Znanost

Larry Page, osniva Googlea, nalazi se u timu kompanije Planetary Resources

Biznis u asteroidima

Juri na svemirski El Dorado

58

Prolog tjedna sastao se dream team milijardera i znanstvenika koji e u svemiru pokrenuti teku industriju, rudarstvo i energetiku
tekst MIROSLAV AMBRU-KI ilustracije BRYAN VERSTEEG, NASA , PLANETARY RE SOURCE S

ije dovoljno poznato: potrebno je manje resursa da se dohvati neki Zemlji blizak asteroid nego istu takvu napravu spustiti na Mjesec. Znamo za 1500 takvih nebeskih tijela. Treba samo skupiti pravu ekipu i iz uobiajenih budeta NASAe za isti se doseg u svemiru moe skinuti jedna ili dvije nule. Samo treba imati milijardera da ti novcem uva lea. E, takvi su se dvije godine traili i nali, a u utorak 24. travnja u Seattleu objavili da su osnovali tvrtku Planetary Resources. ele u svemiru utemeljiti teku industriju, rudarstvo i energetiku.To drutvance ine bogatai Ross Perot mlai (sin teksakog milijardera i biveg neovisnog pred-

Peter Diamandis, doktor svemirskih znanosti, glavni je lobist grupe

sjednikog kandidata), googleovci Larry Page i Eric Schmidt, microsoftovac Charles Simonyi (dvostruki svemirski turist), poduzetnik Ram Shriram, Thomas D. Jones, doktor planetarnih znanosti i bivi astronaut, planetarni znanstvenik Chris Lewicki koji je stvarao letjelice to su se spustile na Mars, umirovljeni general T. Michael Mosley, dr. Peter Diamandis, svemirski poduzetnik i ef zaklade X Prize te mnogi drugi. Nema ih previe, ali su dream team. Uglavnom su u najboljim godinama, roeni ezdeset i neke, pa su o eri Apolla mogli sluati samo od starijih. Medijski najglasniji meu njima je dr. Peter Diamandis, osniva niza komercijalnih i nekomercijalnih tvrtki i zaklada koje se bave svemirom, dvaju sveuilita za svemirske
30/4/2 0 12

znanosti i pisac znanstvenih i popularnih knjiga, a u toj je grupi i najvei katalizator. U veljai je objavio knjigu koja je - i za njegovu mjeru

- prtala optimizmom: Abundance: The Future Is Better Than You Think (Obilje: Budunost je bolja nego to mislite). Sada je jasno i zato. U njoj je ukoriena sva ideologija onoga to je grupa vrnjaka odluila uiniti po naelu: Tko, ako ne mi? Kad, ako ne sad?

"Ne elimo vie priati o tome, jer se o tome sve zna. Sad to elimo uiniti", kae Diamandis. "ovjek je po prirodi istraiva dohvatljivih resursa. U vrtu imam naranu i ne zadovoljavam se da uberem samo one koje mogu dohvatiti rukom. Uzet u ljestve pa e ih biti i za susjede i za rodbinu. Na isti nain ljudi su za resursima putovali, otkrivali kontinente. Dragocjeni resursi u beskrajnim koliinama ekaju da ih uzmemo. A imamo i sve potrebno, pa i novac. Kad samo vidim koliko samo Shell ulae u prave gradove izgraene na morskom dnu samo da izvlai naftu, znam da to moemo uiniti. Imamo tehnologiju, imamo elektroniku i imamo pogon koji e nas onamo odvesti. Sad imamo i investitore spremne na rizik. Kad se drava prihvati takvog
59

Znanost

SVEMRSKA EKONOMIJA: MO
Kako se stanovnito na Zemlji poveava, moramo pronai prirodne resurse za napredak i svemirska istraivanja ASTEROIDI BOGATI PLEMENITIM METALIMA

Rudarenje na asteroidu stvorit e industri

Eric Schmidt, ameriki raunalni inenjer i ef Googlea, uloit e novac u istraivanja

Ima zaliha plemenitih metale vie nego to ih je dosad iskopano na Zemlji

SVAKODNEVNO SE OTKRIVA MNOGO ASTEROIDA OKO ZEMLJE

Lake ih je dosegnuti nego Mjesec Otkriveni su dosad Godinje se otkrije oko 1000 asteroida

Beskonana opskrba dragocjenim resursima

ASTEROIDI BOGATI VODOM

Charles Simony je u vrhu Microsofta i kao dvostruki svemirski turist prihvatio je ideju
Moe proizvesti goriva za sve rakete dosad lansirane u povijesti

