Podaci u okolini raunala kao to su zvuk, slika, pokret i dr. Gotovo su uvijek u obliku nepogodnom za izravan unos u raunalo.

Te podatke treba prikladnim pretvornicima i njima prilagoenim sklopovima pretvoriti u elektrine signale prihvatljive raunalu. U tu svrhu se koriste ulazni ureaji, a to su svi oni ureaji koji omoguavaju unos podataka u raunalo. Ulazni ureaji mogu se podijeliti u dvije glavne skupine:

Prvu ine ulazni ureaji koji imaju suelje prema ovjeku odnosno pomou kojih ovjek svojim djelovanjem predaje eljene podatke (tipkovnica, mi, grafika ploa) Drugu ine ureaji sa sueljem prema drugim ureajima koji predaju podatke bez ovjekova posredstv a (magnetski diskovi,A/D pretvornici)

Tipkovnica (eng.keyboard) je jedan od najstarijih i najeih ulaznih ureaja. Naslijeena je izravno od mehanikih pisaih strojeva, a njena je graa jednostavna i jeftina. Unos podataka u raunalo pomou tipkovnice je jednoznaan i lak, a uporaba jednostavna. Ona je posebno pogodan i zasada nezamjenjiv ulazni ureaj za unos teksta.

Tipkovnica se sastoji od tipaka iji se broj kree od 40 pa do vie od 100,zavisno o modelu i proizvoau. Istodobno se mogu koristiti i dvije tipke (npr. SHIFT i a daju veliko slovo A), tako da ukupan broj znakova koje moe generirati tipkovnica prelazi nekoliko stotina. Razlikujemo pet vrsta tipki:

Standardne (alfanumerike) tipke slova i interpunkcijskih znakova. Numerike tipke koje slue za unos brojanih podataka. Da bi se ove tipke koristile mora biti ukljuena "num lock" funkcija koja se nalazi u gornjem lijevom kutu,inae tipke imaju drugu funkciju Kursorske tipke koje slue za pomicanje kursora odnosno pokazivaa na ekranu

Funkcijske tipke obino su oznaene s F1,F2,,F12,a njihova namjena ovisi o programu koji se izvodi na raunalu Kontrolne tipke su npr.CTRL,ALT,SHIFT,a njihova funkcija takoer ovisi o programu koji se izvodi na raunalu

Tipkovnice se na raunalo najee spajaju preko USB suelja.

I (eng.mouse) je nakon tipkovnice najee koriteni ulazni ureaj. Izumio ga je Amerikanac D.Engelbart 1963. godine, a u iroj je uporabi tek od 1982. godine kada je tvrtka Mouse Systems proizvela prvog mia za IBM-PC raunala. Pojava raunala Apple Macintosh 1984.g. sa grafikim korisnikim sueljem i miem kao standardnom opremom otvorila je irom vrata njegovoj uporabi.

Kompjuterski mi iz 1964. godine

Mi je mala pokretna sprava spojena s raunalom pomou kabela ili beino. Izgledom podsjea na ivog mia, pa mu otuda i naziv. Pomicanjem mia po podlozi obino se pomie kazalo na zaslonu monitora, a pritiskom na jednu od tipki na gornjem dijelu mia daje se odreena naredba raunalu. Upravljanje nekim programom uz pomo mia svodi se na postavljanje pokazivaa na jednu od vie ponuenih mogunosti na zaslonu monitora i zatim izborom te mogunosti pritiskom na tipku mia. Miem se,za razliku od tipkovnice, moe rukovati bez posebne izvjebanosti, pa se vjetina uporabe stjee vrlo brzo i prirodno. Prije su se uglavnom rabili opto-mehaniki, a danas optiki i u novije doba laserske mievi.

