Welcome to Scribd. Sign in or start your free trial to enjoy unlimited e-books, audiobooks & documents.Find out more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
2Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
10_Sineva_Kukoc

10_Sineva_Kukoc

Ratings: (0)|Views: 14|Likes:
Published by Neolitička Šlapa

More info:

Published by: Neolitička Šlapa on Mar 04, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

09/07/2013

pdf

text

original

 
195
Brunislav Marijanovi},Prilozi za prapovijest u zale|u jadranske obale,
Filozofski fakultet Zadar, Sveu~ili{te u Splitu. Monografije, sv. 2 Zadar 2000.
Primljeno/Received: 2001. 12. 3.Prihva}eno/Accepted: 2001. 3. 26.
Sineva KUKO^
Sineva Kuko~HR - 23000 Zadar, HrvatskaOdsjek za arheologijuFilozofskog fakulteta,Obala kralja P. Kre{imira IV., 2.
U nakladi Filozofskog fakulteta u Zadru - Odsjekaza arheologiju, u seriji Monografije (Svezak 2) nedavno je izi{la knjiga Prilozi za prapovijest u zale|u jadranskeobale, autora Brunislava Marijanovi}a. Knjiga sadr`i197 stranica teksta, relativno op{iran sa`etak naengleskom jeziku (197-237), crte`a na 81 tabli, 50ilustracija (crte`i i fotografije) prilo`enih u tekstu i11 priloga (presjeci i tlocrti).Otkri}a i znanstveni dometi ove knjige rezultatsu istraivanja u sklopu bosanskohercegova~kogznanstvenog programa Eneolitik i rano bron~anodoba isto~ne Hercegovine, koji je svojevremenokoncipirao B. Marijanovi} i realizirao ga u okviruZemaljskog muzeja u Sarajevu u razdoblju 1987.-1989. Iako sva gra|a u ovoj monografiji potje~e sprostora isto~ne Hercegovine, njeno tiskanje u Hrvatskojproistje~e iz dobro poznate povezanosti prapovijesnihkultura Jadrana i Hercegovine, odnosno, Jadrana izale|a. Jer, kako u uvodu navodi autor, isto~naHercegovina, sama za sebe nije nikakva posebnacjelina ve} je dio cjelovita hercegova~kog prostora iintegralni dio dalmatinskog zale|a, a hercegova~ki jesvijet u prirodnom, kulturno-povijesnom, znanstveno-problemskom i svakom drugom pogledu neodvojivdio jadranskoga prostora.Premda su u knjizi primarno obra|eni noviisto~nohercegova~ki arheolo{ki nalazi, neizbjeno sudoticani i problemi jadranskog prapovijesnog svijeta,koji na razli~ite na~ine korespondiraju s relevantnomisto~nohercegova~kom prapovijesnom problematikom.Stoga je ova knjiga doista prilog za budu}u sintezu oprapovijesti u zale|u jadranske obale.Jezgru Marijanovi}eve monografije tvore tri velikapoglavlja, posve}ena iscrpnoj interpretaciji trijunovootkrivenih arheolo{kih nalazi{ta na {irem podru~juStoca u isto~noj Hercegovini. To su naselja: gradinaGuvnine (zaselak Gagrice) zapadno od Stoca, Hateljskape}ina kod Hatelja iznad Dabarskog polja i pe}inaLazaru{a u gornjem toku Radimlje. Iskopavao ih jeautor ove monografije, suvremenom terenskommetodologijom, {to mu je osiguralo egzaktne(stratigrafske) arheolo{ke podatke i ~vrsta upori{ta zanjihovu teorijsku obradu. Sva tri nalazi{ta obra|enasu po istoj shemi, sa sljede}im cjelinama: prirodniokviri, povijest istra`ivanja, na~in iskopavanja,stratigrafska slika, fortifikacijski sustav, organizacijaprostora, gospodarstvo, kulturna stratigrafija, kulturnii kronolo{ki okviri. Autor je dakle, obradio tipologiju(planimetrija, fortifikacije, nastambe i dr.) triju nalazi{ta,njihovu gospodarsku strukturu, kerami~ke stilove itehnike i, napokon, ono najbitnije, njihovu kulturnustratifikaciju, te ih sinkronizirao sa svim odgovaraju}imprapovijesnim pojavama u Hercegovini, na Jadranu iBalkanu.Premda su u spomenutim naseobinama zastupljenesamo pojedine prapovijesne epohe i kulture, uglavnombez dugotrajnog kulturnog slijeda, ova nalazi{ta,komparativno analizirana, ipak se problematski odli~nonadopunjuju i stoga daju uvid u gotovo cijelu prapovijestHercegovine, od neolitika do kasnog bron~anog doba.Konkretno, u Guvninama autor je ustanovio dvijefaze ivota: razvijeni eneolitik i zavr{nu fazu posu{kekulture. U Hateljskoj pe}ini ustanovio je pet faza:stariji neolitik, mla|i neolitik, razvijeni eneolitik, ranobron~ano doba, srednje bron~ano doba i srednji vijek.@ivot pak u Lazaru{i autor prati kroz dvije faze:mla|i neolitik i razvijeni eneolitik. Niti jedan lokalitet,dakle, nema puni kontinuitet ivota. Zajedni~ka im je jedino faza razvijenog eneolitika. Rani eneolitik, kaoi srednji neolitik (danilska kultura), autor nije otkriona ovim nalazi{tima.
 
