Izvješće o Stanju U Prostoru PGŽ 2004 - Članak

Izvjee o stanju u prostoru PG 2004.
2.3.
Prirodne osobitosti
2.3.1.Zatiena podruja 2.3.1.1.Prirodna batina Prema Zakonu o zatiti prirode (NN 162/03) zatiena podruja rasporeuju se u razrede meunarodnog, dravnog i lokalnog znaaja, a dijele se na: strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat, park prirode, regionalni park, spomenik prirode, znaajni krajobraz, park uma, spomenik parkovne arhitekture. Na podruju Primorsko - goranske upanije zastupljena su sva navedena podruja, s izuzetkom regionalnog parka koji nije bio obuhvaen dosadanjom zakonskom regulativom. Ukupno se tite40 33 vrijedna prirodna podruja ili lokaliteta ukupne povrine 28.105 ha, za nekoliko je zakonski postupak zatite u tijeku, a postoji vrlo veliki broj evidentiranih vrijednih dijelova prirode za koje je zakonski postupak zatite tek potrebno provesti. Ukupno je za zatitu evidentirano 140 vrijednih dijelova prirode (na kopnu i u moru) razliitih kategorija zatite, to zajedno sa zatienim podrujima ini oko 17 % povrine upanije. (Tablica 58.)
Tablica 58. Brojevi, povrine i postoci zakonski zatienih i za zatitu predvienih podruja vrijedne prirodne batine u odnosu na ukupnu povrinu PG
Podruja Zakonski zatiena podruja Podruja predviena za zatitu (kopno) Podruja predviena za zatitu (more) Zakonski zatiena podruja i podruja predviena za zatitu Broj 33 110 30 173 Povrina (ha) 28.105 55.103 53.693 136.901 % povrine u odnosu na PG 3,5 % 6,9 % 6,7 % 17,1 %
Zbog preteno krkog znaaja upanije posebnu panju zasluuju geomorfoloki i hidrogeloki vrijedni dijelovi prirode, s podzemnim prostorima i vodnom mreom, kao i prirodni i kultivirani krajolici kra, koji su uz bogatstvo i specifinost ivog svijeta od golemog znanstvenog i kulturnog znaenja, a takoer imaju znatan gospodarski potencijal zbog mogunosti razvitka ekoturizma. Na kru se znakovito preklapa potreba zatite prirode sa zatitom resursa pitke vode i najvrednijih plodnih poljoprivrednih tla upanije, bez ega je nemogue zamisliti daljnji ivot i razvitak ovog podruja. Pregled zatienih podruja u upaniji dan je u Tablici 59.
40
Izvor: baza podataka upanijskog zavoda za odrivi razvoj i prostorno planiranje, 2005.
IZRADA: upanijski zavod za odrivi razvoj i prostorno planiranje travanj 2005.
151
Tablica 59. Popis zatienih podruja

Kategorija zatite Nacionalni park Naziv zatienog podruja prirode Risnjak Povrina ha 6.253 God. proglaenja 1953. Na podruju grada/opine abar, Delnice, Lokve, avle, Bakar Opatija, Moenika Draga, Lovran Delnice Lokve Rab Krk Mali Loinj Mali Loinj Ravna Gora, Skrad Lokve, Delnice Cres
Park prirode
Uka Japlenki vrh Golubinjak
8.097 236 83 13 7 260 13 353 134 593
1999. 1961. 1961. 1998. 1969. 1992. 1998. 1962. 1964. 1986.
Park uma
Komrar Koljun ikat Pod Javori Vraji prolaz i Zeleni vir Debela Lipa - Velika Rebar Ornitoloki rezervat na
Cresu sjeverni (FojikaPod Predoicu) Posebni rezervat Ornitoloki rezervat na 1.245 1986. Cres
Cresu juni (Mali bok Koromana) uma Dundo Ornitoloki rezervat Kuntrep uma crnike na Glavotoku Otok Prvi Podmorje otoka Prvi Litice otoka Sv. Grgur Litice Golog otoka 55 1.284 5.441 42 62 1.566 1.383 155 94 1969. 1972. 1973. 1973. 1973. 1985. 1998. 2002. 1969.
podatak nedostupan
151 585
1963. 1970.
Rab Krk
Krk Baka Krk Rab Rab Novi Vinodolski Mrkopalj Matulji Vrbovsko Rab abar
Strogi rezervat
Bijele i Samarske stijene Lisina
Znaajni krajobraz
Kamanik Poluotok Lopar Izvor Kupe
Spomenik prirode -
152
Kategorija zatite
Naziv zatienog podruja prirode Lokvarska spilja
Povrina ha
God. proglaenja 1961.
Na podruju grada/opine Lokve
Ponor Gotov kod Klane Zametska peina Meedi, stara tisa Sveti Petar, stari hrast Guljanov dolac kod -
podatak nedostupan
Klana Rijeka Vrbovsko Cres Crikvenica
1981. 1965. 1998. 2002.
Crikvenice, dva stara hrasta Park kod dvorca Severin na Kupi Spomenik parkovne arhitekture Gradski parkovi Opatije (Park Sv. Jakoba, Angiolina, Margerita) Pinija u uvali ali kod Malog Loinja podatak nedostupan
1998.
podatak nedostupan
Vrbovsko
Opatija
Mali Loinj
Podruja vrijedne prirodne batine predviena za zatitu na kopnu i u moru41 prikazana su u Tablicama 60. i 61.
Tablica 60. Vrijedni dijelovi prirode predloeni za zatitu na kopnu

Kategorija zatite Vrijednidijelovi prirode predloeni za zatitu na kopnu Dolina Kupe Dolina Kupe Bjelolasica Rt Lopiina Park uma San Marino Kristofor Suha Punta Cret Ponikve Posebni rezervat Ponikva Ceclje, Gorski kotar Povrina ha 378 2.957 5.352 9 19 4 49 56 96 Rab Rab Rab Rab Na podruju grada/opine
Park prirode
41
Izvor: baza podataka upanijskog zavoda za odrivi razvoj i prostorno planiranje, 2005.
153
Kategorija zatite
Vrijednidijelovi prirode predloeni za zatitu na kopnu Cret Trstenik Velika i Mala Belica Ponikva Veliko Snjeno Kupica sa Zelenim Virom Mudna Dol i Kacaj Borova Draga (Borovica) Kamenjak Sungerski lug Lepenica i jezero Bajer Planinsko zalee Vinodola Kolovratske stijene Padine Velog vrha iznad Tomiine Drage
Povrina ha 118 573 96 324 229 102 288 236 221 1.013 340 99
Na podruju grada/opine
Novi Vinodolski
Posebni rezervat
Tomiina, Bukova i Vodna Draga Vele i Male stine uma Liski kod unskog Otoci V. Osir, Oruda i Palacol Otoci V. Osir, Oruda i Palacol Istona obala otoka Cresa Vransko jezero Slatine kod Osora Jezero kraj Njivica uma kod Dobrinja Sv. Marak Skudeljni (Vrbnik) Jezero Ponikve Otoci Plavnik i Mali Plavnik
199 15 99 41 5 1.400 2.483 282 382 379 83 357 1.654 269
Novi Vinodolski Otok Unije Otok Loinj
Otok Cres Otok Cres Otok Cres Otok Krk Otok Krk Otok Krk Otok Krk Otok Krk Otok Rab
Posebni rezervat botaniki Posebni rezervat botaniko-zooloki Posebni rezervat ornitolokobotaniki
Stijene Rapost-Kamenjak
uma Tramuntana
918
Otok Cres
Uvala Lopar Zaljev Supetarska Draga Zaljev Kampor Zaljev Sv. Eufemije
7 11 6 15
Rab Rab Rab Rab
154
Kategorija zatite Posebni rezervat rezervat umske vegetacije Strogi rezervat
Vrijednidijelovi prirode predloeni za zatitu na kopnu crnikova uma Fruga Topolje uma Tramuntana Pakleno Planina Obru Kanjon Rjeine uma Luina Lokvarsko jezero, Gorski kotar Kukuljanske Ponikve Stijene iznad Drage Draki Potok Bitoraj, Gorski kotar Vodotok Lianke Vinodol OkrugloMaevo (Bribirska uma) Pleteno
Povrina ha 20 27 14 884 261 5.245 710 350 771 196 288 209 346 167 4.495 382 744 383 554 4.625 211 3.026 70 227 223 576 413 4.744 292 373 326 1 1 1 15 1
Na podruju grada/opine Rab Rab Rab Otok Cres
Novi Vinodolski
Znaajni krajobraz
Susak Ilovik Punta Kria Lubenice uma Tramuntana Sv. Marko, uvala Selehovica- Voz Uvala Voz Njivice Blatna Zaglav Veli Jaz Soline Sulinj avlena Baanska Draga Uvala Torkul Vela i Mala Luka Poluotok Lopar Poluotok Lopar Goli Goli Otok Maman Otok Sridnjak
Otok Cres Otok Cres Otok Cres Otok Krk Otok Krk Otok Krk Otok Krk Otok Krk Otok Krk Otok Krk Otok Krk Rab Rab Rab Rab Rab Rab
155
Kategorija zatite
Vrijednidijelovi prirode predloeni za zatitu na kopnu Otok ailovec rt Gonar rt Gonar hrid Boljkovac Poluotok Kalifront Poluotok Kalifront
Povrina ha 3 27 0 930 215 14 122 464 598 395
Na podruju grada/opine Rab Rab Rab Rab Rab Rab Rab Rab Rab Rab Otok Cres Otok Loinj Otok Cres Otok Cres Otok Krk Dramalj Novi Vinodolski Fuine Opina Klana Opina Klana Otok Cres Lokve Lokve Otok Rab Otok Rab Otok Rab Otok Rab Otok Rab Otok Rab Otok Rab Grad Rijeka Grad Rijeka Grad Rijeka
Znaajni krajobraz
Kamenjak Frkanj Otok Dolin Otok Sv. Grgur Otok Goli Izvor na Punta Kria Lokva u naselju Unije Jama Kus, Vrana Jama Lipica, Dragozetii Spilja Biserujka Jama Vrtare Male Peina va Zagori Spilja Vrelo Crljenina jama
Spomenik prirode
paruna jama Jama ampari Medvjea peina Peina Bukovac Mlinica Crnika Valonga Curka Crnike u Banjolu empresi kod Sv. Damjana Pidoka
Spomenik parkovne arhitekture
Park Heroja Park Nikole Hosta Park Mlaka
156
Tablica 61. Vrijedni dijelovi prirode predloeni za zatitu na moru

Kategorija zatite Vrijedni dijelovi prirode predloeni za zatitu na moru Istona obala otoka Cresa Istona obala otoka Cresa Istona obala otoka Cresa Posebni rezervat Istona obala otoka Cresa Podmorje otoka Mali i Veli utin Istona obala Krka Podmorje otoka Sv. Grgur i Goli Posebni rezervat ornitoloko-botaniki Uvala Sv. Eufemije Podmorje otoka Unije Znaajni krajobraz Podmorje otoka Suska Morski rezervat dupina Uvala Kaldonta Uvala Martinica Uvala Ul Uvala Kolorat Uvala Meli Uvala Sonte Uvala Jadriica Uvala Baldarin Uvala Vognjia Spomenik prirode Uvala Sridnja Plave Grote Vrulja Vrutek Vrulja Ika Podmorska spiljauvala Smokvica Uvala Voz Vrulja rnovnica Uvala Sv. Juraj Uvala Torkul Uvala Mala Jana Otok Krk Otok Krk Otok Krk Otok Cres Otok Krk Otok Cres Otok Cres Povrina ha 1.449 930 1.219 976 1.077 1.183 1.647 24 2.018 657 42.513 Otok Cres Otok Cres Otok Cres Otok Cres Otok Cres Otok Cres Otok Cres Otok Cres Otok Cres Na podruju grada/opine Otok Cres Otok Cres Otok Cres Otok Cres Otok Cres Otok Krk Otok Krk Rab
157
Kartogram 8: Prirodna batina
158
2.3.1.2.Kulturno povijesna batina Kulturna dobra su od interesa za Republiku Hrvatsku i uivaju njezinu osobitu zatitu. Primorsko - goranska upanija je iznimno bogata kulturno-povijesnim naslijeem42. Prema podacima i evidenciji Uprave za zatitu kulturne batine Konzervatorskoga odjela u Rijeci, te nakon cjelovite inventarizacije i valorizacije kulturnopovijesnog naslijea na podruju upanije, u Registar nepokretnih kulturnih dobara upisano je do 30. rujna 2002.god. ukupno 261 nepokretno kulturno dobro, od toga 108 povijesnih cjelina (urbane i ruralne cjeline, etnoloke zone, arheoloke i hidroarheoloke zone i lokaliteti, memorijalna podruja) i 153 povijesne graevine i sklopa (crkve, palae, kateli, etnografski i povijesni spomenici). Evidentirano je jo cca 820 nedovoljno istraenih povijesnih urbanistikih cjelina, arheolokih lokaliteta i povijesnih graevina, te arhitektonskih sklopova koji imaju svojstva nepokretnih kulturnih dobara.
Tablica 62. Zatiena kulturna dobra na podruju Primorsko-goranske upanije zbirni pregled - stanje na dan 30. rujna 2002.
Ukupno Etnoloka batina 80 Arheoloka batina 7 Hidroarheoloka batina 13 Memorijalna batina 43 Profana batina 80 Sakralna batina 38 UKUPNO 261 Izvor: Statistiki ljetopis Primorsko-goranske upanije 2002. Povijesne cjeline 51 7 13 9 28 108 Povijesne graevine i kompleksi 29 34 52 38 153
U Tablici 63. daje se popis zatienih kulturnih dobara na podruju upanije, koji sadri podatke o naselju i jedinici lokalne samouprave na ijem podruju se pojedino kulturno dobro nalazi, kao i godini proglaenja zatienog kulturnog dobra.
Tablica 63.Popis zatienih kulturnih dobara prema vrstama - stanje na dan 30. rujna 2002.
Grad/ opina Naziv zatienog kulturnog dobra Naselje God. proglaenja zatienog kulturnog dobra
Bakar Kraljevica Vikovo Crikvenica

