Primjena ra

Primjena računala u
čunala u
pripremi ii proizvodnji
pripremi proizvodnji
NOSITELJI KOLEGIJA

doc. dr. sc. Goran ŠIMUNOVIĆ

doc. dr. sc. Roberto LUJIĆ

POVJERA PREDAVANJA VJEŽBE

doc. dr. sc. Katica ŠIMUNOVIĆ mr. sc. Mirjana ČIČAK

mr. sc. Vjekoslav GALZINA

STROJARSKI FAKULTET – SLAVONSKI BROD

TRG I. B. MAŽURANIĆ 2A
GUNDULIĆEVA 22
 035 44 61 88, 035 44 67 18
 SADRŽAJ PREDAVANJA
UVOD
• OSNOVNI POJMOVI
podatak, informacija, informatika, kibernetika…

GLAVNI DIJELOVI RAČUNALSKOG SUSTAVA

• HARDWARE
Ulazne jedinice (Čitač bušenih kartica, Čitač papirnih
vrpci, Optički čitači znakova, Disketne jedinice, Terminali,
Grafičke stanice, POS terminali, Bar kod čitači, Skeneri,
Analogno digitalni pretvarači, Sustav za prepoznavanje
glasa, Pomoćni uređaji za ulaz putem zaslona
(tipkovnica, miš, svjetlosna olovka ..))
 Centralna jedinica (osnovne ploče, procesora, internih i
eksternih memorija, disketnog pogona, priključka za ostale
jedinice konfiguracije, napajanja)
Izlazne jedinice (Monitor, Pisač, Crtač, Fax modem, Izlaz na
mikrofilm, Sintetizator zvuka, Jedinice za industrijsko
upravljanje …)
Vanjske memorije (magnetska vrpca, magnetski disk. optički
disk, magnetski bubanj)
Ulazno izlazni sklopovi (I/O), jedinica napajanja (power
supply), ventilator, sat, kućište računala

• SOFTWARE (Sistemski (sustavni), Aplikacijski,

Komunikacijski, Za baze podataka, Razvojni, Umjetna
inteligencija)

• ORGWARE

• LIFEWARE
• KOMUNIKACIJE
Kodovi
BCD (Binary Coded Decimal), EBCDIC (Extended Binary
Coded Decimal Interchange Code), ASCII (American
Standard Code for Information Interchange),
Modemi
Mreže - LAN (Local Area Network), MAN (Medium Area
Network), WAN (Wide Area Network) INTERNET,
Teletekst
Videosastanci (videokonferencija, sala za donošenje
odluka)
Elektronička pošta
Elektronička razmjena podataka
• PODJELA RAČUNALA

• NAČIN RADA RAČUNALA

sekvencijalno (BATCH), daljinski sekvencijalno (REMOTE
BATCH), po zahtjevu (DEMAND), višeprogramski
(MULTIPROGRAMMING), s podjelom vremena (TIME
SHARING), simultano (MULTIPROCESSING), u realnom
vremenu (REAL - TIME), Distribuirana obrada, Klijent-
server tehnologija rada, Otvoreni sustavi.

• ORGANIZACIJA I UPRAVLJANJE PODACIMA

Datoteke. Baze podataka. Skladišta podataka. Sustav za
upravljanje bazama podataka.
• LOGIKA PROGRAMIRANJA
Algoritmi i programiranje. Pristup rješavanju problema
pomoću računala. Pojam algoritma. Algoritamske strukture.
Kodiranje algoritama i programske strukture. Programski
jezici.
Matematičko-logičke osnove digitalnih računala.
Matematičke osnove i brojevni sustavi. Logičke osnove
digitalnih računala. Logički sklopovi.

• ZNAČAJ PRIPREME PROIZVODNJE

U različitim tipovima industrijske proizvodnje. Funkcije
pripreme proizvodnje

• PROJEKTNO-KONSTRUKCIJSKA PRIPREMA
PROIZVODNJE
Faze razvoja proizvoda. Životni vijek proizvoda.
Karakteristična svojstva proizvoda. Tehnička
dokumentacija.
• TEHNOLOŠKA PRIPREMA PROIZVODNJE.

• PRIPREMA ALATA
Priprema i osiguranje standardnih alata. Priprema i
osiguranje nestandardnih alata

• PRIPREMA MATERIJALA
Tehnološke operacije pripreme materijala. Organizacija
pripreme materijala

• OPERATIVNA PRIPREMA
Određivanje optimalne veličine serije. Izrada kalkulacije.
• WINDOWS XP
Osnovna obilježja
Radna okolina, Radna površina (Desktop), Gumb Start,
Traka sa zadaćama (Taskbar), Ikone, Prečice (Shortcuts),
Control panel
Windows aplikacije
Windows Explorer, Calculator, Notepad, Wordpad, Paint,
System Tools, Backup or Restore, Character Map, Disk
Cleanup, Disk Defragmenter, Files and Settings Transfer,
System Information, System restore, Print…
Korisnički programi
Microsoft office (Winword, Excel, Power Point)

• RAD NA RAČUNALU (INFORMACIJSKI SUSTAV)

 LITERATURA

1. MAJDANDŽIĆ, NIKO. PRIMJENA RAČUNALA,

SVEUČILIŠTE U OSIJEKU, STROJARSKI FAKULTET
SLAVONSKI BROD, 1996.
2. SMILJANIĆ, G.: OSNOVE DIGITALNIH RAČUNALA,
ŠKOLSKA KNJIGA, ZAGREB, 1990.
3. DARKO PLAZIBAT, BOŽE. JERČIĆ, SANDA:
INFORMATIKA, VELEUČILIŠTE U SPLITU, SPLIT, 2000.
4. GRUNDLER: PRIMIJENJENO RAČUNALSTVO,
GRAPHIS, ZAGREB , I 2000
5. GALIĆ, D.: OFFICE XP, SYSPRINT D.O.O. ZAGREB,
ZAGREB, 2003.
6. RAZNI PRIRUČNICI ZA KORIŠTENJE MS WORDA, MS
EXCELA
8. MAJDANDŽIĆ, N.. ČULJAK, S. PRIPREMA
PROIZVODNJE I, II, III, STROJARSKI FAKULTET
SLAVONSKI BROD, 1991.
9. GAČNIK, V. VODENIK, F. PROJEKTIRANJE
TEHNOLOŠKIH PROCESA-OPTIMIZACIJA REŽIMA I
VREMENA OBRADE, TEHNIČKA KNJIGA ZAGREB, 1990.
10. JURKOVIĆ, M.. TUFEKČIĆ, DŽ. TEHNOLOŠKI PROCESI
– PROJEKTIRANJE I MODELIRANJE, UNIVERZITET U
TUZLI, TUZLA, 2000.
11. PREDAVANJA I VJEŽBE

SVAKA DOSTUPNA ZNANSTVENA I STRUČNA

LITERATURA IZ KOJE SE MOŽE NEŠTO NOVO
NAUČITI JE DOBRA LITERATURA!!!
 Potreba za brojanjem

Da bi na vrijeme
organizirali svoje
vjerske obrede i
proslave plemenski
vračevi (shamani) su
morali na neki način
brojati dane,
mjesece, godišnja
doba
 50000-20000 BC
Prve metode brojanja
• Prva metoda brojanja je korištenje
10 prstiju (dekadski brojevni
sustav); prsti su djelotvorni kod
brojanja ali nisu prikladni za
računanje
• Kamenčići za brojeve veće od 10
• Urezivanje zareza na kosti ili štapu
• Kamenčići u rupama
• Zapisivanje crtica
 3000 BC - Abacus
† Izumljen u Kini
† Prvi put opisan u Babilonu, a unapređene
verzije se koriste od 1300 BC
† Stupci kuglica su podijeljeni u dva područja.
Kuglice u gornjem vrijede 5 puta više od
kuglica u donjem retku.
 Oko 1900 BC
Stonehenge prvo računalo !?

• Građevina
pronađena na
Salysbury Plain u
Engleskoj
• Neki znanstvenici
smatraju da je
služila za proračun
astronomskih
podataka
 820.g. - Decimalni brojevi
• Muhammed idn Musa Al-Khwarizmi (780 AD - 850
AD), perzijski matematičar, uveo je Hindu decimalni
sustav i počeo se koristiti pojmom nula
• U knjizi: Al-jabr wa'l muqabalah je opisao
Diophantovu algebarsku jednadžbu (moderna riječ
algebra je izvedena odavde).
• U knjizi riječima opisuje postupke izračunavanja
koje danas nazivamo algoritmima (to je zvučalo kao:
Alkhwarizm)
• Prošlo je tisuću godina da bi netko uočio njegov
uradak. Bila je to Ada Lovelace - Algoritam
 1594. Logaritamsko računalo

• Lord John Napier

(1550.-1617.) škotski
matematičar, razvio je
metodu izračunavanja
prirodnog logaritma
• Izumio je neku vrstu
mehaničkog logaritamskog
računala poznatog po
imenu "Napier Bones"
 1623.g. - Prvi mehanički kalkulator
• Wilhelm Schickard izumio i načinio prvi
mehanički kalkulator.
Patentirano mehaničko računalo
(Blaise Pascal 1623.-62.)

† 1642. kada je imao 16 godina

izumio je PASCALINE

† Stroj se je sastojao od zupčanika. Svaki je na plošnoj

strani imao označene znamenke 0 do 9. Ovaj princip
je korišten kod mehaničkih računa do kasnih 1960-tih.
† Njegova ideja se još i danas koristi kod mjerača
protoka vode plina i ugradivih brojčanika
Prvi komercijalni uspjeh u prodaji
mehaničkih računala

• Gottfried Wilhelm von Leibnitz (1646.-1716.),

njemački filozof i matematičar razvio je
računalo koje je zbrajalo, oduzimalo,
množilo, dijelilo i vadilo drugi korijen
• Pod nazivom Arithmometer prodaje se 1862.-
1935.
 Charles Babbage (1791.-1871.) -
difrencijalni stroj
• 1821.g. počinje dizajnirati i
izgraditi "diferencijalni stroj"
za izradu logaritamskih
tablica
• Stroj je bio pokretan
vodenom parom i bio je
potpuno automatiziran
• Ideju diferencijalnog stroja
napušta kada mu na pamet
dolazi nova i puno bolja
 1863.g. Charles Babbage -
analitički stroj
• Novi koncept računala (analitički stroj) izradba
univerzalnog stroja za računanje za različite
zadatke
• Podijelio je funkciju stroja u dijelove: za unos
podataka, računanje, dio koji je govorio računalu
što da radi, za pamćenje podataka i za
prikazivanje rezultata - (dva osnovna dijela:
procesni dio i memoriju)
• Ime analitički stroj (Analytical Engine) – nikad
dovršen
• 1863.g. Sheutz i Wiberg su konačno izgradili
ovaj stroj
Ada Augusta Byron, kontesa od Lovelace
(1815-1852) - "prvi programer"
• Kao matematičarka i
znanstvenica i kolegica
Charlesa Babbagea pisala
je prve programe
• I ostali matematičari tog
vremena su započeli
programirati kako bi
programi bili gotovi kada se
dovrši stroj
• Njoj u čast je programski
jezik ADA je dobio ime
 1850 – Logaritamsko računalo
("Šiber")
• Logaritamsko računalo kakvo je bilo u
uporabi sve do pojave digiralnih džepnih
kalkulatora
• Dugo je to bio statusni simbol inženjera
 1890. - Hollerithove tabulirajuće
mašine

• 1890.g. Herman Hollerith je

napravio elektromehanički
uređaj koji je koristio
bušene kartice
• Namjena je ubrzanje
postupka brojanja glasova u
SAD
• Brojanje glasova je na ovaj
način bilo tri puta brže od
ručnog prebrojavanja
 1924. - Rođenje IBM-a

• Herman Hollerith osniva

Tabulating Machine
Company koja prodaje
njegove mašine vladama
diljem svijeta
• 1924.g. kompanija se
preimenuje u International
Bussiness Machines
(IBM), danas jednog od
giganata u proizvodnji
računala
Na tri različita mjesta i otprilike u
isto vrijeme, došlo je do izrade
prvog "pravog" računala.

– U SAD Howard Aiken

– U Njemačkoj Konrad Zuse

– U Engleskoj Alan Turing

 Turingov stroj

• Alan Turing (1912.-1954.) - matematičar i

filozof, utemeljitelj računarskih znanosti.
• Problem otkrivanja njemačkih šifri rađenih
mehaničko-električnim strojem ENIGMA
• Izradio računalo Collossus – dešifrirao
njemačke poruke
• Računalo moglo raditi samo tu operaciju
računanja - dao ime COMPUTER od
engleske riječi 'to compute' - računati.
 Elektroničko-mehaničko računalo
Harvard Mark I
• inspiriran Babbageom - 1937.g. Howard Aiken na
Harvardskom sveučilištu i uz pomoć IBM-a (milijun
dolara) razvija elektromehanički uređaj. Odlučio se za
RELEJE.
• 1943. - dugačak dvadeset metara i visok dva i pol metra
nazvan MARK - 1. Releji - velika buka.
• Korišten je do 1959. u američkoj mornarici
 Konrad Zuse – Z1
• počeo izrađivati računalo na tri temeljna načela:
• izraditi stroj za razne operacije,
• stroj radi na principima binarne algebre,
• izraditi stroj od jeftinih dijelova dječjih
igračaka.

Prototip Z1, a zatim zajedno sa Helmutom

Schreyerom, koji ga je upoznao s
mogućnostima elektronskih cijevi, složeniji
model, neposredno prije rata.
 Magnetske trake i bušene kartice
• 1928 - Fritz Pleumer (Njemačka) patentirao je
svoju magnetsku traku
• Bušene kartice od 45 kolona zamjenjuju se
onima s 80.
– To je bio jedan od najvažnijih nosača podataka sve
do 1990-tih.
– Zato što je IBM definirao 80 kolonske kartice kao
vlastiti standard, obzirom na njegov značaj u
proizvodnji uređaja, to je ubrzo postao industrijski
standard.
• 1932. proizveden magnetski disk (G. Taushek-
Austrija)
 ABC računalo

• 1939.g. prvo
elektroničko digitalno
računalo (Iowa State
University)
• Razvili su ga Atanasoff
& Clifford Berry i
nazvali ga Atanasoff&
Berry Computer (ili
ABC )
• Nikad nije do kraja
završen
 ENIAC - Electronic Numeral
Integrator and Computer
• 1943.g. John.W.Mauchly i Presper Eckert na
University of Pennsylvania razvijaju za vojne
potrebe novo elektroničko računalo ENIAC
(Electronic Numeral Integrator and Computer)
• ENIAC je prvo elektroničko računalo koje je
radilo
• Sastojalo se od 17468 elektronskih cijevi, bilo je
teško 30t, snage 174 kW, a kada je radio, grad
Philadelphia je ostajao u mraku
• Korišten za rješavanje balističkih problema
• 1000 puta brži od Mark I
 ENIAC
http://ftp.arl.mil/ftp/historic-computers/jpeg/eniac1.jpg
ELEKTRONIČKI MOZAK - 97367 pomnoži sam sa sobom
5000 puta - pola sekunde - "brže od misli"

ENIAC se počeo koristiti i za druge zadaće: balističke

proračune, vremenske prognoze i sl.

Nedostatci ENIAC-a: mala memorija i mogućnost rješavanja

samo dva zadatka za koje je bio napravljen (za druge
zadatke trebalo je prespojiti mnogo žica i rekonstruirati stroj).

Tako se definiraju tri karakteristike računala koje postoje i

danas:
• kapacitet računala (kao mogućnost obavljanja složenih problema),
• brzina rada (koja definira kojom brzinom se obavljaju operacije
računanja u računalu) i
• programabilnost (koja podrazumijeva da računalo može rješavati i
različite zadatke, ovisno o programu prema kojem radi).
 John Louis von Neumann
(1903.-1957.)
• kvantna mehanika, teorija igara, pionir računarskih znanosti
(arhitektura računala)
• dao ideju za rješavanje programabilnosti, a time i univerzalnosti
računala. Njegova ideja o računalu koje bi radilo po izmjenljivom
programu, bila je revolucionarna i zaokružila je niz važnih otkrića koja
su bila temelj razvoja računala.

• ova arhitektura računala ostala je poznata i danas.

 EDVAC

• 1945. EDVAC
(Electronic Discrete
Variable Automatic
Computer) je razvio
John von Neuman
• EDVAC je prvo računalo
koje je izvršni program
držao u radnoj memoriji i
koje je koristilo
magnetske diskove.
 UNIVAC I

• UNIVAC I (Universal
Automatic Computer)
je prvo računalo za
prodaju
• Razvio ga je
Remington Rand
1951.g. (Mauchley i
Eckert )
Uspješno prognoziralo pobjedu Eisenhowera na
predsjedničkim izborima
UNIVAC kupuje tvrtka General Electric i započinje
komercijalna prodaja i primjena računala.
 Računala na bazi poluvodiča
1947.g. prvi RAM (Random Access
Memory)
23.12.1947. izumljen tranzistor (W.
Bratain, J. Bardeen, W.
Shockley u Bell laboratoriju)
1951.g. prva komercijalna računala
s tranzistorima (UNIVAC)
1959.g. izrađen prototip
integriranog sklopa (J. Kilby)
• 1955.g. Shockley - Kalifornija - istraživački
laboratorij - područje južno od San Francisca
postaje SILICIJSKA DOLINA
• 1957.g. osnovan Digital Equipment Corporation
(DEC)
–Proizvode se računala PDP-1
–U uporabi je prevodilac FORTRAN 1
• 1960.g. početak razvoja operacijskog sustava
UNIX

• 1963.g. prvo malo uspješno komercijalno računalo

PDP-8 (DEC)
• 1971.g. INTEL 4004 procesor
1973. Prvo osobno računalo
XEROX ALTO
• Alto je projektiran i izveden
(Chuck Thacker, Butler
Lampson) u Xerox Palo Alto
Research Center
• Nije na vrijeme
komercijaliziran
• Imao je menu-driven, ikone,
miša, grafiku visoke
rezolucije, 8 inčne diskove
visokog kapaciteta, Ethernet
• Koristio je programski jezik
Smalltalk ( osnova za
današnju JAVU)
 MIKRORAČUNALA
1973.g. Intel 8080, 8-bitni mikroprocesor
1975.g. prvo osobno računalo Altair 8800
1976.g. Apple I (Stephan Wozniak i Steven Jobs )
1977.g. 32-bitno računalo VAX (DEC), Apple II
1981.g. Operacijski sustav Microsoft DOS
1981.g. Clive Sinclair izradio najjeftije računalo na svijetu
"ZX-81" – cca 50$ - nasljednik "Sinclair Spectrum"
1982.g. Intel 80286 poznatiji kao 286 prvi procesor koji je
mogao izvoditi programe pisane za njegove prethodnike
1982.g. IBM, lansirao svoje osobno računalo koje postaje
svjetski standard s operacijskim sustavom firme Microsoft
MS-DOS, koji postaje standardni operacijski sustav za
osobna računala.
1984.g. Macintosh
1985.g. Microsoft Windows
 OSNOVNI POJMOVI
PODATAK predstavlja memoriranu vrijednost.

INFORMACIJA predstavlja obrađeni podatak.

SUSTAV je skup dijelova čiji međusobni odnosi

počivaju na određenim zakonima ili principima
Za potrebe predavanja napravljena je sljedeća podjela
sustava:
• prirodni
• tehnički i
• organizacijski.
RAČUNARSTVO se bavi strukturiranjem informacija i
algoritamskim procesima za obradu informacija i
računalnim sklopovljem

KIBERNETIKA je znanost koja se bavi općim

zakonitostima upravljanja te oblikovanjem,
prijenosom i obradom informacija u složenim
dinamičkim sustavima da bi otkrili i modelirali
odgovarajući načini upravljanja procesima u tim
sustavima

ENTROPIJA je mjera dezorganiziranosti svakog

sustava (postupak u kojem se gubi dio informacija,
dio energije koji se više ne može pretvoriti u rad)
CRNA KUTIJA predstavlja način razmatranja
elektroničkih ili mehaničkih uređaja za koje se zna od
čega se sastoje te se na osnovi ulaznih i izlaznih
podatak pokušava zaključiti o sustavu i načinu rada
tog uređaja. To je uređaj čiji su funkcije poznate, ali
nam nije poznat unutarnji ustroj

POVRATNA VEZA predstavlja kružni postupak koji

nastaje ako se u neki sustav vraća u njega već
dobiveni rezultati kako bi se vrijednost povećala ili
smanjila. Vraćanje izlaznog rezultata na ulaz može se
ponavljati sve dok se ne postigne željeni učinak
 RAČUNALNI SUSTAV

Svrha sustava je pretvorba podataka u informacije

SUSTAV
Ulaz Izlaz

Podaci Informacije

Računalni sustav (sustav za obradu podataka):

omogućava rješavanje zadataka, zadanih od strane
korisnika, na računalnoj opremi.
Glavni dijelovi računalnog sustava su:
- hardware
- software
- lifeware
- orgware

Potrebno je uskladiti razinu elemenata računalnog

sustava.

Rad računalnog sustava temelji se na:

- aritmetičkom sustavu (brojevni sustav)
- algebarskom sustavu (algebra logike)
- elektronskom čuvanju podataka
FAZE I PROCESI U RAČUNALNOM SUSTAVU
 FAZA ULAZA

• prikupljanje podataka u formi dokumenata ili

verbalnih iskaza instruiranje računala za početak
aktivnosti unosa
• unošenje podataka preko tipkovnice ili miša u
jedinice koje prihvaćaju podatke u stroju
razumljivom obliku
• nadgledanje prikupljanja podataka i procesa ulaza

FAZA OBRADE (PROCESNA FAZA)

• izračuni (aritmetičke operacije)

• klasifikacija podataka,
• sortiranje
• logičke operacije
 FAZA IZLAZA

• priređivanje izlaznih informacija za distribuciju

• distribuiranje informacija onima kojima su
namijenjene
• pregled i analiza informacija, pisanje izvješća i
donošenje odluka

FAZA SKLADIŠTENJA (ČUVANJA PROGRAMA,

PODATAKA I INFORMACIJA)

• spremanje podataka na nositelje podataka u

računalu pogodnoj formi
• održavanje datoteka i nositelja podataka
 BROJEVNI SUSTAVI

Do pojave računala za izražavanje brojevnih

izraza isključivo se koristio dekadni brojevni
sustav.

