ZDRAVSTVENI ODGOJ

DEFINICIJA

Zdravstveni odgoj je aktivnost usmjerena na unapreenje zdravlja, prevenciju bolesti ili smanjivanje njihovih posljedica kod pojedinca i grupa putem organizovanih napora na mijenjanju vjerovanja, znanja, stavova i ponaanja Zdravstveni odgoj je skup iskustava i situacija koje u ivotu pojedinca, grupe ili zajednice mogu da dovedu do promjene njihovih vjerovanja, stavova i ponaanja u odnosu na zdravstvene probleme (SZO) Zdravstveni odgoj je nezamjenjivo sredstvo kojim svako drutvo obezbjeuje da ljudi razviju lino i kolektivno razumjevanje i vjetine koje su im potrebne da dostignu zdrave stilove ivota, zdravu javnu politiku i zdravlje zajednice (Evropska unija za zdravstveni odgoj 1991 g.)

CILJEVI ZDRAVSTVENOG ODGOJA OPI CILJEVI, EVROPSKI CILJEVI

Opi ciljevi zdravstvenog odgoja prema SZO postii da se zdravlje smatra visokom zdravstvenom vrijednou pomoi pojedincima da postanu odgovorni za zdravlje promovirati ispravno koritenje zdravstvene slube Evropski ciljevi zdravstvenog odgoja pomoi ljudima da poboljaju svoje zdravstveno stanje i naprave neophodne korekcije svog individualnog stila ivota i ponaanja kada je to neophodno pomoi u smanjenju izdataka za zdravstvenu zatitu smanjenjem nepotrebnih zahtjeva za zdravstvenom zatitom ukljuenje potencijala korisnika u odravanju njegovog zdravlja i koritenju zdravstvene slube

CILJEVI ZDRAVSTVENOG ODGOJA PREMA DETERMINANTAMA PONAANJA

Kognitivni ciljevi (spoznajni ciljevi) obezbjeenje odgovarajueg kvantuma znanja i informacija te uticaj na shvaanje znaaja zdravlja Afektivni ciljevi (opaajni ciljevi) usmjereni su na izmjenu ili formiranje pravilnih stavova o zdravlju Bihevioralni ciljevi (ciljevi vezani za ponaanje) usmjereni su na promjenu ponaanja i praksu promjene ponaanja Socijalni ciljevi usmjereni su na stvaranje adekvatnih uslova za promjenu zdravstvenog ponaanja od strane drutva

USMJERENOST AKTIVNOSTI ZDRAVSTVENOG ODGOJA

Zdravstvenim odgojem bi trebala biti obuhvaena cjelokupna populacija i unutar nje izdvojene grupe: zdravo stanovnitvo rizine grupe (trudnice, djeca i mladi, stara lica) nozoloke grupe (pacijenti oboljeli od infarkta miokarda, eerne bolesti i sl.).

MJESTO DJELOVANJA ZDRAVSTVENOG ODGOJA

Zdravstveni odgoj u porodici program rada tima porodinog doktora (zdravstveno informisanje, poveanje kvantuma znanja, promjena stavova i ponaanja zdravih i bolesnih lanova porodice) Zdravstveni odgoj u kolama sastavni dio nastavno obrazovnog procesa u cilju sticanja znanja iz oblasti unapreenja zdravlja i zdravstvene kulture, prihvatanja poeljnih oblika ponaanja primjer - izrada likovnih radova na temu ta za tebe znai biti zdrav (crte tada predstavlja djeje poimanje zdravlja a to je obino igra, sport, voe, etkica za zube i sl.)