UPORABA VODE U SVEMIRU RAKETNO GORIVO

JEDAN ASTEROID BOGAT VODOM

5 trilijuna $

ZRAK PITKA VODA

Thomas Jones, direktor planetarnih znanosti i bivi astronaut, nalazi se u timu kompanije

Moe imati 5 trilijuna dolara vrijednu vodu

Ross Perot je bogata, sin teksakog milijardera koji eli iriti posao izvan Zamlje
60

pothvata, rizika gotovo i ne smije biti, ali su takve misije skupe. Nai investitori svjesni su rizika, ali znaju da je dobit viestruko vea. I plodove takvih rizika ve su iskusili." ZA IME PLANETARY RESOURCES poseu i to je njihov poslovni plan, objanjava Eric Anderson, glavni egzekutivac Planetary Resourcesa, kao da ita Diamandisovu knjigu. U prostoru izmeu Marsa i Jupitera orbitiraju milijuni gromada svemirskog kra, otpadaka materijala koji se nije dospio formirati u planete prije desetak milijardi godina. Neki su se zgrudali u nekolicinu poveih asteroida poput Veste i Ceres, kojima malo nedostaje da dobiju poput Plutona status patuljastog planeta. Promatrajui ih sa Zemlje koliko samo Sunce doputa da budu vieni i izra-

una im se putanja, astronomi su ih uknjiili oko 9000 veih od 50 metara. Pretpostavlja se da je to manje od jedan posto njihove ukupne mase. Taj je materijal star 10 milijardi godina i oblikovao se na posve drukiji nain nego na planet. Zemlja je mjeavina raznih materijala, a ono to doivljavamo kao dostupne rudne ile najee ima podrijetlo u udaru asteroida prilino istoga sastava u vrijeme kad se formirao Sunev sustav. Kojega su sastava, znamo po prouavanju meteorita i analizi robotskih svemirskih brodova koji su asteroide posjetili. Tri su osnovne vrste sastava asteroida, a, na ope uenje laika, za ovaj pothvat najvanija je ona vrsta temeljena na ugljikovu hondritu. To je upljikav materijal od grafita i stlaene ae koji

ODERNA ZLATNA GROZNICA

UPOTREBA PLEMENITIH METALA NA ZEMLJI SMANJUJE CIJENU ENERGIJE

iju vrijednu trilijardu amerikih dolara

SLUI ZA PRIJEVOZ

POKREE INOVACIJE I TITI OKOLI

JEDAN ASTEROID BOGAT PLATINOM

30 grama platine vrijedi vie od 1500 dolara
Vrijedi 2,9 trilijuna $ vie od godinje koliine pronaene na Zemlji

vode te za taljenje rudae. U jednom ttrenutkubit e potrebna i ljudska nazonost, ali to je dalja budunost", objanjava Eric Anderson. KAD E NA RED DOI ciljevi u kojma je zarada? U sljedeoj fazi. Cilj je trea vrsta asteroida koji su pretenim dijelom sastava u visokoj koncentraciji metala koji su na Zemlji jako rijetki ili ve iscrpljeni: zlato, platina, lantanova skupina elemenata iz Mendjeljejevljeve tablice s atomskim brojevima od 57 do 71, uz kemijski sline elemente kao to su skandij i itrij. Sve su to dragocjeni industrijski materijali bez kojih nema dananje i sutranje napredne tehnologije posebno u elektronici, laserima i energetici. Na planetu kao to je Zemlja, ija se ovjeku dostupna vanjska kora temelji na siliciju, svi ti metali zapravo potjeu od udara asteroida drukijeg sastava. Veina toga u kapsulama e biti upuena na Zemlju, a ostatak e se upotrebljavati lokalno. Jedan takav paketi moe vrijediti stotine milijuna dolara! Kad za 20-ak godina oni ponu kapati na Zemlju, taj e biznis imati profite u trilijardama dolara! Neki izrauni govore o profitima od sto milijuna dolara po stanovniku ovjeanstva 2050. Ali lako za brojke. Stvar je u drutve-

