1 GRAĐA RAČUNALA

2 SOFTWER HARDWARE

Primjer podatka i po čemu se on razlikuje od informacije.

“Sunčano vrijeme” > “Danas je sunčano vrijeme”

Informacija je obavijest koja ima neki cilj ili svrhu, tj podatak dobiva oblik informacije samo ukoliko predstavlja neko znacenje i se može
iskoristiti za postizanje nekog cilja. Informacije mjenjaju dosadašnje znanje i utječu na naše daljnje odluke i ponašanje.
Informacije su izvor znanja!
Računalstvo je znanost koja se bavi proučavanjem računala i postupaka koji se primjenjuju na računalima.
Informatika je znanost o uporabi elektroničkih uređaja u svrhu prikupljanja, obrade i prijenosa podataka.

Osnovni pojmovi vezani za računala:

• HARDWARE (hardver) tj. tehnički ili materijalni dio računala (to je sve ono što mi vidimo)
• SOFTWARE (softver) tj. nematerijalnu osnovu (to su različiti programi za računala)
• LIFEWARE (lajfver) specijalizirani kadrovi tj. ljudi posebno osposobljeni za rad na računalima

1
POVIJESNI PREGLED RAZVOJA RAČUNALA

Godina Otkriće Izumitelj Opis

3. tisudljede Sastoji se od raznobojnih kuglica raspoređenih u više redaka, upotrebljavaju ga još i
ABAKUS Kinezi
pr. Kr. danas mala djeca u dječjim vrtidima i kod kude
Koristi svojstva logaritma tako da velike brojeve izrazi pomodu manjih s kojima je lakše
16. stoljede LOGARITAMSKO RAČUNALO John Napier
računati.
PASCALOV KALKULATOR Prvi mehanički stroj s mnoštvo zupčanika koji je mogao zbrajati i oduzimati velike
1642. Blaise Pascal
(PASCALINA) brojeve.
1671. LEIBNIZOV KALKULATOR Gottfried Leibniz Mehanički stroj koji je uz zbrajanje i oduzimanje mogao i množiti i dijeliti.
1821. DIFERENCIRANI STROJ Charles Babbage Mehanički kalkulator sličan Pascalovom, ali puno vedih mogudnosti.
To bi bio univerzalni stroj za računanje. Sastojao bi se od sljededih dijelova: dio u koji
se unose podaci, dio koji računa, dio koji upravlja strojem, dio koji pamti podatke i dio
1833. Ideja ANALITIČKOG STROJA Charles Babbage
koji prikazuje rezultate. Nije konstruiran jer je sama ideja bila daleko ispred tadašnjih
tehničkih dostignuda.
UREĐAJ ZA ČITANJE Ovim strojem 1890. riješen je problem obrade rezultata popisa stanovništva u SAD-u
1887. Herman Hollerith
BUŠENIH KARTICA čija je obrada bila gotova za mjesec dana (dok su to prije radili i po nekoliko godina).
Prvo računalo s elektronskim cijevima. Služilo je Englezima za dešifriranje njemačkih
1939. COLLOSSUS Alan Turing
tajnih poruka.
1942. Z3 Konrad Zuse Prvi elektromehanički kalkulator koji je radio u binarnom kodu.
Prvo elektromehaničko računalo koje je radilo bez posredovanja čovjeka. Veličina: dug
1943. MARK I Howard Aiken
17 m, visok 2,5 m, sastavljen od milijun dijelova.
Opisao građu i djelovanje računala. Svako računalo mora se sastojati od sljededih
Funkcijski opis računala
1945. John von Neumann dijelova: ulazne jedinice, izlazne jedinice, memorija, upravljačka jedinica, aritmetičko
Von Neumannov model
logička jedinica.
Prvo elektroničko računalo. Sastavljeno od 18000 elektronskih cijevi (koje su često
1946. ENIAC 2
John Eckert i John pregorijevale), teško 30 tona, zauzimao površinu od 1500 m .
Mauchley Prvo komercijalno računalo (proizvedeno 46 komada). Koristilo se u poslovne i
1951. UNIVAC I
znanstvene svrhe.