196
S. Kuko~ : » Brunislav Marijanovi}, Prilozi za prapovijest u zale|u jadranske obale... «, Opvsc. archaeol. 25, 195-199 2001.
Nova arheolo{ka otkri}a u isto~noj Hercegovini,prezentirana u ovoj monografiji, bitno su obogatilanedovoljno istraenu prapovijest Hercegovine; prijenjih hercegova~ki eneolitik bio je gotovo nepoznat. Analiziraju}i novu isto~nohercegova~ku arheolo{ku gra|ui interpretiraju}i je u odnosu prema jadranskomkulturnom krugu, autor je u ovom radu iznio cijeliniz novih znanstvenih spoznaja o hercegova~koj regiji,ali i mno{tvo zanimljivih zapaanja o prapovijesti jadranskog svijeta. Izdvajamo ono najbitnije: o neolitiku,eneolitiku i bron~anom dobu.Impresso kulturu (stariji neolitik) u Hateljskojpe}ini I obilje`ava kerami~ki materijal tipi~an zaimpresso neolitik Jadrana i zale|a, ali i kerami~kiukras koji ima stanovita regionalna obilje`ja. Tajukras najtje{nje je vezan za stil Zelene Pe}ine. SrodnostHateljske i Zelene pe}ine najo~itija je pri ukra{avanjuposuda redovima polukrugova i uglatih i izdu`enih{tapi}astih motiva u tehnici vrlo gustog utiskivanja.Marijanovi} uo~ava i neke razlike izme|u ova dvalokaliteta, konkretno, (relativno skromnu) hateljskupojavu motiva izvedenog utiskivanjem ruba {koljke,koji je ~est na Jadranu, ali nepoznat u Zelenojpe}ini. To pak Hateljsku pe}inu i pribli`uje jadranskomkrugu kerami~kog ukra{avanja. Autor stoga zaklju~ujeda je u isto~noj Hercegovini (Hateljska i Zelenape}ina) postojala posebna impresso varijanta u sklopu jadranskog impresso izraza. Na temelju izrazitihsrodnosti Hateljske pe}ine i Zelene pe}ine III, te sobzirom na pojavu star~eva~kog importa slikanekeramike u ovom hateljskom sloju, B. Marijanovi}odre|uje Hateljsku pe}inu i kao razvijenu i kasnufazu impresso kulture. U Marijanovi}evoj argumentacijiovih relativnokronolo{kih odnosa, me|utim, ostajenejasna uloga kerami~kog ukrasa izvedenog rubom{koljke (Marijanovi} 2000: 110-111, bilj. 29).Nagla{eno slaba zastupljenost srednjoneoliti~ke gra|eu Hercegovini, pojava je znanstveno jo{ neobja{njena.Mali broj nalazi{ta srednjeg neolitika u Hercegovini vi{e se ne moe pravdati niskim stupnjem istraenosti,smatra Marijanovi}.Uz eneoliti~ku problematiku isto~nohercegova~kogi jadranskog prostora Marijanovi} se u knjizi najiscrpnijebavi problemima mla|eg neolitika hvarsko-lisi~i}kogtipa i procesima njegovog prerastanja u eneoliti~kestrukture. Za pra}enje ovih procesa u isto~nojHercegovini najpogodnije su Hateljska pe}ina II iLazaru{a I. Hvarsko-lisi~i}ka kultura Hateljske pe}ineII posebno je bliska lisi~i}koj kulturnoj varijanti.Ipak, u Hateljskoj gra|i nedostaje crveni crustedslikani motiv, ina~e brojan u Lisi~i}ima; tako|er,Hateljska pe}ina ima samo jedan kerami~ki ulomak skaneliranim ukrasom, koji je, u obliku kaneliranogprepleta, svojstven Lisi~i}ima. Razlike Lisi~i}i - Hateljskape}ina II Marijanovi} obja{njava regionalnim razvojemhercegova~kih kerami~kih stilova. Autor stogapretpostavlja u Hercegovini postojanje dvaju razli~itihstilskih izraza hvarsko-lisi~i}ke kulture: a) zapadni, sdominacijom