Fizika 1 za Informatiku - Elektricitet i magnetizam

ZK 21.4.2011 17:26:30

 SADRZAJ

Sadraj z
I Elektricitet i magnetizam
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

3
3 3 3 3 5 6 7 7 8 8 9 10 11 13 13 14 16 17 17 18 18 20 20 20 22 22 24 25 26 27 28 30 30 32 33 33 33 33 34 35 35 35 36 37 38 40 40

1 Elektrino polje c 1.1 Osobine elektrinog naboja . . . . . . . . . . . . . . . . c 1.2 Coulombov zakon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1.3 Elektrino polje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . c 1.3.1 Elektrino polje kontinuirane distribucije naboja c 1.3.2 Linije elektrinog poljasilnice . . . . . . . . . . c

2 Gaussov zakon 2.1 Elektrini tok . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . c 2.2 Elektrini potencijal . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . c 2.2.1 Razlika potencijala i elektrini potencijal . . . . . . . . . . . . . . . c 2.2.2 Razlika potencijala u jednolikom elektrinom polju . . . . . . . . . . c 2.2.3 Elektrini potencijal i potencijalna energija tokastih naboja . . . . c c 2.2.4 Izraunavanje vrijednosti elektrinog polja iz elektrinog potencijala c c c 2.2.5 Elektrini potencijal od kontinuirane distribucije naboja . . . . . . . c 2.3 Kapacitet i kondezator . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.3.1 Spajanje kondenzatora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.3.2 Energija spremljena u nabijeni kondenzator . . . . . . . . . . . . . . 2.4 Struja i otpor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.4.1 Elektrina struja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . c 2.5 Mikroskopski model struje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.6 Otpor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.7 Otpor i temperatura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.8 Supravodljivost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.9 Elektrina snaga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . c 2.10 Krug istosmjerne struje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.10.1 Serijski i paralelni spoj otpornika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.10.2 Uredaji za mjerenje elektriciteta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.11 Kratka pitanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.12 Magnetizam . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.13 Magnetno polje i sile . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.14 Magnetna sila na vodi kojim tee struja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . c c 2.15 Izvori magnetnog polja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.15.1 Biot-Savartov zakon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.15.2 Magnetno polje izmedu dvaju paralelnih vodia . . . . . . . . . . . . c 2.15.3 Magnetni tok . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.15.4 Magnetno polje Zemlje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.16 Faradayev zakon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.16.1 Faradayev zakon indukcije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.16.2 Maxwellove jednadbe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . z 2.17 Izmjenina struja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . c 2.17.1 Izvori izmjenine struje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . c 2.17.2 Otpori u krugu izmjenine struje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . c 2.17.3 Zavojnica u izmjeninom krugu struje . . . . . . . . . . . . . . . . . c 2.17.4 Kondenzatori u krugu izmjenine struje . . . . . . . . . . . . . . . . c 2.17.5 RLC krug . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.18 Elektromagnenti valovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.18.1 Brzina elektromagnetnih (EM) valova u vakuumu i u sredstvu . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Dio I

Elektricitet i magnetizam
Zakoni elektriciteta i magnetizma imaju osnovnu ulogu u uredajima poput radija, televizije, elektromotora, raunala . . . . Na osnovnijem nivou sile medu atomima i molekulama su elektromagnetske. c Magnetizam je opaen u Kini oko 2000. godine prije nove ere. Stari su Grci opaali elektrine i magnetske z z c fenomene oko 700. godine BC. Rije elektricitet dolazi od elektron, grke rijei za jantar. Rije magnet dolazi c c c c od Magnesia, imena oblasti u Grkoj gdje je magnetit prvi put pronaden. c

Elektrino polje c

Elektromagnetska sila medu nabijenim esticama je jedna od osnovnih sila prirode. c

1.1

Osobine elektrinog naboja c

Postoje dvije vrste elektrinog naboja koje je Benjamin Franklin (1706.1790.) nazvao pozitivnim i negativc nim. Istoimeni naboji se odbijaju, raznoimeni se privlae. c Elektrini naboj je uvijek ouvan u izoliranom sustavu. c c Robert Millikan (1868.1953.) je 1909. otkrio da je elektrini naboj kvantiziran, uvijek se javlja kao c cjelobrojni umnoak osnovnog naboja e = 1.60219 1019 C, gdje je C SI jedinica za naboj. Tj. q = N e, gdje z je N neki cijeli broj. Naboj e ima elektron, a +e proton.

1.2

Coulombov zakon

Charles Coulomb (1736.1806.) mjerio je silu izmedu dva naboja i doao do sljedee formule za Coulombovu s c silu izmedu dva tokasta naboja: c q1 q2 FC = k 2 0 , r r k= 1 = 8.9875 109 Nm2 /C2 . 40 (1.1)

Primjer 1.1. Omjer elektrine i gravitacijeske sile izmedu protona i elektrona je FC /Fg = 2 1039 . c

1.3

Elektrino polje c

Elektrino polje Koncept polja razvio je Michael Faraday (1791.1867.) u vezi s elektrinim silama. Elektrino c c c polje postoji u oblasti oko nabijenog objekta izvoranaboja. Kad se drugi nabijeni objekt testni naboj nade u tom elektrinom polju na njega djeluje elektrina sila. Deniramo elektrino polje zbog naboja izvora c c c na mjestu testnog naboja elektrinom silom na testni naboj po jedinici naboje, ili c c c c Def. 1.1. Elektrino polje E u nekoj toki prostora denira se kao elektrina sila Fe koja djeluje na pozitivni testni naboj q0 smjeten u toj toki podijeljenoj s testnim nabojem: s c Fe E . q0 (1.2)

Zapazite da je polje E polje zbog naboja ili distribucije naboja u koje ne ulazi testni naboj. Takoder, zapazite da je postojanje polja osobina izvora, a prisustvo testnog naboja nije nuno. Testni naboj je detektor z elektrinog polja. c Iz izraza za silu vidimo da je elektrino polje tokastog naboja q jednako c c q E = k 2 r. r (1.3)

 1 ELEKTRICNO POLJE

Ukupno polje zbog grupe naboja izvora jednako je vektorskoj sumi elektrinih polja svih naboja: c E=k
N qi ri , r2 i=1 i

(1.4)

gdje je ri udaljenost i. izvora naboja qi od toke P , a ri = i /ri je jedinini vektor sa smjerom od qi prema P . c r c Za kontinuiranu raspodjelu naboja qi dq E = k lim ri = k r. (1.5) 2 qi 0 ri r2 i gdje se integrira preko cijele raspodjele naboja. Kviz 1.1. Testni naboj od +3 C nalazi se u toi P gdje je elektrino polje usmjereno nadesno i ima veliinu c c c 4 106 N/C. Ako se testni naboj zamijeni drugim od 3 C, elektrino polje u P c (a) se ne mijenja; (b) obrne smjer; (c) ne moe se odrediti. z

Slika 1: Linije elektrinog polja tokastog naboja: (a) za pozitivni, (b) za negativni tokasti naboj. c c c Primjer 1.2. Elektrini dipol je sistem od naboja q i q na udaljenosti 2a. Koliko je polja dipola na slici 2 u c toki P na udaljenosti y a od ishodita? c s Rjeenje: s E = 2E1 cos = k Na velikim udaljenostima, y a, imamo Ek 2qa . (y 2 + a2 )3/2

2qa . y3

 1 ELEKTRICNO POLJE

Slika 2: Uz primjer 1.2. Ukupno elektrino polje c E u toki P od dva suprotna naboja. c

Slika 3: Elektrino polje u toki P od kontinuc c irane raspodjele naboja je vektorska suma polja E stvorenih svim elementima q distribucije naboja.

Slika 4: Linije elektrinog polja c dipola. Broj silnica koje izlaze iz pozitivnog naboja jednak je broju silnica koje ulaze u negativni naboj. 1.3.1

Slika 5: Elektrine silnice za dva c jednaka pozitivna naboja

Slika 6: Elektrine silnice za c tokaste naboje +2q i q. Zapac zite da dvije linije izlaze iz +2q za svaku koja zavrava na q. s

Elektrino polje kontinuirane distribucije naboja c

Vrlo esto je udaljenost izmedu grupe naboja mnogo manja nego njena udaljenost od toke od interesa. U tom c c se sluaju sistem naboja moe modelirati kao kontinuiran. c z Da bismo izraunali polje stvoreno kontinuiranom raspodjelom naboja razdjelimo raspodjelu naboja na c male elemente, od kojih svaka sadri mali naboj q, kao na slici 3. Zatim raunamo elektrino polje u toki z c c c p stvorenog jednom od elemenata, pa zbrojimo sva ta elektrina polja svorena svim elementima naboja (tj. c primjenimo princip superpozicije). Elektrino polje u P zbog elementa naboja q je c E k q r r2

 1 ELEKTRICNO POLJE

gdje je r udaljenost elementa naboja od toke P , a r je jedinini vektor sa smjerom od elementa do P . Ukupno c c elektrino polje u P zbog svih elemenata u raspodjeli naboja je aproksimativno c qi Ek 2 ri ri i gdje indeks i oznaava i. element distribucije. Kako je raspodjela naboja kontinuirana, totalno polje u P u c granici qi 0 je qi dq ri = k r (1.6) E = k lim 2 qi 0 ri r2 i gdje se integracija vri preko cjelokupne raspodjele naboja. s Cesto se uodi koncept gustoe naboja: c Ako je naboj Q jednoliko rasporeden po volumenu V , volumna gutoa naboja denirana je s c def Q = . V Ako je naboj Q jednoliko raspodjeljen po povrini A, plona gustoa naboja je s s c def Q = . A Ako je naboj Q jednoliko raspodjeljen du linije duljine l, linearna gustoa naboja je z c def Q = . l Ako je naboj distribuiran nejednoliko po volumenu, povrini, liniji, koliina naboja dq u malom elementu s c volumena, povrine, duljine je s dq = dV, 1.3.2 Linije elektrinog poljasilnice c dq = dA, dq = dl.

Uobiajeni nain vizualizacije polja je crtanjem linija paralelnih vektoru elektrinog polja u bilo kojoj toki c c c c prostora. Te linije, znane kao silince, linije elektrinog polja prvi je uveo Faraday, se s elektrinim poljem c c povezuju na sljedei nain: c c Elektrino polje E je tangenta na silnice u svakoj toki. c c broj linija po jedininoj povrini okomitoj na te linije proporcionalan je veliini elektrinog polja u tom c s c c podruju. Dakle linije su blie jedna drugoj tamo gdje je polje jae. c z c Pravila za crtanje silnica: Linija mora poeti na pozitivnom i zavriti na negativnom naboju. U sluaju da nekih naboja ima vie, c s c s neke silnice mogu poeti ili zavriti u beskonanosti. c s c Broj linija koje izlaze iz pozitivnog naboja ili ulaze u negativni, proporcionalan je veini naboja. c Silnice se ne mogu kriati. z c c c Kviz 1.2. Poredajte po veliini elektrina polja u tokama A, B, C sa slike 5 Rj. A, B, C. U C polje je nula. Kviz 1.3. Koje su od sljedeih tvrdnji lane: c z (a) Silnice mogu biti ravne ili zakrivljene. (b) Silnice mogu tvoriti zatvorene krivulje. (c) Silnice poinju na pozitivnom a zavravaju na negativnom naboju. c s (d) Silnice se nikad medusobno ne sijeku. rj. (b) Silnice poinju i zavravaju na naboju i ne mogu tvoriti zatvorenu krivulju. c s

2 GAUSSOV ZAKON

Gaussov zakon

Gaussov zakon se temelji na injenici da je elektrostatska sila izmedu tokastih naboja obrnuto proporcionalna c c udaljenosti.