42
POVIJESNE CJELINE - Etnoloka batina Etnoloka zona prezidi (suhozid) Bakar Ruralna cjelina naselja Praputnjak Praputnjak Etnoloka zona Praputnjak Praputnjak Etnoloka zona prezidi (suhozid) Bakarac Etnoloka zona tunere Bakarac Ruralna cjelina - Brnasi Vikovo Ruralna cjelina - Sopaljska Crikvenica
1972. 1974. 1975. 1972. 1975. 1978. 1969.
Izvjee o stanju okolia Primorsko goranske upanije, stanje 2001. god.
159
Grad/ opina
Naziv zatienog kulturnog dobra
Naselje
God. proglaenja zatienog kulturnog dobra
Crikvenica Vinodolska Opatija Matulji
Moenika Draga
Krk
Baka
Dobrinj
MalinskaDubanica Punat Vrbnik Mali Loinj Cres abar Delnice
Etnoloka zona-Kotor, Dolac, Draga Srednja, Zoriii Ruralna cjelina - Belgrad Ruralna cjelina naselja Mala Uka Ruralna cjelina - Andrejii Ruralna cjelina naselja Veli Brgud Ruralna cjelina naselja Donji Kraj Etnoloka zona Zagore Etnoloka zona - imuni Ruralna cjelina naselja Brzac Etnoloka zona Korni Ruralna cjelina naselja Linardii Ruralna cjelina naselja Milohnii Etnoloka zona Poljica Ruralna cjelina naselja Vrh Ruralna cjelina naselja Draga Baanska Etnoloka zona - Sv. Juraj Ruralna cjelina naselja Jurandvor Etnoloka zona iii Rurana cjelina naselja Dolovo Etnoloka zona Dolovo Ruralna cjelina naselja Gabonjin Ruralna cjelina naselja Klimno Etnoloka zona kras Ruralna cjelina naselja upanje Etnoloka zona - Dubanica Etnoloka zona Srii Etnoloka zona Sveti Vid - Miholjce Ruralna cjelina naselja Sveti Vid Miholjce Ruralna cjelina naselja Punat Etnoloka zona Risika Ruralna cjelina - Glavica Etnoloka zona - Paprata Etnoloka zona - Misuajnica Ruralna cjelina naselja Susak Ruralna cjelina naselja Orlec Ruralna cjelina naselja Predoica Ruralna cjelina naselja Prezid Etnoloka zona Velika Lenica Etnoloka zona - Sv. Andrija
Crikvenica Griane-Belgrad Mala Uka Rukavac Veli Brgud Donji Kraj Zagore Zagore Brzac Korni Linardii Milohnii Poljica Vrh Draga Baanska Draga Baanska Jurandvor iii Dolovo Dolovo Gabonjin Klimno Kras upanje Malinska Srii Sveti Vid Miholjce Sveti Vid -Miholjce Punat Risika Risika Risika Vrbnik Susak Orlec Predoica Prezid Velika Lenica Brod Moravice i Gornji Kuti Colnari Delai Delai, Maklen i Moravika Sela Dolu Gornji Kuti
1975. 1968. 1976. 1972. 1969. 1969. 1975. 1978. 1971. 1975. 1971. 1971. 1972. 1969. 1972. 1978. 1973. 1972. 1973. 1975. 1972. 1973. 1973. 1973. 1972. 1976. 1975. 1976. 1968. 1975. 1976. 1976. 1976. 1969. 1968. 1969. 1970. 1976. 1978.
Brod Moravice
Ruralna cjelina naselja Colnari Ruralna cjelina naselja Delai Etnoloka zona Delai, Maklen, Moravika Sela Etnoloka zona Dolu Etnoloka zona Gornji Kuti
1976. 1971. 1975. 1978. 1976.
160
Grad/ opina
Naselje
God. proglaenja zatienog kulturnog dobra
Vinodolska Baka Omialj Mali Loinj Rab
Rijeka Krk Baka Punat
Mali Loinj
Cres Rab Bakar Jelenje Matulji Moenika Draga Mali Loinj Rab Mrkopalj
Rijeka
Bakar Kastav
48 49
POVIJESNE CJELINE - Arheoloka batina Starohrvatsko groblje Gorica - Strane Tribalj Arheoloki lokalitet - rimska grobnica Baka Arheoloka zona Mirine Omialj Aheoloki lokalitet Punta Kria Punta Kria Arheoloki lokalitet - kolji Unije Unije Utvrda sv. Damjan Barbat na Rabu Arheoloki lokalitet - rt Glavina Rab POVIJESNE CJELINE - Hidroarheoloka batina Hidroarheoloka zona -Rijeka luka - rt Rijeka48 Prklo Hidroarheoloka zona Krk Hidroarheoloki lokalitet - rt Dubno Baka Hidroarheoloka zona Draga Draga Baanska49 Baanska-Karlobag Hidroarheoloki lokalitet - otok Galun Stara Baka Hidroarheoloka zona - vie lokaliteta Ilovik, Osor, Susak i Unije Hidroarheoloki nalaz ikat Mali Loinj Hidroarheoloki lokalitet - poluotok Osor Kolo Hidroarheoloki lokalitet - rt Margarin Susak Hidroarheoloki lokalitetuvala Martnica Martinica Hidroarheoloki lokalitet - rt Pernat Pernat Hidroarheoloki lokalitet - rt Pernat Pernat Hidroarheoloka zona Supetarska Draga POVIJESNE CJELINE - Memorijalna batina Logor talijanski koncentracijski Bakar Groblje spomen rtvama NOB-a Podhum Urbanistika cjelina - spomen podruje Lipa Dijelovi naselja popaljeni u ratu - Rukavac breuljak sa spomenikim objektima Mjesto desanta IV. armije JA 1945. Brse Uvala Plijeski Mali Loinj Dio koncentracisjkog logora Kampor Groblje koncentracisjkog logora za Kampor civilne i vojne internirce Historijska staza NOR-a - Mati Begovo Razdolje Poljana POVIJESNE CJELINE - Profana batina Urbanistika cjelina Starog grada Rijeka Urbanistika cjelina ueg centra Rijeke Rijeka Urbanistika cjelina Trsata Rijeka Zgrada Lazareta sv.Karla - kompleks Rijeka Urbanistika cjelina Suaka Rijeka Povijesna urbanistika cjelina Bakra Bakar Povijesna urbanistika cjelina Kastva Kastav
1997. 1970. 1972. 2000. 1973. 2000. 1971. 1967. 1967. 1975. 1975. 1975. 1967. 1972. 1972. 1972. 1972. 1972. 1973. 1967. 1971. 1961. 1966. 1969. 1976. 1977. 1969. 1969. 1976.
1964. 1967. 1969. 1970. 1971. 1968. 1966.
Krajnje naselje Rabac u Istarskoj upaniji Krajnje naselje Karlobag u Liko-senjskoj upaniji
161
Grad/ opina
Naselje
God. proglaenja zatienog kulturnog dobra 1968. 1967. 1969. 1968. 1967. 1968. 1968. 1968.
Novi Vinodolski
Pov. - urb. cjelina - N. Vinodolskog Novi Vinodolski Povijesna urbanistika cjelina Volosko Opatija Opatija Povijesna urbanistika cjelina Opatija Opatija Povijesna urbanistika cjelina Veprinca Veprinac Lovran Povijesna jezgra Lovrana Lovrana Povijesna jezgra Brsea Brse Povijesna urbanistika cjelina Moenice Moenika Draga Moenica Moenika Draga Povijesna urbanistika cjelina Moenike Drage Krk Povijesna urbanistika cjelina Krka Krk Povijesna urbanistika cjelina Bake Baka Baka Povijesna jezgra naselja Batomalj Batomalj Dobrinj Povijesna urbanistika cjelina Dobrinja Dobrinj Omialj Povijesna urbanistika cjelina Omilja Omialj Vrbnik Urbanistika cjelina Vrbnika Vrbnik Povijesna urbanistika cjelina Malog Mali Loinj Loinja Mali Loinj Povijesna urbanistika cjelina Osora Osor Povijesna urbanistika cjelina Velog Veli Loinj Loinja Povijesna urbanistika cjelina Belog Beli Cres Povijesna urbanistika cjelina Cresa Cres Povijesna urbanistika cjelina Lubenica Lubenice Rab Povijesna urbanistika cjelina Raba Rab POVIJESNE GRAEVINE I KOMPLEKSI - Etnoloka batina Zgrada kamena, avle kbr. 65 avle avle Zgrada kamena, avle kbr.70 avle Zgrada kamena, avle kbr.166 avle Zgrada irola - Kovai, Vikovo kbr. Vikovo Vikovo 233 (Brnasi) Zgrada Srok, Vikovo kbr. 234 (Brnasi) Vikovo Zgrada kamena, Brae Buchoffer kbr. Crikvenica 24 Dramalj Crikvenica To Selce Zgrada Joze Lonaria To Brse Moenika Draga To, Moenice kbr. 31 Moenice Baka Stupa za sukno, mlin za ito Draga Baanska To s okoliem Gostinjac Dobrinj Zgrada stambena Gostinjac MalinskaZgrada, dio stambenog objekta s Sveti VidDubanica okoliem Miholjice Skupina zgrada gospodarskih Omialj Omialj etnografskih objekata Punat To, Punat kbr. 703 Punat Zgrada i gospodarske zgrade s Risika Vrbnik okoliem - Paprata To, Orlec kbr. 7 Orlec Cres Zgrada kamena, Orlec kbr. 14 Orlec Mlin za masline Orlec
1965. 1970. 1972. 1969. 1968. 1970. 1973. 1968. 1969. 1969. 1967. 1970. 1966. 1975. 1975. 1975. 1978. 1978. 1975. 1966. 1970. 1969. 1970. 1966. 1975. 1975. 1976. 1968. 1966. 1975. 1969. 1969. 1969.
162
Grad/ opina
Naselje
God. proglaenja zatienog kulturnog dobra 1978. 1978. 1978. 1978. 1968. 1971. 1974. 1975. 1969. 1971. 1972. 1972. 1975.
Zgrada Marije i Antuna Vesel, Bratstva Prezid i jedinstva kbr. 36 Zgrada Obolt, Bratstva i jedinstva kbr. Prezid 50 abar Zgrada Lipovac, Bratstva i jeidnstva Prezid kbr. 61 Zgrada agar, Bratstva i jedinstva kbr. Prezid 117 Delnice Zgrada stambena, Supilova kbr. 96 Delnice Zgrada Oani-iek, Delai kbr. 8 Delai Brod Moravice Zgrada Dela Delai Zgrada Mance, Kuti kbr. 21 Gornji Kuti Skrad Zgrada Lonari Skrad POVIJESNE GRAEVINE I KOMPLEKSI - Memorijalna batina Zgrada rodna Lovre Milenia na Rijeka Rijeka Zametu Mjesto streljanja Rade upia Rijeka Orehovica Zgrada sjedita meustrukovnog odbora URSSJ, Proleterskih brigada Rijeka Rijeka kbr. 7 Zgrada osnivanja prve mjesne oragnizacije KOJ za Suak 1919., Rijeka Rakoga kbr. 36 Kosturnica palih boraca NOR-a na Trsatu Zgrada u kojoj je 1927. bio zatvoren Bakar Josip Broz Zgrada rodna predratnog revolucionara Hreljin Bakar Boe Vidasa Vuka Zgrada prva spaljena u Hrvatskom Hreljin primorju za II. svjetskog rata Mjesto sastanka 1925.-1926. s drugom Kraljevica Kraljevica Titom - Otro Zgrada Kostrenske konferencije 1941. Romanii Kostrena Zgrada u kojoj je 1941./1942. bila Urinj tehnika OK KPH za Hrvatsko primorje Zgrada tehnike Sloboda Propodjela Kosi oblasnog NOO-a 1944. Zgrada tehnike Pobjeda Propodjela Marelji Vikovo oblasnog NOO-a 1944. - Benai Zgrada rodna Ivana Matetia Ronjgova Saroni - Ronjgi Zgrada rodna Nikole Cara Crnog Crikvenica Zgrada u kojoj je poetkom rujna 1941. Crikvenica osnovan OK KPH za Hrvatsko primorje Selce Crikvenica Mjesto sastanka s Radom Konarom 1941. - Borii Selce Mjesto sastanka crikvenikih komunista Novi Vinodolski Zgrada rodna narodnog heroja Anke Crno IZRADA: upanijski zavod za odrivi razvoj i prostorno planiranje travanj 2005.
1975.
1975. 1971. 1975. 1972. 1971. 1971. 1975. 1975. 1970. 1977. 1971. 1976.
163
Grad/ opina
Naselje
God. proglaenja zatienog kulturnog dobra 1971. 1976. 1995. 1971. 1970. 1977. 1976. 1977. 1977. 1971. 1971.
Novi Vinodolski
Paen Novi Vinodolski Zgrada tiskare tehnike OK KPH 1941. Vinodolska Zgrada rodna Josipa Pania Bribir Zgrada rodna Tome Striia Bribir Zgrada hapenja Moe Albaharija i Kueli Matulji Miroslava Grakalia 7. srpnja 1942. Moenika Draga Zgrada rodna Eugena Kumiia Brse Mjesto gdje je 1936. osnovan MK KPH Omialj Omialj za Suak Zgrada rodna revolucionara Petra Punat Punat Franolia Mali Loinj Spomenik oslobodiocima Veli Loinj abar Zgrada drvena - Bolnica br. VII Prezid Zgrada rodna Zdenka Petranovia Delnice Zgrada rodna narodnog heroja Ivana Delnice Lenca Zalesina Zgrada Agitpropa OK KPH i Delnice Propodjela obalsnog NOO-a 1944., Zalesina Zalesina kbr. 5 Zgrada tehnike Pobjeda i Sloboda 1944., Zalesina kbr. 11 Sastajalite politikih radnika Gorskog Fuine kotara 1941. - Rogozno Fuine Zgrada rodna narodnog heroja Viktora Fuine Bubnja POVIJESNE GRAEVINE I KOMPLEKSI - Profana batina Rijeka Zgrada biveg Municipija Rijeka Palaa guvernerova Rijeka Zgrada Palazzo Modello Rijeka Katel Trsat Rijeka Zgrada Villa Nadvojvode Josipa Rijeka Zgrada Dolac kbr. 7 Rijeka Stup kameni za zastavu (stendarac) Rijeka Zgrada kazalita "Ivan Zajc" Rijeka Zid gradski Rijeka Zgrada Rikard Beni Rijeka Trsatske stepenice Rijeka Uspon Buonarotti Rijeka Zgrada Korzo kbr. 28 Rijeka Rijeka Zgrada Uarska kbr. 26 Rijeka Teatro Fenice Rijeka Lansirna stanica torpeda Rijeka Mauzolej Gorup na groblju Kozala Mauzolej Manasteriotti na groblju Rijeka Kozala Mauzolej Whitehead na groblju Kozala Rijeka Rijeka Groblje Kozala Rijeka Luka skladita br. 12. i 13. Rijeka Luko skladite br. 17. Rijeka Luka skladita br. 18.,19, 20 i 21 Rijeka Sudbena palaa Bakar Katel s okolicom Bakar IZRADA: upanijski zavod za odrivi razvoj i prostorno planiranje travanj 2005.
1975.
1961. 1961. 1962. 1963. 1966. 1966. 1968. 1968. 1970. 1970. 1972. 1973. 1992. 1996. 1999. 2000. 2001. 2001. 2001. 2001. 2002. 2002. 2002. 2002. 1972.
164
Grad/ opina
Naselje
God. proglaenja zatienog kulturnog dobra 2001. 1961. 1961 1972. 1968. 1974. 1974. 1997. 1993. 1976. 1970. 1972. 1997. 2001. 1961. 1961. 2000. 1964. 1998. 2000. 1961. 1964. 1964. 2001. 1961. 1961. 1978. 1961. 1961. 1997. 1975. 1976. 1987. 1961. 1964. 1972. 1961. 1961. 1961. 1961. 1961. 1961. 1973. 1970. 1973. 1971. 1976.
Bakar Kraljevica avle Crikvenica
Vinodolska
Opatija
Krk
Mali Loinj
Cres
Rab Delnice
Rijeka Kastav Crikvenica Opatija Lovran
Krk
Baka Dobrinj MalinskaDubanica Vrbnik
Palaa Marochini Bakar Grad Zrinski s crkvom sv. Nikole Kraljevica Frankopanski grad Kraljevica Svjetionik - Otro Kraljevica Katel Grobnik Zgrada Hotela Miramare Crikvenica Zgrada Hotela Therapia Crikvenica Zgrade Gorica 14 i 22 (Brae Cveti Crikvenica kbr. 14 i 22) Katel Drivenik Gradina - Badanj Griane - Belgrad Zgrada Zora Opatija Zgrada Villa Rozalija Opatija Casino di lettura Opatija Vila Muntz Opatija Kula esterokutna - bastion Krk Frankopanski katel Krk Kasnoantiki gradski bedem Krk Gradska vijenica Osor Kompleks stambenih zgrada Osor Zgrada "Zbirke Piperata" Mali Loinj Palaa Arsan-Petris Cres Gradska loa Cres Kula mletaka Cres Srednjovjekovni hospicij Cres Palaa kneeva Rab Palaa Nimira mala Rab Katel Zrinski Brod na Kupi POVIJESNE GRAEVINE I KOMPLEKSI - Sakralna batina Crkva sv. Jerolima Rijeka Samostan bivi augustinski Rijeka Sinagoga Rijeka Crkva sv. Mihovila Kastav Samostan bivi pavlinski (katel) Crikvenica Crkva sv. Jakova Opatija Crkva upna sv. Jurja Lovran Kapela sv. Trojstva Lovran Samostan - kompleks - Glavotok Brzac Crkva sv. Donata Korni Samostan Franjevaca - Koljun Krk Crkva Blaene Djevice Marije od Zdravlja Krk Crkva sv. Kvirina Krk Crkva (katedrala) Krk Crkva. Sv Krevana Milohnii Crkva sv. Lucije s okolicom Jurandvor Zvonik upne crkve Dobrinj Samostan treoredaca glagoljaa Porat Crkva sv. Ivana Crkva sv. Jurja Vrbnik Vrbnik