OPTOMEHANIKI MIEVI
su danas u najiroj uporabi,a rade na vrlo slinom principu kao mehaniki od kojih su posudili sistem "tri valjka"; dva koja prenose vertikalni i horizontalni pomak kuglice i trei koji pridrava kuglicu priljubljenu uz prva dva. Ipak, za razliku od mehanikih mieva biljeenje pomaka odvija se uz pomo LED dioda i svjetlosnih senzora. Na kraju valjaka su rupiasti kotaii koji se rotiraju zajedno s valjcima. Kroz rupice na obodima tih kotaia jedna dioda isijava svijetlost, a druga dioda prihvaa svjetlost kada ona prolazi kroz otvor (rupicu) na kotaiu. Nema li pomaka mia, ne pomiu se kotaii i ne mijenja se stanje primajue diode, i kursor na ekranu miruje. Ako se mi pomakne mijenja se stanje diode (ima svjetla-

nema s,kvjetla), biljei se pomak i pretvara u elektrini signal. Mali elektroniki sklop alje signal u raunalo gdje ga upravljaki program (driver) pretvara u vrijednosti koordinata i pomie po ekranu. .

OPTIKI MIEVI
su donedavno bili vrlo rijetki i koristili su se gotovo iskljuivo na grafikim radnim stanicama, a njihov je problem bio u tome to su za rad zahtijevali posebne podloge sa oznakama koje je fotoelija u miu koristila da bi odredila pomak mia. Potrebu za posebnom podlogom prvi je eliminirao Microsoft sa svojom intellieye tehnologijom; na mjestu gumene kuglice nalazi se uvueno optiko osjetilo (sensor) - objektiv vrlo osjetljive ugraene CMOS kamere koja svake sekunde naini 1500 slika povrine po kojoj se mi kree. Usporedbom slika ugraeni procesor otkriva smjer i nain pokretanja mia. Prednosti optikih mieva su to nemaju nikakvih mehanikih dijelova (izuzev uobiajenih tipki i kotaia) to pridonosi veoj trajnosti i pouzdanosti,a u stanju su i neto bre i preciznije biljeiti pomake od optomehanikih i mehanikih mieva. No imaju i jednu manu- ne rade na podlogama koje na mikrorazini ne daju nikakvu razliitost uzoraka kao npr.staklena podloga(reflektirano svjetlo daje nejasne informacije jer se ne fokusira na povrini), refleksivna podloga(zrcala) i potpuno crna podloga (ne daje nikakvu refleksiju).

LASERSKI MIEVI
Najmoderniji mievi upravo su laserski mievi. Ve 1998-te tvrtka Sun Microsystems uklopila je laserski mi unutar svog Sun SPARC servera. Meutim nije uao u komercijalnu prodaju sve do 2004. Godine kada je Logitech u suradnji sa Agilent Technologies predstavio model laserskog mia MX 1000. Ovakav mi, umjesto LED dioda koristi mali laser za osvjetljavanje povrine ispod senzora, koji poveava rezoluciju slike generirane od mia to rezultira 20x veoj osjetljivosti na povrinu u usporedbi na optiki mi preko interferencije. Nedostatak MX 1000 je u tome da ne reagira odmah na pomicanje nakon to je mi podignut pa sputen na povrinu. Noviji modeli ne pate od toga problema zbog uvedene mogunosti ouvanja energije (skoro svi optiki, laserski i LED mievi su implementirali tu mogunost, osim igraih mieva gdje je i milisekunda vana). Laserski mi je dizajniran kao beini mi da sauvaju to vie mogue energije. Tako da zbog toga mi blinka laserom kada je u stanju ekanja (standby mod) tj. 8 sekundi nakon zadnjeg pomaka, to takoer produuje ivotni vijek lasera. ner (eng.scanner) je ulazni ureaj raunala namijenjen izravnom unosu crtea i slika s papira u raunalo. Zadatak mu je digitalizirati predloak tj. pretvoriti ga u oblik prihvatljiv raunalu.

