SKRIPTU PRIREDIO

MEDRESA ZA ENE BONJAKIH STUDENATA ISLAMSKOG UNIVERZITETA, MEDINA, (1425-1426)

(1. dio knjige)

1. IDEALAN BRAK I OVISNOST DOBROG ODGOJA O NJEMU 2. DUEVNI OSJEAJI NASPRAM DJECE UZROCI DEVIJANTNOG PONAANJA DJECE, TE LIJEENJE ISTOG
3.

IDEALAN BRAK I OVISNOST DOBROG ODGOJA O NJEMU

Prije nego to ponemo izlagati islamske principe u vezi sa odgojem djece, potrebno je objasniti makar i ukratko brak sa njegova tri aspekta:
A) Brak kao ljudski nagon, B) Brak kao drutveni interes, C) Brak kao odabir i sloboda izbora.

Ukazivanje na brak sa tri spomenuta gledita pomae u sagledavanju prirode povezanosti odgoja sa prihvaanjem odgovornosti, raanjem potomstva, priznavanjem oinstva djetetu, brigom o njegovom fizikom i mentalnom zdravlju, razvijanjem roditeljskih osjeaja spram djeteta, meusobnom saradnjom roditelja u njegovom odgoju, ispravljanjem eventualnih deformacija kod djeteta te pripremanje djeteta za ulogu uzoritog ovjeka u ivotu. Sada slijede ira tumaenja braka sa gore navedenih aspekata. A) BRAK KAO LJUDSKI NAGON Zbog toga to je u koliziji sa ljudskom prirodom, sukobljavajui se sa njegovim sklonostima, strastima i nagonima, jedna od temeljnih istina meu islamskim naelima je borba protiv monatva. Naveemo stajalite Allahova Poslanika s.a.v.s., koji se inae smatra jednim od najveih odgojno - popravnih stavova u pogledu lijeenja negativnih ljudskih osobina i razumijevanja sutine ljudskog bia. Imam Buhari i imam Muslim rhm. prenose od Enesa r.a.: ''Jednom su dola trojica ljudi kuama ena Allahova Vjerovjesnika s.a.v.s. pitajui za njegovo izvravanje vjerskih obreda. Poto bijahu o tome obavjeteni,
3

pomislie da je to premalo, pa se zapitae: Gdje smo mi onda u odnosu na Allahova Vjerovjesnika s.a.v.s.? Njemu je sve oproteno, ono to je uinio ili to e kasnije uraditi. Jedan od njih ree: to se mene tie ja u cijelu no obavljati namaz; drugi nastavi: Ja u stalno postiti i neu nikad mrsiti; trei dodade: Ja u se sustezati od ena, tako da se nikada neu eniti. U meuvremu doe Allahov Poslanik s.a.v.s., gdje na njihove rijei odgovori slijedeim: Vi ste, znai ti to govorite to i to? Tako mi Allaha, ja se od svih vas najvie bojim Allaha i najbogobojazniji sam, ali, i pored toga, postim i mrsim, klanjam i spavam, i enim se!!! Pa, ko se od mog sunneta sustegne, taj ne slijedi moj put.'' B) BRAK KAO DRUTVENI INTERES Jasno je da brak u islamu ima ope koristi i drutveni interes. U ovom pogledu emo iznijeti, uz Allahovu pomo, one najvanije i to: Ouvanje ljudskog roda. Ouvanje porijekla i loze. Spaavanje drutva od moralne anarhije. Spaavanje drutva od raznih bolesti. Duhovni i duevni mir. Meusobna saradnja u izgradnji porodice i odgoju djece. 7. Razvijanje roditeljskih osjeaja.
1. 2. 3. 4. 5. 6.

D)

BRAK KAO ODABIR I SLOBODA IZBORA

Da bi brak bio ispunjen meusobnim razumijevanjem, ljubavlju i slaganjem, a porodica koju ine sinovi i keri, obdareni najvrim imanom, fizikim zdravljem, pravim moralom, zrelim razumom i smirenim i istim duevnim ivotom, Islam je svojim uzvienim propisima i univerzalnim sistemom, pred svakog budueg zarunika i zarunicu, postavio propise i pravila prema kojima bi se trebali

upravljati i koje bi trebali slijediti. Najznaajnija pravila i propisi u tom pogledu bi bili sljedei: 1. Izbor branog druga prema naelima vjere. Buhari, Muslim i drugi, prenose od Ebu Hurejre r.a. da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: enu udaju etiri stvari: bogatstvo, plemenito porijeklo, ljepota i vjera; drite se vjernice!!! 2. Izbor na temelju porijekla i ugleda. Vjerovjesnik s.a.v.s. je u hadisu kojeg prenosi Tajalisi, Ibn Meni' i Askeri od Ebu Hurejre r.a. isticao da je svijet poput metala te da se razlikuje po plemenitosti i niskosti: Ljudi su po pitanju dobra i zla poput plemenitog i loeg metala. Ko je bio nabolji u dahilijjetu (nevjeri, neznanju), najbolji je i u Islamu - ako se poui vjeri. 3. enidba tuinkom. Meu islamskim mudrim preporukama u pogledu izbora ene je davanje prednosti eni tuinki u odnosu na enu istoga roda, blie rodbine, istoga sela, grada ... Time se postie bolja i zdravija rasnost djeteta, sigurnost od prelaznih i nasljednih bolesti, a istovremeno, iri se krug porodinog poznanstva i uvruju drutvene veze. 4. Davanje prednosti djevicama. Poslanik s.a.v.s. je iznio nekoliko stavova u vezi sa enidbom djevicama. Ibn Ma'de i Bejheki rhm. prenose da je Poslanik s.a.v.s. rekao: Drite se djevica, jer su njihova usta slaa, materice plodnije, manje su podmukle, i zadovolje se sa malo stvari. 5. Davanje prednosti eni rotkinji. Za ovo nema bolje preporuke od one koju prenose Ebu Davud, Nesa'i i Hakim da je Poslanik s.a.v.s. odgovorio ovjeku, koji mu se u vezi s time obratio: Allahov Poslanie, zaljubio sam se u uglednu, na poloaju, bogatu enu, jedino to je nerotkinja. Da li da se oenim njome? Poto ga je odvratio od toga, on mu doe i drugi put sa istim pitanjem. Nakon to mu je

Poslanik s.a.v.s. isto rekao, on mu doe i trei put, kada Poslanik s.a.v.s. ree: enite se, vama dragim, rotkinjama, kako biste se brojano uveavali.

DUEVNI OSJEAJI SPRAM DJECE

Pod duevnim osjeajima podrazumijeva se isticanje ljubavi, njenosti i milosti roditelja prema njihovoj djeci, a koju im je sami Uzvieni Allah usadio. Motiv takvog odnosa je odbacivanje runih predislamskih obiaja koji su zavladali nekim bolesnim duama u pogledu loeg odnosa prema enskoj djeci psebno, a istovremeno pokazivanja vrijednosti nagrade za onoga ko pokae strpljivost kada izgubi dijete te izdrljivost na rastanku s njime. Na kraju, ta da ine roditelji kada se suprostave interesi Islama sa interesima djeteta? Svi ovi duevni osjeaji, iskrena saosjeanja, predodbe i nedoumice bie izloeni i razjanjeni u ovome poglavlju, ako Bog da. A) PRIRODNA NAKLONJENOST RODITELJA NA LJUBAV PREMA DJECI Jasno je da je srce roditeljsko priroeno na ljubav prema djetetu, da je povezano s njime duevnim osjeajima, roditeljskom naklonjenou k njegovoj zatiti, suosjeanju s njime, saaljenju prema njemu i brigom za njime. Da nije toga nestalo bi ljudske vrste na zemlji. Meutim, upravo zbog toga su roditelji i strpljivi u zatiti djece, zbog toga se bore za njihovu sigurnost i odgoj, zbog toga bdiju nad njima i zbog toga se zanimaju za njihove interese. Allah d.. kae: I oni koji govore: Gospodaru na, podari nam u enama naim i djeci naoj radost, i uini da se estiti na nas ugledaju! (el-Furkan:74) B) SAMILOST PREMA DJECI JE ALLAHOV DAR LJUDIMA Srce bez ljudske samilosti odlikuje se surovom grubou, opakom i estokom okrutnou. Ovakva loa svojstva se neizostavno odraavaju i na devijantno
6

ponaanje djece i nesnalaenje u tekim situacijama, nepoznatim mjestima i raznim nesreama. Meutim za sve ove situacije nalazimo rjeenja u naoj blistavoj islamskoj vjeri koja u srcima kri put samilosti, podstiui sve ugledne, obrazovane i odgovorne osobe da se ukrase ovim svojstvom, te da svoj moral usklade sa njim. Imam Buhari rhm. prenosi od Enesa b. Malika r.a. slijedee: Jednom je jedna ena dola kod Aie r.a. i ona joj dade tri hurme. ena je po jednu hurmu dala svakome od svoje dvoje djece, a jednu zadra za sebe. Poto su djece pojela hurme pogledali su u majku koja raspolovi i svoju hurmu i dade im po jednu polovinu. Kada je doao Vjerovjesnik s.a.v.s. Aia r.a. ga o tome obavijesti, a on s.a.w.s. na to dodade: ta te to zaudilo? Allah joj se smilovao milou koju je ona iskazala prema svojoj djeci! Imam Buhari rhm. prenosi da je Ebu Hurejre r.a. kazivao: Jednom dok je kod Allahova Poslanika s.a.v.s. sjedio Akre' b. Habis Temimi, Poslanik s.a.v.s. je poljubio Hasana b. Alija, a Akre' mu na to ree: Imam desetoro djece i nikada ni jedno nisam poljubio! Na to mu Poslanik s.a.v.s. odgovori: Ko prema drugome ne osjea samilost ni prema njemu niko nee biti milostiv. Treba imati na umu da samilost kada obuzme srca roditeljska i uvrsti se u njima, tjera roditelje da izvravaju svoje obaveze i dunosti na koje ih je Allah obavezao u pogledu panje i odgovornosti prema djeci. Zar to djeca, uostalom, i ne zasluuju! C) ODBACIVANJE ODVRATNOG DAHILIJJETSKOG ODNOSA PREMA ENSKOJ DJECI Insistiranjem na apsolutnoj jednakosti i potpunoj pravdi, Islam ne pravi razliku u pogledu iskazivanja samilosti i roditeljske njenosti izmeu ovjeka i ene, muka i enska ... Ukoliko bi se u islamskom drutvu nalo sluajeva

diskriminirajueg ponaanja roditelja prema enskoj djeci, uzrok tome je loa okolina iz koje se raaju obiaji koje Allah d.. nije naredio. Ustvari to su isti paganski obiaji, odvratna drutvena navika, koja ima veze sa dahilijjetskim dobom. Razlozi ovakvog ponaanja je slaba i uzdrmana vjera, gdje se nije zadovoljno enskom djecom koju im je Allha dodijelio. Ni oni, ni njihove ene, niti iko na zemlji, nema prava da mijenja ita od onoga to je Allah d.. stvorio. Allah d.. kae: I kad se nekome od njih javi da mu se rodila ki, lice mu potamni i postaje potiten, & krije se od ljudi zbog nesree koja mu je dojavljena; da li ovako prezren da je zadri ili da je u zemlju zarovi? Kako runo oni prosuuju! (en-Nahl:58,59) Da bi ljude oslobodio takvog loeg tretiranja koje vue korijene iz dahilijjetskog perioda, Poslanik Islama s.a.v.s. je poseban akcenat stavljao na djevojice, nareujui oevima i odgajteljima lijep odnos i posebnu panju prema njima, i naroitu brigu za njihove probleme. Time bi istovremeno zasluili ulazak u dennet, postigli zadovoljstvo Uzvienog Allaha d.. i ostvarili njihov primjeran odgoj, uinivi im dobro na nain sa kojim e Uzvieni Allah biti zadovoljan, a to Islam, uostalom, nareuje. Humejdi prenosi od Ebu Se'ida da je Vjerovjesnik s.a.v.s. rekao: Ko bude imao tri kerke, ili tri sestre, ili dvije kerke ili dvije sestre, pa bude dobar i strpljiv prema njima i bude pravedan ui e u dennet. D) VRIJEDNOST STRPLJIVOG PODNOENJA SMRTI DJETETA Kada musliman dostigne visok stepen imana, kada se uzdigne visoko u svome uvjerenju, kada iskreno vjeruje da sve to se dogaa, bilo dobro ili loe, da je od Uzvienog Allaha, kada sve to se zbiva u njegovim oima izgleda malim, kada se nesree koje mu se dogaaju ine beznaajnim, kada se predaje Uzvienom Allahu u svemu to ga rastui ili razveseli, tada je dua njegova mirna, a on spreman za strpljivost u nevolji, zadovoljstvo u svemu to se

zbiva i pokornost prema svemu od Gospodara svjetova suenom. Imam Tirmizi i Ibnu Hibban rhm. prenose od Ebu Musa'a el-E'arija r.a. da je Vjerovjesnik s.a.v.s., u hadisi - kudsijju, rekao: Kada umre dijete Allahova roba, Uzvieni Allah upita meleke: Jeste li uzeli dijete Moga roba? Oni Mu odgovore: Jesmo! On ih onda zapita: Pa ta kae (kako reaguje) Moj rob? Oni Mu odgovore: Zahvaljuje Ti i govori da smo mi svi Tvoji i da se Tebi vraamo. Allah im tada kae: Napravite Mome robu kuu u dennetu, i nazovite je 'kua zahvalnosti'. Poznati su i herojski primjeri vrstine vjere i meu enama Poslanikovih s.a.v.s. drugova, koji ukazuju na strpljivost, blagost i vrstinu vjere majki prilikom smrti djeteta. Velianstven je primjer u tom pogledu velike vrstine Ummu Sulejm r.a.. Ovaj primjer biljee Buharija i Muslim od Enesa r.a. koji kazuje: Ebu Talha r.a. je imao bolesnog sina. Kada je jednom otiao iz kue, sin mu je preselio (umro). Kada se vratio upitao je: ta mi radi sin? Ummu Sulejm, djetetova majka, mu je odgovorila: Smirio se da ne moe bolje. Poto se primakla veer, veerao je, a Ummu Sulejm se sredila to moe biti ljepe, tako da je Ebu Talha tu no obljubio. Kada je osjetila da mu je bilo dosta, upitala ga je: Ebu Talha, jesi li ikada vidio nekoga da je neto posudio nekome od ukuana i kada je ovaj to traio da mu se vrati da mu ga nije dao? On joj je odgovorio: Nisam, a ona mu je na to rekla: Tvoj sin je umro, pa trai nagradu od Allaha. On se tada naljutio i rekao joj: Pustila si me da se odunupim, pa me onda obavjetava da mi je sin umro. Potom je otrao do Allahova Poslanika s.a.v.s. i obavjestio ga o svemu to se dogodilo. Poslanik s.a.w.s. je odobrio to to je Ummu Sulejm uradila rekavi: Neka Allah blagoslovi vau no!!! Iz tog odnosa rodio mu se sin kome je Vjerovjesnik s.a.v.s. dao ime Abdullah. Jedan od

ensarija prenosi: Vidio sam devetoro (Abdullahove), svi su bili hafizi Kur'ana.

djece

Nema nita dostojnijeg za roditelje od toga da se obogate imanom, i naoruaju vrstim ubjeenjem, tako da mogu podnijeti svaku nesreu koja ih zadesi bez ikakva oajavanja.
E) DAVANJE PRIJEDNOSTI INTERESIMA

ISLAMA NAD LJUBAVI PREMA DJECI Kada srca roditeljska u sebi imaju iskrena osjeanja ljubavi, samilosti, naklonosti i njenosti prema djeci, takva osjeanja ne smiju iskljuivati borbu na Allahovom putu i irenje Allahove vjere na zemlji, jer je interes islama iznad svih drugih interesa i shvaanja; jer je uspostava islamskog drutva interes svih vjernika, njihov ivotni cilj; jer je upuivanje zalutalog ovjeanstva na pravi put neto najuzvienije zato se musliman mora zalagati, i najvelianstvenije za ijim irenjem i primjenom mora teiti. Imamo primjer u onome to je rekao 'Ubade b. el-Samit r.a. Mukavkisu, egipatskom kralju, nakon to mu je zaprijetio velikim okupljanjem bizantijske vojske i pokuao ga potkupiti imetkom i novcem: Hej ti, ne zavaravaj sebe i svoje drutvo! to se tie toga ime nas plai: sakupljanjem vojske, njihovom brojnou i mnotvom, i da im se ne moemo oduprijeti, tako mi Allaha i da je istina to to govorite, time nas neete uplaiti, niti odvratiti od onoga na emu smo. Nama se od vas moe dogoditi jedno od dva dobra: Da se obogatimo plijenom ovoga svijeta, ukoliko vas pobijedimo, ili da se obogatimo plijenom drugog svijeta, ukoliko vi nas pobijedite. Uzvieni Allah u Kur'anu kae: Koliko su puta malobrojne ete, nadjaale mnogobrojne ete!" A Allah je na strani izdrljivih. (el-Beqara: 249) Svaki od nas moli svoga Gospodara, i jutrom i veerju da ga poasti ehadetom (pogibijom na Allahov putu), i da ga ne vrati: domovini, zemlji, porodici ili djeci. Nema