165
Grad/ opina
Naselje
God. proglaenja zatienog kulturnog dobra 1961. 1961. 1964. 1964. 1964. 1964. 1961. 1964. 1964. 1961. 1961. 2001. 1961. 1961. 1961 1961 1972. 2001.
Crkva Blaene Djevice Marije i samostan - ruevine - Bijar Crkva (katedrala) Mali Loinj Kapela sv. Gaudencija Kapela sv. Jakova na groblju Biskupski dvor Opatija sv. Petra - ruevine Crkva (katedrala) Crkva i samostan sv. Franje Kapela sv. Izidora Cres Crkva i samostan - ruevine Samostan i crkva sv. Jeronima Crkvica Sv. Duha Crkva sv. Ivana - ruevine Crkva (katedrala) Kapela sv. Franje na groblju Rab Zvonik "Veli" Samostan benediktinaca s crkvom sv. Petra Crkva Blaene Djevice Marije "Majke abar Boje Svetogorske" Izvor: Statistiki ljetopis Primorsko - goranske upanije 2002.
Osor Osor Osor Osor Osor Osor Cres Cres Cres Filozii Martinica Cres Rab Rab Rab Rab Supetarska Draga Gerovo
2.3.1.3.Krajobraz Pojam krajobraz43 u prostorno - planskom kontekstu oznaava cjelovitu prostornu, biofiziku i antropogenu strukturu, u rasponu od potpuno prirodne do preteito ili gotovo potpuno antropogene. Obzirom na postanak, stupanj antropogenih promjena i nain koritenja prostora razlikujemo prirodne, kultivirane i izgraene krajolike. Vrednovanje krajolika sastavni je dio vrednovanja prostora u cjelini. Svaki krajolik sadri etiri osnovne komponente reljef, vegetaciju, vode (more) i djela ljudskih ruku. Krajobrazna raznolikost naruava se zbog neravnomjernog irenja graevinskog podruja, izgradnjom izvan graevinskog podruja, bespravnom gradnjom, izgradnjom prometnih povrina (cesta), energetskih objekata - dalekovoda, cjevovoda, eksploatacije prirodnih resursa, zahvatima na vodama odnosno izgradnje vodnogospodarskih objekata (regulacije potoka, rijeka, izgradnje akumulacija - retencija itd.); neprimjerenih poljoprivrednih aktivnosti - sjee uma, sadnje monokultura, melioracije, komasacije itd. Strategijom prostornog ureenja Republike Hrvatske izdvojeno je 16 osnovnih krajobraznih jedinica, uz naznaku osnovnih problema u njima. Na podruju Primorsko goranske upanije izdvojeni su: a) Gorski kotar, gdje su prisutni: prestanak konje mnogih proplanaka i njihovo zarastanje, krupni graevinski radovi u izgradnji prometnica,
43
Strategija prostornog ureenja Republike Hrvatske
166
planovi potapanja dijela gornjo - kupske doline, kisele kie, koje ugroavaju strukturu goranskih uma. b) Kvarnerski prostor (i Velebit): neplanska gradnja du obalnih linija i naruena fizionomija starih naselja. Identifikacija i evidencija krajobraza zahtijeva nunu suradnju i integralni pristup nadlenih slubi za prostorno ureenje, zatitu prirode, zatitu kulturne batine i slube za poljoprivredu i umarstvo. Izvjee o stanju okolia Primorsko - goranske upanije44 dalo je prijedlog sistematizacije primorsko goranskih krajolika, s temeljnom podjelom na kopnene i podmorske krajolike. Takoer, evidentirani su i procesi koji remete odravanje estetskih, biolokih i geomorfolokih (reljefnih) te veine ostalih funkcija i vrijednosti krajolika rezultat su prvenstveno antropogenih uzroka i djelatnosti. To su primjerice: naglo i pretjerano irenje graevinskih podruja i izgradnja velikih turistikih kompleksa u vrijednim krajobraznim cjelinama, izgradnja krupnih infrastrukturnih zahvata, opsena nasipavanja i betoniranja morske obale (niske obale uvale Soline, Puntarska draga, dijelovi obale Opatijske rivijere i drugdje), odbacivanje najraznovrsnijeg otpada u korita rijeka i potoka, u ponikve, uz nasipe prometnica, strme padine, jarke te u druge reljefne udubine, a posebno u krko podzemlje, veliki deponiji graevinskog i komunalnog otpada, iskopi ljunka, kamenolomi, povrinski kopovi ruda koji se najee provode bez odgovarajue sanacije i rekultivacije, kanaliziranje vodotoka (dosadanji zahvati najee nisu u skladu sa ouvanjem prirodnih krajobraznih i napose biolokih funkcija vodotoka), namjerno zatrpavanje, oneiavanje te prirodni procesi zarastanja lokvi, redukcija krajobrazne i bioloke raznolikosti zbog snano izraenog procesa zarastanja travnatih povrina umom, naputanje tradicijskih poljoprivrednih djelatnosti i povezano s tim - problem ouvanja tradicijskih ruralnih podruja, plodnog tla, livada koanica i panjaka, pojaana erozija, nastanak klizita i rana u krajoliku zbog neprikladno izvedenih graevinskih zahvata (nad jezerom Bajer, pod vrhom Uke, klizite Slani potok u Vinodolu), veliki umski poari; preintenzivna eksploatacija ume (npr. u osjetljivom vrnom dijelu Uke), izgradnja umskih vlaka i prometnica na neprimjerenim i strmim mjestima, opseni zasjeci terena ime se otvara put eroziji i dovode u pitanje prirodne vrijednosti krajolika. Globalni ekoloki problemi kao to su promjene klime, oneienja zraka, zakiseljavanje tla takoer imaju znatnog utjecaja na krajolike - npr. promjene u izdanosti izvorita i vodnog reima na preostalim cretovima u Gorskom kotaru (koje moemo uvrstiti meu najosjetljivije i najrjee tipove krajolika), promjene sastava umskog drvea goranskih uma i dr.
44
upanijski zavod za odrivi razvoj i prostorno ureenje
167
2.3.2. Stanje okolia 2.3.2.1.Tlo45 Pedoloke znaajke Raznolik litoloki sastav i geomorfoloki procesi, kao i klimatski, hidroloki i antropogeni utjecaji na podruju upanije uvjetovali su razvoj razliitih tipova tala koji tvore veliki broj zemljinih kombinacija. Na temelju dosadanjih pedolokih istraivanja utvren je i opisan raspored zemljinih kombinacija sa razliitim rasponom potencijala plodnosti. Utvrena su duboka i plitka tla, tla razliite kiselosti i teksturnog sastava. Na pedolokoj karti upanije (Agronomski fakultet, Zagreb, 1995.), mj. 1:50 000, registrirano je 57 zemljinih kombinacija. Najkvalitenije poljoprivredne povrine se nalaze u obalnom i otokom dijelu upanije i to u podruju Vinodolske doline, Grobnikog polja, otoka Suska i Unija, Baanske drage i Vrbnikog polja, a u Gorskom kotaru u Mrkopaljskom polju, kod Stare Suice, Ravne Gore, Vrbovskog, Crnog Luga, Gerova, Begova Razdolja, u dolini rijeke Kupe te u brojnim krakim depresijama. Kvalitetna zemljita nalaze se i u zaleu Opatije i Lovrana, u podnoju iarije, na podruju Grobintine, Gomanca, Lividrage, Likog polja, Severina, Lukovdola, Gomirja, uz naselje Delnice, te u zaleu Bakarca i dijela Vinodola. Na otoku Krku nalaze se u podruju ila, oko Vrbnika, grada Krka, Dobrinja, u okolici Malinske, na dijelu Omialjskog polja, otoventa. Na otoku Rabu su oko Barbata, Lopara i na podruju Kalifronta. Na otoku Cresu zauzimaju povrine oko Creskog zaljeva. Na otoku Loinju nalaze se iznad Nerezina i unskog, na junom dijelu otoka kao i na otoku Iloviku. Ova zemljita su od posebne vanosti za uzgoj posebnih kultura. Melioracijom i agrotehnikom mogu se poboljati njihova svojstva. Bonitet tala dobrim je dijelom uvjetovao i koritenje (kulturu) poljoprivrednog zemljita. Prema slubenim statistikim podacima iz 2001.god., 142.134 ha (40% ukupne kopnene povrine upanije) ini poljoprivredno zemljite. Meutim, struktura poljoprivrednog zemljita je nepovoljna: obradive povrine i livade zauzimaju 47.339 ha (33,3% ukupnih poljoprivrednih povrina, odnosno 13% kopnene povrine upanije), a preteito krki panjaci niske bonitetne klase pokrivaju 94.795 ha (66,7%). S obradivom povrinom od 0.15 ha po stanovniku te preteitim ueem tala niske bonitetne klase, Primorsko-goranska upanija je marginalna poljoprivredna regija prema kriterijima Europske unije. Njeni prirodni resursi su nedostatni za prehranjivanje vlastitog stanovnitva. Pored toga evidentan je stalan gubitak vrijednog poljoprivrednog zemljita. Shodno tome najstroa zatita poljoprivrednog zemljita visokog boniteta i zaustavljanje daljnjeg gubitka najvrijednijih poljoprivrednih povrina predstavlja jedan od prioriteta. Ne smije se dopustiti daljnje smanjenje i degradacija obradivih povrina osobito kroz njihovu prenamjenu u graevinsko zemljite.
Erozija Precizni brojani podaci o razmjerima erozije za podruje upanije ne postoje, budui da nije izraena karta erozije i pratei prorauni, niti su uspostavljene druge
45
Izvjee o stanju okolia Primorsko goranske upanije, stanje 2001. god.
168
potrebne evidencije i katastri. Podaci o eroziji prikupljani su za razliite potrebe, u razliito vrijeme i uz koritenje razliitih podloga, te ukazuju na prisutnost erozije na svim ispitivanim lokacijama. Rezultati erozije su plona erozija terena, usijecanje jaruga i bujinih tokova, usijecanje korita stalnih vodotoka, podlokavanje obala i sl. Pored pojave erozije uz rijene i bujine tokove, te uz obale jezera i mora na podruju Primorsko-goranske upanije erozijski procesi su prisutni i na terenima oblikovanim na koluvijalnim nanosima i na mjestima kontakta karbonatnih stijena i flia, a najizraenije su na padinama Drake i Vinodolske doline. Najvea takva pojava je Slani potok i Mala Dubraina u Vinodolskoj dolini. Oneienje tla tekim metalima i zakiseljavanjem Rezultati istraivanja oneienja tala Primorsko - goranske upanije tekim metalima i zakiseljavanjem, iako se mogu smatrati preliminarnim jer su provedena za odreene lokalitete i u okviru razliitih projekata, ukazuju da i ovi problemi zahtijevaju osobitu pozornost. Povean sadraj kadmija, bakra i olova je registriran u svim analiziranim tipovima tala i lokacijama. Analizom tla gradskog podruja Rijeke utvrena je koncentracija olova koja dvostruko do peterostruko prelazi maksimalno dozvoljene koncentracije. Koliine olova u umskim tlima Nacionalnog parka Risnjak takoer su iznad granine vrijednosti, a potvreno je i znatno optereenje umskih tala zakiseljavanjem. 2.3.2.2.Zrak46 Imisijski monitoring Praenje kakvoe zraka na podruju Primorsko - goranske upanije osigurava se prikupljanjem i obradom podataka iz upanijskog monitoringa (ukljuujui praenje u okruenju DIOKI d.d. lokacija Omialj-DINA), monitoringa Brodogradilita Viktor Lenac i monitoringa Rafinerije nafte Rijeka - Urinj. upanijska mrea obuhvaa ukupno 18 mjernih postaja, i to: deset postaja na podruju grada Rijeka i Bakarskog zaljeva, tri postaje na otoku Krku (koje su u sklopu Programa praenja DIOKI d.d. Lokacija Omialj-DINA na okoli), dvije postaje na zapadnom dijelu upanije - Volosko i Brse, jedna postaja na otoku Cresu uz jezero Vrana, dvije postaje u Gorskom kotaru - Delnice i Lividraga u blizini Gerova. Rezultati mjerenja koncentracija oneiujuih tvari u zraku usporeuju se sa preporuenim (PV) i graninim vrijednostima (GV) kakvoe zraka, propisanim Uredbom o preporuenim i graninim vrijednostima kakvoe zraka. Na temelju usporedbe rezultata mjerenja s preporuenim i graninim vrijednostima kakvoe zraka, te prema l. 21. Zakona o zatiti zraka zrak se prema stupnju oneienosti svrstava u kategorije: I kategorija - ist ili neznatno oneien zrak, II. kategorija - umjereno oneien zrak, III. kategorija - prekomjerno oneien zrak.
46
Izvjee o stanju okolia Primorsko goranske upanije, stanje 2001.god.
169
Rezultati mjerenja koncentracija oneiujuih tvari u zraku pokazuju da je na veem podruju upanije kakvoa zraka prve kategorije. Druga kategorija zraka je registrirana na relativno ogranienom prostoru u to u okolici velikih zagaivaa i centra Rijeke, tonije na mjernim postajama u Kraljevici, Krasici, Inenjeringu (iznad INE Rafinerije nafte na Urinju), Martinici, Plumbumu, te u Rijeci na postajama na Mlaki, u andekovoj i Kreimirovoj ulici i Ulici F. la Guardia. Trea kategorija zraka je registrirana na podruju Mlake. Iz rezultata upanijskog monitoringa, monitoringa Rafinerije nafte Rijeka - Urinj i Brodogradilita "Viktor Lenac" po mjernim postajama u Tablici 64. prikazana je kategorizacija zraka prema stupnju oneienosti zraka.
Tablica 64. Kategorije kakvoe zraka prema stupnju oneienosti zraka

