ZNAAJKE ODLIKE PREZIMENA DVORSKOG KRAJA

ivko Bjelanovi
Prepisane stranice 529-539 iz Zbornika naunih i publicistikih radova Dvor na Uni Izdava: Skuptina opine Dvor na Uni tampano u Beogradskom Izdavako grafikom Zavodu, 1991 godine. Prepisao za svoje line potrebe, Nenad Menianin, Keller 2006 godine. Sadraj:

Generalne napomene

Nastojati u prenijeti na elektronski medij rad uvaenog Prof. ivka Bjelanovia ali sam svjestan da su mnoge pogreke mogue kako prilikom prepisa tako i greaka u tipkanju poto nisam profesionalac i sve ovo radim prvenstveno amaterski za svoje istraivake potrebe, a ako kome jo pomogne smatram da nee biti problema u vezi autorskog prava poto iz ovoga ja lino nemam ba nikakve materijalne dobiti. Kompletan rad sam nastojao prepisati onako kako je napisano tako da nisam mijenjao nita od orginalnog rada jedino, gdje sam osjetio za potrebnim dati svoj vlastiti komentar to sam uradio sa plavim kosim slovima kako je upravo ovdje to napisano. Ovaj znastveni rad biti e osnovna podloga u istraivanju porijekla prezimena iz mog rodoslovlja pa moda u budunosti i ire, odnosno objanjenja porijekla prezimena na Baniji ,prvenstveno okolica Dvora na Uni i Kostajnice, to je geografski vezano za moje rodoslovlje. Nenad Menianin, Feb 2006

Uvod

Podavno sam zapazio da izmeu prezimena Banije, Korduna i Like i prezimena cijelog sjevernodalmatinskog podruja postoji vrlo velika slinost. Ona se ne oituje samo u tolikom broju prezimena tipa Babi, Ba(j)i, ali, uri, Ivankovi, Kneevi, Kovaevi, Majstorovi, Manojlovi, Mileti, Novakovi, Opai Ostoji, Popovi, Savi, Sekuli, Suboti, Trnini, Vidakovi, Vujnovi, Vuli, ivkovi, uni itd.... * Zbog ogranienosti fontova sa kojima raspolaem nemogue je koristiti fontove sa oznaavanjem naglaska kako je to uraeno u orginalnom dokumentu Koja se u identinom obliku ak s identinim varijacijama u kakvom detalju forme (primjer Mileti i Ivankovi sa razliitim naglascima ) javljaju na cijelom pojasu uzdu zapadno-bosanske granice nego se oituje i u tolikim tananim pojedinostima oblikovanja njegove strukture, u vrsti leksika koji se nalazi u njihovoj osnovi, u gustoi njihova javljanja u identifikaciji ljudskih jedinki itd. Ta slinost kao poticaj da joj se potrae razlozi u nejezinoj sferi, prije svega u strukturi stanovnitva s obzirom na njegovu vjersku i nacionalnu pripadnost, bila je glavni motiv to sam prihvatio ponudu da za ovaj zbornik napiem prilog o prezimenima Dvorskog kraja. Razumljivo je da prilog ovakva opsega nee moi zadovoljiti sva oekivanja, ponajprije sva oekivanja Dvorana koji e voeni prirodnom radoznalou da saznaju odogovor na pitanje kako su nastala njihova prezimena i s nadom da e u tekstu nai prie, kakve s tipinom stilizacijom postoje u narodnoj predaji, u nj zaviriti. Ne negirajui potrebu da se jezinim istraivanjem prezimena otkrivaju i ovakve istine, ako je do njih mogue posigurno doi jezinom argumentacijom, u prvi u plan ovog teksta isturiti dva zadatka: prvo, da otkrivanjem tvorbene strukture tvorbeno rastavljivih i jezine grae u tvorbeno nerastavljivih prezimena ukaem na razloge kvarenju prezimena Dvorskog kraja, i, drugo, da jezine pojave u sistemu oblikovanja i funkcioniranja ove vrste znakova poveem sa pojavama nejezine prirode. Oba e razloga lako shvatiti oni koji se profesionalnije bave antroponomastikom. *onomastika je grana nauke o jezicima koja se bavi istraivanjem i prouavanjem nastanka i tvorbe imena generalno, a kada se govori o antroponomastici onda se podrazumijeva iskljuivo prouavanje i nastanak te tvorai linih imena i prezimena, dok toponomastika prouava geografska imena (mjesta, rijeke, planine itd.). Sva ova imena jezinih naunih disciplina su stranog porijekla, tako da u engleskom izgovoru se pie; onomastic, anthroponomastics i toponomastic. Ali, da bi moja nakana bila to loginija, evo i za njih i za sve ostale znatieljnike i obrazloenja i pokojeg primjera. Evidentno je da je dobar dio naeg prezimenskog fonda deformiran u odnosu na njegovu izvornu vrijednost i da razloge tome treba

potraiti s jedne strane u jeziku, u artikulacijskoj neizrazitosti nekih kombinacija glasova u prezimenskim postavama i , s druge strane, koliko u komociji s kojom i nosioci prezimena izgovaraju svoja prezimena toliko u neznanju, pa i nemaru, onih koji ta imena upisuju radi administrativnih potreba. Tako je tek s velikim naporom bilo mogue otkriti da iza deklariranih prezimena B'l', i Uk stoje forme koje se slubeno biljee kao Bijeli, i Ovuka i s velikim uenjem da ima toliko ak i artikulacijski jasnih struktura kao to su Baji, Beji, Daji, Gaji, Jaji, Suknjaji ili Vujiak , koje administracija (na sreu ne ba uvijek) biljei kao Bai, Bei, Dai, Gai, Jai, Suknjai ili Vuiak. I drugi je cilj ovog teksta lako braniti. Ni vrlo pomnjiva povijesna istraivanja nisu dosad mogla precizno oznaiti puteve migaracija ivlja koje se zahvaeno turskim prodorom kretalo izmeu XVI i XVIII stoljea pravcem od juga prema sjeveroistoku i sjeverozapadu. Prezimena etnonimskog porijekla kao to su Bjelajac (sa znaenjem ovjek iz Bjelaja) i Ercegovac (sa znaenjem ovjek iz Ercegovine), tako gusto posijanim upravo na terenima koji su u tim nemirnim vremenima doivjeli smjenu stanovnitva, mogu se sa dosta velikim pouzdanjem rjeavati historigrafske nedoumice. Kao to je naslovom reeno, u ovom radu e biti rijei samo o nekim znaajnim odlikama prezimena Dvorskoga kraja. Preciznije, bit e rijei o onim odlikama koje je mogue na temelju snimljene grae suvislo uobliiti u lingvistiki valjan sud. Te e odlike biti iz triju domena jezinog opisa: iz fonetike (fonologije), iz tvorbe i iz znaenja. U posebnim u poglavljima pokuati za osnovni oblik prezimena odgovoriti na pitanje: kako prezimena zvue, kako se prezimena tvore i to prezimena znae. Pri kraju u na tragu sve eih i sve osmiljenijih povezivanja jezinih i nejezinih istina pronalaziti u jezinom tkivu prezimena Dvorskog kraja one elemente drutvene i povijesne zbilje koji su presudnije utjecali na oblikovanje korpusa njegovih prezimena. Iako me agilno urednitvo opskrbilo i sa spiskom i sa magnetofonskim snimkom prezimena koja se danas javljaju u onomastikoj komunikaciji Dvora i njegove okolice, ipak sam morao uloiti znatan trud da usporedbom spiska sa snimkom a i jednog i drugog s LPH definiram korpus. Tako npr. U spisku nema prezimena Andasura, Batina, Bjelji, Drndali, Janji, Jelii, Kalini, Mileti, Prpi, Spasi, Suknjaji, Teodorovi, Uzunovac, Vujiak, Vukievi, Vukmirovi, Zuber i uljevi, a zabiljeila ih je ili magnetofonska traka ili leksika graa prezimena u Hrvatskoj. Kako je bilo i obrnutih sluajeva, tj. Da je bilo znatno vie prezimena u spisku nego to ih je bilo potvrenih u ostala dva izvora (npr. Baburak, Bara, Beronja, Bobera, Bogojevi, Bori, Brezovar, Brkljai, atlaja, avari, eni itd.), i kako je dannji razmjetaj prezimena po selima dvorske opine uvelike drugaiji od onog zabiljeenog popisom otprije vie od etiri decenije, * Akademik Petar imunovi i Vladimir Putanec u kapitalnom djelu Leksik Prezimena SRH nainjen prema popisu stanovnitva iz 1948 godine, u izdanju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, izdato 1976 godine, na 772 strane je prirunik bez kojega je teko zamisliti svaki ozbiljniji pristup prouavanju prezimena posebno to odreuje mikrolokalitete gdje se sve i u kojim oblicima pojedino prezime javlja. I prof. ivko Bjelanovi se umnogome oslanja na ovo dijelo to je svakako razumljivo. Narvano i mnoge srodne discipline pronalaze oslonac u daljnjem istraivanju kao i potvrdu ve istraenog. U dananje vrijeme je jako teko doi do te knjige i ja ve nastojim vie od godinu dana da doem u posjet te knjige koja i za mene kao amatera pretstvalja neprocjenjivo bogatstvo. Link na kojemu se mogu nai informacije o toj knjizi: http://www.ihjj.hr/izdanja6.htm ,,, a terenskim snimkom nije bilo mogue iscrpno zabiljeiti sva prezimena u jednom naseljenom mjestu, ni konani spisak nije rijeio ove dileme. No i takav je spisak sasvim pouzdan osnov za donoenje valjanih sudova o one tri razine jezinog opisa prezimena

jer se radi o impozantnom broju prezimena, ima ih 446, i jer je svakoj formi definiran osnovni pade (tj. Nomimnativ jednine) sa svim fonomorfolokim varijacijama tamo gdje ih ima. * Fonomorfologija, nisam siguran ali mislim da se radi o nauci koja prouava kako zvui pojedina rije kroz vrijeme uvjetovano govornim navikama u razliitim krajevima i primjena gramatikih pravila manje vie...