10

ni jednog meu nama da se brine za svoju porodicu ili djecu kada ostanu iza njega. Svaki od nas svoju porodicu i djecu ostavlja Allahu na uvanje. Nas interesuje borba na Allahovom putu i uzdizanje Njegove rijei na Zemlji. A to se tie tvojih rijei da smo u velikoj oskudici i tekom materijalnom stanju, mogu ti rei da se mi osjeamo najbogatijima. Kada bi cijeli svijet bio na, mi ne bismo eljeli vie nego to imamo. Allah d.. kae: Reci: "Ako su vam oevi vai, i sinovi vai, i braa vaa, i ene vae, i rod va, i imanja vaa koja ste stekli, i trgovaka roba za koju strahujete da proe nee imati, i kue vae u kojima se prijatno osjeate miliji od Allaha i Njegova Posalnika i od borbe na Njegovom putu, onda priekajte dok Allah Svoju odluku ne donese. A Allah grenicima nee ukazati na pravi put. (el-Tewba: 24) Buhari i Muslim prenose od Allahova Poslanika s.a.v.s. da je rekao: Niko od vas nee biti pravi vjernik sve dok mu ja ne budem drai od njegova imetka, djece i cijelog svijeta. F) KANJAVANJE I PRIVREMENO PREKIDANJE ODNOSA SA DJETETOM, A U INTERESU NJEGOVA ODGOJA Sve dok je dijete malo i pod starateljstvom roditelja, i dok je u dobi obrazovanja i odgoja da bi se odgojilo na univerzalnim principima islama i prefinjenog drutvenog ponaanja i roditelji i odgajatelji bi se trebali koristiti svim usvojenim metodama ispravljanja devijantnih ponaanja i dotjerivanja svijesti i morala djeteta. Islam, u tom smislu, posjeduje poseban metod za usavravanje ponaanja odgajanja djeteta, i to: 1. LJUBAZAN RAZGOVOR SA DJETETOM. Buhari i Muslim prenose od Omera b. Ebi Seleme r.a. koji kae: Kao dijete bio sam pod starateljstvom Allahova Poslanika s.a.v.s. (i jedanput kada smo jeli) rukama sam

11

preturao po cijeloj posudi. Allahov Poslanik s.a.v.s. mi je na to skrenuo panju rijeima: Dijete, Allaha spomeni, desnom rukom jedi, i jedi ispred sebe. 2. PRIVREMENO PREKIDANJE KOMUNIKACIJA S DJETETOM. Sujuti rhm. prenosi da je Abdullah b. Omer r.a. izbjegavao sina sve do smrti jer se nije povinovao hadisu kojeg mu je prenio njegov otac od Allahova Poslanika s.a.v.s., a u kojemu on s.a.w.s. brani ljudima da spreavaju svojim enama odlazak u damiju! 3. UPOTREBA BATINA. Ebu Davud i Hakim prenose od Amra b. uajba, koji prenosi od svoga oca, a on od njegova djeda, da je Allahov poslanik s.a.v.s. rekao: Od sedme godine nareujte djeci da klanjaju, a od desete ih silom tjerajte, i razdvajajte ih u posebne postelje. Navedene etape se odnose na djecu dok su u djetinjstvu i pubertetu. Za omladinu i one koji se pribliavaju zrelim godinama, postoje drugaije metode odgoja. Kada na koncu, ne koristi ni ubjeivanje, ni savjetovanje, ni pouavanje, ni upuivanje, odgajatelju ne preostaje nita drugo do trajno naputanje sve dok je dotini uporan u grijeenju i poroku, i zaslijepljen u zabludi ili grijehu. Allah d.. kae: Ne treba da ljudi koji u Allaha i u onaj svijet vjeruju budu u ljubavi sa onima koji se Allahu i Poslaniku Njegovu suprostavljaju, makar im oni bili oevi njihovi, ili braa njihova, ili roaci njihovi. (el-Mudadele: 22)

UZROCI DEVIJANTNIH PONAANJA DJECE, TE NJIHOVO LIJEENJE

Koliko je inilaca i uzroka koji vode do devijantnog ponaanja djece, posrtanja, pokvarenog morala i loeg odgoja u ovom grijenom drutvu, bolnoj stvarnosti i bestidnom ivotu! Koliko je sklonosti ka zlu i podsticaja na izopaenost kojima su okruena i opsjednuta sa svih strana i njima izloena na svakome mjestu. Ukoliko odgajatelji nisu na nivou odgovornosti i povjerenja, ne budu poznavali uzroke ili motive devijantnog ponaanja, ukoliko nisu
12

razboriti i upueni u sredstva lijeenja i naine zatite, djeca e bez ikakve sumnje postati izgubljena i nesretna generacija u drutvu, banda poroka i zloina. Sada emo navesti najvanije uzroke devijantnog ponaanja djece i najjasnije naine lijeenja takvog ponaanja u svjetlu islamskih propisa. A) Siromatvo. B) Svaa i neslaganje meu roditeljima. C) Sluajevi razvoda, i siromatvo koje ga prati. Razvod braka roditelja je jedan od osnovnih inilaca koji najee odvodi djecu na stranputicu, jer djeca razvedenih roditelja se najee odaju skitanju i nemaru a na kraju razdvajanju od roditelja i naputanju kue. Islam svojim naelima koja upuuju na pravi put, nareuje suprunicima da izvravaju svoje obaveze jednoga prema drugome, jer e im se to u protivnom vratiti loim posljedicama. Jedne od tih obaveza su slijedee: 1. Pokornost ene muu. 2. uvanje muevljeve imovine. 3. Neodbijanje postelje tj. odnosa sa svojim muem. 4. Briga mua za izdravanje svoje ene i djece. 5. Prelaenje preko nekih nedostataka kod ene. 6. Druenje, njenost i zabavljanje izmeu mua i ene. 7. Pomaganje eni u kunim poslovima. U sluaju potekoa u slaganju zbog loeg ponaanja mua ili ene to bi im onemoguilo zajedniki ivot, mu bi trebao poduzeti alternativne mjere prije nego objavi razvod, a te mjere bi bile: 1. Savjet i uputa. 2. Odvajanje u krevetu. 3. Lake udaranje.

13

4. Sporazum uz posredstvo razumnih osoba obje porodice. Allah d.. kae: A onih ijih se neposlunosti pribojavate, vi posavjetujte, pa ih i udarite; kad vam postanu poslune, onda im zulum ne inite! Allah je, zaista, uzvien i velik! & A ako se bojite razdora izmeu njih dvoje, onda poaljite jednog pomiritelja iz njegove, a jednog pomiritelja iz njene porodice. Ako oni ele izmirenje, Allah e ih pomiriti jer Allah sve zna i o svemu je obavjeten! (en-Nisa:34,35) U sluaju razvoda braka Islam mua obavezuje na otpremninu, izdravanje ene za vrijeme u kojemu se ne moe preudati, te izdravanje djece sve dok rasputenica ne prestane bijedno ivjeti a sa njom i njena djeca. Allah d.. kae: I velikoduno ih darujte darom, zakonom propisanim: imuan prema svome stanju, a siromah prema svom; to je dunost za one koji ele da dobro djelo uine. (el-Beqara:236) D) Djeca i adolescenti te raspolaganje slobodnim vremenom. Nekorienje slobodnog vremena na pravi nain najee dijete odvodi na stranputicu. Poznato je da je dijete od svog postanka zaljubljeno u igru, naklonjeno avanturama, voli izlete i uiva u prirodnim prizorima. Islam svojim uzvienim preporukama rjeava problem slobodnog vremena kod djece i pubertetske omladine praktinim sredstvima koja im osiguravaju zdravo tijelo, jaaju organizam i daju snagu, vitalnost i ivost. Neka od tih sredstava su: 1. Privikavanje djece na obavljanje vjerskih obreda: namaz ... 2. Uenje djece ratnim vjetinama: jahanje, plivanje, skakanje. 3. Usmjeravanje djece grupnom itanju i sportovima.

14

Taberani i Hakim prenose da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: Sve to nije spominjanje Allaha d.. spada u besmislicu, igru i gubljenje vremena, osim etiri stvari: streljatvo, jahanje konja, zabavljanje sa enom i plivanje. E) Pokvareno drutvo i loi drugovi. Allah d.. kae: A drug njegov e rei: "Gospodaru na, ja ga nisam silom zaveo, sam je u velikoj zabludi bio." (Kaf: 27); Toga Dana e oni koji su jedni drugima bili prijatelji postati neprijatelji, samo to nee biti oni koji su se Allaha bojali i grijeha klonili. (el-Zuhruf:67) F) Lo odnos roditelja prema djetetu. Allah d.. kae: Allah zahtijeva da se svaije pravo potuje, dobro ini, i da se blinjima udjeljuje, i razvrat i sve to je odvratno i nasilje zabranjuje; da pouku primite, On vas savjetuje. (en-Nahl: 90) Jednom prilikom doao je neki ovjek Omer b. el-Hatabu r.a. da mu se poali kako ga sin ne slua. Omer je, meutim traio da mu se dovede i njegov sin da bi ga potom upozorio na njegovu nepokornost i zapostavljanje obaveza prema ocu. Sin je na to upitao: O Vladaru pravovjernih, zar nema i roditelj obaveza prema djetetu? On mu je odgovorio: Svakako da ima. Zatim je dijete dalje upitalo: a koje su to obaveze, vladaru pravovjernih? Omer mu je odgovorio: Da mu izabere majku, da lijepo ime, i naui ga Kur'anu. Dijete na to ree: Vladaru pravovjernih, moj otac od toga nita nije uinio za mene. to se tie majke, ona je crnkinja (Etiopljanka), pripadala je oboavateljima vatre (medusijama). Drugo, ime mi jedao Du'al (enka kotrljana), i tree, nije me ni harfa jednog u Kur'anu nauio. Omer se na to okrenu ovjeku i ree mu: Doao si da mi se poali na sina da te ne slua. Meutim, ti nisi njega posluao prije nego to je on otkazao svoju poslunost prema tebi. Prije si ti, dakle, prema njemu loe postupio nego li je on to uinio prema tebi.

15

G) Gledanje filmova sa temama zloina i bluda. Allah d.. kae: O vi koji vjerujete, sebe i porodice svoje uvajte od vatre ... (et-Tahrim: 6) H) irenje razbojnitva u drutvu. I ) Odustajanje roditelja od odgoja svoga djeteta. J) Smrt oca. Allah d.. kae: Zato siroe ne ucvili. (el-Duha: 9)

(2. dio knjige) ODGOVORNOSTI ODGAJATELJA

Ovaj dio sadri sedam poglavlja:

1.

2. 3. 4. 5. 6. 7.

Odgovornost Odgovornost Odgovornost Odgovornost odgoj Odgovornost Odgovornost Odgovornost

za za za za

vjerski odgoj moralni odgoj fiziki odgoj intelektualni

za psihiki odgoj za drutveni odgoj za seksualni odgoj

16

ODGOVORNOST ZA VJERSKI ODGOJ

Pod vjerskim odgojem se podrazumijeva vezivanje djeteta za naela vjerovanja od vremena kada pone razmiljati i rezonovati; zatim slijedi privikavanje djeteta na vrenje islamskih propisa od vremena kada ih pone razumijevati, kao i pouavanje plemenitim islamskim odredbama od vremena kada stekne mo rasuivanja. Najvanije Poslanikove s.a.w.s. upute i preporuke u ovome pogledu bi bile slijedee: 1.) Djetetu pojasniti propise halala i harama im bude u stanju shvaati i rezonovati. 2.) Nareivanje izvravanja obreda (ibadeta) od sedme godine. Hakim i Ebu Davud prenose od Abdullaha b. Amra b. el-Asa da je Allahov Poslanik s.a.w.s. rekao: Od sedme godine nareujte djeci da klanjaju, a od desete ih silom tjerajte (ako zatreba), i razdvajajte ih u posebnim posteljama. 3.) Odgajanje djece na ljubavi prema Allahovom Poslaniku s.a.w.s., ljubavi prema Njegovoj porodici, drugovima, kao i prema uenju Kur'ana asnog. ***** Da bi svako ko ima na sebi obavezu pravilnog usmjeravanja i odgoja, kao izuzetno vane obaveze u
17

procesu formiranja djeteta na naelima apsolutno vjerski prihvatljivog, a poto znamo da je na odgajateljima openito, a na roditeljima posebno, najvea odgovornost u formiranju djeteta na pravovjernom islamskom uenju, kao i obaveza upuivanja djeteta islamskim principima, nuno je da znamo koji su krajnji ciljevi ove odgovornosti, i domeni ove obaveze: 1. Da se djeca u doba njihova sazrijevanja, i sticanja moi rasuivanja, upuuju u vjerovanje u Allaha, Njegovu Svemo, i izvanrednu stvaralaku mo, i to putem promatranja i razmiljanja o stvaranju nebesa i Zemlje, metodom kretanja od najnieg ka najviem, od oevidnog ka pojmljivom, to je i metoda Kur'ana asnog. Allah d.. kae: On sputa s neba vodu koju pijete i kojojm se natapa rastinje kojima stoku napasate; 11. On ini da vam pomou nje raste ito, i masline, i palme, i groe, i svakovrsni plodovi to je, zaista, dokaz za ljude koji razmiljaju; 12. On ini da se noi i danom koristite, i Suncem i Mjesecom, a zvijezde su volji Njegovoj potinjene - to su, uisitnu, dokazi za ljude koji pameti imaju 13. i svim onim to vam na Zemlji raznobojnog stvara - to je, doista, dokaz ljudima koji pouku primaju. 14. On ini da se morem koristite, da iz njega svjee meso jedete i da vadite nakit kojim se kitite ti vidi lae kako ga sijeku da biste neto iz obilja njegova stekli i da biste zahvalni bili. 15. On je po Zemlji nepomina brda pobacao da vas ona ne potresa, a i rijeke i puteve da se ispravno usmjeravate 16. i putokaze, a i po zvijezdama se oni upravljaju. 17. Pa da li je onda Onaj koji stvara kao onaj koji ne stvara?! Urazumite se! (el-Nahl:10-17) 2. Da u djeci zasade duh skruenosti, bogobojaznosti i klanjanja samo Allahu, Gospodaru svih svijetova!!! Allah d.. kae: Allah objavljuje najljepi govor, Knjigu slinu po smislu, ije se pouke ponavljaju, zbog koji podilazi jeza one koji se Gospodara svoga boje, a kada spomene ime Allahovo,

18

koe njihove i srca njihova se smiruju. Ona je Allahov pravi put na koji On ukazuje onome kome On hoe; a onoga koga Allah ostavi u zabludi niko na pravi put nee moi uputiti. (el-Zumer: 23) 3. Da u njima izgrade ubjeenje da Uzvieni Allah prati njihovo ponaanje, i svaku njihovu situaciju. Allah d.. kae: A ako ejtan pokua da te na zlo navede, ti potrai utoita kod Allaha, On, uistinu, sve uje i zna. 201. Oni koji se Allaha boje, im ih sablazan ejtanska dodirne, sjete se, i odjednom dou sebi! (el-E'araf: 200-201)

ODGOVORNOST ZA MORALNI ODGOJ

Pod odgovornou za moralni odgoj podrazumijevamo moralna naela, etike i mentalne vrijednosti koje je neophodno da dijete naui, usvoji i stekne naviku njihova prakticiranja od kada pone sazrijevati pa do punoljetstva, kada postaje mladiem i ulazi u vrtlog ivota. Nema sumnje da su moralne, etike i mentalne vrijednosti sr vrstog imana i pravovaljanog vjerskog razvoja. Ukoliko je odgajanje dijeteta daleko od islamskog uenja, bez vjerskog usmjerenja i veze sa Uzvienim Allahom d.., dijete e se zasigurno razvijati u grijehu i izopaenosti, i rasti u zabludi i bezbonitvu. Uz to e slijediti vastite strasti, pokoravati se tjelesnim poudama, navoenju ejtana na injenje grijeha, sukladno svome niskom karakteru, strastima ili prohtijevima!!! Ukoliko se primjeran odgoj temelji, u prvome redu, na moi Boijeg nadgledanja i praenja, vano je napomenuti roditeljima i uiteljima, kao i svima onima koje interesuje odgoj i moral, da kod djece obrate posebnu panju na etriri pojave, i da se stide ukoliko im se djeca interesiraju za odvratna dijela, ako su niskog morala i loih svojstava. Te pojave su:

19

1. La. Allah d.. kae: ... njih eka bolna patnja zato to lau. (2:10) 2. Kraa. Allah d.. kae: Kradljivcu i kradljivici odsijecite ruke njihove, neka im to bude kazna za ono to su uinili i opomena od Allaha! A Allah je silan i mudar. (5:38) 3. Psovke i rune rijei. to se tie psovki i pogrdnih rijei, one spadaju meu najrunije pojave rairene meu djecom, i rasprostranjene su u sredinama zaostalim u pogledu kur'anske upute, i vjerskog odgoja. Razlog tome lei u dvijema stvarima: Lo primjer! Kada dijete, od svojih roditelja, slua bestidne, uvrijedljive, pogrdne i rune rijei, i dijete e ih zasigurno poeti koristiti i privii se na njih estim ponavljanjem. Kasnije e se ovim bestidnim rijeima jedino i koristiti. Iz njegovih ustiju e izlaziti samo ruan govor i nitavilost. Pokvareno drutvo! Dijete koje se prepusti ulici, loemu drutvu i pokvarenim drugovima, oito je da e od njih poprimiti pogrdan jezik, uvrijedljive rijei i psovku, kao i da e se razvijati na najloijem stupnju odgoja i prijestupnikog morala.