Osim dekadnog danas se primjenjuju i:

- binarni brojevni sustavi,
- oktalni brojevni sustavi,
- heksadecimalni brojevni sustavi.
 DEKADNI BROJEVNI SUSTAV

- ima osnovicu N=10

- skup znamenki sustava:

S=(0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9)

2345,21 = 2 x 103 + 3 x 102 + 4 x 101 +

5 x 100 + 2 x 10-1+ 1 x 10-2
 BINARNI BROJEVNI SUSTAV
- ima osnovicu N=2
- skup znamenki sustava: S=(0, 1)
- aritmetika podataka u računalima
zasnovana je na binarnom sustavu brojeva
- ovaj sustav se lako tehnički realizira
(101100,11)2= 1 x 25 + 0 x 24 + 1 x 23 +
1 x 22 + 0 x 21 + 0 x 20 +
1 x 2-1 + 1 x 2-2
 OKTALNI BROJEVNI SUSTAV

- ima osnovicu N=8

- skup znamenki sustava: S=(0, 1, 2, 3, 4,
5, 6, 7)

(1347)8 = 1 x 83 + 3 x 82 + 4 x 81 + 7 x 80
 HEKSADECIMALNI BROJEVNI
SUSTAV

- ima osnovicu N=16

- skup znamenki sustava:

S=(0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, A, B, C, D, E, F)

- za brojeve > od 9 se kao simboli koriste

slova:
A = 10, B = 11, C = 12, D = 13, E = 14
F = 15
(1FC)16 = 1 x 162 + 15 x 161 + 12 x 160
 PRETVARANJE BROJEVA UZ
JEDNOG U DRUGE BROJEVNE
SUSTAVE

Pretvaranje dekadskog broja u bilo koji

drugi brojevni sustav moguće je provesti
dijeljenjem sa osnovicom tog sustava.
 STRUKTURA I ORGANIZACIJA
PODATAKA
SKLADIŠTE PODATAKA
STRUKTURA PODATAKA PRIMJER
@ Datoteka studenti
BAZA PODATAKA @ Datoteka ispiti
@ Datoteka profesori
BI Ime Telefon

1035 Pero Perić 444444 …

DATOTEKA
1045 Ivo Ivić 445445 …

SLOG 1035 Pero Perić 444444 …

Ime

POLJE Pero Perić

1kB = 210
BYTE 10101010 (znak - slovo J u ASCII)
1024 byte
BIT 0 ili 1
 GLAVNI DIJELOVI RAČUNALSKOG SUSTAVA

HARDWARE - komponente računala DIJELOVI

RAČUNALA

SOFTWARE - programska podrška

ORGWARE - organizacija i svi ostali

aspekti organizacijskih
sustava za obradu podataka

LIFEWARE - kadrovi, ljudi potrebni za

funkcioniranje sustava
 SOFTWARE
svi programi koji omogućavaju da računalo radi,
odnosno, alate koji omogućavaju pripremu i izradu
programa.
Podjela prema generacijama:
1. Prva generacija (strojni jezik …)
2. Druga generacija (asembler, …)
3. Treća generacija (programski jezici,
prevoditelji, operacijski sustavi, …)
4. Četvrta generacija (relacijske baze,
aplikacijski generatori, otvoreni sustavi…)
5. Peta generacija (umjetna inteligencija …)
Po načinu nabave možemo definirati sljedeće skupine:
• originalni, kupljeni i registrirani paketi programa i
programi,
• originalni, kupljeni i registrirani za šire korištenje
(država, regija, sveučilišta),
• kupljeni i prilagođeni za primjenu kod korisnika (jezik,
pismo) od strane proizvođača, ili samog korisnika,
• softveri za probu korisnika (programi se šalju
korisniku uz minimalnu cijenu na probni rad. Ukoliko
zadovolje korisnika, korisnik može kupiti zadnju
verziju programa. Ovi programi se zovu shareware
programi,
• besplatni programi koji su javno dobro (public domain)
i svima na raspolaganju za korištenje,
• neovlašteno kopirani (“piratizirani”, ukradeni)
programi (kopije instalacijskih disketa, kopirane
programske datoteke s drugih računala, kopije putem
elektroničke pošte itd.).
Podjela software-a prema namjeni:
- Sistemski (sustavni)
- Aplikacijski
- Komunikacijski
- Za baze podataka
- Razvojni
- Umjetna inteligencija
 Sistemski (sustavni)

- programi i paketi programa koji omogućuju rad s

računalo, rad aplikacijskih programa i svih jedinica
računala.

Dijeli se kao:

- Operacijski sustavi

- Prevoditelji

- Pomoćni programi
 OPERACIJSKI SUSTAVI

Operacijski sustav predstavlja skup programa,

kojima se upravlja radom cjelokupnog računalskog
sustava, radom svih programa korisnika i ostalih
pomoćnih programa i putem njega korisnik
komunicira s centralnom jedinicom računala.

Neophodan za rad računala.

Bez operacijskog sustava računalo je hrpa

beskorisnog metala.
Osnovne značajke operacijskog sustava su:
• istovremenost
• efikasnost
• sigurnost i pouzdanost
• fleksibilnost
• općenitost
• propusnost
• integriranost
• modularnost
Neki poznati i često korišteni operacijski
sustavi su:
• MS-DOS (MicroSoft Operating System),
• UNIX,
• Linux,
• CTOS,
• OS/2,
• Operacijski sustav za Macintosh računala,
• WINDOWS NT.
 Prevoditelji

Prevoditelji su programi koji “prevode” naredbe

programa pisane u nekom programskom jeziku
na naredbe razumljive računalu.

• Programski jezici
• Prevođenje
 Programski jezici
Čovjeku strojni jezik stran jer ga ne može izravno
percipirati.
Dvije alternativne mogućnosti:
¾razviti računalne sustave koji bi razumjeli prirodni
jezik.
¾razviti posredničke mehanizme koji bi premostili
razlike između jezika čovjeka i računala.

Druga opcija još uvijek dominantna - mehanizam koji

to omogućava su programski jezici i programi
prevoditelji.
 Primjer
Omjer
Generacija Opis instrukcije Predstavnik
instrukcija
zbrajanja
Strojni
1. 101101101110
jezici
Simbolički
2. mnemonički ADD X,Y ASEMBLER 1:1
jezici
Viši FORTRAN
3. programski C=X+Y COBOL 1 : 10
jezici BASIC
4. 4 GL SUM(IZNOS) SQL 1 : 100
Programski
5. 1 : 1000
generatori
Generacije programskih jezika
 Prevođenje
• Veliki broj programskih jezika Î velik broj
programa prevoditelja.

• Skup zadataka zajednički svim programima

prevoditeljima:
¾ leksička analiza i dijagnostika pogrešaka,
¾ sintaktička analiza i dijagnostika pogrešaka,
¾ konstrukcija radnog programa,
¾ optimizacija radnog programa,
¾ izvještavanje o obavljenom poslu.
 P rogram iranje

Form aln e
pro gram ske Izvorni pro gram
po greš ke

P re vo đenje

Interpreteri K om p ajleri

B iblioteka
S trojne
Izvo đ enje sis tem skih
instrukcije
po tprogram a

P o vezivan je

R ad ni pro gram

B iblioteka
V išekratno
radn ih
izvo đ enje
pro gram a
• Dvije koncepcije rada programa prevoditelja:

¾ Programi prevoditelji izvorni program

prevode odjednom i u cijelosti –
kompajleri.

¾ Interpreteri - kombiniraju postupke

prevođenja i izvođenja programa.
 Pomoćni programi
• Dvojaki problemi s kojima se susreću korisnici
računala:
¾ Problemi vezani uz svakodnevni profesionalni
rad – rješavaju se aplikativnim ili korisničkim
programima.
¾ Problemi vezani uz operativne aktivnosti
korisnika u radu s računalom - pomoćni
programi.

• Pomoćni programi nadopunjavaju funkcije

operativnih sustava i čine rad aplikativnim
programima efikasnijim i ugodnijim i omogućavaju
brži rad nekih funkcija i poslova na računalu
Pomoćni programi sistemski softver:

¾ Problemi koje rješavaju u domeni rada samog

računala.

¾ Izrađuju ih softverske kuće ili pojedinci kao

standardne programe za sve korisnike
pojedinih operativnih sustava i čvrsto su
vezani za operativne sustave.
Najpoznatije grupe pomoćnih programa:

¾ Programi za sažimanje podataka tijekom rada.

¾ Programi za arhiviranje podataka odnosno

stvaranje sigurnosnih kopija.

¾ Programi za prijepis podataka na druge medije.

¾ Programi za otkrivanje i otklanjanje problema na

disku.

¾ Antivirusni programi.
Programi za sažimanje podataka tijekom
rada.

Služe za efikasnije korištenje magnetskih

memorija, na način da se podaci pohranjuju
u komprimiranom obliku i time smanjuju
zauzeće memorijskog prostora.
 Programi za arhiviranje podataka
odnosno stvaranje sigurnosnih kopija
podataka.

Koriste sofisticirane tehnike sažimanja

izvornih podataka, vode računa o zamjeni
starih kopija novima, restauriranju
pojedinih datoteka i slično.
 Programi za prijepis podataka na
druge medije.

Koriste se za umnožavanje kopija, izradu

sigurnosnih kopija podataka ili slično.
Tipično prepisivanje podataka na CD
medij.
 Programi za otkrivanje i otklanjanje
problema na disku.

Služe za detektiranje oštećenja na

magnetskim diskovima i logičko
isključivanje tih dijelova iz raspoloživog
memorijskog prostora.
 Antivirusni programi.

Služe kao sredstvo zaštite od napada

računalnih virusa, te za otklanjanje
posljedica njihovog djelovanja ukoliko je
do njega već došlo.
 Komunikacijski i mrežni
programi
• Računalne komunikacije doživjele bitan napredak
u proteklih tridesetak godina.

• Osnovne funkcije komunikacijskog softvera u

počecima njegovog razvoja:
¾ Uspostavljanje komunikacijske veze,
upravljanje komunikacijskim procesorima te
kontrola ispravnosti prijenosa podataka.
¾ Premošćivanje komunikacijskog jaza zbog
različitih standarda različitih proizvođača.
• Intenzivnim širenjem računalnih mreža
komunikacijski softver prerasta u mrežni softver
s mnogo složenijim funkcijama.

• Danas se temeljni komunikacijski softver nalazi

na računalima u okviru mreža za prijenos
podataka.
 Sustavi za upravljanje bazama
podataka
• Sustav za upravljanje bazom podataka ili DBMS
(Database Management System).

• Programski sustav koji izdvaja funkcije i aktivnosti

upravljanja podacima iz aplikacijskih programa,
čime se postiže:
¾ Jednostavniji razvoj i održavanje korisničkih
programa.
¾ Veća fleksibilnost izmjena informacijskog
sustava.
¾ Bolje performanse informacijskog sustava.
• Relacijski model baze podataka danas
dominantan - RDBMS.

• Osnovne funkcije DBMS-a:

¾ Definicija podataka.
¾ Manipulacija podacima.
¾ Integritet i zaštita podataka.
¾ Oporavak u slučaju greške.

• Suvremeni DBMS se realiziraju prema

klijent/server konceptu.
Proizvod/
1.generacija 2. generacija 3.generacija 4.generacija 5.generacija
Generacija
Velik broj
Višeslojni, grafičko
Novih funkcija –
Operacijski Disku sučelje,
Ne postoji Rudimentaran procesima
sustav orijentiran multitasking,
orijenitiran,
multiprocessing
tekst. Sučelje
Trendovi Višekorisnički, višezadaćni, višeprocesorski, intuitivna sučelja, mrežni rad
Jednostavne Obrada Sve šira Integracija Sva područja
Primjenski
matematičke nenumeričkih područja različitih ljudske
programi
obrade podataka primjene primjena prakse
Zasebni Obrada Integracija e-ured,
- uredsko Integracija
ograničeni teksta, programa i virtualni
poslovanje programa
programi tablični kalk. komunikacija uredi
- grafički
programi
- zabava
- multimedija
 Apstraktni
Programski Strojni
Unutrašnje jezici Objektno Programski
jezici i jezici,
programiranje (BASIC, orijentirani alati
razvojni alati Asembleri
FORTRAN)
Jednostavne Relacijske, Multidimenzijske,
Baze Jednostavne
hijerarhijske složene objektne, SQL,
podataka datoteke
baze relacije datawarehousing
Inegracija
Peer to WAN,
Upravljanje protokola i
Komunikacijski peer, spora Internet
Prvi lokalnim mrežnog
softver i razmjena, (servisi: email,
protokoli mrežama: softvera u OS:
Internet hardverski pretraživanje,
LAN-WAN Internet-
upravljana FTP...)
Intranet
Neuronske Integracija
Ekspertni
Potpora Jednostavni mreže i metoda Integracija s
sustavi i
odlučivanju DSS intelig. umjetne Internetom
GDSS
Agenti intel.
 APLIKACIJSKI ILI
KORISNIČKI SOFTVER
Računalni programi namijenjeni podršci
zadovoljavanju konkretnih potreba ljudi
upotrebom elektroničkih računala.
Klasifikacija korisničkog softvera višedimenzionalna
- veliki broj mogućih kriterija.
Vezani za rješenja nekog problema iz života
- Knjigovodstvo
- Matematika
- Fizika …
 Klasifikacija korisničkog
softvera
Osnovne kategorije kriterija klasifikacije
korisničkog softvera:
¾ Komercijalni.
¾ Tehnički.
¾ Pravni.
¾ Kvalitativni.
¾ Funkcijski.
¾ Ekonomski.
Kriteriji klasifikacije korisničkog softvera
ƒPrema opremljenosti: ƒIgre i zabava:
ƒprofesionalni, ƒvirtualna stvarnost,
ƒamaterski. ƒmultimedija.

ƒPrema načinu stjecanja: ƒPrema načinu upravljanja:

ƒsamostalno izrađeni, ƒupravljan strukturom,
ƒkupljeni. ƒupravljan događajima.

ƒPrema stupnju ƒPrema mogućnosti

standardiziranosti: održavanja:
ƒnestandardni, ƒlako,
ƒstandardni. ƒteško.
ƒPrema platformi: ƒPrema vrsti sučelja:
ƒmainframe, ƒznakovno sučelje,
ƒPC. ƒgrafičko sučelje.

ƒPrema dijeljenju resursa: ƒPrema načinu komunikacije:

ƒsamostalni, ƒinteraktivni,
ƒmrežni. ƒposredni.

ƒPrema namjeni: ƒPrema vrsti projektiranja:

ƒInformacijski sustavi: ƒstrukturno orijentiran,
ƒobrada transakcija, ƒobjektno orijentiran.
ƒanaliza informacija.
ƒAutomatizacija poslovanja : ƒPrema zakonskim
ƒadministrativnih poslova, normama:
ƒodlučivanja. ƒlicencirani,
ƒpiratski.

ƒProjektiranje i dizajn: ƒPrema tehničkoj

ƒinženjerske namjene, podršci:
ƒumjetničke namjene. ƒorganizirana,
ƒloša.

ƒObrazovanje i znanost: ƒPrema strukturi:

ƒpoduka, ƒmonolitan,
ƒmat. statističke anal. ƒmodularan.
ƒPrema podršci ƒPrema arhitekturi:
kreativnosti: ƒkompaktan,
ƒsoftver za rutinske ƒklijent/server,
poslove,
ƒsoftverski alati.

ƒPrema prilagodljivosti: ƒPrema mogućnosti

ƒkrut, povezivanja:
ƒparametriziran. ƒotvoreni,
ƒzatvoreni.
Arhitektura korisničkog softvera
• Klijent/server koncept - razdvajanje aplikacije na
dio koji se odnosi na upravljanje podacima - server,
i dio koji se sastoji od korisničkog sučelja i
poslovnih pravila - klijent.

• Početna klijent/server arhitektura na strani klijenta

zadržala većinu programskih funkcija - debeli (fat)
klijent.

• Alternativna arhitektura smješta poslovna pravila na

stranu servera. Na strani klijenta ostaje samo
prezentiranje podataka - mršavi (thin) klijent.
• Suvremena arhitektura aplikacija s tri fizički
razdvojena dijela:

¾ Klijent - korisničko sučelje. Omogućava

prikazivanje rezultata postavljenih zahtjeva
prema ostalim dijelovima aplikacije.

¾ Aplikacijski server objedinjuje poslovna

pravila aplikacije.

¾ Server baze podataka.

 KRITERIJI IZBORA
APLIKACIJSKOG SOFTVERA
Osnovni kriteriji izbora softvera
‰ funkcionalnost,
‰ upotrebljivost,
‰ pouzdanost,
‰ efikasnost,
‰ održavanje,
‰ prenosivost.

Ostali kriteriji izbora softvera

‰ KVALITETA PROIZVOĐAČA
‰ POMOĆ KUPCIMA
‰ CIJENA ODNOSNO TROŠKOVI
HARDWARE - komponente računala
• Ulazne jedinice
• Centralna jedinica
• Izlazna jedinica
• Vanjske memorije
• Komunikacije
Podjela prema generacijama:
ELEKTRONSKE
1. Prva generacija -
CIJEVI
2. Druga generacija - TRANZISTORI
INTEGRIRANI
3. Treća generacija -
KRUGOVI
INTEGRIRANI
4. Četvrta generacija - KRUGOVI VISOKE
GUSTOĆE
UMJETNA
5. Peta generacija -
INTELIGENCIJA
 CENTRALNA JEDINICA

ARITMETIČKO
LOGIČKA JEDINICA

ULAZNA JEDINICA MEMORIJA IZLAZNA JEDINICA

PR PO

UPRAVLJAČKA
JEDINICA

Tok podataka
Tok upravljačkih signala
PR – program
PO – podaci

von Neumannova arhitektura računala

John Von Neuman predložio je potpuno novu
koncepciju računala, koja se sastojala u slijedećem:

1. odvajanje programa od strojeva to jest

pohrana programa u memoriju
i to u binarnom obliku, odakle se mogu koristiti
kao slijed instrukcija kojima se izvršava neki
zadatak (do pojave ovog koncepta svaki se novi
zadatak unosio u računalo preklapanjem sklopki i
releja, bilo u samom računalu ili na tzv. kontrolnoj
tabli).
2. odvajanje podataka od programa
podaci se kao i programi smještaju u
memoriju računala na posebne memorijske
lokacije i odatle uzimaju po potrebi
programskih instrukcija. Rezultati obrade
smještaju se također u memoriju računala a
iz nje ne neku perifernu jedinicu odnosno
trajni zapis.
3. razdvajanje ulaza, obrade, skladištenja i
izlaza podataka
semantički skupovi podataka pretvaraju se u
stroju čitljivu (binarnu) formu u kojoj bivaju
obrađeni, nakon čega se ponovo pretvaraju
u čovjeku čitljiv skup semantičkih oznaka

4. u obradbenom dijelu razdvajanje

matematičko-logičkih procesa i procesa
kontrole i upravljanja tokovima procesa
 GENERACIJE I TRENDOVI RAZVITKA
RAČUNALNIH SUSTAVA

HARDWARE

1.generacija 2.generacija 3.generacija 4.generacija 5.generacija

(1945 -1959) (1959-1965) (1965 -1972) (1973 -1985) (1985 -…)

ULAZI

uređaji za govorni
medij bušena kartica,
bušena direktni ulaz,
metoda bušena tipkovnica
kartica unos, taktilni
uređaj traka
tipkovnica ulaz
 OBRADA

PROCESORI

integrirani integrirani
krugovi krugovi vrlo
vakumske integrirani
tehnološka osnova tranzistori visokog visokog
cijevi krugovi
stupnja stupnja
integracije integracije
nekoliko nekoliko
nekoliko nekoliko više od
brzine rada stotina rač. stotina
tisuća milijuna milijardu
operacija/s tisuća
radna frekvencija 4 –20 Mhz više 100 Mhz > Ghz
adresna sabirnica 8 bitna 16 bitna 32,64, 128 bita
Sve veće brzine obrade i nove koncepcije (pipelining) te brzina
trendovi
komunikacije s memorijom
 UNUTRAŠNJA MEMORIJA

vakumske magnetne tranzistorski memorijski memorijski

tehnološka osnova
cijevi jezgrice krugovi čipovi LSI čipovi VLSI
Nekoliko Nekoliko Nekoliko
kapaciteti
bajta KB stotina MB
brzina
Sve veći kapaciteti, brzina pristupa, novi (organski) materijali i
Trendovi
tehnologije
 POHRANA

magnetna magnetna magnetna

magnetni
Tehnološka bušena traka, traka, traka,
disk,
osnova kartica magnetni magnetni magnetni
optički disk
disk disk disk
nekoliko nekoliko nekoliko
Kapaciteti nekolko MB
KB stotina MB desetaka GB
Brzine pristupa
nekoliko s nekoliko s oko 0,1 s 0,01 s 0,001 s
podacima
Sve veći kapaciteti, manje dimenzije (sve veća gustoća zapisa) i sve
Trendovi
veća brzina pristupa
 IZLAZI

bušena bušena grafički

znakovni video i audio
tehnološka kartica, kartica, video
video display, izlaz, pisači,
osnova elektromehanički elektromehanički izlaz,
pisači crtači itd…
pisači pisači govor,
trendovi Sve brži izlazi, prilagođeni osjetilima i prostor. Percepcijama (holografija)
LIFEWARE (LJUDI)

• profesionalci
• za razvoj i održavanje:
• hardvera - sistem inženjeri,
• softvera - programeri, organizatori,
• organizaciju i kontrolu rada -
administratori,
• unos podataka - operateri...
• korisnici
ORGWARE (ORGANIZACIJA)

• Organizacija IS (IS kao model poslovnog

sustava)
• Organizacija radnih mjesta u IS
• Organizacija rasporeda sklopovlja
• Organizacija programa
• Organizacija podataka i informacija
PARAMETRI PO KOJIMA SE KARAKTERIZIRAJU
RAČUNALA

• tip CPU i veličina procesnih registara

• količina interne memorije koju CPU može koristiti
• kapacitet i brzina eksternih memorija
• brzina prijenosnih i izlaznih uređaja
• brzina obrade (milijuna instrukcija u sekundi
(MIPS))
• broj korisnika koji mogu istovremeno koristiti
računalo
• troškovi računalnih sustava
 RAČUNALNA PISMENOST

VJEŠTINE KOJE ZAHTIJEVA RAČUNALNA

PISMENOST

• logika i rezoniranje
• znanje
• računalni rječnik
• poznavanje komponenata računalnog sustava -
način rada računala i kako proizvesti nužnu
informaciju
HARDWARE - komponente računala

• Ulazne jedinice

• Centralna jedinica

• Izlazna jedinica

• Vanjske memorije

• Komunikacije
 ULAZNE JEDINICE
Što su ulazni uređaji?

• svaka naprava koja će neku fizičku veličinu

konvertirati u skup digitaliziranih signala
koji će se prenijeti do središnje jedinice
računala komunikacijskim linijama, smjestiti u
spremnik (lokalni i glavni), “obraditi”
odgovarajućim softverom, kontrolirati proces
prijenosa i sve potrebne radnje koje u
uspostavi, izvršenju i kontroli komunikacije
ulaznog uređaja i središnje jedinice računala
postoje

• drugim riječima: uređaji koji omogućavaju

unos podataka ili programa iz okoline u
računalo
• podaci u okolini računala (zvuk, slika, pokret,
temperatura itd.)