2
Vrste računala

Vrste racunala razlikujemo zavisno o njihovoj uporabi, bilo da je rijec o osobnom racunalu, racunalu za firmu ili uredskom racunalu.

Desktop racunalo Server Tablet

Smartphone Laptop Igraca konzola

3
Glavne karakteristike suvremenih računala:
Računala postaju sve manja
Jeftinija
Pouzdanost u radu
Brzina obrade podataka
Točnost
Velike mogudnosti povezivanja s drugim uredajima

Dijelove racunala s obzirom na njihov nacin obrade podataka dijelimo na ulazne i izlazne. Ulazne jedinice su dijelovi racunala kojim unosimo
infomacije u racunalo a izlaznim ih prikazujemo, obicno kao rezultat neke daljne obrade. Kako tehnologija stalno ide dalje stalno nastaju novi
aparati, nacini povezivanja i prijenosa podataka a mi cemo spomenuti samo neke.

3 VON NEUMANNOV MODEL

Sva racunala se temelje na nacelima koje je jos 1945 opisao John von Neumman.

PROCESOR

4
4 SREDISNJI PROCESOR (CPU)

Procesor je skup minijaturnih elektroničkih krugova i sklopova i predstavlja centralni dio računala.
Karakteristike procesora dijelimo prema arhitekturi (jedno jezgrene i višejezgrene), preciznosti (32-bitne i 64-bitne) i prema brzini radnog takta
(npr 32-bitni procesor 1.8 GHz).

Procesor se sastoji od dva dijela: upravljackog dijela i aritmeticko – logicke jedinice.

1. Aritm. – logicka jedinica je zaduzena za izvrsavanje aritmetickih (+,-,x,/) i logickih (usporedivanje) operacija koje joj salje upravljacka jedinica
u obliku upravljackih signala.
2. Upravljack dioi je zaduzen za dekodiranje instrukcija na temelju kojih upravlja ostalim dijelovima racunala. Npr. on de slati naredbu printeru
da ispiše stranicu ili da prikaže sliku na ekranu.

Procesor racunala (CPU) je centralna procesorska jedinica za obradu podataka u racunalu.

Centralna – glavni sklop za obradu informacija, svaki podatak koji se treba obraditi prolazi kroz procesor
Procesor – jedinica koja obraduje podatke
Jedinica – cip koji sadrzi milijune tranzistora

Procesor obavlja sve racunske zadatke te upravlja svim ostalim djelovima racunala; memorija, tvrdi disk, graficka kartica, mrezna komunikacija,
opticki pisac... Dakle svaka naredba u racunalu da bi se izvrsila mora proci kroz procesor koji je nakon obrade salje na odgovarajuci izlazni uredaj.

Danas na trzistu postoje dva velika proizvodaca procesora Intel i AMD koji vec imaju cetverojezgrene procesore.
Da bi uspjesno instalirali procesor na maticnu plocu potreban nam je jos i hladnjak za procesor koji mu omogucuje normalnu radnu temperaturu a
dolazi u boxed verzijama.

5
5 VRSTE MEMORIJA

Memorije dijelimo na privremene i trajne: Tehnologija zapisa podataka:

Privremena memmorija : RAM Magnetski (hard disk)
Trajna memorija: Tvrdi disk, CD, DVD, USB, ROM Opticki (CD, DVD)
Poluvodicki (USB flash disk)

Kapacitet memorije je kolicina podataka koja se moze pohraniti u memoriju.