3
3.1

Kako zvue prezimena

Openito o stabilnim i nestabilnim formama Od svih su antroponima prezimena najnestabilnije forme. S obzirom na to da su prezimena osnov svakog antroponimikona i njegova najprepoznatljivija jezgra (jer se prezimenom vri potpunija identifikacija od identifikacije npr. Imenom) te s obzirom na to da u pisanim dokumentima najvie potvrda ima upravo za prezimena, tvrdnja o veoj nestabilnosti prezimena od nestabilnosti ostalih antroponomastikih vrsta uvelike zauuje. Razloge nestabilnostima treba im potraiti u injenici da se jezik mijenja, da su promjene vee u onih jezinih oblika koji se ee javljaju u upotrebi i to vee to im je labilniji odnos izmeu forme i znaenja. Moda je za ovu tvrdnju Basrak/Bastrak, ponajbolji primjer. Kako u njegovoj formi nema dovoljno signala kojima bismo mu formu doveli u vezu s nekim znaenjem, za razliku od prezimena Lonarevi, Mazalica ili Samardija, njegova se forma uproava i to ekonomiziranjem govorne energije kao Basak. A gotovo da je identian odnos u prezimena npr. Dragosaljevi/Dragosavljevi, Senader/Sanader ili Turulija/Turujlija. Zbog istog razloga graa mi ne daje jasan odgovor na pitanje jesu li prezimena Bai i Baji, Bjelac i Bjeljac ili Mri i Mrki posebna prezimena ili su Bai, Bjelac i Mrki samo pojednostavljene forme artikulacijski neto sloenijh prezimena. Pored onih stabilnih ( tip Bai, Maljkovi, Rogo, Strineka, ivkovi itd.) postoje, dakle i nestabilne forme. Njima bismo sve varijacije, mogli svesti na tri kategorije, na kategoriju: a) segmentalnih ( tip Augustinovi/Agustinovi, Jageti/ Jagiti, Slijepevi/Sljepevi, Vujani/Vujeni), b) suprasegmentalnih (tip Akik/Akik razlika u akcentu i duljini izgovora samoglasnika A, Medakovi/ Medakovi, razlika u akcentu samoglasnika E i A gdje se javljaju u kombinaciji ...EDA... Opai/Opai, razlika u akcentu samoglasnika O i A gdje se javljaju u kombinaciji ...OPA... Vujakovi/Vujakovi) razlika u akcentu i duljini izgovora samoglasnika A i c) onih kojima se varijacije ostvaruju i na segmentalnom i na supra segmentalnom planu (tip ugalj/ugelj, Pribievi/Prib'evi/Pribievi). 3.2 Stabilne forme Stabilnima moemo smatrati ona prezimena za koja se u grai nisu nali podatci o varijaciji kakvog detalja njihova izraza. Zato stabilnima pripadaju i forme Gral, halami, Meandija ili Puhar (za razliku od Puhaa/Puaa), mada moemo pretpostaviti da se zbog radikalnog zamukivanja spirantskog h ili makar nedosljedne zamjene bezvunog f zvunim labio-dentalom v u cijelom banijsko-kordunskom pojasu i u ovih primjera javlaju nestabilnosti. Primjera ovog tipa znatno je vie u sluaju postakcenatskog i . Za razliku od prezimena Arbutna, Miki ili un imamo Arambai, Jugovi, Milakovi, Stipi, Tomi, ili itd. Kako stabilnih prezimena ima u Dvorskom kraju gotovo 65 % i kako e iscrpno biti navedena sva prezimena kojima forma varira, od stabilnih navodim samo karakteristine primjere: Adadi, Adi, Andasura, Antolovi, Banjanac, Bari, Beki, Benak, Blaevi Bometar, Borkovi, Bosni, Bradara, Brdar, Bursa, Crnobrnja, Cvetojevi, atlaja, avi, ulibrk, Dei, Dobri, Draa, Dupalo, uri, Gaea, Gluac, Golubovac, Grbi, Grgi, Ivani, Ivani, Ivi, Ivezi, Jandri, Janjanin, Joka,

Jozi, Kasap, Kaetanovi, Karan, Kelebuda, Kepija, Kladar, Koljaja, Kordi, Kosi, Krbavac, Kuki, Landup, Lotina, Lovri, Magli, Malivuk, Marinkovi, Marui, Mudrovi, Nenadi, Noini, Paleac, Pai, Popovi, Poznanovi, Putnik, Rakas, Regovi, Roksandi, Rude, Stambolija, Stanar, Suboti, Suevi, Sumonja, aa, ao, esto, pani, Tepi, Tesla, Tima, Topo, Ulakovi, Vasiljevi, Vickovi, Vila, Vukeli, Zastavnikovi, Zori, uljevac itd. 3.3 Nestabilne forme 3.3.1 Segmentalne varijacije Mogu biti razliitog tipa: a) Tip Baji/Bai (redukcija sonantnog j izmeu dva vokala) : Beji/Bei, Buji/Bui, Daji/Dai, Gaji/Gai, Jaji/Jai, Keji/Kei, Krnjaji/Krnjai, Majica/Maica, Ostoji/Ostoi, Raji/Rai, Smijulj/Smiulj, Stoji/Stoi, Suknjaji/Suknjai i Vujiak/Vuiak b) Tip Ilibai/Ilbbai (redukcija nenaglaenog i u zanaglasnoj poziciji) : Arbutina/Arbutna, Grubii/ Grubi, Jelii/Jeli, Kalini/Kalni, Korii/Kori,Kosijer/Kosjer, Mikii/Miki, Paprica/Paprca i uni/un. c) Tip Borota/Borta (redukcija nekog drugog vokala) : Augustinovi/Agustinovi, Jageti/Jagti. d) Tip Mrki/Mri (redukcija konsonanta u kakvom konsonantskom skupu) : Bas(t)rak/Basak, Dragosavljevi/Dragosaljevi, Tkalevi/Kalevi, Turujlija/Turulija. e) Tip Drnadli/Drndeli (zamjena vokala drugim vokalom) : Burmudija/Burmidija, Dodo/Dodi/Dode, Vujani/Vujeni, f) Tip Jani/Janji (zamjena konsonanta, rjee i grupe konsonanata, nekim drugim konsonantom) : Cvetkovi/etkovi, ali/ali, Kovjani/Kovljani, Madarac/Maarac, Milkovi/Miljkovi, Potkonjak/Podkonjak, Rutinjac/ Rustinjac/ Rustinac, Slavulj/Slavuj, Vraneevi/Vranjeevi g) Tip Bujinjac/Buinjac/Bujinac (varijacije razliitog tipa) : Bijeli/Bl, Miodrag/Mijadrag, Mileti/Milet 3.3.2 Suprasegmentalne varijacije I ove su varijacije razliitog tipa: a) Tip Bodlovi/Bodlovi razlika u akcentu i duljini izgovora samoglasnika O : Mandelc/Mandelc, razlika u akcentu i duljini izgovora samoglasnika A, Mrkobrada/Mrkobrada razlika u akcentu i duljini izgovora suglasnika R , Sekuli/Sekuli razlika u akcentu i duljini izgovora samoglasnika E, Sunda/Sunda, Sutara/Sutara, unjar/unjar razlika u akcentu i duljini izgovora samoglasnika U, Vajagi/Vajagi, razlika u akcentu i duljini izgovora samoglasnika A, b) Tip Adamovi/Adamovi : u ovim primerima akcenat je na razliitom samoglasniku koji je podvuen, Cvetanovi/Cvetanovi, Davidovi/Davidovi, Josipovi/Josipovi, Juranovi/Juranovi, Karanovi/Karanovi, Kasumovi/ Kasumovi, Ognjenovi/ Ognjenovi, Vuruna/ Vuruna , c) Tip Idakovi/ Idakovi : u ovim primerima razlika je u akcentima na dva samoglasnika koji su podvueni ili ako nisu podvueni onda se smatra da nema posebnog isticanja i artikulisanja akcenta, Jovaevi /Jovaevi , Lazarevi/ Lazarevi , Medakovi/ Medakovi , Pejakovi/ Pejakovi , Stojakovi/ Stojakovi , Vidakovi/ Vidakovi , d) Tip Ani/Ani : u ovim primerima melodika izgovora ovih tipova je u duljini podvuenih samoglasnika Begi/ Begi, Jari/ Jari, Pui/ Pui, Stani/ Stani, e) Tip Bori/ Bori : u ovim primerima melodika izgovora ovih tipova je u duljini ali i razlici u akcentu podvuenih samoglasnika, Jankovi/ Jankovi, Pavlovi/ Pavlovi

f) Tipovi ostalih varijacija : u ovim primerima su navedene sve mogue kombinacije te su podvueni samoglasnici kod kojih je ili/i duljina ili/i akcenat razliit i samim time melodika imena zvui drugaije : Akik/ Akik, Bjelajac/ Bjelajac, Boi/ Boi, Brdari/ Brdari, Bunjevac/ Bunjevac , Drageljevi/ Drageljevi, Dunovi/ Dunovi, Durman/ Durman, ermanovi/ ermanovi/ ermanovi, Eror/ Eror, Galija/ Galija, Grubor/ Grubor, Gulan/ Gulan, Ivankovi/ Ivankovi/ Ivankovi, Jurjevi/ Jurjevi, Korizma/ Korizma, Menianin/ Menianin, Mesar/ Mesar, Mili/ Mili, Milinkovi/ Milinkovi, Musulin/ Musulin, Nesvanulica/ Nesvanulica, Nievi/ Nievi Nievi, Obuina/ Obuina, Opai/ Opai, Orlovi/ Orlovi, Panteli/ Panteli, Podunavac/ Podunavac, Polimac/ Polimac, Preradovi/ Preradovi/ Preradovi, Rabljenovi/ Rabljenovi, Resanovi/ Resanovi, Tintor/ Tintor, Vujakovi/ Vujakovi, Vukorep/ Vukorep/ Vukorep, Zuber/ Zuber/ Zuber, uti/ uti/ uti. 3.3.3 Varijacije na oba plana Primjere varijacija koje se na oba plana izraza javljaju u nevelikog broja prezimena nije zbog njihove raznolikosti mogue svesti na manji broj tipova, pa otud evo samo popisa: ugalj/ugelj, Grubljei/Grubjei, Kijuk/Kiuk/Kjuk, Luci/ Luci/ Lui, Milievi/Milevi, Mlaenovi/ Mlaenovi/ Mladjenovi/ Mlaenovi, Ovuka/ Ouka/ Uka/ Uk, Pribievi/ Prib'evi/ Pribievi , Radoji/Radoj'i, Raenovi/ Raenovi/ Raenovi/ Radenovi Rajii/Raji/Raji, Rogulja/Rogulj, Tadi/Tadi/Tadi/Tadiji, Vlajni/Vlajni/Vlaini, Vujii/ Vuji/ Vuji 3.4 O dvije akscentske pojave Prva se tie akscenatskih dubleta tipa Bodlovi/ Bodlovi razlika u akcentu i duljini trajanja podvuenog samoglasnika. Prezimena s ovom akcenatskom nestabilnou ima , u svih vrsta, u onih izvedenih sufiksom i: Grubljei/Grubjei, Sekuli/Sekuli, Tadi/ Tadi, Vajagi/ Vajagi, uti/ Zuti, odnosno izvedenih sufiksom evi/-ovi: Mladenovi/Mlaenovi, Preradovi/ Preradovi, Raenivi/Radenovi, Resanovi/ Resanovi, kao i u onih koji nisu izvedeni: Akik/ Akik, Eror/ Eror, Korizma/ Korizma, Sutara/Sutara, Zuber/Zuber, ili nisu izvedeni patronimskom tvorbom: ugalj/ ugalj (ugelj), Mrkobrada/ Mrkobrada, Sunda/ Sunda, unjar/unjar, i Vukorep/ Vukorep. Ovi primjeri dokazuju da je u govoru Dvorskog kraja uvelike naeta granica izmeu dvaju kratkih akscenata. Trebalo bi ispitati koliki je domaaj ove pojave u ope leksika jer bi tek usporedba pokazala da li je nestabilnost ovog tipa i u prezimena i u ostalih antroponomastikih vrsta samo posljedica njihove znaenjske istroenosti. Druga je pojavaneto sloenija mada se javlja samo u prezimena na evi/-ovi. U naem je jeziku u prezimenima ovog tipa tvorbe akcent ponajvie onakav kakav je u rijei od kojih su ona izvedena. To znai da je akcent imena iz osnove (npr. imena Cvetko, Milko, Vuk, ivko, itd.)ujedno i akcent prezimena izvedenih od njih sufiksom evi/-ovi (Cvetkovi, Milkovi, Vukovi, ivkovi) A tako je i u svih ostalih prezimena troslone postave bez obzira na to da li su ona izvedena od linog imena, od nadimka ili (kao to je sluaj s prezimenom Popovi od ope imenice: Bodlovi, Borkovi, orkovi, Dmitrovi, Dunovi, Ivkovi, Jankovi, Jurjevi, Kneevi, Laevi, Maljkovi, Panjkovi, Pavlovi, Perkovi, Rajkovi, Slijepevi, Stankovi, Suevi, Tkalevi, Vickovi, Vidovi, Vujnovi , Zlatovi i uljevi. Kad zanemarimoneke dubletne akscentske forme koje su posljedica dubletnosti u samom imenu od kojeg su one izvedene (npr.Jankovi/Jankovi od Janko/Janko), onda je od dvorskih prezimena ovog tipa i ove duine akcenatski razliito samo prezime Orlovi.