MJESTO DJELOVANJA ZDRAVSTVENOG ODGOJA

Zdravstveni odgoj na radnom mjestu rjeavanje rizika po zdravlje radnika odreenih zanimanja (upotreba sredstava zatite na radu, zabrana konzumiranja alkohola, puenja i sl.) Zdravstveni odgoj u zdravstvenim ustanovama (ambulanta, bolnica) svakodnevna aktivnost zdravstvenih radnika kroz programe zdravstvenog odgoja namjenjene za ciljne grupe i pojedince Zdravstveni odgoj u zajednici programi za mobilizaciju struktura u zajednici

ZDRAVSTVENO ODGOJNI PROCES

Zdravstveni odgoj se zasniva na istim metodama kao i klinika praksa Dijagnostika faza ukljuuje ispitivanje, posmatranje i postavljanje zdravstveno odgojne dijagnoze. Za ispitivanje se koristi vrlo esto anketa o znanju, stavu i praksi pojedinca o odreenom zdravstvenom problemu Na osnovu dobijenih odgovora stiu se informacije koliko ispitanik zna o odreenom zdravstvenom problemu, kakav mu je stav odnosno miljenje i ta upranjava da bi prevenirao odreeni zdravstveni poremeaj Nakon ovih saznanja postavlja se zdravstveno odgojna dijagnoza Faza lijeenja podrazumijeva uenje i poduavanje. Sadraj zdravstveno odgojnog rada treba prilagoditi znanju i stavovima ispitanika

ZDRAVSTVENO ODGOJNI PROCES LIMITIRAJUI FAKTORI

dugotrajan proces kontinuirano djelovanja efekti djelovanja nisu odmah uoljivi postepeni proces (korak po korak) ovisan od karakteristika pojedinca, a manje od aktivnosti zdravstvenog radnika nedovoljna zainteresiranost zdravstvenih radnika za rad na zdravstvenom odgoju ovisan od ekonomskih mogunosti zajednice pod uplivom je socijalnih faktora sredine

KADAR U ZDRAVSTVENOM ODGOJU

Medicinski i nemedicinski kadar uestvuje u aktivnostima zdravstvenog odgoja

Medicinski kadar doktor u primarnoj zdravstvenoj zatiti, doktor specijalista, medicinski tehniar Nemedicinski kadar psiholog, pedagog, nastavnik, uitelj, volonteri, voa zajednice, politiari, medijske linosti, vjerski slubenici, veterinari i sl.

ULOGA ZDRAVSTVENOG RADNIKA

Djelovanje zdravstvenog radnika u procesu zdravstvenog odgoja moe biti direktno i indirektno

Direktno djelovanje zdravstvenog radnika stalno informisanje pacijenata o zdravom stilu ivljenja u cilju prevencije bolesti i poboljanja njihovog zdravstvenog stanja. Zdravstveni radnici treba da djeluju kao model identifikacije u pogledu zdravstvenog ponaanja Indirektno djelovanje zdravstvenog radnika zdravstveni radnici koji se ue bave zdravstvenim odgojem (svi strunjaci u PZZ, strunjaci iz javnog zdravstva) Karakteristike poruke zdravstvenog odgoja poruka mora biti tana, provjerena, prikazana zanimljivo, adekvatno dizajnirana, razumljiva, ohrabrujua, ne smije biti zastraujua

MOTIVACIJE U ZDRAVSTVENOM ODGOJU

Motivacije su unutranje pokretake snage koje tjeraju ljude na aktivnosti koje imaju za cilj zadovoljenje potreba

Endogene motivacije (osnovne bioloke motivacije) predstavljaju zadovoljenje gladi ei, pripadanje zajednici, elju za uspjehom,lijepim izgledom i zadovoljavajuim zdravljem Egzogene motivacije polaze od apeliranja na savijest, autoritet i zastraivanja (npr.TV reklama paste za zube) Faktori od uticaja na motivaciju su: starost, spol, zanimanje, stepen obrazovanja, religija, obiaji, fizioloka stanja (trudnoa, klimakterij), ope zdravstveno stanje, vrsta oboljenja, ekonomski status

KVALITETI EDUKATORA U ZDRAVSTVENOM ODGOJU

Ope ljudske karakteristike iskrenost, prijatnost, emocionalna sigurnost, strpljenje, nepristrasnost Komunikacijske karakteristike sposobnost sluanja, razumjevanja, voenja razgovora i komunikacije sa grupom Menaderske karakteristike analitike sposobnosti, liderstvo, sposobnost prosuivanja Zdravstvene karakteristike dobro ope zdravlje, prijatna spoljanost, zdrav stil ponaanja