Kritini pokazatelj I kategorija c<pv Ulica F. la Guardia, Kreimirova ulica, Draga, Volosko,Brse, Kostrena, Bakar, krljevo, Kraljevica, Krasica, Omialj, Jezero kod Njivica, Jezero Vrana, Delnice, Lividraga, Martinica, Krasica andekova ul., Kreimirova ulica, Mlaka, Draga, Volosko, Brse, Kostrena, Bakar, krljevo, Kraljevica, Krasica, Omialj, Jezero kod Njivica, Jezero Vrana, Delnice, Lividraga Kreimirova ulica, Bakar, Krasica, Kostrena, Omialj, Jezero kod Njivica, akumulacija Ponikve, Jezero Vrana, Delnice, Lividraga, Bunar, uvala urkovo Kreimirova ulica, Bakar, Krasica,Kostrena, Kraljevica, Omialj, Jezero kod Njivica, akumulacija Ponikve, Jezero Vrana, Delnice, Lividraga Kreimirova ulica, Bakar, Krasica,Kostrena, Kraljevica, Omialj, Jezero kod Njivica, akumulacija Ponikve, Jezero Vrana, Delnice, Lividraga Kraljevica, Inenjering, Martinica, Krasica Inenjering II kategorija pv<c<gv Mlaka, andekova ulica, Inenjering III kategorija c>gv
SO2
dim
Ulica F. la Guardia
talona tvar
Kraljevica, Vrh Martinice II, Plumbum
olovo u talonoj tvari
Plumbum, zavoj Martinice
kadmij u talonoj tvari NO2 ukupne lebdee estice (UL) Benzo(a)piren u UL NH3
Kreimirova ulica Kreimirova ulica, Martinica, Krasica Vrh Martinice I Kreimirova
Mlaka
Kreimirova, Mlaka, Bakar, Kraljevica, Kostrena Fenol Kostrena, Kraljevica, Mlaka H 2S Mlaka, Kostrena, Kraljevica, Krasica Kloridi Omialj, Jezero kod Njivica O3 Inenjering,Martinica, Kreimirova Krasica* ulica * Premda je podruje Krasice obzirom na oneienje ozonom kategorizirano kao II. kategorija, prema rezultatima iz Izvjea monitoringa najvie bi odgovaralo prijelazu izmeu I i II kategorije IZRADA: upanijski zavod za odrivi razvoj i prostorno planiranje travanj 2005.
170
Emisije oneiujuih tvari u zrak Za prikaz emisija47 obraeni su podaci za tokaste i plone izvore. Tokaste izvore ine industrijska i energetska postrojenja, dok su grupom plonih izvora obuhvaena domainstva, promet i uslune djelatnosti. Za izraun emisija tokastih izvora koriteni su podaci katastra emisija u zrak u Primorsko - goranskoj upaniji za 2001.god. Osnova za izraun emisija plonih izvora su bili podaci o stambenim i poslovnim prostorima (Ured za statistiku Primorsko - goranske upanije), prometu i registriranim vozilima (Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Primorsko - goranska) za istu godinu. Ukupna emisija sumpornog dioksida (SOx) na podruju upanije u 2001. iznosi 19.250 t. Doprinos pojedinanih izvora iznosi oko 93% u ukupnoj emisiji SOx. Znatno je manji doprinos kolektivnih stacionarnih izvora (stambeni i poslovni prostor) i cestovnog prometa u iznosu od 7%. Najvee pojedinane doprinose emisiji SOx daju Rafinerija nafte Rijeka - Urinj s udjelom od 41% i Termoelektrana Rijeka s udjelom od 37% Ukupna emisija NOx iznosi 9.040 t, od ega priblino 59% otpada na cestovni promet, 39% na pojedinane izvore te oko 2% na kolektivne stacionarne izvore. Ukupna emisija CO iznosi 46.860 t. Najvee doprinose emisiji daju cestovni promet u iznosu od 59% te kolektivni stacionarni izvori (stambeni prostor) u iznosu od 39%. Emisija CO iz pojedinanih izvora iznosi oko 2 %. Ukupna emisija CO2 iznosi 1.768.090 t. Pojedinani izvori doprinose sa oko 43%, dok je udio kolektivnih stacionarnih izvora 20%. Cestovni promet sudjeluje sa 23% u ukupnoj emisiji CO2. Ukupna emisija estica iznosi 1.080 t, od ega najvei doprinos daje Termoelektrana Rijeka i to sa 23% (uz napomenu da nedostaju podaci za brodogradilita, Luku Rijeka i DIOKI). Znaajniji doprinos emisiji estica ima i cestovni promet s oko 23% u ukupnoj emisiji. 2.3.2.3.More48 More zauzima 55% povrine Primorsko - goranske upanije, obuhvaajui preteni dio Kvarnerskog zaljeva, podijeljenog na Velebitski i Vinodolski kanal, Rijeki zaljev, Kvarneri i Kvarner. Duina morske obale iznosi ukupno 1.065 km, od ega na obalu kopna - od Brsea do Klenovice - otpada ukupno 133 km (12,5%), a na obalu otoka - od kojih su najznaajniji Cres, Loinj, Unije, Susak, Krk i Rab - 932 km (87,5%)49.
Utjecaj oneienja s kopna na more
Liburnijsko podruje (Lovran, Moenika Draga i Opatija) Sredite grada Opatije ima ispravno rijeenu odvodnju, izgraenu javnu kanalizaciju sa sredinjim ureajem za preliminarno proiavanje i dugim podmorskim ispustom, to rezultira i zadovoljavajuom kakvoom dijela obalnog mora. Meutim, na veini liburnijskog obalnog pojasa jo uvijek egzistiraju parcijalna rjeenja odvodnje pojedinih zona, sa sredinjim talonicama i relativno kratkim ispustima u more (Volosko,
Prema Zakonu o zatiti okolia emisija je isputanje ili istjecanje oneiujuih tvari u plinovitom ili krutom stanju iz odreenog izvora u okoli. 48 Izvjee o stanju okolia Primorsko goranske upanije, stanje 2001. god 49 Statistiki ljetopis Primorsko goranske upanije 2002. IZRADA: upanijski zavod za odrivi razvoj i prostorno planiranje travanj 2005.
47
171
Lipovica, Triglav, Tomaevac, Ika, Iii, Peharovo, Medveja). Moenika Draga ima zaseban sustav odvodnje sa sredinjom talonicom i podmorskim ispustom. Lokalna zagaenja mora na cijelom priobalju izazivaju pojedini individualni ispusti iz objekata koji nisu prikljueni na izvedenu javnu kanalizaciju. Najvea koncentracija urbanih oneienja bez proiavanja isputa se u Lovranu. Podruje liburnijske rivijere uslijed poloaja u podnoju Uke karakteriziraju i jaki dotoci bujinih voda (bujice Lipovac, Tomaevac, Vrutki, potok Banina). Oborinske vode donose zagaenja nastala procjeivanjem septikih i crnih jama iz naselja bez kanalizacije u zaleu, zagaenja s prometnih povrina i ostala zagaenja od gospodarskih djelatnosti koja nastaju na povrinskom pokrovu. Rijeko podruje Grad Rijeka sa prateom industrijom, lukom zonom i voritem cestovnih i eljeznikih prometnih pravaca predstavlja najoptereeniji prostor u pogledu zagaenja otpadnim vodama s kopna akvatorija Kvarnerskog zaljeva. Na podruju grada Rijeke i bliim prigradskim naseljima (Kastav, Rubei, ikovii, Srdoi, Drenova, Orehovica, kurinjska Draga) glavnina urbanog oneienja i otpadnih voda industrije prihvaa se na sredinjem ureaju za proiavanje na Delti (kapaciteta 540 000 ES) i disponira dugim ispustom u more. Najvee rijeke industrije - INA rafinerija nafte na Mlaki (dio) INA rafinerija nafte i Termoelektrana na Urinju nisu prikljuene na javni sustav odvodnje grada Rijeke ve imaju samostalne ureaje za proiavanje i ispuste u more. Luka Rijeka (Rijeka, Suak, Mlaka, Bakar) je velikog kapaciteta s nizom dislociranih terminala i priveza te predstavlja potencijalni, a katkad i stalni izvor zagaenja uslijed pretovara i skladitenja raznovrsnih tereta. Brodogradilite "Viktor Lenac" ima izgraen ureaj za odmaivanje nakon kojeg se otpadne vode isputaju u javnu kanalizaciju. Glavnina oneienje akvatorija Martinice posljedica je proizvodnih procesa na doku (pjeskarenje i dr.). U brodogradilitima "3.maj" i "Kraljevica" agresivne vode iz acetilenske stanice nakon taloenja isputaju se u more. Sanitarna kanalizacija je djelomino spojena na javnu kanalizaciju. U industrijskoj zoni krljevo - Kukuljanovo rijeeno je pitanje zagaenih procesnih voda uvoenjem suvremenije tehnologije ("Rikard Beni", "Industrooprema", "Bimont", Metalografiki kombinat). Za sanitarno - tehnoloke otpadne vode industrijske zone izgraen je sustav odvodnje sa sredinjim biolokim ureajem. Izgraen je i zaseban sustav oborinske kanalizacije s odvodom u Bakarski zaljev. U priobalnom rekreacijskom pojasu zapadnog dijela Rijeke (Kantrida, Kostabela, Preluk) u izgradnji je javna kanalizacija s prikljukom na sredinji ureaj za proiavanje. U Bakarcu i Kraljevici prisutno je uglavnom lokalno zagaenje sanitarno-potronim otpadnim vodama, zbog nerijeene odvodnje komunalnih otpadnih voda. Crikveniko - vinodolsko podruje Oneienje mora na ovom podruju uglavnom potjee od otpadnih voda iz kuanstava i turistikih kapaciteta, obzirom da su gospodarski sadraji vrlo malo zastupljeni. Glavnina komunalnih voda obalnog pojasa prikuplja se u tri osnovna javna odvodna sustava (Crikvenica, Selce i Novi Vinodolski) i isputa u more sredinjim podmorskim ispustima.
172
U Jadranovu je izgraen mali bioloki ureaj za proiavanje otpadnih voda iz nekoliko stambenih jedinica, dok cijelo naselje i turistiko-ugostiteljski objekti imaju septike jame. Turistiki sadraji na podruju Grada Novi Vinodolski, od Zagori do Novog Vinodolskog obuhvaeni su javnom kanalizacijom i spojeni na ureaj i podmorski ispust uz ue Novljanske Riine. Povremeno vea oneienja donose bujini vodotoci Dubraina i Novljanska Riina sa svog slivnog podruja i iz pogona smjetenih uz njihove donje tokove. Otoci Sva vea mjesta na Krku (Krk, Njivice, Malinska, Omialj, Punat i Baka) imaju izgraene pratee turistike komplekse. Izgraena stambena naselja izvan starih gradskih jezgri kao i turistiki objekti imaju kanalizacijsku mreu koja gravitira sredinjim ureajima za preliminarno proiavanje s podmorskim ispustima za svako pojedino mjesto. Manja obalna naselja i naselja u unutranjosti otoka imaju septike jame. Klimno nema izgraenu kanalizaciju, a spada u posebno osjetljivo podruje jer gravitira moru posebne istoe. U okolici Omilja sedamdestih godina izgraeni su petrokemija i naftni terminal meunarodnog znaaja, koji predstavljaju daleko veu opasnost za mogua oneienja. U DIOKI d.d. lokacija Omialj - DINA proizvodi se polietileni vinilklorid monomer. Za sve otpadne vode izgraen je vlastiti ureaj za bioloko proiavanje prije isputanja u more. Na terminalu JANAF-a u Omilju postoji stalna potencijalna opasnost od izlijevanja nafte u priobalju. U svrhu zatite mora na ulazu u zaljev postavljena je podmorska zrana brana. Grad Cres ima za sada zadovoljavajue rijeenu zatitu mora od zagaivanja otpadnim vodama, izgraena je kanalizacijska mrea u naselju i oblinjim turistikim objektima, te spojena na privremeni ureaj za mehaniko proiavanje i podmorski ispust dubine 40 m. Naselja Mali Loinj, Nerezine i Veli Loinj imaju djelimino izgraenu kanalizacijsku mreu, s ureajima za preliminarno proiavanje u izgradnji. Turistike zone ikat i Sunana uvala imaju vlastita rjeenja odvodnje s ispustima u more. Ostala naselja (Osor, Miholaica, Martinica, Artatore, Liski, Valun) odvodnju rjeavaju septikim jamama. Karakteristino je za otoke Cres i Loinj da imaju veliki broj autokampova: Slatina, Punta Kria, Bijar, Priko mosta, Poljana, Rapoa, Lopari, Kovaine, Gavza. Autokampovi Slatina i Punta Kria imaju izgraenu kanalizaciju i crpne stanice s podmorskim ispustima, a autokamp Bijar u Osoru biljni ureaj za proiavanje. Od industrijske djelatnosti treba istaknuti brodogradilita u Cresu i Malom Loinju koji su lokalni zagaivai, jer isputaju otpadne vode, male po koliini, ali koje sadre opasne nerazgradljive spojeve (boje, lakove, razreivae, mineralna ulja). Turistika ponuda otoka Raba zasniva se na prirodnim obiljejima i turistikoj tradiciji. Zbog nedovoljne izgraenosti kanalizacije i ureaja za proiavanje otpadnim vodama ugroen je morski akvatorij u Rapskoj luci, Dolinskom kanalu, Loparskoj, Supetarskoj, Kamporskoj i uvali Sv.Eufemija. Tijekom proteklih godina izgraivani su pojedini dijelovi kanalizacijskih sustava (Rab - Palit - Banjol - Barbat, Suha Punta Sv.Kristofor, Supetarska Draga - Kampor - Mundanije i Lopar) sa privremenim ispustima u more. Na otoku Rabu nema industrije, pa ni oneienja koja je prate. Kakvoa obalnog mora - monitoring i stanje sanitarne kakvoe obalnog mora Na podruju Hrvatskog primorja obavlja se sustavno ispitivanje sanitarne kakvoe obalnog mora i niz povremenih istraivanja mora u posebne svrhe (utvrivanje ekolokog
173