• obično su neprimjerenog oblika za izravan

unos u računalo - potrebno ih je pretvoriti u
oblik digitalnog električnog signala

• preko ulaznih jedinica, učitavaju se podaci sa

nositelja podataka u memoriju računala

• osnovna uloga ovih jedinica je

transformiranje podataka, iz oblika u kome se
nalaze na vanjskom nositelju u oblik u kome
ih pamti memorija računala
Koje su ulazne jedinice:
• disketne jedinice
• grafički stanice
• tipkovnica
• miš
• kuglica za traganje (pomična kuglica)
• palica za upravljanje (joystick)
• grafička tabla (tablet)
• svjetlosna olovka
• zaslon (ekran) osjetljiv na dodir
• uređaji za raspoznavanje govora (mikrofon)
• skener
• digitalni fotoaparat
• čitač prugastog koda i dr.
 DISKETNE JEDINICE

Ova jedinica za unos i spremanje podataka omogućuje:

- prikupljanje podataka,
- kontrolu i korekciju,
- lokalne upite i
- udaljene komunikacije.

Medij koji se upotrebljava kao nositelj podataka je

disketa (floppy disc).
Na disketi se podatak može brisati i ponovo pisati,
pretraživati, nalaziti i ispravljati.
 DS/DD DS/HD DS/ED
Tip
(double side,
diskete (double side, (double side, extended
double density) high density) density)
Veličine
disketa KAPACITET

5,25" 360 KB 1,2 MB -

3,5" 720 KB 1,44 MB 2,8 MB

 GRAFIČKA STANICA

Grafičke stanice se koriste za

izradu i unos slika i crteža u
memoriju ili vanjske
memorije.

Imaju dva načina prikazivanja

slike na zaslonu:
‰ Storage način zadržava
sliku,
‰ Refresh ponavlja sliku
brzinom 30-60 puta u
sekundi.
Grafičke stanice omogućavaju
• vektorsko i
• rastersko
prikazivanje slika.

Kod vektorskog prikazivanja linije prikazujemo

koordinatama točaka linija.

Kod rasterskog prikazivanja prikazujemo sliku

nizom točkica kojima definiramo prostor slike.

Ove točkice (kao kod TV zaslona) nazivamo

pikselima.

Gustoća ovih točkica tj. piksela predstavlja kakvoću

slike koju nazivamo rezolucijom.
 TIPKOVNICA (KEYBOARD)

Tastatura je inteligentni dio konfiguracije, jer njenim

radom upravlja mikroprocesor, a prijenos podataka
prema računalu je serijski. Postoje XT i AT tastature
• najstarija i najraširenija ulazna jedinica
• namijenjena prvenstveno unosu tekstualnih
podataka u računalo
• jednostavna upotreba
• neprimjerena za crtanje na računalu (unos slika)
• sastoji se od većeg broja označenih tipki
(40-100)
• povezuje se s računalom putem posebnog
priključka
Vrste:

• mehaničke tipkovnice

• membranske tipkovnice

• kapacitivne tipkovnice

Razlikujemo QWERTY, QWERTZ i DVORAK tipkovnice

• QWERTY tipkovnica – naziv
potječe od slova upisanih na
prvih 6 tipki u drugom redu
odozgo
• QWERTZ tipkovnica –njemačka
inačica QWERTY tipkovnice
• DVORAK tipkovnica –
tipkovnica s učinkovitim
rasporedom slova za brži rad
Princip rada tipkovnice:

1. pritiskom na tipku šalje se identifikacijski broj

tipke u međumemoriju tipkovnice (keyboard
buffer)
- to je poseban kôd da je tipka pritisnuta ili
poseban da je tipka otpuštena ili nije otpuštena,
što ima posebno značenje i posebnu funkciju

2. istovremeno je procesoru poslana informacija

da s tipkovnice dolazi neki zahtjev

3. aktivira se program za upravljanje prekidima

koji identificira odakle je zahtjev za prekid
došao
4. šalje se upit tipkovnici o tome što je urađeno

5. identificira se kôd skaniranja – pročita zapis u

bufferu tipkovnice

6. BIOS analizira kod skaniranja (provjerava da li se

radi o prekidačkim (CapsLock, NumLock, Ins,
ScrollLock) i stanju Shift tipki, te stanju Ctrl, Alt,
Del tipki

Pročitani kod tipke ili kombinacije tipki odredit će

njezino značenje i posao koji treba obaviti, prekidni
program vratit će kontrolu aplikacijskom programu
koji će sa pritisnutom tipkom uraditi ono što je
predviđeno.
Razlikujemo slijedeće vrste tipki:
• funkcijske
• alfanumeričke
• numeričke
• kursorske
• posebne
• aktivacijske i
• LED indikatore.
 Funkcijske tipke

Pojedini korisnički programi koriste ove tipke za posebne

namjene.
Program dodijeli funkcijskoj tipki proizvoljnu (ili često
korištenu ili neku kompleksnu) naredbu da bi se korisniku
olakšalo pozivanje i izvođenje te naredbe.
Neki programi dozvoljavaju korisniku da sam odredi koja
naredba će se izvršavati pritiskom na pojedinu funkcijsku
tipku.
Gotovo svi programi funkcijsku tipku F1 koriste za poziv
sustava pomoći (Help).
 Alfanumerički dio

A - Z, 0 - 9, interpunkcijski znakovi, specijalni znakovi,

Tab: skok kursora u desno za nekoliko mjesta,
BackSpace: brisanje znaka lijevo od kursora,
Caps Lock: uključuje/isključuje stalno aktiviranje velikih/malih
slova,
Shift: privremeno uključuje a) velika slova ili b) znakove na
gornjoj polovini brojčanih tipki,
Enter: tipka za potvrdu upisanog ili slanje naredbe na obradu
računalu,
Razmaknica (Space): ubacuje prazno mjesto.
 Numerički dio

Odvojeni dio tipkovnice (tipkanje samo s desnom rukom):

znamenke 0 - 9,
decimalni zarez, zbrajanje (+), oduzimanje (-), množenje
(*) i dijeljenje (/),
Enter: ista funkcija kao i Enter na alfanumeričkoj
tipkovnici,
NumLock: uključuje stalni rad s brojkama. Ako je
isključeno, aktivni su znakovi na donjoj polovini tipki.
Podrazumijevano (default) stanje je uključeno.

Pozor: Windows2000 i WindowsXP po defaultu isključuju

NumLock.
 Kursorske tipke

Kursor: trepćući pokazivač mjesta unosa teksta.

Insert: uključuje i isključuje ubacivanje znakova na mjestu
pozicije kursora,
Delete: briše znak na kojem je pozicioniran kursor,
Home: pozicionira kursor u lijevi gornji kut ekrana,
End: pozicionira kursor u desni doljnji kut ekrana,
PageUp: pomak teksta za veličinu ekrana unazad,
PageDown: pomak teksta za veličinu ekrana naprijed.
Kursorke tipke ← ↑ ↓ → za pomicanje kursora u svim
smjerovima.
 Posebne tipke

Windows tipke
Esc: poništavanje zadnje naredbe ili radnje (najčešće)
Ctrl i Alt: u kombinaciji s drugim tipkama proširuju njihove
naredbene mogućnosti,
PrintScreen: pamćenje cjelokupne slike ekrana u memoriji
računala (Clipboard),
ScroolLock: prekidač kojim se blokira pomicanje kurzora
(umjesto kurzora, pomiče se čitava slika na ekranu),
Pause/Break: zaustavlja izvođenje trenutne aktivnosti,
procesa
Windows tipke: koriste se samo u Windows operativnom
sustavu
 Aktivacijske tipke

Power: isključuje računalo (Shut Down),

Sleep: prebacuje računalo u stanje mirovanja (Stand-
by mod). U takvom stanju računalo troši minimalno
energije (pogodno kod dužih perioda prekida rada),
WakeUp: “budi” računalo iz stanja mirovanja.

Pozor: nepažljivim rukovanjem tipke se mogu

nehotice aktivirati.
 LED indikatori

Svjetleće LED diode pokazuju status prekidačkih tipki

(da li je neka od njih uključena):

Caps Lock (velika slova),

Num Lock (brojke na numeričkom dijelu),
Scroll Lock (kursor prebačen u scroll mod).
 MIŠ (MOUSE)

Miš je uređaj veličine dlana

čijim pomicanjem po stolu
korisnik računala miče
pokazivač (kursor).

Nakon što pokazivač postavi na

željeno mjesto na ekranu,
pritiskom na tipku aktivira se
određena naredba.

Isto tako, mišem je moguće

kreirati grafiku odnosno unositi
podatke u obliku grafičkih
prikaza.
Miš je nezamjenjiv dio hardware-a zbog grafičkih
operativnih sustava i software-a.
- vrlo rasprostranjena ulazna jedinica
- pokazna naprava
- primjena za crtanje na računalu i upravljanje
programima
- za rad miša potreban je i poseban pogonsko-
nadzorni program (driver)

Miš može komunicirati preko

• RS232 priključka,
• PS/2 priključka (tako se oslobađa jedan serijski
port).
• USB
Pojava miša vezana je uz pojavu grafičkih
korisničkih sučelja. Većina novih programa
napravljena je za upotrebu miša. Miš je od
osnovne važnosti pri upotrebi Windowsa.
Vrste miševa s obzirom na mehanizam:
• Elektromehanički – položaj se prenosi putem
kuglice
• Optički

Vrste miševa s obzirom na vezu s računalom:

• bežični miševi mogu funkcionirati s pomoću
infracrvene svjetlosti ili radio-valova, a
napajaju se putem baterija
• miševi spojeni kablom do računala
 TRACKBALL
(KUGLICA ZA TRAGANJE)

Ulazni uređaj koji ima sve

funkcije miša i koristi se
umjesto miša u uvjetima kada
nema dovoljno prostora za
manevriranje sa mišem.

Trackball je miš "okrenut na

leđa" kod kojeg se ne
pomjera uređaj nego se samo
kuglica okreće.
Radi na optomehaničkom
principu i ima po pravilu dva
tastera.
Trackball je izokrenuti
miš koji ostaje na
istom mjestu na
vašem stolu.
Kuglicu okrećete
prstima ili dlanom i
time pomičete
pokazivač miša po
ekranu.
Kada je prostor na
vašem stolu
ograničen, kuglica
za traganje je izvrsna
zamjena za miša.
Vrste kuglica za traganje
• kao i kod miševa

Optički trackball - noviji tipovi sadrže pet

programabilnih tipki, četiri klasične tipke i
kotačić.
 GRAFIČKA TABLA

• izrada i unos crteža u računalo

• tipične dimenzije 30x30x1 cm
• dio radne plohe osjetljiv je na
prisutnost pokazne naprave i u
stanju je registrirati njen položaj
• obično se povezuje preko
serijskog priključka
• rezolucija 200-2000 lpi (Lines Per
Inch)
• pokazna naprava emitira EM polje
koje registrira tabla
• pokazna naprava može biti u
obliku miša ili olovke
• znatno viša cijena u odnosu na
miša
• radna ploča čija je površina prekrivena mrežom
žica koje su spojene s računalom.

Koristi se za profesionalno dizajniranje i

konstruiranje nacrta koji se crtaju na površini
ploče pomoću posebnih olovki i mišu sličnih
pomagala. U vrhu olovke je mali prekidač, pa
pritisak olovke na tablet odgovara lijevoj tipki
miša.
 PALICA ZA UPRAVLJANJE (JOYSTICK)
Palica za upravljanje (eng. Joystick) također radi
na principu sličnom mišu. Najčešće se
upotrebljava za igranje na računalu.
= pokazna naprava koja se sastoji od
kućišta, palice koja izlazi uspravno iz
kućišta, te dodatnih tipki na palici
• pomaci palice se prenose računalu kao
podaci o promjeni koordinata
• jednostavnije palice sadrže 4 kontakta
te prenose samo podatak o položaju
• složenije palice imaju 2 potenciometra i
prenose podatak o položaju i pomaku

- jednostavnije izvedbe uglavnom za igre - jeftine

- složenije izvedbe za crtanje ili vojne primjene - skupe
Primjeri modernijih palica za igru

Force Feedback
• ima mali elektromotor ugrađen u
kućište uređaja,
• prenosi vibracije u odnosu na
zbivanja na ekranu i tako povećava
užitak igranja,
• troši puno energije pa nema veliku
podršku među igračima...

Cyborg
• deset programibilnih tipki
• mogućnosti za chat i analognu
kontrolu glasa
• kvaliteta, čvrstoća, ergonomija
• odličan izgled
ZASLON OSJETLJIV NA DODIR (TOUCH SCREEN)

• namjena slična kao i za miša ili svjetlosne olovke

• pogodan za korisnike koji se ne znaju služiti
računalom
• zaslon (ekran) monitora koji ima sposobnost otkriti
položaj na kojem je dodirnut
• nalazi svoju primjenu u
okolini gdje ne postoji
mogućnost nadzora nad
korištenjem računala
• koristi se za izradu
informativnih punktova
na aerodromima,
kolodvorima,
bankomatima i sl.
 SVJETLOSNA OLOVKA
(LIGHT PEN)

• pokazni uređaj ili uređaj za

crtanje
• ulazni uređaj koji svojim
oblikom i veličinom podsjeća
na olovku
• vrh olovke osjetljiv na
intenzitet svjetla
• sastoji se od osjetila svjetla na
vrhu i pretvorbenog sklopa u
unutrašnjosti
• primjenjuje se za unos
podataka sa zaslona monitora
u računalo, slično kao miš
• visoka cijena, neprirodan
položaj ruke
 SKLOPOVI ZA PREPOZNAVANJE GLASA
(VOICE RECOGNITION DEVICE)

• komunikacija s računalom vrši se pomoću glasa

(govora)
• omogućavaju pretvaranje govora u digitalne podatke
razumljive računalu
• pouzdanost (bolja nego kod otisaka prstiju), cijena
prihvatljiva
• uređaji koji su do danas razvijeni imaju ograničenu
mogućnost raspoznavanja govora
• primjena uglavnom bila
u industriji ili vojsci,
danas sve raširenija
u bankarstvu, zdravstvu…
Sastoje se od mikrofona i procesora • opremljen je NCAT
tehnologijom
Mikrofoni su ulazne jedinice za eliminacije
pozadinskih
prepoznavanje govora (Voice šumova,
Recognition). • spaja se na
mikrofonski ulaz
Omogućuju pretvorbu ljudskog zvučne kartice na
glasa u digitalni oblik razumljiv računalu, odakle
dobiva potrebnih
računalu, uspoređujući 1,5 V napajanja,
memorirani uzorak govornikovog • iznimno je praktičan
glasa sa izgovorenim naredbama
i podacima.
Nakon pridruživanja izgovorene
naredbe uzorku i njenog
prepoznavanja, računalo će
izvršiti naredbu.
Primjer novijeg tipa mikrofona
 SKENER (SCANNER)

Čitači ili skeneri (eng. scanner) su uređaji koji

očitavaju podatke sa papira (ali i transparentnih
folija, fotografskih negativa i dijapozitiva) tako
da pretvaraju tekstove i grafike u računalu
prepoznatljiv kod.
Ti se podaci zatim mogu mijenjati, popravljati,
oblikovati i pohranjivati.
Skener služi za pretvaranje arhiviranog
materijala (izvornog dokumenta na papiru) u
elektronski oblik.
Skener pravi sliku dokumenta, tj. vrši
digitalizaciju slike o dokumentu.
• unos slika i crteža u računalo
• rezolucija 100-1200 dpi (Dots Per
Inch) ili ppi (Pixel per Inch)
• monokromatski i color skeneri
• povezuju se s računalom preko
posebnog sklopa (USB) ili serijskog
porta.

Vrste:
- ručni skeneri
- stranični skeneri
- stolni skeneri
- rotacijski skeneri
• Ručni skener
- najjednostavniji i uređaj za unos slike u računalo.

Nedostatak im je mala rezolucija i mala moguća širina

dokumenta (8 ≤cm), pa se koriste za skeniranje
potpisa ili slikovnih oznaka.

Imaju rezoluciju do 400 točaka po inču te 16 do 32

tonova boja što je nedovoljno za kvalitetnu
reprodukciju višetonske slike. Izrađuju se i kao kolor
skaneri.
• Stolni skeneri - oni su danas optimalno rješenje za stolno
izdavaštvo.
Podsjećaju na fotokopirne aparate.
Najčešće su rađeni za A4 format, a postoje rješenja i za
A3 formate. Rade se kao jednobojni i kolor skeneri
• Stranični skeneri – su sastavni dijelovi većine
telefaks uređaja, imaju ograničenu namjenu na
skeniranje listova papira do A4 formata.
Pomiče se dokument koji se skenira, pa su ovi
uređaji jednostavniji za upotrebu.
Rezolucija im je preko 300 dpi.

• Rotacijski skeneri – imaju veću rezoluciju (do

nekoliko tisuća točaka po inču), postupak skeniranja
je brži, reprodukcija je kvalitetnija, ali su skuplji.
 BAR KOD ČITAČ – ČITAČ PRUGASTOG KODA
(BAR CODE READER)

• eng. Bar-code reader, sastoji se od izvora

svjetla, senzora i elektroničkog sklopa
• to je ulazna jedinica koja služi za
raspoznavanje šifri iskazanih debljim i
užim linijama, pretvarajući ih u
odgovarajuće impulsne signale
• izvor svjetla osvjetljava prugasti kod a
reflektirana se svjetlost pretvara u el.
signal
• automatsko raspoznavanje omogućava
izravan, brz i nepogrešiv unos podataka u
obilježenom objektu u računalo
Vrste:
- olovka
- pištolj
- laserski čitač
 DIGITALNI FOTOAPARAT

• uređaj koji omogućava izravan prijenos slike

iz okoline u računalo
• pohranjivanje podataka se vrši u memoriju
fotoaparata, a zatim se prenosi na tvrdi disk
Ostali ulazni uređaji
• čitači bušenih kartica
• čitači papirnih vrpci
• čitači magnetnih znakova
• optički čitači
• čitači rukopisa
• koordinatni čitač
• terminali
• POS terminali
• analogno digitalni pretvarači
• trodimenzionalni čitač
• tv kamera
• digitalna kamera
• pločica osjetljiva na dodir i dr.
 ČITAČI BUŠENIH KARTICA

Čitači kartica čitaju bušenu karticu normiziranu kao

80-stupčanu, a postojale su i 90-stupčana, 160-
stupčana itd.

Danas se rijetko primjenjuju jer je kartica nositelj

podataka malog kapaciteta (80, 90, 160 znakova) a
jednom iskorištene kartice postaju neupotrebljive.
 ČITAČI PAPIRNIH VRPCA

Čitači papirnih vrpci vrše čitanje znakova

optičkim putem pomoću zraka svjetlosti, a kao
medij se koristi papirnom vrpcom.

Vrpca je jedna vrsta pergamentskog papira, a

za posebne primjene može biti i od plastičnog
materijala ili metalne folije.
Postoji nekoliko vrsta ovih vrpca s obzirom na tip
informacija koju trebaju nositi:
- 5-kanalska vrpca širine 18 mm,
- 6-kanalska vrpca širine 21 mm,
- 7 i 8-kanalska vrpca širine 27 mm.

Duljina vrpce je obično oko 300 mm.

Papirna vrpca, za razliku od kartica, dopušta

promjenljivu duljinu sloga. Čitanje se obavlja preko
fotoćelija, a bušenje preko jednog reda od 5 do 9
probijača. Na računala se mogu priključiti čitači od
400 do 1000 znakova / sekundi.
 OPTIČKI ČITAČ OBILJEŽENIH OBRAZACA

U slučajevima kada je trošak pretvaranja podataka

iz izvornog dokumenta u oblik prikladan za ulaz u
računalo velik, primjenjuje se optički čitač znakova.
On čita upisane obilježene znakove. Ovako se
najčešće obrađuju rezultati raznih testova.
Odgovori na postavljena pitanja se obilježavaju.
Dokument se skanira i identificira lokacija
obilježenih znakova. Brzina čitanja zavisi o vrsti i
veličini dokumenta, kao i o broju znakova koje
treba pročitati, a prednost je u manjoj pripremi
obrazaca za čitanje.
Čitač obilježenih znakova posjeduje fotoćeliju koja
usmjerava impuls prema obilježenom mjestu, koje
ima određeno značenje. Brzina čitanja iznosi oko
200 obrazaca u minuti.
Primjer dokumenta za optičko čitanje znakova
 OPTIČKI ČITAČ ZNAKOVA

Omogućuje čitanje i rukom pisanih znakova,

pisanih po određenim pravilima. Prikaz slova,
pisanih za optički čitač znakova (Optical Character
Recognation - OCR)

Ovakvi uređaji čitaju alfanumeričke znakove

štampane pisaćim strojem, te brojeve pisane
rukom po određenim pravilima za pisanje
brojeva.

Pročitani znakovi se uspoređuju s postojećim

znakovima u memoriji čitača, i ako ih čitač nađe,
obavlja se čitanje i unos podataka.
Dokument za čitanje optičkim čitačem znakova
Posebnu vrstu predstavlja čitač magnetskih znakova
(Magnetic Ink Character Recognation - MICR) koji se
najčešće koristi u bankarstvu.

Izgled čeka
 KOORDINATNI ČITAČI

Koordinatni čitač (Digitizer) je ulazna jedinica koja

omogućuje ulaz koordinata predmeta, zakrivljenih
crta s papira i sl.

Čitanje se obavlja pomoću glave za čitanje koja

putuje krivuljom ili zakrivljenom površinom. Pri
tome se kriva linija ili zakrivljena površina pretvara
u odgovarajuću liniju s velikim brojem koordinatnih
točaka u ravnini ili prostoru.

Naročito se upotrebljava za mjerenje i snimanje

složenih oblika alata, turbinskih lopatica i ostalih
zakrivljenih ploha.
 POS (Point - of – Sale) TERMINALI

Sve se više koriste u trgovinama i skladištima.

Omogućavaju čitanje cijene s artikla koji je prodan,
obrade dnevnog financijskog poslovanja trgovine, te
smanjivanje stanja artikla na zalihama.
Postoje POS terminali za unos podataka putem
tipkovnice i POS terminali s uređajem za čitanje.
Ovaj čitač u obliku palice se jednostavno pokreće
preko cijene i čita je ukoliko je napisana OCR
fontovima ili crtičnim (prugastim) kodom (bar
code).
Pročitana se cijena prikazuje na zaslonu za kontrolu
kupcu.
U POS sustavu se obično nalazi i pisač koji izrađeni
račun tiska kupcu.
 ANALOGNO - DIGITALNI PRETVARAČI

Za preuzimanje podataka direktno iz proizvodnih

procesa koriste se analogno - digitalni (A/D)
pretvarači.