174 puta

Vie od svjetskih rezervi plemenitih metala

Prvi cilj su asteroidi koji imaju eljezo i nikal za gradnju objekta, a onda e se traiti metali poput zlata i platine za naprednu tehnologiju
nim promjenama, jer ako je netko spreman svakoga tjedna na Zemlju slati 10 ili 20 tona zlata, na Zemlji odjednom postaje upitan sustav vrijednosti, novac i njegovo gomilanje. Moda bi blizu bio i trenutak da se razmisli u drukijoj razmjeni i raspodjeli bogatstava, a da u tom obilju malo tko ostane prikraen Amerikancima danas ne bi nimalo zanemarili to danas 97 posto tih stratekih materijala rudari Kina. Manje je vano to se proizvode uz golemu potronju energije, pitke vode i neshvatljive tete po okoli. U Washingtonu strepe od ekonomskog jaanja te zemlje to bi, uz osvajanje proizvodnje i znanja, moglo dovesti do toga da najmnogoljudnija zemlja u jednome trenutku zabrani izvoz tih stratekih tvari. Nije nimalo sluajno to to Kina na najsuroviji nain ne doputa ni pomisao o neovisnom Tibetu, jer se procjenjuje da upravo na pustopoljinama te visoravni lee nove zemaljske zalihe tih ruda. A otkriva se i da je tih materijala podosta i u slabo istraenom Afganistanu! Dakle, u ne ba dalekoj budunosti Amerikanci bi bili izloeni dilemi: ii u svemir ili porobljavati Afganistan? Pitanje je bi
61

Cijena litre vode transportirane u svemir iznosi 20 tisua dolara

Rudarenje na asteroidima otvorit e industriju vrijednu trilijune dolara i osigurati gotovo beskonanu koliinu plemenitih metala i vode za razvoj ljudske civilizacije.

u sebi dri zarobljeni led. Vodu. Asteroid od ugljikova hondrita toliko je mnogo da je u pojasu asteroida gotovo nepotrebno traiti one bijele, bljetave, za koje se zna da su ili od leda, ili da su ledom oblivena kamenita jezgra. "TO JE TEMELJ SVEGA to radimo. Vodik i kisik u tim je asteroidima za nas neto kao svemirska benzinska crpka. Zarobimo li jedan takav kamen u cilindar i prinudimo vodu da hlapi, moemo je rastaviti na vodik i kisik i skladititi, a od tekueg vodika i kisika nema boljeg raketnog goriva. Osim toga, voda e nam biti najjeftinija djelotvorna zatita od svemirskog zraenja za ljude u stijenkama buduih rudarskih svemirskih baza. Gotovo usput, ta je voda i neophodni sastojak za pie rudara, kao i za stakleniki uzgoj
30/4/2 0 12

biljnih vrsta za ljudsku prehranu", istie Anderson. "Voda je glavni klju", tvrdi planetarni znanstvenik dr. Tom Jones. "Ona je i u jezgrama takvih tijela koja, kad ih zagrije Sunce, sa Zemlje doivljavamo kao komete. Transport samo jedne litre vode u nisku Zemljinu orbitu na Meunarodnu svemirsku stanicu stoji 22.000 dolara. Isto toliko i kilograma dopunskog goriva. A nama je sve ondje. Jedan takav asteroid dug 50 metara ima resursa za isto toliko milijardi dolara" "Prvi cilj su asteroidi kojima u sastavu prevladavaju eljezo i nikal, kao graa za objekte koji e se graditi u svemiru. Strukture i kapaciteti za rudarenje ne bi se dovozili sa Zemlje, nego bi se gradili ondje. Potrebno je samo poslati osnovne robote koji bi postavili postrojenja za energiju i ekstrakciju

Znanost

li s gospodarstvom u problemima u kojima se sve manje razvija primarna proizvodna industrija, a u kojoj kraljuju usluge, financije i dizajn, sa sve vie nezaposlenog osiromaenog stanovnitva, u takvom trenutku uope bilo snage za ratniko pokazivanje miia. PLANETARY RESOURCES raunaju na jo dva izvora profita. O jednom su govorili - o energiji za Zemlju iz svemira. O drugom, radioaktivnim elementima, utjelo se . NASA je izraunala da bi lovljenje asteroida moglo stajati otprilike dvije i pol milijarde dolara. Poduzetnici Planetary Resourcesa imaju za svemirski pothvat puno vie od toga, ali ve u startu kau da ne razmiljaju kao NASA. Njihova je filozofija potpuno drukija. "Iz NASA-ina cjenika mi za iste stvari koje bi ona poslala otkidamo jednu do dvije znamenke. Ono to NASA procjenjuje na milijardu dolara, mi emo napraviti za sto milijuna, poslije i za deset", govori Chris Lewicki, neosporni tehnoloki ef cijeloga pothvata barem kad se radi o slanju robota na asteroide. "Mi nikome ne dugujemo nita, primjenjujemo postojee, razmjerno jeftine, nimalo sofisticirane tehnologije, jer nama glavni cilj nisu nove znanstvene spoznaje, osim onih koje trebamo za svoj projekt. Zato e nae naprave biti robusne i radit e to se od njih trai. Isti takav nam je tim. Za nas ne rade deseci tisua ljudi. Radit e tim koji e se najvie brojiti u stotinama, ali e svi biti eksperti i dobro uigrani. Kako? Plan je podijeljen u tri faze: istraivanje i odreivanje ciljeva, gradnja pogona i eksploatacija. Za prvu se zna gotovo u mjesec to e se raditi i koliko e to kotati. Zahvaljujui upravo tome, ve za 24 mjeseca poet e u nisku Zemljinu orbitu lansirati prvi iz roja privatnih svemirskih optikih teleskopa. Bit e to serija robotskih letjelica Arkyd 100 veliine kuhinjskog stolca. "Teleskope aljemo da bolje prouimo pojas asteroida. Ti se objekti ne vide dobro sa Zemljine povrine jer ne zrae vlasti-