2.1

Elektrini tok c

Slika 7: Silnice reprezentiraju jednoliko elektrino polje. One ulaze u ravninu okomitu na c polje povrine A. Elektrini tok (ux) E kroz s c povrinu jednak je EA. s

Slika 8: Mali element povrine Ai . Elektrino s c polje Ei zatvara kut i s vektorom Ai , koji je deniran kao normala na element plohe, a tok je jednak Ei Ai cos i .

Razmotrimo homogeno elektrino polje prikazano na slici 7. Silnice prolaze pravokutnom plohom povrine c s A, okomitom na polje. Broj silnica (drugim rjeima, gustoa linija) proporcionalna je veliini elektrinog polja, c c c c pa je ukupni broj linija koji prolazi plohom EA. Ovaj umnoak veliine elektrinog polja i povrine A okomite z c c s na polje naziva se elektrini tok E : c E = EA. (2.1) SI jedinica je [E ] = [E][A] = N m2 /C. Def. 2.1. Elektrini tok proporcionalan je broju silnica koje prolaze nekom povrinom. c s Ako ravnina nije okomita na silnice ve s okomicom zatvara kut , tok je c E = EA cos . (2.2)

Ako polje nije homogeno (jednoliko) ve se mijenja preko povrine, onda se ova denicija toka odnosi na male c s elemente plohe povrine A, kad se promjena polja moe zanemariti ako je element dovoljno mali, pa vrijedi s z E = Ei Ai cos i = Ei Ai , gdje je vektor povrine u smjeru normale na plohu. Ukupni tok dobivamo sumiranjem integriranjem po svim s elementima: i Ai = E = lim E E dA. (2.3)
A0 i ploha

Ovaj je integral ploni integral, to znai da se mora izraunati preko povrine u pitanju. s s c c s

2 GAUSSOV ZAKON

Ako je ploha zatvorena, normala je usmjeraena prema van, pa ako silnica izlazi iz povrine kut izmedu s normale i silnice je otri ( < 90 ), pa je tok E = E A kroz taj element pozitivan. Za silnice koje ulaze s u povrinu kut je tupi (90 < < 180 , pa je tok negativan. Ukupni tok kroz povrinu proporcionalan je s s broju silnica koje izlaze iz povrine minus broj silnica koje ulaze u povrinu. Matematiki se tok kroz zatvorenu s s c povrinu moze napisati kao s E = E dA = En dA, (2.4) gdje reprezentira integral preko zatvorene plohe, En reprezentira komponentu elektrinog polja okomitu na c povrinu. s

2.2

Elektrini potencijal c

Elektrostatske pojave se mogu opisati pomou potencijalne energije. To nam omoguuje da deniramo skalarnu c c veliinu znanu kao elektrini potencijal. Kako je elektrini potencijal skalarna veliina, moemo ga upotrijebiti c c c c z za opis elektrostatskih pojava jednostavnije nego pomou elektrinog polja ili sile. c c 2.2.1 Razlika potencijala i elektrini potencijal c

Za innitezimalni pomak d naboja, rad elektrinog polja je dW = F d = q0 E d. Kad polje izvri taj s c s s s d. Za konani pomak naboja iz toke A u B, promjena rad potencijalna se energija promjeni za dU = q0 E s c c potencijalne energije sistema U = UB UA je B U = q0
A

E d. s

(2.5)

Integracija se vri du puta kojim se naboj q0 giba od A u B. s z Podijelimo li potencijalnu energiju s testnim nabojem dobivamo veliinu koja ovisi samo o raspodjeli naboja c izvora. Tu veliinu nazivamo elektrini potencijal: c c = U . q0 (2.6)

Kako je potencijalna energija skalar, onda je i potencijal skalarna veliina. c Razlika potencijala = B A izmedu dviju toaka A i B je c = = q0
def

B E d. s
A

(2.7)

Kao i kod potencijalne energije, samo razlika elektrinih potencijala ima znaenje, tj. elektrini potencijal ima c c c vrijednost nula u nekoj proizvoljnoj toki. c Jedinica elektrinog potencijala zove se volt (V): c 1V 1J/C. Jedinica energije esto koritena u atomskoj i nuklearnoj zici je electron volt (eV), koja se denira kao c s Def. 2.2. Elektron volt je energija koju sistem naboj-polje dobije ili izgubi kad naboj veliine e prijede razliku c potencijala od 1 V. 1 eV = 1.60 1019 C V = 1.60 1019 J. (2.8)

2 GAUSSOV ZAKON

2.2.2

Razlika potencijala u jednolikom elektrinom polju c

Neka je jednoliko elektrino polje usmjereno du negativne y-osi, kao na slici ??. Izraunajmo razliku potencijal c z c izmedu dvije toke A i B na medusobnoj udaljenosti || = d, gdje je paralelno sa silnicama. c s s B B A = =
A

B B E d = (E cos 0 ) ds = E ds = Ed. s
A A

Slika 9: Kad je elektrino polje c E usmjereno prema dolje, toka c B je na niem potencijalu nego z toka A. Kad se pozitivni tesc tni naboj giba iz A u B, sistem nabojpolje gubi elektrinu poc tencijalnu energiju.

Slika 10: Kad se predmet mase m giba dolje u smjeru gravitacijskog polja , sistem predmet g polje gubi gravitacijsku potencijalnu energiju.

Slika 11: Jednoliko elektrino c polje usmjereno u pozitivnom smjeru osi x. Toka B je u niem c z elektrinom potencijalu od toke c c A. Toke B i C su na istom poc tencijalu.

Negativni predznak znai da je potencijal u B manji nego u A, tj. B < A . Elektrine silnice uvijek c c pokazuju u smjeru smanjivanja elektrinog potencijala. c Pretpostavimo sad da se testni naboj q0 giba od A u B. Promjena potencijalne energije je U = q0 = q0 Ed. (2.9)

Vidimo da ako je q0 pozitivan, U je negativno. Zakljuujemo da sistem koji se sastoji od pozitivnog naboja c i elektrinog polja gubi elektrinu potencijalnu energiju (elektrino poje vri rad) kad se naboj giba u smjeru c c c s polja. To je analogno predmetu koji pada u gravitacijskom polju. Kako nabijena estica dobiva kinetiku energiju, sistem nabojpolje c c gubi istu koliinu potencijalne energije. To je zakon ouvanja energije. c c Ako konstanto polje nije paralelno vektoru imamo s B =
A

s E d = E . s

(2.10)

Def. 2.3. Ekvipotencijalne plohe su plohe ije su toke na istom elektrinom potencijalu. c c c

2 GAUSSOV ZAKON

10

Ekvipotencijalne povrine jednolikog elektrinog polja sastoji se od familije paralelnih ravnina koje su okos c mite na polje. c Primjer 2.1. Razlika potencijala izmedu dvije paralelne ravne ploe razmaknute za d = 0.30 cm je 12 V. Nadite veliinu elektrinog polja medu ploama. c c c Rjeenje: Elektrino polje okomito je na ploe i usmjereno od pozitivne prema negativnoj ploi. Pozitivna s c c c ploa je na viem elektrinom potencijalu nego negativna. Veliina elektrinog polja je c s c c c E= |B A | = 4 103 V/m. d

Ova konguracija ploa naziva se ravni kondenzator. c 2.2.3 Elektrini potencijal i potencijalna energija tokastih naboja c c

Vidjeli smo da izolirani tokasti naboj q stvara elektrino polje radijalno iz naboja. Elektrini potencijal c c c nalazimo iz B B A = E d. s
A

Slika 12: Elektrini potencijal u ravnini oko poc zitivnog naboja.

Slika 13: Elektrini potencijal dipola c

U bilo kojoj toki prostora, elektrino polje e biti E = kq/r2 . Veliina E d se moe izraziti kao c c c r c s z q q q s E d = k 2 r d = k 2 cos ds = k 2 dr s r r r jer je cos ds projekcija od d na . Razlika potencijala je s r
r B

B A = kq
rA

[ ] 1 1 dq = kq . r2 rB rA

(2.11)

Vidimo da je potencijal neovisan o putanji i ovisi samo o krajnjim tokama. Isto tako je rad elektrine sile c c na naboj q0 neovisan o putanji, pa je polje konzervativno. Obino se uzima da je A = 0 u rA = , pa je c potencijal tokastog naboja c q (2.12) =k . r

2 GAUSSOV ZAKON

11

Za vie tokastih naboja potencijal dobivamo principom superpozicije s c qi =k . ri i

(2.13)

Razmotrimo sada potencijalnu energiju sistema od dvije nabijene estice s nabojima q1,2 . Ako su estice c c udaljene za r12 , onda je iz izraza za potencijal potencijalna energija sistema q1 q2 U =k . (2.14) r12 Za sistem s vie od dva naboja, ukupnu potencijalnu energiju dobivamo zbrajenjem ptoencijalnih energija za s svaki par naboja. Npr. za sistem od tri naboja je ( ) q1 q2 q1 q3 q2 q3 U =k + + . (2.15) r12 r13 r23 z c Kviz 2.1. Sferni balon sadri pozitivno nabijeni predmet u centru. Ako se naboj napuhne na vei volumen, a naboj ostane u centru hoe li se elektrini potencijal balona poveati, smanjiti ili ostati isti? Isto za elektrini c c c c tok? Rjeenje: Elektrini potencijal je obrnuto proporcionalan polumjeru pa e se smanjiti. Kako kroz povrinu s c c s prolazi isti broj silnica elektrini tok e ostati isti. c c 2.2.4 Izraunavanje vrijednosti elektrinog polja iz elektrinog potencijala c c c

Razlika potencijala d izmedu dvije toke udaljene za ds je c d = E d. s Ako polje ima samo jednu komponentu Ex , tada je E d = Ez dx, pa iz gornje jednadbe imamo s z Ex = d . dx (2.17) (2.16)

Slino vrijedi za y i z komponentu. c Kad testni naboj ide du ekvipotencijalne plohe, tada je d = 0, pa iz jednadbe (2.16) vidimo da E mora z z biti okomito na ekvipotencijalnu plohu. Dakle moemo zakljuiti ekvipotencijalne plohe moraju uvijek biti z z okomite na elektrine silnice koje prolaze kroz njih. c

Slika 14: Ekvipotencijalne plohe (crtkane plave linije su presjeci tih ploha sa stranicom) i elektrine silnice c (naranaste linije) za (a) jednoliko elektrino polje stvoreno beskonanom plohom naboja, (b) tokasti naboj, c c c c (c) elektrini dipol. U svim sluajevima, ekvipotencijalne plohe okomite su na elektrine silnice u svakoj toki. c c c c Ako je distribucija naboja sferno simetrina tj. volumna gustoa naboja ovisi samo o radijalnoj udaljenosti c c r, elektrino polje je radijalno, pa je E d = Er dr i c s dU = Er dr Er = d . dr (2.18)

2 GAUSSOV ZAKON

12

Kviz 2.2. U odredenom dijelu prostora elektrini potencijal je nula na cijeloj x osi. Kakva je x komponenta c elektrinog polja u toj oblasti: c (a) nula, (b) u +x smjeru, (c) u x smjeru. Rjeenje: Derivacija konstante je (ovdje nule) nula, pa je elektrino polje nula. s c Kviz 2.3. U odredenoj oblasti prostra, elektrino polje je nula. Kakav je potencijal u tom dijelu prostora: c (a) nula, (b) konstantan, (c) pozitivan, (d) negativan ? Rjeenje: (b): da bi elektrino polje bilo nula, potencijal mora biti konstantan (opet derivacija konstante je s c nula), ali ne nuno nula. z Primjer 2.2. Elektrini potencijal dipola. c Elektrini dipol sastoji se od dva suprotna naboja na udaljenosti 2a. Neka je smjeten du x osi s centrom c s z u ishoditu. s (A) Izraunajte elektrini potencijal u toki P (x, 0). c c c (B) Izraunajte i Ex daleko od dipola. c (C) Izraunajte i Ex ako je toka P smjetena izmedu naboja. c c s Rjeenje: s (A) Potencijal je =k
2 qi i=1

( =k

ri

q q xa x+a

) =

2kqa . x 2 a2

(B) Ako je P daleko od dipola, tako da je x a potencijal postaje Elektrino polje za ovaj potencijal je c Ex = (C) U ovom sluaju je potencijal c =k a elektrino polje c Ex = d dx ( d 4kqa = 3 . dx x ) = 2kqx , x2 2kqa . x2

q q ax a+x ( 2kqx a2 x2 )

a2

= 02kq

a2 + x2 . (a2 x2 )2

Naravno, u centru dipola x = 0 je = 0 i Ex = 2kq/a2 .