Zbog svega navedenog, roditelji i odgajatelji su obavezni djeci pruati dobar primjer lijepim govorom, dotjeranim jezikom, lijepim izrazama i frazama. Isto tako su ih obavezni uvati od uticaja ulice, pokvarenog drutva i loih drugova, kako ne bi utjecali na dijete da krene stranputicom ili da prihvati njihove navike. ***** Allahov Poslanik s.a.w.s. je - roditeljima, starateljima i odgajateljima postavio nauno utemeljen metod i ispravna naela za odgoj djece na ispravnom moralu i osebujnoj islamskoj linosti. U tom cilju naveemo najvanije take ovoga metoda i najistaknutija njegova naela:

20

1. Upozoravanje djeteta na slijepo imitiranje i oponaanje nevjernika. Imam Tirmizi rhm. biljei da je Poslanik s.a.w.s. rekao: Nije na naem putu onaj ko oponaa druge. Ne oponaajte Jevreje i hriane! 2. Zabrana pretjerivanja u raskou i luksuzu. Imam Ahmed rhm. biljei merfu' predaju da je Mu'az b. Debel r.a. rekao: uvajte se uivanja, jer robovi Allahovi se ne odaju uivanju. 3. Zabrana sluanja muzike i razuzdanih pjesama. Imam Buhari, Ahmed, Ibnu Madde i dr. prenose da je Poslanik s.a.w.s. rekao: U mome Ummetu e biti onih koji e smatrati dozvoljenim blud, svilu, opojna pia i muziku! 4. Zabrana oponaanja i imitiranja ena. Imam Buhari, Ebu Davud i Tirmizi rhm. prenose od Ibnu Abasa r.a. da je Allahov Poslanik s.a.w.s. rekao: Allah je prokleo mukarce koji oponaaju ene, kao i ene koje oponaaju mukarce. 5. Zabrana razgoliavanja ena, pokazivanja enskih ari, mijeanja ena i mukaraca, te gledanje u udate ene. Allah d.. kae: Reci vjernicima neka obore poglede svoje i neka vode brigu o stidnim mjestima svojim; to im je bolje, jer Allah, uisitinu, zna ono to oni rade. & A reci vjernicama neka obore poglede svoje i neka vode brigu o stidnim mjestima svojim; i neka ne dozvole da se od ukrasa njihovih vidi ita osim onoga to je i onako spoljanje, i neka vela svoja spuste niz grudi svoje; neka ukrase svoje ne pokazuju drugima, to mogu samo muevima svojim, ili oevima svojim, ili oevima mueva svojih, ili sinovima svojim, ili sinovima mueva svojih, ili brai svojoj ili sinovima brae svoje, ili sinovima sestara svojih, ili

21

prijateljicama svojim, ili robinjama svojim, ili mukarcima kojima nisu potrebne ene, ili djeci koja jo ne znaju koja su stidna mjesta ena; i neka ne udaraju nogama svojim da bi se uo zveket nakita njihova koji pokrivaju. Svi se Allahu pokajte, o vjernici, da biste postigli ono to elite. (el-Nur: 30,31) O Vjerovjesnie, reci enama svojim, i kerima svojim, i enama vjernika neka spuste haljine svoje niza se. Tako e se najlake prepoznati pa nee napastovane biti. A Allah prata i samilostan je. (elAhzab: 59) U kuama svojim boravite i ljepotu svoju, kao u davno pagansko doba, ne pokazujte, i molitvu obavaljajte i zekat dajite, i Allaha i Poslanika Njegova sluajte ... (el-Ahzab: 33) ... a ako od njih neto traite, traite to od njih iza zastora. To je istije i za vaa i za njihova srca ... (el-Ahzab: 53) Ukoliko se djeci i uenicima uskrati pravo na moralnu stranu odgoja, sigurno e oni, prema kojima imamo obavezu odgoja, rasti na slabostima i propalitetu, i odgajati se na poroku i loem moralu. U tom sluaju, sigurnost i stabilnost ivota, se dovode u opasnost, a djeca postaju oruem razaranja i ruenja drutvene zajednice!!!

ODGOVORNOST ZA FIZIKI ODGOJ

Meu velikim odgovornostima na koje je Islam obavezao odgajatelje, bili to roditelji ili uitelji, je odgovornost za fiziki razvoj djeteta, kako bi djeca stekla fiziku snagu, sauvali tijelo, zdravlje, vitalnost i ivahnost. Islam je i za ovu vrstu razvoja i odgoja djece utvrdio naunu metodu da bi smo znali koliko veliku obavezu preuzimamo

22

na svoja plea. Osnovne karakteristike ove odgovornosti, kojom nas je obavezao Allah d.. su slijedee: 1.) Obaveza izdravanja porodice, ukljuujui i djecu. Allah d.. kae: ... Otac djeteta je duan da ih prema svojoj mogunosti hrani i odijeva. Niko neka se ne zaduuje iznad mogunosti svojih ... (el-Bekara: 233) Allahov Poslanik s.a.w.s., u hadisu kojeg prenosi imam Muslim, o ovome istie slijedee: Od novca kojeg potroi na Allahovom putu, radi oslobaanja roba, dijeljenja milostinje siromanim ili radi izdravanja porodice, najvea nagrada slijedi za novac potroen radi izdravanja porodice! 2.) Pridravanje medicinskih propisa u pogledu konzumiranja hrane, pia ili spavanja (to bi, kasnije, djeca sebi uzela za naviku). Imam Ahmed i imam Tirmizi prenose da je Allahov Poslanik s.a.w.s. rekao: Nema gore posude koju ovjek moe prepuniti od njegova stomaka. Dovoljno mu je par zalogaja koji e ga odrati u ivotu, a ako ve mora jesti, neka onda treina stomaka bude za hranu, treina za pie i treina za disanje. 3.) uvanje od zaraznih bolesti. U oba Sahiha se biljei hadis Ebu Hurejre r.a. koji glasi: Neka se ne pribliava bolestan zdravom! 4.) Lijeenje bolesnog. Imam Muslim, Ahmed i drugi prenose od Dabira b. Abdullaha r.a. da je Poslanik s.a.w.s. rekao: Za svaku bolest postoji i lijek, pa kada nekoga od vas bolest pogodi, uz pomo lijeka i dozvole Uzvienog Allaha ozdravie! 5.) Princip i pravilo: Ne smije se nanositi teta, niti uzvraati na nanesenu tetu tetom! Na temelju ovoga naela odgajatelji, posebno majke, su duni pouavati djecu strogom pridravanju zdravstvenih uputstava, zatitnih sredstava za ouvanje zdravlja i jaanje fizike snage

23

djeteta. Potrebno je da odgajatelji potrae pomo i od strunjaka o ovom oblastima u pogledu preduzimanja odgovarajuih mjera radi zatite od svih vrsta bolesti, posebno zaraznih. 6.) Navikavanje djece na bavljenje sportom i konjikim vjetinama. Ovakvim postupkom odgajatelj u praksu sprovodi rijei Uzvienog: I protivu njh pripremite koliko god moete snage i konja za boj, da biste time zaplaili Allahove a i vae neprijatelje, i druge osim njih vi ih ne poznajete, Allah ih zna ... (el-Enfal:60); kao i rijei Allahova Poslanika s.a.w.s., koje biljei imam Muslim: Snaan vjernik je bolji i Allahu drai od nejaka vjernika!!! 7.) Navikavanje djece na oskudicu i suzdravanje od prevelike razuzdanosti ili uivanja. Dovoljan je Poslanik s.a.w.s. kao lijep primjer predavanju skromnom nainu ivota: jelu, piu, oblaenju, stanovanju ... kako bi se na njega ugledale budue, neporone, generacije muslimana, kako bi ivjele prema njegovim uputama, njegovom sunnetu, i uvijek bile pripravne, spremne i ohrabrene na hvatanje u kotac sa svime to se dogodi, ili ih zadesi. 8.) Navikavanje djeteta na ozbiljan ivot, mukost, kao i uvati ga od tromosti, slabljenja i propadanja. Imam Muslim u svome Sahihu prenosi da je Allahov Poslanik s.a.w.s. rekao: Tei za onim to e ti koristiti, moli Allaha za pomo, i ne budi slabi! ***** Postoje i veoma opasne pojave na koje elimo ukazati, a kojima su okruena i djeca i odrasli, i pubertetlije i omladina. Na njih bi odgajatelji, naroito oevi, trebali obratiti posebnu panju, i shvatiti svu njihovu tetnost i opasnost. Da im djeca ne bi pala u njihovu klopku, oprila se njihovom vatrom, i izgubila se u orsokaku i stranputicama kujim vode ove pojave, oni bi morali znati ija je obaveza

24

odgajanja djece u odvraanju od zla i nesree koju sobom donose. Prema procjeni ove pojave rairene meu djecom, pubertetlijama i omladinom bi se mogle svesti na sljedee:
1. Puenje, alkohol, droga ...

2. Onanija, blud i homoseksualizam ... 1.PROBLEM PUENJA: Svako moe, naalost, vidjeti da je problem puenja u naoj bolnoj drutvenoj stvarnosti najrasprostranjenija i najrairanija pojava. Pogleda li oko sebe, svaki e ovjek vidjeti da ja ova runa navika rairena u svim dijelovima, najrazliitijim nivoima i svim slojevima drutva: meu djecom i odraslima, ljudima i enama, starcima i omladinom. Da bismo ovu pojavu u potpunosti obradili i sagledali je sa svih strana, najbolje je da o njoj govorimo sa tri aspekta: 1. tetnost koju prouzrokuje: to se tie tetnosti koja nastaje puenjem ona se moe podijeliti na dvije veoma vane stvari. Prvo, zdravstveni i psiholoki problemi: U ovom pogledu je od strane ljekara sigurno i bez ikakve sumnje utvreno da puenje izaziva tuberkulozu, rak plua, slabi pamenje, smanjuje apetit, izaziva bljedou lica i utilo zuba, oteava disanje, izaziva uznemirenost i nervozu, uzrokuje opu fiziku slabost, mijenja narav, ubija elju, navikava na ljenost i izaziva malaksalost. Drugo, materijalna teta: Sigurno je da puai, pogotovo oni sa ogranienim materijalnim prihodima, dnevno troe na duhan i do etvrtine ukupnih dnevnih prihoda, ili ak i vie. Okorjeli pua otkida i od hrane, i svoje i cijele porodice, samo da bi kupio i doao do duhana. To, meutim, moe odvesti i do dna stranputice, u uzimanje mita ili krau, samo da bi se na bilo koji nain dolo do novca i mogunosti nabavke duhana.

25

2. Islamski stav u vezi s puenjem: to se tie stava islama po pitanju puenja ukratko emo navesti sljedee: a) Imami u islamskom pravu i svi mudtehidi su sloni u tome da sve to uzrokuje tetu i vodi u propast, njegovo izbjegavanje je obavezno, prema hadisu kojeg prenosi Imam Ahmed i Ibnu Ma'de gdje je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: Nema nanoenja tete niti uzvraanja tetom. b) Opeprihvaeno je kod razumnih ljudi, i ljudi dobrog ukusa da duhan, zbog njegove tetnosti po zdravlje i izazivanja runog mirisa u ustima, potpada pod grupu loih stvari. U tom smislu Uzvieni Allah veli: ... koji e im lijep stvari dozvoliti, a rune im zabraniti. (el-A'raf:157) c) Duhan opija razum, i izaziva malaksalost tijela. Sve ovo osjeaju jednako onaj koji to ini odprije, onaj koji prvi put zapali cigaretu, kao i onaj koji se postepeno pokuava navii na puenje, a naroito ako se previe i pretjerano konzumira. Tako u hadisu kojeg prenose preko sahih lanaca Ahmed i Ebu Davud, od Ummu Seleme, r.a. koja kazuje: Allahov Poslanik s.a.v.s. je zabranio sve to opija. 3. Kako lijeiti: Lijeenje ove pojave je obaveza drave u prvome redu, i to pokretanjem velike propagandne kampanje, putem medija, novina, asopisa, radija i televizije. U tome treba traiti pomo onih koji o ovome problemu imaju vie informacija, i koji su strunjaci u ovoj oblasti, zatim od uglednih naunika i ljudi od pera. to se tie djece koja su ve stekla runu naviku puenja, zahvaljujui prvenstveno nemarnosti porodice i odgajatelja u kontroliranju djeteta, oni trebaju znati da je zanemarivanje ove obaveze veoma opasno i, ukoliko tako postupaju, posljedice njihova zla po drutvo e biti ogromne i nesagledive. U tom sluaju roditelji i odgajatelji su obavezni da kontroliraju situaciju u vezi sa djecom, upoznaju se sa njihovom ponaanjem i kretanjem, i pristupe lijeenju njihovih deformacija, kako bi ih vratili na pravi put i izveli na obalu spasa.

26

2. PROBLEM ONANIJE: Onanisanje, kao pojava, je rairena meu djecom u pubertetu i omladinom uopte. Glavni uzronik njene rairenosti i rasprostranjenosti je enska moda koja svojim izgledom izaziva elju i zavodi, zatim raskalaeno hodanje i izazivako dotjerivanje ena na ulici, etalitima i drugim mjestima. to se tie gledanja dramskih predstava i filmova to je jo gore i gorije. Ovi filmovi podrauju nagon i unitavaju potenje i ast, ubijaju plemenitost, dostojanstvo i potenje. to se tie itanja knjiga i asopisa sa ljubavnim priama u kojima se izaziva i raspiruje seksualna mata, oni su meu najutjecajnijim sredstvima na psihiko, mentalno i moralno zdravlje omladine. Da bi pisanje o ovoj pojavi bilo potpuno, najbolje e biti da o njoj govorimo iz tri ugla: 1. tete koje proizilaze iz prakticiranje ovog zla: to se tie tetnih posljedica koje proizilaze iz prakticiranja ovoga zla, ograniiemo se na tri vrste: a) Fiziki problemi: zamor, mravost, drhtavica, lupanje srca, slabljenje vida i pamenja, smetnje u probavnim organima, upale plua, tuberkuloza, slabljenje krvi ... b) Seksualni problemi:gubljenje seksualne potencije, osjeaj odvratnosti prema drugome spolu... c) Psiho-mentalni problemi: rasijanost, zaboravnost, bezvoljnost, slabost pamenja, povlaenje u sebe, usamljenost, sram, stid, strah, tromost, depresija, tuga, zloin, samoubistvo, slaba volja ... 2. Islamski vjerski propis u vezi sa ovom pojavom: to se tie vjerskog propisa u vezi upranjavanja ove navike, ona je strogo zabranjena i spada u grijeh. Uzvieni Allah d.. kae: Koji stidna mjesta uvaju osim od ena svojih, ili onih koji su u posjedu njihovu (robinje) , oni, doista, prijekor ne zasluuju; a oni koji i pored toga trae, oni u zlu sasvim pretjeruju. (el-

27

Mu'minun:5,7) S obzirom da iz upranjavanja onanije proistiu fiziki, seksualni i psiho-moralni problemi koji dovode do tetnih posljedica - onanija je strogo zabranjena. 3. Kako je lijeiti: to se tie djelotvornog postupka iskorijenjivanja ove pojave, to se postie sljedeim sredstvima: 1. enidba u ranim godinama; 2. Dobrovoljni post; 3. Izbjegavanje svega to izaziva seksualni nagon; 4. Ispunjavanje slobodnog vremena korisnim stvarima; 5. Dobro drutvo; 6. Pridravanje zdravstvenih upustava; 7. Usaivanje osjeaja straha od Uzvienog Allaha. 3. ALKOHOLIZAM I DROGA: Ovu opasnu i bolnu pojavu vidimo rairenu u sredinama koje ne pridaju vanost uzoritom moralu, niti potuju svetost islamskog odgoja. Ovu pojavu vidimo vie rairenu kod naputene djece koja nemaju nikoga ko bi se brinuo o njihovom izdravanju, nadzirao njihov odgoj i usmjeravao ih dok se razvijaju, zatim kod djece koja su krenula putem poroka i stranputice zbog nemara roditelja za njihovim nadziranjem. Zbog toga takva djeca zavravaju u zlu i poroku, i od takvog drutva prihvaaju sve to je loe i pokvareno. 1.tete koje iz ove pojave proizilaze: to se tie teta koje iz alkoholizma i droge proizilaze, one se mogu podijeliti na: a) Zdravstvene i mentalne posljedice: ludilo, slabo pamenje, stomane i srijevne bolesti, blokada razmiljanja, bolest probavnog akta, nestatak apetita za jelom, mravost,

