 345.) sastoji se u protupravnom prisvajanju

novca, vrijednosnih papira ili drugih pokretnih stvari koje su poinitelju povjerene u slubi ili uope na radu. To se k.d. podudara u gotovo svim zakonskim obiljejima s utajom iz l. 220. St. 1 osim glede objekta radnje koji kod pronevjere nije bilo koja tua pokretna stvar, nego samo novac, vrijednosni papiri ili druge pokretne stvari koje su poinitelju povjerene u slubi ili uope na radu. S obzirom na to moe se rei da je pronevjera specijalno (kvalificirano) k.d. utaje. Zakon je za pronevjeru u usporedbi s utajom predvidio izrazito stroe sankcije, osobito za kvalificirani oblik u l. 345. St. 2. (kazna zatvora do 10 god.), a isto tako je iskljuio mogunost pokretanja postupka privatnom tubom.
2. Predmeti pronevjere moraju biti novac, vrijednosni papiri ili

druge pokretne stvari. to se tie iriniranog ili depozitnog novca, takav novac zapravo predstavlja trabinu prema banci, a trabine nisu stvari, pa pronevjera tog novca nije mogua.

59 3. Poinitelj k.d. pronevjere moe biti samo osoba kojoj su stvari

povjerene u slubi ili uope na radu.

4. Radnja poinjenja k.d. pronevjere sastoji se u protupravnom

prisvajanju. Prisvojiti ne znai samo drati u posjedu ve njome raspolagati na sve one naine i u onom opsegu kojom sa stvari raspolae njen vlasnik. Za prisvajanje nije dovoljno da poinitelj samo odlui zadrati povjerenu stvar, nego se ta odluka mora oitovati u nekoj radnji pravne ili faktine prirode.
5. Na subjektivnoj strani mora postojati namjera prisvajanja. 6. U st. 2 inkriminiran je privilegirani oblik k.d. pronevjere- ako je

vrijednost pronevjerene stvari mala ili se radi o maloj svoti novca ili maloj vrijednosti vrijednosnog papira, a poinitelj je postupao s ciljem prisvajanja takve vrijednosti, a u st. 3 kvalificirani oblik k.d. pronevjere-ako je pronevjerena velika svota novca, ili vrijednosni papiri velike vrijednosti, a poinitelj je postupao s ciljem prisvajanja takve vrijednosti.
7. Ako poinitelj u odreenom vremenskom razdoblju, prema istom

oteeniku, na istom mjestu i na isti nain poduzima radnje od kojih svaka za sebe predstavlja ostvarenje zakonskih obiljeja k.d. pronevjere radit e se o produljenom k.d.

Primanje mita
1. Primanje mita (l. 347.) je klasini korupcijski delikt poznat i pod

nazivom pasivno podmiivanje. Poinitelj moe biti slubena ili odgovorna osoba, no ako je u pitanju odgovorna osoba koja se bavi gospodarskim poslovanjem pa primi mito u okviru takvog poslovanja, poinit e k.d. primanja mita u gospodarskom poslovanju (l. 294.a). primanje mita iz l. 347. Poinit e, prema tome, odgovorne osobe izvan gospodarstva npr. lijenik u zdravstvenoj ustanovi.
2. U st. 1 sadrano je k.d. pravog pasivnog podmiivanja. ini ga

slubena ili odgovorna osoba koja zahtjeva da primi dar ili kakvu drugu korist ili obeanje dara ili kakve koristi da u granicama svoje ovlasti obavi slubenu ili drugu radnju koju ne bi smjela obaviti ili da ne obavi slubenu ili drugu radnju koju bi morala obaviti. Radi se o formalnom k.d.