stanja mora radi odreivanja optimalnog poloaja podmorskih ispusta, utvrivanje prijemne moi mora u zaljevima, smjetaj nautiko-turistikih kompleksa i sl.) Meu sustavne programe vezane za more, ali ne u smislu kakvoe morske vode, ve praenje donosa oneienja s kopna u more, spada i Program praenja oneienja Jadrana s kopna - LBA program50, koji se provodi od 1994.god. Ispitivanje kakvoe obalnog mora provodi se kontinuirano od 1986.god. (sa uestalou 6 - 10 uzoraka po postaji u razdoblju od svibnja do listopada), temeljem Uredbe o standardima kakvoe mora na morskim plaama (NN 33/96). Ispitivanjem su obuhvaene fizikalne, kemijske i bakterioloke osobine morske vode. Ispitivanja se provode na slijedeim lokacijama: od Kantride do Sv.Ivana na 48 toaka, od Peina do Uvale Scott na 17 toaka, od Jadranova do Sibinja na 32 toke, na otoku Krku podruje Omilja, Njivica i Malinske na 22 toke, na otoku Krku podruje Krka, Punta, Bake i uvale Klimno na 24 toke, na otoku Cresu podruje Cresa, Martinice, Miholaice i uvale Slatina na 20 toaka, na otoku Loinju podruje Osora, Nerezina, ikata, Sunane uvale i Velog Loinja na 30 toaka, na otoku Rabu podruje Sv.Eufemije, Barbata, Banjola, Suhe Punte i Lopara na 26 toaka. Analize provedene u 2001.god. pokazuju: na podruju Primorsko - goranske upanije prisutna je velika razlika u istoi mora na morskim plaama: na obalnom pojasu od Opatije do uvale Martinica more je na mnogim plaama nepodobno za kupanje, dok je more na veini plaa obalnog pojasa crikveniko - vinodolske rivijere i otoka izuzetno isto, najzagaenije je bilo more na kupalitu Volosko i plai Slatina, te na zapadnom rekreacijskom podruju grada Rijeke, more na plaama otoka Krka, Cresa i Loinja je uglavnom isto, osim u uvali Omialj i u Njivicama ispred hotela Beli Kamik na otoku Krku, na otoku Loinju na plai Lopar, na izlazu iz uvale ikat i na plai hotela Punta u Velom Loinju, na otoku Cresu u Martinici, na otoku Rabu na podruju Suhe Punte i uvale Sv.Eufemija i Padova III. Plava zastava Republika Hrvatska ukljuena je u projekt Plave zastave, koju dodjeljuje Europska zaklada za odgoj i obrazovanje za okoli (FEEE). Plava zastava se dodjeljuje na godinu dana plai koja je zadovoljila 26 propisanih kriterija, s naglaskom na kakvou mora, ali i sustav prikupljanja i obrade otpadnih voda, te aktivnosti i informacije o njima u zatiti okolia. Kretanje ukupnog broja plaa i marina koje su stekle pravo isticanja plave zastave u Hrvatskoj ukazuje na kontinuirano poveanje brige o ureenju plaa: 1997. poetak provedbe 1998. 1
50
LBA - Land Based Sources and Activities Protocol. Protokol je dio plana djelovanja (MAP Mediteranean Action Plan) kojim se provodi Barcelonska konvencija o zatiti Sredozemnog mora.
174
1999. - 13 2000. - 22 2001. - 29 2002. - 48 2003. - 73 2004. - 98. Prema podacima drutva "Lijepa naa" za 2004.god je ukupno 15 plaa na podruju upanije zadovoljilo stroge meunarodne kriterije u pogledu kakvoe mora i drugih elemenata zatite okolia, te steklo pravo na isticanje Plave zastave. Osim plaa, tri su marine dobitnice Plave zastave, meu kojima je Marina Punat prva kojoj je uope u naoj zemlji dodijeljen ovaj prestii znak. GRAD OPATIJA 1. Plaa Iii OPINA OMIALJ 2. Plaa Pesija Omialj 3. Plaa "Jadran Njivice" OPINA MALINSKA 4. Plaa Rupa VECLA d.o.o. KRK 5. Plaa "Porporela - Jeevac", Krk 6. Plaa "Draica", Krk "ZLATNI OTOK" d.d. KRK 7. Plaa "Camping Jeevac", Krk 8. Plaa autokampa FKK "Politin", Krk OPINA BAKA 9. "Vela plaa" Baka CRESANKA d.d. CRES 10. Plaa kampa Kovaine JADRANKA d.d. MALI LOINJ 11. Plaa "Veli al Sunana uvala", Mali Loinj 12. Plaa "Punta", Veli Loinj IMPERIJAL d.d. RAB 13. Plaa "Rajska plaa - rnika", Lopar 14. Plaa "Suha Punta - Karolina", Rab "BOX" DRAMALJ-CRIKVENICA 15. Plaa "Omorika" Dramalj GKTD "MURVICA" d.o.o. CRIKVENICA 16. Plaa "Gradsko kupalite" Crikvenica JADRAN d.d. CRIKVENICA 17. Plaa "Bazeni ispred hotela Varadin" Selce AKVAGAN SELCE 18. Plaa "Poli mora" Selce GKTD "IVANJ" d.o.o. NOVI VINODOLSKI 19. Glavna gradska plaa "Lianj" Novi Vinodolski Osim plaa, pravo na plavu zastavu u 2004.god. ostvarile su i marine: MARINA PUNAT d.d. PUNAT 1. Marina Punat
175
ACI CLUB d.d. OPATIJA 2. ACI-marina Opatija 3. ACI-marina Cres Program praenja oneienja Jadrana s kopna LBA Program obuhvaa kompleksna ispitivanja otpadnih voda iz komunalnih sustava, ispusta iz industrijskih pogona, te ispitivanje vodotoka na uu Rjeine. Iz rezultata ispitivanja proizlazi da je prisutna velika varijacija koliine i kakvoe otpadnih voda koje se komunalnim kanalizacijskim sustavima isputaju u more. Uzroci ovim varijacijama su postojei mjeoviti kanalizacijski sustavi te poveano optereenje tijekom turistike sezone. Obzirom da se radi preteno o talonicama (Lovran, Opatija, Rijeka-Kantrida, Cres, Rab) ili postupcima preliminarne obrade (Rijeka - Delta, Crikvenica, Novi Vinodolski), uinci proiavanja su niski ili u granicama oekivanih i predvienih vrijednosti. Sredinjim ispustom otpadnih voda kanalizacijskog sustava Rijeke na Delti unosi se u Kvarnerski zaljev 50% ukupnog unosa organskih tvari, ukupnog duika i ukupnog fosfora koji u ovaj akvatorij dospijevaju iz komunalnih sustava. Sanacijom kolektora kod ulazne graevine ureaja bitno je smanjen sadraj klorida. Koncentracije suspendiranih tvari, organskih tvari, spojeva duika i fosfora, anionskih deterdenata i ukupnih masnoa je znatno nia nego u otpadnim vodama na drugim postajama. Openito je koncentracija ispitivanih opasnih tvari (fenola, organoklornih pesticida i PCB te tekih metala) u komunalnim otpadnim vodama niska. Ispitivanjem otpadnih voda industrije utvreno je da su rafinerije nafte u Rijeci (Mlaka i Urinj) najvei izvor zagaenja mora ugljikovodicima, i pored visokog stupnja proiavanja na vlastitim ureajima za proiavanje. Svi ispitivani parametri otpadne vode tvornice DIOKI d.d Lokacija Omialj - DINA koja proizvodi polietilen i vinilklorid monomer, u 2001.god. kretali su se unutar dozvoljenih granica. Kakvoa vode na uu Rjeine u more zadovoljava propisanoj (III) vrsti voda u prirodi. 2.3.2.4.Vode51 Osnovni podaci o povrinskim vodama Na podruju Primorsko - goranske upanije osnovnu hidrografsku mreu ine vode slivova dravnih vodotoka52 (Kupa, abranka, Dobra, Rjeina i Senjska Bujica) te manjih vodotoka i bujica (Kupica, Lianka, Lepenica, Lokvarka, Dubraina, Novljanska Riina, bujice Liburnijske obale i dr.). Veina vodotoka (osim Kupe, abranke i Dobre) uglavnom su povremene vodne pojave bujinog karaktera. Iznimka je Dubraina kojoj glavninu protoka daju vode sa slivnog podruja visokog goranskog kra koji se koriste u energetskom smislu u sustavu HE Tribalj. Vode Rjeine koriste se u HE sustavu Rijeka. Otoci Cres, Loinj i Krk imaju znaajnije stalne povrinske vodne pojave koje su ujedno i glavni izvori vode za pie tih otoka. Najznaajnije je Vransko jezero na otoku Cresu volumenom od 220 milijuna m3 vode iznimne kakvoe. Na otoku Krku osim dvaju
51 52
Izvjee o stanju okolia Primorsko goranske upanije, stanje 2001. god. Odluka o popisu dravnih vodotoka i Odluka o utvrivanju slivnih podruja (NN 20/96)
176
jezera - Ponikve i Jezero, nalazi se i najvei otoni povrinski vodotok - bujica Suha Riina Baanska. Osnovni podaci o podzemnim vodama Podruje upanije dijelom pripada Jadranskom, a dijelom Crnomorskom slivu. Jadranskom slivu pripada Hrvatsko primorje (od uvale Plomin do Senja), podruje sjeveroistono od iarije do razvodnice prema Transkom zaljevu i planinsko podruje Gorskog kotara do razvodnice sa Crnomorskim slivom, te otoci. Slivu Crnog mora pripada dio Gorskog kotara do granice sa Slovenijom. Na podruju Primorsko - goranske upanije izdvojeni su sljedei slivovi: - sliv izvora u gradu Rijeci, - sliv opatijskog podruja, - sliv izvora u Bakarskom zaljevu, - sliv Novljanske rnovnice, - slivovi otoka. Sliv izvora u gradu Rijeci je najvea i najvrednija drenana cjelina na ovom podruju. Zona istjecanja sliva je iroko obalno podruje od Preluke do Kostrene. Posebno znaajno mjesto u slivu ima izvor Rjeine i sjeverozapadni dio Grobnikog polja koji predstavljaju zone povremenog istjecanja. Izvori u gradu Rijeci (Zvir I, Zvir II, Martinica i dr.) su zone stalnog istjecanja sliva. Sliv ireg opatijskog podruja obuhvaa sjeveroistoni dio iarije, podruje Krasa i Kastavtine i istonu padinu Uke. Na krkom dijelu sliva nema povrinskih tokova osim uz rub podruja, gdje povrinski tokovi poniru i otjeu prema obali mora na potezu od Preluke do Ike. U vrijeme kinih razdoblja istjeu ogromne koliine vode, meutim, u sunim razdobljima te koliine se bitno smanjuju i istjecanje se koncentrira na nekoliko lokacija (najznaajnija je Kristal - Admiral). Sliv izvora u Bakarskom zaljevu zauzima prostor s jugoistone strane sliva izvora u gradu Rijeci. Prosjene godinje oborine od 2500 mm daju veliku koliinu podzemne vode, koja izvire na kontaktu karbonatnog masiva i flike barijere smjetene uz sjeverozapadnu obalu zaljeva. Od tri kaptirana izvora (Perilo, Dobra i Dobrica) ukljuenih u vodopskrbu dva su pod utjecajem mora, posebno izraenim tijekom ljetnih sunih razdoblja. Sliv izvora Novljanske rnovnice ima izduenu zonu izviranja u obalnom podruju vie ili manje otvorenu prema utjecaju mora. Prostire se od Li polja kod Fuina do ponornih zona rijeke Gacke i Like. Li polje predstavlja razvodnicu koja dijeli vodu s jedne strane prema Bakarskom zaljevu, a s druge strane prema izvoritu Novljanske rnovnice. Izvorite je smjeteno u dubokoj uvali na obali mora, a negativni utjecaj mora je saniran injekcijskom zavjesom. Otoci takoer pripadaju Jadranskom slivu i imaju grau slinu kao i obalno podruje. Na otocima su slatkovodni sustavi ogranienog kapaciteta (osim Vranskog jezera na Cresu). Najvei dio sliva rijeke Kupe nalazi se u Hrvatskoj. Tokovi podzemnih voda teku ispod navuenih vodonepropusnih kompleksa naslaga, to dokazuje izviranje izvora Kupice i Zelenog vira. Kupa i njena pritoka abranka predstavljaju bazu istjecanja s pojavama vrlo jakih krkih izvora na desnoj obali rijeke, jer se u zaleu na teritoriju Hrvatske nalazi prostrani sliv s brojnim veim i manjim krkim poljima u kojima poniru povrinski tokovi (na podruju Lokava, Mrkoplja, Kupjaka, Ravne Gore, Delnica).
177
Vodni resursi Osnovni resurs za potrebe javne vodoopskrbe na podruju Primorsko - goranske upanije su podzemne vode (90%). Zahvaene koliine vode zadovoljavaju u vrijeme povoljnih hidrolokih prilika, dok se u ljetnim mjesecima stanje pogorava na podruju Gorskog kotara i na otoku Krku. U vodoopskrbne sustave ukljueno je 82 izvorita razliite minimalne izdanosti (od 0 - 1500 l/s), a ukupna maksimalna mogunost zahvaanja kree se oko 6800 l/sec vode, to ovisi o hidrolokim prilikama. Ova raspoloiva koliina bitno je manja u vrijeme kada presui izvor Rjeine ili kada u priobalnim zahvatima doe do ljetnog zaslanjenja (Perilo), pa je u sunom razdoblju mogue zahvatiti samo oko 3165 l/sec vode.53 Kakvoa podzemnih i povrinskih voda Sustavno i kompleksno praenje kakvoe podzemnih i povrinskih voda (svih znaajnijih izvora, vodotoka, jezera i akumulacija) na podruju primorsko - goranskih slivova provodi se unatrag dvadesetak godina prema programu "Hrvatskih voda". Programom ispitivanja obuhvaeni su fizikalno-kemijski pokazatelji, reim kisika, hranjive tvari, mikrobioloki pokazatelji, bioloki, teki metali i organski spojevi s dinamikom mjerenja 6 - 12 puta godinje. Mnogi izvori na podruju Hrvatskog primorja (izvor Rjeine, izvori u Bakarskom zaljevu, u Novljanskoj rnovnici) i Gorskog kotara (izvor Kupe i Male Belice) su vode koje preteni dio vremena imaju karakteristike istih podzemnih voda, ali se u nekim hidrolokim prilikama (jake kie nakon sunih razdoblja) javljaju oneienja koja ukazuju na njihovu ugroenost. U pojedinim dijelovima (izvori sliva u Gradu Rijeci, bunari u Martinici, izvor abranke, Kupice i Lianke) su vode koje su u kemijskom pogledu uglavnom iste, ali je konstantno prisutno mikrobioloko oneienje fekalnog porijekla. Ispitivanja openito pokazuju da su prirodne vode koje se koriste za vodoopskrbu na podruju upanije vrlo kvalitetne te uz dezinfekciju zdravstveno ispravne. Utjecaj oneienja na podzemne i povrinske vode, mjere zatite Ugroenost oneienjem podzemnih voda u primorsko - goranskom podruju i otocima Kvarnerskog zaljeva specifina je zbog krke strukture terena slivnog podruja. U slivovima izvora izdvajaju se prostori koji su s aspekta ugroenosti podzemnih voda izuzetno osjetljivi i zahtijevaju posebnu brigu vezano na koritenje, izgradnju u tom prostoru i mjere zatite koje treba provoditi. Tu spadaju neposredna zalea izvorita, podruja prihranjivanja izvora te podruja podzemnih retencija vode koja su proglaena zonama sanitarne zatite, odnosno vodoopskrbnim rezervatima.54 Slijedi prikaz najznaajnijih izvora oneienja smjetenih u osjetljivom podruju podzemnih i povrinskih voda Gorskog kotara, priobalja i otoka. Gorski kotar Naselja bez izgraene kanalizacije ili s parcijalnim rjeenjima odvodnje glavni su izvori oneienja voda na podruju Gorskog kotara. Odvodnja otpadnih voda s