1B = 8bit ~ jedan znak
1KB = 1024 bit ~ notepad dokument
MB ~ disketa, cd
GB ~ hard disk, DVD, Blue-Ray

ROM (Read only memory)

ROM je memorija koja se nalazi na maticnoj ploci i

neophodna je za rad racunala. Podaci sa ROMa se
mogu samo citati, ne i brisati,
sto je slucaj kod RAMa. Omogucuje nam pokretanje
OS, kontrolu na hardwerom racunala te ocitavanje
radnih parametara racunala.
ROM ne sadrze samo racunala vec i ostale mehanicke
naprave koje u sebi sadrze cipove potrebne za
obavljanje nekog rada, tako auti za rad motora, lutke
za hodanje ili sviranje, mobiteli i sl

6
RAM (Random access memory)

Radna memorija je izravno je povezana sa središnjim procesorom, što znači da se iz nje mogu izravno preuzeti podaci i instrukcije, a u nju smjestiti
rezultati obrade na neku od vanjskih memorija ili perifernih jedinica. Podaci smješteni u radnoj memoriji nestaju nakon isključenja računala, stoga ih
je potrebno spremiti na neki od oblika vanjske memorije ukoliko ih želimo sačuvati.
Glavne karakteristike RAMa su kapacitet memorije i brzina rada.

Dok su prva racunala imala do 1MB memorije danasnja imaju i do 8GB sto naravno znaci i brze obavaljanje operacija na racunalu,
postoji i virtualna memorija koja omogucuje da se dio memorija na hard disku ponasa kao RAM ako nemamo dovoljno memorije na RAMu.
Brzina rada oznacava vrijeme u kojemu se mogu spremiti podati na memoriju i procitati novi. Tako je vrijeme pristupa memoriji (access time) ono
vrijeme potrebno da se u memoriji pronade podatak.

7
6 ULAZNI UREĐAJI

Ulazni sklopovi su uređaji koji nam služe za unos podataka u računalo. Ovi uređaji informacije snimaju u analognom obliku koje računalo prima u
digitalnom obliku. U ulazne jedinice ubrajamo: tipkovnicu, miš, skener, videokameru, mikrofon, fotoaparat.

1 TIPKOVNICA

Tipkovnica je osnovna ulazna jedinica računala i služi za unos informacija u računalo. Jezik na tastaturi nije standardiziran sto znaci da se istom
tipkovnicom moze unositi sadržaj na više jezika, a to se postiže odabirom jezika za unos u samom OSu. Danas postoje dva standarda oblika
tipkovnica QUERTY (EU) i DVORAK (USD) a koji definira smještaj tipki na tipkovnici.

Imamo slijedece vrste tipki: Funkcijske (F1-F12), Alfanumericke (slova, brojevi i znakovi), Upravljačke (razne naredbe). Funkcijske tipke se daju
programirati tako da izvrsavaju specificne zadace, alfanumericke se uglavnom koriste kod unosa tekstualnog sadrzaja, kontrolne tipke imaju
definirane funkcije i ne mogu se mijenjati, to su tipke poput Ctrl, Alt, Home i sl a mogu se kod rada sa aplikacijama korisiti u kombinaciji sa slovima.

Podjea tipki na tipkovnici: Neke osnovne upravljačke tipke:

ESCAPE napusti program / prozor

CAPS LOCK velika slova
SHIFT tipka za kombinaciju velikih slova
I posebnih znakova
DELETE brisanje znakova
ENTER prikaz programa / datoteke
PAGE DOWN pomjeranje po stranici dole
PAGE UP pomjeranje po stranici gore
HOME pomjeranje na početak sadržaja
END pomjeranje na kraj sadržaja

8
2 MIS

Mis također olaksava komunikaciju s računalom i to u radu sa zaslonom. Miš je mehanički uređaj koji nam sluzi za kretanja kurzora po ekranu te
zadavanje naredbi klikom. Starije verzije misa imaju kuglicu na donjoj strani i rade na principu njene rotacije dok danas imamo laserske i opticke
miseve koji rade na principu snimanja podloge i prenosenja podrazaja pokreta na ekran.

Vrste miseva:
Mehanicki (prenosi podrazaje preko kuglice)
Laserski (koristi laser za snimanje podloge)
Opticki (koristi kameru za snimanje podloge)

Takoder miseve dijelimo na zicne i bezicne, a danas se uglavnom

svi spajaju na racunalo preko USB prikljucka. Brzina misa se
ocituje u DPI (Dots per Inch). Pomakom misa dovodimo kursor na
ekranu u željenu poziciju, npr. na gumb koji trebamo pritisnuti da
bi se naredba izvrsila. Osim misa postoji i obicno povrsina sa dva
gumba na prijenosnim racunalima koja daje isti efekt kao mis a
zove se Trackball.