Imaju zadatak da uzimaju analogne električne signale

u određenim trenucima i pretvaraju vrijednost
analognih signala u odgovarajuće binarno-kodirane
digitalne vrijednosti koje možemo memorirati i
obrađivati u računalu.

Koriste se i u digitalnim mjernim instrumentima

analognih fizikalnih veličina.
HARDWARE - komponente računala
• Ulazne jedinice
• Centralna jedinica
• Izlazna jedinica
• Vanjske memorije
• Komunikacije
 CENTRALNA JEDINICA
Upravlja radom svih jedinica računala, memorira
podatke i naredbe nakon ulaza te obavlja operacije
matematičkih i logičkih računanja i uspoređivanja.

Može se podijeliti na:

CPU –
- Aritmetičko-logičku jedinicu
Central
- Upravljačku jedinicu
Processing
- Memorije
Unit
- I/O sabirnice
Centralna jedinica PC se sastoji od:
• osnovne ploče,
• procesora,
• internih i eksternih memorija,
• disketnog pogona,
• priključka za ostale jedinice konfiguracije,
• napajanja.

Osnovna ili matična ploča je glavni dio PC računala.

Na njoj se nalazi mikroprocesor, memorija i utičnice

(slotovi) za kartice.
Upravljačka jedinica kontrolira i koordinira rad svih
jedinica računalskog sustava.

Glavni zadaci:
• Upravlja čitanjem i zapisom u radnu memoriju
• Upravlja razmjenom podataka između radne
memorije i aritmetičko-logičke jedinice
• Upravlja radom aritmetičko-logičke jedinice
• Sinkronizira rad pojedinih jedinica računala

Aritmetičko-logička jedinica obavlja računske i

logičke operacije. Obavlja samo 4 osnovne
računske operacije i logičku operaciju usporedbe.
 OSNOVNA PLOČA - MOTHERBOARD
Osnovna ploča uvjetuje dalja proširenja i osigurava
stabilnost sustava.
Opća tendencija je danas da se povećava stupanj
integracije osnovnih ploča, sve veći broj kontrolera se
integrira na osnovnu ploču:
• kontroleri za diskove, audio, video i mrežne
kartice integrirane u jedan ili nekoliko čipova,
modemi itd.
Kod ovakvog rješenja ne pojavljuju se problemi
kompatibilnosti u radu ovih jedinica i osnovne ploče.
Radom osnovne ploče upravlja chip set.
Najveći proizvođači upravljačkog chip seta za
osnovne ploče su: Intel (www.intel.com), Via
(www.viahardware.com) i Ali (www.ali.com).
 Matična ploča (Motherboard) MBO
Portovi za priključivanje Podnožje
perifernih uređaja za procesor
(PS/2, COM, LPT
i USB portovi)
AGP utor za grafičku
karticu
PCI utori u koje se
utaknu dodatne
kartice (zvučna,
mrežna, interni Podnožja
modem itd.) za RAM
memoriju

Višeslojna ploča kroz IDE utičnice

koju prolaze tanki za disketni
vodovi uređaj i čvrsti
Baterija
disk (do 4)
Slotovi za razna proširenja na osnovnoj ploči
pokazuju što podržava osnovna ploča:

• ISA (lndustry Standard Architecture),

• ElSA (Extended Industry Standard

Architecture) i prošlost

• VLB (VESA Local Bus)

• PCI (Peripheral Component Interconnect)

slotovi, čija je sabirnica 32-bitna (kao VLB), a
frekvencija rada je od 20 do 33 MHZ su
dominantni.
Disk kontroleri osiguravaju stabilnost, sigurnost i
prijenosnu brzinu podataka sa eksternog memorijskog
medija
• SCSI (Small Computer System Interface) nije
predviđen samo za diskove, nego za sve ostale
dijelove konfiguracije PC-računala koji su pripremljeni
za takvu vrstu kontrolera.

• RAID (Redundant Array of lnexpensive/ Idependente

Disks) tehnologija pomoću istoimenog kontrolera, koji
pored veće sigurnosti osigurava i brži pristup
podacima smještajući neparne blokove podataka na
jedan, a parne blokove na drugi disk (u slučaju
postojanja dvije jedinice diska).

Prijenos podataka sa diskova se danas obavlja po

UDMA (Ultra Direct Memory Access) standardima.
Na osnovnoj ploči se nalazi BIOS (Basic Input
Output System) chip koji sadrži programe za
testiranje stanja konfiguracije i pokretanje rada
računala.
Parametrima i načinom pristupa sklopovlju
(hardware) upravlja BIOS osnovni sustav za nadzor
rada sklopovlja.
Operativni sustav preko BIOS-a objedinjuje
sklopovlje u jedinstvenu funkcionalnu cjelinu i
omogućava ispravan rad programske potpore
(software) koja koristi sklopovlje.
Neki proizvođači osnovnih ploča stavljaju čak dva
BIOS ROM chipa na ploču.
Osnovne ploče posjeduju ventilator (cooler).
Procesori su oni dijelovi konfiguracije koji se
najintenzivnije griju, tj. imaju najveću disipaciju
energije.

Idealna temperatura
dijelova računala se nalazi
između 30 i 45 °C.

Osnovne ploče koje odgovaraju ATX standardu

imaju mogućnost da pojedine dijelove
konfiguracije nakon određenog intervala vremena
isključe iz aktivnog rada, štedeći tako energiju i
produžavajući radni vijek odgovarajuće jedinice.
 MIKROPROCESOR

Prije procesori izvršavali strojne instrukcije samo

pomoću hardware-a.
Danas se izvršavaju pomoću mikroprograma.

Podjela procesora na
• CISC - (Complex Instruction
Set Computer) i
• RISC - (Reduced Instruction
Set Computer)
procesore.
Podatke od U/I uređaja treba vodičima prenijeti na
računalo.
Primjer.
Zamislite el. trošila u kući. Kada bi se svako el.
trošilo svojim vodičima spajalo na el. centralu,
trebalo bi mnogo vodiča. Zato se oni spajaju na
zajedničke vodiče koji vode do centrale.
Zamislite da je svaki uređaj na računalu (miš,
tipkovnica, monitor, pisač, itd. spojen svojim
vlastitim vodičima do procesora. To bi bilo previše
vodiča. Zato se oni spajaju na zajedničke vodiče
koji prenose informacije do procesora.
 Kako se zove
“magistrala” (skup
vodiča) koji prenosi
podatke od uređaja u
računalu do
procesora?

SABIRNICA
Mikroprocesor računala je povezan sa drugim dijelovima
konfiguracije pomoću sabirnica(eng. Bus)
= namjena je povezivanje električnim vodičima sastavnih
dijelova računala u jedinstveni sustav
= skup vodiča koji prenose podatke od ulazno-izlaznih
uređaja do procesora
= “magistrala” koja služi za brži prijenos podataka prema
procesoru
Vrste sabirnica
a) Unutarnje – služe za prijenos podataka unutar
računala i izvedene su kao vodovi na matičnoj ploči, a
postoje:
• podatkovne (data bus) – specijalizirane za prijenos
podataka između procesora i memorijskog
podsistema ili perifernih uređaja
• adresne (address bus) – za prijenos adresa
• nadzorno-upravljačka (control bus) - služi za
prijenos upravljačkih signala između aktivnog
elementa obrade (procesora) i drugih dijelova
hardware-a odnosno brine se za sinkronizaciju toka
podataka

b) Vanjske – služe za razmjenu podataka između

vanjskih U/I uređaja i procesora i u obliku su višežilnog
kabela
Vanjske sabirnice

USB (eng. Universal Serial Bus) – namijenjene za

priključivanje više uređaja na jedan priključak,
koristi se za CDROM uređaj, miš, skener, i sl.

IEEE FireWire – za spajanje uređaja velikih

brzina, npr. DVD
Da bi procesor mogao komunicirati s ulazno-
izlaznim uređajima, za svaki je uređaj potreban
program pogonitelj (driver).

Funkcije programa pogonitelja (drivera):

• identificiraju uređaj
• preuzimaju kontrolu i
• vrše sinkronizaciju rada.
Glavne značajke mikroprocesora su:
- brzina rada,
- tip,
- količina podataka koja se može odjednom obraditi.

32-bitni procesori
AMD Duron (700 MHz),
Athlon i Thunderbird (1,2GHz),
Intel Pentium 4 (1,5GHz) i
IBM Power4

64-bitni procesori
Intel Itanium IA-64 i
AMD Sledgehammer.

128 -bitni procesori

Crusoe radi sa VLIW (Very Large Instruction Word)
instrukcijama
Snagu procesora mnogi određuju samo na osnovu njegove
radne frekvencije. Takva procjena nije u potpunosti
mjerodavna, jer brzina rada (obrade podataka) zavisi i od
drugih karakteristika (od širine i brzine adresne sabirnice i
sabirnice za podatke).
Mogućnosti procesora se procjenjuju na osnovu sljedećih
podataka:
• broj, kapacitet i namjena njegovih registara,
• broj jedinica za izvršavanje cjelobrojnih operacija i
operacija kliznog zareza,
• broj jedinica za dekodiranje i izvršavanje instrukcija,
• konstrukcija jedinice za izvršavanje instrukcije,
• nivoi, kapaciteti i brzine keš (cache) memorije
integrirane na procesorskom chipu,
• set ili skup strojnih instrukcija koji procesor može
izvršiti.
Tip podnožja, naponski nivo procesorskog
jezgra i tehnologija izrade (materijal i debljina
povezivanja tranzistora unutar procesora)
predstavljaju sekundarne pokazatelje koje
informiraju o disipaciji i mogućnosti primjene
procesora na osnovnim pločama.
 MEMORIJA

Uređena konačna jednodimenzionalna lista

memorijskih lokacija (registara ili spremnika
(pretinaca) u kojima se pohranjuju podaci,
instrukcije i međurezultati obrade.
U memorijske lokacije (adrese) podaci se upisuju ili
iz njih čitaju.
U svakom računalskom sistemu postoji memorijska
hijerarhija. Sastoji se od:
• Registri - predstavljaju najviši nivo memorijske hijerarhije,
nalaze se u samom procesoru, a brzina rada odgovara brzini
procesora. Njihov broj i kapacitet su veoma mali i služe samo
za privremeno memoriranje podataka (međurezultata i
rezultata obrade).
• Cache memorije - Ove memorije su nešto sporije od brzine
rada registara, ali rade na približno istim frekvencijama kao i
procesor.
Njihov kapacitet je veći od ukupnog kapaciteta registara i
predstavljaju skup medij za (uglavnom privremeno)
memoriranje podataka. Danas se koristi maksimalno tri nivoa
cache memorije
U tim memorijama se na osnovi složenih algoritama odabiru i
učitavaju podaci za koje se pretpostavlja da će biti potrebni
procesoru.
Operacijska memorija - grubo za red veličine (deset puta)
sporija od brzine rada procesora.
Radna memorija prihvaća podatke i naredbe s ulaznih
jedinica, pojedinačne naredbe daje upravljačkoj jedinici,
razmjenjuje podatke i daje rezultate izlaznoj jedinici.
Organizirana je kao skup lokacija od kojih svaka ima svoju
adresu. Adresiranje može biti direktno i indirektno.
Postoji nekoliko dijelova operacijske memorije
- RAM (Random Access Memory) – sadrži podatke i
programe koji se izvršavaju. Učitavanje novog
programa briše prethodni. Pristupa se brzo i direktno.
- ROM (Read Only Memory) – programi koji se mogu
samo čitati

Parametri za procjenu memorije:

• vrijeme pristupa
• kapacitet glavne memorije.
HARDWARE - komponente računala
• Ulazne jedinice
• Centralna jedinica
• Vanjske memorije
• Izlazna jedinica
• Komunikacije
VANJSKE JEDINICE MEMORIJE
Uređaji za pohranu podataka

Uređaji za pohranu su vanjske memorije koje služe

za čuvanje računalnih podataka i programa, te njihov
prijenos s jednog računala na drugo.

Što su uređaji za pohranu podataka?

Dio podataka potrebnih za rad računala može se

pohraniti u radnu memoriju (RAM), koja omogućava
brži pristup, ali je malog kapaciteta, i u nju ne stanu
svi podaci potrebni jednom korisniku. Zbog toga su
nužne vanjske memorije za pohranu.
raste potreba za

pohranom veće količine podataka

bržim i jeftinijim prijenosom podataka

razvojem računala

Arhiviranje

Vrsta pohrane kod koje se pohranjuju podaci koji

se vrlo rijetko koriste, a odlažu se na sigurno
mjesto za buduću upotrebu.
Osnovne karakteristike uređaja za pohranu
• Kapacitet
• Prosječno vrijeme pristupa
• Brzina prijenosa podataka

Poželjne dodatne karakteristike su:

• Postojanost podataka
• Jednostavno rukovanje i male dimenzije
• Pristupačnost cijene
Magnetska
Tehnologije današnjice
koje zadovoljavaju
gornje karakteristike Optička
Kapacitet uređaja za pohranu
• mjeri se u megabajtima (MB)
1 MB= 1024 KB, ili 210 KB
često se mjere zaokružuju na 1000,
npr. 1 MB je približno 1000 KB ili 1 000 000
bajta (greška je pri tome oko 5%)

Prosječno vrijeme pristupa

= vrijeme potrebno da upravljačka jedinica pristupi do
memoriranog podatka na nositelju
• mjeri se u milisekundama (ms)

Brzina prijenosa
= količina podataka koja se u jednoj sekundi može
prenijeti s vanjske memorije (uređaja) u glavnu
memoriju i obrnuto
Koji su uređaji za pohranu?

• magnetska vrpca

• magnetski disk
• izmjenjivi
• neizmjenjivi

• optički disk

• magnetska kartica
 MAGNETSKA VRPCA

medij za pohranu podataka prevučena tankim

slojem feromagnetskog materijala (željeznog
oksida)

Način rada:
• Vrpca putuje ispred glava za pisanje, čitanje i
brisanje
• S pomoću magnetskog polja glave upisuju,
brišu ili čitaju podatke (logičke 0 i 1 upisane
su kao različite orijentacije magnetskih
čestica)
• Brisanje: glava za brisanje demagnetizira
vrpcu, pa podaci nestaju
Način zapisa podataka na magnetsku vrpcu:

• podaci se zapisuju jedan iza drugoga,

sekvencijalno, tako da se novi mogu dodati samo
na kraj već upisanih podataka. Za pristup do
nekog podatka potrebno je proći sve podatke koji
su zapisani prije njega.

• podaci se zapisuju i čitaju u blokovima (ako su dva

ili više sloga zapisana u jednom bloku, oni se zovi
blokirani slogovi)

• gustoća zapisa kod magnetskih vrpci mjeri se

brojem bitova koje je moguće upisati na jedinicu
duljine (danas oko 10 000 bitova po palcu)
 Norme zapisa kod magnetskih vrpci
• QIC (eng. quarter-inch
cartridge) ili kazeta širine
četvrtine palca
prvi oblik kazeta za računala,
kapacitet od 10 MB do više GB,
podaci se zapisuju blokirano

• DAT norma (eng. digital audio

tape)
Ima najbolje karakteristike, širina
4mm, male dimenzije i veliki
kapacitet (oko 2GB na 90 m
vrpce)

• PC/T VCR, D/CAS, i dr.

 Prednosti i nedostaci magnetskih vrpci

Prednosti:
• niska cijena medija
• najduže su u upotrebi, pa su dobar medij za
arhiviranje

Nedostaci:
• sporost u brzini pristupa traženom podatku
zbog sekvencijalne obrade
• osjetljivost na vanjske utjecaje
 MAGNETSKI DISK
Ploča od nemagnetskog materijala (aluminija ili
polimera) presvučena tankim magnetskim slojem
željeznog oksida.

disk se okreće oko

svoje osi,
magnetska glava je
prislonjena na
površinu diska ili
lebdi iznad nje, a
može se pomicati
radijalno po disku
 Način funkcioniranja magnetskog diska

Kako se na disk zapisuju podaci?

• pri upisu podataka koristi se svojstvo magnetiziranja
tvari (pod djelovanjem magnetskog polja tvari postanu
magnetizirane)
• s pomoću el. energije glava (koja se sastoji od
zavojnice namotane na feritnu jezgru) stvara
magnetsko polje neposredno uz površinu, i time
magnetizira čestice na disku. Promjenom jakosti i
smjera el. energije mijenja se magnetsko polje i čestice
se različito magnetiziraju
• podaci su zapisani kao niz magnetiziranih čestica
smještenih u koncentričnim krugovima (cilindrima) u
magnetskom sloju diska
Kako se s diska čitaju podaci?
• magnetizirana površina diska prolazi ispred glave i
stvara el. struju u zavojnici glave
• podaci se čitaju na temelju promjene jakosti i
smjera el. struje

Prednosti magnetskog diska

• veliki kapacitet
• dobra postojanost podataka
• brzi pristup bilo kojem podatku na disku

Nedostaci magnetskog diska

• osjetljivost na elektromagnetsko polje i nečistoće
• ograničenje maksimalne gustoće podataka
Vrste magnetskog diska
• izmjenjivi
• neizmjenjivi
Karakteristike izmjenjivog diska
Izmjenjivi magnetski disk - disketa
• ostali termini: meki disk, savitljivi magnetski disk,
disketa (eng. floppy disk)
• pogonski mehanizam je ugrađen u računalo, a disk
se može umetati i vaditi iz njega
• izrađen je od tankog savitljivog materijala
(polimera, npr. mylar) na koji je prevučen
magnetskim slojem željeznog oksida
• format i dimenzije su normirane, pa je omogućen
jednostavan prijenos na druga računala
danas 3,5 palca (inča),
prije 5,25 i 8 palca (inča)
Dijelovi 3,5-inčnog izmjenjivog diska
• tanak polimerni disk, prevučen magnetskim
slojem
• plastična košuljica za zaštitu od oštećenja i lakše
rukovanje
• zaštitni metalni zasun
• otvor za raspoznavanje formata diskete (720KB
ili 1,44 MB)
• otvor za zaštitu od pisanja i brisanja
Kako se na disketu zapisuju podaci?
Neki pojmovi kod zapisa podataka na disketu
• Zapis za podizanje sustava (boot record) = mali
program pisan u strojnom jeziku čija je zadaća
učitavanje operacijskog sustava s diska (diskete) u
radnu memoriju računala
• FAT tablica = tablica rasporeda polja, stvara je
operacijski sustav, i u nju zapisuje gdje se na disku
nalaze dijelovi polja podataka
• polje = skup podataka koji čine funkcionalnu cjelinu,
pri pohrani podataka dijeli se na sektore
• skupina sektora = 1 klaster (cluster)
• FAT tablica je potrebna kako bi se polja mogla
pohranjivati u dijelovima i tako popuniti praznine na
disku (disketi)
Formatiranje diskete
• potrebno napraviti prije upotrebe (danas je to kod
većine disketa učinjeno tvornički)
• prije formatiranja disketa je prekrivena
jednoličnim magnetskim slojem
• formatiranjem se formiraju cilindri i sektori,
upisuju se zaglavlja sektora (broj sektora,
upotrebljivost, bajtovi za kontrolu i sl.)
• nakon formatiranja moguće je upisivati podatke
na disketu i lakše pronaći traženi podatak
 Neizmjenjivi magnetski disk
zove se još i tvrdi disk
(eng. hard disk)
neizmjenjiv je zato jer
korisnik nema pristupa
do njega, a smješten je
u hermetički zatvoreno
kućište (zbog zahtjeva
za visokom čistoćom)

u novije vrijeme postoje i

“izmjenjivi” tvrdi diskovi koji
se mogu izvaditi iz računala
zajedno sa svojim
pogonskim mehanizmom i
kućištem
Način zapisa podataka na disku
O čemu ovisi kvaliteta neizmjenjivog diska
• vrijeme čekanja na sektor – vrijeme da pred
glavu dođe traženi sektor, tj. vrijeme da se disk
okrene za pola kruga – izražava se u
milisekundama
• vrijeme traženja – vrijeme potrebno glavi da
pronađe željeni trag – izražava se u
milisekundama
• brzina prijenosa podataka – najveća brzina
kojom je moguće prenijeti podatke od diska do
procesora i obrnuto – izražava se u MB u
sekundi
Formatiranje diska
• fizičko formatiranje – formatiranje na niskoj razini,
pri čemu se na površinu diska upisuju zaglavlja
sektora, kao i kod diskete (tvornički je
napravljeno)
• podjela diska na dijelove (eng. partitioning) u
svrhu mogućnosti stavljanja različitih operacijskih
sustava ili odvajanja sistemskih datoteka od
aplikacija
• logičko formatiranje - formatiranje samo jednog
prethodno kreiranog dijela diska (particije) –
upisuje boot sektor, FAT tablicu i sl. podatke
svojstvene op. sustavu koji se koristi
Kako disk komunicira s računalom?

Tvrdi disk spojen je s računalom preko sučelja (eng.

disk interface) ili kontrolera. Sučelje kontrolira i nadzire
rad diska, te prenosi podatke od diska do računala
(sabirnice) i obrnuto.