2 GAUSSOV ZAKON

13

Slika 15: Elektrini potencijal u c toki P se moe izraunati dijec z c ljenjem raspodjele naboja u elemente dq i sumiranjem doprinosa svih elemenata. 2.2.5 Elektrini potencijal od kontinuirane distribucije naboja c

Ako je raspodjela naboja poznata kreemo od izraza za elektrini potencijal tokastog naboja mali elementa c c c naboja tretiramo kao tokasti naboj. Potencijal d u nekoj toki P je tada c c d = k a ukupni potencijal =k dq , r dq . r (2.19)

(2.20)

Vidimo da smo sumu zamijenili integralom. Zapazite da smo ovdje uzeli da je potencijal nula na beskonanoj c udaljenosti od naboja.

2.3

Kapacitet i kondezator

Def. 2.4. Kondenzator je sprava za spremanje elektrinog naboja. c Kondenzatori se obino koriste u razliitim elektrinim krugovima. Kondenzator se sastoji od dva vodia c c c c odvojena izolatorom. Izolator koji odvaja vodljive ploe kondenzatora je dielektrik. c Def. 2.5. Kapacitet C kondenzatora se denira kao omjer naboja na vodiu i razlike potencijala izmedu ploa: c c C =
def

Q .

(2.21)

Zapazite da je kapacitet uvijek pozitivan. Kako se razlika potencijala linearno poveava s nabojem na c ploama, omjer Q/ je konstanta za dani kondenzator. Dakle, kapacitet je mjera mogunosti kondenzatora c c da spremi naboj. Jedinica za kapacitet naziva se farad (F) po Michael Faradayu: 1F = 1C/V. Kako je farad vrlo velika jedinica, u praksi se koristi F = 106 F do pF = 1012 F. Kviz 2.4. Kapacitet sprema naboj Q kod razlike potencijala . Ako se razlika potencijala povea na 2 c

2 GAUSSOV ZAKON

14

(a) kapacitet padne na polovicu poetne vrijednosti i naboj ostane isti, c (b) kapacitet i naboj padnu na polovicu inicijalnih vrijednosti, (c) kapacitet i naboj se udvostrue, c (d) kapacitet ostane isti, a naboj se udvostrui. c Rjeenje: (d) kapacitet je osobina sistema i ne ovisi o primjenjenom naponu. Po Eq. (2.21) napon je s udvostruen pa je i naboj udvostruen. c c Ploasti kondenzator Ploasti kondenzator sastoji se od dvije paralelne metalne ploe povrine A odvojene c c c s udaljenou d. Ako su ploe vee povrine, naboj se na ploi distribuira na veoj povrini pa ga se moe spremiti sc c c s c c s z vie, proporcionalno povrini ploa. Ako su ploe na odredenoj razlici potencijala, polje je vee sto je udaljenost s s c c c medu njima manja jer je = Ed. Smanjivanjem razmaka medu ploama naboj na ploama se poveava, pa c c c je kapacitet obrnuto proporcionalan s d. Tako za kapacitet ploasto kondenzatora imamo : c C= Q 0 A Q = = . Qd/0 A d (2.22)

tj. kapacitet ploastog kondenzatora proporcionalan je povrini ploa, a obrnuto proporcionalan medusobnom c s c udaljenou ploa. sc c

Slika 16: Elektrino polje izmedu ploa c c ploastog kondenzatora je jednoliko blizu cenc tra, ali nejednoliko pri rubu. Slika 17: Simboli za kondenzator, bateriju i prekida. c

2.3.1

Spajanje kondenzatora

U elektrinom krugu se esto dva ili v ie kondenzatora esto kombiniraju. Moemo izraunati ekvivalentni c c s c z c kapacitet odredene kombinacije kondenzatora. U prouavanju elektrinih krugova, koristimo pojednostavljenu slikovnu reprezentaciju diagram. Takav c c dijagram koristi simbole za reprezentaciju razliitih elemenata kruga. Simboli su spojeni ravnom linijom koja c reprezentira icu koja povezuje elemente. Na slici 17 dani su simboli za kondenzator, bateriju, prekida. Simbol z c za kondenzator reektira geometriju najeeg modela kondenzatora par paralelnih ploa. Pozitivni kraj c sc c baterije je na viem potencijalu i reprezentiran je duom linijom. s z c Paralelni spoj Dva kondenzatora spojena kao na slici 18 su u paralelnom spoju. Lijeve ploe kondenzatora povezane su icom za pozitivni pol baterije, pa su obje na istom potencijalu. Slino za desne ploe koje su z c c spojene na negativni pol. Individualna razlika potencijala kroz kondenzatore u paralelnom spoju su iste i jednake razlici potencijala upotrebljen na spoj, ovdje na napon baterije.

2 GAUSSOV ZAKON

15

Slika 18: Paralelna kombinacija dva kondezatora.

Slika 19: Ekvivalentni kapacitet je C = C1 + C2

Neka su maksimalni naboje na kondenzatorima Q1 odnosno Q2 . Ukupni naboj Q na oba kondenzatora je Q = Q1 + Q2 . Kako je razlika potencijala na kondenzarima jednaka, naboji koje nose su Q1 = C1 , Q2 = C2 . (2.23)

Pretpostavimo da elimo ta dva kondenzatora zamijeniti jednim ekvivalentnim kondenzatorom koji ima z kapacitet C, a koji u krugu mora imati isti efekt kao kombinacija ovih dvaju kondenzatora. Tako ekvivalentni kondenzator mora moi spremiti naboj Q kad se spoji na bateriju, pa za ekvivalentni kondenzator vrijedi c Q = C = C1 + C2 odnosno C = C1 + C2 . Naravno ako je spojeno vie kondenzatora paralelno ekvivalentni kapacitet je s C = C1 + C2 + C3 + + CN =
N i=1

(2.24)

Ci .

(2.25)

Dakle, ekvivalentni kapacitet paralelnog spoja kondenzatora je algebarska suma kapaciteta i vei je od bilo kojeg c individualnog kapaciteta. To ima smisla jer smo u stvari dobili veu povrinu ploa. c s c

2 GAUSSOV ZAKON

16

Slika 20: Serijska kombinacija dva kondezatora. Naboj na oba kondenzatora je jednak. Slika 21: Ekvivalentni kapacitet moe se z 1 1 1 izraunati po relaciji C = C1 + C2 . c Serijski spoj Dva kondenzatora povezana kao na slici 20 poznati su kao serijski spoj kondenzatora. Iz slike vidimo da je napon baterije razdvojen na dva kondenzatora = 1 + 2 , (2.26)

gdje su 1 i 2 razlike potencijala na kondenzatorima. Ekvivalentni kondenzator mora imati naboj Q na desnoj i +Q na lijevoj ploi, pa imamo: c = Kratimo Q, dobivamo relaciju 1 1 1 = + , C C1 C2 odnosno za vie kondenzatora spojenih u seriju s 1 1 1 1 1 1 = + + + + = . C C1 C2 C3 CN Ci i=1
N

Q C

1 =

Q Q , 2 = . C1 C2

(2.27)

2.3.2

Energija spremljena u nabijeni kondenzator

Kondenzator moe uvati energiju. Pri pranjenju moemo vidjeti iskru. Ako dodirnemo ploe kondenzatora z c z z c doivjet emo elektrini ok ovisan o naponu kojim je napunjen kondenzator. z c c s Pretpostavimo da je q naboj na kondenzatoru u nekom trenutku prilikom njegovog punjenja. U tom trenutku je razlika potencijala = q/C. Rad potreban da se prenese dodatni naboj dq od ploe s nabojem q na c plou s nabojem q je c q dq. dW = dq = C

2 GAUSSOV ZAKON

17

Ukupni rad potreban da se kondenzator napuni od q = 0 do q = Q je Q W =

0

q Q2 dq = . C 2C

Rad potroen na punjenje kondenzatora je elektrina potencijalna energija U spremljena u kondenzatoru: s c U= Q2 1 1 = Q = C()2 . 2C 2 2 (2.28)

Kviz 2.5. Imamo tri kondenzatora i bateriju. U kojim od sljedeih kombinacija e kondenzatori spremiti c c maksimalnu energiju? (a) U seriji, (b) u paraleli, (c) obje kombinacije dat e istu koliinu energije. c c Rjeenje: (b) za dani napon, energija spremljena u kondenzatoru proporcionalna je s C, pa elimo maksis z mizirati ekvivalentni kapacitet, a to radimo spajenjem u paralelu. c c c c Kviz 2.6. Napunimo ploasti kondenzator, pa odspojimo bateriju. Kad povuemo ploe na veu udaljenost, nabrojane veliine e se smanjiti, poveati ili ostati isti? (a) C; (b) Q; (c) E between plates; (d) energija c c c spremljena u kondenzatoru. Rjeenje: (a) C se smanjuje. (b) Q ostaje isto jer nema mjesta gdje naboj moe istei. (c) E ostaje isto (d) s z c se poveava jer je = Q/C, a Q je konstantno, a C se smanjuje. Energija spremljena u kondenzatoru c proporcionalna je i s Q i s pa se dakle poveava. Dodatna energija dolazi zbog rada kojeg moramo uiniti c c da odvuemo ploe. c c

2.4

Struja i otpor

Do sad smo prouavali elektrine pojave s nabojima u ravnonoj situaciji elektrostatika. Sad emo promatrati c c z c elektrine naboje u gibanju. Koristimo termin elektrina struja ili jednostavno struja, da bismo opisali brzinu c c gibanja naboja kroz neku oblast prostora. 2.4.1 Elektrina struja c

Pri prolasku elektrinog naboja kroz neki materijal, tok ovisi o tvari i razlici potencijala. Kad god postoji tok c naboja kroz neko podruje, kaemo da postoji elektrina struja. c z c Instruktivno je zapaziti analogiju izmedu toka vode i struje. Tok vode mjerimo u litrama po minuti ili m3 /s. Da deniramo struju preciznije, pretpostavimo da se naboji gibaju okomito na plohu povrine A. s Def. 2.6. Struja je brzina kojom naboj tee kroz povrinu. c s Ako je Q koliina naboja koja prolazi kroz povrinu u vremenu t, srednja struja I jednaka je naboju koji c s prode kroz plohu A u jedinici vremena Q . (2.29) I= t Ako se tok mijenja tijekom vremena, tad se i struja mijenja; deniramo trenutnu struju I: I = SI jedinica struje je amper (A): 1C , (2.31) 1s tj. struja od 1 A ekvivalentna je naboju od 1 C koji prode kroz povrinu u 1 s. s Naboj koji prolazi kroz plohu moe biti pozitivan ili negativan ili oboje. Uobiajeno je pridruiti struju u z c z istom smjeru kao tok pozitivnog naboja. U vodiima struja je gibanje negativno nabijenih elektrona. Tako, u c vodiu je struja u suprotnom smjeru od gibanja elektrona. Naravno, promatramo li snop protona u akceleratoru, c struja je u smjeru gibanja protona. U nekim sluajevima poput struje u plinovima i elektrolitima, struja je c rezultat gibanja i pozitivnih i negativnih naboja. 1A=
def

dQ . dt

(2.30)

2 GAUSSOV ZAKON

18

Slika 22: Naboji u gibanju kroz plohu A. Brzina kojom naboji prolaze kroz A je struja I. Smjer struje je smjer gibanja pozitivnih naboja.