Akcent rijei iz osnove (tj. imena, npr. Blagoje, nadimka, npr. Trboje, ili ope imenice, npr. ulak/ulak) ,zadravaju i etveroslona prezimena koja se od njih izvode. Pored prezimena Blagojevi, Trbojevi i Ulakovi to su: Bogojevi, Borojevi, Cvetojevi, Januzovi, Mijanovi, Milakovi, Stojakovi i Trivanovi. Akcent svoje osnove imaju, meutim i neto drugaije prozodemski oblikovana prezimena Maleevi i Radoevi , te Kovaevi i Lonarevi.U Dvorskom kraju ima jo podosta prezimena za koja pouzdano moemo rei da po vrijednostima svoje osnove pripadaju kategoriji ovih posljednjih dvaju primjera: Abramovi, Gavranovi, Grabarevi, Novakovi, Perievi, Pribievi , Vasiljevi, Vukievi, itd. Za ovima su se povela i prezimena koja bi po vrijednosti svoje osnove morala imati akcent na prvom slogu, npr. Ivanovi (umjesto Ivanovi), Paripovi (umjesto Paripovi), Stojanovi (umjesto Stojanovi). Zbog analokog akcenta postoje u prezimena na evi/-ovi vrlo velike akcenatske arolikosti koje bismo mogli svesti na modele: a) akcent na prvom slogu, tj. akcent rijei od kojih se prezimena izvode, imaju sve troslone postave (tip Cvetkovi) i stanovit broj etveroslonih postava (tip Blagojevi), b) akcenat na drugom slogu: imaju ga samo etveroslona prezimena i to ili akcent rijei od kojih se prezimena izvode (tip Maleevi i tip Kovaevi) ili analoki akcent (tip Ivanovi) . c) akcenatski dublet: pored akcenta na prvom slogu (tj. izvornog akcenta) vrlo velik brojetveroslonih prezimena ima i analoki akcent na drugom slogu (tip Davidovi/Davidovi i Medakovi/Medakovi) d) akcent na treem slogu i to dugouzlazni : imaju ga sva peteroslona prezimena ili kao izvorni (Augustinovi, Kapetanovi), ili kaoanaloki (urasinovi, Radovanovi, Teodorovi i Zastavnikovi). Openito moemo rei da stariji (posebno ene) bolje od mlaih uvaju izvorne akcenatske vrijednosti. Mali su izgledi da pri sadanjem stanju nae jezine kulture i svijesti o jezinim pojavama zaustavimo i ovu vrstu erozije velikog broja prezimena hrvatskog ili srpskog govornog podruja.

4
4.1

Kako se tvore prezimena

Openito o tvorbi prezimena Otkrivanjem naina na koji je tvoreno prezime otkrivaju se gotovo sve znaajnije istine o formi i znaenju ove vrste antroponomastikog leksema. zato rije o osnovi i o sufiksu prezimena nije samo rije o njegovom obliku, o stabilnosti ili nestabilnosti ovog ili onog dijela njegove strukture, o pojavama koje u formi prezimena nastaju zdruivanjem tvorbenih elemenata itd. nego je rije i o tajnama izgubljenima u procesu njegove upotrebe, prije svega o razlozima zbog kojih je ono u momentu nastanka oblikovano upravo onako kako je oblikovano. Ne treba stoga sumnjati u tvrdnju da je opis tvorbe prezimena najtea vrsta opisa. Moe se to dokazati i na dvorskim prezimenima Mili/Mili, Panteli/Panteli, Peri/Perii, Radojii/Radoji, Rajii/Raji, Tadi/Tadi/Tadi/Tadiji, Vlajni/Vlajni/Vla(j)ini, Vujii/Vuji, Vujnovi/Vujinovi ili uti/uti/uti. Tako prezime koje administracija biljei kao Mili za dio stanovnika Grmuana (18), Javnice(132), Volinje (71), ora (1), Divue (1), Matijevia (1), Soanice(2), Trgova (1) i Unana (1), njegovi nosioci izgovaraju ili kao Mili,ili kao Mili . Razliit je izgovor posigurana osnova na zakljuak da su posrijedi dva prezimena jer se radi o dvije tvorbene strukture, jednoj koja je sufiksom i nastala od imena Milija (tako estog u Dvorskom kraju u imenovanju i mukih i enskih lica), dakle Mili , i drugoj koja je istim sufiksom nastala od hipokoristika Mile (takoe estog u Dvoru i okolici) dakle Mili. Usprkos razliitom izgovoru svog prezimena stanovnika istog sela, rekli bismo da su Milii iz Volinje a Milii iz Grmuana i Javnice.

Stvar je sasvim drugaija kad je u pitanju jedno prezime sline jakosti. Svoje prezime, tj. prezime Tadi , *kratko a, njegovi nosioci tek s varijacijom Tadi *produeno a te sporadino s neizrazitom duinom nenaglaenog sloga. To znai da se radi o jednom prezimenu i da mu strukturu moemo objasniti kao Tadij/a+i. A prema izgovoru ostalih upravo spomenutih prezimena njihovi su nosioci u Dvorskom kraju Pantelii (strukture Pantelij/a+i/i), Radojiii (strukture Radojic/a+i/i), Rajiii (strukture Raji/a+i/i), Vlajinii (strukture Vlajin/a+i/i),Vujiii (strukture Vujic/a+i/i), Vujinovii (strukture Vujin+ovi/i), i utii (ili utijii) (strukture utij/ a+i/i ), a ne Pantelii, Radojii, Rajii, Vlajnii, Vujii, Vujinovii i utii jer nekima strukturu nije ni mogue objasniti u formi u kojoj ih vodi slubena administracija. * zaista je komplikovano napisati razlike u svim akcentnim oblicima te u i dalje voditi se smijernicom da podvuem samoglasnik koji odreuje razliku u izgovoru pojedinog prezimena, naravno potrebna je mata ili pak iskustvo govornih navika toga kraja da bi se u potpunosti razumjele razlike u izgovoru... Graa mi ne daje odgovor na pitanje postoje li u Majdanu i Perii *produeno e i Periii *kratko e. Svi su izgledi da se izvorna forma prezimena (tj. Perii) s izvornom strukturom (tj. Peri/a+i) zametnula u izgovoru njegovih nosilaca i u nemaru administracije. Nehat i neznanje su ve uinili svoje kad su u pitanju prezimena Radoji, Raji, Vuji, i Vujnovi. A neto slino se dogodilo i s prezimenima Beko, ora, Joka, Rogo, aa, ao, esto, Topo i Vule. Usporedba njihove krnje forme (atipine u naoj antroponimiji) s formama prezimena Beki, ori, Joki, Rogi, ai, esti, Topi i Vuli izaziva sumnju: nisu li deformirana i ova prezimena Dvorskog kraja. Pravi bi odgovor mogli dati tek pisani dokumenti stoljea koja su iza nas. No, ovih nekoliko redaka, nemonih da poprave jezinu praksu, slui samo za dokaz da se tvorbenom analizom mogu s velikim pouzdanjem skidati velovi tajni nastanka prezimena izvedenih sufiksima i i ovi/-evi. Ovdje e biti prikazane samo patronimske tvorbe, tj. izvoenje leksema razliitih tvorbenih i znaenjskih vrijednosti patronimskim sufiksima i i ovi/-evi u patronimsku strukturu . Tvorbeno su rastavljiva i prezimena Bjelajac, Bujinac, Ercegovac, Podunavac, Vrhovac, Vrpoljac, (strukture osnova + ac), Janjanin, Menianin, Stambolija (strukture osnova + anin/lija) svi znaenja ovjek iz mjesta ili kraja koji je spomenut u osnovnom dijelu strukture prezimena, zatim prezimena Burmudija, urija, Meandija, Mutavdija (znaenja ovjek koji trguje ime ili koji pravi, odnosno koji dri neto ) kao i mnoga druga tvorbeno prozirana pa zbog toga i znaenjski jasna prezimena (npr. Bradara , Crnobrnja , ulibrk , Devetak , Gaea, Lonar ,Mazalica , itd.) No, kako su sve ove forme ule u antroponamistiki korpus kao ve gotove izvedenice ili sloenice, radi se o nepatronimskim tvorbama pa ih stoga nee ni u ovom pregledu. Najvei broj tekoa koje se javljaju u odreivanju tvorbene strukture prezimena dolazi otud to se u nemalog broja ove vrste znakova nalaze u osnovi imena koja su nekad bila u upotrebi a danas ih ili nema vie (npr. nekad bila u upotrebi a danas ih ili nema vie (npr. Poznan), ili ih ima ali ih zbog neobine forme susreemo samo u ogranienom arealu i u ogranienom znaenju (npr. avo, Dragelj/a, Jaja, Vane itd.) Neto su lake i samo neto malobrojinije tekoe na koje nailazimo u opisu kad izvedenice radi preglednosti treba da razvrstamo u podioke prema formalnim i znaenjskim vrijednostima njihovih osnova i sufiksa. Tada atipine strukture, koje se zapravo nalaze na graninim podrujima, priklanjamo samo jednoj kategoriji. U mojem e se opisu javljati tekoe u razgranienju imena izvedenog i imena neizvedenog tipa, imena i nadimaka, nadimaka i apelativa. tako npr. osnova prezimena Kapetanovi, Kuki ili aki moe biti proprijalizirani apelativ, zapravo nadimak, moe biti pravi