tom svjetlou. Mnogo toga ne vidimo zbog protusvjetla Suneve svjetlosti. Prouit emo njihove orbite i izabrati kandidate za sljedei krug istraivanja. Posebno nas zanimaju oni koje e Marsova ili Jupiterova gravitacija istrgnuti iz pojasa asteroida i ija e putanja u nekom razdoblju biti blizu Zemlji. Na odabrane emo od 2017. ponovno u rojevima poslati robotske sonde druge generacije tipa Arkyd 200. I oni e imati teleskope i detektore raznih materijala koji e ih obletjeti i poslati podatke na temelju kojih emo odabrati najpovoljnije za treu fazu. Roboti tree generacije prilijepit e se za odabrane asteroide i poeti po njima svrdlati. Arkyd 300 e jedni druge dopunjavati i graditi se u sloenije strukture. Radit emo robotima dokle god bude ilo, sve dok ne budemo ba morali onamo poslati ljude da rukuju strojevima. Dotad emo sve to znati", objanjava Chris Lewicki. U poslovnom planu ve se sada rauna da e u tim rojevima satelita biti i neizbjenih gubitaka. KAKO KANE SVOJE satelite u rojevima slati u svemir? Isprva kao "autostoperi", dakako, s plaanjem. Njihovi tereti od stotinjak kilograma lako e se priljamiti ambicioznijim lansiranjima teih satelita na kojima e biti stotinjak kilograma manjka tereta do punog kapaciteta. Poslije e biti i lansiranja u suradnji s privatnim kompanijama koje e razviti transportne kapacitete. Koje su to kompanije? Jedna je SpaceX, koja e kao prva privatna kompanija 30. travnja poslati vlastiti svemirski brod da pokusno pristane na Meunarodnu svemirsku stanicu. Ta se kompanija razvija upravo radi toga da omogui komercijalni svemirski prijevoz za razne klijente. Trenutano je to NASA, ali kapaciteti na raspolaganju bit e sve vei, sve jeftiniji i nudit e ih sve vie kompanija. I NASA se oslanja na takve usluge sve vie raznih kompanija, jer ve druga privatna raketa na otoku Wallops eka da bude provjerena ovoga ljeta. A i Boeing i Lockheed Mar-

Strojevi za rudarenje ne bi se dovodili sa Zemlje, nego gradili na asteroidima

Redatelj James Cameron snimat e put prema svemirskoj zlatnoj ili

tin, koji ve proizvode takve rakete, morat e uskoiti u vlak koji je niknuo ispod ita tradicionalnih dravnih svemirskih programa. MEUTIM, PRAVA MASOVNA orbitalna lansiranja ponudit e jo jedna novosvemirska kompanija u kojoj su znanje i novac koncentrirali ljudi istoga kova kao ovi iz Planetary Resourcesa. To je Stratolaunch Systems iz Huntsvillea u Alabami, u koji svoje milijarde dolara ulae suosniva Microsofta Paul Allen. Drugi partner, Scaled Composites, koji se sad zabavlja gradnjom letjelica za svemirski Disneyland Richarda Bransona Virgin Galactic, iz dva polovna Boeinga 747 gradi dvotrupni velezrakoplov za lansiranje sa est motora koji e lako polijetati ili slijetati na bilo koju od pista na koje se irom svijeta mogao spustiti space shuttle. Izmeu dvaju trupova bit e objeena skraena raketa iz SpaceXa koje e s visine od 15 kilometara po bilo kojem vremenu, daleko od ljudskih naselja iznad puine oceana, bez ikakvih potreba za posebnim i skupim mjerama sigurnosti, moi u svemir lansirati svakoga tjedna po jednu raketu sposobnu da u nisku Zemljinu orbitu iznese teret 6,1 tona. Uope nema sumnje da e se prije ili poslije tjenje povezati Planetary Resources i Stratolaunch Systems. Iz razumljivih promotivnih razloga tu kompaniju istih korijena na predstavljanju nisu spominjali. Ali ni to nije sve. Iz 26 timova koji se u natjecanju zaklade Petera Diamandisa za Google Lunar X Prize najmanje su dva tima otvore-