Slika 23: Dio jednolikog vodia poprenog presjeka A. c c Naboji se gibanju brzinom vd , i prijedu put koji prijedu du x-osi u vremenskom intervalu t je x = vd t. z Izaberemo li t da bude vrijeme za koje naboji, u prosjeku, prijedu duljinu cilindra broj nositelja u dijelu duljine x je nAvd t, gdje je n broj nositelja naboja po jedininom volumenu. c

2.5

Mikroskopski model struje

Razmotrimo struju u vodiu s presjekom A (Slika 23). Volumen odsjeka vodia duljien x je Ax. Ako je c c c n broj mobilnih naboja po jedininom volumenu (gustoa nositelja naboja), broj nositelja u sekciji jenAx. c c Ukupni je naboj u tom dijelu vodia c Q = (nA x)q, gdje je q naboj svakog nositelja. Ako se nositelji gibaju brzinom vd , udaljenost koju prijedu u x-smjeru u intervalu t je x = vd t. Izaberimo vrijeme t da je vrijeme potrebno da naobji u cilidru prijedu udaljenost jednaku duljini cilindra. U tom sluaju mozemo napisati c Q = (nAvd t)q. Dijeljenjem jednadbe s t, srednja struja u vodiu je z c Q = nqvd A. I= (2.32)

Tipine brzne elektrona u metalu su vrlo male, reda veliine 104 m/s, pa da prijedu metar trebalo bi im oko c c sat vremena. Kako se onda deava da se svjetlost gotovo trenutno ukljui kad pritisnemo prekida. Razlog je s c c elektrino polje koje pokree elektrone unutar nanosekunde u svim dijelovima vodia koji onda zagriju arnu c c c z nit arulje. z c Kviz 2.7. Razamotimo pozitvne i negativne naboje koji se gibaju kroz 4 podruja prikazanih na slici 24. Rangirajte struju u njima od najnie do najvie. z s Rjeenje: d, b = c, a. Struja u dijelu (d) ekvivalentna je dvama pozitivnim nabojima koji idu nalijevo. s Dijelovi (b) i (c) reprezentiraju 4 pozitivna naboja koja se gibaju u istom smjeru jer negativni naboj koji se giba na lijevo ekvivalentan je pozitivnom koji se giba nadesno. Struja u dijelu (a) ekvivalentna je s 5 pozitivnih naboja koji se gibaju nadesno.

2.6

Otpor

Kad je vodi u statikoj ravnotei, elektrino polje unutar vodia je nula. Svrha ovog odjeljka je da opoe to c c z c c s s c z c se dogada kad naboji u vodiu nisu u ravnotei pa postoji polje unutar vodia.

2 GAUSSOV ZAKON

19

Slika 24: Uz kviz 2.7. Naboji se gibaju kroz etiri podruja. c c

Slika 25: Homogeni vodi duljine l i poprenog presjeka A. c c Razlika potencijala = B A na krajevima vodia c stvara elektrino polje E koje stvara struju I koja je proc porcionalna razlici potencijala

Razmotrimo vodi poprenog presjeka A kojim tee struja I. ustoa struje j u vodiu denirana je kao c c c c c struja po jedininoj povrini: c s def I = nqvd . (2.33) j = A Openito je gustoa struje vektorska veliina c c c = nqvd , j (2.34) dakle u smjeru gibanja nositelja pozitivnih naboja, i suprotnom smjeru za negativne naboje. Kad se na vodi primjeni razlika potencijala, stvori se elektrino polje E, pa je gudtoa struje proporcionalna c c c elektrinom polju: c = E, j (2.35) gdje se konstanta proporcionalnosti zove vodljivost vodia. Za materijali koji se ponaaju po tom zakonu kae c s z se da slijede Ohmov zakon, nazvanom po Georg Simon Ohm (1789.1854.). razmotrimo segment ravne ice jednolikog poprenog presjeka A i duljine l, prikazanog na slici 25. Razlika z c potencijala = b a je narinuta du ice, stvarajui elektrino polje i struju u ici. Pretpostavljamo da je zz c c z polje homogeno pa je I = El j = E = = l A i razliku potencijala moemo napisati kao z ( ) l l = j = I = RI. A Veliina R = l/A naziva se otpor vpdoa. Moemo denirati otpor kao omjer razlike potencijala i struje u c c z vodiu c . (2.36) R I Obino se ova jednadba naziva Ohmovim zakonom, ali je to pogreno. Ova jednadba je samo denicija c z s z otpora i daje vezu izmedu napona, struje i otpora. Ohmov zakon je linearna veza izmedu i E, Eq. (2.35) j s ili, ekvivalentno, izmedu I i , to, iz Eq. (2.36), indicira da je otpor konstantan neovison o primjenjenom naponu. Jedinica otpora zove se ohm (): 1V 1 . (2.37) 1A Inverz od vodljivosti je specini otpor (): c 1 = , (2.38)

2 GAUSSOV ZAKON

20

pa je l (2.39) A Svaki materijal koji se ponaa po Ohmovom zakonu ima karakteristini specini otpor koji ovisi o osobinama s c c tvari i o temperaturi. Otpor ovisi o geometriji kao i specinom otporu. c Vein strujnih krugova koristi otpornike za kontrolu struje u razliitim dijelovima kruga. c c R= Kviz 2.8. Popreni presjek metalne ice postaje sve manji prema jednom kraju ice. Struja mora imati istu c z z vrijednost u svakom dijelu kako se naboj ne bi akumulirao u jednoj toki. Kako se brzina nostitelja naboja c i otpor po jedinici duljine mijenjaju kako ica postaje tanja? (a) Brzina i otpor se poveavaju. (b) Oboje se z c smanjuje. (c) Brzina se poveava a otpor se smanjuje. (d) Brzina se smanjuje a otpor poveava. c c Rjeenje: s (a) Struja u svakom dijelu ice je ista iako se ica suzuje.Kako se popreni presjek smanjuje, brzina se mora z z c poveati. Naravno, otpor se poveava. c c Kviz 2.9. Zica ima polumjer r i duljinu l. Ako oboje poveamo na dvostruku vrijednost, otpor ice: (a) c z poveava se, (b) smanjuje se, (c) ostaje isti. c Rjeenje: (b) Dupliciranje polumjera dovodi do 4 puta vee povrine, pa se otpor smanjuje. s c s

2.7

Otpor i temperatura

Preko ogranienog opsega temperatura, specini otpor se aproksimativno linearno mijenja s temperaturom u c c skladu s izrazom: = 0 (1 + (T T0 )) , (2.40) gdje je specini otpor na temperaturi T , 0 na nekoj referentnoj temperaturi T0 , a je temperaturni c koecijent otpora. Lako je vidjeti da i za otpor vrijedi isti izraz R = R0 (1 + (T T0 )) , (2.41)

z c Kviz 2.10. Kad arulja nosi veu struju: (a) neposredno nakon ukljuenja, (b) poslije nekoliko milisekundi kad arulja sjaji postojano? c z Rjeenje: (a) Kad je arna nit na sobnoj temperaturi, njen otpor je mali, a time struja relativno velika. s z Prilikom zagrijavanja, otpor raste, a struja slabi.

2.8

Supravodljivost

Postoji klasa tvari iji se otpor sputa do nule kad se nalaze ispod odredene temperature Tc , znane kao kritina c s c temperatura. Ti materijali nazivaju se supravodiima. Otpor supravodia na temperaturi iznad Tc ponaa se c c s kao kod normalnog metala (slika 26. Ispod kritine temperature otpor pada na nulu. Taj fenomen otkrio je c 1911. holandski ziar Heike KamerlinghOnnes (1853.1926.). Novija mjerenja pokazuju da je otpornost c supervodia ispod Tc manja od 4 1025 m, oko 1017 puta manja nego otpornost bakra. c

2.9

Elektrina snaga c

Ako se za uspostavljanje struje koristi materija, postoji kontinuirana transformacija kemijske energije baterije u kinetiku energiju elektrona i unutarnju energiju u vodiu, to vodi do poveanja temperature vodia. c c s c c Razmotrimo jednostavni krug sa slike 27, gdje zamiljamo da se energija daje otporniku. Pretpostavljat s emo da je otpor ica zanemariv. c z Zamislimo da pozitivni naboj Q ide po krugu od toke a kroz bateriju i otpornik natrag u a. Naboj se c giba od a do b kroz bateriju, pa se elektrina potencijalna energija sistema poveava za Q dok se kemijska c c potencijalna energija u bateriji smanjuje za isti iznos. Naravno, kako se naboj giba od c u d kroz otpornik, sistem gubi elektrinu potencijalnu energiju za vrijeme sudara elektrona s atomima otpornika. U tom procesu, c energija se transformira u unutarnju energiju vibracije atoma u otporniku. Kako smo zanemarili otpor ica, z

2 GAUSSOV ZAKON

21

Slika 26: Graf koji pokazuje ovisnost specinog otpora u ovisc nosti o temperaturi za ivu. Izz nad kritine temperature graf izc gleda kao za obini metal, dok isc pod Tc = 4.2 K specini otpor c pada na nulu.

Slika 27: Krug se sastoji od otpornika otpora R i baterije koja daje razliku potencijala .

Slika 28: Uz kviz 2.12. Dvije arulje povezane paralelno. z

nema transformacije enerigje na putu bc i da. Kad se naboj vrati u toku a , rezultat je da je dio kemijske c energije baterije predan otporniku. Energija predana otporniku bit e predana okolnom zraku u vidu topline. c Brzina kojom sistem gubi elektrinu potencijalnu energiju kroz otpornik je c dU d dQ = (q) = = I dt dt dt gdje je I strika u krugu. Ovo je isto tako brzina kojom sistem daje unutarnju energiju otporniku. Dakle, snaga P kojom se energija predaju otporniku je P = I = I 2 R = ()2 . R (2.42)

Ova formula vrijedi uvijek kad izvor struje predaje energiju uredaju dajui mu struju I i razliku potencijala c na krajevima. Proces kojim se snaga gubi na unutarnju energiju vodia otpora R obino se naziva jouleovo zagrijavanje. c c z Kviz 2.11. Ista razlika potencijala primjenjena je na arulje od 30 W i od 60 W. Koja je tvrdnja istinita? (a) Zarulja od 30 W ima vei otpor i njome tee jaa struja. c c c (b) Zaruljom of 30 W tee jaa struja, ali od 60 W ima vei otpor. c c c c c c (c) Zarulja od 30 W ima vei otpor, a u 60 W tee jaa struja. (d) Zaruljom od 60 W tee jaa struja i ona ima vei otpor. c c c Rjeenje: (c) Kako je razlika potencijala jednaka na obje arulje i snaga dana vodiima je P = I, s z c arulja od 60 W mora imati jau struju. Zarulja od 30 W ima vei otpor jer njom prolazi slabija struja s istom z c c razlikom potencijala. z c c c Kviz 2.12. Za dvije arulje sa slike 28, rangiraj jainu struje u tokama od a do f , od vee k manjoj. Rjeenje: Ia = Ib > Ic = Id > Ie = If . Struja Ia izlazi iz pozitivnog pola baterije i onda se razdvaja na dva s toka kroz arulje; tako je Ia = Ic + Id . Struja u arulji od 60 W je vea nego u arulji od 30 W (kviz 2.11). z z c z Kako naboj ne ostaje u aruljama, koliina naboja koja izlazi jednaka je naboju koji je uao, pa je Ic = Id i z c s Ie = If , pa i Ib = If + Id = Ia .