METODE RADA U ZDRAVSTVENOM ODGOJU

Najstarija podjela metoda rada u zdravstvenom odgoju je prema toku informacija - podjela na didaktike i sokratovske metode Didaktiki (klasini) metod rada jednosmjerni tok informacija od predavaa ka sluaocima, ex katedra pristup , strukturirano izlaganje materije Sokratovski metod rada dvosmjerni tok informacija, podrazumjeva pitanja i odgovore

Klasina podjela metoda rada u zdravstvenom odgoju je prema broju osoba kojima je namjenjen - podjela na individualne i grupne metode Individualni metod je rad sa pojedincem , naj e e se provodi putem intervjua

GRUPNE METODE RADA

Grupni rad Osnovna praktina tehnika rada je da grupa vri pritisak na pojedinca da se prilagodi, promjeni ili uskladi svoje ponaanje sa ostalim lanovima grupe Nema autoratitvnog stava zdravstvenog profesionalca, niti nametnutih savjetovanja

Grupne metode rada podrazumjevaju rad u maloj i velikoj grupi Mala grupa broji do 10 lanova, a vea grupa do 30 lanova. Bolji uspjesi postiu se sa radom u maloj grupi Grupu ine: voa grupe, profesionalac iz odreene oblasti relevantne za problem koji se tretira, objektivni posmatra, zapisniar i uesnici grupe Igranje uloge kroz iskustvo iz svarnog ivota pomae se ljudima da bolje shvate uzroke problema, nain rjeavanja i potrebu promjene ponaanja radi njegovog razrjeenja

KARAKTERISTIKE GRUPNOG RADA

Karakteristike grupnog rada Prednosti aktivni odnos svih lanova grupe edukator je ravnopravan lan grupe, a ne prenosilac znanja dvosmjernost prenosa informacija naglaena kooperativnost i motiviranost za uspjeh akcije najvii efekat u sticanju znanja Nedostaci manji obuhvat vremenski i ekonomski neisplativo

SAVREMENA PODJELA METODA ZDRAVSTVENOG ODGOJA

Savremena podjela metoda zdravstvenog odgoja je na nastavne i organizacijske

Nastavne metode obuhvataju: intervju i savjetovanja kao individualne metode predavanja, diskusije kao grupne metode medijske tehnike kao masovni mediji, aduiovizuelna sredstva, kompjuterska tehnika itd.

INTERVJU

Intervju je najee koriteni metod rada u komunikaciji pacijent-zdravstveni profesionalac To je oblik komunikacije osobe sa osobom Cilj voenja intervjua je rjeenje zdravstvenog problema pacijenta Vjetina komuniciranja kod ovog metoda dolazi najvie do izraaja Osnovni uslov za dobro voenje intervjua je sposobnost da razumjemo sebe i sluaoca Obino se primjenjuje formalni intervju, veoma rijetko planirani intervju

FORMALNI I PLANIRANI INTERVJU

Formalni intervju najee je nedjelotvoran za aktivnosti u promociji zdravlja i zdravstvenom odgoju jer ma koliko da je pacijent motiviran stav ispitivaa, zdravstvenog profesionalca, namee psiholoku barijeru koju vrlo esto ne moe premostiti ni motiv ni potreba pacijenta savjetovanje zdravstvenog radnika vrlo esto ide ka zastraivanju, prijekoru i neshvatanju psihikog stanja sluaoca Planirani intervju zahtjeva da intervjuiranu osobu vjetinom komuniciranja pridobijemo i privuemo a nakon toga podvrgnemo procesu poduavanja i savjetovanja u odnosu sa sluaocem treba potovati njegove interese, potrebe , vjerovanja, stavove, obiaje i na njegov problem gledati sa saosjeanjem a ne sa saaljenjem (empatijski pristup)