Pomodu miša se može i crtati u odgovarajudim grafičkim

programima ili upravljati objetkima na ekranu npr igrice. Neki od
poznatijih i kvalitetnijih proizvodaca su: Logitech, MS,
Microsoft.

9
3 SKENER

Skener upotrebljavamo se za prenosenje slika ili teksta u digitalni oblik. Pomodu skenera možemo uz odgovarajude programe čitavu sliku dobiti na
monitoru ili je pohraniti u računalu. Skener se služi laserom kako bi očitao sadržaj sa tiskanog materijala. Laser može biti opasan za ljudski vid zato je
preporučljivo držati poklopac zatvoren za vrijeme skeniranja.

Razlikujemo nekoliko vrsta skenera:

Rucni skener (npr citaci bar koda u trgovinama)
Skener sa pomicnom podlogom(za osobna racunala i svakodnevnu uporabu)
Skener sa nepomicnim podlogom (koristi se obicno u tiskarama)

Razlučivost ili rezolucija skenera je njegova najvažnija karakteristika

jer što je ona veda to su skener i slika kvalitetniji. Obicno se mjeri u
točkama po inču (DPI - Dots Per Inch) ili pikselima po inču (PPI -
Pixels Per Inch). Dakle sto je skener u mogucnosti prenjeti vise
tocaka po jedinici povrsine sa originalne slike, to ce njen digitalni
prikaz biti bolji. Neki od poznatijih i kvalitetnijih proizvodaca su:
Canon, Epson, Hp

10
4 FOTOAPART / VIDEOKAMERA

Videokamera se razlikuje od obicnog fotoaparata u tome sto pri uzimanju video zapisa (dakle snimanjem) uzima niz slicica za razliku od fotoaparata
koji uzima samo jednu. Opet vrijedi pravilo vise je bolje pa tako kamera koja ima bolju razlucivost i koja moze uzeti vise slicica u jedinici vremena
daje bolji zapis. Fps je (frame per second) je kratica za broj slicica u sekundi i danas je standard od 24-30fps. Razlucivost ovdje brojimo u pixelima.
Pixel je najmanja gradevna jedinica slike na ekranu i kada kazemo da imamo sliku u rezoluciji 1280x800 (širina x visina) to znaci da sa toliko tocaka
opisujemo njen prikaz. Danas moderni fotoapartati također mogu uzimati video zapise ali slabije kvalitete nego videokamera koja je također u
stanju i snimiti zapise dužeg trajanja.

Analogni fotoaparat Digitalni fotoaparat Digitalna fotokamera

IZLAZNI SKLOPOVI

Izlazne jedinice služe za prikazivanje informacija i rezultata pojedinih obrada podataka unijetih u računalo, kao i za prijenos i razmjenu podataka
između računala i vanjske okoline (drugih računala ili sistema). Najvaznije izlazne jedinice su: monitor, pisac, zvucnici, projektor. Ovi uređaji primaju
od računala informacije u digitalnom obliku i prikazuju nam iste u analognom obliku.

11
1 MONITOR

Monitor je osnovna izlazna jedinica računala, koja nam omoguduje da vidimo i kontroliramo ono što radimo na racunalu.

Monitore prema vrsti izrade dijelimo na : CRT – sa katodnom cijevi, slicno kao TV
LCD – slika se formira pomocu tekucih kristala
Plasma – slika se formira pomocu ioniziranog plina

Monitore dijelimo i prema nekim osnovnim karakteristikama:

a) duljina dijagonale (mjeri u incima, oznacava se znakom “ i iznosi 1˝ = 2.5 cm)
b) razlucivost - ili rezolucija je mogucnost monitora da prikaze sliku pomocu točica tj pixela, osnovna rezulucija je 800x600 iako danas je
1600x1200, 1800x1600,
c) brzina osvjezavanje slike (refresh rate) – oznacava koliko puta u sekundi monitor prikaze sliku na ekranu i mjeri se u Hz (hercima), danasnji
monitori imaju refresh rate u okviru 60 – 120 Hz s time da je preporučljivo da refresh rate na monitoru bude barem 85 Hz (CRT) i 60 Hz (LCD)

CRT LCD Plasma

12
2 PISAC

Pisač tj. printer je vanjski uređaj koji nam omoguduje ispis teksta ili slike na papir. Pisaci se spajaju na racunalo paralelnim ali i USB portom.