2 GAUSSOV ZAKON

22

2.10

Krug istosmjerne struje

U dijagramu kruga openito emo koristiti bateriju kao izvor energije za krug. Kako je razlika potencijala na c c polovima baterije konstana, struja u krugu je konstantna po veliini i smjeru pa se zove istosmjerna struja. c Baterija se naziva izvor napona U to je maksimalno mogua razlika potencijala koju baterija moe dati na c z polovima.

Slika 29: Dijagram strujnog kruga s naponom baterije U unutarnjeg otpora r, povezane na vanjski otpornik otpora R.

Slika 30: Graka reprezentacija pokazuje kako c se potencijal mijenja

Pozitivni pol baterije je na viem potencijalu nego negativni. Takoder postoji otpor prolasku naboja unutar s baterije. Taj se otpor naziva unutarnji otpor r. Zbog tog se unutarnjeg otpora razlika potencijala na polovima baterije smanjuje za Ir, pa iznosi = U Ir. (2.43) Ovdje je U krajnja razlika potencijala kad je struja 0. Iz dijagrama 29 vidimo da razlika potencijala na polovima mora biti jednaka razlici potencijala na vanjskom otporu R, kojeg nazivamo radni otpor. Razlika potencijala na radnom otporu pad napona je = IR, pa je U = IR + Ir, (2.44) odnosno struja je I= Obino je R r, pa se r zanemaruje. c Pomnoimo liEq. (2.44) s I dobivamo z IU = P = I 2 R + I 2 r, dakle snaga baterije se raspodjeljuje na vanjski radni otpor i unutarnji. Kviz 2.13. U namjeri da maksimiziramo snagu koju baterija daje radnom uredaju, unutarnji otpor treba biti (a) vei, (b) manji, (c) ne ovisi o unutarnjem otporu. c Rjeenje: (a). Snaga se raspodjeli na unutarnji otpor baterije, pa smanjuje unutarnje otpora smanjuje ovu s izgubljenu snagu i poveava postotak snage predane uredaju. c 2.10.1 Serijski i paralelni spoj otpornika (2.46) U . R+r (2.45)

Kad se dva ili vie otpornika spoje kao na slici 31 kaemo da su u seriji. Koliina naboja Q koja izlazi iz R1 s z c ulazi u R2 , tj. jednaka koliina naboja prolazi kroz oba otpornika u danom vremenskom intervalu. Razlika c potencijal primjenjena na spoj podijelit e se izmedu otpornika: c = IR1 + IR2 = I(R1 + R2 ) = IR

2 GAUSSOV ZAKON

23

Slika 31: Serijski spoj dva otpornika otpora R1 i R2 . Struja kroz R1 jednaka je struji kroz R2 .

Slika 32: Otpornici su zamjenjeni ekvivalentnim otpornikom R = R1 + R2 .

c Slika 33: Uz kviz 2.16. Sto e se desiti kad se otvori prekida? c

pa je ekvivalentni otpor R = R1 + R2 . Ako je vie otpornika vezano u seriju, ekvivalentni otpor je s R = R1 + R2 + R3 + + RN =

N i=1

(2.47)

Ri .

(2.48)

Dakle ekvivalenti otpor serijski povezanih otpornika jednak je numerikoj sumi individualnih otpora. c Kviz 2.14. Na slici 31, zamislimo pozitivne naboje koji prvo prolaze R1 pa onda kroz R2 . Struja u R2 je u odnosu na struju kroz R1 je (a) manja, (b) vea, (c) ista. c Rjeenje: (c). U serijskom spoju, ista struja prolazi kroz sve otpore. Naboji se ne ne iskoriste prolaskom s kroz otpore. Kviz 2.15. Ako se umjesto otpornika izbaci otpornik R2 iz kruga, hoe li arulja R1 svjetliti (a) jae, (b) c z c slabije, (c) jednako? Rjeenje: (a) Povezavi b na c kratko, arulja R2 , promjeni sea ukupni otpor kruga i R1 + R2 na samo R1 . s s z Tako se smanjivanjem otpora poveava struja. c Kviz 2.16. Kad je prekida na slici 33 zatvori (lijevo), struja kroz R2 ne tee. Sto e se desiti s ampermetrom c c c na desnoj slici kad se prekida otvori? (a) ampermetar e pokazivati veu struju, (b) manju, (c) istu. c c c Rjeenje: (b) Kad je prekida otvore otpornici su u seriji, pa je ukupni otpor vei nego kad je zatvoren. s c c Stoga je struja u krugu slabija. Razmotrimo sada dva otpornika spojena paralelno, kao to je prikazano na slici 34. Kad se naboji nadu u s toki a, voru, razdvajaju se na dva dijela, neki idu kroz R1 a neki kroz R2 . To razdvajanje rezultira u slabijoj c c struji kroz svaki od otpornika. Kako je naboj ouvan, struja I koja ulazi u a mora biti jednaka ukupnoj struji c koja odlazi iz te toke: c I = I1 + I2 . Kako su otpornici spojeni direktno na polove baterije, razlika potencijala na otpornicima je jednaka, pa imamo ( ) 1 1 + = + = . I = I1 + I2 = R1 R2 R1 R2 R Ekvivalentni otpor je dan s 1 1 1 R1 R2 = + R= . R R1 R2 R1 + R2 Za vie od dva otpornika vezanih u paralelu vrijedi s 1 1 1 1 1 = + + + = . R R1 R2 RN Ri i=1
N

(2.49)

(2.50)

2 GAUSSOV ZAKON

24

Slika 34: Paralelni spoj dva otpornika otpora R1 i R2 . Razlika potencijal na oba otpornika je jednaka.

Slika 35: Otpornici su zamjenjeni ekvivalentnim otpornikom za koji vrijedi 1/R = 1/R1 + 1/R2 .

c Slika 36: Uz kviz 2.19. Sto e se desiti kad se zatvori prekida? c

Dakle, inverz ekvivalentnog otpora od dva ili vie otpornika spojenih u paralelu jednak je sumi inverza indivis dualnih otpora. U kuama su krugovi uvijek spojeni tako da su aparati spojeni paralelno. Svaki uredaj radi neovizno o c ostalima, pa ako se jedan iskopa, ostali ostaju ukljueni. Svi oni rade na istom naponu. c c Kviz 2.17. Zamislimo da na spoju sa slike 31 spojimo trei otpornik u seriju s prva dva. Hoe li se struja u c c bateriji (a) poveati, (b) smanjiti, (c) ostati jednaka? Hoe li na polovima baterije napon se (d) poveati, (e) c c c smanjiti, (f) ostati jednak? Rjeenje: (b), (d). Dodavanjem dodatnog otpora u seriju dovodi do poveanja otpora i slabljenja struje. s c Razlika potencijal se povea jer smanjena struja daje manji pad napona na unutarnjem otporu. c Kviz 2.18. Na slici 34 dodamo trei otpornik u paralelu s prva dva. Hoe li se struja u bateriji (a) poveati, c c c (b) smanjiti, (c) ostati jednaka? Hoe li na polovima baterije napon se (d) poveati, (e) smanjiti, (f) ostati c c jednak? Rjeenje: (a),(e). Ako se drugi otporik povee u paralelu, totalni otpor kruga se smanji i struja baterije s z se povea. Razlika potencijala na polovima e se smanjiti jer poveana struja uzrokuje vei pad napona na c c c c unutarnjem otporu. Kviz 2.19. S otvorenim prekidaem na slici 36 (lijevo), ne tee struja kroz R2 . Ako se prekida zatvori c c c ampermetar e pokazivati (a) jau, (b) slabiju, (c) jednaku struju. c c Rjeenje: (a) kad je prekida zatvoren, otpornik oba otpornika su u paraleli pa je otpor manji nego kad je s c prekida otvoren. Kao rezultat, struja je jaa. c c 2.10.2 Uredaji za mjerenje elektriciteta

Galvanometar Galvanometar je analogni uredaj za mjerenje struje i napona. Ampermetar Uredaj za mjerenje (jaine) struje zove se ampermetar. Naboj koji ini struju mora proi kroz c c c ampermetar pa se on vee u seriju s ostalim elementima kruga, kako je prikazano na slici 37. z Idealno, ampermetar bi trebao imati otpor nula, tako da ne utjee na struju koju mjeri. c Voltmetar Sprava koja mjeri razliku potencijala naziva se voltmetar. Razlika potencijala izmedu bilo koje toke se moe mjeriti stavljanjem krajeva voltmetra na te toke bez prekidanja kruga, kao na slici 38. Razlika c z c potencijala na otporniku R2 mjeri se povezivanjem voltmetra u paralelu s R2 . Kroz idealni voltmetar struja ne bi smjela tei, pa bi otpor voltmetra trebao biti beskonaan. c c

2 GAUSSOV ZAKON

25

Slika 37: Struja se moe mjez riti ampermetrom povezanim u seriju s elementima u kojima se mjeri struja. Idealni ampermetar ima otpor nula.

Slika 38: Razlika potencijal na otporniku se mjeri paralelnim povezivanje voltmetra s otpornikom.

Slika 39: Uz kratko pitanje 10.

2.11

Kratka pitanja

1. Pod kojim uvjetima je razlika potencijala a polovima baterije jednaka naponu baterije? Mo li razlika e potencijala biti vea od naponu? Objasite! c 2. U kojem smjeru ide struja u bateriji? Objasnite! 3. Kako treba povezati otpornike da ekvivaleti otpor bude vei od najveeg individualnog otpora. Dajte c c primjer koji ukljuuje tri otpornika. c 4. Kako treba povezati otpornike da ekvivaleti otpor bude manji od najmanjeg individualnog otpora. Dajte primjer koji ukljuuje tri otpornika. c 5. Skicirajte sve mogue strujne krugove s tri arulje i baterijom. c z s c 6. Kad su otpori povezani u seriju, to e biti jednako kod svih otpornika: razlika potencijala, struja, snaga? 7. Kad su otpori povezani u paralelu, to e biti jednako kod svih otpornika: razlika potencijala, struja, s c snaga? 8. Ako se arulja povee na napon od 220 V kratkom icom, kako e svjetliti u odnosu na sluaj kad se z z z c c povee vrlo dugom icom? Objasite. z z 9. Kako je mogue da ptica sjedi a ici visokog potencijala, a da je struja ne ubije? c z 10. Opiite to se deava s aruljom na slici 39 kad se prekida zatvori. Pretpostavite da je kapacitet kondes s s z c natora velik i na poetku prazan. c 11. Koliki je idealni otpor ampermetra? A idealnog voltmetra? Je li mogue dostii te ideale? c c 12. Kratki spoj je put s vrlo malim otporom vezanim u paralelu s nekim drugim dijelom kruga. Diskutirajte efekt kratkog spoja! 13. Ako se struja prenosi preko vrlo velikih udaljenosti, otpor ica postaje znaajan. Zato? Je li bolje z c s prenostiti jau struju i manji napon ili slabiju struju i vii napon da se izgubi manje energije? Objasite c s svoj odgovor. 14. Jesu li dva prednja svjetla na automobilu povezaa u seriju ili u paralelu? Kako to moete dokazati? z 15. Tri arulje od 60 W, 75 W i 200 W povezane su u seriju na mreu s 220 V. Koja arulja svjetli najjae? z z z c Koja ima najvei otpor? Kako bi se promijenio odgovor ako su povezane u paralelu? c

2 GAUSSOV ZAKON

26

16. Dvije jednake arulje povezane su u seriju. Hoe li prva arulja biti svjetlija od druge? z c z 17. Treba li osigura spojiti u seriju ili u paralelu s uredajem kojeg titi? c s 18. Pretpostavimo da ste pri padu sa neke visini dohvatili icu s visokim naponom. Hoe li vas struja stesti z c dok visite? AKo ica pukne, trebate li se nastaviti drati sve dok ne zavrite s padom? z z s

2.12

Magnetizam

Vjeruje se da se kompas, koji koristi magnetsku iglu, koristio u Kini ve u 13. stoljeu prije nove ere, a ije c c c otkrie je indijskog ili arapskog porijekla. Grci su ponavali magnetizam oko 800. godine prije nove ere. Otkrili c su da kamen magnetita ( Fe3 O4 ) privlai komad ljeza. c e Godine 1269. francuz Pierre de Maricourt zapazio je da smjer igle blizu prirodnog magneta formira linije koje ine sfere i prolaze kroz dvije suprote toke, koje je on nazvao polovima magneta. Eksperimenti su c c pokazali da svaki magnet, bez obira na oblik, ima dva pola, nazvanih sjevernim i junim polom, koji djeluju z silom na druge magnetske polove slino kao to elektrini aboji djeluju na druge naboje. Tako, istoimeni polovi c s c se odbijaju, a suproti se privlae. c Polovi su dobili ime zbog svog ponaanja prema Zemljinom magnetskom polju - sjeverni pol mageta pokazivat s e prema sjeverom Zemljinom polu. c

Slika 40: Igla kompasa moe se z upotrijebiti za odredivanje magnetnih silnica izvan magneta.