Može biti u obliku:

• kartice koja se ugradi u sabirnički konektor ili spoji
s kabelom
• sklopa ugrađenog u matičnu ploču računala

Brzina i kvaliteta sučelja utječe na brzinu i kvalitetu

rada samog diska, pa je važno odabrati odgovarajuće
sučelje (IDE norma eng. Intelligent Drive Electronics i
SCSI norma eng. Small Computer System Interface).
Karakteristike neizmjenjivog diska
• za razliku od izmjenjivog, nije savitljiv i izrađen je
od krutih materijala (aluminij prevučen tankim
slojem željeznog oksida ili rjeđe od stakla)
• sastoji se od nekoliko ploča smještenih jedna
iznad druge na zajedničku osovinu, koje se vrlo
brzo okreću (oko 100000 i više okretaja u minuti)
• za svaku ploču postoje dvije magnetske glave
(po jedna za gornju i donju stranu ploče) koje ne
dodiruju površinu diska, nego lebde iznad njega
udaljene nekoliko nanometara (čime se izbjegava
oštećenje diska)
• veliki kapacitet diska (deseci i stotine GB), velika
pouzdanost i trajnost
 Optički disk

= medij za pohranu podataka koji koristi lasersku

tehnologiju za upisivanje i čitanje podataka
Kako se na optički disk upisuju podaci?
upisivanje podataka vrši se različitim postupcima:
npr. izobličenjem podloge laserskom zrakom,
kombinacijom optičkog i magnetskog upisa
Kako se s optičkog diska čitaju podaci?
različiti faktori odbijanja laserske zrake od
površine optičkog diska tumače se kao
informacije o logičkim 0 i 1
Karakteristike optičkog diska
• najveća gustoća zapisa podataka u odnosu
na dimenzije prema ostalim nositeljima (oko
20 puta veća od tvrdog diska), što omogućuje
pohranjivanje velikih količina podataka
(500 MB – 1 GB)
• najveća trajnost zapisa podataka – jer je
glava oko 1mm udaljena od površine diska,
pa ne dolazi do oštećenja
• presvučen je zaštitnim slojem polimera, pa je
mnogo manje osjetljiv na nečistoće i vanjske
utjecaje
• niska cijena
CD-ROM disk
• eng. Compact Disk Read Only Memory -
najraširenija vrsta optičkog diska, pojavio se
1985.g.
• pogonitelj ovakvog diska može samo čitati disk,
a ne može na njega upisivati podatke, niti ga
brisati
• koristi se za pohranjivanje većih količina
podataka, programa, baza podataka,
enciklopedija i sl.
• standardni kapacitet oko 650 MB, promjer:
120 mm, debljina: 1,2 mm
• za razliku od tvrdog diska, ovdje su podaci
upisani samo s jedne strane diska
• spojen s računalom preko EIDE ili SCSI sučelja
Formati CD diska
• CD-R - (eng.Compact Disk Recordable) –
isporučuje se prazan i omogućen je jednokratni
upis podataka, koje nakon toga više nije moguće
mijenjati
• CD-RW – (eng.Compact Disk Rewritable) optički
disk kojeg je moguće oko tisuću puta obrisati i
ponovo upisati nove podatke
• 3DO – namijenjen pohranjivanju igara
• CD Audio – glazbeni disk

Ostali formati optičkih diskova

• DVI, WORM (Write Once Read Many Times),
digitalni papir, DVD i dr.
DVD disk eng. Digital Video Disc
• omogućava pohranjivanje velikih količina
multimedijalnih zapisa
• zahtijeva poseban pogonski mehanizam koji će
čitati ovakve nositelje
• sve više ulazi u upotrebu za gledanje filmova i dr.
video-zapisa
 MAGNETSKE KARTICE

Magnetske kartice predstavljaju poseban oblik

vanjskih memorija široke upotrebe.

primjer
• telefonska kartica (PHON-CARD) na kojoj je
zapisana vrijednost u obliku broja impulsa
• uređaj za čitanje u telefonskoj govornici čita
impulse i umanjuje ih nakon razgovora na
kartici. Na sličan način rade i kreditne kartice

MAGNETSKI BUBANJ
HARDWARE - komponente računala
• Ulazne jedinice
• Centralna jedinica
• Vanjske memorije
• Izlazna jedinica
• Komunikacije
 IZLAZNE JEDINICE
uređaji koji podatke iz računala pretvaraju u oblik
prihvatljiv okolini.
Okolina: ljudi (vizualni i zvučni oblik)
ili strojevi (oblik el. impulsa).

DRUGIM RIJEČIMA:
Izlazne jedinice koje služe za pretvaranje binarno
kodiranih informacija iz središnje jedinice računala
u oblik i medij pogodan za korištenje čovjeku ili
nekom stroju.
Najpoznatije izlazne jedinice:

• Zaslon (monitor,ekran),

• Pisač,

• Crtač,

• PLC projektor,

• i dr.
• služi i za ulaz podataka, ali najčešće se
upotrebljava kao izlazna jedinica
• koristi se kod uspostave neposredne komunikacije
između čovjeka i računala
• spaja se s računalom putem grafičke kartice

analogni
digitalni
grafička signali
signali
kartica (vidljivi
iz CPU
znakovi)
Vrste zaslona

• jednobojni i višebojni, ravni i zaobljeni

• zasloni s katodnom cijevi (CRT monitori)

• zasloni s tekućim kristalima (LCD monitori)

• elektroluminiscentni zasloni

• plin-plazma zasloni

ZASLON S
ZAOBLJENOM CIJEVI
ZASLON S RAVNOM ZASLON S TEKUĆIM
CIJEVI KRISTALIMA (LCD)

Potpuno prijenosni kompjuterski

zaslon, koji se koristi kao
“odjevni” dio opreme i pruža
privid povećanja određene slike
u prostoru neposredno ispred
oka.
Kriteriji za izbor video zaslona:

• rezolucija (broj osvjetljenih točaka – piksela)

po jedinici površine odnosno ukupnoj površini
zaslona (više zaslonskih točaka znači
kvalitetniju sliku)

• veličina zaslona - mjeri se duljinom dijagonale

zaslona u inčima (12, 14, 15, 17, 20 inčni
monitori)

• horizontalna i vertikalna frekvencija –

učestalost obnavljanja slike

• ergonomske karakteristike
Upravljačka jedinica monitora se smješta na
posebnu, tzv. grafičku karticu (Graphic Card).
Na grafičkoj kartici su se mijenjali razni kontroleri:
• MDA (Monochrome Display Adapter) -
memorija od 4Kbyte
• CGA (Color Graphics Adapter) - memorija od
16 Kbyte, dvije rezolucije i to 600x200 pixela u
dve boje ili 320x200 u četiri boje
• Hercules - u grafičkom načinu 720x348 točaka
• EGA (Enhanced Graphic Adapter) - memorija
od 256 Kbyte, 640x350 točaka i 16 boja u
grafičkom načinu rada
• VGA (Video Graphics Array) - u grafičkom
načinu rada ostvaruje rezoluciju 640x480 i 16
boja. Svaka VGA kartica ima vlastiti BIOS
(pomoću njega se može emulirati rad bilo kojeg
drugog kontrolera).

• SVGA (Super VGA) - u okviru ovog standarda

definirane su konkretne vrijednosti rezolucije
ekrana, broj (dubina) boja i shodno tome treba
se osigurati potrebna memorija na grafičkoj
kartici.

Predstavljanje boja pomoću 16 bita se često

naziva Hi-Color, a primjena dubine boja od 24
bita ima naziv True-Color.
Kapacitet memorije grafičke kartice u funkciji rezolucije i
dubine boja

Dubina
boja (u 4 8 16 24
bitovima)
Broj boja
16 256 65536 16,7.106
(nijansi)
Rezolucija
ekrana
640x480 256 KB 512 KB 1 MB 1 MB
800x600 256 KB 512 KB 1 MB 1,5 MB
1024x768 512 KB 1 MB 2 MB 2,5 MB
1280x1024 1 MB 1,5 MB 3 MB 4 MB
Centralni chip na grafičkoj kartici je kolo za ubrzanje ili
akcelerator, koji se u današnje vrijeme izborio za
naziv procesora (GPU - Graphical Processing Unit).

U zadnje vrijeme su bile favorizirane grafičke kartice

sa akceleratorima Voodoo porodica (porodice Voodoo
1 do Voodoo 5) kompanije 3dfx, a od sredine 2000.
godine grafičke kartice za probirljive kupce može da
krasi jedino jedan od grafičkih procesora porodice
GeForce, proizvođača NVidia.

Postoje naravno i druga rešenja (proizvoda) GPU-a

(Savage 2000 kompanije S3, G800 proizvođača
Matrox, itd), ali i odnos cijena/performansa ukazuje na
superiornost Nvidie (brzina i tehnologija također).
Monokromatski monitori danas već predstavljaju
povijest, ali isti princip rada se primjenjuje i kod
monitora u boji: katodna cijev sa modificiranom
anodom i skretnim elektrodama po redovima
osvjetljava ekran.

Prikazivanje (iscrtavanje) slike se može obaviti

pomoću poluslika (prvo se skeniraju neparni redovi
ekrana, a poslije parni) i tada se za prikazivanje
slike na monitoru kaže da je interlaced.

Kod novijih monitora slika na ekranu se u cijelosti

prikazuje u jednom prolazu (non-interlaced), a broj
slika u sekundi iznosi oko 70.
Danas se koriste ravni, in-line monitori bez vibracije
slike (non-interlaced) u multisync (koji mogu
mijenjati frekvenciju prikazivanja slike) izvedbi.

Postoje dva široko prihvaćena standarda za

klasične monitore:

• MPRII - je izrađen u Švedskoj i ograničava

jačinu zračenja elektromagnetskih valova u dva
frekvencijska opsega, od 5 Hz do 2 kHz, i od 2
kHz do 400 kHz.

• DMPS - definira četiri radna režima za monitore

sa definiranim maksimalnim vrijednostima
potrošnje električne energije.
Ekrani sa tečnim kristalima (LCD - Liquid Crystal
Display) se prije svega primjenjuju u prijenosnim
računalima, ali imaju primjene i u klasičnim PC
konfiguracijama.
Dva osnovna tipa LCD ekrana postoje na tržištu:
• DSTN (Dual-Scan Twisted Nematic) ekran je spor u
iscrtavanju slike na ekran (oko 300 ms) i
primjenjuje se samo kod jeftinijih prijenosnih
računala. Kod DSTN ekrana upravljački vodovi
služe za preraspodjelu molekula tečnog kristala,
upravo je zato vrijeme odziva dugačko.
• TFT (Thin Film Transistor) koristi FET (Field Effect
Transistor) tranzistore za upravljanje stanja
molekula tečnog kristala.
Ovdje upravljački vodovi brzo mogu otvarati ili
zatvarati FET -ove, zato je i iscrtavanje slike znatno
brže (ispod 25 ms).
Uspoređivanjem klasičnih sa LCD monitorima
može se zaključiti da je prednost na strani LCD
monitora ako promatramo težinu, dimenziju
ekrana (efektivna veličina ekrana kod klasičnih
monitora je manja za 1 do 1,5 col), potrošnju,
fizičke dimenzije, osvježavanje slike (kod LCD
ekrana slika se uopće ne osvježava) i
elektromagnetsko zračenje (nema zračenja).
Karakteristike oba tipa ekrana su iste što se
rezolucije i broja boja (nijansi) tiče, a klasični
monitori su u prednosti ako usporedimo njihovu
cijenu, intenzitet slike i kontrast slike
 ŠTAMPAČ (PISAČ, PRINTER)
• najviše korištena izlazna jedinica za trajno
registriranje izlaznih informacija
Prema tehničkoj izvedbi razlikujemo
• MEHANIČKE – postoji spremnik u kojem se
nalaze tekstovi pripremljeni za tisak u točnom
rasporedu. Mogu pisati u više kopija
(popunjavanje obrazaca)
• NEMEHANIČKE – služi za izlaz velike količine
podataka jednostavnije oblikovanih u
zgusnutom tekstu.
Po načinu ispisa
• LINIJSKI – ispisuju odjednom cijeli red
• SERIJSKE – ispisuju znak po znak
Osnovne karakteristike:

• format: širina papira koje štampač može

prihvatiti (254 ili 406 mm), (A4 ili A3 max.),
pojedinačni listovi ili beskonačni papir

• broj kopija: 1 za laserske i tintne, 3 ili više za

matrične

• brzina ispisa: broj znakova u sekundi (cps,

character per second) ili broj stanica u minuti
(ppm pages per minute) (150cps, 4ppm)

• broj ugrađenih fontova: broj ugrađenih različitih

tipova slova
• memorija štampača: pohrana fontova i podataka
koji se štampaju

• priključak: najčešće Centronics (paralelni), a neki i

serijski (RS 232)

• tehnika ispisa:
• matrični (9 pin, 24 pin) rezolucija max.
240x216,
• laserski (4, 6, 8 ppm) rezolucija 300dpi,
600dpi, 1200dpi.
• termalni, tintni rezolucija 360dpi, linijski (1000
redova u minuti)

• boja štampe: jednobojni ili višebojni (kolor)

Mehanički pisači mogu biti:
• serijski (linijski) pisač
• pisači s bubnjem
• pisači s lancem
• pisači s iglicama (matrični pisači)
• pisači s lepezom (daisy wheel)

Bezdodirni pisači mogu biti:

• tintni pisači ili kapljični (ink-jet pisači)
• termalni pisači
• pisači s termalnim prijenosom 3 NAJČEŠĆE
• elektrostatski pisači SKUPINE PISAČA :
• laserski pisači • matrični (iglični)
• magnetografski pisači • laserski
• kristalni pisači • kapljični (InkJet)
 MATRIČNI PISAČI

• princip rada sličan radu pisaćeg stroja

(mehanička glava udaranjem u traku (ribbon)
ostavlja otisak na papiru)
• glava za pisanje sadrži 9, 18, 24 ili 48 iglica
• veći broj iglica = kvalitetniji otisak znaka

PREDNOSTI :
- relativno niske cijene
- zadovoljavajuća pouzdanost

NEDOSTACI :
- lošija kvaliteta otiska
- buka pri radu
- sporost
 LASERSKI PISAČI
• pojava: 1975. godine
• nastali prema uzoru na fotokopirne uređaje
• ovisno o tome tvori li laserska zraka negativ ili
pozitiv,
• razlikujemo: “write-white” i “write-black” pisače

PREDNOSTI :
- visoka kvaliteta otiska
- veća brzina u odnosu na matrične pisače

NEDOSTACI :
- velika dimenzija i težina
- visoka cijena
- nemogućnost ispisa više kopija odjednom
 NAČIN FUNKCIONIRANJA LASERSKOG PISAČA

okretna
ogledala
upravljanje laserskom zrakom

laser
podaci iz
pogonski
računala sklop

laserska zraka
ulazni boja u
papir prahu
izlazni
papir

bubanj grijalo
 Opis funkcioniranja laserskog pisača

Laserska dioda osvjetljava bubanj premazan

smjesom koja se kod osvjetljivanja naelektrizira,
te se zbog elektrostatičkog efekta grafitne
čestice pigmenta (tonera-spremnik ispod bubnja)
“lijepe” na bubanj. Kad preko bubnja pređe papir,
čestice ostaju na papiru tada preko papira
prelazi zagrijani valjak

• rezolucija: 300 - 2400 dpi ( točaka po inču)

• brzina štampanja je od 4 do 20 listova u
minutu
• štampači u boji
 TINTNI (InkJet) PISAČI

• u glavi za tiskanje umjesto iglica oni imaju

cjevčice kroz koje na papir, pod visokim tlakom,
prskaju kapljice tinte
• rade na principu istiskivanja kapljica i to na dva
načina:
• neprekidna cirkulacija tinte, što zahtjeva
neprekidnu potrošnju energije za cirkulaciju
• tinta se aktivira samo po potrebi
•bubblejet i
•piezoelektrični štampači
Prednosti i nedostaci tintnih pisača

PREDNOSTI :
- bešuman rad
- kvalitetan otisak
- niska cijena

NEDOSTACI :
- sporost u radu
- visoka cijena tinte
- potreba za papirom koji ne razlijeva tintu
 TOPLINSKI (TERMALNI) ŠTAMPAČI

spadaju u najjeftinije ili najskuplje uređaje za

stvaranje tvrde kopije u zavisnosti od primijenjene
tehnologije stvaranja otisaka.
Jeftini
• termoelemente u glavi (pokretna glavom)
• specijalan papir koji je osjetljiv na
temperaturu.
Skuplji
• termoelemente u glavi (nepokretna glavom)
• papir koji nije osjetljiv na temperaturu

Primjenjuju ih i u štampanju u boji (najpogodniji su

za štampanje u četiri boje).
 SUBLIMACIJSKI ŠTAMPAČI

Su u stvari toplinski štampači u kojima se otisak

stvara pomoću čvrstog materijala koji se na
utjecaj temperature direktno pretvara u plin.

Zbog specifičnog procesa štampanja i

specijalnog, polimeriziranog papira, štampanje
sublimacijskim štampačem je izrazito skupo i
nevjerojatno dugo traje.

Istina otisak je prvoklasan, kao fotografija, a slika

A4 formata u True Color verziji (dubina boje 24
bita, tj. sa 16,7 miliona nijansi) se rade za
otprilike 10 minuta.
Kriteriji za izbor pisača
• brzina ispisa (broj stranica / min)
• kakvoća ispisa /rezolucija
• troškovi održavanja i troškovi materijala
za hard copy
• ergonomija (buka)
• veličina memorije
• pouzdanost
• cijena
 CRTAČ (PLOTTER)

Jedinica za crtanje koja pretvara digitalni podatke u

grafičke prikaze.
Mogu se iscrtavani i slova i brojevi. Ispisuje se
pomoću pera u bilo kojem pravcu.
Osnovne karakteristike:
• format: najveća dimenzija papira
koju može prihvatiti (A0 do A4)
• brzina: najveća brzina pera za crtanje cm/s ili ips
(inch per second)¸20-100cm/s
• rezolucija: ovisi o najmanjem koraku pera (0,1 do
0,005mm)
• točnost: pogreška pri crtanju zadane dužine -
tipično 0,2%
• broj i vrsta pera: obično 8 pera različite debljine ili
različitih boja
• medij: papir, folije, foto-film
Vrste crtača

• crtači s nepomičnim
predloškom i pomičnim
perom za izvlačenje linija
• crtači s papirom napetim na
valjku koji se okreće i s
perom koje se pomiče
usporedno s osovinom valjka
• elektrostatički crtač
• toplinski crtač
• posebno: crtalo za izrezivanje
i crtalo za glodanje
 FAX –MODEM

• izlazna jedinica koja daje izlaz digitalnih signala u

obliku telefaksa
Ostali izlazni uređaji

• uređaji za govorni analogni izlaz (zvučnici)

• uređaji za industrijsko upravljanje

• roboti

• bušena papirna vrpca i papirne kartice i dr.

• izlaz na mikrofilm …
 IZLAZ NA MIKROFILM

Ostvaraju izlaz digitalnih signala u abecednim

znakovima ili crtežima na 16, 35 ili 105 mm. Izlaz
podataka je u umanjenom obliku (sa smanjenjem
oko 42 puta) čime se postiže veća brzina izlaza
nego kod pisača ili crtača. Potrebni uređaji za
čitanje – npr. projektori ili povećala.

SINTETIZATOR ZVUKA

Uređaj koji pretvara podatke iz računala u zvuk.

Podaci mogu biti u obliku govora, glazbe ili šumova.
Sintetizator govora uglavnom za engleski jezik.
 BUŠAČ PAPIRNE VRPCE
Buši znakove i brojeve koji čine podatke u obliku
kombinacije rupica na papirnoj vrpci sa 5, 7 ili 8
kanala. Sastoji se od koluta s praznom vrpcom i
kolutom za izbušenu vrpcu, uređaju za premotavanje
vrpce, stanice za bušenje i za kontrolu bušenja.
Brzina izlaz je 10 do 150 znakova u sekundi.

JEDINICE ZA INDUSTRIJSKO UPRAVLJANJE

Koriste se za upravljanje industrijskim i laboratorijskim
procesima.
Na procese se utječe na dva načina: analognim i
digitalnim.
Mogućnost upravljanja radom robota i manipulatora.
HARDWARE - komponente računala
• Ulazne jedinice
• Centralna jedinica
• Izlazna jedinica
• Vanjske memorije
• Komunikacije
 ULAZNO IZLAZNI SKLOPOVI ( I/O)
Namjena: povezivanje računala s okolinom
Najčešće se koriste (kod PC računala):
Paralelni port (vrata) ili Centronics
- podaci se prenose paralelno - 8 bita odjednom
- brzina prijenosa 100000-1000000 bps (b/s)
bit/sekunda ili baud
- potreban je veći broj vodiča
- relativno mali domet (nekoliko metara)

Preko paralelnog porta najčešće se na računalo

veže štampač.
Serijski port (vrata) ili RS 232
- podaci se prenose bit po bit
- spor 1200-19200 bps (b/s) (bauda)
- potreban je manji broj vodiča
- veći domet nego kod paralelnog prijenosa
 KOMUNIKACIJE

Komunikaciju možemo definirati kao razmjenu

iskustava, osjećaja i misli.
Temeljni elementi svake komunikacije su:
- davatelj,
- primatelj,
- prijenosni kanal,
- kod,
- smetnja ili šum. ←KOD→
DAVATELJ PRIMATELJ

prijenosni kanal

šum
Temeljni elementi komunikacije
Kod predstavlja skup pravila za prikazivanje određenih
znakova. U računalskom komuniciranju koriste se najčešće
tri koda:
– BCD (Binary Coded Decimal), binarno-kodirani decimalni
kod, predstavlja brojeve iz dekadskog sustava pomoću
ekvivalentnih binarnih zapisa, BCD kod sadrži sedam
bitova u rasporedu
– EBCDIC (Extended Binary Coded Decimal Interchange
Code), prošireni binarno-kodirani decimalni kod, EBCIDIC
kod ima 8 bitova (256 binarnih kombinacija). Za provjeru
točnosti koristi se deveti bit.
– ASCII (American Standard Code for Information
Interchange), američki normizirani kod za razmjenu
informacija. ASCII kod je razvijen da bi se omogućila veća
kompatibilnost računala.
Ima sedam bitova (128 kombinacija).
Proširen ASCII kod (256 kombinacija).
Dva su temeljna oblika komuniciranja:
– Jednosmjerno komuniciranje je oblik u kojem
davatelj šalje poruke primatelju.
– Dvosmjerno komuniciranje je oblik u kojem
se poruke razmjenjuju.

Podaci se između različitih jedinica šalju vezama

biti bilo kojeg tipa, zavisno od karaktera
komunikacijskog sustava.
Za povezivanje računala s računalom i računala s
udaljenim jedinicama (terminali), koriste se uređaji za
moduliranje i demoduliranje signala koje zovemo
modemi.
Modemi se nalaze i kod primatelja i kod davatelja
poruke.
Radne karakteristike modema su:
• brzina,
• mogućnost komprimiranja i
• korekcije greške.

Po načinu rada dijelimo ih na

• asinhrone - prenose znak po znak (300-2400…
bit/s )
• sinhrone modeme - blok po blok (1200, 2400,
4800, 9600 i 14400… bit/s)
Mjera za brzinu prijenosa je 1 bps (1 bit/s).
Danas postoje modemi s još većim brzinama prijenosa

Prilikom komuniciranja računala i modema komuniciranja

se obavlja brzinama 1200, 2400, 4800, 9600, 19200,
38400, 76800, 155000… bps. Modemi na telefonskoj
liniji imaju propusnu moć na 1200, 2400, 4800, 9600,
19200, 28800… bps.

Korekcija grešaka
• Telefonske linije prilagođene su komuniciranju
glasom
• Kod modema šum značajno utječe na kvalitetu
prijenosa.
• Dodatni kontrolni kodovi - provjera da li je paket
podataka ispravan, ako nije - ponavljanje prijenosa.
Za ostvarivanje veza služe birane i iznajmljene
telefonske linije.
- Birana telefonska linija omogućuje brzinu prijenosa
600 - 4800 bps. Vrijeme uspostavljanja je oko 10
sekundi (biranje telefonskog broja i prebacivanje na
rad liniji za prijenos).
- Iznajmljena linija predstavlja posebnu telefonsku liniju
samo za prijenos podataka. Omogućuje brzine
prijenosa od 19200 do 72000 bps.