apelativ, ali moe znaenjski biti i prijelazna forma izmeu funkcije oznaavanja i funkcije imenovanja. Sasvim je razumljivo to u u opisu tvorbenih vrijednosti prezimena svu panju posvetiti samo jednom njihovom strukturnom dijelu. Kako su u tvorbeno djeljivih prezimena vrlo jasni sufiksi i svojom formom (tj. i i ovi/-evi) i svojim znaenjem (jer znae potomstvo) , to do odgovora na pitanje to prezimena znae moemo doi odgovorom na pitanje to im se nalazi ispred sufiksalnog segmenta. S obzirom na prezimena dvorskog kraja u ovom e se opisu nai etiri vrste osnova: a) lino )osobno) ime, b) nadimak c) zanimanje i drutveni status, d) ostalo (manje-vie nepoznato). 4.2 Lino ime kao osnova Unutar prezimena koja po svojim formalnim i znaenjskim osobinama ine u ukupnom korpusu znakova ove vrste natpolovinu veinu, a to su ona na i te na ovi/ -evi , u Dvorskom je kraju daleko najvie onih s linim imenom u osnovi. No kako lina imena nisu u strukturi patronimskih izvedenica uvijek prepoznatljiva zbog ve kazanih razloga te zbog razliitih promjena koje su se ili u skladu s opim jezinim zakonitostima u naem jeziku ili mimo njih upotrebom javile u njihovom tkivu, u ovom e pregledu sva prezimena biti svrstana u ove kategorije: a) kategorija onih kojima su u osnovi temeljna osobna imena, dakle ona koja smo batinili od svojih dalekih slavenskih predaka ili smo ih preuzeli od drugih u fazi irenja kranstva, tip Ostoji (strukture Ostoja/ Ostoj/ e + i ) , tip Augustinovi (strukture Augustin/ Augustin/ a + ovi ) , i tip Vasiljevi (strukture Vasilj/ Vasilj/ a + evi ). 4.2.1 Tip Ostoji Ani, Cvijeti, Gri, Ivani, Jugovi, Kalini, Krstini, Luki, Mirti, Nenadi, Panteli, Roksandi, Savi, Sekuli, Suboti, Tadi,Trnini, igmuni, 4.2.2 Tip Augustinovi Abramovi, Antolovi, Adamovi, Bartolovi, Blaevi, Davidovi, Dmitrovi, Dragosavljevi, ermanovi,Ivanovi, Januzovi, Josipovi, Jurjevi, Kasumovi, Komljenovi, Lazarevi, Manojlovi, Marjanovi, Medakovi, Novakovi, Ognjenovi, Pavlovi, Pilipovi, Poznanovi, Preradovi, Radovanovi, Teodorovi, Vidovi, Vukmirovi, Vukovi, pa i Vasiljevi, b) kategorija onih kojima su u osnovi dvosloni hipokoristici, dakle forme nastale ili jednostavnijim kraenjem temeljnih osnovnih imena ili i kraenjem i sufiksacijom, pokraenih postava, tip Lazi (strukture Lazo/ Laz/ e +i ), tip Dunovi (strukture Dune/ Dun/ e +i ), i tip Laevi (strukture Lao/ La/ e +evi ), 4.2.3 Tip Lazi / Dunovi / Laevi Ba(j)i, Bari, Be(j)i, Beki, Beri, Bijeli, Bogovi, Bori, Boi, Bu(j)i,Cipri, avi, Dabi, Dei, Dobri, Da(j)i, eni, uri, Gai, Gagi, Ga(j)i, Grgi, Iki, Ja(j)i, Jandri, Jani, Jovi, Jozi, Juki, Ke(j)i, Kosi, Leki , Lovri, Luci, Mari, Mati, Medi, Mili, Miti, Radi, Ra(j)i, Rudi, Spasi, Stani, Stipi, Stoji, Tomi, Vani, Vasi, Vladi, Vuli, Zori, ili , c) kategorija troslonih i vieslonih imena koja su sufiksacijom tvorena ili od dvoslonih hipokoristika ili od temeljnih osobnih imena, tip Dragii (strukture Dragi/ a +i ), tip Vidakovi (strukture Vidak + ovi ), tip Cvetojevi (strukture Cvetoj/ e + evi ) 4.2.4 Tip Dragii Bori, urii,Grubii (Grubjei, Grubljei), Ivani, Ivezi, Ivi, Jageti, Jelii, Jurii, Katii, Kovjani, Ljubii, Marinkovi, Marui, Mikii, Mileti, Mili,

Mrki (Mri), Pejani, Perii (Peri), Radii, Radoji (Radojii), Rajii (Raji), Vajagi, Vini, Vladui, Vueti, Vuini, Vujani, Vujii (Vuji), Vukeli, Vuki, 4.2.5 Tip Vidakovi Borkovi, Brajenovi, Cvetanovi, Cvetkovi, urasinovi, Gavranovi, Idakovi, Ivankovi, Ivkovi, Jankovi, Juranovi, Karanovi, Maljkovi, Mijanovi, Milakovi, Milinkovi, Milakovi, Milinkovi, Milkovi, Mlaenovi, Mrenovi, Panjkovi , Pejakovi, Perkovi, Rabljenovi, Raenovi, Rajkovi, Resanovi, Smoljenovi, Stankovi, Stojakovi, Stojanovi, Trivanovi, Vickovi, Vujakovi, Vujnovi, Zlatovi, ivkovi, 4.2.6 Tip Cvetojevi Blagojevi, Bogojevi, Borojevi, Dobreevi, Drageljevi, Jovaevi, Maleevi, Milievi, Nievi, Perievi, Pribievi, Radoevi, Tomaevi, Vraneevi, Vukievi. 4.3 Nadimak kao osnova S obzirom na stupanj prozirnosti kreu se prezimena ovog tipa u rasponu od onih kojima bez nedoumica moemo strukturu protumaiti kao nadimak + -i/-ovi/-evi (npr. ori), preko onih kojima ili poneto deformiran detalj (npr. avari) , ili neobian nain oblikovanja osnovnog dijela forme (npr.Ilibai) , prikriva nadimako porijeklo do onih kojima tek s velikim oprezom moemo pripisati pripadnost u ovoj kategoriji prezimena (npr. ilajkovi) . U odnosu na sufiks dva su tipa tvorbe prezimena s nadimkom u osnovi: 4.3.1 Tip ori Bjelji, Bradari, Brki, Brkljai, Bukvi, Buti, avari, izmi, opi, Drndali, Grbi, Ilibai, Jari, Korii, Krivoi, Krnja(j)i, Kuki, Mudrovi, Noini, Opai, Orlovi, Prpi, Pui, Slavni, Suknja(j)i, Suzi, aki, uni, uti. 4.3.2 Tip orkovi / Slijepevi Paripovi, Regovi, Trbojevi, ilajkovi i uljevi 4.4 Apelativi raznih znaenja kao osnova Apelativi su triju znaenja: Drutveni poloaj (Kapetanovi), zanimanje (Kovaevi) i rodbinska veza (Babi). Dobar dio tih apelativa ne samo znaenjem (npr. knez), nego i izrazom (adija, arambaa, baa, paa, pan ili ulak uva vezu i s vremenom u kojem su prezimena nastala i s narodima s kojima smo dijelili viestoljetnu sudbinu. S obzirom na sufikse i te ovi/-evi sva e prezimena s apelativima raznih znaenja kao osnovom biti podijeljena u ova dva tipa: 4.4.1 Tip Babi Adi, Arambai, Bai, Begi, Cari, ii, ali, kaduni, majki, Pai, pani, Tati, 4.4.2 Tip Kapetanovi / Kneevi Begovi, Kovaevi, Lonarevi, Majstorovi, Mlinarevi, Popovi, Suevi, Tkalevi, Ulakovi, Zastavnikovi, 4.5 Ostalo (manje vie nepoznato) kao osnova Neka prezimena nisu stala ni u jednu od dosad navedenih skupina jer im je u osnovi segment posebne prirode. Ima meu njima i onih kojima je osnova vrlo jasnog znaenja. Tako bismo nekim prezimenima mogli sadraj forme koja se nalazi ispred sufiksa i, -ovi i (in)i objasniti ili kao stanovnik tog i tog lokaliteta (Bosni, Brdari) ili kao pripadnik tog i tog naroda (Bunjevi,Vla/j/ini ). Etnonimskog bi porijekla mogla biti i osnova prezimena Plavljani. Sudei prema prezimenu Jajanin (znaenja ovjek iz Jajca) koje se u Bukovici sve ee javlja u varijanti Jajini, dakako analogijom prema tolikom broju prezimena na i, moemo i bez pisanih dokumenata istai vjerovatnu istinu da je Plavljani tvorbena preinaka prezimena Plavljanin (znaenja ovjek iz Plavlja, Plavna i sl.).

kad ovome dodamo da nije nejasna ni osnova prezimena Grabarevi, Gvozdi, Magli i Srni, mada im je jasnoa znatno nieg stupnja ak i od osnova s nadimakim obiljejima, ostaju kao potpuno atipine osnove prezimena Adadi, Bodlovi, Dembi, Halami, Kordi, Tepi i Tatalovi. I neke od osnova iz ovih struktura mogli bismo objasniti, istina s vrlo velikim oprezom, pa rei da je npr. u Bodlovi ili etnonimska osnova (ako je posrijedi zamukivanje nenaglaenog u u Bodul) ili osnova-nadimak s osloncem na apelativ bodlo (znaenja iljasto gve). Slino bismo ovome i osnovu prezimena Tepi mogli dovesti u odnos ili sa glagolom tepati ili s glagolom tepsti koji u vrlo bogatom leksikom grozdu ima i tepec, tepac znaenja probisvijet, nestako, mangup, doljak. Tako i prezimena i, -ovi i (in)i najnieg stupnja dijelivosti (sa samo 15 primjera i s vrijednou od 5% u ukupnom fondu od 279 prezimena ove tvorbene strukture) pokazuju da su prezimena izvedena patronimskim sufiksima dobro djeljiva, da su u usporedbi s njima najvee tvorbene prozirnosti prezimena s linim imenom u osnovi (njih je u ukupnom korpusu 200 ili 72%) te da su jasni dijelovi strukture i u prezimena izvedenih od nadimaka (njih je 39 ili 14%) kao i u onih izvedenih od apelativa triju znaenja (njih je 25 ili 9%). Bilo bi interesantno vidjeti kako ovi odnosi prezimena Dvorskog kraja korespondiraju odnosima u patronimiji svega novotokavskog sjeverozapada, u novotokavskoj patronimiji uope, pa iu patronimiji i cijelog hrvatskosrpskog jezinog prostora.

5
5.1

to znae prezimena

Poneto o znaenju prezimena Izmeu znaenja kakvo se u prezimena danas javlja u komunikaciji i znaenja kakvo je u prezimena bilo u momentu njihova nastanka postoji vrlo velika razlika. Danas ova vrsta jezinih znakova i nema znaenja. Zbog toga svojoj svrsi identifikacije ljudskih jedinki jednako dobro slue i prezimena kojima u formi nije mogue posigurno otkriti nekadanje znaenje (Adadi, ugalj, Dembi, ustebek, Sanader, Vujaklija itd.) kao i ona kojima se to znaenje neposredno nudi njihovom fonomorfolokom, prozodemskom ili tvorbenom strukturom (Adi, ulibrk, Dmitrovi, Podunavac, Radovanovi, Vasiljevi itd.). Rije je o znaenju antroponima ove vrste uvijek je rije o onim sadrajima koji su se kao nefunkcionalni izgubili u procesu sporazumijevanja, pa skriveni mame nau znatielju da ih potraimo u detaljima patronimske forme. U tipinih je prezimena i veza tipina. U ostalih, a to su ona prezimena koja nisu izvedena patronimskim sufiksima, trag do cilja moe biti vrlo nesiguran. I u patronimiji Dvorskog kraja postoji cijela skala formi od onih kojima je veza izmeu dva plana patronimskog znaka vrlo vrsta (tip undeka znaenja ovjek koji govori kroz nos do onih kojima se veza tek nazire(tip Paleac koji je ili znaenja prema glagolu paliti, usp. prezime Palikua, ili znaenja prema kakvom lokalitetu, dakle ovjek iz Palea). 5.2 Znaenjske skupine Prvoj znaenjskoj skupini pripadaju prezimena na -i, -ovi/-evi i (in)i. Preko deminutivnog i ta prezimena oznaavaju descendenciju. Svakako bismo prezime Dvorskog kraja (a vidjeli smo da ih u ukupnom korpusu ima ak 279) mogli objasniti kao potomak osobe koja je oznaena osnovom, pa prezimena Bunjevi, Davidov, Dobri, Jelii, Kovaevi, Krnja(j)i itd. znae Bunjev, Davidov, Dobrin, Jeliin, Kovaev (kovaev) sin (potomak). Njima bismo mogli pridruiti i prezimena Golubovac, Ma(j)ica, Uzunovac i uljevac. U njih se, kao i u prezimena na i ispred deminutivnih sufiksa ac i ica nalazi segment tipinog znaenja: osobno ime (Golub), nadimak (Uzun, ulj) ili srodstvo (maja - majka).