Stolni skener

Skeniranjem se predloak dijeli na konaan broj osnovnih elemenata, toaka (eng. Dot). Ukupan broj tih toaka naziva se razluivost skenera (rezolucija, engl.resolution). Razluivost skenera izraava se brojem toaka po jedinici duljine. Kao jedinica duljine koristi se amerika mjera inch. Mjerna jedinica razluivosti je dpi (dots per inch- broj toaka po inchu). to je vea razluivost skenera to je predloak vjernije prenesen. Dananji skeneri imaju minimalnu rezoluciju od 1200x600 DPI. Naelo rada skenera temelji se na pretvorbi svjetla odbijenog od slike u elektrine impulse. Slika koju se eli unijeti u raunalo osvjetljava se ugraenim izvorom svjetla. Zrake svjetla odbijene od povrine slike dovode se sustavom ogledala, lea i filtara prema osjetilima (senzorima) svjetla. Zadatak senzora svjetla je energiju svjetla pretvoriti u elektrinu energiju i to na nain da je iznos elektrine struje proporcionalan jaini svjetlosti. Veza skenera s raunalom ima 2 znaajne razine, fiziku i programsku. Fiziko se povezivanje, zbog velike koliine podataka koje skener treba prenijeti u raunalo, ostvaruje posredstvom SCSI,Fire Wire i USB suelja, a vrlo rijetko preko paralelnog porta. to se tie programskog dijela, danas je uobiajeno da se skeniranje odvija neposredno iz nekog od popularnih programa za obradu slika (Corel Draw, Adobe Photoshop), a neposrednu vezu i prevoenje naih "elja" u naredbe skeneru ostvaruje pogonski program (eng.driver). S obzirom na grau i nain skeniranja predloka razlikujemo slijedee vrste skenera:

Runi skeneri su najjednostavnija i najjeftinija vrsta skenera i slue za primjene na koje se postavljaju vrlo mali zahtjevi. Slika koju se eli unijeti u raunalo postavlja se na ravnu plohu,a skener se povlai runo preko slike laganim, ravnomjernim i pravocrtnim pokretom Stolni skeneri su najrasprostranjeniji skeneri s najirom primjenom. Obino su A4 ili A3 formata,a mogu se opremiti i dodatkom za skeniranje transparentnih predloaka ili automatsko umetanje stranica. Predloci se stavljaju na staklenu plohu ispod koje se pomie sustav za oitanje slike,dok se s gornje strane preloak izolira zatvaranjem poklopca Rotacijski skeneri su najkvalitetniji skeneri. Sastoje se od valjka oko kojeg se omata predloak koji se,kako se valjak okree oko svoje osi, zajedno s njim vrti. Okretanjem valjka i uzdunim pomicanjem osjetila skenira se cjelokupna povrina predloka. Cijena im je izuzetno visoka pa ih koriste samo jako zahtjevni korisnici

Primjenjivost pojedinih vrsta skenera: Skenirani predloak Pisani dokumenti Knjige Crtei Veliki crtei Fotografije Runi skener mogue za nudu mogue za nudu mogue za nudu ne preporua se mogue za nudu Stolni skener preporua se mogue preporua se mogue za nudu mogue Rotacijski skener mogue nije mogue preporua se mogue preporua se

Postoji jo itav niz raznovrsnih ulaznih ureaja, manje poznatih, ograniene uporabe ili zastarjelih. Meu njima najvie se istiu:

Palica za igru ili upravljaka palica (Joystick) Upravljaka palica je pokazni ureaj koji slui za pomicanje pokazivaa ili nekih drugih objekata na zaslonu monitora i davanje naredbi raunalu pritiskom jedne od tipki palice. Pokreti palice pretvaraju se u elektrine impulse i prikljunim kabelom impulse prenose raunalu.

ita crtinog koda (Bar code reader) ita crtinog koda sastoji se od izvora svjetlosti (za osvjetljivanje crtinog koda), senzora (za pretvorbu odbijene zrake u elektrine impulse) i pretvaraa (za pretvaranje impulsa u oblik prihvatljiv raunalu). ita crtinog koda zapravo je posebna vrsta skenera. Pojavljuje se u nekoliko razliitih izvedbi: u obliku olovke, pitolja i laserski ita. Najei je laserski koji se koristi u trgovini za isitavanje cijena.