Poseban oblik prijenosa predstavljaju mreže za prijenos

podataka. Ove mreže grade se lokalno, na razini
poduzeća ili ustanove, grada, zemlje te kontinenta.
Danas postoji niz razgranatih digitalnih mreža koje imaju
pojedine tvrtke za svoju upotrebu, a koje obuhvaćaju
velik dio zemaljske kugle.
Tako su poznati sustavi za rezervaciju sjedala u
avionima, bankarski i drugi slični sustavi.
Slične sustave imaju ili mogu imati i određene državne
ustanove, kao administracija, policija i druge.
• LAN (Local Area Network). Lokalne mreže se
najčešće koristi za informatizaciju pojedinih
poduzeća. Postoje različite vrste lokalnih mreža. Tu
možemo ubrojiti televizijske, električne, telefonske,
pa čak i one vodovodne.
• WAN (Wide Area Network) je globalna
međugradska, državna ili svjetska mreža koja
povezuje, kao mreža INTERNET, svaki kutak naše
planete.
• MAN (Medium Area Network) povezuje nekoliko
lokalnih mreža u jednom poduzeću, sveučilišnom
centru ili gradu.
Mreže se odlikuju time što se na jednu mrežu može
priključiti više stanica.
Naime, mreža se sastoji od povezanih, jednog ili
više, mrežnih poslužitelja i pripadajućih radnih
stanica.

Na mrežnom poslužitelju je instalirana odgovarajuća

verzija mrežnog operacijskog sustava - uskladi rad
svih aktivnih radnih stanica servisirajući njihove
zahtjeve za mrežnim resursima u što kraćem roku

Glavnim karakteristikama svake mreže valja

naznačiti:
- topologiju,
- prijenosni medij.
Pod topologijom mreže podrazumijevamo fizikalni
raspored i lokaciju mrežnog poslužitelja i radnih
stanica na određenom prostoru.

Najčešće susretane topologije mreža su:

- zvijezda,
- sabirnica,
- prsten.
 Prednosti
• jednostavno je
otkriti kvarove
u čvorovima,
• jednostavnije
postavljanje
mreže i
prilagođavanje
prostornim
Topologija zvijezda potrebama.

Nedostaci
• potrebno je najviše kabela,
• ispadom poslužitelja ispada cjelokupna mreža.
 Topologija sabirnica
Prednosti
• koristi najmanje kabela za povezivanje.

Nedostaci
• teško je utvrditi grešku kod prekida u radu,
• potrebno je upravljanje prometom kako bi se
izbjegli sukobi kod istovremenog slanja signala.
 Prednosti
• jednostavno se
utvrđuju prekidi u
prstenu,
• upravljanje
komunikacijama
je jednostavno,
Topologija prsten • može pokrivati
veći prostor.
Nedostaci
• koristi više kabela od topologije sabirnice (manje
od zvijezde),
• izrada fizičkog rasporeda može biti složena.
Karakteristika ovih mreža je prisustvo servera
(poslužitelja) koji radi kao glavno (host) računalo. Moguće
je i prisustvo više servera.
Za mali broj računala (5-10) moguća je i mreža bez
servera tzv. peer-to-peer (lantastic) mreža. Ovdje je bitno
da sva računala rade, a moguće je disk ili pisač s jednog
računala koristiti s bilo kojeg računala u mreži.
Prednost ove mreže je niska cijena povezivanja, lagano
održavanje i povezivanje u veće lokalne mreže.
Međutim, ako korisnik traži podatke s nekoliko računala, u
mreži dolazi do zastoja.

Za prijenos signala kroz mreže služe sljedeći prijenosni

mediji:
• parica,
• kabel,
• optičko vlakno.
 MREŽNE KARTICE

Za spajanje računala (radnih stanica na mrežu) koriste

se mrežne kartice.
Nastale su kao potreba da se pojedina računala na istoj
geografskoj lokaciji povezuju.
Karakteristika mrežne kartice je brzina prijenosa.

Povezivanje računala omogućuje zajedničko korištenje

istih, skupih hardware-skih i software-skih resursa od
strane više računala, istovremeno korištenje zajedničke
baze podataka, višestruko smještanje (arhiviranje).

Primjeri kartica:
Ethernet omogućava prijenos do 10 Mbit/s
Archnet 2,5 Mbit/s
TokenRing, 16 Mbit/s …
 TELETEKST

Teletekst je sustav prijenosa teksta i slika u

televizijskom kanalu.
Tekst ili slika se u dvodimenzijskom obliku
rekonstruiraju od kodiranih podataka na TV
prijemniku opremljenim dekoderom teksta.
Kvaliteta reproducirane slike je veća od standardne
i sačuvana je od drugih oblika smetnji.
Prosječno vrijeme čekanja da stranica bude
izabrana i prikazana je manje od 20 sekundi.
Primjeri
• V.Britanija - World System Teletext
• Francuska - Antiope-Didon
• Kanada - Telidon
• Japan - “Japanski teletekst”
 VIDEOSASTANCI
(videokonferencija, sala za donošenje odluka)

Održavanje “sastanaka”, provođenje rasprava te

davanje uputa za obavljanje određenog posla, uz
vizualno prisustvovanje učesnika ili savjetnika,
predstavljaju samo neke od mogućnosti sastanaka
na daljinu.

Videosastanci imaju sljedeće mogućnosti:

• povezuju podatke, glas i sliku,
• smanjuju troškove poslovnih putovanja,
• ubrzavaju donošenje neke odluke.
Današnja se tehnologija sastanaka na daljinu
može podijeliti u tri oblika:
• samo glas ili podaci,
• glas i slika,
• glas, slika i podaci.

Konfiguracija pored računala zahtijeva -

dvosmjerne mikrofone za razgovor, TV-kamere
da se vidi što se zbiva te programe za 3D
grafičku simulaciju i komunikacijske mreže.
 ELEKTRONIČKA POŠTA

Elektroničku poštu možemo definirati kao komunikaciju

između osoba elektroničkim putem, preko posredničkog
sustava koji pomaže u pripremanju poruke, a zatim o njoj
preuzima brigu usmjeravajući je prema odredištu.
Sustav elektroničke pošte sadrži programe, komunikaciju i
računalo.
Računalo može biti, bilo koje računalo s kojim smo
povezani lokalnom mrežom ili javni PTT sustav do kojeg
imamo komunikaciju s našeg osobnog računala.
Priključivanjem svog elektroničkog sandučića (mailbox) na
javnom sustavu postajemo korisnik elektroničke pošte s
mogućnostima preuzimanja i čitanja prispjele pošte i
pripremanja i slanja pošte.
 ELEKTRONIČKA RAZMJENA PODATAKA

Elektronička razmjena podataka - EDI (Electronic Data

Interchange) omogućava automatsko komuniciranje i
razmjenu poruke i podataka između korisnika povezanih
u javne mreže za prijenos podataka.
Osnovne značajke ovog načina rada su:
- 24-satna raspoloživost,
- brži protok,
- pravovremena dostava,
- nema ponovnog unosa,
- smanjenje grešaka.
TELEKOMUNIKACIJSKA
MREŽA
PODUZEĆE EDI EDI PODUZEĆE
A KONVERTER KONVERTER B

Shema tijeka informacija u EDI sustavu

Za povezivanje i prijenos poruka iz informacijskih
sustava bilo je potrebno razviti međunarodne EDI
norme.
1987. godine usvojene EDI norme zvane EDIFAC
(Electronic Data Commerce and Transport).
Prednosti EDI su:
• potpuna točnost prenesenih podataka,
• automatiziran protok podataka između poslovnih
partnera,
• ažurno praćenje zaliha,
• mogućnost davanja brzih odgovora na upite,
• mogućnost primanja i slanja dokumenata izvan
radnog vremena poduzeća,
• sigurnost poruka, jer poruke se ne mogu izgubiti,
• smanjenje troškova zbog manje potrošnje papira.
 OSTALA OPREMA RAČUNALSKOG SUSTAVA

JEDINICA NAPAJANJA
(POWER SUPPLY)
Opskrbljuje računalo odgovarajućim oblikom
električne energije.
Mrežni izmjenični napon 220V/50Hz pretvara u
istosmjerni napon za potrebe računala - tipično
3,5,12 V.
Snaga za osobna računala obično od 150-250 W.
 VENTILATOR

Omogućuje bolju cirkulaciju zraka i time

omogućava hlađenje pojedinih dijelova računala
koji se zagrijavaju. Povišena radna temperatura
utječe na trajnost i pouzdanost računala.

SAT
U osobnim računalima redovito se nalazi i sat
pogonjen baterijom koji daje podatke o vremenu
i datumu.
 KUĆIŠTE RAČUNALA

Kućišta postoje u nekoliko izvedbi:

Slim
Namijenjeno je uglavnom mrežnim stanicama bez
diska, a često i bez disketnog pogona.
Obično stoji na stolu, a visoko je 2 do 4 inča.
Vrlo je nezgodno za proširivanje i ugradnju.
Najčešće je nemoguće u ovako kućište staviti local
bus karticu jer je prenisko, a ove kartice moraju
stajati okomito u predviđenim podnožjima.
Napajanje je obično 150 W.
Baby
Približnih dimenzija 13 x 16 x 7 inča, a stoji
polegnuto na stolu. Ovo kućište se najčešće rabi,
zauzima relativno mnogo mjesta na stolu i izgleda
nezgrapno zbog svoje visine. Ova kućišta postoje
u tzv. flip-top verziji, koja se jednostavno otvara
podizanjem gornjeg dijela.

Mini tower
Sličnih dimenzija kao baby, ali stoji okomito.

Midi tower
Najčešće danas. Ovo je najpraktičnije kućište.

Tower
Najčešće služi za servere i Unix strojeve.
Napajanje je obično 250 W ili veće.
 UREĐAJI ZA NEPREKIDNO NAPAJANJE
UPS (UNITERRUPTIBLE POWER SUPPLIES)

Za osiguranje napajanja računalske

opreme da na nju ne djeluju
kratkotrajni i dugotrajni ispadi mreže
koriste se uređaji za
neprekidno napajanje – UPS.

Vrijeme ovakvog rada ograničeno je kapacitetom

baterije i elektroničnom snagom potrošača.
 PODJELA RAČUNALA
Po načinu rada računala dijelimo na analogna i
digitalna. Ideja analognih računala temelji se na
izgradnji strojeva koji će određene matematičke
veličine predstavljati fizikalnim veličinama.
Digitalna računala temelje se na predstavljanju
brojeva diskretnim stanjima fizičkog objekta.
Sadrže mogućnost izvođenja procesa računanja na
temelju polaznih veličina i operacija koje se žele
izvesti.
Digitalna računala možemo podijeliti u sljedeće
skupine:
• super računala,
• “velika” ili glavna (mainframe) računala,
• miniračunala,
• mikroračunala,
• radne stanice.
Super računala

• najsnažnija računala - izvode 100 ili više

milijuna algebarskih operacija u sekundi

• CRAY-1 tvrtke Cray Research Inc. i CYBER 205

od Control Data Corporation

• proizvode se uglavnom pojedinačno po

narudžbi

• vrlo su skupa (oko 10 milijuna dolara) - samo

za složene znanstvene i tehničke proračune
(vojna i svemirska primjena)
“Velika” računala

• sedamdesetih godina
• klimatizirane prostorije za rad
• računala iznimno velike snage
• visoke cijene
• izvršavanje poslovno kritičnih aplikacija
• poznate tvrtke proizvođači : IBM, Sperry,
Facom, Honeywell, Burroughs, MDS, Singer i
dr.
• susrećemo i nazive glavno (host) i mainframe
• danas služe kao poslužitelji ili su na njima
smještene velike količine podataka
Mini računala
• osamdesetih godina
• Digital sa svojim VAX računalima, HP,
Siemens, Olivetti
• istodobno posluživanje više korisnika
• velike brzine i mogućnosti obrade podataka

Mikroračunala
• kućna i osobna računala
• računala male snage
• koriste se za igru, učenje i poslovne
primjene
• niske cijene
Podjela osobnih računala:
- Stolna
- Prijenosna (laptop,notebook,palmtop…)
- Za posebne namjene

Radne stanice (Workstation)

- složenije i zahtijevnije obrade
- relativno velikih obradnih mogućnosti
- posebne specijalističke namjene CAD, CAM,
DTP
 KONFIGURACIJE OSOBNIH RAČUNALA

1982.Procesor 8086 (8088) 16-bitni (4,77MHz) ISA

(koprocesor 8087)
RAM 512kB, 640kB
Disketna jedinica 360kB 5.25"
Hard disk 10 (20) MB
Mono monitor

1985.Procesor 80286 16-bitni (12MHz) ISA

(koprocesor 80287)
RAM 1MB, 2MB
Disketna jedinica 1,2MB 5.25"
Hard disk 20 (40) MB
Hecules mono monitor
1988. Procesor 80386SX ili 80386DX(25MHz,33MHz) ISA/MCA
(koprocesor 80387)
RAM 4MB
Disketna jedinica 1,2MB 5.25"
Hard disk 80 (120) MB
VGA color monitor
1992.Proc. 80386DX/40Mhz 80486SX/25MHz/33MHz EISA,ISA
80486DX/40MHz (koprocesor 80387)
RAM 4MB 8MB
Disketna jedinica 1,44MB 3.5"
Hard disk 170 (250,350,420) MB
SVGA color monitor
1995. Proc. 80486DX2/66, 80486DX4/100, 80486DX4/120,
Pentium 90MHz, Pentium 120MHz VLB,PCI
RAM 8MB 16MB 32MB
Disketna jedinica 1,44MB 3.5", CD-ROM
Hard disk 640 (850,1080,1280,1680) MB
SVGA Accelerator color monitor
2001. Pentium III-933MHz
20GBhard disk
128MB SDRAM-a
56Kb modem V.90
VGA integrated 8MB nadogradivo,
CD 48 Speed

Intel P-4, 1,7 MHz

80 GBhard disk
512MB DDR
56Kb modem V.90
VGA integrated 8MB nadogradivo,
DVD – ROM 16x/48x
 NAČIN RADA RAČUNALA
Ovisno o konfiguraciji računalskog sustava i
tehnološkim mogućnostima, a prema načinu rada
korisnik može raditi na sljedeće načine:
• sekvencijalno (BATCH),
• daljinski sekvencijalno (REMOTE BATCH),
• po zahtjevu (DEMAND),
• višeprogramski (MULTIPROGRAMMING),
• s podjelom vremena (TIME SHARING),
• simultano (MULTIPROCESSING),
• u realnom vremenu (REAL - TIME),
• distribuirana obrada,
• klijent-server tehnologija rada,
• otvoreni sustavi.
 Sekvencijalna obrada (BATCH)

• prvi način obrade na računalu

• programi se obrađuju jedan za drugim
• centralna i ostale jedinice sustava stoje na
raspolaganju sljedećem programu tek kad je
prethodni program završen.
• zastario način obrade, skup i neproduktivan –
rijedak

Daljinska sekvencijalna obrada

(REMOTE – BATCH)

• suština REMOTE - BATCH - ista kao i BATCH

obrada, obrada se vrši s udaljenih mjesta -
iniciranje posla vrši se putem terminala.
 Obrada po zahtjevu (DEMAND)

• načelo DEMAND rada je u tome da se iza svakog

ulaznog podatka na terminalu vrši odmah obrada
i slanje izlazne informacije. Visok stupanj
komuniciranja čovjeka i računala
• programi se pozivaju sa diskova, a operacijskim
sustavom može se izvršiti ispravka tijekom
izvođenja programa
• broj korisnika ograničen je veličinom programa
koji se istovremeno nalaze u glavnoj memoriji.
• danas je DEMAND osnovni način rada sa svojim
specifičnostima u mrežnom radu
 Višeprogramska obrada
(MULTIPROGRAMMING)

• više se programa izvršava paralelno i prividno

istovremeno.
• razvio se iz potrebe da se bolje iskoristi
ulazno-izlazno vrijeme koje u odnosu na
vrijeme obrade dugo traje.
• rješenje je nađeno tako da se za vrijeme
ulazno-izlaznih operacija centralna jedinica
prebaci na izvršavanje drugih programa.
• uvjet za obradu s podjelom vremena.
 Obrada podjelom vremena (TIME - SHARING)

Multiprogramski sustav koji istovremeno opslužuje veći

broj korisnika
Metoda Time-sharing zasniva se na podjeli kapaciteta
centralne jedinice na ciklično vrlo kratko vrijeme
svakom korisniku.

Značajke su time-sharing obrade sljedeće:

• na računalo je priključen veći broj korisnika,
• sam korisnik predstavlja dio sustava, jer se
neposredno preko terminala može uključiti u
korištenje računala i s njim interaktivno
komunicirati,
• dijalog između računala i korisnika je u potpunosti
usmjeren prema korisniku, a samo komuniciranje
se ostvaruje pogodnim uređajem.
Time-sharing sustav karakteriziraju tri tehnička uvjeta:
• multipleksno povezivanje većeg broja sa centrom -
sustav raspolaže odgovarajućim hardverom za
neprekidno primanje informacija iz udaljenih mjesta
• multiprogramiranje i
• mogućnost podjele vremena na male jedinice rada

Simultana obrada (MULTIPROCESSING)

• veći broj jedinica imaju pristup do zajedničke

centralne memorije ili je više centralnih jedinica
računala povezano u zajednički računalski sustav
• pojedini procesori rade istovremeno u velikoj mjeri
neovisno jedan o drugom po različitim programima
• velika pouzdanost rada računalskog sustava
 Obrade u realnom vremenu
(REAL - TIME)

• računalski sustav je u stanju trenutačno

odgovoriti na stanovite promjene opisane
prispjelim podacima sa udaljenih uređaja.
• omogućava da se dinamičkim procesima upravlja
usporedno s njihovim tijekovima.
• ne treba pod tim izrazom podrazumijevati da se
odgovori pribavljaju obvezno u malim
vremenskim razmacima (reda dijelova sekundi)
već da se informacija dobije u korisnom vremenu
tako da se pravodobno mogu donijeti odluke i
osigurati povratna upravljačka veza.
 Distribuirana obrada

Pretpostavlja izvođenje obrada na mjestu nastanka

ili korištenja podataka.
Obrada se kompletno ili djelomično obavlja na
lokalnoj, izmještenoj radnoj stanici.
Mrežu čine nezavisna računala, povezana tako u cilju
korištenja zajedničkih resursa.
Korisnici izdaju zahtjeve za informacijama i ne
znajući gdje se podaci nalaze.

Prednosti distribuiranih obrada su:

• brz odziv i bolje rješavanje lokalnih zahtjeva,
• raspoređena odgovornost za lokalne operacije,
• modularni rast novih obrada,
• veća pouzdanost cijelog sustava.
 Korisnik - poslužitelj (klijent - server)
tehnologija rada

Klijent - server tehnologija rada kombinira snagu i

stabilnost velikih i srednjih računala s fleksibilnim i
cijenom prihvatljivim osobnim računalima, radnim
stanicama i lokalnim mrežama

U klijent-server tehnologiji rada poslužitelji dijele

proces obrade s klijentima na mreži.

Filozofiju klijent-server tehnologije rada čine serveri

(poslužitelji) i klijenti. Proces obrade na mreži je
podijeljen između servera i klijenata. Klijenti
najčešće izvode aplikaciju grafičkih korisničkih
sučelja, upitne aplikacije (preglede) i programe za
kreiranje raznih izvještaja.
Server prima zahtjeve, obrađuje ih te rezultate
vraća klijentu. Temelj razvoja klijent-server
aplikacije počiva na odvajanju programa na dio koji
se izvodi na serveru i dio koji se izvodi na klijentu.
Prednosti klijent-server tehnologije su:
• mogućnost korištenja postojeće računalske
opreme i gotovih programa, paketa programa i
programskih sustava,
• mogućnost lakšeg proširenja i odgovora na
buduće zahtjeve korisnika,
• višekorisnička okolina,
• grafički orijentirano interaktivno korisničko
sučelje,
• za održavanje aplikacija potrebno je manje
vremena,
• sačuvan integritet podataka centraliziranim
upravljanjem podacima.
 Otvoreni sustavi (Open Systems)

Cilj je omogućiti prenosivost aplikacija na različite

platforme (konfiguracije) računalskih sustava,
korištenje informacija i programa bez obzira gdje se
nalaze, te povezivanja u mreže različite računalske
opreme.

Otvoreni sustavi nastali su iz potreba i zahtjeva

korisnika kao što su:
• integracija nove računalske opreme i programa
u već postojeći informacijski sustav,
• sloboda u izboru proizvođača opreme,
• mogućnost lakog i postupnog proširivanja kako
opreme tako i programskog sustava,
• lagani prijelaz na nove tehnologije i mogućnosti
koje one donose.
Otvoreni sustav je onaj koji sadrži dovoljan broj
otvorenih specifikacija za sučelja, servise i
formate podataka, kako bi se aplikacijama
omogućilo:
• PORTABILITY - da sa što manje promjena
budu prenošene na druge računalne sustave,
• INTEROPERABILITY - da uspješno surađuju sa
drugim aplikacijama na vlastitim i udaljenim
sustavima,
• USER PORTABILITY - da komuniciraju s
korisnikom na njemu ugodan način, uz lako
privikavanje na rad s različitim sustavima.
 Programska podrška
• Sistemska
– Namijenjena je pokretanju računala i
zatim što djelotvornijem iskorištenju.