Drugoj znaenjskoj skupini, takoe vrlo brojnoj, pripadaju prezimena nadimakog porijekla. Po znaenjskim vrijednostima razliitog su karaktera. Mogu biti: prema kakvoj fizikoj osobini: Bjelac, Bjeljac, Bradara, Crljenica, Crnobrnja, ubra, ora, ulibtk, Garaa, Griva, Gulan, Krnjeta, Mrkobrada, Rude, Sisan, Vratan, Zuber. prema kakvoj fiziolokoj ili mentalnoj osobini: Cvrkalj, Gluac, Paprica, Puhaa, Smijulj, undeka, prema kakvoj fizikoj, fiziolokoj ili mentalnoj osobini s metaforikom zamjenom znaenja: Akik, Basrak, Dupalo, Gaea, Kemera, Korizma, Landup , Liina, Lotina, Meava, Nuda, Rogo, Rogulja, Solomun, Sumonja, Tima, Vila. prema izgledu s nekim predmetom kao metaforom: Batina, Bukarica, anak, Drljaa, Kepija, Kosijer, Obuina, Tesla, Vuruna. prema nekoj osobini, s biljnim i ivotinjskim svijetom kao metaforom: Arbutina, Baburak, Draa, Durman, Ljiljak, Maak, Slavulj, trbac, prema svim ovim i nekim drugim osobinama ali tako da im znaenjsku strukturu nije mogue jednoznano odrediti: Devetak, Erceg, Galija, Kladar, Koljaja, Madarac, malivuk, Mazalica, Nesvanulica, Paleac, Putnik, Repak, Sireta, esto, Tovarloa, Vukorep. U treoj su skupini etnonimske izvedenice (dakle prezimena koja preteno odgovaraju na pitanje odakle si): Banjac, Banjanac, Bjelajac, Brdar, Brezovar, Bu(j)inac, Bunjac, Bunjevac, Drobnjak, Ercegovac, Janjanin, Kostelac, Krbavac, Menianin, Podunavac, Polimac, Potkonjak, Rutinjac, Stambolija, Stanar, Vrhovac, Vrpoljac. U etvrtoj su skupini prezimena forme linog imena, dakle prezimena ili neformirane ili deformirane patronimske strukture: Andasura, Bara, Beko, Benak, Beronja, Bobera, Borota, Budak, Joka, Luka, Miodrag, Rakas, aa, uo, Topo, Vrane, Vu(j)iak, Vule. U petoj su skupini prezimena kojimaje oznaeno pretkovo zanimanje: Burmudija, umura, urija, Dunger, Grabundija, kasap, Lonar, Meandija, Mesar, Mutavdija, Samardija,erbedija, unjar, i Tintor 5.3 Zakljuno o ovom poglavlju Izvan ovog pregleda ostalo je jo tridesetak znaenjski neobjanjenih prezimena Dvorskoga kraja. Pored onih ve spomenutih to su jo: Bometar, Boromisa, Eror, Grafl, Musulin, Sajdl, Sigur, picnagl, dakle prezimena koja su ula u na prezimenski korpus iz zapadnoevropskih jezika, zatim prezimena : atlaja, kalanja, Karan, Kelebuda, Ki(j)uk, erbula, Turujlija, koji su orijentalnog porijekla te prezimena s naim jezinim ruhom: Bursa, Dodo, Grubor, Mandelc, Maodu, Ovuka, Strineka, i Sunda. Moglo bi se, dodue, i pokojem od ovih prezimena dovesti znaenje u odnos sa znaenjem formi iz leksika od kojeg se najee oblikuju naa prezimena. I same pretpostavke mogu voditi prema pravom rjeenju. Tako npr. formu Strineka bilo loginije smatrati osobnim imenom (ili eventualno linim nadimkom) u funkciji prezimena (usp. prezime Radeka te osobna imena izvedena sufiksom eka ; ureka, Marteka, Mileka, Radeka, Vladeka itd.) negoizvedenicom od apelativa strina jer u naem jeziku gotovo da i nema primjera ovog tipa derivacije. Istina, da bi ova pretpostavka mogla biti valjana trebalo bi objasniti prozodemsku nepodudarnost izmeu Strineka i Radeka te apartnost hipokoristike forme ispred eka u ovog prezimena. Za temeljitiji bi sud bio potreban znatan prostor. Zbog tofa su u ovom prilogu znaenjske vrijednosti prezimena Dvorskog kraja date tek s nekim bitnim naznakama. Moda bi temeljita analia znatnije poremetila brojani odnos imeu ovih znaenjskih jasnih i znaenjski nejasnih prezimena.

Otisci vremena i prostora

Svako je prezime izraz vremena i prostorau kojem je nastalo. kako prezimena nose i otiske odnosa koji su u momentu njihova nastanka vladali u drutvu te stava onih koji ime daju i prema onima ije ime daju i prema onima kojima ime daju, u njihovim se postavama nazire davno prohujalo vrijeme odreenog prostora i odavno uspostavljeni odnos meu ljudima razliitog vjerskog, nacionalnog i socijalnog statusa. I prezimena Dvorskog kraja na rjeit nain potvruju ove istine. najjasnije se vide na vjerskim, odnosno nacionalnim razlikama stanovnitva. Prema imenu iz osnove velikog broja izvedenih prezimena lako se dade zakljuiti koje su vjerske i nacionalne pripadnosti njegovi nosioci. Prepoznatljivo su srpska prezimena : Blagojevi, Dmitrovi, urasinovi, urii, Jovaevi, Jovi, Komljenovi, Lazarevi, Lazi, Leki, Manojlovi, Miti, Panteli, Savi, Stojakovi, Stojanovi, Stoji, Trivanovi, Vasi, Vasiljevi, Vujani, Vujakovi, Vuji, Vujnovi, Vukeli, Vule, a prepoznatljivo su hrvatska prezimena : Antolovi, Augustinovi, bari, Bartolovi, Blaevi, Grgi, Idakovi, Iki, Ivani, Ivankovi, Ivezi, Josipovi, Jozi, Juki, Juranovi, Jurii, Jurjevi, Luci, Stipi. Simetrija,. meutim, nijepotpuna jer povelik broj Srba nosi prezimena kojima su u osnovi nalazi ime iz katolikog kalendara: Bara, Ivani, Ivanovi, Ivi, Ivkovi, Lovri, Mati, Topi, Vani, Vickovi, Vini, Vrane, Vraneevi, to je zasigurno, posljedica znatno manje strogosti u pravoslavnog nego u katolikog ivlja u izboru vjerski polariziranih linih (osobnih) imena. I po nekim se fonolokim osobinama prezimena moe prepoznati pripadnost njihovih nosilaca ovoj ili onoj vjerskoj (nacionalnoj) grupaciji. Tako prezimena: Bijeli, Bjelac, Bjeljac, Bjelji, Cvijeti, Slijepevi, te Cvetanovi, Cvetkovi, Cvetojevi, Madarac, Vuruna identificiraju srpski, a Abramovi, Cipri, Frii, Halami, Havaliek hrvatski ivalj. Jo dvije skupine prezimena svojom formom i znaenjem strukturnih dijelova na prepoznatljiv nain oznaavaju ljude Dvorskoga kraja u zavisnosti od toga koje su vjerske ili nacionalne pripadnosti. kad zanemarimo prezimena prezimena Dunger, Kasumovi, Mutavdija, Turujlija i Ulakovi, onda sve ostale prezimeske forme s orijentalnim jezinim elementima identificiraju Srbe. To su: Adi, Akik, Arambai, Bai, Burmudija, orda, umura, urija, Durman, Da(j)i, Grabundija, Ilibai, Kasap, Kemera, Kepija, Meandija, Pai, Samardija, erbula, erbedija, Vujaklija i, ve spomenuto, Vuruna. A kad je rije o prezimenima sa zapadnoevropskom jezinom fakturom, onda je situacija sasvim obrnuta. Izuzev Bometar, Boromisa, Eror i Tintor sva ostala prezimena ove provenijencije oznaavaju Hrvate: Frii, Grafl, Lefler, Sajdl, Sigur, pani, picnagl, igmuni i, moda, jo pokoje. Ovoj bismo podjeli mogli pridruiti i grupu prezimena etnonimskog porijekla. A prezimena ovog tipa mahom oznaavaju Srbe: Banjac, Banjanac, Bjelajac, Brdar, Bu(j)inac, Bunjac, Drobnjak, Ercegovac, Janjanin, Krbavac, Menianin, Podunavac, Polimac, Potkonjak, Rutinjac, Stambolija, Stanar, Vrhovac, Vrpoljac, a moglibismo im pridruiti i neto preinaenu etnonimsku formu prezimena Plavljani. Samo tri prezimena ove forme i ovog znaenja identificirani su Hrvati: Brezovar, Bunjevac i Kostelac. razlikama bismo mogli lako pronai uzrok. On je u naem povijesnom nasljeu, onom daljem, obiljeenom vjerskim raskolom i grko-latinskom limesom na naem balkanskom prostoru, te onom bliem, s turskim ratovima kao razlogom velikim migracijama stanovnitva i viestoljetnoj grevitoj borbi naeg ivlja za ouvanje svog salvenskog identiteta u procijepu izmeu osmanlijskog osvajaa i monog kranskog zapada. Ovako naznaene razlike i u nekoliko poteza ocrtan povijesni okvir u kojemu su se one ostavrile zasluili bi posebnu elaboraciju, ali u ovom lanku za to nema mjesta. Ipak u dodati jo samo ovo: u patronimiji Srba i Hrvata identinosti su dominantna osobina. To ne dokazuje samo osam prezimena Dvorskog kraja kojima se prezivaju i

Srbi i Hrvati (Babi, Ba(j)i, Jugovi, Kneevi, Lonarevi, Pilipovi, Stani, i Vidakovi) nego i tolika druga tipa Beri, Bori, Borkovi, Boi, Grubii, Jankovi, Kovaevi, Luki, Marui, Milkovi, Pavlovi, Popovi, radi, Rudi, Sekuli, Stankovi, Tomaevi, Tomi, Vukovi, Zlatovi, Zori, ivkovi itd. kojima se na hrvatskosrpskom jezinom prostoru identificiraju pripadnici i jedne i druge vjere, i jedne i druge nacije. U patronimiji Dvorskog kraja s korpusom od 344 srpskih i 94 hrvatskih prezimena s obiljeenim je razlikama samo 14% prezimena, a kad im pridruimo i prezimena s razlikama kojima nije mogue povui jasnu granicu, onda ona ne prelaze vrijednost od 28%. Identinost se u prezimenima Dvorskog kraja oituje na jo jedan nain. razlike koje se u estoti prezimena na i, -ovi/-evi javljaju izmeu Srba i Hrvata, u smislu da je u Srba znatno manji broj prezimena nepatronimske forme, u Dvorskom kraju nisu primjetne, ak ni u prezimena na ovi/-evi. Sa 62% prezimena izvedenih patronimskim sufiksima Dvor zajedno sa Petrinjom, Vojniem, Ogulinom i Gospiem ini pojas sa najgue posijanim prezimenima ovog tvorbenog tipa.