bojanja, vezan za Jadran, i b) isto~ni, sdominacijom urezivanja. Spomenuti pak hateljskikanelirani ulomak ima okomite kanelire, ali taj ukras je u cjelini znatno bli`i ne{to mla|im pojavama togatipa nego lisi~i}kom tipu kanelura (Marijanovi} 2000:113). Ovaj ulomak, dakle, nema tipi~an hvarsko-lisi~i}ki karakter. Hateljski kanelirani ulomak odli~nose ve`e za odgovaraju}e nalaze s ve}eg broja nalazi{tana jadranskoj obali i zale|u, stratigrafski uvijek vezanihza slojeve iznad klasi~ne hvarsko-lisi~i}ke kulture(Marijanovi} 2000: 115). Tom ulomku autor tako|ernalazi analogiju u srodnim oblicima kaneliranja izRavli}a pe}ine II C.Svjestan ~injenice o ograni~enim mogu}nostimazaklju~ivanja na osnovi samo jednog ulomka kaneliranja,koji u Hateljskoj pe}ini upu}uje na po~etak onograzvojnog procesa koji se na prostoru hvarsko-lisi~i}kekulture odvijao neposredno na prijelazu iz neolitika ueneolitik, Marijanovi}, uva`avaju}i i neke druge~injenice, predla`e sljede}e relativno-kronolo{ke odnose:Hateljska pe}ina II - Ravli}a pe}ina IIB (najkasnijepo~etak IIC) - Hvar-Lisi~i}i II - Butmir III - Vin~aC/D (Marijanovi} 2000: 115-116).O kerami~koj tehnici kaneliranja Marijanovi}tako|er navodi Onaj mali broj kerami~kih nalazaukra{enih kaneliranjem, premda ima obilje`ja neoliti~ketehnologije i nedvojbeno pripada lokalnoj kerami~kojprodukciji, tipolo{ki je vezan za sasvim drugo kulturnopodru~je. Dakako, rije~ je o Salcuta-Bubanj-Hum-Krivodol kulturnom kompleksu za koji je jednimdijelom vezana op}enito pojava kanelirane keramikena {irem prostoru od Albanije preko Crne Gore dosjeverne Dalmacije i njezina hercegova~kog zale|a.(Marijanovi} 2000: 185) Arheolo{ki materijal Lazaru{e i Marijanovi}u jebio povod za jo{ detaljniju raspravu o postupnompreoblikovanju (eneolitizaciji) starih, neoliti~kih struktura.Lazaru{a I pripada hvarsko-lisi~i}koj kulturi,me|utim, Marijanovi} isti~e da u tom horizontunedostaje klasi~an hvarsko-lisi~i}ki kerami~ki ukras ida se pojavljuju elementi nepoznati toj kulturi. Potome Lazaru{a I najvi{e podsje}a na Popov do kodGorada ili pak Gradac kod Konjica i, djelomi~no, nasli~no stanje u gornjim slojevima Lisi~i}a te u Varvari A1. Sva ta nalazi{ta pripadaju degeneiriranoj hvarsko-lisi~i}koj kulturi, s keramikom koja uglavnom nematipi~nu hvarsku-lisi~i}ku ornamentiku i koja samo jo{svojom tipologijom i tehnologijom svjedo~i o pripadnostispomenutoj kulturi. Precizniji relativno-kronolo{ki poloajLazaru{e I Marijanovi} uspostavlja kompariraju}i je is Ravli}a pe}inom. Prema tome, ve} degenereriranihvarsko-lisi~i}ki oblici Lazaru{e i razvojno i kronolo{kistoje negdje izme|u Gorada i Konjica, s jednestrane, i prijelaza Ravli}a pe}ine IIB u fazu IIC, sdruge strane. Ravli}a pe}inu IIC autor je ve} ranijeopredijelio u rani eneolitik, tj. ona pripada zavr{nojfazi hvarsko-lisi~i}ke kulture i predstavnik je ranogeneolitika isto~ne jadranske obale (Marijanovi} 2000:162). U Lazaru{i I naime nije otkrivena kaneliranakeramika, koja je bitna odrednica Ravli}a pe}ine IIC,odnosno ranog eneolitika.
 