• Aplikativna
– Namijenjena je rješavanju konkretnih
korisničkih poslova
 Sistemska programska podrška

• Operacijski sustavi
– omogućavaju prikladnu upotrebu računala
– omogućavaju djelotvorno iskorištavanje
sklopovskih i programskih komponenti
računalnih sustava
• Pomoćni programi operacijskog sustava
– niz korisnih gotovih rješenja (npr.
formatiranje diska)
• Interpreteri i prevoditelji
– omogućavaju prevođenje korisnikovih
rješenja pisanih u prikladnom jeziku
(programskom) na strojni jezik.
 Operacijski sustavi

KORISNIČKO SUČELJE KORISNIČKO SUČELJE

RAZINA PRIMJENSKIH PROGRAMA
KORISNIKA OPERACIJSKOG SUSTAVA

RAZINA
PRIMJENSKOG PRIMJENSKI PROGRAMI
PROGRAMA
RAZINA SUČELJE
OPERACIJSKOG
OPERACIJSKI SUSTAV OPERACIJSKIH
SUSTAVA SUSTAVA
PREMA
RAZINA PRIMJENSKIM
SKLOPOVLJA RAČUNALNO SKLOPOVLJE PROGRAMIMA

SUČELJE PRIMJENSKIH
PROGRAMA I SKLOPOVLJA
Osnovni pojmovi

‰ Sučelje (interface) - čvrsto dogovoren

načinu uspostavljanja veze između nekih,
inače razdvojenih cjelina

‰ Korisničko sučelje - skup programa koji

omogućavaju komunikaciju korisnika i
programa odnosno korisnika i stroja
(danas u upotrebi GUI)

‰ API (aplication programming interface) –

sučelje primjenskog programa i
operacijskog sustava (koristi ga
programer primjenskog programa)
Ciljevi i razine izučavanja

• Svakodnevni (obični) korisnici - poznavanje

sučelja

• Napredni korisnici - optimiraju svoje

hardverske resurse i primjenske programe -
moraju dobro poznavati OS

• Programeri primjenskih programa - moraju

temeljito poznavati OS jer ih oslobađa
iscrpljujućih programskih zadataka

• Specijalisti iz područja računarstva –

projektanti računalnih sustava i sistemski
administratori
Načelni zadaci operacijskih sustava

upravlja radom svih dijelova računalnog

sustava (diskova, ekrana, tipkovnice,
pisača i ostalih perifernih uređaja)

nadzire programe (učitavanje programa

s diska, postavljanje okvira za izvršenje
programa i usluge potrebne programima,
nadzor nad korištenjem memorije)

obrađuje naredbe (interakcija s

korisnikom - prihvaćanje i izvršavanje
naredbi i usmjeravanje samog OS-a)
Funkcije operacijskih sustava

1. Upravljanje zadacima obrade (job management)

poslovi u svezi s unošenjem zadatka u sustav
iniciranje zadatka
smještaj zadatka
učitavanje podataka
povezivanje s datotekama
traženje potrebnih jedinica i resursa i izdavanje
rezultata

2. Upravljanje podacima (data management)

smještaj podataka na eksterne memorije
čitanje i pisanje podataka u datoteke i njihovo
održavanje i brisanje
3. Upravljanje ulazom i izlazom (input/output
management)
nadzor i evidencija nad svim perifernim
uređajima
određivanje načina pridjeljivanja perifernih
jedinica pojedinim aktivnostima obrada
obzirom na vrijeme zauzeća i njihovo
oslobađanje
fizičko povezivanje određenih tijekova obrade
s određenim perifernim jedinicama
oslobađanje perifernih jedinica od pojedinih
obradbenih zadataka

4. Upravljanje memorijom (memory management)

utvrđivanje načina alokacije određenih
sadržaja u memoriju i zauzeće pojedinih
dijelova glavne memorije
5. Obrada prekida (interrupt handling)
pozivanje odgovarajućeg dijela OS-a za
izvođenje u potrebnom trenutku

6. Upravljanje procesorom (processor scheduling)

kod jednoprocesorskih računala:
realizacija obrade aplikacijskog programa
kod višeprocesorskih:
pridjeljivanje pojedinih zadataka
pojedinom procesoru
kontrola zadataka obrade
nadzor statusa procesora

7. Zaštita s aspekta strojne i programske podrške

 Vrste operacijskih sustava

Jednokorisnički / jednozadaćni

• CP/M

• DOS

Jednokorisnički/višezadaćni

• WINDOWS 3.xx
Višekorisnički/ višezadaćni -
omogućavaju rad više korisnika
istovremeno vodeći računa o raspodjeli
hardverskih resursa među korisnicima
(memorije, diskova, perifernih jedinica)
• UNIX
• XENIX
• LINUX
• CTOS
• OS/2
• SYSTEM 7, MacOS (Apple)
• WINDOWS 95 (98)
• WINDOWS NT (04), WIN 2000, WIN XP.
 MS Windows
• MS Windows 1.xx (predverzija 1983.)
• MS Windows 2.xx (za mikroprocesor
"386")
• MS Windows 3.xx (pravi GUI, Program i
File Manager)
• MS Windows 3.11 (zadnje verzije koje
su još imale DOS ispod)
• MS Windows 95
• MS Windows 98
• MS Windows Me (Millenium Edition)
 MS Windows NT

• Prva verzija Windows NT je bila 3.1

• 32-bitni operacijski sustav
• Windows NT 3.51 (razvoj u dva smjera)

• Windows NT 4.0
 MS Windows 2000, XP i …
• Windows 2000
– Windows 2000 Professional
– Windows 2000 Server
– Windows 2000 Advanced Server
– Windows 2000 Datacenter Server
• Windows XP
– Professional Edition
– Home Edition
– Media Center Edition
• Linkovi
– Microsoft Hrvatska XP
– Microsoft XP
 Operacijski sustav UNIX

• Razvijen u Bellovom
USERS
laboratoriju 1969.
• Inačice operacijskog
sustava UTILITIES

SHELL
• ULTRIX (1984.)
• AIX (IBM 1990.)
KERNEL
• Solaris (Sun
The operating system
Microsystems
1991.)
• Linux (student HARDWARE

Linus Torvald
1991.)
 PREVODITELJI
• Poznatiji prevoditelji
– BASIC (1964.)
– Algol 58, 60, 68 (ALGOrithmic Language 1958.)
– PASCAL (Niklaus Wirth) 1971.-
– FORTRAN (FORmula TRANslator, IBM 1954.-)
– COBOL (Common Business Oriented
Language, CODASYL 1959.)
– PL/1 (IBM sredina 1960-tih)
– ADA (razvoj započeo 1975., dovršen 1995.)
– Visual Basic, Delphi (Borland)
– C ( Dennis M. Ritchie 1970.)
– C++ (Bjarne Stroustrup )
– SmallTalk, Java (SUN)
– PHP (Hypertext Preprocessor) – skriptni jezik
 Aplikativna programska podrška

SUSTAV UREDSKOG POSLOVANJA

Obrada dokumenata Komunikacije Telekonferiranje Pomoćni sustavi

• kopiranje • el. pošta • audiokonferiranje • potpora radu

• obrada slika • glasovna pošta • videokonferiranje u skupini
• obrada teksta • telefoniranje • računalno • organizatori
• stolno izdavaštvo • telefaks konferiranje rada
• arhiviranje • kućna televizija • prezentacije
• rad kod kuće • oglasne ploče
• oblikovanje
podržano
računalom
 Značajke uredskog rada

• upravljački i administrativni rutinski poslovi

• ulazi i izlazi velika količina podataka i informacija
• potreba organiziranja podataka (kartoteke,
datoteke, baze podataka)
• obveza čuvanja dokumenata
• komuniciranje između odjela i prema okruženju
različitim medijima
• izrada raznih izvještaja

Sustav uredskog poslovanja (eng. Office

Information System) = primjena informacijske
tehnologije u uredskom poslovanju
 Sustav za potporu
odlučivanju

Upravljački Sustav uredskog

izvještajni sustav poslovanja

Sustav za obradu
transakcija
 Sustav za obradu transakcija
(eng. Transaction Processing System)

• pruža potporu tekućem odvijanju

poslovnog procesa,
• prati sve transakcije roba i novca
• povezuje te informacije u cjelovit sustav
za praćenje

Tri funkcije sustava za obradu transakcija:

1. vođenje evidencije
2. izdavanje dokumenata
3. izvještavanje
 Upravljački izvještajni sustav
(eng. Management Reporting System ili
Management Information System)

SVRHA:
opskrbiti poslovodstvo djelomično
agregiranim i kategoriziranim
informacijama dobivenim iz Sustava za
obradu transakcija

CILJ:
prikazati menadžerima pregled aktivnosti
poslovnog procesa, upozoriti na trendove
npr. tjedni ili mjesečni pregledi stanja
na zalihama robe, prodaje, troškova, i sl.
 Sustav za potporu odlučivanju
(eng. Decision Support System)

• obrađuje postojeće informacije da bi stvorio

informacije potrebne za donošenje odluka i
pomogao menadžerima u rješavanju
nestrukturiranih i slabo strukturiranih problema
• Na koji način?
Statističkim, metodama operacijskih istraživanja
i metodama umjetne inteligencije obrađuje
podatke i informacije, te nudi menadžeru pomoć
pri odluci s pomoću “WHAT-IF” analize

Koje odluke podupire? Sve???

Ne, nego samo slabo strukturirane i
nestrukturirane.
 ⇒
Strukturirane Postoje strogo određena pravila
odluke za njihovo donošenje
Slabo ili

⇒
Ne postoje strogo određena
nestrukturirane
pravila za njihovo donošenje
odluke
Faze odlučivanja kod nestrukturiranih odluka:
1.identificirati i formulirati problem
2.modelirati problem u sustavu za potporu odlučivanju
(naći odgovarajući model, npr. statistički, model
ekspertnog sustava ili dr.)
3.izvršiti proračun prema modelu
4.ako rezultati nisu zadovoljavajući, redefinirati model

Ako je sustav opskrbljen alatima za obradu znanja i

pohranjuje podatke u skladištu podataka, govorimo o
SKLADIŠTENJU PODATAKA
(eng. Data Warehousing).
Vrste poslova koji se obavljaju u uredu
• odlučivanje – poslovne odluke koje
donose menadžeri i stručni radnici
• manipulacija podacima - prikupljanje
podataka, sređivanje i priprema u obliku
pogodnom za prezentaciju
• manipulacija dokumentima - priprema,
kopiranje i raspoređivanje dokumenata
• komunikacija - s klijentima, poslovnim
partnerima i suradnicima
• arhiviranje - evidentiranje zapisa o
poslovnim aktivnostima
Faze razvoja SUSTAVA UREDSKOG POSLOVANJA
poboljšanje pojedinih zadataka u uredskim
1. mehanizacija poslovima (elektromehanički pisači,
ureda fotokopirni strojevi i sl.)

(Office Automation)
uvođenje računala u svrhu smanjenja
vremena potrebnog za rutinske poslove i
2. automatizacija
poboljšanje komunikacije (tekst procesori,
ureda
plan sastanaka, tablični kalkulatori,
programi za kreiranje jednostavnih
kartoteka i baza)

3. odjelno
računarstvo (Departmental Computing)

(Office Information System) - cjelovit

sustav koji obavlja prijem, uskladištenje i
4. sustav obradu podataka za potrebe odlučivanja i
uredskog administrativnih poslova, te njihovu
poslovanja promociju i distribuciju
Tehnologije koje je potrebno osigurati za
automatizaciju ureda
• tehnologije obrade teksta i “stolnog
izdavaštva”
• komunikacijske tehnologije (e-mail,
telekonferencije, ...)
• tehnologije obrade poslovnih informacija
(pohranjivanje i pretraživanje baza
podataka i arhive)
• tehnologije organizacije osobnog rada
(planiranje, terminiranje, rokovnik,
kalkulator, bilješke...)
• sustave za podršku odlučivanju, ekspertne
sustave, modeliranje, simuliranje
• tehnologije upravljanja projektima.
Zahtjevi koje CIO (Computer Integrated
Office) treba ispuniti

• rad s različitim oblicima informacija

(tekst, podaci, slika, govor)

• jednostavan način pristupa

poslovnim podacima

• podrška različitih funkcija (obrada

teksta, poslovna grafika,
elektronska pošta, telefaks)
 TEKST PROCESORI

= programi koji omogućavaju pisanje,

oblikovanje (uređivanje) teksta na
računalu, te ispis
Razlika u odnosu na editore
EDITORI TEKST PROCESORI

• samo pisanje teksta • pisanje i uređivanje

• tipka Enter za novi teksta
red • automatsko
• mali broj znakova prebacivanje u novi red
(ASCII–256) • velik broj znakova i
• ne uključuju grafiku simbola
• uključuju grafiku
 MOGUĆNOSTI STANDARDNOG TEKST
PROCESORA

• OBLIKOVANJE STRANICE
• izbor veličine papira
• određivanje margina
• upis zaglavlja i podnožja

• OBLIKOVANJE TEKSTA
• izbor fonta (oblika slova)
• naglašavanje teksta (podvlačenje, masni
otisak, kosa slova)
• upis bilješki na dnu stranice (fusnote) i
na kraju dokumenta (endnote)
• AUTOMATSKO
• numeriranje stranica
• numeriranje fusnota i endnota
• numeriranje naslova poglavlja i odjeljaka
• kreiranje sadržaja prema naslovima u
tekstu

• IZRADA TABLICA

• IZBOR I IZRADA PREDLOŽAKA

(TEMPLATES) I STILA

• UMETANJE SLIKA I OBJEKATA

• OTVARANJE VIŠE DOKUMENATA

ISTOVREMENO
 TABLIČNI KALKULATORI

(proračunske tablice, spreadsheets)

= programi koji omogućavaju obradu i analizu,
prvenstveno numeričkih, podataka u obliku
tablica

Karakteristike:
• rad s tablicama (upis i obrada podataka)
• korištenje formula i funkcija
• povezivanje podataka iz različitih tablica
• grafički prikazi
• stolno izdavaštvo (uređivanje tablica i
grafike za ispis)
Primjeri najpopularnijih tabličnih kalkulatora:

1. VisiCalc - (1978, Dan Bricklin i Bob

Frankston, studenti Harvard-a), za Apple
računalo

2. Lotus 1-2-3 - (1983, Mitch Kapor i

Jonathan Sachs, MIT), za PC DOS, prvi
uvodi izbornik u obliku “pomične trake”,
korištenje makro naredbi daljnje verzije
usavršavaju grafiku, makro jezik, uvode
više funkcija, 1991. verzija za Windows
3. Borland Quattro Pro - (1987 - Quattro,
klon programa Lotus 1-2-3, bolji sustav
izbornika i dodatne mogućnosti) Quattro
Pro - rad s višestrukim stranicama, 3-D
grafika i povezivanje s bazom podataka

4. MS Excel - (1985, za Macintosh, nastao

iz MultiPlan-a) 1987 - prva verzija za
Windows, postupno uključivanje alata,
grafičkih mogućnosti (3-D), optimizacijski
alat Solver, podrška povezivanju i
umetanju objekata (OLE), makroi,
konsolidacija datoteka, povezivanje s
bazama
 KOMUNIKACIJE U UREDSKOM
INFORMACIJSKOM SUSTAVU

• unutar ureda u okviru lokalne mreže (NetBeui,

Novell-ov, TCP/IP - intranet ili dr. protokol)
• s postojećim informacijskim sustavom poduzeća
• s informacijskim sustavom okoliša (banke, ZAP,
Zavodi za statistiku, komore, ...)
• sa svjetskim mrežama:
• Internet-om (javna mreža, povezuje gotovo sve
svjetske mreže jedinstvenim protokolom
informacija - TCP/IP)
• sa specijaliziranim komercijalnim mrežama -
npr. EuroBases - baze podataka Europske
zajednice, mreže za bankovne transakcije (npr.
Swift), mreža za izdavanje avio-karata
(Amadeus) i sl.
Standardni moduli sustava uredskog
poslovanja

vođenje bilješki
kalkulator
automatsko biranje telefonskih brojeva
grafičko oblikovanje i pregled slika
terminiranje planova i zadataka
komuniciranje u lokalnoj mreži i javnoj
mreži (email, Web za pretraživanje teksta i
podataka, FTP za prijenos datoteka)
Primjer funkcioniranja uredskog inf. sustava:
1.Menadžer treba na sastanku Upravnog odbora
izložiti plan razvoja tvrtke do 2010 .g. Potrebno je:

planer i kalendar da napravi terminiranje zadataka

koje treba napraviti

veza s informacijskim sustavom računovodstva,

financija, proizvodnje, nabave, prodaje, marketinga
radi dobivanja podataka o stanju tvrtke

e-mail, telefon ili telefaks za kontaktiranje drugih

managera tvrtke radi dobivanja njihovog mišljenja

tablični kalkulator za izradu numeričkih proračuna i

grafikona, npr. trend kretanja proizvodnje, prodaje,
profita i sl.
pretraživanje Internet-a radi uvida u tržište (cijene
sirovina i materijala, razvoj konkurencije, i sl.)

sustav za potporu odlučivanju, ekspertni sustav,

neuronske mreže za donošenje nekih strateških
odluka o razvoju tvrtke (npr. izbor tehnologije, izbor
proizvodnog programa, izbor tržišnog segmenta, i
sl.)

tekst procesor da napiše tekst izvještaja

e-mail da pošalje izvještaj sudionicima sastanka

program za izradu prezentacija da izloži svoj plan

na sastanku uz pomoć računala
Primjeri integriranih programskih paketa
programa za uredsko poslovanje

• MS Office (za Windows, MacOs)

• StarOffice (za Windows, Linux)

• Lotus Notes

• Novell Groupware, i dr.

 MS Office paket za uredsko poslovanje
• Word - obrada teksta
• Excel - tablični kalkulator
• Access - sustav za upravljanje bazom
podataka
• PowerPoint - izrada prezentacija
• Front Page - izrada i organizacija Web
stranica
• MapPoint - oblikovanje mapa u poslovne
svrhe
• Microsoft Project – upravljanje projektima
• Outlook - upravljanje komunikacijama i
informacijama (e-mail, tel, fax, i dr.)
• PhotoDraw - poslovna grafika
• Publisher - profesionalno izdavaštvo
• Visio - crtanje dijagrama
 APLIKATIVNA PROGRAMSKA PODRŠKA
†Programi za obradu teksta
EDIT, Wordstar, WordPerfect (stari programi)
MS Word
Ventura Publisher
TeX
HTML (Hiper Text Markup Language)

†Programi za obradu crteža i slika

CorelDraw, Corel Photo Paint
Paintbrush, Paint Shop Pro
MS Photo Editor
Painter
 APLIKATIVNA PROGRAMSKA PODRŠKA
† Programi za posluživanje baza podataka
Paradox, dBase, Clarion
MS Access
Ingres, Informix, Oracle…
† Tablični kalkulatori
Lotus 123
MS Excell…
† Antivirus programi
– Sophos
– Norton antivirus …
† Internet alati
– Internet explorer
– Netscape
– MS FrontPage…
 SVOJSTVA GRAFIČKOG SUČELJA
• WYSIWYG (What You See Is What You Get) -
prikaz što se vidi na ekranu bit će ispisano i na
pisaču
• korištenje grafičkih simbola (ikona)
• lijep i razumljiv prikaz na ekranu
• osiguranje neposrednog rukovanja elementima na
ekranu (npr. pomicanje margine dokumenta mišem)
• korisnik uvijek prvo odabire objekt, a zatim
označava aktivnost
• osnovna komunikacija s korisnikom s pomoću miša,
a dodatna preko standardnih elemenata kao što su
izbornici i okviri za vođenje dijaloga
 SVOJSTVA GRAFIČKOG SUČELJA

• podržava rad s više aplikacija istovremeno uz

istu tehniku rada u svim aplikacijama
• korisnik ne treba poznavati pravila pisanja
naredbi da bi pokrenuo željenu akciju
• nezavisnost akcija pokrenutih kroz GUI o
programu koji se izvršava, npr. ispis dokumenta
na pisač se obavlja na isti način bez obzira iz
kojeg programa pokrenut (Excel, Word,
CorelDraw...)
• moguća kontrola radnog okruženja s jednog
mjesta i razmjena informacija između programa
(npr. upotrebom Clipboard područja u memoriji)
 Fizička i logička
organizacija podataka
 Podatak, informacija, znanje

PODATAK = skup prepoznatljivih znakova

zapisanih na određenom mediju ili vrijednost
nekog obilježja
npr. “Luka” - ime promatrane osobe -
PODATAK

INFORMACIJA = činjenica koja ima određeno

značenje, donosi novost, obavještava o
nečemu, ili otklanja neizvjesnost tj. služi kao
podloga za odlučivanje
npr. “Luka je proizveo 100 pari cipela
prošli mjesec.”
INFORMACIJA
ZNANJE = uređen skup informacija iz nekog
područja (opisuje stanje stvari prema
znanstvenim ili iskustvenim kriterijima)

npr. “Ako je Luka proizveo 100 pari

cipela, on pripada u grupu visoko
produktivnih radnika.”
ZNANJE
 Osnovni formati zapisa podataka

Podaci su u računalu zapisani u nekom od

formata:
Znakovni oblik zapisa - u obliku teksta ili brojki
npr. ASCII, EBCDIC, RTF

Slikovni oblik zapisa - nepokretne (fotografije,

grafika) i pokretne slike (video sekvence)
npr. EPS, GIF, JPG, BMP, WMF, TGA, PCX

Zvukovni oblik zapisa - glazba, ljudski glas i

ostali zvuci, često dolaze u kombinaciji s video
zapisom (MPEG)
npr.WAV, MID, AIFF,IBK, RMI, VOC
Hijerarhija organiziranja podataka na računalu

Baze podataka
D1 D2 D3 Slog
Šifra 100 Datum 01.12.05.
D4 D… Dn Naziv Vijak M10
Dobavljač TVIK Knin

T V I K K n i n polje
datoteka K-znak
0 1 1 0 0 1 0 0 byte
bitovi
 Fizička organizacija podataka na računalu

bit
najmanja fizička jedinica upisa podatka, zauzima
jedno mjesto u memoriji računala, ima vrijednost
0 ili 1

bajt (byte) 0 1 1 0 0 1 0 0
fizička jedinica podataka koja se sastoji od 8
bitova,
predstavlja logički 1 znak, npr. slovo ili broj ili dr.

riječ
osnovna fizička jedinica pohrane podatka na
računalu, može biti 8-bitna, 16-bitna ili 32-bitna
veličina
Logička organizacija podataka na računalu

znak
najmanja logička jedinica podatka, adekvatna
je fizičkom bajtu

polje
sastoji se od skupa podataka određene vrste, a
dio je sloga. Npr. u slogu s podacima o
djelatniku, polje može biti ime ili prezime, ili
datum rođenja i sl.

slog
predstavlja zbirku istovrsnih elemenata koji se
opisuju, npr. djelatnika, studenata, artikala, i
sl. a sastoji se od polja
 STRUKTURA I
ORGANIZACIJA
PODATAKA
 Što znači organizirati podatke?