Zakljuak

Korpus od blizu 450 prezimena kojima se danas u Dvoru i u 60 sela u njegovoj okolici oznaava i srpsko i hrvatsko stanovnitvo manifestira u nainu oblikovanja jezinih formi ovog tipa sve odlike sjeverozapadnog novotokavskog idioma. Zanemarimo li u ovom sumarnom pregledu ono to se u jezinom tkivu patronimskih postava javlja kao nejezina stvarnost, dominantne bismo odlike mogli ovako definirati: I. apsolutna prevlast prezimena tipine patronimske strukture, jer 63% prezimena izvedeno je sufiksima i, -ovi/-evi i (in)i, i apsolutna prevlast meunjima onih izvedenih ovim sufiksima od osobnih imena (Ivani, lazarevi, Miti, ivkovi), II. apsolutna prevlast meu prezimenima nepatronimske forme prezimena nadimakog tipa, a meu ovima prevlast prezimena koja su motivirana kakvom fizikom ili kakvom fiziolokom osobinom, s direktnom (ora, paprica) ili indirektnom (Bukarica, Meava) naznakom svojstva denotata, III. apsolutna prevlast prezimena postojane forme (Adi, Andasura, Ivezi, jandri, Marui, Nenadi, Roksandi, Suboti, Vasiljevi, itd.), ali i vrlo velikbroj onih kojima forma varira na segmentalnom (Baji/Bai, Drndali/Drndeli), na suprasegmentalnom (Bodlovi/Bodlovi, Juranovi/Juranovi, Pavlovi/Pavlovi) i na oba plana forme (Kijuk/Kiuk/K'juk, Pribievi/Prib'evi/Pribievi). Dobar dio nestabilnih formi posljedica je i nae jezine nekulture, tj. odsustva svijesti o tome kako se oblikuju jezini znakovi za ovu vrstu komunikacije, i naeg nemara da sauvamo od erozije ono to se moglo spasiti. Ako ovaj lanak probudi u italaca osjeaj krivnje to u neukoj administraciji ostavili slobodu da im kvari znaajan dio njihova identiteta, onda e ovi redci odgovoriti svojoj svrsi bez obzira na to to se u njima nee nai odgovori ni na sva znaajnija pitanja znatieljnika. U ovom e lanku Dvorski kraj biti shvaen u smislu aktualne administrativnoteritorijalne podjele prema kojoj opina Dvor ima 60 sela (samostalnih naselja), vidi Mirko Koreni, Naselja i stanovnitvo SR Hrvatske. Izd. Jugoslevenska akademija znanosti i umjetnosti, knj. 54, Zagreb 1979, str. 249-250. Takvu priu o porijeklu svog prezimena ispriao je Petar Begovi iz Kotorana. Prema njoj nekad su se njegovi preci prezivali Stuparima (nom. Stupar). Ubivi nekog bega (da sprijee njegovu nakanu da spava sa curama). Bjeali su (begali su) iz Bosne pa se u Hrvatskoj prezvali Begoviima. U ovoj relativno i bogatoj i slojevitoj fabuli postoji samo jedna istinakoju kao neporecivu moe istaknuti ozbiljna jezina analiza, tj. Da je prezime Begovi izvedenica od BEG. U svojoj analizi porijekla i znaenja ovog prezimena (i svih njemu slinih) uope se neu baviti dilemom dali su nosioci prezimena potomci stvarnog

bega, dakle muslimanskog plemi'a, velikog posednika *vidi RMS, Renik srpskohrvatskog jezika, izd. Matica srpska Matica hrvatska, Novi Sad Zagreb 19671976, s.v. beg), da li su potomci npr. ovjeka s nadimkom Beg (usp. ivi kao beg) ili su nazvani po kakvoj zgodi koja je bila u vezi s kakvim begom. Vidi na odgovarajuem mjest LPH, tj. Leksik prezimena SR Hrvatske, izd. Institut za jezik JAZU, Zagreb 1976. Grau je na osnovi mojih sumarnih uputa prikupio Milan uri, novinar iz Dvora na Uni. Ozbiljnost s kojom je on obavio svoj posao i grau koju je zabiljeio magnetofonskom trakom ( a zabiljeio je vie od 2/3 prezimena i to iz usta njihovih nosilaca), na ovaj nain govore i o njegovoj elji i o elji urednitva Zbornika da se meu ostalim prilozima nae u zborniku i prilog o prezimenima Dvora i njegove okolice. Ta istinska zanesenost dvorskih intelektualaca da podare svom kraju zbornik radova o njegovoj prolosti i sadanjosti naprosto me obavezala na predan rad i grevitu utrku s rokovima do kojih je trebalo obaviti radnje u procesu nastanka teksta. U njih je zabiljeena akscenatsko-kvantitetska vrijednost prema izgovoru Milana uria. Na osnovi tog popisa sastavljen je LPH. Zbog gotovo svakodnevnih promjena u ovom je poslu nemogue dostii perfekciju Usp. ivko Bjelanovi, Antroponimija Bukovice, izd. Knjievni krug Split, Split 1988, str.90. U RSA (tj. Reniku srpskohrvatskog knjievnog i narodnog jezika, izd. Srpska akademija nauka i umjetnosti, knj. 1 13, Beograd 1959 1988) ovo je prezime drugaijeg akcenta: Basrak. S velikom dozom opreza tajnu njegaova nastanka moemo dovesti u vezu s opom imenicom basra znaenja gljivino obolenje zbog kojeg nastaju fleke na liu (vidi RSA, s.v. bastra i basra). Po tome bi ovo prezime znaenjski pripadalo metaforikim prezimenima, dakle onima koji najee daju odgovor na pitanje kakav si. Nije lako utvrditi to je osnovni a to varijacijski oblik prezimena jer se varijacijski likovi javljaju upravo u onih prezimena u kojih nije jasan odnos izmeu forme i znaenja, usp. ivko Bjelanovi, o.c., str. 34 i 76 U Bukovici Puaa i Puvaa, usp. ivko Bjelanovi, o.c., str. 76 Vidi Dragoljub Petrovi, Govor Banije i Korduna, izd. Matica srpska-prosveta, Novi Sad Zagreb 1978, str. 64 i 67 Na prvom mjestu ovih akcenatsko-kvantitetski dubleta i trpleta uvijek je ona forma koja se ee uje i koju bi eventualnom jezinom normiranju ove vrste leksika trebalo prihvatiti kao pravilniju. U LPH Ostoi (Orahovica Donja) U LPH Kori (Zamlaa) U LPH Kalevi (Zamlaa) U LPH Burmidija (Gornji irovac) U LPH Dodi (i Dodo/Dode, Draga amarika) Epenteza vj>vlj. U LPH Podkonjak (Zamlaa). Radi se, dakle, samo o ortografskoj varijaciji. U LPH Rustinac (v. Rustinjac, Bujinski Rijeani) U LPH Vraneevi (i Vranjeevi, Dvor) U LPH Lui (Zamlaa) U LPH Mlaenovi ( i Mladjenovi, Golubovac) Mi smo u stvari Pribievii, ali kako nama vie pada nego , kaemo Pribievii. Iz komiluka nam je onaj poznati Svetozar Pribievi. On se zvao Pribieviem. Ali to ne mjenja stvar , komentira Duan Pribievi sutinu varijacije Pribievi/Pribievi, vidi i bilj *38

U LPH Raenovi (potp. Radenovi, Golubovac, Volinja). U LPH Vlaini ( v. Vlajni, Bujinski Rijeani). U LPH Vuji (Kosna , Pedalj) Moda i Akik, usp. RSA, s.v akik m ( ar. Akik, vrsta skupocjenog kamena). U kaljievu je rijeniku (Abdulah kalji, Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku, izd. Svjetlost Sarajevo, Sarajevo 1966) hakik ika (akik) s obrazloenjem crveni poludragi kamen. Sa slinom se estoom javljaju ove nestabilnosti i u govorima Bukovice, usp. ivko Bjelanovi, o.c., str. 189 Tomislav Mareti, Gramatika hrvatskoga ili srpskoga knjievnog jezika, izd. Matica hrvatska , Zagreb 1963, str. 329, Mihailo Stevanovi, savremen srpskohrvatski jezik, I , izd.Nauna knjiga, Beograd 1970, str. 518 U osnovi je Vujin (od Vujo), izvedenica istih vrijednosti kao i Vojin (od Vojo, Vojislav) Usp. ulak, tur. Znaenja glasnik, glasonoa, pismonoa, u RMS s.v. ulak Moemo im pridruiti i prezimena Mrenovi, Pejakovi i Vidakovi, ali osim urieva izgovora za njih nemam drugih potvrda. Jer gen. od imena Male i Rado glase Malea i Radoa, usp. Marko/Markoa, Milo/Miloa, Uro/Uroa, ivko Bjelanovi, o.c., str. 192. Izvedenice od kova I lonar, gen. kovaa, lonara Usp. bilj. 26. A Prbievi je izvedenica od ve izvedenog imena Pribi, gen. Pribia, od Pribo (Priboslav), vidi RSM (tj. Mate imundi, Rjenik osobnih imena, izd. Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 1988) s.v. Pribislav Interesantno je da se u prezimena izvedeno od imena Dragelj, gen. Dragelja (u RSA je Dragelj) sve vie uz primarni akcent Drageljevi javlja i analoki akcent, tj. Drageljevi. Ovaj se prijelaz kao i u Vujakovi/ Vujakovi manifestira izgovorom prezimena s poludugom vrijednou drugog sloga Primjere vidi u predhodnom odjeljku Prema genitivnim formama Augustina od Augustin i kapetana od kapetan Sve prema LPH. U zagradama je broj stanovnika koji nose ovo prezime. Prema popisu stanovnitva 1948. u opini Dvor bilo je, dakle, 228 ljudi ovog prezimena Boko Mili i Milena Mili iz Volinje Mladen Mili iz Grmuana, Pero Mili iz Javnice te Stojan Mili iz Volinje Zapravo Miliji a l je stegnuto iji. Prema LPH Tadia ima u Dvoru (9), Grmuanima (7), Javnici (6), Kotoranima (48), Ljeskovcu (14), Ljubini (68) i Soanici (73). Uostalom Danica Tadi izgovara svoje prezime jo i s nestegnutim iji kad u jednom kontekstu spominje svog sina Vladu Tadijia koji ivi gore u Kotaranma na vr brda Ovdje se patronim i patronimski upotrebljavaju u znaenju prezime i prezimenski. Znaenja ena (moda i ovjek) velike brade. U RSA bradara s naznakom aljivo, pop. Znaenjski pripada prezimenima koji daju odgovor na pitanje kakav si , usp. Petar imunovi , Naa prezimena, izd. Nakladni yavod matice hrvatske, Zagreb 1985, str. 21. Od dva dijela ovog kompozita glavni je imenica brnja, znaenja belega na njuci, vidi RSA s.v. brnja. Prezime motivirano znaenjima imenice brk i glagola uliti (tj . uzdizati), dakle ovjek uzdignuta brka. Znaenja deveti po redu , devetogodinji i slino. Istog znaenja kao i gaan, dakle osoba koja nosi po neemu upadljive gae a preneseno imuan ovjek, bogata , kako navodi RSA. Znaenja onaj koji pravi (prodaje) lonce. Oznaava osobu koja se istie po kakvoj radnji ili kakvoj osobini u vezi s glagolom mazati.