Slika 41: Vektor je u smjeru v palca, B u smjeru prstiju. Sila FB na pozitivni naboj je u smjeru dlana, kao da gurate esticu rukom. c

Godine 1600. William Gilbert (1540. 1603.) proirio je Marcourtov eksperiment na mnogo materijala. s Sugerirao je da je Zemlja veliki stalni magnet. Ustanovljeno je da se jedan magnetski pol nikad ne moe izolirati, z tj. magnetni polovi se uvijek nalaze u parovima. Relacija izmedu magnetizma i elektriciteta pronadena je 1819. kad je, za vrijeme demonstracije na predavanju, danski znanstvenik Hans Christian Oersted naao da elektrina struja u ici otklanja iglu kompasa. s c z 1820-tih godina demonstrirano je daljnje povezivanje elektriciteta i magnetizma Faraday i Joseph Henry. Pokazali su da se elektria struja moe proizvesti ili gibanjem mageta u blizini kruga ili mjenjanjem struje blizu c z tog kruga. Ti pokusi demonstriraju da promjenjivo magnetno polje stvara elektrino polje. Kasnije je Maxwell c pokazao da vrijedi i obrat: promjena elektriog polja stvara magnetno polje. c

2 GAUSSOV ZAKON

27

2.13

Magnetno polje i sile

Magnetno polje emo ozaavati simbolom B. Smjer magetnog polja je smjer magnetne igle. Kao i elektrio c c c polje i magnetno moemo prikazati magnetnim silnicama. z Slika 40 pokazuje magnetne silnice ravog magneta. Zapazite da magnetne silnice izlaze iz sjevernog pola i ulaze u juni. z Moemo denirati mageto polje B u nekoj toki prostora u terminima magnetne sile FB kojom polje djeluje z c na nabijenu esticu koja se giba brzinom . Eksperimenti na razliitim nabijeim esticama koje se gibaju u c v c c magnetom polju daju sljedee rezultate: c veliina sile FB magnetne sile proporcionalna je naboju i brzini estiice. c c Veliina i smjer sile FB ovise o brzini estice i o veliini i smjeru magnetnog polja B. c c c Kad se nabijena estica giba paralelno vektoru magnetnog polja, magnetna sila koja djeluje na esticu je c c nula. Kad brzina estice tvori kut = 0 s magnetnim poljem, magnetna sila okomita je i na i na B, tj. na c v ravninu deniranu s brziom estice i poljem. c Magnetna sila kojom polje djeluje na pozitivni naboj suprotna je sili na negativni naboj ako se gibaju u istom smjeru. Veliina magnetne sile proporcionalna je sa sin , gdje je kut brzine estice sa smjerom polja. c c Sva ta opaanja mogu se sumirati u obliku z FB = q B. v Veliina magnetne sile je c FB = |q| vB sin . Nekoliko vanih razlika izmedu elektrinih i magnetnih sila: z c c c Elektrine sile djeluju u smjeru elektrinog polja, dok magnetne djeluju okomito na magnetno polje. Elektrine sile djeluju na nabojene estice i kad se ne gibaju, dok magnetne djeluju samo na estice u c c c gibanju. Elektrine sile vre rad premjetanjem nabijene estice, dok magnetne sile konstantnog magnetnog polja c s s c ne vre rad pri premjetanju estice jer je sila okomita na pomak. s s c Iz zadnje tvrdnje vidimo da se kinetika energija nabijene estice ne mijenja gibanjem kroz magnetno polje. c c Mijenja se samo smjer brzine estice ne i njena veliina. c c Jedinica za magnetno polje zove se tesla (T): 1T=1 N N =1 . C m/s Am (2.52) (2.51)

Cesto koritena ne SI jedinica je gauss (G): 1 T = 104 G. s Kviz 2.20. Sjeverni pol magneta dri se blizu nabijenog komada plastike. Magnet e plasticu (a) privui, (b) z c c odbiti, ili (c) nee utjecati. c Rjeenje: (c). Magnetna sila proporcionalna je brzini naboja relativno na polje. Ako naboj miruje sila je s nula. Kviz 2.21. Nabijena estica giba se brzinom u magnetnom polju B. Magnetna sila na esticu je maksimalna c v c kad je (a) paralelan s B, (b) okomito na B, (c) nula. v Rjeenje: (b) Maksimalna vrijednost sinusa je za 90 . s Kviz 2.22. Elektron se giba u ravnini papira prema vrhu stranice. Magnetno polje je takoder u ravnini usmjereno na desno. Smjer magnetne sile na elektron je (a) prema vrhu stranice, (b) prema dnu stranice, (c) na lijevi kraj stranice, (d) na desni kraj stranice, (e) gore iz stranice, (f) dolje u stranicu. Rjeenje: (e) Pravilo desne ruke daje smjer. Pazite da elektron ima negativni naboj. s

2 GAUSSOV ZAKON

28

2.14

Magnetna sila na vodi kojim tee struja c c

Ne treba iznenaditi da magnetno polje djeluje na vodi kojim tee struja kad djeluje na nabijenu esticu u c c c gibanju, jer je struja gibanje mnogih nabijenih estica. c Struja koja tee vodiem je kolekcija gibanja mnogih nabijenih estica; dakle, rezultanta je suma individuc c c alnih sila na sve nabijene estice koje ine struju. Sila na estice se prenosi na icu sudaranjem s atomima koji c c c z tvore icu. z

Slika 42: Magnetno polje koje izlazi iz papira oznaeno je c tokama, po strelici koja izlazi c kroz papir.

Slika 43: Magnetno polje koje ide u papir oznaeno je c krievima, poput zadnjeg kraja z strelice koja ulazi u papir.

Slika 44: Dio ice kojom tee z c struja u magnetnom polju B. Magnetna sila na svaki naboj iz struje je q B, a ukupna sila na v segment duljine L je I L B.

Notacija: kad je polje okomito na papir i djelje iz stranice, oznaavat emo ga nizom toaka, koje oznaavaju c c c c vrh strelice koja dolazi prema vama (slika 42. U tom sluaju oznaavamo polje kao Bout . Kao je polje usmjereno c c okomito u stranicu, oznaavamo ga krievima, poput repa strelice koja ide od vas, slika 43. Polje oznaavamo c z c s Bin . Neka ravnim dijelom ice duljine L i poprenog presjeka A, tee struja I u jednolikom magnentnom polju z c c B, kao to je prikazano na slici 44. Magnetno polje na naboj q koji se giba brzinom u vodiu je q B. Ovu s v c v silu moramo pomnoiti s brojem naboja na tom dijelu. Volumen segmenta je AL, broj naboja je nAL, gdje je z n broj naboja u jedinici volumena. Dakle, totalna sila na icu duljine L je z FB = (q B)nAL. v Iz jednadbe (2.32), struja u ici je I = nqvA, pa je z z FB = I L B, (2.53)

gdje je L vektor koji pokazuje smjer struje I i ima veliinu duljine dijela ice L. Zapazite da izraz vrijedi samo c z za ravni dio ice u jednolikom magnetnom polju. z Ako ica nije ravna, kao na slici 48, sila na mali segment vektora duljine ds u polju B je z dFB = I d B. s Ukupna sila koja dhjeluje na icu je z FB = I
a

(2.54)

b d B, s (2.55)

gdje a i b oznaavaju krajnje toke ice. c c z Razmotrimo specijalne sluajeve kad je magnetno polje homogeno (jednoliko po veliini i smjeru). c c

2 GAUSSOV ZAKON

29

Slika 45: Zica je okomita na polje izmedu polova magneta. Magnetno polje usmjereno je u stranicu. Struja ne tee, pa je sila c nula.

Slika 46: Kad struja ide prema gore, ica se pomie na lijevo. z c

Slika 47: Kad je struja prema dolje, ica se pomie na desno. z c

Slika 48: Dijelom ice proizvoljz nog oblika tee struja I i magnetc nom polju B. Sila na segment d s je I d B. s

Slika 49: Zakrivljenom icom z tee struja I u jednolikom magc netnom polju. Sila je jednaka sili koja djeluje na ravnu icu z c izmedu krajnjih toaka.

Slika 50: Magnetna sila na zatvorenu icu u homogenom pojlu je z nula.

z c i. Zakrivljena ica kojom tee struja I nalazi se u magnetnom polju B, kao na slici 49. Kako je polje jednoliko, moemo ga izvui izvan integrala z c b FB = I d B. s (2.56) Integral b
a a

d je vektorska suma svih elemenata ice od a do b, pa je jednaka vektoru L = ab: s z FB = I L B. (2.57)

2 GAUSSOV ZAKON

30

Zakljuujemo da magnetna sila na zakrivljenu icu kojom tee struja u jednolikom magnentnom polju c z c jednaka je kao na ravnu icu koja povezuje krajnje toke ice s istom strujom. z c z c c c ii. Zica ini zatvorenu krivulju. Iz gornjeg sluaja, kad je b = a, je integral jednak nuli. Zakljuak je ukupna sila koja djeluje na zatvorenu krivulju je nula. Kviz 2.23. Cetirima icam prikazanim na slici 51 tee ista struja iz toke A u B udaljene za 10 cm u istom z c c magnetnom polju. Poredajte ice po veliini sile koja djeluje na njih, od vee k manjoj. z c c

Slika 51: Uz kviz 2.23. Na koju icu djeluje najjaa magnetna sila z c Rjeenje: (a), (b) = (c), (d). Veliina sile ovisi o vrijednosti sin . Maksimalna sila je kad je ica okomita s c z na polje (a), a sila je nula kad su paralelni, (b) i (c) reprezentiraju istu silu, jer sila je jednaka kad su krajnje toke jednake. c c Kviz 2.24. Zicom tee struja u ravnini papira prema vrhu stranice. Magnetno polje je u smjeru desnog kraja stranice. Sila na icu je (a) prema vrhu stranice, (b) prema dnu stranice, (c) na lijevi kraj stranice, (d) na desni z kraj stranice, (e) gore iz stranice, (f) dolje u stranicu. Rjeenje: (c) Koristite pravilo desne ruke za odredivanje smjera magnetnog polja. s