28

apatija, ravnodunost, slaba potencija, skleroza tkiva, zakrenje arterija opasniji od tuberkuloze!!! b) Ekonomske posljedice: troenje imetka, rasipanje novca, unitavanje porodica, izazivanje siromatva, slabljenje proizvodnje i privrede, nazadovanje u svim oblastima, apatija ... c) Psihike, moralne i socijalne posljedice: loe osobine, rune navike, la, straljivost, preziranje moralnih vrijednosti i ideala, kriminal, kraa, blud, silovanja, samoubistva, slabljenje osjeaja, razvratna drutva ... 2. Islamski stav prema njoj: Islam je strogo zabranio konzumiranje opojnih pia i droga. Njihova zabrana se temelji na mnogim dokazima kako iz Kur'ana tako i iz Hadisa. Allah d.. kae: O vjernici, vino i kocka i kumiri i strelice za gatanje su odvratne stvari, ejtanovo djelo; zato se toga klonite da biste postigli to elite. ejtan eli da pomou vina i kocke unese meu vas neprijateljstvo i mrnju i da vas od sjeanja na Allaha i obavljanja molitve odvrati. Pa hoete li se okaniti? (ElMaida:90,91) Zabrana droge potpada pod dokaze o zabrani alkohola s obzirom da opija razum i izvodi ga iz njegove razborite i regularne prirode. Prenose Ahmed i Ebu Davud hadis od Ummu Seleme, ene Vjerovjesnika s.a.v.s. koja kae: Allahov Poslanik s.a.v.s. je zabranio sve to opija i omamljuje!!! 3. Djelotvorni postupak njenog iskorjenjivanja i istrebljenja: to se tie djelotvornog postupka iskorjenjivanja ove pojave postoje sljedea sredstva: a) Ispravan odgoj; b) Zabrana izvoza pojave; c) Kanjavanje poinilaca. 3. BLUD I HOMOSEKSUALIZAM: Ovo je najopasnija drutvena pojava kod djece i omladine. Koliko smo puta sluali o djeci koja nisu ni postala

29

punoljetna, a da su krenuli putem razvrata i poroka zbog toga to su im roditelji i staratelji zanemarili osnovnu obavezu kontrole, tako da su krenula opasnim putem nastranosti i moralnog sunovrata, i dola do krajnjih granica propasti i izgubljenosti. Koliko su nesretni roditelji i staratelji, kao i drugi koji bdiju nad njima, kada vide svoju djecu kako su se izopoaila, kako im je moral opao, i kako su ogrezli u blatu poroka i nastranosti. Da su ih odgojili na krijeposnom moralu, u potpunosti ih pratili ta rade i kuda se kreu, znali s kim se drue i s kim se sve sastaju, djeca im na kraju sigurno ne bi zapala u ovako alosnu i sramotnu situaciju! posljedice koje proizilaze iz same pojave: to se tie posljedica koje proizilaze iz poajve bluda i homoseksualizma one su dalekoseno opasne, a mogu se podijeliti na: a) Zdravstvene i fizike posljedice: Odajui se bludu i homoseksualizmu dijete se moe zaraziti sljedeim bolestima: Sifilis (rane i otoci na spolnim organima,usnama, jeziku i onim kapcima, pojava pjega po raznim dijelovima tijela, paraliza, sljepilo, arterioskleroza, fizika izoblienost, karcinom jezika, tuberkuloza ...), Gonoreja ili triper (bolovi, jako peenje kod mokrenja, gnojenje mokranih kanala mukaraca, a kod ena grlia materice i mokranih kanala, upala monica, mokranog mjehura, suenje mokranih kanala ...), i ostale zarazne bolesti. b) Socijalne, moralne i psihike posljedice: Dovoljno je zla i izopaenosti od ove pojave to to vidimo da je drutvo prepuno djece bez ikakve asti i porijekla, i da struja liberalizma unitava mladie i djevojke. I onda, kada je stvar takva, u takvome drutvu ne vidi da moralne vrijednosti imaju znaaja, ili da se dostojanstvo i ast uvaavaju i cijene. Uzvieni Allah je u Kur'anu rekao: Kada hoemo da jedan grad unitimo, onima koji su u njemu na rasko navikli prepustimo da se razvratu odaju i da tako zaslue kaznu, pa ga onda do temelja razruimo. (el-Isra:16)
1. tetne

30

2. Islamski stav prema ovoj pojavi: to se tie islamskog stava prema bludu i homoseksualizmu, oni su u islamu strogo zabranjeni i u tome su svi islamski pravnici i mudtehidi saglasni. Ova zabrana se temelji na sljedeim dokazima: Uzvieni Allah kae: I to dalje od bluda, jer to je razvrat, kako je to ruan put! (el-Isra: 32) U hadisu kojeg prenosi Hakim Allahov Poslanik s.a.v.s. kae: Neka je proklet ko ini ono to je radio Lutov narod. Neka je proklet ko ini ono to je radio Lutov narod. Neka je proklet ko ini ono to je radio Lutov narod!!! 3. Djelotvorni postupci iskorijenjavanja i istrebljenja ove pojave: to se tie postupaka iskorijenjavanja ove pojave on je isti kao i kod onanije. S obzirom da se radi o slinim situacijama kod obiju pojava nema potrebe za njihovim ponavljanjem. ***** Polazei od naela kojeg je postavio Allahov Poslanik s.a.w.s.: Nema nanoenja tete, niti uzvraanja na priinjenu tetu tetom, a pokoravajui se rijeima Allaha d..: ... i sami sebe u propast ne dovodite! (elBekara:195), i prihvaajui obavezu odgovornosti kojom nas je zaduio Poslanik s.a.w.s., odgajatelji su duni roditelji naroito poduzeti sva mogua sredstva radi psihofizike zatite djece, sredstva opreza i panje, kako ne bi bila izloena prijeteim opasnostima koje ih mogu zadesiti, kao ni bolnim nesreama koje ih iznenada napadaju, kao to se u puno sluajeva dogaa, odvode ih u smrt, izoblienost, bolest, povreivanje, invalidnost ... Sada emo ponuditi nekoliko praktinih koraka koji mogu pomoi u smanjivanju moguih nezgoda, onako kako ih je izloio dr. Gabera: 1. Otrovne stvari se moraju uvati u zatvorenom prostoru, pod kljuem, na sigurnom mjestu. Treba jasno napisati na svakoj boci naziv otrovne materije, i ne ostavljati je blizu hrane.

31

2. Nepotrebne ljekove bacati, i ne ostavljati ih na dohvat ruke djeci, a ostale ljekove dobro je neupotrijebljavati u prisustvu djece, jer djeca vole oponaati i imitirati. Nesree sa trovanjem lijekovima nisu rijetke. Najbolje je drati ih daleko od oiju djece ako nismo posve sigurni u njih! 3. Postaviti prepreku za svaki izvor vatre, kao to su poreti, pei i drugi kuanski aparati, ukoliko postoji mogunost da do njih dijete moe doi. U protivnom, nesree su neminovne. 4. Ne smije se djeci dozvoliti da se igraju sa zapaljivim stvarima kao to su ibica i upalja. 5. Sue u kojima se spremaju aj, kahva ili hrana su tk. opasna po djecu. Koliko puta se deava da se zbog nemarnosti majke ili oca dijete opee na vrelome sudu, esto i sa teim posljedicama i trajnim tjelesnim deformacijama! Koliko puta se desi da nemarna majka ili otac stavi dezvu ili bokal sa vrelom kahvom ili ajem na ivicu stola, na pod ili na stolicu, i dijete padne na sue ili se isto prospe i srui na dijete, i tako nastanu teke posljedice po djete!!! 6. uvati djecu od igranja vatrom u raznim povodima: petarde, prskalice ... 7. uvati djete od ukljuenih elektrinih aparata ili produnih kablova. 8.Uklanjati sve vrste otrih predmeta: makaze, noevi, sjekire, heklice, igle ... 9. Ne dozvoljavati opasne igre: konopcima, kesama, kameniima ili kamenjem... 10. Majka mora paziti da ne uspavljuje dojene u svojoj postelji jer ga moe nehotino uguiti! 11. Osigurati prozore na gornjim spratovima kua. 12. Osigurati stepenita, balkone i terase sigurnim ogradama! 13. Strogo paziti na upotrebu mehanikog i elektrikog alata, maina za sjeenje i mljevenje ... 14. Strogo nadgledati na ulazna vrata doma, kako djete ne bi izalo na ulicu!

32

15. Paziti na prste i glavu dijeteta kod zatvaranja vrata kue, auta ... ODGOVORNOST ZA INTELEKTUALNI ODGOJ Cilj intelektualnog odgoja je formiranje u djetetu ideje u pogledu islamskih nauka, savremene naune edukacije, i idejno-civilizacijskog prosvjeivanja, kako bi dijete idejno sazrelo, i nauno i kulturno se formiralo. Ova odgovornost nije nita manje vana od odgovornosti o kojima smo ve govorili (vjerska, moralna, fizika). Tako, u ovome kontekstu, vjerski odgoj predstavlja osnovu, fiziki osposobljavanje i tjelesni razvoj, a moralni stvaranje karaktera i navika, a to se tie mentalnog odgoja on predstavlja prosvjeivanje, obrazovanje i kolovanje! Ukoliko je neophodno objasniti sve etape kroz koje odgajatelji trebaju proi u svakoj vrsti odgovornosti koju imaju prema djetetu, njihova bi se odgovornost, u mentalnom razvoju djeteta, morala usredsrediti na tri stvari: 1. Obaveza obrazovanja: Ova vrsta obrazovanja je bez sumnje od dalekosenog znaaja i vanosti sa islamskog stanovita, zato to je Islam roditeljima i odgajateljima dodijelio najveu odgovornost u pogledu obrazovanja djece, i njihova razvijanja na crpljenju kulturnih vrijednosti i nauke od nastavnika koji im to predaju, i koncentriranju njihovih umnih sposobnosti na shvaanje koje ukljuuje i usvajanje steenog znanja, zatim esto prosvjeivanje, uravnoteeno prosuivanje i zrelo i ispravno razumijevanje. Allah d.. kae: itaj, u ime Gospodara tvoga koji stvara & koji stvara ovjeka od ugruka! & itaj, plemenit je Gospodar tvoj & koji pouava peru & koji ovjeka pouava onome to ne zna. (el-Alek:1-5)

33

Imam Muslim prenosi od Ebu Hurejre r.a. da je Allahov Poslanik s.a.w.s. rekao: ... ko bude slijedio put traenja nauke, Allah e mu olakati put do Denneta! Polazei od ove kur'anske preporuke i vjerovjesnikog upuivanja, muslimani su se u vrijeme Objave, a i u kasnijim stoljeima, revno predali izuavanju svih nauka, a izuavanje svake korisne nauke su smatrali farzom i vadibom! Koristili su se i civilizacijskim dostignuima drugih naroda u svijetu, koje nisu ruili niti palili, ve preuzimali, inovirali, prihvaali i dali im poseban peat Islama! Tako je svijet stoljeima crpio znanje iz njihovih nauka i koristio se njihovim civilizacijskim tekovinama. Materijalna civilizacijska dostignua savremenog doba i na Zapadu i na Istoku postignuta su zahvaljujui preuzimanju civilizacijskih i naunih ostvarenja muslimanskih naroda preko Sicilije, Andalusa i krstakih ratova. Islamska drava toga doba bila je uitelj i predvodnik izgubljenom svijetu, i cijelome ovjeanstvu od kojega nije bilo nikakve koristi! Gdje lei tajna poticaja na ovako velika civilizacijska ostvarenja i osvjetljavanje naunih istina? Tajna se, dakako, krije u trajno vaeim naelima koja u sebi sadri Islam, poput: 1. Islam je duh i materija, ovaj i onaj svijet, dunjaluk i ahiret! 2. Islam poziva na pravdu i humanost bez obzira na rasu, boju koe ili jezik. 3. Islam je vjera otvorenosti i meusobnog upoznavanja meu svim nacijama. 4. Islam je vjera kontinuiteta i inoviranja u svim moguim sistemima. 5. Islam je vjera koja je obrazovanje svima uinila obaveznim. 6. Islam je obavezu obrazovanja podijelio na farzi 'ajn i farzi kifaje. 7. Islam je vjera Gospodara i Stvoritelja svih svijetova!!!

34

Kakav je udio enske djece u pogledu obrazovanja? Svi uenjaci i islamski pravnici, raniji i kasniji, su u potpunoj saglasnosti da je obrazovanje enske djece na istom nivou stroge individualne obaveznosti kao to je sluaj i sa obrazovanjem mukaraca, i to iz dva razloga: 1. ena kao i mukarac ima iste vjerske obaveze! 2. ena e, kao i mukarac, dobiti nagradu ili kaznu na Sudnjemu danu! Kada se zna da Islam doputa djevojkama da se obrazuju u korisnim naukama, u pitanjima vjere i ovosvjetskim stvarima, onda je nuno da u toku kolovanja budu odvojene od mukaraca, toliko daleko da mogu sauvati svoje dostojanstvo i ast, da budu uvijek na dobrome glasu, plemenita morala ... Oni koji doputaju mijeanje mukaraca i ena, opravdavajui to drutvenim navikama, raznim psiholokim terapijama i nekim vjerskim dokazima, te osobe su slabe vjere, zanemaruju prirodni ljudski nagon, i ignoriraju gorku stvarnost u koju su sva ljudska drutva dovedena! to se tie onih koji ignoriraju gorku stvarnost u koju su sva ljudska drutva dovedena, iskuavajui mijeanje mukaraca i ena, trebali bi pogledati u drutva zapadnih i istonih zemalja dokle je ena kod njih dola u pogledu pada moralnih vrijednosti, poroka, raskalaenosti i razvrata, npr.: Sejjid Kutb rhm. u djelu Islam i svjetski mir, navodi slijedee: Procenat ostajanja u drugome stanju meu srednjokolskim djevojkama u Americi, u nekim gradovima, dostie 48%!? idejnog osvjeivanja djece: Idejno osvjeivanje djece je jedna od najveih odgovornosti kako
2. Obaveza

35

roditelja tako i odgajatelja, i to od rane mladosti pa sve do punoljetstva i potpune zrelosti. Idejno osvjeivanje djeteta podrazumjeva njegovu vezu sa: a) Islamom u pogledu ivota na ovome svijetu b) Odnosom prema dravi kojoj pripada. c) Uzvienim Kur'anom u sistemskom i zakonodavnom pogledu. d) Historijom Islama, u pogledu njene moi i slave. e) Opom islamskom kulturom u duhovnom i idejnom pogledu. f) Aktivnim povezivanjem sa da'awetom u Allahovu vjeru. Odgajatelji zato moraju djecu upoznati od momenta poinjanja rezonovanja i shvaanja, sa slijedeim injenicama: a) Islam je vjean i univerzalan, i vrijedi za svako mjesto i vrijeme. b) Zahvaljujui pridravanju Islama nai preci su dostigli takvu mo i slavu kakva nikada nije zabiljeena u povijesti ovjeanstva. c) Neprijateljski planovi prema muslimanima su: Cionistiko-masonsko-jevrejski planovi. Imperijalistiki planovi nekih zemalja. Ateistiko-komunistiki planovi. Vatikansko-krstaki planovi.

Svi navedeni planovi u cijelosti tee ka brisanju islamske vjere sa lica Zemlje i sijanju sjemena nevjerstva meu muslimanskim pokoljenjima, zatim irenju nestabilnosti i rasputenosti me' muslimanskim porodicama i drutvima! U blioj ili daljoj perspektivi, njihov cilj je guenje bilo kakve vrste otpora ili borbe na Allahovom putu kod muslimanske omladine, zatim iskoriavanje materijalnih bogatstava islamskih zemalja za svoje interese,

36

i, na kraju, unitenje simbolike islama i njegovih 'e'aira' u svim islamskim drutvima.

d) Otkrivanje istina o islamskoj civilizaciji.

e) I na kraju, dijete treba znati to da je ono pripadnik Ummeta koji se nije popeo na historijsku pozornicu putem Ebu Dehla, Ebu Leheba ili Ubejj b. Halefa, ve putem Allahova Poslanika s.a.w.s., Ebu Bekra, Omera, Osmana, Alije, Talhe, Zubejra, Amra ...

Koji put vodi idejnom osvjeivanju djece? 1. Svjesno poduavanje: pod ovim pojmom se podrazumjeva svjesno poduavanje djeteta od strane roditelja ili odgajatelja istinskom Islamu, i svemu onome to Islam u sebi sadri od naela, zakonodavstava i propisa. 2. Svjesni primjer: pod ovim pojmom se podrazumjeva obavezno vezanje djeteta za iskrenog i svjesnog uitelja koji Islam na ispravan nain razumjeva, Islamu i borbi na njegovom putu se sav predaje, prakticira njegove propise, i Allahu nita ne prigovara. 3. Svjesno uenje: pod ovim pojmom se podrazumjeva to da odgajatelj djetetu, jo od malehna, prije nego i za kolu prispije, dadne da ita islamske prie o muslimanskim herojima, pobonim i estitim ljudima; islamsku literaturu iz oblasti vjerovanja, morala, ekonomije, politike ... 4. Svjesno drutvo: pod ovim pojmom se podrazumjeva da odgajatelji svojoj djeci odaberu estite drugove, vjernike koji se svojim ispravnim razumijevanjem Islama, idejno prosvijeenom svijeu i univerzalnom islamskom kulturom istiu u odnosu na druge.