60 3. U l. 347 st. 2 sadrano je tzv. nepravo pasivno podmiivanje koje

ini slubena ili odgovorna osoba koja zahtjeva da primi dar ili kakvu drugu korist ili obeanje dara ili kakve koristi da u granicama svoje ovlasti obavi slubenu ili drugu radnju koju bi morala obaviti, ili da ne obavi slubenu ili drugu radnju koju ne bi morala obaviti. Razlika u odnosu na st. 1 sastoji se u tome to se slubena ili odgovorna osoba podmiuje radi toga da obavi neto to je ionako duna obaviti (u okviru svojih ovlasti), odnosno da se suzdri od obavljanja neega to ionako ne bi smjela obaviti.
4. U l. 347. St. 3. Inkriminirano je naknadno pasivno podmiivanje.

Propisano je kanjavanje slubene ili odgovorne osobe koja nakon obavljanja odnosno neobavljanja slubene ili druge radnje (iz st. 1 i 2.), a u vezi s njom, zahtjeva ili primi dar ili kakvu korist. Trai se postojanje uzrone veze izmeu postupanja odnosno proputanja slubene ili odgovorne osobe i naknadnog zahtjevanja ili primanja dara ili kakve druge koristi.
5. Primanje mita u jednom je dijelu zakonskog opisa iz st. 1 ovog lanka

tipian primjer multilateralnog (bilateralnog) delikta. Radi se o tzv. deliktu susretanja. To znai da je za ostvarenje odnosnih obiljeja zakonskog opisa (primanje dara ili kakve druge koristi koristi) potrebno sudjelovanje dvije osobe od kojih svaka ima status poinitelja djela.
6. Bit ovog k.d. je u sporazumu o nedovoljnoj razmjeni

izmeu podmiivaa i podmienog, a ne u sporazumu o konkretnoj radnji koju zbog obeanog ili primljenog mita slubena ili odgovorna osoba ima obaviti. 7. vrijednost zahtijevanog, obeanog ili primljenog dara ili kakve druge koristi nije od utjecaja na postojanje djela, no nee se raditi o k.d. primanja mita ukoliko se radilo o uobiajenim znakovima panje i zahvalnosti.
8. U ovom k.d. je mogue sudionitvo. Svaki posrednik (moe ih biti

vie) izmeu podmiovaa i pdmienog je pomagatelj u osnovnom djelu i za njega vrijede zakonske odredbe o akscesornosti sudionitva. Mogue je i poticanje na ovo k.d.

Davanje mita

61

1. K.d. davanja mita iz l. 348. (aktivno podmiivanje) predstavlja drugu stranu korupcijskih delikata u uem smislu i komplementarno je k.d. primanju mita iz l. 347.
2. Temeljni oblik k.d. davanja mita (l. 348. St. 1.) ini tko slubenoj

ili odgovornoj osobi dade ili obea dar ili kakvu drugu korist da u granicama svoje ovlasti obavi slubenu ili drugu radnju koju ne bi smjela obaviti ili da ne obavi slubenu ili drugu radnju koju bi morala obaviti, ili tko posreduje pri takvom podmiivanju slubene ili odgovorne osobe. Posredovanje je predaja slubenoj ili odgovornoj osobi dara koji daje druga osoba kao davatelj mita. Posredovanje u davanju mita je u biti pomaganje poinitelju davanja mita, koje se ne tretira kao sudionitvo nego kao samostalno djelo.
3. Za razliku od k.d. primanja mita, nije kanjivo naknadno davanje

mita. Davanje mita nakon izvrene radnje bit e kanjivo samo ako je bilo dogovoreno prije izvrenja radnje.
4. Poinitelj davanja mita koji je mito dao na zahtjev slubene ili

odgovorne osobe i prijavio djelo prije njegova otkrivanja ili prije saznanja da je djelo otkriveno oslobodit e se od kazne. U tom e se sluaju dar ili imovinska korist vratiti davatelju. Ipak se u tim sluajevima mora pokrenuti postupak i protiv davanja mita.
5. Premda ne predstavlja slubeniko k.d., kazneno djelo davanja mita

je opravdano uvrteno u glavu kaznenih djela protiv slubene dunosti jer na poseban nain ugroava odnosno povrjeuje grupni zatitni objekt.