USPJEAN INTERVJU

zaboravite na vrijeme, kafu i druge obaveze skoncentriite se na pacijenta (ne okreite papire pred njim) gledajte ga u oi razgovor obavite bez prisustva drugih lica fokusirajte panju na glavni pacijentov problem Podstaknite diskusiju promovirajte zdrav stil ivota a ne lijekove koristite promotivni materijal

KARAKTERISTIKE INTERVJUA
Karakteristike intervjua Prednosti odnos povjerenja i podrke od strane uesnika intervjua u ostvarivanju zajednikog cilja Nedostaci mali obuhvat vremenski i ekonomski neisplativ osoba koja vodi intervju ne vlada esto vjetinom komuniciranja, te pacijent postaje objekat

PREDAVANJE

Predavanja su najstariji oblik irenja zdravstvenih informacija Predstavljaju klasini vid komunikacionih jednosmjernih metoda Svako predavanje poiva na interesima i potrebama ljudi a bazirano je na predhodnim znanjima poduavanih osoba Broj slualaca koji imaju veeg interesa je mali, auditorij je nehomogen, tako da u najveem broju nikakvo predavanje ne moe zadovoljiti interese svih slualaca Predavanja se obino dopunajavaju novim metodama kao to su to diskusije na kraju predavanja putem postavljanja pitanja i dobijanja odgovora interaktivni pristup problemu

KARAKTERISTIKE PREDAVANJA
Karakteristike predavanja Prednosti jednostavnost ekonominost praktinost Nedostaci najslabiji efekat u sticanju znanja i promjeni ponaanja jednosmjerni proces komuniciranja bez uticaja auditorija pasivan odnos auditorija

MEDIJSKE TEHNIKE

Sredstva masovnih komunikacija imaju velike mogunosti u afirmaciji unapreenja zdravlja Proces komunikacije sastoji se iz odailjaa poruke, same poruke i primaoca poruke, te povratne veze sa odailjaem. Brzina prenoenja jednostavnih poruka i sadraja doprinosi da mas-mediji dobiju posebno mjesto u preventivnim akcijama i kampanji u zajednici, posebno gdje je irenje jasnih i preciznih informacija presudno za uspjeh akcije (vakcinacija) Prednost mas-medija je u informisanju velikog broja ljudi za vrlo kratko vrijeme Osnovna uloga mas-medija je da ljude informiu, upute, obrazuju, da ih odmore ili zabave a da pri tome prihvate zdravstvenu promotivnu poruku

NAJEE KORITENI MAS-MEDIJI

Ograniavajue i oteavajue okolnosti efekta mas medija ogledaju se u jednosmjernosti i posrednosti, bez povratne informacije u komunikaciji Najee koriteni mas-mediji za prenos informacija u zdravstvenom odgoju su televizija, radio, novine i asopisi Televizijski program je najpristupaniji i najprihvatljiviji za prenos informacija sa zdravstvenim sadrajem Radio je takoe dobar prenosilac informacija, ali je njegova sluanost daleko manja Novine se manje itaju, itaoci su uglavnom sa viim stepenom obrazovanja

KARAKTERISTIKE MEDIJSKIH TEHNIKA

Karakteristike medijskih tehnika Prednosti brz prenos informacija obuhvat velikog auditorija ekonominost dostupnost jednostavnost utiu na kreiranje novih modusa ponaanja Nedostaci nepoznavanje auditorija jednosmjernost prijenosa poruke bez povratne informacije u komunikacji

ORGANIZACIONE METODE RADA

Organizacione metode rada u zdravstvenom odgoju nisu klasine nastavne metode, ve predstavljaju organizirani rad ljudi u zajednici u cilju mjenjanja stavova i ponaanja

Organizacione metode rada u zdravstvenom odgoju obuhvataju rad u zajednici drutvene akcije kao kampanja i propaganda grupe za pomo i samopomo

RAD U ZAJEDNICI

Zajednica se sastoji od grupa i pojedinaca koji su orjentirani na uzajamnu saradnju u cilju funkcionisanja zajednice Pojedinci u zajednici su povezani zajednikim interesima, potrebama i orjentisani su na saradnju Procesi uenja i akcija su olakani u organizovanoj zajednici Djelovanje zajednice kao cjeline i aktiviranje ljudi u njoj je metod koji je primjenljiv za odranje zdravog okolia ili rjeavanje socijalnih ili drugih problema (droga, puenje i sl.)