37

3. Obaveza ouvanja mentalnog zdravlja djece i

uenika: je jedna od odgovornosti koju je Allah povjerio roditeljima i odgajateljima zajedno. Da bi djeca imala zdrave ideje, jaku mo pamenja, iste misli i zrelo rasuivanje, mentalno zdravlje se mora uvaavati i uvati to je mogue vie! Istinu je kazao Allahov poslanik s.a.w.s. kada je rekao: Rob se jedne stope nee pomjeriti, na Sudnjemu Danu, sve dok ga Allah ne upita: ... za povjerenu stvar da li je sauvao ili izgubio!!! ODGOVORNOST ZA PSIHIKI ODGOJ Pod psihikim odgojem djece podrazumijeva se odgajanje djeteta jo od vremena kada poinje intelektualno sazrijevati na odvanosti, iskrenosti, hrabrosti, osjeaju savrenstva, elji dobra drugima, prisebnosti kod srditosti, kao i ukraavanje svim psiho-moralnim osobinama! Cilj ovakvog odgoja jeste formiranje cjelovite i uravnoteene linosti djeteta, takve da je, kada dpstigne godine punoljetstva, u stanju da izvrava obaveze kojima se zaduuje na najbolji nain i u pravome smislu te rijei. Na odgajateljima je da dijete oslobaaju svih faktora koji ga mogu liiti asti ili potovanja, unititi njegovu narav ili linost, i uiniti da na ivot gleda sa mrnjom, odvratnou ili pesimizmom. Pojave, od kojih bi roditelji morali oslobaati svoju djecu, bi bile slijedee: Srameljivost, Strah, Kompleks manje vrijednosti, Zavist, Srdba ... SRAMELJIVOST: Poznato je da je srameljivost djeija pojava iji se znaci najee poinju javljati od etvrtog mjeseca ivota. Poslije toga znaci srameljivosti kod djece postaju sve vidljiviji, kada poinju okretati glavu, zatvarati oi, pokrivati lice rukama ukoliko im se obraa,

38

njima nepoznata, osoba. Ve u treoj godini dijete osijea srameljivost kada ulazi u nepoznatu kuu, sjedei cijelo vrijeme mirno, u krilu majke ili pored nje, i ni rijei ne progovarajui. Nasljedstvo igra vanu ulogu u stepenu srameljivosti kod djece, a ne negira se ni veliki utjecaj okoline u poveanju ili ublaavanju srameljivosti. Djeca koja se vie mijeaju i igraju sa drugima, manje su srameljiva od djece koja to ne ine. Jednom je vladar pravovjernih Omer b. el-Hattab r.a. prolazio putem u Medini, dok su se na putu igrala djeca. Meu njima je kao dijete bio i igrao se Abdullah b. Zubejr r.a.. Kada su ugledala Omera r.a., plaei ga se, djeca su se sva razbjeala. Jedino je Ibnu Zubejr ostao utei, i ne bjeei. Kada mu se primakao, Omer ga je zapitao: Zato i ti nisi pobjegao kao i ostala djeca!? On mu je odmah odgovorio: Nisam nita pogrijeio da bih bjeao, a ni put nije uzak da bih ti se sklanjao! Ovakav nain odgoja kod djece razvija odvanost u njihovu uljudnom nainu ponaanja i vladanja, u njihovim duama usauje najplemenitije osobine pronicljivosti i svijesti, podstie ih na postepeno razvijanje u postizanju savrenstva i stvaranja linosti, i idejne drutvene zrelosti! Moramo u ovome sluaju razlikovati stid od srameljivosti jer je razlika izmeu njih jasna: Srameljivost je, kao to smo vidjeli, povlaenje i zatvaranje djeteta u sebe i suzdravanje od uspostavljanja kontakata sa drugima. Stid je, meutim, dunost djeteta da slijedi put uzoritosti i islamskog vladanja. Nema nikakve sramote u tome da dijete od njegove najranije mladosti ponemo navikavati na stid od injenja pokuenih djela ili grijeha! Nema nikakve sramote ni u tome kada dijete navikavamo da potuje starije, da se kloni zabranjenih stvari, da se suzdrava od odavanja tajni, i otkrivanja skrivenih stvari. Nema nikakve sramote ni u tome kada ga navikavamo da jezik uva od ulaska u svakakv govor, da se ne navikava da jede zabranjena djela, da

39

vrijeme provodi u pokornosti Allahu, i da tei za Njegovim zadovoljstvom! STRAH: Strah je pojava koja se dogaa i mlaima i starijima, i mukarcima i enama. Ova je pojava preporuljiva kod djece ukoliko se manifestira u prirodnim granicama, jer biva sredstvom zatite djeteta od raznih nesrenih sluajeva, i udaljuje ga od moguih opasnosti. Ukoliko se strah, meutim, poveava iznad uobiajenog stupnja i prelazi prirodne granice, onda on kod djece izaziva duevnu uznemirenost i postaje psihiki problem koji se mora uzeti u obzir i lijeiti! Djeiji psiholozi navode da se kod djece u prvoj godini ivota znaci straha javljaju kod iznenadnog vriska, ili pada neega i sl.. Djeca se ve od estog mjeseca ivota poinju bojati nepoznatih osoba, a u treoj godini se poinju plaiti mnogih stvari kao to su razne ivotinje, auta, visina, voda ... Najznaajniji inioci i uzroci javljanja straha kod djece su: 1. Zastraivanje djeteta od strane majke ili oca raznim avetima, mrakom ... 2. Pretjerana vika, uznemirenost ili panika majke. 3. Odgajanje djeteta u izolaciji, meu zidovima doma. 4. Kazivanje djeci nestvarnih pria o demonima, avolima ... Pored navedenih postoje i drugi inioci i uzroci koji mogu proizvesti strah kod djece. Kod lijeenja ove pojave kod djece, mora se voditi rauna o slijedeim stvarima: 1. Odgajati djete od malih nogu u vjerovanju u Allaha, klanjanja samo Njemu, i predanosti Uzvienome u svemu to nas zadesi, bilo ono loe ili dobro. 2. Davanje djetetu slobode u ponaanju, preuzimanju odgovornosti, prakticiranju stvari prema

40

njegovu uzrastu i etapama razvoja, a sve u skladu sa opim znaenjem hadisa Allahova Poslanika s.a.w.s.: Svi ste vi pastiri, i svaki e od vas biti pitan za svoje stado! 3. Neprepadati dijete, naroito kada plae, raznim udovitima, divljim ivotinjama, razbojnicima, demonima i avolima, kako bi se dijete oslobodilo aveti straha i raslo odgajajui se da bude hrabro i odvano, to potpada pod ope znaenje hadisa Vjerovjesnika s.a.w.s.: Jak vjernik je Allahu drai od vjernika slabia ... 4. Omoguavanje djetetu, od momenta kada poinje sazrijevati, da se u praktinom smislu drui sa drugima, i ostavljati mu prostora za susrete i upoznavanje sa drutvom. Dijete tako poinje osjeati, u dubini svoje due, da postaje predmetom naklonosti, ljubavi i potovanja, zajedno sa svima drugima sa kojima se drui, i sa kojima sklapa poznanstva. 5. Da bi se okitili svojstvima velike hrabrosti, rijetkog junatva, ljubavi za borbom na Allahovom putu i uzdizanjem Njegove rijei, djecu treba pouavati vojnim pohodima Allahova Poslanika s.a.w.s., i junakim dranjem slavnih predaka, i odgajati ih na principima morala koji su krasili velike vojskovoe, osvajae i njihove sljedbenike. KOMPLEKS MANJE VRIJEDNOSTI: Osjeaj nie vrijednosti je psihiko stanje koje djecu obuzima iz vie razloga koji mogu biti: prirodna konstitucija djeteta, bolest, neki od loih odgojnih faktora, ili pak ekonomska situacija. Ova pojava je jedna od najopasnijih psiholokih pojava koja dovodi do komplikacija kod djeteta, devijantnih pojava ili skretanja u ivot poroka, nesree i kriminala. Roditelji i odgajatelji bi skupa trebali posvetiti punu panju preduzimanju zatitnih mjera, kao i naina tretmana radi oslobaanja djeteta od svih kompleksa nie vrijednosti, kako bi osigurali ispravan psihiki odgoj, i formiranje zdravog karaktera kod djece.

41

inioci koji izazivaju pojavu kompleksa nie vrijednosti u ivotu djeteta su: 1. Omalovaavanje i preziranje djeteta: je najodvratniji inilac koji utjee na psihiku devijantnost djeteta. Ustvari, ovo je i najvei faktor stvaranja pojave nie vrijednosti kod djece. Koliko puta smo uli da majka ili otac izlau ruglu dijete kada prvi put uini neto loe u pogledu ponaanja. Ako jednom slae, stalno ga nazivamo laovom ... Ispravan nain lijeenja je da dijete upozorimo na njegove greke, na blag i prijatan nain, da ga uvjerimo nepobitnim dokazima da ono to ini nije prihvatljivo za razumnu, razboritu, otroumnu, pametnu i ozbiljnu osobu. Ukoliko shvati i prihvati nae savjete, ispraviemo njegove greke i izlijeiti devijantno ponaanje, i tako postii eljeni cilj. U suprotnome, moramo pristupiti lijeenju drugim metodama, koje e se obraivati drugom prilikom inaallah. 2. Razmaenost djeteta: je takoer jedan od opasnih faktora koji utjeu na psihiko i moralno posrtanje djeteta, to najee dovodi do stvaranja kompleksa nie vrijednosti i gledanja na ivot sa prijezirom. Posljedice ovog kompleksa su obino stidljivost, poniznost, gubljenje muevnosti i hrabrosti, slabo samopouzdanje, postepeno gubljenje stabilnosti i zaostajanje za vrnjacima. Ova pojava, koju vidimo kod mnogih majki koje ne poznaju pravila islamskog odgoja djece, je veoma opasna za odgoj djeteta, a meu pojavama ovakvog pogrenog odgoja kod majki je: Nedoputanje djetetu da radi one poslove koje je u stanju uraditi, vjerujui da takvim ponaanjem iskazuju briljivost i milost prema djetetu!? Stalno grljenje djeteta, ne doputajui sebi ni trenutka, ukoliko je majka slobodna, da ga pusti, svejedno da li grljenje ima svoje opravdanje ili ne. Da majka ne isputa iz vidokruga svojih oiju dijete, da mu se to loe ne dogodi.
42

Da majka ne uzima za zlo i ne reaguje kada djete oteti kuni namjetaj, ili neto lomi, ara po zidovima, igra se sa elektro-aparatima ...

Pretjerana razmaenost se poveava jo vie kada kod oba roditelja nakon vie neplodnih godina dobiju dijete, ili se dijete, nakon vie pobaaja, rodi, ili kada se poslije nekoliko enske djece rodi muko dijete, ili kada se dijete izlijei od teke i po ivot opasne bolesti, ili ... Meutim, Islam za sve navedeno ima i lijek: vjere u Allahovo odreenje (Kada i Kader). Allah d.. kae: Nema nevolje koja zadesi Zemlju i vas, a koja nije, prije nego to je damo, zapisana u Knjizi; to je Allahu, uistinu, lahko & da ne biste tugovali za onim to vam je promaklo, a i da se ne biste previe radovali onome to vam On da. Allah ne voli nikakve razmetljivce, hvalisavce! (el-Hadid: 22,23) Postepenost u odgajanju djece. Odgajanje djeteta od ranog djetinjstva na principima podnoenja surovosti, samopouzdanja, preuzimanja odgovornosti i pristojne odvanosti. Slijeenje Allahova Poslanika s.a.w.s. tokom cijeloga ivota. Poslanik s.a.w.s. je porastao kao siroe, nije se klanjao kipovima, nije sa muricima uestvovao u mjihovim porocima, nikada nije okusio komadia mesa njihovih rtava, uvao je stada brava, bavio se zidarstvom i izgradnjom, putovao je radi trgovine, bio je otrouman i zdrava rasuivanja ... Ovaj letimian pogled na ivot Poslanika s.a.w.s. u djetinjstvu, njegova istota i njegov moral u mladosti su svjetiljke i upute u pojanjavanju odgojne metode koju bi trebali slijediti odgajatelji prema svojoj djeci. 3. Pravljenje razlike meu djecom: moe takoer biti jedan od velikih inilaca psihikih devijacija djece, bilo da se radi u pravljenju razlika prilikom darivanja djece, odnosu prema njima ili iskazivanju ljubavi. Ova pojava ima veoma
43 Jaanje

loe posljedice po psihiko i moralno ponaanje djeteta zato to kod djece raa zavist i mrnju, prouzrokuje strah i stidljivost, povuenost i pla, proizvodi elju za osvetom, svau i neposlunost, dovodi do none more, nervnih problema i kompleksa nie vrijednosti. 4. Fiziki nedostaci kod djece: spadaju meu velike inioce koji utjeu na psihike poremeaje kod djece to esto dovodi do osjeaja nie vrijednosti i mrnje prema ivotu. Kada dijete u djetinjstvu pogodi neka nesrea fizikog karaktera kao to je gubljenje vida, sluha, slaboumnost, zamuckivanje, nemogunost govora i dr., svi koji ive u okruenju ovakvog djeteta: otac, majka, braa i sestre, rodbina, komije, prijatelji i svi drugi, duni su prema njemu pokazivati punu panju, saosjeanje i ljubav, velikodunost, raspoloenje i naklonost! Allah d.. kae: A kad im se kae: "Udjeljujte od onoga to vam Allah daje" - onda nevjernici govore vjernicima: "Zar da hranimo onoga koga je Allah, da je htio, mogao nahraniti? Vi ste, uistinu, u pravoj zabludi! (Yasin:47) Kako lijeiti probleme djece sa fizikim nedostacima: Gledati na ovakvo dijete pogledom ljubavi i milosra. Posveivati im posebnu panju i zatitu. Razvijati osjeaj kod njih kako se oni istiu nad drugom djecom u neemu. Redovno upozoravati okolinu na lijepo ophoenje prema njima. Osigurati im lijepo i pristojno drutvo ... 5. Sirotost (jetimluk) djeteta: je tk. jedan od veoma opasnih inilaca koji utjeu na psihike poremeaje kod djeteta, naroito ako se dijete nalazi u drutvu koje ne vodi rauna o siroadima, ne nastoji ublaiti njihovu tugu, niti na njih gleda oima saosjeanja, samilosti i ljubavi. Allah d.. kae: Zato siroe ne ucvili! (el-Duha:9)
44

6. Siromatvo djeteta: moe prouzrokovati psihike devijacije kod njih. Ovaj poremeaj se pojaava kada se dijete probudi ujutru, otvori oi i ugleda svoga oca u tekoj situaciji, aporodicu u bijedi i neimatini. Situacija se jo vie pogorava kada ono vidi svoje blinje, komijsku djecu ili drugove u koli da su svi boljeg stanja, bogatiji, i da svega vie imaju, a ono sjetno i tuno nema ni zalogaja hrane da pojede, niti komada odjee da obue. ta moemo od djeteta u ovakvome stanju oekivati? Ono e definitivno na drutvo gledati sa mrnjom i odvratnou. Sigurno e ga pogoditi i kompleks nie vrijednosti, i razne druge psihike bolesti i poremeaji. Nadu u ovome sluaju zamjenjuje oaj, a optimizam ustupa mjesto pesimizmu. Islam lijei bolest siromatva putem dva principa: 1. Potovanjem ljudskog dostojanstva. 2. Socijalnim programom i osiguranjem. ZAVIST: To je elja za nestankom blagodati kod druge osobe. Ona je opasna drutvena pojava, koja, ukoliko je odgajatelji ne lijee, kod djece neminovno dovodi do veoma loih posljedica, i izuzetno opasnih rezultata. Prije nego to izloimo naine zatite i iskorjenjivanja ove pojave, dobro bi bilo ukazati na uzroke koji raspiruju vatru ljubomore i zavisti u djeci, poput: Strah djeteta da e kod porodice izgubiti povlastice koje trenutno uiva. Pogreno usporeivanje me' djecom npr. da je jedno pametno, a drugo glupo. Ispoljavanje panje prema jednom djetetu, a na raun drugog. Poputanje, za naneenu tetu ili loe ponaanje, djetetu koje vie volimo, dok drugo dijete, za iste te postupke, kanjavamo! Kada se siromano dijete nae u bogatoj i raskonoj sredini.

45

Islam zavist kod djece lijei pomou veoma mudrih principa odgoja, koji bi, kada bi ih se odgajatelji pridravali, dananjoj djeci osigurali rast u meusobno-prijateljskim odnosima, nesebinosti, ljubai i iskrenosti. Ti principi bi, otprilike, bili slijedei: Pokazivanje jednake ljubavi prema svoj djeci. Pravedno postupanje prema svoj djeci. Otklanjanje uzroka koji vode zavisti. SRDITOST: je psihiko stanje i emocionalna pojava koju dijete pone osjeati jo u prvim danima svoga ivota i prati ga tokom cijeloga ivota. S obzirom da je srdba, kao pojava, vrsta ljudske naravi ukorijenjena u ovjeku jo od njegova roenja, pogreno je smatrati je prezrenom pojavom i loim emocionalnim stanjem, zato to je uzvieni Allah ovjeka stvorio sa svim njegovim nagonima, sklonostima, osjeajima, zato postoje dalekoseni motivi i jasan drutveni interes. Uspjean lijek u lijeenju od srdbe kod djece jeste njihovo privikavanje na Vjerovjesnikovu s.a.w.s. metodu smirivanje srdbe, a sada emo navesti i etape ovoga metoda: 1. Promjena poloaja ili situacije u kojoj se javlja srdba. 2. Pribjegavanje uzimanju abdesta u situaciji kada ovjeka spopadne srdba. 3. Pribjegavanje utnji u situaciji kada ovjeka spopadne srdba. 4. Traenje utoita kod Allaha od prokletog ejtana! Kada odgajatelji svoju djecu, svoje uenike i sve druge, prema kojim imaju obavezu odgajanja, oslobode od: srameljivosti, straha, kompleksa manje vrijednosti, zavisti i srdbe u njihovim duama e zasaditi plemenita duhovna naela koja se ostvaruju: 1. Nepokolebljivost i odvanost.
46

2. 3. 4. 5.