2.15
2.15.1

Izvori magnetnog polja

Biot-Savartov zakon

Ubrzo nakon to je Oersted 1819. otkrio da se igla kompasa zakree pod utjecajem struje u vodiu, Jeans c c Baptiste Biot (1774. 1862.) i Flix Savart (1701.1841) izveli su kvantitativni eksperiment iz kojeg su e

2 GAUSSOV ZAKON

31

dobili matematiki izaz koji daje magnetno polje u nekoj toki prostora zbog struje. Opaanja koja su dovela c c z do formule 0 I d r s dB = . (2.58) 4 r2 su bila sljedea: c Vektor dB okomit je na d (koji pokazuje smjer struje) i jedinini vektor r od d u P . s c s Veliina od dB obrnuto je proporcionalna s r2 , gdje je r udaljenost od d do P . c s c c Veliina od dB proporcionalna je struji i veliini ds. Veliina dB proporcionalna je sa in, gdje je kut izmedu vektora d i r. c s s U gornjoj formuli konstanta 0 je permeabilnost vakuuma i iznosi 0 = 4 107 T m/A. Ukupni magnetno polje dobivamo integracijom Eq. (2.58) 0 I d r s B= , 4 r2 gdje se integrira preko cijele distribucije struje. (2.59)

(2.60)

Slika 52: Uz kviz 2.25. Gdje je magnetno polje najvee? c

Slika 53: Uz primjer 2.3. Tankom, ravnom icom tee struja z c I. Magnetno polje raunamo u c toki P . c

Slika 54: Uz primjer 2.3. Kutovi 1 = 0 i 2 = za beskonanu c icu. z

Kviz 2.25. Razmotrimo struju u ici prikazanoj na slici 52. Rangirajte toke po veliini magnetnog polja od z c c vee k manjoj. c Rjeenje: B, C, A. Toke B i su jednako udaljene elementu struje, ali u C polje se reducira zbog faktora s c sin . Polje u A je nula jer je = 0. Primjer 2.3. Razmotrimo tanku, ravnu icu kojom tee konstantna struja I smjetenu du osi x, kao na z c s z slici 53. Odredite magnetno polje u toki P . c Rjeenje: Kreemo od elementa d. Smjer magnentog polja je iz stranice. Kako su svi elementi struje I d s c s s c u ravnini stranice, svi dB e biti iz stranice. Izaberemo y-os da je P na pozitivnoj y-osi, onda je polje u smjeru osi z, ili k: d r = | d r| = ( dx sin ) s s k k.

2 GAUSSOV ZAKON

32

Element polja je 0 I dx sin k. 4 r2 Svi elementi struje stvaraju magnetno polje u smjeru, sve elemente zbrajamo skalarno, a konani smjer je k c k. dB = ( dB) = k 0 I dx sin . 4 r2 Integraciju izvrimo izraavanjem varijabli preko kuta : s z a r= sin 1 x = a ctg dx = d. sin2 Za dB dobivamo izraz 0 I dB = sin d. 4a Integracija je sad jednostavna: dB = 0 I B= 4a
2

(2.61)

(2.62) (2.63) (2.64)

sin d =
1

o I (cos 1 cos 2 ). 4

(2.65)

Za beskonano dugaku icu je 1 = 0, 2 = , pa je magnentno polje c c z 0 I . (2.66) 2a Rezultati ovog primjera su vrlo vani jer struja u obliku ravnog dugakog vodia esto se pojavljuje. Zbog z c c c simetrije ice, magnetne silnice su koncentrine s icom i lee u ravninama okomitima na icu. Veliina od B je z c z z z c je da obuhvatimo icu desnom konstantna na svakoj krunici polumjera a. Pravilo za odredivanje smjera od B z z rukom, kad palac ide u smjeru struje. Cetiri prsta koji obuhvaaju icu pokazuju smjer magnetnog polja. c z Valja zapaziti da magnetne silnice tvore zatvorene krivulje, za razliku od elektrinih silnica. c B= 2.15.2 c Magnetno polje izmedu dvaju paralelnih vodia

Kako struja stvara magnetno polje, jasno je da e dva vodia kojima tee struja djelovati medusobno magnetnom c c c silom. Ta se sila koristi za deniranje ampera i coulomba. Razmotrimo dvije dugake, ravne, paralelne ice odvojene udaljenou a kojima protie struja u istom c z sc c smjeru. Vodi 2 stvara magnetno polje B2 na poloaju vodia 1. Smjer B2 okomito je na icu 1. Magnetna sila c z c z na icu 1 duljine po duljini l je F1 = I1 B2 . Zbog okomitosti polja i struje, veliina od F1 je F1 = I1 lB2 , a z l c B2 je dano s (2.66), pa je ( ) 0 I2 0 I1 I2 F1 = I1 lB2 = I1 l = l. (2.67) 2a 2a Smjer sile F1 je prema ici 2, jer je B2 u tom smjeru. Naravno, sila kojom B1 djeluje na icu 2 je suprotna z l z ovoj sili, to i treba biti po treem Newtonovom zakonu. Kad su struje u suprotnom smjeru, sile mijenjaju s c orjentaciju, tj. sila je odbojna. Kako je veliina sile ista na oba vodia, oznait emo je s FB , a po jedinici duljine vodia ona iznosi c c c c c 0 I1 I2 FB = . l 2a Ovaj izraz slui za deniranje ampera: z Def. 2.7. Kad je veliina sile po jedinici duljine izmedu dva dugaka paralelna vodia na medsobnoj udaljenosti c c c od 1 m koji vode identinu struju jednaka 2 107 N/m, struja u svakom vodiu je 1 A. c c Kviz 2.26. Za I1 = 2 A, I2 = 6 A na slici 56, koji je odgovor ispravan: (a) F1 = 3F2 , (b) F1 = F2 /3, (c) F1 = F2 Rjeenje: (c). F1 = F2 kao to zahtjeva 3. Newtonov zakon. s s (2.68)

2 GAUSSOV ZAKON

33

Slika 55: Pravilo desne ruke za odredivanje smjera magnetnog polja duge, ravne ice kojom z tee struja. Zapazite da magc netne silnice tvore krunice oko z ice. z 2.15.3 Magnetni tok

Slika 56: Dvije paralelne ice z vode struju koja stvara mag netnu silu. Polje B2 zbog struje u ici 2 stvara silu na icu 1 z z veliine F1 = I1 lB2 . Sila je c privlana ako su struje paralelne, c odbojna za antiparalelne struje.

Slika 57: Zemljino magnetno polje. Zapazite da je juni magz netni pol blizu sjevernog geografskog pola i obratno.

Tok pridruen s magnetnim poljem deniramo slino kao elektrini tok: z c c B = B dA. U specijalnom sluaju kad je polje homogeno koje zatvara kut s dA magnetni tok je c B = BA cos . Jedinica magnetnog toka je weber 1Wb = 1T m2 2.15.4 Magnetno polje Zemlje

(2.69)

(2.70)

Sjeverni magnetni pol magneta okree se prema sjevernom geografskom polu, to znai da je Zemljin juni c s c z magnetni pol smjeten blizu sjevernog geografskog pola. s

2.16

Faradayev zakon

Do sad smo prouavali elektrina polja stvorena stacionarnim nabojima i magnetna polja stvorena nabojima u c c gibanju. Ovdje promatramo efekt koji stvara magnetno polje koje se mijenja tijekom vremena. 2.16.1 Faradayev zakon indukcije

Faraday je iz svojih opaanja zakljuio da elektrina struja se moe inducirati u krugu promjenom magnetnog z c c z polja. Faradayev zakon indukcije moe se izraziti kao z Teorem 2.1. Napon induciran u krugu proporcionalan je brzini promjene magnetnog toka kroz krug: dB U = , B = B dA. dt Ako se petlja sastoji od N zavoja, vrijedi U = N dB . dt (2.72)

(2.71)

2 GAUSSOV ZAKON

34

Kviz 2.27. Slika prikazuje graku reprezentaciju veliine polja vs. vrijeme. Magnetno polje je okomito na c c ravninu petlje i homogeno preko povrine petlje. Rangirajete veliinu generiranog napona u 5 trenutaka, od s c veeg k manjem. c Rjeenje:c, d =e,b,a. Toke c i d su na istom pravcu, pa je nagib jednak na tim tokama. Toka a ima nulti s c c c nagib jer je horizontalna.

Slika 58: Uz kviz 2.27. Vremenska ovisnost magnetnog polja kroz petlju.

2.16.2

Maxwellove jednadbe z

Maxwellove etiri jednadbe su baza svih elektriih i magnetnih pojava. Jednadbe koje je razvio James c z n z Clerk Maxwell su osnova elektromagnetnih fenomena kao to su Newtonovi zakoni za mehanike pojave. s c Ove su jednabe obuhvatnije nego se moglo zamisliti jer se pokazalo da su u skladu sa specijalnom teorijom z relativnosti. Ovdje emo prikazati Maxwellove jednadbe za prazni prostor, tj. bez dielektrinih ili magnetnih materijala. c z c Jednadbe su Gaussov zakon: ukupni elektrini tok kroz zatvorenu plohu jednak je naboju podijeljenom s 0 : z c q E dA = , 0
S

Gaussov zakon.

(2.73a)

Gaussov zakon u magnetizmu, kao elektrini, ali nema magnetnog naboja: c B dA = 0,

S

Gaussov zakon u magnetizmu.

(2.73b)

Faradayev zakon opisuje stvaranje elektrinog polja promjenom magnetnog polja. c dB E d = s , dt Faradayev zakon. (2.73c)

Ampre Maxwellov zakon generalizacija je Amprova zakona i opisuje stvaranje magnetnog polja iz elektrinog e e c polja i elektrine struje. c dE B d = 0 I + 0 0 s , dt AmpreMaxwellov zakon. e (2.73d)

Jednom kad su poznata elektrina i magnetna polja, sila koja djeluje na esticu naboja q moe se izraunati c c z c iz Lorentzove sile: F = q E + q B. v (2.74)

2 GAUSSOV ZAKON

35

2.17
2.17.1

Izmjenina struja c
Izvori izmjenine struje c

Prema Faradayevom zakonu je inducirani napon U = dB , dt B = BA cos ,

gdje je kut izmedu povrine i silnica polja. Ako u magnetno polje stavimo petlju koja se vrti stalnom kutnom s brzinom , kut se mijenja u vremenu, pa se tok kroz petlju u vremenu mijenja po zakonu B = BA cos t. Tada je inducirani napon u = BA sin t = Umax sin t, gdje je Umax maksimalni napon izvora ili amplituda napona. Kruna frekvencija je z = 2 = 2 , T

je frekvencija izvora, a T preioda. Vidimo da je napon pozitivan za vrijeme jedne polovice periode, a negativan u drugoj polovici. Frekvencija struje kod nas je = 50 Hz. 2.17.2 Otpori u krugu izmjenine struje c

Promotrimo krug izmjenine struje koji se sastoji od otpornika i izvora, prikazanog na slici ??. U bilo kojem c trenutku algebarska suma napona u zatvorenom krugu mora biti nula (Kirchhoovo pravilo u = uR = Umax sin t gdje je UR trenutni pad napona na otporniku. Za struju koja prolazi krugom dobivamo izraz i= gdje je Imax maksimalna struja Imax = Vidimo da je trenutni napon na otporniku uR = Imax R sin t. (2.77) uR Umax = sin t = Imax sin t, R R Umax . R (2.76) (2.75)

Na slici 59 prikazan je graf napona i struje za izmjenini krug struje. Struja i napon su u fazi (slika 78), jer c se jednako ponaaju tijekom vremena, dostignu maksimum u istom trenutku. s Zapazite da je srednja vrijednost struje po ciklusu nula, jer struja tee u pozitivnom smjeru isto vrijeme c i s istim intenzitetom kao u negativnom smjeru. Smjer struje nema utjecaja na ponaanje otpornika, jer s se temperatura otpornika poveava zbog sudaranja elektrona s atomima vodia bez obzira na smjer gibanja c c elektrona. Snaga koja se daje otporniku jednak je P = i2 R, gdje je i trenutna struja u otporniku. Kako je snaga proporcionalna kvadratu struje, smjer nije vaan. Srednja snaga za vrijeme jednog perioda je z T 2 2 i R dt RImax Imax = = i P = 0 T 2 2. Slino imamo i za napon: c Umax u= . 2 (2.78)

2 GAUSSOV ZAKON

36

max

u u
max

b
t

Slika 59: Graf trenutne struje iR i trenutnog napona uR na otporniku kao funkcije vremena. Struja je u fazi s naponom. U trenutku t = T , jedan ciklus je kompletiran.