Prema nacinu ispisa razlikujemo nekoliko vrsta printera:

a) iglični (ovi pisaci koriste polje iglica za ispis, tako npr za jedan znak koriste 15 ili 24 iglice koje prolaze kroz traku sa bojom i ostavljaju otisak,
veliki su, bučni i imaju ispis lose kvalitete. Nazivaju se jos i matricni pisaci te rabe se uglavnom u uredima)
b) tintni koristi tintu u tonerima koju otiskuje tintu na papir, omogucavaju ispis u boji, tihi u radu te imaju kvalitetan ispis)
c) laserski (najkvalitetniji i najbrzi ispis, za ispis rabi laserske zrake i boju u prahu sa mogucnoscu ispisa do 60 stranica u minuti)

Vodeci brandovi u proizvodnji printera su Canon, Epson, Samsung..

3 PROJEKTOR

Video projektor je uređaj koji prenosi sliku putem svjetlosnog snopa na neku površinu ( obično platno ili goli zid ). U istom uređaju se vrši
transformacija električnog impulsa u osnovne boje koje se mješaju u zavisnosti od boja snimljenih objekata.

Video projektori Svjetlosni projektori

LCD projektor Filmski projektor
CRT projektor Slajd projektor
DLP projektor Grafoskop
LCOS projektor

13
UREDAJI ZA PRIJENOS I POHRANU PODATAKA

MAGNETNI MEDIJI

Mediji cija je površina premazana slojem magnetskih cestica koje omogucavaju magnetizaciju površine. Uredaj za zapisivanje
magnetizira cestice, te ovisno o smjeru magnetskog polja magnetska cestica pohranjuje 0 ili 1 (tj. magnetizirana cestica
predstavlja 1, a nemagnetizirana 0). Podaci na magnetnim medijima mogu se višekratno pisati i brisati. Vrste magnetnih medija:
tvrdi (hard) disk, disketa (floppy disk), magnetska kartica, magnetska vrpca, kazeta itd.

1 TVRDI DISK (HDD)

Metalni disk (ploca) se vrti uz pomoc elektromotora. Tvrdi diskovi se obicno okrecu brzinom od 5400, 7200 ili 10000 RPM (Rotations
Per Minute – okretaja u minuti). Glava diska se nalazi na posebnoj rucici cije kretanje regulira uredaj aktuator koji ju pozicionira
tocno iznad odredenog mjesta (staze) u kojoj se nalaze traženi podaci. Poznatiji proizvodaci: Western Digital (WD), Seagate,
Hitachi, Maxtor, Samsung, ...

14
2 OPTIČKI ČITAČ

Jedna od suvremenih vanjskih memorija je i optički disk ili CD / DVD ROM (Read Only Memory, tj, memorija koja se može samo učitavati), koji
koristi laser za pisanje i čitanje podataka. Optički disk može pohraniti npr. 15000 staza po inču, što omoguduje da se na jednu takvu disketu pohrani i
do 1 gigabajt ili više podataka. Za sada optički diskovi na osobnom računalu uglavnom služe za učitavanje podataka, dok je za snimanje podataka na
CD potreban poseban snimač, koji nije dio samog računala. Razvojem tehnologije taj hardwerski dodatak postaje sve češde obavezni dio računalnog
sustava.