Digitalni fotoaparat Digitalni je fotoaparat poput klasinog fotoaparata koji umjesto filma ima osjetilo svjetlosti. Rukovanje je isto kao i kod obinog aparata, dakle korisnik izabire prizor koji eli snimiti te pritie okida. Prizor se projicira na osjetilo svjetlosti gdje se pretvara u elektrine vrijednosti. Digitalni fotoaparati imaju ugraeni vlastiti zaslon na kojem je mogue vidjeti upravo snimljenu fotografiju. Kvaliteta fotoaparata uglavnom ovisi o dvama obiljejima: razluivosti osjetila svjetlosti i kvaliteti optikog sustava (lea). Digitalni fotoaparat slike sprema na izmjenjivu memorijsku karticu iji se sadraj moe brisati te se na istu karticu snimiti nove slike.

Izlazni ureaji podatke iz raunala pretvaraju u oblik prihvatljiv okolini. Ta okolina mogu biti ljudi pa su to onda prikazi podataka u vizualnom ili zvunom obliku, ili pak strojevi kada su prikazi u obliku elektrinih veliina (npr. Napon, struja). Svako je raunalo opremljeno bar jednim izlaznim ureajem, a esto puta i s vie njih. Postoji mnogo vrsta izlaznih ureaja koji se meusobno razlikuju namjenom,tehnologijom izrade,cijenom... Monitor je izlazni ureaj koji podatke iz raunala prikazuje na svom zaslonu u ovjeku razumljivu obliku. Prikaz se sastoji od teksta, crtea, razumljivih simbola i sl. Prikaz na zaslonu brzo se i lako se mijenja, privremene je naravi i gubi se prekidom napajanja monitora. Monitor je najee koriteni izlazni ureaj,a u uporabi je od prve pojave elektronikih raunala.

Osnovni element slike na zaslonu monitora je zaslonska toka (eng.pixel) koja je po svojoj cijeloj povrini jednake boje i svjetlosne jakosti. To je krug promjera 0,1 - 0,5 mm ili pravokutnik podjednakih dimenzija. Kvaliteta slike monitora najprije ovisi o broju toaka; to ih je vie na zaslonu slika je bolja, a mjera kojom se kvaliteta slike mjeri zove se razluivost ili rezolucija (eng.resolution). Razluivost monitora jednaka je broju toaka koje on moe prikazati, a izraava se umnokom broja toaka u vodoravnom i okomitom smjeru (npr. Rezolucija 640 x 480 = 307200 zaslonskih toaka). Kod suvremenih monitora razluivost se kree od 640 x 480 do 2560 x 2048, a kod nekih ak i vie. S obzirom na mogunost prikaza monitori se dijele na:

Jednobojne (monokromatske)- imaju jednobojni prikaz na crnoj podlozi (ili crni prikaz na jednobojnoj podlozi), a kao boje najee se koriste bijela (siva),uta i zelena. Ovakvi su monitori danas vrlo rijetki. Viebojne (kolor) - kombiniraju prikaz od triju osnovnih boja: crvene, zelene, plave (eng.red,green,blue), pa se zato i nazivaju RGB monitorima. Kombinacijom intenziteta tih boja mogue je dobiti bilo koju drugu.

Osim te podjele, monitori se mogu podijeliti i s obzirom na konstruktivne elemente itehnologiju konstrukcije, pa tako razlikujemo i:

Monitore s katodnom cijevi (eng.CRT monitor;cathode ray tube)- njihov temelj ini katodna cijev. Nekad najrasprostranjenija vrsta monitora odlikuju se visokom kvalitetom slike, visokom razluivou, viom od bilo koje druge vrste monitora, dobrom pouzdanou i umjerenom cijenom Monitore s tekuim kristalima (eng.LCD monitor;liquid crystal display)- dobili su naziv po zaslonskom dijelu ije se djelovanje temelji na svojstvima tekuih kristala. Odlikuju se malim dimenzijama, vrlo malom potronjom energije i zanemarivo malim tetnim zraenjem, ali imaju ogranieni vidni kut. Najvie se primjenjuju kod prijenosnih raunala. Monitore s plinskom plazmom (eng.gas-plasma display)- njihovo djelovanje temelji se na pobudi plina smjetenog izmeu dvije staklene ploe sa vodljivim elektrodama pomou elektrinog polja.Mogu prikazivati jednobojnu sliku,a ta boja ovisi o koritenom plinu(najee argon i neon).Odlikuju se malim dimenzijama,sposobnou emisije svijetla i visokom potronjom energije. Elektroluminiscentne monitore (eng.electroluminescent,EL)-njihovo djelovanje temelji se na elektroluminiscenciji, a graa njihovog zaslona slina je grai zaslona monitora s plinskom plazmom,s tom razlikom to se izmeu staklenih ploa nalazi kruta elektroluminiscentna tvar (npr.spoj cinka,sumpora,magnezija i fosfora). Odlikuju se malim dimenzijama,visokom pouzdanou, dobrim vidnim kutom,dugim vijekom trajanja

Veliina zaslona monitora mjeri se duljinom dijagonale zaslona u inchima. Uobiajene dimenzije zaslona su 12,14,15,17,19 i 21". Monitori veih zaslona su skuplji i koriste se uglavnom za grafike i profesionalne primjene. Vrlo vana karakteristika monitora je i vertikalna uestalost (eng.refresh rate). To je podatak koji govori koliko se puta u sekundi ispie cijeli zaslon.Da bi se izbjeglo treperenje, ta uestalost mora biti iznad 25 Hz, a prihvatljive vrijednosti iznose od 75 Hz na vie. Slika koju vidimo na monitoru se sastoji od malenih tokica koje se zovu pikseli. Pri uobiajenoj rezoluciji monitor prikazuje preko milijun piksela, i raunalo mora odluiti to uiniti sa svakim od njih kako bi izgeneriralo sliku. Za to mu je potreban prevoditelj neto to e podatke koje alje CPU pretvoriti u sliku koju vidimo. Taj se proces odvija u sklopu koji se naziva grafika kartica. Projektor je ureaj koji omoguuje projekciju prikaza podataka iz raunala na zid ili platno tako da se esto koristi za raunalne prezentacije. Najrasprostranjenija vrsta projektora su LCD projektor. Kod njih se svijetlost ugraenog izvora svjetlosti (sijalice) proputa kroz LCD pokazivalo. Slika se nakon toga oblikuje sustavom ogledala i lea te projicira. Postoje je i skuplji DLP (Digital Light Processing) projektori kod kojih se slika stvara pomou ugraenog poluvodikog elementa s mnogo mikroskopskih zrcala koja se

mogu zakretati. Grafika kartica je tiskana poluvodika ploica koja se sastoji od:

grafikog mikroprocesora GPU (graphic processing unit) koji je slian CPU, no dizajniran posebno za izvravanje sloenih matematikih i geometrijskih operacija potrebnih za generiranje slike. GPU odluuje to uiniti sa svakim pikselom na ekranu memorije koja pohranjuje podatke o svakom pikselu, njegovoj boji i poziciji na ekranu, a slui i za privremenu pohranu izgenerirane slike. Radi na velikim brzinama i o njenom kapacitetu ovisi rezolucija i broj boja koje grafika kartica moe prikazati. RAMDAC-a odnosno digitalno-analogni konverter koji se direktno vee za memoriju i pretvara sliku u analogni signal koji monitor moe koristiti

Grafika se kartica spaja na matinu plou preko PCI, AGP ili PCIe sabirnice. Ako se koristi PCIe sabirnica, mogue je koristiti dvije grafike kartice istodobno kako bi se poveala njihova uinkovitost. Veina grafikih kartica ima 2 izlaza digitalni DVI izlaz koji se koristi za LCD monitore i VGA izlaz koji se koristi za CRT i LCD monitore (kod LCD monitora njegovo koritenje rezultira neto loijom slikom). Sa monitorom se spaja pomou istoimenih kabela. Neke matine ploe imaju integriranu grafiku karticu.