53 54
Izvor: "Hrvatske vode", VGO Rijeka, 2002.god. U skladu s Pravilnikom o utvrivanju zona sanitarne zatite ("Narodne novine" br. 55/02), vodozatitna podruja su prema ugroenosti izvoria (osjetljivosti podruja) podijeljena na etiri zone i vodopskrbni rezervat
178
proiavanjem provodi se samo u Delnicama, Tru, Crnom Lugu i Severinu na Kupi. Ostala naselja imaju septike i crne jame, kroz koje se otpadne vode infiltriraju u podzemlje. Treba istaknuti problem zagaenja u naseljima sa izgraenim vodovodom, ime je poveana potronja vode, bez istovremeno izgraene kanalizacije. Karakteristino je za Gorski kotar da najvei utjecaj imaju fekalna zagaenja koja se pojavljuju na lokalnim izvorima vodopskrbe ukljuenim u niz malih vodovodnih sustava. Jedini znaajniji industrijski oneiiva u Gorskom kotaru je tvornica "Drvenjaa" u Fuinama. Za proiavanje tehnolokih otpadnih voda "Drvenjae" izgraen je ureaj za mehaniko-kemijsko proiavanje. Fekalne vode iz tvornice imaju zasebnu kanalizaciju sa biolokim ureajem, kapacitiranim i za prihvat otpadnih voda naselja Fuine, Li i Vrata. Svu ostalu industriju na podruju Gorskog kotara ine industrijsko-zanatske radionice: servisi, pilane, proizvodnja namjetaja, male farme, klaonice, koje otpadne vode zbrinjavaju u septikim jamama. U pogonima prerade drva nema tehnolokih otpadnih voda, ali se koriste kemijska sredstva (lakovi, organska otapala, ljepila, punila) koja predstavljaju opasnost za kakvou podzemnih voda ukoliko tamo dospiju. Vrlo rizian potencijalni zagaiva je "Jadranski naftovod" koji prolazi podrujem zona sanitarne zatite rijekih i delnikih izvorita. U sluaju havarije naftovoda na podruju Li polja i polja Vrata-Belo selo ugroene su i vode cijelog sustava HE Vinodol. Iako su u Gorskom kotaru skromno razvijene poljoprivredna i stoarska djelatnost, one i kao takve doprinose oneienju voda. Koritenje kemijskih sredstava za zatitu bilja i umjetnog gnojiva na poljoprivrednim povrinama danas je u koliinama koje nisu znaajne, ali razvojem poljoprivrede mogu to postati. Najvei dio Gorskog kotara pokriven je umama, to je vrlo bitno, jer je u takvim slivovima voda najkvalitenija. umski nasadi tite izvorita od zamuljivanja i oneienja, a remeti se nekontroliranom sjeom uma i neplanskim graenjem umskih cesta. Odlagalita otpada takoer spadaju meu opasne potencijalne i stvarne zagaivae podzemnih voda. Predstavljaju veliki problem zbog njihove mnogobrojnosti i rasprenosti (mnogo malih divljih deponija smea) jer se nalaze u svim slivovima podzemnih voda i to u vrtaama, jamama, jarugama i bujicama koje u pravilu imaju neposredan utjecaj na izvore voda. Sve prometnice koje prolaze kroz vodozatitne zone predstavljaju izvor oneienja voda jer se sa njihovih povrina ispiru istaloeni produkti sagorijevanja, ostaci goriva i maziva, produkti korozije i troenja guma i asfalta, te soli i drugo. Na dionicama autoceste Rijeka-Zagreb u vodozatitnim zonama izveden je zatvoreni sustav odvodnje oborinskih voda s proiavanjem (separator, retencija, filterska polja) prije isputanja u teren. Ovako kvalitetnim sustavom odvodnje obuhvaeni su i svi pratei i pomoni sadraji (parkiralita, benzinske stanice), a provedene su i mjere zatite tijekom graenja kod izvoenja zemljanih radova, formiranja pozajmita materijala, skladita, servisnih radionica i dr. Priobalje Urbanizirano podruje zalea grada Rijeke od kurinja do Veice spada meu osnovne nosioce oneienja u slivu izvora u Rijeci. Dio izgraene kanalizacije je u tronom stanju (zidani kanali ili oteena, propusna kanalizacija).Tu su i brojna spremita goriva, te gusta mrea gradskih prometnica s prateim oneienjima od naftnih derivata, od kojih dio njih zavrava u podzemlju. Prigradska naselja (Grobnik, Draice, Potkilavac i Jelenje, Paac, Svilno, Orehovica), u kojima prevladava stambena izgradnja, izravno ugroavaju kvalitetu voda rijekih vodocrpilita zbog nerijeene odvodnje otpadnih voda. Posebnu opasnost za vode predstavljaju aktivnosti koje se odvijaju ili planiraju na podruju
179
Grobnikog polja, jer je to retencijski prostor podzemnih voda s kojeg je nekontroliranim vaenjem ljunka skinut pokrovni sloj. U vodozatitnom podruju Bakarskih izvora smjetena je industrijska zona Kukuljanovo. U zoni je postepeno graena raznovrsna industrija s velikim skladitima i servisima. Zbog osjetljivosti ovog podruja u svim objektima provedene su vrlo stroge mjere zatite i zajedniki odvodni sustav sa sredinjim ureajem za bioloko proiavanje. Znaajan izvor oneienja je i dionica Jadranske magistrale koja prolazi kroz neposredno zalee glavnog vodozahvata crikvenikog podruja - Novljanske rnovnice. Zbog velike frekvencije prometa, naroito u turistikoj sezoni, poveana je opasnost zagaenja ovog izvorita. U slivu rnovnice problem su i postojea naselja jer nemaju kanalizacijsku mreu. Odlagalite komunalnog otpada crikveniko - vinodolskog podruja - Duplja privremeno je i neodgovarajue rjeenje i mora se to prije sanirati. Otoci Otoci Krk, Rab, Cres i Loinj imaju vlastite izvore vode za pie koje uglavnom ugroavaju lokalna oneienja iz sliva, naroito s glavnih otokih prometnica, te ekstenzivna poljoprivreda i stoarstvo. Na otoku Krku izdvojena su 3 slivna podruja vodozahvata i to: sliv jezera Njivice, sliv akumulacije Ponikve i sliv podruja Dobrinj-Vrbnik-Baka. Opasnost od oneienja u ovim slivovima uglavnom potjee od lokalnih prometnica i manjih naselja u slivu. Jezeru Vrana na otoku Cresu, kao stratekom vodnom resursu, najvea opasnost prijeti od incidentnih zagaenja s prometnice Cres - Loinj. Ona prolazi rubnim dijelom neposrednog sliva u predjelu naselja Vrana, u duljini od cca 4,5 km. Godinje se tom prometnicom cisternama preveze 6000 - 7000 m3 naftnih derivata za potrebe otoka Cresa i Loinja. U tijeku je izrada projekta rekonstrukcije ceste u slivu jezera s predvienim strogim mjerama zatite. U slivu postojeih crpilita na otoku Rabu nema izrazitijih zagaivaa. Iznenadna i izvanredna zagaenja povrinskih i podzemnih voda Dravnim planom za zatitu voda (NN br. 8/99) propisane su mjere zatite u sluajevima iznenadnih zagaenja55 i izvanrednih zagaenja56, kao i postupci u sluajevima kada ta zagaenja nastaju na meudravnim vodotocima (abranka i Kupa) ili na dravnim vodama unutar granica ali s moguim prekograninim posljedicama i obrnuto. Operativni planovi za provoenje interventnih mjera u sluaju iznenadnog zagaenja izraeni su i doneseni u svim industrijskim pogonima i drugim objektima u upaniji gdje moe doi do akcidenata te u komunalnim drutvima i "Hrvatskim vodama" kao institucijama koje sudjeluju u organizaciji to breg djelovanja na sanaciji takvog zagaenja. Nedostaje jo upanijski plan zatite voda, ije je donoenje obveza upanijske skuptine. Potencijalni izvori zagaenja koji mogu biti uzrokom incidentnih situacija veih razmjera na podruju upanije su jadranski naftovod (JANAF); cesta i eljeznika pruga Rijeka - Zagreb kroz Gorski kotar, Jadranska magistrala (dionica iznad Bakarskog zaljeva i
55
Pod pojmom iznenadnog zagaenja podrazumijeva se iznenadno izlijevanje na povrinu zemlje, u prijemnik ili u kanalizacijski sustav opasnih i drugih tvari koje mogu pogorati utvrenu vrstu vode odnosno njenu kategoriju ili zagaditi povrinske i podzemne vode. 56 Izvanredna zagaenja nastaju kada poradi smanjenog protoka ili drugih okolnosti prijeti opasnost ili doe do pogoranja utvrene vrste vode u vodotoku ili drugom prijemniku u koji se izlijevaju otpadne vode.
180
izvorita Novljanska rnovnica), prometnica Porozina - Cres uz jezero Vrana na otoku Cresu, centralne toplane u naseljima, havarije u veim industrijskim pogonima i benzinskim crpkama i dr. Mjere zatite Za sva izvorita (osim za potencijalni izvor Kristal u Opatiji) definirane su zone sanitarne zatite, to je osnovni preduvjet njihove sustavne i kvalitetne zatite. Veliina, granice i sanitarni reim odreeni su u skladu s rezultatima hidrogeolokih, hidrolokih i drugih istraivanja te Pravilnikom o utvrivanju zona sanitarne zatite izvorita. Pregled donesenih odluka o zonama sanitarne zatite izvorita vode za pie prikazan je u Tablici 65.
Tablica 65. Odluke o zonama sanitarne zatite izvorita vode za pie na podruju upanije
Naziv odluke o zonama sanitarne zatite
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Odluka o sanitarnoj zatiti izvora vode za pie na rijekom podruju Odluka o zonama sanitarne zatite izvorita vode za pie na podruju Liburnije i zalea Odluka o zonama sanitarne zatite izvorita vode za pie na crikveniko-vinodolskom podruju Odluka o uspostavljanju i odravanju zona saniatrne zatite i o mjerama zatite podruja izvorita pitke vode (otok Krk) Odluka o zonama sanitarne zatite izvorita vode za pie na otoku Rabu Odluka o zatiti jezera Vrana i njegovog priljevnog podruja na otoku Cresu Odluka o zonama i mjerama sanitarne zatite izvorita vode za pie na podruju Gorskog Kotara
Slubena objava
Slubene novine PG br. 6/94, 12/94, 12/95, 24/96, 4/01 Slubene novine PG br.19/00 Slubene novine PG br. 1/99 i upanijski glasnik Liko- senjske upanije br. 3/99 Slubene novine PG br.15/91 Slubene novine PG br. 6/97 Slubene novine PG br. 5/92 Slubene novine PG br. 23/04 Glasnik Karlovake upanije 38/04
2.3.2.5.Buka Zakon o zatiti od buke (NN br. 20/03) definirao je buku tetnu po zdravlje kao svaki zvuk koji prekorauje najvie doputene razine utvrene provedbenim propisom s obzirom na vrijeme i mjesto nastanka u sredini u kojoj ljudi borave i rade. Zatitu od buke duni su provoditi i osigurati njezino provoenje tijela dravne uprave, jedinice podrune (regionalne) samouprave, jedinice lokalne samouprave te pravne i fizike osobe koje obavljaju djelatnosti i graani. Takoer, upanija i gradovi / opine duni su izraditi kartu buke i akcijske planove. Problematici zatite od buke u Primorsko - goranskoj upaniji57 do sada nije bila posveena dostatna panja. Do danas nije bilo provoeno sustavno ispitivanje razina buke kao pokazatelja opeg stanja ugroenosti stanovnitva bukom. Takoer, buci se nije posveivala dostatna pozornost u okviru planiranja i projektiranja novih zahvata u prostoru. Najee, koriteni su samo "podaci iz literature" bez ocjene stanja mjerenjem,
57
Izvjee o stanju okolia Primorsko goranske upanije
181
to je rezultiralo neodgovarajuom primjenom potrebnih mjera zatite, ili je primjena takvih mjera u potpunosti izostala. Karta buke izraena je jedino za podruje opine Kostrena. Rezultati mjerenja razine buke Kontinuirana mjerenja razine buke se provode jedino na podruju opine Kostrena i to u okruenju rafinerije na Urinju i Brodogradilita "V. Lenac". Rezultati mjerenja ukazuju na prekoraenja razine buke propisane zakonom. Na podruju centra grada Rijeke, najvia razina buke izmjerena je u samom centru gdje kao glavni izvor dominira promet (autobusa gradskog prijevoza i osobnih vozila). Visoke razine buke su izmjerene i du prometnica izvan najueg centra grada. U stambenim podrujima centra grada koja granie sa industrijskim zonama zabiljeene su visoke razine pozadinske buke od postojee industrije, ali nije iskljuen i utjecaj cestovnog i eljeznikog prometa. 2.3.2.6.Specifina podruja flore, faune i vegetacije58 Biodiverzitet Veliko bogatstvo flore i faune svrstava Primorsko - goransku upaniju u sam europski vrh po vrijednosti biodiverziteta. Ovdje svoje jedino utoite ili jedno od malobrojnih u Hrvatskoj imaju primjerice velebitska degenija, ukarski zvoni, zmijinac, alpska tustica, rosika, bjeloglavi sup, dupini i dr. Posebna je znaajka obitavanje svih velikih europskih predatora koji su u znatnom dijelu Europe istrijebljeni i iezli. Vrijednosti flore i faune Primorsko - goranske upanije prikazane su u Tablici 66.
Tablica 66. Vrijednosti flore i faune Primorsko - goranske upanije