62

no objavila da ih zanima svemirsko komercijalno rudarenje. To su Astrobotic Technology i Moon Express. Autor ovoga teksta privatno zna za najmanje jo dva tima koja o tome nisu jo nita zucnula. A i za to ima dobrih razloga. To je svijet biznisa koji ponekad zna u mraku zavrnuti vratom pijevca koji prerano zakukurie. JEDNOGA SU TAKVOG preranog pijevca ve grubo uutkali. Ne konkurencija, nego drava koja se dii slobodnim poduzetnitvom. Skupina internetskih i telekomunikacijskih bogataa osnovala je 1999. tvrtku MirCorp. i zakupila od Rusa svemirsku stanicu Mir. ak su o svom troku na nju Sojuzom poslali dvojicu kozmonauta s opskrbom stanice i opremom da u tri mjeseca boravka zakrpaju i poprave orbitalnu stanicu i pripreme je za komercijalnu uporabu. Rusi su u tom zajednikom poslu trebali biti prijevoznici, a MirCorp. agencija za komercijalizaciju. Spremalo se mnotvo poslovnih zahtjeva za uslugama u orbiti, od farmaceutske industrije, preko reklamnih agencija i znanstvenih instituta do NBC-a s Markom Burnettom, koji je ve u svojoj mrei bio vrtio trailer za reality show "Destination Mir" kamo bi poslali pobjednika. Primili su i 7 milijuna dolara predujma prvog svemirskog turista Dennisa Tita. Meutim, netko je od srednjih analitiara u State Departmentu paranoino puknuo. Zaraza paranoje proirila se na Pentagon, koji je predsjednika Clintona upozorio da nekontrolirani ameriki privatnici neto
30/4/2 0 12

rade na nekontroliranoj ruskoj svemirskoj stanici i da je to prijetnja nacionalnoj sigurnosti. Trebala su dva telefonska poziva, jedan Clintona Putinu i drugi Putina Juriju Pavloviu Semjonovu, efu svemirskog programa koji je za akciju MirCorp. imao iznimno razumijevanja. I za ve uplaeni novac. Ali naredba je naredba i

Dragocjeni materijali iskopani na asteroidima u kapsulama e se slati na Zemlju, a jedan takav paketi vrijedit e stotine milijuna dolara
stanica je sruena. A osveta SAD-a bila je strana: poslovni ovjek Walt Anderson, koji je u akciju MirCorp.a uloio najvie vlastitog novca, i danas ami u zatvoru nakon procesa stoljea. Dakako, za poreznu prijevaru, poznata amerika navika da se eliminira netko bogat i previe poznat. Amerikanci su i danas iznimno sumnjiavi prema svemu to privatnici namjeravaju lansirati u orbitu. Misle, privatnici uvijek neto

mogu prodati onome tko ponudi vie. Makar i ispod stola. Tko misli da je takvo miljenje paranoino, neka pita Iran ili Sjevernu Koreju. Svi su ostali dravni svemirski programi pod uzajamnim nadzorom koji esto dravne agencije zovu i suradnjom. Zato je, uza sve sabotae koje je doivio Elon Musk, vie od zasluga za tehnologiju SpaceX-ove privatne rakete Falcon i svemirskog broda Dragon, zasluio nagradu za drugo, jo vee dostignue: diplomatsku vjetinu da se nametne svim deurnim sumnjiavcima u Washingtonu. Kad takvih tvrtki bude pet, deset i dvadeset, te budu plaali porez u milijardama, i taj e iracionalni otpor biti slomljen. A TO TU ONDA RADI James Cameron, tek to se vratio iz sputanja u Challengerov bezdan na dnu Marijanske brazde? On je takoer barem posljednja dva desetljea vrlo ivahan dio iste te ekipe. Slao je IMAX-ovu 3D kameru na Meunarodnu svemirsku stanicu i sa shuttleom na posljednji servis svemirskog teleskopa Hubble. Uope nema dvojbe da e i s ovim poduzetnicima snimati juri na svemirski El Dorado, ne bude li i sam s njima poletio. U poreznoj prijavi ionako trokovi za put u svemir izgledaju puno bolje ako su prikazani kao produkcijski trokovi za snimanje filma nego kao bahati troak za luksuzni turistiki izlet. Uostalom, ako sve u Planetary Resourcesu izgleda kao ve vieno, to nije sluajno za redatelja "Avatara".
63