Pisa je izlazni ureaj koji tekst ili raunalno stvorenu sliku ispisuje na papir ili drugi medij, primjerice prozirnu foliju.

Najrasprostranjenija su dva formata pisaa: 254 mm (A4 i ui) i 406 mm (A3 i ui). Pisai mogu prihvatiti dva glavna oblika papira: pojedinane listove (eng.cut sheet) papira koji se pojedinano se stavljaju u pisa, i beskonani papir (eng. Continuous paper, fan-fold paper) koji je izraen u obliku dugake vrpce. Svi mogui znakovi koje pisa moe otisnuti ine skup znakova od kojih korisnik moe birati, a obino su pohranjeni u unutarnju ROM memoriju pisaa. Uobiajeni skupovi znakova su oni koji sadre slova, interpunkciju i posebne znakove koji se koriste u nekoj zemlji(npr.,,,,,). Isti skup znakova pisa moe ispisati u vie veliina i oblika. Najloiji(s obzirom na kvalitetu ispisa) ali najbri nain ispisa zove se draft,a najkvalitetniji ali i najsporiji nain NLQ (eng.near letter quality). Postoje jo dva naina ispisa, neproporcionalan koji se vie ne koristi i kod kojeg svi znakovi imaju jednaku irinu i proporcionalan kod kojeg su razliiti znakovi (npr."i" i "m") razliitih irina. Dio programa koji podatke iz raunala pretvara u oblik pogodan za ispis na nekom pisau naziva se pogonski program pisaa (eng.printer driver). Veina naredbi za upravljanje radom pisaa dolazi iz raunala, ali pisai imaju i obino nekoliko tipki na kuitu kojima se mogu dati osnovne naredbe kao npr.za uvlaenje papira. Pisa se s raunalom spaja preko paralelnog i USB suelja. Postoje dvije vrste ispisa:

Crno-bijeli ispis Ispis u boji - postoje dvije vrste; prva vrsta se dobiva kombinacijom tri osnovne boje; crvene, zelene i plave (eng. RGB). Slaganjem toaka od te tri boje dobiva se dojam slike sastavljene od vie boja. Druga vrsta, danas najea, umjesto RGB kombinacije koristi njihove komplemente,

tzv. CMY(K) (crvenkasto - modra, eng. Cyan; ljubiasto - crvena,eng.Magenta; uta, eng.Yellow; crna,eng.black), ali se tada koristi postupak kojim se od temeljne boje (bijela) oduzima postotak CMY boja. S obzirom na tehnologiju s kojom se ostvaruje otisak razlikujemo vie vrsta pisaa.

LASERSKI/LED PISA
Osnovni dijelovi laserskih i LED pisaa su bubanj i spremnik tonera te izvor svjetlosti. Prvo se bubanj uz pomo visokog napona elektriki nabije na jedan polaritet.Uz pomo laserske zrake (laserski pisa) ili svjetlosti iz dioda (LED pisa) bubanj se naelektrizira na suprotni polaritet na mjestima gdje treba doi piksel koji se nalazi na slici.Dakle, svaka toka na slici odgovara jednoj toki na bubnju.Kad je bubanj naelektriziran, prolazi kroz toner koji je naelektriziran na suprotni polaritet, tako da se on lijepi na bubanj samo na onim mjestima gdje bi trebali doi pikseli sa slike.Tako uhvaeni toner, koji je zapravo prah, prenosi se na papir koji opet ima suprotnu polarizaciju.Da bi toner vrsto ostao na papiru, mora se zagrijati na visoku tempersturu, iznad 200 stupnjeva.