Slika 60: Fazna razlika prikazuje se u vektorskom dijagramu. Napon je u odnosu na struju zakrenut za fazni kut . Za > 0 napon je u fazi ispred stuje, za < 0 iza struje.

Slika 61: Napona i struje su u fazi za omski otpor.

max

2 max

_ i
2

= I

2 max

/2

Slika 62: Graf struje u otporniku kao funkcija vremena.

Slika 63: Graf kvadrata struje u otporniu kao funkcija vremena. Zapazite iz grafa da 2 povrina ispod krivulje jednaka 1 Imax ! s 2

2.17.3

Zavojnica u izmjeninom krugu struje c

Moe se pokazati da je struja koja prolazi zavojnicom induktiviteta L, a na ijim je krajevima razlika potencijala z c u = Umax sin t jednaka ( ) Umax Umax 1 iL = cos t = sin t 2 . (2.79) L L Vidimo da je struja u zavojnici izvan faze od /2 rad = 90 u odnosu na napon (kasni za naponom). Iz jednadbe (2.79) vidimo da je maksimalna vrijednost struje z Umax , (2.80) L to lii na vezu izmedu struje, napona i otpora u krugu istosmjerne struje, pa deniramo induktivni otpor: s c Imax = XL L. Napon u zavojnici je uL = L di = Umax XL sin t. dt (2.82) (2.81)

Kviz 2.28. Razmotrite krug na slici 66. Zarulja e svjetliti najsjajnije na (a) visokoj frekvenciji, (b) niskoj c frekvenciji, (c) jednako na svim frekvencijama. Rjeenje (b). Na niskim frekvencijama, induktivni otpor je mali s pa je struja velika. Pad napona je uglavnom na arulji, pa ona svjetli jarko. z

2 GAUSSOV ZAKON

37

b
max

c e a d T u t
L

max

Slika 64: Graf struje iL i napona uL u zavojnici kao funkcija napona. 2.17.4

Slika 65: Struja u zavojnici kasni za naponom za 90 .

Slika 66: Uz kviz 2.28. Na kojoj e frekvenciji svjetiljka svjec tliti najsjajnije.

Kondenzatori u krugu izmjenine struje c

a
max

d u
max
T

t u
C

Slika 67: Krug se sastoji od kondenzatora kapaciteta C povezanog na izvor izmjenine struej c

Slika 68: Graf trenutne struje i napona kroz kondenzator.

Slika 69: Struja u kondenzatoru prethodi naponu za 90 .

Slika ?? pokazuje kondenzator povezan na izvor izmjenine struje. Razlika potencijala na kondenzatoru c jednaka je naponu na izvoru uC = Umax sin t. (2.83) Iz denicije kapaciteta je C = q/uC , pa je q = CUmax sin t, gdje je q naboj na kondenzatoru u trenutku t. Kako je i = dq/ dt, struja u krugu je ( ) dq = CUmax cos t = CUmax sin t + . iC = dt 2 (2.84)

(2.85)

Zamijeujemo da je struja za /2 izvan faze s naponom. Struja postie maksimum na etvrtini perioda prije c z c napona. Vidimo i da je maksimalna struja Imax = CUmax = Umax . (1/C) (2.86)

Nazivnik je otpor kojeg emo oznaavati s XC i deniramo ga kao otpor kondenzatora c c XC 1 C (2.87)

2 GAUSSOV ZAKON

38

pa je Umax . (2.88) XC Kad se frekvencija pribliava nuli, otpor kondenzatora tei u beskonano, i za nulu, kondenzator predstavlja z z c otvoreni krug. Imax =

Slika 70: Uz kviz 2.29. Na kojoj e frekvenciji c svjetiljka svjetliti najsjajnije.

Slika 71: Uz kviz 2.30. Na kojoj e frekvenciji c svjetiljka svjetliti najsjajnije.

Kviz 2.29. Razmotrite krug na slici 70. Zarulja e svjetliti najsjajnije na (a) visokoj frekvenciji, (b) niskoj c frekvenciji, (c) jednako na svim frekvencijama. Rjeenje (a). Za visoke frekvencije. Otpor kondenzatora je tako s mali da je struja velika. Pad napona je uglavnom na arulji, pa ona svjetli jarko. z Kviz 2.30. Razmotrite krug na slici 71. Zarulja e svjetliti najsjajnije na (a) visokoj frekvenciji, (b) niskoj c frekvenciji, (c) jednako na svim frekvencijama. Rjeenje (b). Za niske frekvencije, otpor kondenzatora je tako s velik da vrlo malo struje ide kroz granu kondenzatora.Otpor zavojnice je mali pa struja tee kroz tu granu c strujnog kruga i svjetiljka svjetli. Kako frekvencija rase, induktivni otpor raste, a kondenzatorov pada, pa svjetiljka sjaji slabije. 2.17.5 RLC krug

Slika 72: Krug izmjenine struje koji se sastoji c od otpornika, zavojnice i kondenzatora. Slika 73: Graf napona u RLC krugu. Slika 72 prikazuje krug koji se sastoji od otpornika, zavojnice i kondenzatora vezanih u seriju s izvorom izmjenine struje. Pretpostavimo da napon izvora se mijenja sinusoidalno c u = Umax sin t,

2 GAUSSOV ZAKON

39

dok se struja mijenja kao i = Imax sin(t ), gdje je fazni kut izmedu struje i primjenjenog napona. Struja u svim tokama mora imati istu amplitudu i c fazu.

Slika 74: Relacije faza izmedu napona i struje za (a) otpornik, (b) zavojnicu, (c) kondenzator. Iz prethodnih paragrafa imamo UR = Imax R sin t = UR sin t, ( ) 1 UL = Imax XL sin t + 2 = UL cos t, ) ( UC = Imax XC sin t 1 = UL cos t, 2 gdje su maksimalne vrijednosti napona UR = Imax R, UL = Imax XL , UC = Imax XC . (2.89d) (2.89a) (2.89b) (2.89c)

Slika 75: Dijagram faze za RLC krug prikazan na slici 72. Ukupni napon UM ax zatvara kut s Imax Ukupni napon je

Slika 76: Pojednostavljena verzija dijagrama iz prethodne slike

Slika 77: Trokut impedancija za serijski RLC krug dan relacijom Z = R2 + (XL XC )2 .

u = uR + uL + uC . Sumu emo jednostavno dobiti na dijagramu faze, na kojem maksimalnu struju crtamo na apscisi, a napon pod c kutom faznog pomaka , kao na slici 71. Zbrajanjem napona dobivamo (slika 75) 2 Umax = UR + (UL UC )2 = (Imax R)2 + (Imax XL Imax XC )2 (2.90) Umax = Imax R2 + (XL XC )2 ,

2 GAUSSOV ZAKON

40

odnosno, ukupni otpor kojeg zovemo impedancija je Z R2 + (XL XC )2 . Impedanciju moemo dobiti iz trokuta impedancije sa slike 77, otkuda moemo dobiti i fazni kut z z ( ) XL XC = arc tg . R Kviz 2.31. Na svakom grafu na slici 79, nadite relaciju izmedu XL i XC .

(2.91)

(2.92)

Slika 78: Slika 79: Uz kviz 2.31. Nadite relacije izmedu otpora! Rjeenje: (a) XL < XC , (b) XL = XC , (a) XL > XC . s

2.18

Elektromagnenti valovi

Za razliku od mehanikih valova, elektromagnetni (EM) valovi mogu putovati vakuumom. c zaudno, Maxwellove jednadbe takoder predvidaju postojanje EM valova, koji se ire kroz prostor brzinom c z s svjetlosti c. Heinrich Herz je potvrdio Maxwellova predvidanja generiranjem i detektiranjem EM valova 1887. godine. To je otkrie dovelo do mnogih praktinih komunikacijskih sistema poput radija, televizije, radara. Na c c konceptualnom nivou, Maxwell je objediono svjetlost i elektromagnetizam razvijanjem ideje da je svjetlost oblik EM zraenja. c EM val sastoji se od elektrinog i magnetnog polja koja se ire u obliku valova u ravnini. Ravnine elektrinog c s c i magnetnog polja su medusobno okomite i okomite su na smjer irenja vala EM valovi su transverzalni valovi. s U svakom su trenutku omjeri veliine elektrinog i magnetnog polja u EM valu jednaki brzini svjetlosti: c c Emax E = = c. Bmax B (2.93)

Kviz 2.32. Kolika je razlika u fazi izmedu oscilacija elektrinog i magnetnog polja? (a) 180 , (b) 90 , (c) 0 , c (d) nije je mogue odrediti. Rjeenje: (c). Polja B i E imaju maksimum i minimum u istom trenutku. c s

2.18.1

Brzina elektromagnetnih (EM) valova u vakuumu i u sredstvu

Godine 1849., francuski znanstvenik Armand Hippolyte Fizeu (1819.1896.) izmjerio je brzinu svjetlosti na otprilike 3 108 m/s. Brzina EM valova odreduju dvije veliine: permitivnost slobodnog prostora 0 , pridruenom elektrinom c z c polju i permeabilnost slobodnog prostora 0 , pridruen magnetnom polju. Te dvije veliine treba kombinirati z c da daju dimenziju brzinu.

2 GAUSSOV ZAKON

41

Slika 80: Reprezentacija EM vala koji se giba u pozitivnom smjeru osi x brzinom c.

Slika 81: Elektromagnetni spektar. Postoji preklapanje pojedinih tipova.

Slika 82: Vrijednosti tih konstanti u SI su 0 = 8.85 1012 C2 1 C2 = , Nm 4 9 109 Nm 0 = 4 107 Tm . A

Tesla se moe napisati pomou drugih SI jedinica z c 1T = 1 Umnoak ove dvije veliine daje z c 0 0 = 1.11 1017 Evidentno je onda brzina 1 = 3.00 108 m/s. c= 0 0 Brzinu c obino nazivamo brzinom svjetlosti, iako je to brzina svih EM u vakuumu. c Brzina svjetlosti u sredstvu Kad se EM giba u sredstvu, brzina mu je v < c. Umjesto speciciranja brzine, esto se specicira indeks loma n: c c n= . (2.94) v s2 . m2 N . Cm/s

LITERATURA

42

Slika 83: EM spektar Kad EM val prelazi iz jednog sredstva u drugo, frekvencija ostaje ista, a mijenja se valna duljina. Ako s 0 oznaimo valnu duljinu vala u vakuumu, onda je c f= c v 0 = = . 0 n

Kako je n > 1, valna duljina u sredstvu je kraa nego u vakuumu. c

Literatura
[1] Yavorski - Pinski: fundamentals [2] Serway, Jevett: Physics for the scientist, www.pse6.com [3] Feynman Lectures on Physics vol 1.