S. Kuko~ : » Brunislav Marijanovi}, Prilozi za prapovijest u zale|u jadranske obale... «, Opvsc. archaeol. 25, 195-199 2001.
197Razdoblje razvijenog eneolitika u Hateljskoj pe}iniIII obiljeeno je dvama tipovima posuda. Prvi tip spro{irenim i prema unutra koso rezanim obodom,Marijanovi} obja{njava u kontekstu stanovitog oblikakulturnih utjecaja stavljenih u {iri kontekstindoeuropeizacije ovog dijela Balkanskog poluotoka(Marijanovi} 2000: 117-118). Autor oprezno dozvoljavapovezivanje tog kerami~kog tipa za odgovaraju}e tipoves prostora isto~nog Balkana i donjeg Podunavlja. Priobja{njenju drugog kerami~kog tipa - posude s prstenastozaobljenim obodom, autor se priklanja mi{ljenju onihautora (B. ^ovi}), koji ga smatraju autohtonomizra|evinom. Potaknut ovakvom kerami~kom strukturomHateljske pe}ine III, autor zaklju~uje da Hateljskape}ina III zapravo odgovara povijesnom segmentukoji ne obiljeavaju populacijske migracije ve} samokontakti dvaju razli~itih kulturnih komponenti(isto~nobalkanske i zapadnobalkanske).Slika Hateljske pe}ine III, odnosno, razvijenogeneolitika ovog podru~ja oboga}ena je i ukra{enomkeramikom, koja je gledaju}i u cjelini, zapravo skupraznorodnih pojava: nalazi cetinskog tipa, ljubljanskogtipa, `lijebljena, barbotino keramika i dr. (Marijanovi}2000: 120). Za te je nalaze bitno {to se ovdje neiskazuju ni u obliku konzistentnih niti me|usobnorazdvojenih pojava kojima bi bilo mogu}e pripisatikarakter samostalnih kulturnih manifestacija, pa utom smislu potvr|uju stratigrafska zapa`anja s drugihnalazi{ta. (Marijanovi} 2000: 120).Definiraju}i fizionomiju Hateljske pe}ine III,Marijanovi} dobrim dijelom definira (razvijeni) eneolitikisto~ne Hercegovine, ali i eneoliti~ku gra|u znantno{ireg prostora. U ivotu Hateljske pe}ine III sudjeluje vi{e komponenti, koje autor izvodi iz razli~itih kulturno-etni~kih manifestacija razvijenog eneolitika. Nagla{avada je samo jedna od tih komponenti autohtona,konkretno, ona konkretizirana u keramici sa zaobljenimrecipijentom s visokim vratom i prstenasto zaobljenimobodom. Sve ostale komponente (keramika cetinskogi ljubljanskog tipa, lijebljena i barbotino keramika,te posude s koso rezanim obodom), znatno su slabijezastupljene u odnosu na onu autohtonu i znak suizvanjskog kulturno-etni~kog utjecaja na autohtonestrukture.Ovakva kerami~ka struktura Hateljske pe}ine IIIautoru je povod za pitanje: je li ljubljanska keramikana Jadranu samostalna kulturno-etni~ka manifestacija(tj. integralni dio jadranske grupe prema P. Koro{ec,odnosno jadranskog tipa ljubljanske kulture premaS. Dimitrijevi}u), ili je ona samo kulturno-etni~kielement inkorporiran u neki drugi sadr`aj? Marijanovi}smatra da je ljubljanska keramika samo kulturni ele-ment, koji je prenesen u hercegova~ki i jadranskisvijet, kulturno-etni~ki bitno razli~it od onog ljubljanskog.Jer, nije mogu}e dokazati prisutnost ljubljanske (kaoni vu~edolske) kulture u Hercegovini i na Jadranu.Pod pojmom jadranski tip ljubljanske kulture trebapodrazumijevati samo i isklju~ivo odre|enu kerami~ku