Hrabrost i neustraivost. Savrenstvo i potpunost. Nesebinost i ljubav. Blagost i strpljivost.

ODGOVORNOST ZA DRUTVENI ODGOJ Pod pojmom drutveni odgoj podrazumjeva se odgajanje djeteta od najranijeg djetinjstva na prihvaanju krijeposnih normi drutvenog ponaanja i plemenitih duhovnih naela koji izviru iz vjenog islamskog uvjerenja (akide), i dubokih vjerskih osjeaja, kako bi se dijete moglo predstaviti, u drutvu, lijepim odnosom prema drugima, primjerenim i uravnoteenim vladanjem, zrelim razumom i mudrim ponaanjem. Ovo je, bez sumnje, jedna od najveih odgovornosti kod pripremanja djeteta za ivot. Ustvari, to je rezultat svih aspekata odgoja koje smo prije tretirali, i vjerskog, i moralnog, i mentalnog, koji se manifestiraju u ispoljavanju praktinog i emocionalnog ponaanja djeteta koje se odgaja na naelu prava i dunosti, propisanog naina ponaanja, drutvene kontrole, mentalne uravnoteenosti i lijepog rukovoenja, i ponaanja prema drugim osobama. Na odgajateljima je jedino da ozbiljno i odluno zasuu rukave i ponu sa vrenjem velike odgovornosti drutvenog odgoja djece ali, na pravilan nain, kako bi, oslanjajui se na ispravno vjerovanje, krijepostan moral, uzorit drutveni odgoj i visoke islamske vrijednosti, dali doprinosa razvoju islamskog drutva u cjelini! Ako za svaku vrstu odgoja postoje sredstva kojima se odgajatelji slue, da vidimo onda koja su to praktina sredstva koja dovode do uzorita drutvenog odgoja. Ova se sredstva koncentriraju u sljedeim stvarima:

47

1. Usaivanje plemenitih duhovnih principa. 2. Izvravanje obaveza prema drugima. 3. Neophodnost pridravanja optih normi drutvenog ponaanja. 4. Drutvena kontrola i kritika. 1. Usaivanje plemenitih duhovnih principa Islam je vrstim i plemenitim duhovnim naelima i neprolaznim pedagokim pravilima, uspostavio pravila uzoritog odgoja u duama pojedinaca, jednako djece i odraslih, mukaraca i ena, starih i mladih. Formiranje islamske linosti je mogue iskljuivo na ovim naelima, a dalje usavravanje njihovom potpunom primjenom. Sada emo navesti naela i principe koja Islam tei usaditi u duu svakog pojedinca: 1. Bogobojaznost: je konani rezultat i prirodna posljedica dubokog vjerskog osjeanja povezanog sa uvjerenjem u stalni Allahov nadzor, bojazan i strah od Njegove srdbe i kazne, i nadom u Njegov oprost i nagradu. Allah d.. kae: A za dobro koje uinite Allah zna. I onim, to vam je potrebno za put, snabdijte se. A najbolja opskrba je bogobojaznost. I Mene se bojte, o razumom obdareni! (el-Bekara:127) 2. Bratstvo: je psihika veza koja ostavlja dubok osjeaj naklonosti, ljubavi i potovanja prema svakome koga povezuju islamsko vjerovanje, i korijeni imana i bogobojaznosti. Ovaj iskreni bratski osjeaj u dui ovjeka raa najiskrenija plemenita saosjeanja kod zauzimanja pozitivnog stava u vezi sa meusobnom saradnjom, nesebinosti, samilosti i pratanjem kada je to mogue, kao i zauzimanja negativnog stava u vezi sa udaljavanjem od svakog onog koji nanosi tetu ljudima, svejedno odnosilo se na njih same, njihove imetke, ugled i ast! Allah d.. kae: Samo su - vjernici - braa! (el-Hudurat:10); ili: Svi se vrsto Allahova ueta drite i nikako se ne

48

razjedinjujte! I sjetite se Allahove milosti prema vama kada ste bili jedni drugma neprijatelji, pa je On sloio srca vaa, i vi ste postali, milou Njegovom, prijatelji; i bili ste na ivici vatrene jame, pa vas je On nje spasio! Tako vam Allah objanjava Svoje dokaze, da biste na pravom putu istrajali. (Alu Imran:103) Allahov Poslanik s.a.w.s., kako to prenosi imam Muslim, kae: Musliman je muslimanu brat: ne smije mu initi nepravdu, ne smije ga izdati ili bez pomoi ostaviti, ne smije ga poniavati i prezirati. Dovoljno je ovjeku zla da prezire svoga brata muslimana. Svakom muslimanu su zabranjeni krv, ast i imetak drugog muslimana. Bogobojaznost je ovdje (tri puta je to izgovorio, pokazujui na svoje grudi, s.a.w.s.)!!! 3. Milost: je milosrdnost u srcu, nutarnja ulnost i tanahnost osjeaja koji tee ka ispoljavanju samilosti prema drugome, osjeanju bola drugoga, odanosti prema drugome, i brisanje suza i boli drugih. Ona je poziv vjerniku da bjei od nanoenja nepravde, i da se kloni, i da se kloni injenja zlodjela. Ona je izvor blagostanja, dobroinstva i spasa za sve ljude. Poslanik Islama, Muhammed s.a.w.s., je ljudsku samilost uinio preduvjetom iskazivanja Allahove milosti prema njima. Imam Tirmizi, Ebu Davud i Ahmed navode da je Allahov Poslanik s.a.w.s. rekao: Onima koji iskazuju milost i Milostivi e podariti Svoju milost. Zato, budite milostivi prema onima koji su na Zemlji, pa e i Onaj koji je iznad nebesa biti milostiv prema vama!!! 4. Nesebinost (davanje prednosti drugima): je psihiki osjeaj koji proizilazi iz davanja prednosti drugima u odnosu na sebe samoga, u pogledu dobara, linih interesa i koristi! Nesebinost je plemenito svojstvo ukoliko se njime tei Uzvienom Allahu, i jedno je od prvih duhovnih naela iskrenosti imana, i istote savjesti i due. U isto vrijeme, to je jedan od jasnih temelja socijalne sigurnosti, i ostvarenja injenja dobra prema ljudima! Allah d.. kae: I onima koji su Medinu za ivljenje izabrali, i domom prave vjere,
49

jo prije njih, je uinili; oni vole one koji im se doseljavaju, i u grudima svojim nikakvu tegobu, zato to im se daje, ne osjeaju, i vie vole njima nego sebi, mada im je i samima potrebno. A oni koji se uuvaju lakomosti, oni e sigurno uspjeti. (el-Har:9) 5. Opratanje: je plemenit duevni osjeaj koji proizilazi iz popustljivosti i odustajanja od svojega prava, ma koliko tiranin bio okrutan i nepravedan, ali pod uvjetom da je onaj nad kim se nasilje sprovodi sposoban osvetiti se i kazniti tiranina, i da nasilje koje ini nije protivu asti vjere i islamskih svetinja. Inae, oprost bi u takvome sluaju bio ponienje, omalovaavanje, predaja i pokornost. Meutim, opratanje u navedenom znaenju, i pod navedenim uvjetima je prava moralna osobina koja pokazuje vrstinu imana, i prefinjenost islamskog odgoja. Allah d.. kae: Dobro i zlo nisu isto! Zlo dobrim uzvrati, pa e ti dumanin tvoj odjednom prisni prijatelj postati! (elFussilet:34) 6. Odvanost: je velianstvena duhovna snaga koju vjernik crpi iz vjere u Jednog Jedinog Boga, u Kojeg vrsto vjeruje, i iz Boije istine koje se vrsto dri, iz vjenosti u koju je vrsto uvjeren, iz odreenja (sudbine) kojoj se predaje i s kojom je zadovoljan, iz odgovornosti koju osjea, i iz odgoja u kojemu je uzrastao. Allah d.. kae: Vjerovjesniku nije teko da ini ono to mu Allah odredi, jer, takav je bio Allahov propis i za one koji su prije bili i nestali, a Allahova zapovijed je odredba konana & za one koji su Allahove poslanice dostavljali, i od Njega strahovali, i koji se nikoga, osim Allah, nisu bojali. A dovoljno je to to e se pred Allahom raun polagati! (el-Ahzab:38,39) Ovo bi bila najvanija duhovna naela kojima Islam tei, nastojei ih zasaditi u duu vjernika. Sva ona su isprepletena u procesu formiranja islamske linosti, i sva pokazuju to da Islam u realizaciji drutvenog odgoja pojedinaca mora poeti od izgradnje pojedinaca na ispravan nain. Bilo kakav odgoj

50

ili formiranje linosti koje se ne uspostavlja na navedenim ili slinim duhovnim naelima, a ije je temelje postavio Islam, osuen je na propast, i veza izmeu pojedinaca i drutva je u tom sluaju slabija od paukove kue!!!

*****
2. Izvravanje dunosti prema drugima Da bi se drutveni odgoj pojedinca ostvario u najboljem smislu te rijei, i dostigao najvii stepen, a drutvo se izgradilo na plodonosnoj meusobnoj saradnji, vrstoj povezanosti, prefinjenom ponaanju, uzajamnoj ljubavi i konstruktivnoj samokritici, Islam je, kao to smo to prethodno naveli, postavio temelje uzoritog odgoja na duhovnim naelima povezanim sa dubokim vjerskim ubjeenjem i bogobojaznou. U kratkim crtama smo ukazali da najistaknutija naela na kojima moraju poivati drutveni odnosi su: vjersko ubjeenje i bogobojaznost, bratstvo i ljubav, milosre, nesebinost i blagost, te neustraivost i odvanost kada je u pitanju Istina! Meutim, da vidimo koje su to najvanije drutvene dunosti kojim moramo pouavati djecu, uzdizati ih na njima, i nareivati im da ih potuju, kako bi se navikli na njih, i izvravali ih na najbolji nain: 1. Dunosti prema roditeljima: Meu najvanijim stvarima kojima svaki odgajatelj mora teiti jeste upoznavanje djeteta sa njegovim dunostima i obavezama prema roditeljima, koje se sastoje u dobroinstvu, poslunosti, lijepom postupanju i sluenju roditeljima, zatim panji kada ostare, nepodizanju glasa iznad njihova glasa, uenju dove za njih kada umru, i jo mnoge dunosti i obaveze koje se odnose na ponaanje djece prema roditeljima. Evo nekoliko poslanikih uputa o nainima injenja dobroinstva prema roditeljima. Na roditeljima i odgajateljima je da njima podue svoju djecu jo od djetinjstva, kako bi ih prihvatili i postupali prema njima:
51

 Traenje Allahova zadovoljstva u zadovoljstvu roditelja! Dobroinstvo prema roditeljima je pree od borbe na Allahovom putu koja je farz kifaje (ali nije prea kada je u pitanju borba koja je farzi ajn, op.pr.) Dova za roditelje nakon njihove smrti. Potovanje njihovih prijatelja nakon njihove smrti. Davati prednost majci nad ocem u pokazivanju dobroinstva. Opta pravila ponaanja prema roditeljima: ne hodati pred njima danju a hodati pred njima u mrkloj noi, ne zvati ih linim imenom, ne sjedati ispred njih, ne pokazivati dosadu zbog savjeta koje im upuuju, ne jesti hranu koja je ispred njih, ne suprostavljati im se kada o neemu razgovaraju ... Allah d.. kae: Gospodar tvoj zapovijeda da se samo Njemu klanjate, i da roditeljima dobroinstvo inite. Kada jedno od njih dvoje, ili oboje, kod tebe starost doive, ne reci im ni: Uh! - i ne podvikni na njih, i obraaj im se rijeima potovanja punim. & Budi prema njima paljiv, i ponizan, i reci: "Gospodaru moj, smiluj im se, oni su mene, kad sam bio dijete, njegovali!" (el-Isra:23,24) Upozoravati djecu na opasnost neposlunosti prema roditeljima, poput opiranja, suprostavljanja, neizvravanja obaveza, prijekog pogleda, neljubljenja roditelja, ili neustajati pred njima iz potovanja, ili stidjeti ih se, ili ih pak ne izdravati, gunati protivu njih, podizati glas na njih, rugati im se, omalovaavati ih ili psovati ... Buhari i Muslim prenose od Ebu Bekra r.a. koji kazuje da je Allahov Poslanik s.a.w.s. rekao: Hoete li da vam kaem koja su tri najvea grijeha? Mi rekosmo: Svakako, Allahov Poslanie! Ree: Pripisivanje druga Allahu, neposlunost
52

prema roditeljima i (poto bijae naslonjen, uspravi se i nastavi) la i lano svjedoenje! To je neprestano ponavljao dok nismo (iz milosti i saaljenja) rekli: Da hoe prestati! Izvoenjem zakljuaka iz svih ajeta, hadisa i esera koji govore o roditeljima i njihovim pravima, mogli bismo odgajateljima postaviti najvanije preporuke kojima bi trebali poduavati svoju djecu: 1. Pokornost roditeljima u svemu to trae od djeteta izuzev onoga to je grijeh. 2. Razgovarati sa njima na uljudan i pristojan nain. 3. Ustajati pred njima kada se pojave. 4. Ljubiti ih jutrom i veerjom. 5. uvati im ugled, ast i imetak. 6. Darivati ih, i davati im sve to zatrae. 7. Savjetovati se sa njima u svim poslovima. 8. esto dovu upuivati Allahu d.. za njih. 9. Kada imaju goste biti im na dohvat ruke. 10. initi ono to ih veseli, bez obzira traili oni to ili ne. 11. Ne dizati glas pred njima. 12. Ne prekidati ih dok govore. 13. Ne izlaziti iz kue bez njihove dozvole. 14. Ne uznemiravati ih dok spavaju. 15. Ne davati prednost eni i djeci nad njima. 16. Ne prekorijevati ih ako urade neto to se nama ne dopada. 17. Ne smijati se u njihovom prisustvu, ukoliko ne postoji razlog za smijeh. 18. Ne jesti hranu koja je ispred njih. 19. Ne spavati ili lijegati osim uz njihovu dozvolu. 20. Ne pruati noge prema njima. 21. Ne ulaziti prije njih, ili ii ispred njih. 22. Odazivati im se na poziv kada nas pozovu. 23. Ugoavati im prijatelje dok su ivi, a i poslije njihove smrti.