Flora/fauna Broj vrsta u PG preko 2.700 vrsta (oko 70% svih vrsta u RH) Zatieno Posebne vrijednosti Znaajna stanita
cvjetnice i papratnjae
29 vrsta od 44 zatiene vrste u RH
endemine vrste, tercijarni, glacijalni i borealni relikti; velebitska degenija, streliasti i kvarnerski jelenak, ukarski zvoni, zmijinac, borbaeva modriica i dr. dupini, imii, endemini krki puh, velike zvijeri
stijene i toila otoka i priobalja, cretovi, planinske stijene, toila i rudine, travnjaci
sisavci
81 vrsta (oko 80% svih sisavaca RH)
44 vrste od 80 zatienih u RH
akvatorij creskoloinjskog arhipelaga, spilje
58
Izvjee o stanju okolia Primorsko goranske upanije
182
Flora/fauna
Broj vrsta u PG oko 300 vrsta (vie od 80% svih vrsta zabiljeenih u RH); gnijeenje je utvreno za 140 vrsta (60 % gnjezdarica RH)
Zatieno
Posebne vrijednosti
Znaajna stanita
ptice
zatiene su sve vrste osim 5 iz porodice vrana; posebno se izdvajaju 83 vrste od 114 ugroenih na europskoj razini! 30 zatienih vrsta od ukupno 34 zatiene u RH 13 zatienih vrsta od ukupno 17 zatienih u RH
bjeloglavi supovi: populacija od 300 jedinki meu najveim kolonijama u Europi!
litice kvarnerskih otoka i planinskog zalea, neke plitke zamovarene uvale na otocima, Jezero na otoku Krku
gmazovi
32 vrste od ukupno 38 u RH
morske kornjae, velebitska guterica
kamenita stanita, kamenjarski panjaci, lokve povremene ili stalne povrinske vode na kopnu, vode u krkom podzemlju, lokva Bag i Diviska na otoku Krku, sve vee lokve na otocima kopnene vode; lokve, primorski vodotoci
vodozemci
16 vrsta od ukupno 20 u RH
ovjeja ribica, crni dadevnjak, neotenine populacije vodozemaca
vretenca
poznato je 45 vrsta od ukupno 71 vrste u RH
u RH nema zatienih vrsta
11 vrsta vretenaca rijetkih u RH, a ranjivih ili ugroenih na europskoj razini endemine podvrste leptira crnaca, planinski apolon, neki plavci
leptiri
samo u gornjoj Kupskoj dolini oko 500 vrsta Macrolepidoptera 210 svojti od ukupno 600 u RH
svih 6 zatienih od ukupno 6 zatienih u RH
travnata stanita
kornjai-trci
zatiene su spiljske vrste
endemine vrste: Carabus croaticus i C. creutzery, vrste roda Anophtalmus rijeni rak, potoni rak, rak kamenjar, spiljska kozica 16 vrsta i podvrsta opisanih kao nove za znanost iz speleolokih objekata PG
ouvana umska stanita, krko podzemlje mali krki vodotoci
slatkovodni rakovi deseteronoci fauna krkog podzemlja
4 vrste
4 vrste
43 svojte
svi predstavnici faune krkog podzemlja su zatieni!
slatkovodni podzemni sustavi
183
Flora Flora Primorsko - goranske upanije broji preko 2.700 vrsta, odnosno sveukupno oko 3.000 biljnih taksona, te time spada u floristiki najbogatije dijelove Republike Hrvatske. Za itavu nau dravu poznato je oko 4.300 biljnih taksona, a na podruju upanije dolazi 70% svih hrvatskih biljaka. Pojedini otoci (Krk, Cres, Loinj) brojem od preko 1.300 biljnih vrsta prelaze sveukupan broj vrsta biljaka nekih europskih drava. Biljnim je vrstama najbrojniji otok Krk s oko 1.500 vrsta, a relativno, u odnosu na povrinu, otok Unije na kojem na 16 km2 raste ak 629 biljnih vrsta. Meu endeminim biljnim vrstama dominiraju kvarnersko - liburnijske endemine biljke, a to su one biljne vrste koje rastu samo u primorskom dijelu upanije i nigdje vie. Od 226 rijetkih, ugroenih i osjetljivih vrsta biljaka koliko ih navodi Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske na podruju Primorsko - goranske upanije raste njih 123.59 Fauna Na ovom podruju obitava 81 vrsta sisavaca, to iznosi gotovo dvije treine od ukupno poznatog broja vrsta sisavaca u Hrvatskoj, a posebna je znaajka obitavanje na relativno malom podruju svih velikih europskih predatora. U umama goranskih i primorskih planina jo uvijek obitava oko 120 medvjeda, 30 vukova, 35 risova, 10-tak agljeva, 40 divljih maaka, veliki broj jazavaca, lisica, kuna zlatica i kuna bjelica, 900 jelena, 1200 srna, 50 - tak divokoza, a uz iste goranske rijeke 20 - tak vidri. Od 114 vrsta ptica koje se smatraju ugroenima na europskoj (kontinentalnoj) razini, u Primorsko - goranskoj upaniji dolazi njih 83 (73%), a ak 30 su gnjezdarice ovog podruja. Tu se gnijezde suri orlovi, sivi sokolovi, bjeloglavi supovi, prugasti orlovi, orlovi zmijari, tetrijebi gluhani, sove uare, sove jastrebae i dr. Ornitoloka vrijednost upanije priznata je na europskoj razini injenicom da su sva etiri Posebna ornitoloka rezervata (dva na otoku Cresu, jedan na Krku i itav otok Prvi) proglaeni i uvrteni u Popis znaajnih ornitolokih podruja u Europi (Important Bird Areas in Europe), a uz njih i zaljev Sv. Eufemije na Rabu. Na podruju Primorsko - goranske upanije obitava 73% vrsta vodozemaca i oko 87% vrsta gmazova Hrvatske. Otok Krk sa 30 autohtonih vrsta vodozemaca i gmazova, otok je s najveim brojem vrsta tih ivotinjskih skupina u Mediteranu. Otok Cres je na treem mjestu, nakon znatno vee Sardinije. Sveukupno je na podruju upanije zabiljeeno 14 vrsta zmija, to ukazuje na jo uvijek ekoloki ouvana prirodna stanita. Pojedina podruja upanije su posebno bogata beskraljenjacima, iako ova fauna nije jo ni izdaleka tako dobro prouena kao ona ostalih skupina. Neke skupine beskraljenjaka su odlini bioindikatori kakvoe prirodnog okolia, primjerice vretenca, leptiri, trci, slatkovodni rakovi, jer reagiraju i na najmanje promjene u okoliu. Stoga se prirodna vrijednost pojedinih podruja upanije odraava i u bogatstvu nekih skupina beskraljenjaka. Tako se, primjerice, prirodna vrijednost doline rijeke Kupe oituje po tome to je samo u njenom gornjem dijelu pronaeno 500 vrsta leptira. Kao posebna nacionalna vrijednost izdvaja se podzemna krka fauna. Od velikog broja registriranih podzemnih krkih objekata, podzemna fauna zabiljeena je u njih etrdesetak. Podzemna fauna je posebno znaajna zbog nazonosti endeminih i reliktnih vrsta. Ukupno je s podruja upanije opisano za znanost 16 novih vrsta i podvrsta iz 12 speleolokih objekata.
59
Podaci na dan 30.9.2002., Izvor: Statistiki ljetopis Primorsko goranske upanije 2002.
184
Zatiene biljne i ivotinjske vrste Podaci o broju biljnih i ivotinjskih vrsta u Primorsko - goranskoj upaniji temelje se na "Crvenoj knjizi biljnih vrsta Republike Hrvatske" i "Crvenoj knjizi ivotinjskih svojti Republike Hrvatske - sisavci." Popis posebno zatienih biljnih, odnosno ivotinjskih vrsta na podruju upanije obuhvaa ukupno 29 biljnih vrsta i 44 ivotinjske vrste. Vegetacija Vegetacija Primorsko - goranske upanije sastoji se od razmjerno velikog broja biljnih zajednica koje se meusobno razlikuju izgledom, ali i gospodarskim i drugim znaajkama koje daju svojevrsno obiljeje izgledu cijelog krajolika. Vegetacija stijena, vegetacija planinskih rudina, vegetacija morskih obala, cretovi i vegetacija poplavnih i movarnih stanita te vegetacija vodenjara, tj. podruja koja nisu obrasla umskom vegetacijom imaju znatno manje prostorno znaenje nego umska i travnjaka vegetacija, ali im je bioloko znaenje izuzetno vano, jer sadre mnoge endeme i relikte te mnoge rijetke i ugroene vrste, a i sami esto imaju uske areale pa umnogome doprinose biolokoj raznolikosti i krajobraznoj mnogolikosti prostora upanije Antropogene promjene u biosferi imaju snaan utjecaj na propadanje nekih tipova vegetacije. Nastaju nova antropogenizirana stanita, a neki od osjetljivih tipova vegetacije (npr. cretovi) se povlae. Na mnogim takvim novim stanitima moe se zapaziti irenje "antropogenih" biocenoza (antropofiti, pridolice, korovi, ruderalne zajednice), pa i pojava nekih vrsta koje ovdje ranije nisu bile zastupljene. Ove vrste mogu biti uzronici ili vektori pojedinih bolesti biljaka i ivotinja, alergijskih tekoa ljudi ili uzrokovati druge tete, a ugroavaju i prirodnu stabilnost autohtonih, dugom evolucijom prilagoenih biocenoza. Posljednjih godina uestale su pojave umskih poara, napose u priobalnom dijelu upanije, koji imaju vrlo negativan utjecaj na biljni svijet i njegovu obnovu te predstavljaju stalnu opasnost od erozije tla i pojave goleti, a vrlo nepovoljno djeluju na opu sliku krajolika. Poari su osobito uestali na junom dijelu Uke te u priobalju. Opoarene povrine u razdoblju od 1995. do 2001. godine prikazane su Tablicom 67.
Tablica 67. Opoarene umske povrine u razdoblju 1995. do 2001. godine