LASERSKI PISA U BOJI

za razliku od monokromatskog, umjesto jednog cartidgea s tonerom ima poseban toner za svaku boju (CMYK), te koristi posebno ulje za fiksiranje boje na papiru. Prilikom ispisa radi internu separaciju po bojama koje se tada procesiraju odvojeno, pa je etiri puta sporiji od monokromatskog. Cijenom je viestruko skuplji od monokromatskih laserskih printera. Laserski pisai imaju vlastiti mikroprocesor i odreenu koliinu ROM-a u kojem je program i RAM u koji se pohranjuju obraeni podaci.Budui da raunalo alje pisau ASCII znakove, razne geometrijske oblike i sline neuporabljive podatke,procesor te informacije rasterizira tj. Pretvara u bitmapiranu sliku tako da svaka toka na papiru odgovara jednoj toki na papiru.Razluivost prosjenih laserskih ili LED pisaa kree se od 600x600 do 1200x1200 dpi, a brzina do 10 stranica u minuti. Prednosti laserskih pisaa su kvaliteta ispisa,niska cijena ispisa po stranici, trajnost spremnika tonera, a mane visoka cijena samog pisaa i visoke cijene bubnja koji se mora mijenjati svakih 10 000 do 20 000 ispisanih stranica i spremnika s tonerom.

TINTNI PISAI (INK-JET)

Tintni pisai su najraireniji pisai u boji. Koriste se za sve mogue vrste ispisa, poevi od najjednostavnijih tekstualnih ispisa pa sve do gotovo fotografskog ispisa slika i raunalne grafike. Jedna od najvanijih stavki tintnih pisaa je tinta (CMYK kombinacija). Tinte su uglavnom zasnovane na vodi (70 i 90 %), pa prilikom ispisa na papir dolazi do irenja kapljice i kvarenja razluivosti,a u nekim sluajevima guvanja papira i izoblienja konanog otiska.Zato je obino potreban malo kvalitetniji papir sa veom sposobnou upijanja (ink-jet papir). Za postizanje najviih razluivosti (1440x720 dpi, 1200x1200 dpi) i ispis fotografske kvalitete koristi se poseban photo papir. Postoje dvije osnovne tehnike rada ink-jet pisaa. Prva je Hewlett-Packardova tehnologija termikog zagrijavanja kod koje se tinta sustavom kanala unutar ispisne glave dovodi do komore gdje se nalazi grija. Grijau se alje elektrini impuls koji uzrokuje gotovo trenutno vrenje tinte koja tada ispunjava komoru u kojoj se nalazi.Brzina zagrijavanja toliko je velika da tinta dolazi gotovo trenutno u stanje kljuanja, stvara se parni mjehuri koji istiskuje tintu kroz mlaznicu za papir.U tom je trnutku strujni

impuls ve prestao, pa se tinta (zajedno s grijaem i ostatkom tinte) brzo hladi.Hlaenjem se tinta skuplja i mjehuri nestaje,pa se stvara podtlak koji u komoru uvlai novu koliinu tinte i postupak se ponavlja. Druga je piezoelektrini efekt (pojava primjeena kod nekih kristala kod kojih,kada im se dovede strujni impuls,dolazi do lagane deformacije). Princip rada vrlo je slian termikom. I ovdje postoji komora koja se puni tintom, ali koja se u komori ne zagrijava,nego se na kristal dovodi elektrini impuls koji uzrokuje njegovu deformaciju. Ova stvara tlak u komori i istiskuje kapljicu tinte na papir. Prestnkom elektrine pobude kristal se vraa u prvobitni oblik, u komori se smanjuje tlak to ju puni svjeom tintom. Piezo pisai imaju mogunost proizvodnje kapljice varijabilne veliine; neposredno prije izbacivanja tinta se povue natrag u mlaznicu,za vrijeme izbacivanja gurne ju ven i zatim ponovno povue natrag, pa se dobiju savreno oblikovane kapljice kojima je mogue promijeniti veliinu. Vano je napomenuti da ink-jet pisai imaju vrlo mali memorijski meuspremnik (32-64 KB), pa se postupak rasterizacije i separacije odvija u raunalu. Prednosti ink-jet-ova su niska cijena, kvaliteta ispisa u boji (iako nije dobra kao na laserskim, cijena je i do 10 puta nia od laserskih pisaa u boji), povoljna cijena ispisa, a glavne mane sporost i poseban papir kako bi se dobio visokokvalitetan ispis. Ureaji koji su sposobni digitalne podatke iz raunala pretvoriti u zvuk raspoznatljiv ovjeku (najee glazba i ljudski govor) zovu se sintetizatori zvuka. Zvuk nastaje pod nadzorom upravljakog programa D/A pretvorbom u sklopu za sintetiziranje zvuka. Postoji nekoliko naina na koji se stvara zvuk kod osobnih raunala.Veina ih nema tvorniki ugraene sklopove za stvaranje kvalitetnog zvuka,ve se zvuk stvara slanjem pravokutnih impulsa odreene frekvencije (visine tona) i trajanja iz mikroprocesora na ugraeni zvunik.Kako je na taj nain mogue stvoriti samo tonove jednake glasnoe,on se koristi samo za signalizaciju. Ugradnjom dodatnih sklopova u raunalo mogue je bitno poboljati zvuk. Takvi dodaci u obliku kartice slue za sintezu zvuka,a zovu sezvune kartice.