DRUTVENE AKCIJE

Kampanje Kampanje mogu biti usmjerene ka: manifestacijama protesnim skupovima (borba protiv puenja, promocija dojenja, kupovina zdrave hrane, nabavka sigurne vakcine i sl.) grupama sa posebnim potrebama (trudnice, majke sa malom djecom ili oboljelom od odreenih bolesti, hendikepirani i sl.) Grupe za podrku Grupe za podrku, pomo i samopomo predstavlaju organizirane napore zajednice za pomo i podrku majkama u dojenju, razvoju djece, pravilnoj ishrani, prevenciji hroninih bolesti, slijepim i slabovidnim osobama i sl. putem NGO

KARAKTERISTIKE ORGANIZACIONIH METODA RAD U ZAJEDNICI

Rad u zajednici Prednosti : mobilizacija velikog broja ljudi na zajednikom zadatku uspijeh esto zagarantovan Nedostaci: zahtijeva dugotrajnu i dobru pripremu zahtijeva angaman svih aktera u implementaciji to je vrlo teko postii

KARAKTERISTIKE ORGANIZACIONIH METODA- KAMPANJA

Kampanja i propaganda Prednosti: obuhvataju grupe stanovnitva kojima je potrebna pomo (djeca, stari, hendikepirani) mobiliu sve drutvene snage Nedostaci: nemaju odraza na ostalo stanovnitvo, ili samo djelimino ekonomski su esto neisplativi

KARAKTERISTIKE ORGANIZACIONIH METODA RAD U GRUPAMA ZA PODRKU

Rad u grupama za podrku, pomo ili samopomo Prednosti: emocionalna podrka meu lanovima grupe aktivan odnos svih lanova animiranje pomoi drutvene zajednice Nedostaci: zahtijevaju stalnu ekonomsku podrku i permanentan rad (kampanjski rad ne dolazi u obzir)

ZDRAVSTVENO ODGOJNA SREDSTVA

Zdravstveno odgojna sredstva predstavljaju tehnika pomagala koja slue za prenoenje zdravstveno odgojnih informacija na pojedinca i grupu To su orua za rad koja, ako se primjene pogodnom metodom, mogu uticati na bre mjenjanje stavova i navika pojedinaca i zajednice, na sticanje znanja u vezi sa zdravljem Sadraj zdravstveno odgojnih sredstava treba biti prilagoen karakteristikama pojedinca ili grupe kojoj su namijenjeni

PODJELA ZDRAVSTVENO ODGOJNIH SREDSTAVA

Zdravstveno odgojna sredstva se dijele prema ulu na koje djeluju: auditivna radio, kasetofon vizuelna knjige, slike, fotografije, stripovi, mape, plakati, modeli, karikature, broure, zdravstveno odgojni recept audiovizuelna TV, filmovi, video trake, kompjuterske igre

Danas raspolaemo multimedijskim i kompijuterskim nastavnim i vaspitnim sredstvima koja su povezana sa koritenjem specifinih novih metoda (Internet i sl.)

Oigledna sredstva

Izlobe ope i specijalne Pokretne slike film Nepokretne slike album, crte, Pisana sredstva plakati, slikovnice, cirkularno pismo, letak, knjige, broure Sredstva masovnih komunikacija TV, radio,novine,kino

Plakat

Pasivno puenje

Letak, plakat

Prenos brze poruke (savijet voda nije za pie ) Plakat jasna poruka, aktuelna, koja ne zastrauje, do 7 rijei i boje koje privlae panju

FIZIKA AKTIVNOST PREDUSLOV ZDRAVLJA