Opoareno 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 194 194 2000. 333 184 149 2001. 84 57 27
Ukupno 60 160 256 273 Listae 20 100 133 229 etinjae 40 60 123 44 Izvor podataka: Statistiki ljetopis Primorsko-goranske upanije 2002.
185
186

Izvješće o Stanju U Prostoru PGŽ 2004 - Članak

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Izvješće o Stanju U Prostoru PGŽ 2004 - Članak

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Izvjee o stanju u prostoru PG 2004.

IZRADA: upanijski zavod za odrivi razvoj i prostorno planiranje travanj 2005.

Izvjee o stanju u prostoru PG 2004.

Tablica 59. Popis zatienih podruja

Uka Japlenki vrh Golubinjak

8.097 236 83 13 7 260 13 353 134 593

Bijele i Samarske stijene Lisina

Kamanik Poluotok Lopar Izvor Kupe

IZRADA: upanijski zavod za odrivi razvoj i prostorno planiranje travanj 2005.

Izvjee o stanju u prostoru PG 2004.

Naziv zatienog podruja prirode Lokvarska spilja

God. proglaenja 1961.

Na podruju grada/opine Lokve

Klana Rijeka Vrbovsko Cres Crikvenica

1981. 1965. 1998. 2002.

Tablica 60. Vrijedni dijelovi prirode predloeni za zatitu na kopnu

IZRADA: upanijski zavod za odrivi razvoj i prostorno planiranje travanj 2005.

Izvjee o stanju u prostoru PG 2004.

199 15 99 41 5 1.400 2.483 282 382 379 83 357 1.654 269

Novi Vinodolski Otok Unije Otok Loinj

Posebni rezervat botaniki Posebni rezervat botaniko-zooloki Posebni rezervat ornitolokobotaniki

Rab Rab Rab Rab

IZRADA: upanijski zavod za odrivi razvoj i prostorno planiranje travanj 2005.

Izvjee o stanju u prostoru PG 2004.

Kategorija zatite Posebni rezervat rezervat umske vegetacije Strogi rezervat

Na podruju grada/opine Rab Rab Rab Otok Cres

IZRADA: upanijski zavod za odrivi razvoj i prostorno planiranje travanj 2005.

Izvjee o stanju u prostoru PG 2004.

Povrina ha 3 27 0 930 215 14 122 464 598 395

Spomenik parkovne arhitekture

Park Heroja Park Nikole Hosta Park Mlaka

IZRADA: upanijski zavod za odrivi razvoj i prostorno planiranje travanj 2005.

Izvjee o stanju u prostoru PG 2004.

Tablica 61. Vrijedni dijelovi prirode predloeni za zatitu na moru

IZRADA: upanijski zavod za odrivi razvoj i prostorno planiranje travanj 2005.

Izvjee o stanju u prostoru PG 2004.

Kartogram 8: Prirodna batina

IZRADA: upanijski zavod za odrivi razvoj i prostorno planiranje travanj 2005.

Izvjee o stanju u prostoru PG 2004.

Bakar Kraljevica Vikovo Crikvenica

1972. 1974. 1975. 1972. 1975. 1978. 1969.

Izvjee o stanju okolia Primorsko goranske upanije, stanje 2001. god.

IZRADA: upanijski zavod za odrivi razvoj i prostorno planiranje travanj 2005.

Izvjee o stanju u prostoru PG 2004.

Naziv zatienog kulturnog dobra

God. proglaenja zatienog kulturnog dobra

Crikvenica Vinodolska Opatija Matulji

MalinskaDubanica Punat Vrbnik Mali Loinj Cres abar Delnice

1976. 1971. 1975. 1978. 1976.

IZRADA: upanijski zavod za odrivi razvoj i prostorno planiranje travanj 2005.

Izvjee o stanju u prostoru PG 2004.

Naziv zatienog kulturnog dobra

God. proglaenja zatienog kulturnog dobra

Vinodolska Baka Omialj Mali Loinj Rab

Rijeka Krk Baka Punat

1964. 1967. 1969. 1970. 1971. 1968. 1966.

IZRADA: upanijski zavod za odrivi razvoj i prostorno planiranje travanj 2005.

Izvjee o stanju u prostoru PG 2004.

Naziv zatienog kulturnog dobra

IZRADA: upanijski zavod za odrivi razvoj i prostorno planiranje travanj 2005.

Izvjee o stanju u prostoru PG 2004.

Naziv zatienog kulturnog dobra

Izvjee o stanju u prostoru PG 2004.