ZVUNA KARTICA
Zvuk je po svojoj prirodi analogan sastoji se od valova koji putuju zrakom. Budui da su raunala digitalna i koriste elektrine signale za 0 i 1, potreban je ureaj koji e digitalne podatke iz raunala pretvoriti u zvuk prepoznatljiv ovjeku. Taj ureaj se naziva zvuna kartica i dolazi u obliku kartice koja se spaja na matinu plou preko PCI ili PCI Express sabirnice. Suvremene matine ploe u pravilu dolaze sa ugraenim zvunim karticama, tako da dodatne kartice veinom kupuju entuzijasti i profesionalnci koji zahtjevaju izrazito visoku kvalitetu zvuka.

PCI zvuna kartica Glavni dijelovi zvune kartice su:

digitalno analogni konverter (DAC digital to analog converter) koji pretvara digitalne podatke o zvuku iz raunala u analogni zvuk koji se alje zvunicima analogno digitalni konverter (ADC analog to digital converter) koji vri obrnuti proces ; pretvara zvuk sa audio ulaza u digitalne podatke koje raunal moe obraivati specijalizirani mikroprocesor DSP (digital signal processor) koji vri dio obrade podataka prilikom analogne i digitalne pretvorbe (drugi dio vri CPU), i obavlja druge obrade vezane uz zvuk npr. echo, reverb, 3D efekti memorija koja ubrzava obradu podataka privremeno ih pohranjujui razni ulazni i izlazni prikljuci za mikrofon, zvunike, digitalni ulazi, USB konektori itd.

Zvune kartice koriste nekoliko razliitih metoda da bi stvorile zvuk. Najloija i najjednostavnija je FM (frequency modulation) sinteza kojom se generira signal odreene frekvencije,a zatim se izobliuje primjenom razliitih postupaka, ime se eli postii slinost sintetiziranog zvuka sa zvukovima iz prirode, npr. glazbenih instrumenata,ljudskog govora i sl. Bitno kvalitetnija wavetable sinteza koja koristi pohranjene uzorke pravih instrumenata i drugih prirodnih izvora zvuka da bi stvorio zvuk. esto se koristi nekoliko uzoraka istog instrumenta sa razliitim visinama da bi dobiveni zvuk bio to realistiniji. Najkvalitetnija je sinteza na bazi fizikalnih modela koja koristi matematike algoritme koji simuliraju fizikalni model instrumenata,npr. kod gitare se simulira putovanje vala kroz icu.

Zakljuak: Da su se ulazni , izlazni uredjaji razvijali u prilagodi ovjeka za lakim nainom rada odnosno unoenja podataka u raunar i koristei isti. Razvijanjem tehnologije i ovjeka da koristi raunalo dolazilo je kroz godine napretka poboljanjem i izradom novi ulazno, iulazni ureaja, softiciranijim i standarizacijom novi u korist ovjeka da ovlada informacijama i koristi za lake ovladavanjem posla i novi izazova u napedku ovjanstva i u svakodnevnom ivotu.