53

24. Ne druiti se sa osobama koje nisu dobre prema njihovim roditeljima. 25. esto izgovarati rijei Allaha d..: Gospodaru moj, smiluj im se, oni su mene kada sam bio dijete, njegovali!!! (el-Isra:34) 2. Dunosti prema roacima: Roaci su one osobe sa kojima smo povezani rodbinski i porijeklom. Oni redom izgledaju ovako: majka i otac, djedovi i nane, braa i sestre, amide i oeve sestre, djeca od brae i sestara, dajde i majine sestre ... Ova se rodbina sa stanovita erijatskog prava naziva krvnim srodnicima. Allah d.. kae: I Allahu se klanjte, i nikoga Njemu ravnim ne smatrajte! A roditeljima dobroinstvo inite, i roacima, i siroadi, i siromasima, i komijama, blinjim, i komijama daljnjim, i drugovima, i putnicima-namjernicima, i onima koji su u vaem posjedu. Allah, zaista, ne voli one koji se ohole i hvaliu. (el-Nisa:36) 3. Dunosti prema komijama: Ko se smatra komijom? Komija je svako ko nas okruuje sa desne i ili lijeve strane, gornje ili donje, i to sve do etrdesetak kua okolo. Ovakva definicija komije je izvedena iz hadisa u kojem se prenosi da je Hassan r.a. upitan o komiji, pa je rekao: Komiluk je etrdeset kua ispred, etrdeset iza, etrdeset s desne, i etrdeset s lijeve strane. (Predaju navodi ejh el-Albani rhm. u djelu Sahihul-EdebilMufred, str. 50-66/109, sa dobrim senedom) Poslanik s.a.w.s. je rekao: Ko vjeruje u Allaha i u Sudnji dan neka ne uznemirava svoga komiju! (Muttefekun alejh) Dunosti prema komijama, prema Islamu, se temelje na etri osnovna naela: Neuznemiravanje komije: blud, kraa, psovka, bacanje smea, vrijeanje ... Zatita komije: od nepravde koja mu se nanosi. Dobroinstvo prema komijama: kada zatrai pomo da mu je prui, kada zatrai zajam da mu
54

pozajmi, kada osiromai da se na njega obazire, kada se razboli da ga obie, kada mu se veselje dogodi da mu estita, kada ga nesrea zadesi da ga utjei, kada umre da mu na denazu ode, da se ne izdie nad njime sa gradnjom kue, osim uz njegovu dozvolu, da ga ne uznemirava prijatnim ili neprijatnim mirisom hrane, kada kupi voa da i njemu poda malo, ili da ga neopaeno unese u kuu ... Podnoenje komijskih uvreda: tj. koliko se to u mogunosti prelaziti preko komijskih greaka, ne obazirati se njegove propuste, oprostiti naneene uvrede... Allah d.. kae: Dobro i zlo nisu isto! Zlo dobrim uzvrati, pa e ti dumanin tvoj odjednom prisni prijatelj postati. (elFussilet:34) 4. Dunosti prema uiteljima: su jedne od vanijih drutvenih dunosti na koje odgajatelji moraju obraati panju, podsjeati na njih, i istrajavati na njima kod odgajanja djece, poput: potovanja i uvaavanja uitelja, njegova dostojanstva ... Uenik se prema uitelju treba ponaati skrueno i ponizno, savjetovati se sa njime u svemu to misli raditi. Uenik mora gledati svoga uitelja sa uvaavanjem, ne smije ga oslovljavati njegovim imenom, ne zaboravljati njegove zasluge prema njemu, upuivati dovu za njega, mora biti strpljiv prema looj naravi ili grubosti uitelja, paljivo ga sluati, gledati u njega, kloniti se svega to moe tetiti njegovom renomeu ... 5. Dunosti prema prijateljima: Prijatelj mora biti uzoriti vjernik, budui da ima velika utjecaja na pravilno formiranje djeteta, njegovu estitost i uspostavljanje njegovih moralnih nazora. Istinu je rekao ko je kazao: S kim si, onakav si! Ili: Ne pitaj me ko sam, nego me pitaj s kim se druim, pa e saznati ko sam! Koje su dunosti drutvenosti koje bi odgajatelji trebali kod djece razvijati i uvivati? Te dunosti bi bile slijedee:
55

Nazivanje selama prijatelju. Obilaenje prijatelja kada se razboli. Kada prijatelj kihne, rei: Allah ti se smilovao! Posjeivati prijatelja Allaha radi. Pomagati prijatelja u tekim situacijama. Odazvati se na poziv prijatelja. estitati mu praznik ili drugi veseo dogaaj. Razmjenjivati poklone s njime.

6. Dunosti prema starijima: Stariji je onaj ko je stariji po godinama od onoga s kim se uporeuje. Stariji je i onaj vie obrazovaniji, vie bogobojazniji i vei vjernik, onaj veega ugleda, plemenitijeg vladanja i vieg poloaja. Svim navedenim grupacijama, ukoliko su iskreni vjernici i vrsto se dre islamskih propisa, ljudi trebaju priznavati njihovo preimustvo, izvravati propisane dunosti prema njima i iskazivati im svoje potovanje. Neke od tih obaveza prema starijim bi bile slijedee: Davanje mjesta starijem koje mu dolikuje. Poinjanje od starijeg u svim stvarima. Prijetnja mlaima da ne omalovaavaju starije. Ustajanje pred pridolim, i obezbijediti mu mjesto na sijelu. Poljubiti starijeg u ruku ... Ovo bi bili najvaniji principi koje je ustanovio Islam u pogledu izvravanja dunosti prema drugima. Odgajateljima preostaje jedino da odgajaju djecu na ovim principima, da ih njima poduavaju i na njih upuuju, kako bi dijete postepeno napredovalo u potivanju i uvaavanju starijih, od najranijeg doba znalo svoje dunosti prema starijem, i kako se ponaati prema uenijem, uzoritijem i po poloaju od sebe viem. ***** 3. Neophodnost pridravanja opih normi drutvenog ponaanja

56

Meu pravilima koja je Islam postavio u vezi odgajanja djeteta u drutvenom pogledu jeste njegovo privikavanje jo od najranijeg djetinjstva na pridravanje opih normi drutvenog ponaanja kao i razvijanje na naelima islamskog odgoja. Tako e kada pone shvaati stvari oko sebe, razvijati se kroz djetinjstvo, i kada ue u mladalako doba, biti u stanju da sa drugima oko sebe uspostavlja odnose na principima dobroinstva, i injenja dobrih djela, a ponaanje e mu biti na najviem stupnju ljubavi, utivosti i plemenitosti naravi. Ukoliko u istraivanjima drutvenog odgoja postavimo ope okvire u kojima se odgajateljima objanjava nain i osvjetljava put kretanja, onda bi ovaj okvir sadravao slijedee teme: 1. Ponaanje prilikom jela ili pia: pranje ruku prije i poslije jela, prouiti besmelu na poetku, a hamdalu na kraju jela, ne traiti mahanu ponuenom jelu, jesti desnom rukom i ono to je ispred nas, ne jesti naslonjen, priati dok se jede, nakon jela dovom zamoliti za blagoslov domainu, ne poinjati jesti ako ima neko stariji, ne poniavati blagodat hrane, piti pie na tri put, ili u prekidima, ne piti iz mjeine ili suda, ne puhati u vodu ili u sud sa vodom, sjediti prilikom jela ili pia, ne piti iz zlatnih ili srebrnih posuda, ne prejedati se ... 2. Ponaanje prilikom pozdravljanja: pouiti dijete obavezi i kakvoi islamskog pozdrava, zabraniti mu pozdravljanje karakteristino za nemuslimane; odgajatelj je obavezan prvi djecu pozdravljati, dijete poduiti tome da na pozdrav nemuslimana odgovaraju sa 've alejkum' ... 3. Ponaanje prilikom traenja dozvole: Allah d.. kae: O vjernici, neka od vas u tri sluaja zatrae doputenje da vam uu oni koji su u posjedu vaem, i koji jo nisu polno zreli: prije jutarnje molitve i kad u podne odloite odjeu svoju, i poslije obavaljanja none molitve. To su tri doba kada niste obueni, a u

57

drugo doba nije ni vama ni njima grijeh, ta, vi jedni drugima morate ulaziti. Tako vam Allah objanjava propise! A Allah sve zna i mudar je. & A kada djeca vaa dostignu spolnu zrelost, neka onda uvijek trae doputenje za ulazak, kao to su traili doputenje oni stariji od njih; tako vam Allah objanjava propise Svoje! A Allah sve zna i mudar je. (el-Nur:58,59) Meutim, kod traenja dozvole postoje i druga pravila ponaanja, poput: prvo pozdraviti ukuane, pa onda dozvolu traiti, da se predstavi imenom, prezimenom ili nadimkom, tri puta traiti dozvolu, ne kucati na vrata jako, nakon traenja dozvole udaljiti se od vrata, a ako domain ne dozvoli ulazak treba se vratiti. Allah d.. kae: O vjernici, u tue kue ne ulazite dok doputenje ne dobijete, i dok ukuane ne pozdravite; to vam je bolje, pouite se! & Ako u njima nikoga ne naete, ne ulazite u njih dok vam se ne dopusti; a ako vam se rekne: "Vratite se!" vi se vratite, bolje vam je, a Allah zna ono to radite. & Nije vam grijeh da ulazite u nenastanjene zgrade, u kojima se nalaze stvari vae, a Allah zna ono to javno pokazujete i ono to krijete. (el-Nur:27-29) 4. Ponaanje prilikom sjedenja u drutvu: prilikom pristupanja drutvu rukovati se i ispitati sa svima, sjesti na mjesto koje mu domain odredi, ne razdvajati izmeu prijatelja osim uz njhovu dozvolu, nesaaptavati se u prisustvu treeg, onaj ko napusti drutvo radi neke potrebe ima pravo ponovo se vratiti na svoje mjesto, traiti dozvolu od gazde za naputanje drutva, prouiti dovu nakon zavretka sijela ... 5. Ponaanje prilikom voenja razgovora: polagano govoriti za vrijeme razgovora, ne govoriti usiljeno, obraati se prisutnima stilom koji odgovara njima, govoriti o onome to je jasno i ne izaziva dosadu, potpuno obraanje panje prema govorniku, obraati se svim prisutnim na skupu, biti vesela lica za vrijeme i nakon razgovora ...

58

6. Ponaanje prilikom ale: ne aliti se esto ili pretjerano, drugoga alom ne vrijeati, i nita mu loe ne initi, izbjegavati lai i klevete ... 7. Ponaanje prilikom estitanja: pokazivanje radosti i zainteresiranosti prilikom estitanja, estitanje pristojnim rijeima i vjerodostojnim dovama, estitati na novoroenetu, povratku sa putovanja, povratku iz borbe, sklapanju braka, bajramima, dati prigodni poklon prilikom estitanja ... 8. Ponaanje prilikom posjete bolesniku: pouriti sa obilaskom, da posjeta bude kraa ili dua shodno bolesniku, doviti za bolesnika prilikom ulaska kod njega, podsjeanje bolesnika na stavljanje ruke na mjesto bola i uenje Poslanikove s.a.w.s. dove: Rei tri puta: U ime Allaha, a potom sedam puta: Utjeem se Allahovom silom i moi od zla onoga to me je pogodilo, i od kojeg strahujem! (Muslim), raspitati se kod porodice za zdravlje bolesnika, sjediti do glave bolesnika, podsjeati bolesnika na rijei: La Ilahe Illallah (Talkin) ... 9. Ponaanje prilikom iskazivanja sauea: ukoliko je mogue iskazati ga tradicionalnim izrazima iz Sunneta Allahova Poslanika s.a.w.s., preporuljivost spremanja hrane za porodicu umrlog, izraavanje aljenja onima kojima se iskazuje sauee, upuivanje lijepog savjeta ako se vidi injenje nekog zla ... 10. Ponaanje prilikom kihanja ili zijevanja: ograniavanje na rijei zahvale, milosti i upute kako je to utvreno Sunnetom, onome koji kihne ne treba rei 'Allah ti se smilovao' ako se nije zahvalio Allahu, staviti ruku ili maramicu na usta i smanjiti glas koliko je to mogue, nazdravljati nekome do tri puta, nemuslimanu, kada kihne, rei: Allah te uputio, eni s kojom nismo u rodu ne treba vikati: Jerhamukellah, suzdrati se od zijevanja koliko je mogue, staviti ruku na usta prilikom zijevanja, pokueno je putati glas prilikom zijevanja ...

59

Ovo bi bila najjasnija pravila i principi drutvenog ponaanja, i temelji za uspostavljanje odnosa meu ljudima. Koliko musliman zasluuje potovanja, uvaavanja i respektiranja kada u praksi provodi ova pravila, ponaa se u drutvu sukladno njima, i prema njima se vlada! Na kraju ove tematike elimo istaknuti dva veoma vana pitanja: 1. Za norme drutvenog ponaanja o kojima smo naprijed govorili nijedna vjera, ideologija ili drutvo se ne zanima kao to to ine Islam i muslimani! 2. Ove norme drutvenog ponaanja dokazuju da je Islam drutvena vjera, koja je dola da reformira ljudska drutva, a ne vjera pojedinca ili obredoslovni zakonik, a nije ni samo tinta na papiru, niti knjiga na polici! ***** 4. Drutvena kontrola i kritika Meu vane drutvene principe formiranja djeteta u pogledu njegova vladanja i drutvenog odgoja je i navikavanje djeteta jo od ranog djetinjstva na kontrolu drutva i konstruktivnu drutvenu kritiku svakoga ko u njegovoj okolini ivi, kome po porijeklu pripada, sa kime se susree, i svakoga drugoga koji kod sebe primjeuje neke devijacije ili posrtanja u ponaanju. Ukratko kazano, navikavanje djeteta jo od malih nogu na dunost traenja da se ine dobra djela, a odvraanja od injenja nevaljalih i runih djela, je jedno od osnovnih islamskih pravila u zatiti slobode iznoenja javnog miljenja, borbe protivu izopaenosti i stranputice, i ouvanja vrijednosti islamskog Ummeta, njegovih ideala i morala.

60

Sada emo odgajateljima predoiti najvanije osnove i etape ove kritike kako bi mogli izvravati odgovornost obaveze odgajanja, osposobljavanja i formiranja djeteta: 1. Zatita slobode iskazivanja javnog miljenja kao drutvena obaveza. Allah d.. kae: A vjernici i vjernice su prijatelji jedni drugima: trae da se ine dobra djela, a od nevaljalih odvraaju, i molitvu obavljaju i zekat daju, i Allahu i Poslaniku Njegovu se pokoravaju. To su oni kojima e se Allah sigurno smilovati. Allah je doista silan i mudar. (el-Tevba:71) 2. Opte-prihvaene osnove ove zatite: da djela prate rijei, da u vezi pokuenosti djela od kojeg se narod odvraa postoji opa saglasnost, da se postupno radi na odvraanju od vrenja loih djela, onaj to odvraa treba biti ljubazan, blag i lijepa morala, strpljivo podnositi eventualne uvrede, Allah d.. kae: "O sinko moj, obavljaj molitvu i trai da se ine dobra djela, a odvraaj od ravih i strpljivo podnosi ono to te zadesi; dunost je tako postupiti. (Lukman:17) 3. Stalno podsjeanje na stavove prvih generacija. Pria se da je Ebu Gijas el-Zahid jednom doao u grad Buharu kako bi posjetio svoga brata. Kada stie u grad primjeti vladarove sinove kako izlaze iz njegove kue sa pjevaima i zabavljaima!? To je, inae, bio dan kada vladar prima goste. im ih je Zahid vidio, rekao je sebi: O duo, stvar se dogodila. Ako bude utjela i ti si sauesnik! Zatim je podigao glavu prema nebu, i zatraio pomo od Allaha. Potom je uzeo tap i po njima udario. Oni razbijeni i ponieni vratie se vladaru i ispriae mu ta im se dogodilo. Vladar pozva Zahida sebi, i kada mu doe, upita ga: Zar nisi znao da ko se digne protivu vladara rua u zatvoru!? Ebu Gijas mu na to ree: A zar ti nisi znao da onaj ko se digne protivu Milostivog veera u Dehennemu?! Vladar ga potom upita: A, ko te je ovlastio da trai da se ine dobra

61

djela, a odvraa od hravih djela? Zahid mu na to odgovori: Onaj to je tebe ovlastio da vlada! Vladar mu tada ree: Mene je ovlastio halifa! Ebu Gijas mu onda ree: A, mene je ovlastio Gospodar halife. Vladar tada ree: Ja sam te ovlastio da trai da se ine dobra djela, a da odvraa od hravih djela u Semerkandu! Zahid na to ree: Sam sam sebe otpustio! Vladar tada ree: udan je tvoj sluaj, nareuje dobro a zabranjuje zlo kada se od tebe ne trai, a sustee se od toga kada se trai. Zahid mu na to ree: Zato to, ako me ti postavi i otpustit e me, a kada me ovlasti moj Gospodar, niko me ne moe otpustiti. Vladar mu tada ree: Trai ta hoe! On mu na to ree: Hou da mi vrati moju mladost! Vladar tada ree: To ne mogu. Ima li drugu elju? On mu ree: Da napie pismo Gospodaru uvara Dehennema da me vatrom ne mui. Vladar mu i tada ree: Ni to ne mogu. Ima li neku drugu elju? On mu ree: Da napie svoju saglasnost uvaru dennetskih vrtova da me u Dennet uvede. Vladar mu i tada ree: Ni to, takoer, ne mogu. Ebu Gijas tada ree: A sve to moe Gospodar koji moe ispuniti sve elje. Kada god sam od Njega neto traio, On mi je to dao. Vladar ga je zatim pustio. Ovo bi bili najvaniji principi koje je Islam postavio u vezi sa drutvenom kritikom, nadziranjem drutvenih pojava, i zatitom slobode iskazivanja javnog miljenja otjelovljenog u traenju da se ine dobra djela, i odvraanju od injenja loih djela. Allah d.. kae: Nije estitost u tome da

okreete lica svoja prema istoku i zapadu; estiti su oni koji vjeruju u Allaha, i u onaj svijet, i u meleke, i u knjige, i u vjerovjesnike, i koji od imetka, i ako im je drag, daju roacima, i siroadi, i siromasima, i putnicimanamjernicima, i prosjacima, i za otkup iz ropstva, i koji molitvu obavljaju i zekat daju, i koji obavezu svoju, kada je preuzmu,
62

ispunjavaju, naroito oni koji su izdrljivi u neimatini, i u bolesti, i u boju ljutom. Oni su iskreni vjernici, i oni se Allaha boje i runih postupaka klone. (el-Bekara:177)
ODGOVORNOST ZA SEKSUALNI ODGOJ Cilj Seksualnog odgoja je pouiti, osvijestiti i jasno pokazati djetetu jo od vremena kada pone razumjevati stvari oko sebe pitanja koja se odnose na njegov seksualni razvoj, ljudski nagon i brak, tako da je, kada dostigne mladalako doba i pone se razvijati, u stanju razumjevati ivot, da zna ta mu je dozvoljeno, a ta zabranjeno, i da mu osebujno islamsko vladanje postane dio njegove prirode i njegova svakodnevna navika. U tom sluaju se nee povoditi za strastima, niti tumarati putem koji vodi u nastranost. Seksualni odgoj za koji odgajatelji moraju biti zainteresirani, i na njega se usredsrijediti, poiva na sljedeim etapama razvoja djeteta: U dobu djetinjstva (7-10.g.) dijete se pouava pravilima traenja dozvole ulaska kod roditelja i pravilima pogleda. U dobu puberteta (10-14.g.) dijete treba uvati od svega to bi moglo izazvati njegovu seksualnu znatielju. U dobu ulaska u punoljetstvo (14-16.g.) dijete se pouava ponaanju kod spolnog odnosa ukoliko je spremno za brak. U mladalakom dobu, nakon stjecanja punoljetstva, dijete se pouava kako da se suzdri od seksualnog nagona ukoliko nije u mogunosti oeniti se. Na kraju, postavlja se pitanje da li je dozvoljeno, jo dok je u dobu djetinjstva, dijete na jasan nain poduavati seksualnom ivotu?
63