vrstu koja se razlikuje od drugih nalaza s kojima jeasocirana, prije svega, prema svojim ornamentalnimsvojstvima, izvorno vezanim za autenti~nu ljubljanskukulturu, ali koja na jadranskom prostoru ni premazastupljenosti ni prema zna~enju ne prema{uje vrijednostsekundarne komponente u kulturnoj fizionomiji onihnalazi{ta na kojima dolazi i onoga relativno-kronolo{kogodsjeka unutar kojeg se javlja (Marijanovi} 2000:126).Hateljsku pe}inu III autor stoga precizno definirakao vrlo sloenu, ali konzistentnu pojavu, s analogijamau istovremenoj kulturnoj dinamici na ve}em dijelu jadranske obale. Tu pojavu tvore elementi razli~itogpodrijetla, koji su bili uba~eni i s vremenom asimiliraniod autohtonog hercegova~kog, odnosno jadranskogsupstrata. Za Hateljsku pe}inu III, koja oslikavarazvijeni eneolitik hercegova~kog prostora, autor predlaesljede}i relativnokronolo{ki odnos: Hateljska pe}inaIII-Ravli}a pe}ina IIIA, Guvnine I, Lazaru{a II, Velikagradina u Varvari A1, Gudnja V-Odmut V/VI. Ovomkronolo{kom lancu pridodaje i prvu fazu cetinskekulture.Kako se u ovom horizontu pojavljuje i lijebljenakeramika, autor ne{to detaljnije raspravlja o mnogimproblemima koji su u literaturi ve} impostirani u vezis njezinim podrijetlom i zna~enjima u razvijenimeneoliti~kim strukturama u Hercegovini, odnosno, naJadranu. Nagla{ava ~injenicu da ta keramika nigdjena Jadranu i u zale|u nije dominantna pojava, ve} segotovo u pravilu pojavljuje uz neke druge kerami~ke vrste. Ona je uvijek samo dio sadraja slojeva ~ijufizionomiju odre|uju druge, znatno brojnije pojave(Marijanovi} 2000: 34). U tom pogledu jedino suGuvnine i izuzetak, gdje lijebljena keramika dominira.Njezin glavni motiv lijeba, izveden snanim utiskivanjemtrokutastog ili ~etvrtastog predmeta, ponekad je pra}ennizovima uboda.Nakon osvrta na sva dosada{nja relevantnami{ljenja o podrijetlu lijebljene keramike (A. Benac,^. Markovi}, N. Petri}, [. Batovi}, B. Govedarica, B.^ovi}), Marijanovi} iznosi svoje razmi{ljanje o istomproblemu. Smatra da je ona na svim nalazi{timanagla pojava, bez postupnog razvoja i da stoga nijemogu}e dokazati njezin autohtoni nastanak na Jadranui u zale|u; njezina osebujna fizionomija ne moe seizvesti iz vu~edolskih, lasinjskih ili pak ljubljanskihkulturnih struktura. Najbolje analogije lijebljenojkeramici Marijanovi} nalazi na isto~nom Balkanu idonjem Podunavlju. Stanovite sli~nosti nalazi joj i uSrednjoj Europi u kompleksu vrp~aste keramike, ~imese Marijanovi} pribliuje ^ovi}evim razmi{ljanjima oistom problemu. Prema tome, u Guvninama, pojavalijebljene keramike, gdje nju, kao i dominantnupojavu, prati pojava drugih kerami~kih vrsta (ljubljanskihi dr.), znak je novih kulturno-etni~kih prodora negdjes Istoka. No, ti prodori imali su karakter ograni~enihmigracija, koje u Hercegovini i na Jadranu nisu bitnoutjecale na autohtoni kulturni tijek razvijenog eneolitika.Do sli~nih zaklju~aka autor je do{ao analiziraju}iSchnur keramiku, koja je na dobrom dijelu lokaliteta

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->