Klasična organizacija podataka predstavlja skup

relacija i osnovnih struktura podataka u čijem
ishodištu se nalazi datoteka (File) ili više
nepovezanih datoteka.
U širem smislu, organizacija podataka
podrazumijeva uređenost podataka kojom se
definira:
– način prikupljanja i prihvaćanja podataka,
– obrada (i ažuriranje) podataka,
– način memoriranja podataka,
Postoje dva tipa organiziranja podataka

• DATOTEKE

• BAZE PODATAKA
 Datoteka

Pojam
Datoteka je osnovna jedinica za pohranjivanje
podataka, sastoji se od skupa istovrsnih podataka -
slogova ili zapisa, obuhvaćenih nekim zajedničkim
kriterijem i smještenih u memoriji računala (Varga,
1994)

datoteka -kartoteka
usporedba slog - jedna kartica u kartoteci
polja - vrste podataka koje se
vode u kartoteci, npr. Šifra,
Naziv,Dobavljač,itd.
Datoteke se međusobno razlikuju prema:

• vrsti, odnosno tipu datoteke,

• veličini datoteke,

• brzini pristupa slogovima u datoteci,

• uređenosti datoteke,

• mogućnostima povezivanja sa drugim

datotekama.
 OBILJEŽJA SVAKE DATOTEKE

• Ime datoteke koje definira korisnik, danas

praktično bez ograničenja, a ukoliko mi to
čak i zaboravimo učiniti OS će uraditi to na
osnovi nekog kriterija - najčešće prvih slova
teksta ili rednim brojem. Imena datoteka se
ne mogu ponavljati i uputno je da ime
datoteke inicira njen sadržaj.
• Tip datoteke opisuje njen osnovni sadržaj,
tj. karakter (tekst-txt, slika-pcx) u cilju lakšeg
pristupa datoteci od strane sustavnog i
aplikativnih programa.
• Veličina datoteke mjerena u
bajtovima ili KB.
• Datumi kreiranja i
posljednjeg korištenja.
• Pravo pristupa i/ili
modifikacije datoteka odnosi
se na definiranje korisnika (sa
šifrom i lozinkom) koji mogu
izvršiti neke ili sve operacije
nad datotekama.
 Metode pristupa slogu u datoteci

Budući da se svaki slog datoteke smješta na

određeno fizičko mjesto u vanjskoj memoriji (disku,
disketi i sl.), on ima svoju adresu.
Način na koji određujemo adresu sloga određuje i
metodu pristupa slogu.

Vrste datoteka prema metodi adresiranja slogova,

odnosno pristupu slogovima
1. slijedne (sekvencijalne) datoteke
2. direktne (relativne) datoteke
3. indeksne datoteke
4. indeksno-slijedne (indeksno-sekvencijalne
datoteke)
 Slijedne (sekvencijalne) datoteke

• organizacija samo na osnovi fizičkog redoslijeda

• ne postoji veza adrese sloga i ključa
• podaci se smještaju najčešće sortirano, jedan do
drugoga, blokirano ili neblokirano
• obrada moguća samo u redoslijedu sortiranja, pa
se koristi kod skupne obrade više slogova
• ako se mijenja jedan slog, čitav sadržaj vrpce
mora se prepisati na drugu vrpcu
• vrijeme obrade neovisno o broju promjena
• kod magnetskih vrpci moguć je samo taj pristup
 Primjer slijedne (sekvencijalne) datoteke

Primjer:
123456 Marko Marić Vukovarska 2 10000 Zagreb 1966
123457 Ana Anić Vinogradska 34 31000 Osijek 1967
123459 Ivo Ivić Željezničarska b.b. 35000 Sl.Brod 1968
…

Pretpostavimo da je gore prikazana datoteka

evidencije studenata.
Da bi se pronašao student s imenom "Ivo Ivić" moraju
se prije toga pročitati svi podaci prije imena tog
studenta.
Direktne (relativne) datoteke

• veza između ključa i adrese memoriranja

sloga ostvarena je s pomoću matematičkog
odnosa, tj. adresa=f(ključ)

• podaci su neblokirani, s ključem

• slogovi su memorirani u redosljedu sortiranja

• brzo pronalaženje slogova, pa se koristi kod

pojedinačne obrade slogova
 Primjer direktne (relativne) datoteke

Primjer:
123456 Marko Marić Vukovarska 2 10000 Zagreb 1966
123457 Ana Anić Vinogradska 34 31000 Osijek 1967
123459 Ivo Ivić Željezničarska b.b. 35000 Sl.Brod 1968
…

Ključ je ovdje ID studenta

Adresa u memoriji može se
izračunati npr. prema funkciji:
adresa = (vrijednost ključa)*e-1
Indeksne datoteke

• sastoje se od dva područja: indeksno i područje

slogova

• u indeksu se uz svaki slog čuva podatak o adresi

tog sloga u memoriji

• indeksi ubrzavaju sortiranje i brzo pronalaženje

slogova

• mogućnost kreiranja više indeksa za više različitih

ključeva
 Primjer indeksne datoteke

Primjer:
123456 Marko Marić Vukovarska 2 10000 Zagreb 1966
123457 Ana Anić Vinogradska 34 31000 Osijek 1967
123459 Ivo Ivić Željezničarska b.b. 35000 Sl.Brod 1968
…

Ključ je ovdje ID studenta

Ako treba brzo sortirati studente prema ID, postavit
ćemo indeks na polje ID i program će moći brzo
sortirati indekse i preko njih pronaći slogove.
Ako treba brzo sortirati studente prema
Prezimenu, postavit ćemo indeks na polje
Prezime i ime, i program će moći brzo sortirati
indekse, i preko njih pronaći slogove.
 Indeksno-sekvencijalne datoteke

• sekvencijalni upis slogova, ali svaki slog ima

indeks za brži pristup podacima u slogu
• moguć sekvencijalni i direktni pristup
• promjene moguće na postojećim datotekama,
slogovi su blokirani (zapisani u blokovima)
• potrebna povremena reorganizacija datoteka
• promjene se izvršavaju na postojećim datotekama,
nije potrebno prepisivati u drugu datoteku kao kod
sekvecijalnog pristupa
• može se koristiti na diskovima i bubnjevima (većina
relacijskih baza ima tako organizirane datoteke)
 NEDOSTACI NEPOVEZANIH DATOTEKA

• redudantnost (višestruko
ponavljanje) podataka,
• ovisnost programa od podataka,
• nejednak stupanj ažurnosti istih
podataka u različitim
datotekama,
• visoka cijena razvoja programa i
održavanja aplikacija,
• nedostatak fleksibilnosti,
• nedovoljna sigurnost podataka.
Što su baze
podataka?
 Definicija bi mogla biti:
organiziran skup podataka

Što bi točno značilo ORGANIZIRAN?

Skup podataka pripremljen tako da se mogu

jednostavno koristiti,

tj. pregledavati, pretraživati, sortirati,

uspoređivati itd.

ali također mijenjati (nadopunjavati, brisati).

 Baza podataka je skup međusobno povezanih podataka,
spremljenih bez redundancije, koji služe jednoj ili više
aplikacija na optimalan način, gdje su podaci neovisni od
programa u kojima se obrađuju i gdje postoji kontroliran
pristup do podataka

Baza podataka je u užem smislu skup podataka spremljenih

u obliku slogova, relacija i sl. Podacima u bazi podataka
moguće je pomoću programa pristupati, moguće je unositi
nove podatke i mijenjati postojeće neovisno o unutarnjoj
strukturi podataka, tj. njihovoj fizičkoj implementaciji.

Baza podataka je model podataka poslovnog sustava

odnosno segmenta stvarnog svijeta.

Baza podataka je formatirani skup podataka koji predstavlja

nekakvu pojavu ili objekt iz života.
Kod koncepta baze podataka razlikuju se
– logički i
– fizički pogled na podatke.

Logički pogled predstavlja viđenje podataka

onako kako ih opažaju krajnji korisnici.

Fizički pogled prikazuje kako su podaci stvarno

organizirani i strukturirani na fizičkom mediju za
skladištenje podataka.
 Zašto BP?

Koncept baze podataka ima čitav niz prednosti u

odnosu na klasično i separatno organizirane
datoteke, za koje se može rekapitulirati sljedeće:
– Integriranost podataka
– Eliminiranje redundance
– Višestruko korištenje i raspoloživost
informacija
– Integrirano održavanje i kontrola pristupa
– Mogućnost proširenja i razvoja
 Koja je uloga (funkcija) BP?
Istraživanje

Planiranje Proizvodnja

Financije Prodaja

Tipična struktura neke veće tvrtke

• Svaki sektor mogao bi voditi svoju posebnu
evidenciju o svom poslovanju nezavisno od drugih
sektora.
• Iako sektori funkcioniraju nezavisno podaci s kojima
rade su prekrivaju
• ali struktura i zapis tih podataka nije međusobno
usuglašen
 Loše strane segmentiranog razvoja i pristupa BP

• Redundancije podataka - podaci se nepotrebno

drže na više mjesta (datoteka), te kada ih je
potrebno izmijeniti onda se to mora činiti na više
mjesta.
• Razmjena podataka je otežana - razlog nije samo
dislociranost računala, nego i format zapisa,
drugačija struktura podataka . . .
• Nepotrebni razvoj algoritama - za svaku skupinu
podataka razvijaju se posebno programi, i posebno
se razvijaju algoritmi npr. za brzo pretraživanje iako
su principi na kojima svi oni rade isti.
• Programi su često suviše prilagođeni podacima
koje sadrže, što otežava prilagođavanje baze
podataka novim stvarima, te zahtijeva ponovno
reprogramiranje svih programa, ako se struktura
baze podataka promijeni.
• U aplikacijama (programima) nisu razdvojene
funkcije fizičke manipulacije s podacima (čitanje i
pisanje s diska) od funkcionalnog dijela aplikacije za
koju je u stvari aplikacija i napisana. A što otežava
promjene bilo na razvoju strukture baze, ali i na
razvoju aplikacije.
• Sigurnost podataka nije dobra (posebno dio za
istovremeni pristup) jer to prelazi granice što jedan
programer može učiniti.
• Rast baze podataka i njena kompleksnost postaje
suviše složena kako za računalne resurse, tako i za
programere.
 Osnovni pojmovi
Korisnik

DBMS

Baza podataka - podaci na disku

 Na takav izazov odgovor je

Sustav za upravljanje bazom podataka

(DataBase Managment System - DBMS)

Sustav za upravljanje bazama podataka je skup

programa koji omogućuje:
• Opis podataka i manipulaciju podacima
• Sučelje prema korisniku
• Skup programskih alata za jednostavnu
manipulaciju i korištenje spremljenih podataka
 Modeli podataka

Podaci su logički organizirani po nekom modelu.

Model čini osnovu za osmišljavanje, definiranje i

implementiranje baze podataka.

Današnji DBMS podržavaju tri osnovna modela:

– Relacijski model

– Mrežni model

– Hijerarhijski model
 Tipovi DBMS – STRUKTURE BP

Hijerarhijski Mrežni Vlasnik

auta
Adresa

Auto 1 Auto 2 Auto 2

Ulica Broj Grad

Osiguravajuće
poduzeće

Osnovni Dodatni
broj broj
Šifra Naziv proizvoda
Šifra Naziv proizvoda

Relacijski
Hijerarhijski model čine hijerarhijski organizirani
podaci.
/

/bin/ /dev/ /etc/ /lib/ /usr/

/etc/init.d/ /etc/hosts /usr/bin/ /usr/lib/ /usr/local/

/lib/libc-2.3.2.so /lib/ld.so.1.9.11

Datotečni sustav na linux-u

 HIJERARHIJSKA STRUKTURA

Polazni aerodrom Zagreb Osijek Dubrovnik

Odredište Pula Split Rijeka

Datum 12.10 15.10 18.10

Broj leta 223 225 231

Lista putnika
PUTNICI

Ime i prezime
Tel. broj
Način plaćanja
itd.
 Mrežni model može se predočiti usmjerenim
grafom u kojem su čvorovi podaci,a lukovi među
čvorovima definiraju veze među podacima.

Registracijski broj Boja karoserije

JMBG
Tehnički podaci Vlasnik
Ime i prezime

Skica podataka o registriranim autima

 MREŽNA STRUKTURA

…
Predmet 1 Predmet 2 Predmet 3 Predmet “n”

…
Student 1 Student 2 Student 3 Student 4 Student 5
 Relacijski model

Relacijski model je teorijski zasnovao E.F. Codd

krajem 60- tih godina. Prve realizacije na računalu
bile su suviše spore i neefikasne.

Razvojem računala efikasnost relacijskih baza se

poboljšava, te u današnje većina DBMS-ova koristi
relacijski model.

• U relacijskom modelu baza podataka se sastoji

od skupa pravokutnih tablica ili RELACIJA.
• Svaka relacija ima ime po kojem se razlikuje
od ostalih relacija u BP.
 RELACIJSKA STRUKTURA

Relacijski modeli baza podataka imaju sljedeće

osobine:
– u shemi relacije se ne nalaze dva ista naziva
atributa
– u relaciji nije bitan redoslijed kolona
(obilježja-polja)
– relacija ne sadrži dva jednaka sloga (redovi)
– u relaciji nije bitan redoslijed slogova.
 ER MODEL

Grafički jezik (dijagrami ER) za predstavljanje

podataka

Svojstva ER modela:
• Metoda Entitet-veza je temelj za formiranje
modela
• Postupci izgradnje modela su slabo ili
nikako propisani
• Strogo definirana pravila crtanja dijagrama
 Prikaz ER-sheme pomoću dijagrama

Običaj je da se ER-shema nacrta kao

dijagram u kojem su:
• tipovi entiteta prikazani kao
pravokutne kućice,
• veze kao romboidi,
• a krakovi veza imaju oznaku "1" ili "N"
zavisno od vrsti veze prema nekom
entitetu
 ZAVOD 1
1 1

NUDI JE_PROČ
JE_U
ELNIK

N 1 N
N 1
KOLEGIJ PREDAJE NASTAVNIK

UPISAO

M
STUDENT
Entiteti i atributi:
1. ZAVOD, s atributima IME_ZAVODA, ADRESA, . . .
2. KOLEGIJ, s atributima BR_KOLEGIJA, NASLOV, SEMESTAR, . . .
3. STUDENT, s atributima BR_INDEKSA, IME STUDENTA, ADRESA,
SPOL, . . .
4. NASTAVNIK, s atributima IME_NASTAVNIKA (pretpostavljamo da
je jedinstveno), BR SOBE.
Podvučeni atributi čine primarni ključ.
ER-model je dovoljno jednostavan da ga ljudi
različitih struka mogu razumjeti, pa zato služi
za komunikaciju projektanta baze podataka i
budućih korisnika i to u najranijoj fazi razvoja
baze.

Sadašnje DBMS ne mogu direktno

implementirati ER-shemu, pa je ovu shemu
potrebno detaljnije razraditi, te modificirati u
skladu s pravilima postojećih relacijskih,
mrežnih ili hijerarhijskih modela.
 OSNOVNI KONCEPTI ER MODELA

Prije konačne izrade sheme (detaljni plana o bazi

podataka) služimo se pomoćnom fazom koja se
zove modeliranje entiteta i veza (Entity-
Relationship Modelling).

Cilj je izgraditi manje preciznu konceptualnu shemu

(ER-sheme) koje su apstrakcija realnog svijeta.

Prvi korak je identifikacija:

• Entiteta: objekti, događaji koji nas zanimaju.
• Atributa: svojstva entiteta koja nas zanimaju.
• Veza: odnosi među entitetima.
• Entitet je nešto o čemu želimo spremati podatke.
To može biti:
• biće - student, ptice, . . .
• objekt - kuća, auto, . . .
• događaj - nogometna utakmica, praznik ...

• Entitet je nešto što se može jednoznačno

identificirati

• Entitet
• Pojava ili konkretni tip
• Apstraktni tip

Primjer:
Studenti Marko i Ivan su entiteti.
Određivanjem apstraktnog tipa STUDENT, Marko i Ivan gube
svojstvo entiteta i postaju konkretizacija entiteta STUDENT.
• Svaki entitet ima atribute (obilježje ili svojstvo) koje
također želimo spremati.
• nogometna utakmica
• ime domaćeg kluba, ime gostujućeg kluba, rezultat,
...
• student
• ime, prezime, godina, broj indeksa, . . .
• kuća
• adresa, korisna površina, ime vlasnika, godina
izgradnje, . . .

• Ako je atribut dovoljno složen tako da ima svoje dodatne

atribute, može ga se promovirati u entitet.
Domena atributa je skup svih vrijednosti koje atribut može
poprimiti (za atribut spol domena ima samo dva člana; muški
spol i ženski spol, za šifru radnika domena mogu biti svi cijeli
brojevi između 1 i 999 i sl.).
Ključ
Atribut, ili skup atributa, čija vrijednost jednoznačno
određuje primjerak entiteta je kandidat za ključ.
Npr. za entitet AUTO kandidat za ključ je atribut
registracijski broj

• Dva različita člana ili primjerka entiteta ne mogu imati isti

ključ. Ključ je jedinstven za svakog člana (primjerka)
entiteta.
• Tip entiteta može imati više mogućih izbora za ključ.
• Između više kandidata za ključ, možemo se opredijeliti,
te jednog proglasiti primarnim ključem.

Npr. za entitet STUDENT primarni bi ključ mogao biti

broj indeksa.
Veze

Veza je međusobni odnos entiteta.

Veze se uspostavljaju između dva ili više tipova

entiteta
na primjer veza IGRA ZA između tipova entiteta
IGRAČ i KLUB. Jedna od veza je je član, ili je bio
član, ili je počasni član.

S obzirom na stupanj:
• binarne veze (unarne poseban oblik binarnih)
• tenarne (3-narne)
• n-arne
Funkcionalnost veze između članova entiteta
može biti
1:1
N:1
1:N
M:N
Tip 1:1 je veza između vozila i obaveznog
osiguranja, tj. jedno vozilo može imati samo jedno
obavezno osiguranje, a također jedno osiguranje
se može odnositi samo na jedno vozilo.

1 1
vozilo ima osiguranje
Tip 1:N je prisutan u je između vlasnika i vozila, tj.
jedno vozilo može imati samo jednog vlasnika, a
jedan vlasnik može imati više vozila.

1 N
vlasnik ima vozilo
Tip M:N je veza između vozila i prometnih
nesreća, tj. u jednoj prometnoj nesreći može
sudjelovati više vozila, a jedno vozilo može
“preživjeti” ili sudjelovati u više prometnih nesreća
(naravno, nadajmo se, ne istovremeno).

N M
vozilo sudjeluje nesreća
 PRIMARNI
KLJUČ ATRIBUTI

R# IME RJ# DOB SK-SPR

1 IVAN 1 33 VSS
N-TORKA 2 MATO 1 49 VSS
3 PERO 3 24 VSS
4 DRAŽEN 1 28 VSS
5 IVAN 1 33 VSS
6 MARKO 2 50 VSS

VRIJEDNOST
ATRIBUTA R#
 RELACIJSKA STRUKTURA

Datoteka Naziv Broj Šifra

Adresa Kredit
dobavljača dobavljača dijela dobavljača

Datoteka Broj Šifra

Naziv Opis
dijelova dijela dobavljača

Datoteka Broj Šifra Datum Datum

Suma
narudžbi narudžbe dobavljača isporuke narudžbe

Datoteka Šifra Broj Dogovorena Datum

ugovorenih uvjeta dobavljača dijela cijena isporuke
 OBILJEŽJA RAZLIČITIH STRUKTURA B.P.

Tip baze Efikasnost Prilagođenost Organizacijska Programska

Fleksibilnost
podataka obrade korisniku promjena složenost

Hijerarhijski Visoka Niska Slaba Velika Visoka

Umjereno
Mrežni Srednja Niska Velika Visoka
slaba

Od srednje
Relacijski Srednja Visoka Velika Niska
do velike
 Ciljevi
• Fizička nezavisnost podataka - razdvaja se
logička definicija baze podataka od njene stvarne
fizičke građe. Promjena načina zapisivanja
podataka na disku neće utjecati na aplikacije.
• Logička nezavisnost podataka - razdvaja se
logička definicija cijele baze podataka od lokalnih
logičkih definicija za jednu aplikaciju. Uvođenje
novih veza i vrsta podataka ne utječe na postojeće
aplikacije.
• Čuvanje integriteta - automatsko čuvanje
konzistencije i integriteta podataka. Posebno za
višekorisničke baze podataka, ali i za druge
slučajeve: greške u aplikacijama i sw, kvarovi
hardwara . . .
• Fleksibilnost pristupa - dopušta se korisniku
slobodno prebiranje po podacima, dok je to u
starijim DB bilo ograničeno, do podataka dolazilo
strogo utvrđenim redoslijedom.
• Efikasan rad - operacije se moraju obavljati brzo,
posebno za velike DB.
• Sigurnost - mora postojati zaštita od uništenja
baze, npr. zbog hardwarskog kvara, ali i
neovlaštenog mijenjanja podataka.
• Podešavanje baze i kontrola - baze podataka
traže stalnu brigu: rutinsko održavanje, praćenje
performansi i njihovo poboljšanje radi efikasnosti,
razvoj aplikacija, nadopunjavanje. Ovi se poslovi
obavljaju centralizirano od osobe, administratora
baze podataka. Administratoru za to služe razna
pomagala (alati, programi), a jedno od njih je rječnik
podataka (baza o bazi).
 Jezici za rad s bazom podataka

Komunikacija korisnika (aplikacija) s DBMS odvija

se pomoću posebnih jezika, koji se tradicionalno
dijele na tri kategorije.
– Jezik za opis podataka
(Data Description Language - DDL)
– Jezik za manipuliranje podacima
(Data Manipulation Language - DML)
– Jezik za postavljanje upita
(Query Language - QL)
 Pregled relacijskih baza podataka
Komercijalne baze podataka

• 1. Oracle (Oracle)
http://www.oracle.com/
• 2. DB2 (IBM)
http://www-3.ibm.com/software/data /db2/udb/
• 3. Informix (IBM)
http://www-3.ibm.com/software/data /informix/
• 4. Microsoft SQL server (MicroSoft)
http://www.microsoft.com/sql/default.asp
 Pregled relacijskih baza podataka
Komercijalne baze podataka

• 5. InterBase (Borland)
http://www.borland.com/interbase/
• 6. SOLID (Solid)
http://www.solidtech.com/
• 7. FrontBase (FrontBase)
http://www.frontbase.com
• 8. EMPRESS (Empess Software)
http://www.empress.com/
 Pregled relacijskih baza podataka
Komercijalne baze podataka

• 9. Adabas (Software AG)

http://www.softwareag.com/adabas/
• 10. Mimer (upright)
http://www.mimer.com/
• 11. Ingres II(Computer Associates)
http://www3.ca.com/Solutions/Product.asp?ID=1013
 Pregled relacijskih baza podataka
Nekomercijalne baze podataka

• 1. SAP DB (licenca/dozvola: GPL/LGPL)

http://www.sapdb.org/
• 2. MySQL (licenca/dozvola: GPL/LGPL)
http://www.mysql.com/
• 3. PostgreSQL (licenca/dozvola: BSD)
http://www.postgresql.org/
• 4. FireBird (licenca/dozvola: GPL, bazirana na
InterBase 6.0)
http://firebird.sourceforge.net/
• 5. mSql (licenca/dozvola: ??)
http://www.hughes.com.au/
 Pregled relacijskih baza podataka
Personalne baze podataka

• 1. Access (MicroSoft)
• 2. Postoje personalne verzije Oracle-a, DB2,
Interbase, itd.