Da bismo znali kako da postupamo sa djecom i kako da ih usmjeravamo u svakome od tih perioda, o svakom navedenom periodu emo neto posebno rei. Istovremeno emo vidjeti da Islam nije ostavio po strani niti jednu vrstu odgoja, nego je za svaku dao uputstva odgajateljima i ukazao na njen znaaj, a sve kako bismo u potpunosti vrili povjerene nam odgovornosti naspram onoga ime nas je Allah zaduio u pogledu odgoja i usmjeravanja djece. 1. Pravila traenja dozvole za ulazak: O vjernici, neka od vas u tri sluaja zatrae doputenje da vam uu oni koji su u posjedu vaem, i koji jo nisu polno zreli: prije jutarnje molitve i kad u podne odloite odjeu svoju, i poslije obavaljanja none molitve. To su tri doba kada niste obueni, a u drugo doba nije ni vama ni njima grijeh, ta, vi jedni drugima morate ulaziti. Tako vam Allah objanjava propise! A Allah sve zna i mudar je. & A kada djeca vaa dostignu spolnu zrelost, neka onda uvijek trae doputenje za ulazak, kao to su traili doputenje oni stariji od njih; tako vam Allah objanjava propise Svoje! A Allah sve zna i mudar je. (el-Nur:58,59) Kolika bi bila sramota kada bi dijete iznenada ulo u spavau sobu i vidjelo roditelje u spolnom odnosu, zatim izilo i prialo drugovima ta je vidjelo? Koliko bi bilo zaueno i zbunjeno svaki puta kada mu se vrati takva slika u sjeanje, i u mislima predoi takva scena? Kako e lahko takvo dijete krenuti u stranputicu kada osjeti seksualni nagon prema drugome spolu, a ve zna ta je to spolni odnos, i kako se zadovoljava ta pouda?! Odgajateljima ne preostaje drugo do da slijede kur'ansku metodu odgoja, upuujui djecu na traenje dozvole prije ulaska u roditeljsku sobu odmah od vremena im budu u stanju razumjevati stvari oko sebe. 2. Pravila u vezi sa pogledom: Odgajatelji moraju privikavati djecu na pravila pogleda kako bi djeca saznala ta

64

je dozvoljeno (halal), a ta zabranjeno (haram), gledati. U ovome se ogleda njihova valjanost i moralna estitost u vrijeme kada se priblie punoljetstvu i preuzimanju na sebe obaveza koje im Islam stavlja u dunost. Pravila koja se odnose na pogled i gledanje, a koja djeca trebaju nauiti, i na njih se priviknuti, se dijele na slijedee: 1. Nain gledanja na one osobe sa kojima je zabranjeno sklapati brak. Meu osobe koje su zabranjene za sklapanje braka sa njima, su: a) ene u krvnom srodstvu kojih ima sedam vrsta, a koje Allah d.. spominje u Kur'anu: Zabranjuju vam se: matere vae, i keri vae, i sestre vae i sestre oeva vaih, i sestre matera vaih i bratine vae, i sestrine vae ... (el-Nisa:23) b) ene u tazbinskom odnosu kojih ima etiri vrste: 1. Oeva (ili djedova, op.pr.) supruga. Allah d.. kae: I ne enite se enama kojima su se enili oevi vai (4:22) 2. Sinovljeva (ili od unuka, op.pr.) supruga. Allah d.. kae: ... i ene vaih sinova ... (el-Nisa:23) 3. Punica, na osnovu kur'anskog ajeta: ... i majke ena vaih ... (el-Nisa:23) 4. Pastorka, na osnovu rijei Uzvienog: ... i pastorke vae koje se nalaze pod okriljem, od ena vaih s kojima ste imali brane odnose, ali ako vi s njima niste imali brane odnose, onda vam nije grijeh ... (el-Nisa:23) c) ene u srodstvu po mlijeku, na osnovu rijei Uzvienog: ... i pomajke vae koje su vas dojile, i sestre

65

vae po mlijeku ... (el-Nisa:23) Imam Muslim i autori Sunena navode da je Allahov Poslanik s.a.w.s. rekao: Srodstvo po mlijeku ide po istom sistemu kao i srodstvo po krvi! Mukarcu koji je u jednom od navedenih naina u srodstvu sa enom, dozvoljeno je kod nje gledati u one dijelove tijela koji su najee otkriveni, kao to se: vrat, glava, ake, ruke do lakata, lice, ui, stopala nogu ... Nije mu doputeno gledati u one dijelove tijela koji su najee pokriveni, kao to su grudi, lea, stomak i sl.. Allah d.. kae: ... neka ukrase svoje ne pokazuju drugima, to mogu samo muevima svojim, ili oevima svojim, ili oevima mueva svojih, ili sinovima svojim, ili sinovima mueva svojih, ili brai svojoj, ili sinovima brae svoje, ili sinovima sestara svojih, ili prijateljicama svojim, ili robinjama svojim, ili mukarcima kojima nisu potrebne ene, ili djeci koja jo ne znaju koja su stidna mjesta ena ... (el-Nur:31) 2. Pravila gledanja u vjerenicu: Zarunik moe gledati samo u lice i ake nakon to se odlui eniti. Dozvoljeno je i opetovati pogled ako je to potrebno. Zarunici mogu i meusobno razgovarati u vrijeme zaruke. Nije dozvoljeno rukovanje ili dodirivanje zarunika ni u kom sluaju. Sastajanje zarunika je dozvoljeno samo uz prisustvo njenog mahrema. 3. Pravila gledanja u suprugu:

Nema pravila! Sve je dozvoljeno.

66

4. Pravila gledanja u enu tuinku: Punoljetnu ovjeku nije dozvoljeno gledati u tuinku pa makar i ne osjeao poudu za njome, i obratno! 5. Pravila gledanja mukarca u drugog mukarca: Mukarcu nije dozvoljeno gledati tijelo drugog mukarca izmeu pupka i koljena, svejedno da li mukarac u kojega se gleda bio blizu ili daleko, i da li je musliman ili nevjernik! Ukoliko nema opasnosti za izazivanje poude, mukarcima je dozvoljeno meusobno se gledati u stomak, lea i grudi. 6. Pravila gledanja ene u enu: eni nije dozvoljeno da gleda tijelo druge ene izmeu pupka i koljena, svejedno da li ena u koju se gleda bila blizu ili daleko, i da li je muslimanka ili nevjernica! Revnosne ene, prema tome, treba da se klone pogleda na stidna mjesta drugih ena, bez obzira da li to bilo prilikom svlaenja radi kupanja, masiranja u banji ili na svadbenim veseljima koja su postala mjestima proste razgolienosti, i odvratne otkrivenosti na kojima grake znoja izbijaju po elu od stida! 7. Pravila gledanja ene nevjernice u enu muslimanku. eni muslimanki je zabranjeno da otkriva ita od svoga tijela pred enom nemuslimankom - prema jednom miljenju islamske uleme, dok je, prema drugom miljenju, dozvoljeno joj otkriti lice i ake pred nemuslimankom. Smisao ove zabrane se nalazi u poznatom malikijskom djelu 'Haijetul-Dessuki', u kojem se kae: Slobodna muslimanka moe pokazati samo lice i ruke pred slobodnom nemuslimankom. Ovo je zbog toga da je ona ne bi mogla opisivati svome muu. Zabrana je, dakle, zbog spoljnog faktora, a ne zbog toga to su to stidna mjesta! 8. Pravila gledanja ene grijenice, razvratnice u enu muslimanku. Muslimanki je zabranjeno otkrivati se pred takvom enom kako je ona ne bi opisivala mukarcima. Dakle, to se tie grijenica, makar one bile i muslimanke, koje nemaju stida i na iji se moral i odgoj ne moe osloniti,

67

od njih se svaka uzorita vjernica treba uvati, jer druenje sa njima nita manje ne teti od druenja sa mukarcima. 9. Pravila gledanja u golobrada mladia. El-emred, golobrad mladi je onaj kojem jo nije izrasla brada, a starosti je izmeu 10 i 15 godina. Pogled na ovakvog mladia je dozvoljen ako je u pitanju kupoprodaja, primopredaja, lijeenje, pouavanje i druge sline situacije. Mudrost zabrane pogleda u golobrada mladia bez posebne nude se nalazi u strahu od zapadanje u razvrat, i sprijeavanje eventualne kunje i nemorala. 10. Pravila gledanja ene u ovjeka tuinca. enama je dozvoljeno da gledaju u ljude kada idu putem, kada se igraju dozvoljenih igara, ili bave kupoprodajom i sl. poslovima, pod dva uvjeta: a) Da ne postoji strah da e gledanje dovesti do iskuenja. b) Da nema upadnog gledanje jednog u drugo, licem u lice. 11. Pravila gledanja u stidna mjesta djece. Islamski pravnici istiu da dijete, bilo muko ili ensko, nema stidnih mjesta do etvrte godine svoga ivota. Kada navri etiri godine svoga ivota stidna mjesta mu postaju spolni organ i zadnjica, i dio tijela oko njih. Meutim, ako dostigne dob kada se budi strast, njihova stidna mjesta postaju kao stidna mjesta kod punoljetnih osoba, i tretiraju se onako kako je naprijed objanjeno. U svakom sluaju, bolje je da se dijete navikava na pokrivanje. 12. Nune situacije kada je doputeno gledanje. Naprijed je navedeno da nije dozvoljeno mukarcu da gleda u enu tuinku, ak i kada je runa, i ne moe izazvati poudu, i bez razlike da li pogled bio iz strasti ili bez strasti. Ovo se temelji na rijeima Uzvienog: Reci vjernicima neka obore poglede svoje i neka vode brigu o stidnim

68

mjestima svojim; to im je bolje, jer Allah, uisitinu, zna ono to oni rade. (el-Nur:30) Meutim, pravilo u vezi sa ovim pogledom ima izuzetaka kada su u pitanju nune situacije, i vanredni sluajevi: 1. Gledanje s namjerom prosidbe. 2. Gledanje s namjerom poduavanja. Dozvoljen je pogled u lice ene-tuinke, pokrivenih ukrasa, a s namjerom poduavanja, ali pod slijedeim uvjetima: Da je nauka koja se predaje vjerski dozvoljena. Da iz nauke koja se predaje proistie ovosvjetska korist. Da poduavanje ima veze sa njenom specijalnou. Da ne postoji opasnost da e gledanje u lice ene dovesti do iskuenja. Da iz poduavanja ne proizie osamljivanje. Da nema ena koje bi poduavale umjesto mukaraca. 3. Gledanje s namjerom lijeenja. Dozvoljeno je da lijenik gleda tuinku na mjesto koje se treba lijeiti, ali pod slijedeim uslovima: Da je lijenik poboan, povjerljiv, pravedan, struan i uen Da se otkrije samo onaj dio tijela ene koji je neophodan da bi se obavio uvid. Da nema strune i uene ene koja bi umjesto mukarca obavila pregled. Da se pregled obavlja uz prisustvo mahrema ili povjerljive ene. Da lijenik nije nemusliman ukoliko ima muslimana. Ukoliko se ispune navedeni uvjeti dozvoljava se ljekaru da pogleda ili dotakne stidno mjesto ene, jer je Islam vjera
69

koja od ljudi otklanja tekoe, i prua im korist i olakice. Allah d.. kae: ... i u vjeri vam nije nita teko propisao ... (elHadd:78) ... Allah eli da vam olaka, a ne da potekoe imate ... (el-Bekara:185)

4. Gledanje radi suenja ili svjedoenja. Dozvoljeno je sudiji i svjedoku da pogledaju u lice ene i njene ake, ak i kada se boje padanja u kunju, jer je pogled kljuan radi utvrivanja istine, a uklanjanje nepravde. Sada emo navesti jednu historijsku priu sa trajnom porukom, kako bi revnosni i asni ljudi i ene vidjeli kako su nai slavni preci izbjegavali otkrivanje lica ene pred drugim ljudima, ak i kada je otkrivanje sa vjerskog aspekta bilo doputeno. U mjestima el-Rejj i el-Ehvaz, u treem hidretskom stoljeu, sudija je bio Musa b. Ishak, i tako, pregledajui sudske parnice naao je da u jednom parninom postupku ena kao stranka tui mua da joj je duan 500 dinara mehra, dok mu negira da joj je duan ita. Sudija mu zato na suenju ree: Daj svjedoke! On mu odgovori: Doveo sam ih. Sudija pozva jednog od njih, i ree mu: Pogledaj u ovu enu da bi mogao pokazati na nju u svome svjedoenju. Svjedok ustade, i ree eni: Ustani. Mu zaueno upita: ta eli s njom? Na to mu sudija ree: Svjedok mora pogledati tvoju enu da bi se uvjerio da je poznaje. Muu se meutim nije svidjelo da njegova ena otkriva lice radi svjedoenja pred svijetom, pa je na to izjavio: Sudijo, ja svjedoim da sam mojoj eni duan njen mehr za koji me tui, i neka ne otkriva svoje lice! Poto je ovo ula, ena se zadivila svojim muem to je sprijeio da pred svjedocima otkrije svoje lice, titei je od oiju ljudi, i zato ozjavi pred sudijom: Ja svjedoim da sam mu poklonila svoj mehr, i od mene mu halal bilo, i na

70

ovome i na drugom svijetu! Na to sudija prisutnim ree: Ovo zapiite kao primjer plemenitog morala!!! 3. Odvraanje djeteta od seksualnih uzbuivanja. Meu velike odgovornosti koje Islam propisuje odgajateljima spada i odvraanje djeteta od svega to dovodi do seksualnog uzbuivanja i kvarenja morala. Ovo treba initi im dijete pristigne u doba puberteta, a to je period izmeu desete godine ivota i punoljetstva. Hakim i Ebu davud prenose da je Vjerovjesnik s.a.w.s. rekao: Od sedme godine nareujte djeci da klanjaju, a od desete ih silom tjerajte, i razdvajajte u posebne postelje! Odgovornost odgajatelja u odvraanju djece od seksualnog uzbuivanja se ostavruje na dva naina: 1. Odgovornost nutarnje kontrole: Ulazak djeteta u dobu djetinjstva bez dozvole u roditeljsku sobu. Ulazak djeteta u dobu puberteta kod ena tuinki, dotjeranih. Spavanje djeteta sa sestrom ili bratom u jednoj postelji nakon 10.g. ivota. Zagledanje djeteta u stidno mjesto ene moe izazvati poudu. Ostavljanje mogunosti djetetu da na TV-u gleda uzbuujue scene ... Doputanje djetetu da bez kontrole nabavlja asopise, romane, muziku ... Dozvoljavnje djetetu u pubertetskom dobu da moe da se drui sa rodicama, kominicama pod izlikom zajednikog uenja ... 2. Odgovornost vanjske kontrole: Kino i pozorite. enska moda. Javne kue.

71

 Razvratni prizori. Loe drutvo. Mijeanje polova DA LI JE DOZVOLJENO SA DJETETOM OTVORENO RAZGOVARATI O SEKSUALNOM IVOTU??? Na osnovu vjersko-pravnih dokaza koje emo navesti izgleda da je dozvoljeno odgajatelju otvoreno razgovarati sa svojim sinom ili kerkom o pitanjima koja se odnose na seksualni ivot i poudu. Ponekad je i obaveza ukoliko iz toga proizilazi vjerski propis. Dokazi koji o ovome govore su mnogi kur'anski ajeti koji govore o spolnom odnosu, moralu ili razvratu: Allah d.. kae: I pitaju te o mjesenom pranju. Reci: "To je neprijatnost zato ne opite sa enama za vrijeme mjesenog pranja, i ne prilazite im dok se ne okupaju, a kada se okupaju, onda im prilazite onako kako vam je Allah naredio. Allah zaista voli one koji se esto kaju, i voli one koji se mnogo iste. (elBekara:222) Allah d.. kae: Dozvoljava vam se da se, u noima dok traje post, sastajete sa svojim enama; one su odjea vaa, a vi ste njihova odjea ... (el-Bekara:187) Allah d.. kae: I koji stidna mjesta svoja uvaju & osim od ena svojih, ili onih koje su u posjedu njihovu, oni, doista, prijekor ne zasluuju. (el-Mu'minun:5-7) Ovdje bih eljeli odgajatelje posjetiti na dvije stvari: 1. Za svaki period ivota prilagoditi odgovarajui nivo obrazovanja. 2. Bolje je da majka vodi rauna o pouavanju kerke o ovim pitanjima.
72

73