Moda i Poznan, Poznan, vidi RSM, pa bi prezime Poznanovi, strukture Poznan+ovi oznailo Poznanov potomak. Ime je vjerojatno u vezi sa prastarim vjerovanjem da zli duhovi nee nakoditi novoroenetu ako ga je ostavljenog naao kakav sluajan prolaznik (vidi V.A. Ivako, kak vybirajut imena, izd. Vyejaja kola, Minsk 1980, str. 38) pa ga roditelji poznali . Prema RBM (tj. Milan Bosanac, Prosvjetin imenoslov, izd, Prtosvjeta , Zagreb 1984), RGM (tj.Milica Grkovi, Renik linih imena kod Srba, izd. Vuk Kardi, Beograd 1977) i RM (vidi bilj. *38) ove bi forme mogle biti objanjene ovako: avo, skraeno od aslav, Dragelj/a, izvedenica od Drago, (vidi biljeku *39) Jaja hipokorisnik od Jandrija i Vane hipokorisnik od Ivan. S ovakvim bi objanjenima bila objanjena i prezimena avi, Drageljevi, Juli i Vani. Usp. Petar imunovi, o.c. str. 207 Usp. RSP (tj. Petar Skok, Etimologijski rjenik hrvatskoga ili srpskoga jezika, knj. I-IV. izd. JAZU, zagreb 1971-1974) s.v. i Ovo ime RGM tumai kao skraeno Stanimir i Stanislav s osloncem na glagol ostati, a RM ga samo dovodi u vezu s glagolima stajati i ostati. Lat. Augustinux. iyv. od Augustus v. RM Fonomorfoloki prilagoeno grko ime Vasilije, v. RGM Trebalo bi da mu je u osnovi Ana (od lat. Anna gr. Hanna hebr. Hannah). Izgovor nosilaca ovog prezimena u Strugi jo i kao Ani izayiva sumnju: nije li mu u osnovihipokoristik Ana, skraeno od Anastazija i sl.(v. RM) Cvijeto moe biti i hipokoristik od Cvetomir, Svetozar i sl. v. RM i RGM. U sva tri rijenika )RBM, RGM i RM) ima ime Grk. Nije mogue ni da u biljekama objasnim svako ime iz osnove prezimena. Zato e tek tu i tamo biti poneto reeno o onim formama koje danas nisu obine u antroponamastikoj komunikaciji. Za sve ostale treba primjere vidjeti u rjenicima linih (osobnih) imena koje u ovom lanku ee spominjem. Izvedenica od enskog imena Kristina, v. RGM i RM. Prema RM od rum. secul znaenja silan, a prema RGM moe biti i od ma. Szekelz (rasprostranjeno utjecajem narodne poezije). U svim je rijenicima osobno ime Trnjina, a u RMS je opa imenica za ib iz porodice rua trnjina= trnina. Njem. Sigmund, v. RM. Vjerovatno od Antol(ije), od gr. Anatolios, v. RGM i RM. Vidi ime erman/o u RBM, RSA i RM. Ako je u osnovi ime Janus (v. RBM) ili Janos (v. RM), onda je promjene s>z i o>u lako objasniti. Vidi tur. ime Kasum u rjeniku Abdulaha kaljia, o.c. Naziv bizantske dinastije (tj. Komnen, Komljen, Komnjen) uzet za lino ime, v. RBM i RM. Ovo bi se prezime moglo nai i meu onima tipa Vidakovi jer ga RGM tumai kao Med(a) + ak, a Meda je prevod lat. imena Ursus, usp. Medak u RSA. Vidi ime Prerad u RGM i RM U Dvorskom kraju jedini primjer u kojem se temeljno osobno ime izvodi u prezime sufiksom evi Usp. ivko Bjelanovi, o.c., str. 175-178. Skaraeno od Lazar, v, RGM. Uz Bogovi jedini primjer ovakve strukture. Osnova je skraeno ime Donat od lat. Donatus s o>u, vidi i RM. Jedini primjer ovakve strukture. Osnova mu pripada tvorbenom nizu Lao Lado Vlado Vladimir. Prema RM Lao je skraeno od Laan

Bajo, skraeno od mnogih temeljnih imena kao Bajislav, Branimir, Branislav, vidi RM. Bejo, skraeno od Belimir, Berislav, Berivoj itd., vidi RM Beko, skraeno od Belimir, Berislav, Berivoj itd., vidi RM Bijeli, skraeno od Bjelimir, Bjelislav, vidi RM U osnovi je Bujo, hipokoristik od dvolanih imena Bujislav, Bujmir i sl., vidi Petar imunovi, o.c., str.105. Cipro, hipokoristik od Ciprijan, Kiprijan, vidi RBM, RM. Prema RBM Daja je hipokoristik od Debrail, Delalija. U kaljievom rjeniku (o.c.) Debrail je aneo preko koga je Muhamedu dola boja objava (arhaneo Gavrilo), a Delalija je musl. muko ime znaenja velianstvo, uzvienost vjere islama eno (ena, ene) hipokoristik od enadij, Mren, Raen, Slaen itd., vidi RM Gaa (Gao) , hipokoristik od Gavrilo, vidi RBM. Gaga (Gago), hipokoristik nastao reduplikacijom poetnog sloga imena Gavrilo (RGM), odnosno Gabrijel (RM) Leka (Leko), hipokoristik od Aleksandar, Aleksije, vidi RGM. Prema RM Mede (Medo), skraeni hipokoristik od Metodij, usp. biljeku *76. Rajo je hipokoristik od Radomir, Radoslav, vidi RGM, RM. Prema RM ila (ile)pokraeno je ime od Dabiiv, ivorad. U osnovi je prezimena antroponimska varijanta strukture Drag/o + ia, Vidak je antroponimska varijanta izvedena sufiksom ak od Vid, usp. Ilak, radak, Stojak od Ile , Rade, Stojo Rjenici (vidi RGM i RM) ne daju jasan odgovor na pitanje da li je Cvetoje izvedenica od Cveto ili Cveto (razlika u akcentu) skraeni hipokoristik od Cvetoje (usp. biljeka *64) U osnovi je ista izvedenica kao i u prezimena Borkovi, tj. Borko, strukture Bor/e, o ( Borislav) + ko. Ispred sufiksa i je deminutivno-hipokoristika izvedenica na ica, tj. urica. Izvedenice ovog tipa su i u osnovi prezimena Ivi, Jelii, Jurii, Katii, Mikii, Radojii i Vujii. Usp. imena Gruba, Gruban i Grubia u RM. Kad se zanemare fonoloke varijacije i/je/lje, onda nema razlike izmeu prezimena Grubii, Grubjei i Grubljei (u RSA pored ova tri prezimena ima i Grubei ) ni u tvorbenoj strukturi ni u znaenju. Budui da se u istom selu (tj. akanlijama) ak istom zaseoku (tj. Jovcu) uju sve tri forme, nije jasno kako se stvarno prezivaju Jovan Grubii, Ilija Grubjei i Ivan Grubljei. Ime u osnovi moe biti izvedenica i od Ivanac i od Ivanko, a strukturu bismo mu mogliprotumaiti i kao Ivan + i. Slina ovome je i struktura imena iz osnove Ivi. *104 Vidi u RM Ivez i Iveza s.v. Ivan Tek prema prezimenu Jageti (iz 1465. godine) RSP pretpostavlja da postoji (ili je postojalo) i ime Jageta od gr. i lat. Agatha. A moglo bi se rei i ovako: Ago ( August, Augustin ), s prejotacijom Jago, a Jago prema Jageta stoji u istom odnosu kao Ivo prema Iveta (vidi Stjepan Babi, Tvorba rijei u hrvatskom knjievnom jeziku, izd. JAZUGlobus, Zagreb 1986, str. 315). Osnova ovog prezimena nije jednoznana (usp. u LPH Kovijeni, Kovjanovi, Kovjeni, Kovljan, Kovljani). Prezime se Dvorskog kraja nalazi u ovom tipu tvorbe samo uz uvijet da je Kovjan izvedenica od Kovo/e, a ovo od Jakov. (Prema RM od Koviljko) Marinko od Marin, a ovo od Marko, usp. urin od uro, Jakin od Jako, Todin od Tode itd. Pejan je izvedenica od Pejo, a ovo od Petar, usp. Pejo maak iz Ostrovice ove opine bijae ostao odavno udovac , Vladimir Ardali, Bukovica narodni ivot i obiaji, Zbornik za narodni ivot i obiaje Junih Slaven, izd. JAZU, knj. XI/2, Zagreb 1906, str. 180. Vajaga od Vajo, a ovo od Vasilije, usp. ujaga od ujo, a ovo od ura.