Opticki mediji - plasticni mediji presvuceni slojem reflektirajuceg materijala (aluminija). Laserska zraka ''prži'' površinu aluminija i stvara
udubljenja, a podaci se zapisuju i citaju pomocu laserske zrake na principu udubljenja i ravnina. Zapisivanje - vrši se pomocu laserske zrake koja
prži površinu diska (aluminija) i stvara udubljenja, pri cemu se udubljenje interpretira kao 1, a ravnina kao 0. Citanje - vrši se pomocu refleksije
zrake od površine medija koja se razlicito odbija od ravne površine i od udubljenja (kod udubljenja zraka ”prijede veci put”).

Mediji se razlikuju po kapacitetu (tj. gustoci zapisivanja podataka).

Opticki mediji su: CD (Compact disk), DVD (Digital Versatile Disk) i BD (Blu-ray) disk
CD: kapaciteta 650 – 800 MB (najcešce 700 MB)
DVD: kapaciteta 4.7 GB - 17 GB (jednoslojni – 4.7 GB, dvoslojni - 8.5 GB, dvoslojni dvostrani – 17 GB)
BD (Blu-ray): kapaciteta 25GB ili 50 GB (jednoslojni 25 GB, dvoslojni – 50 GB)

Tipovi optickih medija:

CD-ROM, DVD-ROM (ROM - Read Only Memory) – tvornicki tiskani mediji koje možemo samo citati
CD-R, DVD-R (R - Recordable) – omogucavaju jednokratno zapisivanje, tj. sve dok se ne napune, ne omogucavaju brisanje
CD-RW, DVD- RW (RW - Rewritable) – omogucavaju višestruko zapisivanje i brisanje

Za citanje i zapisivanje podataka sa optickih diskova potrebni su opticki uredaji (citac – za citanje, snimac (pržilica) – za zapisivanje). Danas se
najcešce koriste uredaji koji su ujedno i citaci i snimaci (R/W uredaji).

15
MEDIJ ČITAČ PLAYER

16
3 DISKETNE JEDINICE

Disketa (floppy disk) je oblik vanjske memorije koji za razliku od čvrstog diska ima manji kapacitet, ali se može prenositi, pa tako omoguduje
lak prijenos podataka između dva računala i instaliranje novih programa na čvrsti disk. Kao i čvrsti disk i disketa je magnetni medij za trajnu pohranu
podataka. Na prednjoj strani računala nalazi se otvor disketne jedinice u koji se ulaže disketa.

Medij vrlo malog kapaciteta (1.44 MB) koji danas uglavnom ne zadovoljava potrebe
prosjecnog korisnika te se zbog toga sve manje koristi. Još se eventualno koristi za prijenos
manje kolicine podataka s jednog racunala na drugo - tekstovi i sl.
Disketa (floppy disk) - medij Disketna jedinica (FDD – Floppy Disk Drive) - uredaj
Prednosti tvrdog diska (u odnosu na disketu):
_ veliki kapacitet (nekoliko stotina GB – nekoliko TB) - vanjska memorija najveceg
kapaciteta
_ velika brzina citanja i zapisivanja podataka (HDD - najbrža vanjska memorija, FD -
najsporija)
_ pouzdanost u radu
USB MEMORIJA

17
4 POLUVODICKI MEDIJI

Poluvodicki (flash) mediji – mediji koji su gradom slicni RAM-u, ali trajno pamte podatke
(poluvodicke flash memorije). Podaci su spremljeni kao naboj u poluvodicu (najkorišteniji
poluvodicki element – Silicij)
Najpoznatiji poluvodicki mediji: memorijske kartice, USB memorijski kljucic (stick)
Memorijske kartice: koriste se u digitalnim fotoaparatima, mobilnim telefonima, ...
Za korištenje je potreban citac kartica koji se sve cešce nalazi kao sastavni dio racunala i
drugih uredaja ili je potrebno uredaj koji koristi karticu (fotoaparat, mobitel,…) spojiti s
racunalom putem USB kabla.

Memorijski kljucic (USB memory stick): izravno se spaja s racunalom putem USB porta

Kapaciteti memorijskih kartica i stickova danas se krecu najcešce od 1 – 64 GB.

Prednosti poluvodickih medija:
_ prenosivost (male dimenzije)
_ brzina pristupa podacima
_ mogucnost višestrukog zapisivanja i brisanja podataka

18