U osnovi je izvedeni antroponim strukture Brajo/o (skraeno od Bratislav i sl.) + en, vidi RM. Ime iz osnove pripada tvorbenom nizu ura urouraurasa (urasin) Meu kotarskim uskocima spominje se i harambaa Gavran, vidi Boko Desnica, Istorija kotarskih uskoka, knj. II, izd. Srpska akademija nauka, Beograd 1951, str.222. Strukturu imena iz osnove ovog prezimena moemo prikazati kao Gvr/o(od Gavrilo) + an U osnovi je sufiksalna izvedenica strukture Id/o (od Ilija, vidi RM) + ak Prema RBM Kara, Karan i Karanfil lanovi su istog antroponimskog gnijezda, ali tvorbeni odnos meu njima nije u rijeniku jasno naznaen. Maljko je izvedenica od Maljo, a Maljo skraena (hipokoristina) forma od Malia (prema i RBM i RM). Ni u ovim interpretacijama odnos izmeu temeljnog imena i dvoslonog hipokoristika nije tipian. U RM s.v. Pantelija ima: Panko,Panjo, Panja. Od Resimir skraeno Reso, a od ovog izvedeno Resan (usp. RM). Izvedenica koja se nalazi u osnovi poznatija je u obliku Smoljan (usp. Smoljan Smiljani poznati kotarski uskok, Boko Desnica, o.c., knj. I, str. 89, 119 itd.). U patronimiji Dvorskog kraja nema pojave, tako este irom novotokavskog podruja, da se deformiraju patronimske postave na morfemskom avu kad su posrijedi izvoenja od izvedenih osobnih imena tipa Bogoje (strukture Bog/o Bogoslav + oje), usp. Borovi (od Borojevi), Dragovi (od Dragojevi), Predovi (od Predojevi) itd.. U izgovoru Dvorana prezimena Blagojevi, Bogojevi, Borojevi i Cvetojevi dobro uvaju svoje izvorne vrijednosti. Ostaje jedino pitanje nij li prezime Bogovi (u Rujevcu) stezanjem sekvencije ojev- u sekvenciju ov- prelo iz jednog tipa (tj. tipa Bogoj/e + evi) u drugi tip tvorbe (tj. Bog/o + ovi). Do odgovora na pitanje mogli bismo doi samo zavirivanjem u pisane dokumente. Sudei prema strukturi prezimena Milevi (Mili/a + evi), Perievi (Peri/Peri/a + evi), Pribievi (Pribi/Pribi/a + evi) te Vukievi (Vuki/Vuki/a + evi)i Dobreevi bi moglo biti izvedeno sufiksom evi od antroponimske varijante prozdemski oblikovane kao xx/xxx, tj. od Dobri/Dobri/a. U odnosu na ova dva prezimena, gdje je , u Dobreevi bi bila jo i promjena ei. Izvedeno od Jova (strukture Jovo/Jov/e + a) usp. Tvrdoglavi Jova probao je i ovako i onako , Branko opi, Gluvi barut, Sabrana djela, knj.6, Sarajevo 1976, str.163. Usp. Male u RBM i RM te motivaciju nastanka imena Petra imunovia, o.c., str.128 Usp. Nia, Nie, Nio od Nikola (RGM) Izvedeno od Vrane/Vranea (strukture VraneFrane + e). Od tako estog nadimka or/e,o (za muku) i ora (za ensku osobu). Ako je posrijedi vb, kao to P. imunovi misli da je u prezimena avarkapa/abarkapa, onda se i u ovog prezimena ispred i nalazi nadimak abar znaenja drvena posuda karakteristinog oblika , usp. nadimke Bava, Bavica, Badanj i sl. te prezimena abraja, abran, abri, abrilo itd. Ilibaa je kompozit od imena Ilija i apelativa baa (a baa kao drugi dio sloenice ima znaenje glavni, najstariji, najbolji vidi RSA s.v. baa). Da u relativno bogatom grozdu kojima je ivodar/ivoslav temeljito ime postoji pored ila, ile itd. jo i ilaja (vidi RM), onda bi ilajkovi moglo biti protumaeno kao prezime sa izvedenim imenom u osnovi. Budui da se sufiksom aj/a ostvaruju najee tvorbe od pridjeva, usp. Crnaja (od crn), Krivaja (od kriv), Suvaja (od suv) itd. (vidi RSP s.v. aj), i da se tako izvedenim formama oznaava najkarakteristinije svojstvo designata, po tvorbenim i znaenjskim vrijednostima svoje osnove (ilajko ilaja ilav) ovo bi prezime moglo pripadati ovom tipu.

Ovog prezimena nema ni u LPH ni u urievu popisu prezimena Dvorskog kraja, ali ga je potvrdio magnetofonski snimak u Zakopi (Milenko Bjelji). Rekao bih, da mu je u osnovi prije nadimak Bjelja (znaenje eljade bijele puti , vidi RSA s.v. brlja) nego hipokoristik od Beloslav/Bjeloslav. Prema RSA brkljaa ima i figurativno znaenje, tj. ovjek koji brzo, ali ravo radi, koji mnogo govori, esto i ono to ne razume. Nadimci Bukva, Bukvan i Tikvan istog su znaenjskog predznaka (vidi RSA s.v. bukva). Mogli bismo ga pridruiti porodici prezimena kojima se u osnovi nalaze nadimake metafore po znakovima za dijelove tijela, usp. kuk = Kuk (Kuki), aka = aka (aki)itd. (usp. u Petra imunovia Od glave do smokvina lista, o.c.,str. 207-218). Pogreno bi bilo zakljuiti, istie Petar imunovi (o.c., str. 29/30) da je u doba nastanka prezimena bilo mnogo oravih i slijepih (ori, Slijepevi), grbavih (Grbi), opakih (Opai)ili pak runih (Gubia). kako se tona identifikacija postie znakom koji istie iznimnu ljudsku osobinu, prema mnotvu prezimena s ovim tipom osnove prije bi se moglo govoriti o normalnim nego o patalokim stanjima u nekadanji ljuskim zajednicama, Da je ovo prezime prozodemske strukture Krivoi (a pretpostavljam da bi se i za takvu strukturu mogla nai potvrda u bogatije skupljenoj grai), onad nebi bilo nikakve sumnje u to da ono po svojim tvorbenim vrijednostima (tj. Krivoij/a + i)pripda ovom tipu tvorbe. Usp. Krnjaja u RSP s.v. aj, krnjznaenja onaj koji nije cjelovit u RSA s.v. krnj 2 te biljeku 128. Tipu tvorbe ovog prezimena pripada i prezime Suknja(j)i. U znaenjskom je suodnosu s prezimenima Paripovi i uni Prema RMS prpa ima znaenje onaj koji zuri, zja, onaj koji prodaje zjala usp. tamo prpast tj. prhutast Strukture utij/a + i Pripada tipu prezimena Hrgota, Hrgeti,Hrgovi, Vrgovi itd. u kojih je u osnovi hrg, rg, rgaa, rganj, vrg sa znaenjem razliite posude, usp. Milica Grkovi, Koren hrg u antroponimiji, Onomastica jugoslavica, vol 9, Zagreb 1982, str. 216 i Petar imunovi, o.c., str. 224. A uskoeno o samoolakava artikulaciju poetne suglasnike skupine. U znaenju opa imenica. U znaenju stareina, poglavar raznih upravno teritorijalnih jedinica, kneine, plemena, gradske optine, sela, vidi RSA. Znaenje je onaj koji je izvrio had, tj. kod muslimana koji je posjetio svetu zgradu kabu u Meki, a kod hriana koji je iao na poklonjenje Hristovu grobu u Jerusalimu, Abdulah kalji, o.c. pod hadija. Prema kaljievom rjeniku (o.c.) harambaa (arambaa) je voa hajduka, hajduki poglavar, starjeina hajduke ete. Znaenje je stareina, poglavar, u Vojnoj krajini kaplar. vidi RSA s.v. baa, usp. biljeku 127. Tj. tur. titula visokih vojnih i civilnih dostojanstvenika, vidi RMS s.v. paa. Glasovnim promjenama od upan, pa je pan (kajkavski deminutiv paner, odakle i prezimenska izvedenica) imao u panonsko slavonskom regionu isto znaenje kao i upan drugdje, tj, starjeina jedne administrativne jedinice, vidi RSP s.v. upa. Vidi biljeku 34. Leksem iz osnove prezimena prije e imati figurativno znaenje, tj. onaj koji se u neemu istie od svih , nego osnovno zanenje, tj. najvia titula vladara ili monarha. A figurativno znaenje zasigurno imaju i apelativi u osnovi i nekih drugih prezimena, npr. Begi (Begovi) ili Pai. Osnova ovog prezimena Dvorskog kraja ima znaenje stanovnik Brda usp. prezime Brdar u Petra imunovia, o.c., str. 48.

U osnovi je Bunjevac, tj. pripadnik junoslavenske etnike grupe, porijeklom iz oblasti izmeu Neretve i Bune, RSA s.v. Bunjevac Meu prezimenima Dvorskog kraja samo je ovo prezime izvedeno sufiksom (in)i. Kako se ovim sufiksom izvode jedino leksemi a-deklinacije, a toj deklinaciji u zapadnoj novotokavtini pripadaju i dvosloni hipokoristici treba pouzdano pretpostaviti da se u osnovi prezimena nalazi Vlajo od Vlah, najvjerojatnije znaenja hrianin (za muslimane), vidi RSA s.v. Vlah Vidi ivko Bjelanovi, o.c., str. 87 Vidi RSA s.v. bodlo Znaenja zastajati u govoru, zamuckivati, vidi RSM s.v.tepati Usp. RSP s.v.tepst(se) i RMS s.v. tepati se i tepac. Anko jonpet nansrne, dan gan zviznem po inkverici, Krnkontiu dinte! veli unda, Simo matavulj, Bakonja fra Brne, izd. Nolit, Beograd 1966, str. 32. tur. dug, visok Tj. ubrast ulav, znaenja koji ima male ui. Usp. RSA s.v. gula znaenja vor, kvrga, zadebljanje i s.v. gulav znaenja grbav Vidi biljeku *30 Vjerovatno znaenja kakvo ima i dupan, u RSA objanjeno kao pogrdno tupan U RSA kemer emer, tj. luno sagraena tavanica. Prema RSA ima znaenje visoka mrava osoba Usp. landup u RSA znaenja razuzdan ovjek. U RSA ima znaenje vragolan, mangup, obeenjak. U RSA je s.v. lotinja meu znaenjima i neuredna osoba. U RSA meava ima i figurativno znaenje, tj. ono to navire u brzim naletima, navala ,bujica, Slino znaenje ima i Tima. Jedno od rijetkih prezimena s pozitivnim znaenjskim sadrajem jer prema RSA ima i figurativno znaenje, tj. osoba izvanrednih osobina (obino izvanredne ljepote) Prema RSA kepija kevija ima znaenje velika kaika s dugom drkom. Isto to i kutlaa (v. Abdulah kalji, o.c.), usp. prezime Kutlaa. Madarac prema RSA moe imati znaenje: vrsta pasulja, vrsta kukuruza, vrsta luka, vrsta opanka, vrsta plesne igre, vrsta vina i vrsta vjetra. U osnovi je izvedenice stan znaenja ljetno stoarsko naselje s kolibama, torovima. Izvedeno od Andas ( Ando Andon, Andrej, Andrija, v. RM) pejorativnim sufiksom ura. Hipokoristik od Belimir, Berislav, Berivoj itd. U RM Topo je hipokoristik od Antun ,usp. Mepo i Metod(ije) u ivko Bjelanovi, o.c., str. 95. Istog znaenja kao i umura, tj. onaj koji pravi ili prodaje umur, vidi RSM s.v. umur i umura. Vidi ivko Bjelanovi, o.c., str. 70, 155 i 169. Tako u Babievoj monografiji (o.c., str 50/51) meu neto vie od 500 imenikih sufiksa uopte nema sufiksa eka Vidi ivko Bjelanovi, o.c., str. 220 i 225. O uzrocima irenja turcizama u salvenskim i balkanskim jezicima vidi u Abdulaha kaljia, o.c., str. 11-13. I osam zajednikih prezimena, sve prema urievu popisu. Vidi V. A. Nikonov, Horvatskie familii v statistiko-geografieskom osveenii, Onomastica jugoslavica, vol. 9 , Zagreb 1982, str. 258/259 i Petra imunovi, o.c., str. 86. Kad izuzmemo zajednika prezimena Kneevi, Lonarevi, Pilipovi i Vidakovi, njih 78 identificira Srbe a 25 Hrvate.