Historija računara

Asistent: Tanita Salkić, BA Inf. Tehnologija

 Šta je računar?

• Računar je bilo koji elektronski uređaj koji može da

pamti, pretražuje i obrađuje podatke. - Websterov
rječnik

• Računar je uređaj koji prihvata, skladišti i upravlja

podacima s ciljem da proizvede podatke koji mogu
biti korisni.

• Postoje i tzv. uske definicije koje predstavljaju

računar kao pomoćno sredstvo za brže i lakše
računanje sa manje grešaka.
 Nastanak računara

• Nastanak računara izazvan je potrebom čovjeka da sebi

olakša proces računanja, obrade podataka i na taj način
ubrza posao kojim se bavi.

• S obzirom na razvoj IKT računari su prevazišli svoju

primarnu namjenu i skoo da ne postoji oblast u kojoj
nisu našli svoju primjenu.

• Davno prije pojave računara, ljudi su osmislili sprave

koje su im pomagale pri računanju.

• Prva takva sprava bila je Abak (Abacus)

 Abacus

• Abak (Abacus) je prva preteča računara.

• Predstavlja najstariji mehanički alat za računanje (4000 god. p.n.e. U Vavilonu)
• Etimološki riječ abacus datira iz 1387. god a znači računanje na pješčanoj
podlozi.
• Sastoji se od rama, kuglica koje su podjeljene na 2 dijela i slobodno se mogu
pomjerati po vertikalnim šinama.
• Korišten je u:
a) Mezopotamiji, Starom Egiptu, Perziji, Grčkoj, Rimu
b) Kini
c) Indiji, Japanu
d) Koreji, Americi
e) Rusiji
f) Danas u Svijetu
Prve mehaničke
preteče računara
(1450-1840)
 Blaise Pascal - Pascaline

• Blaise Pascal (1623-1662), francuski matematičar, fizičar i religijski filozof,

1642.god je konstruisao mehanički kalkulator, koji radi sa šestocifrenim
brojevima.
• Njegova mašina se zasnivala na zupčanicima i nazvana je Paskalina (Pascaline)
• Paskalina je obavljala operacije sabiranja i oduzimanja nad šestocifrenim
brojevima, a množenje i dijeljenje se obavljalo preko niza operacija sabiranja i
oduzimanja.
• Danas se primjerci čuvaju u muzeju u Parizu.
 Gottfield von Leibniz

• „Nedopustivo je da pametan čovjek izgubi sate obavljajući računanje koje

se može povjeriti bilo kome ako se koristi mašina“

• 1671. Leibniz je predstavio uređaj baziran na nazubljenim cilindrima koji

je pored sabiranja i oduzimanja, mogao da obavlja i množenje, dijeljenje i
izračunavanje kvadratnog korijena.

• Leibniz je zastupao ideju o korištenju binarnog brojnog sistema, koji je

danas osnova rada savremenih računara.
 Charles Babbage

• Sve naprave ovog doba imale su jedan veliki nedostatak, mogle su izvoditi samo
operacije za koje su bile napravljene.

• Charles Babbage je uočio taj nedostatak, te je 1833.godine osmislio univerzalni

stroj za računanje koji bi bio u stanju rješavati različite zadatke.

• Mašina je bila prilično osjetljiva pa je naišla na kritike tadašnjeg britanskog

premijera.

• Kasnije Babbage razvija analitičku mašinu koja je bila dizajnirana kao pravi
mehanički računar.

• Također je tvorac i diferencne mašine.

Diferencna mašina – 1820.

• Rađena za potrebe Britanske mornarice.

• Korištena je za izračunavanje vrijednosti polinoma metodom konačnih
razlika.
• Izvršava je samo jedan metod – nije mogla da se programira.
Analitička mašina – 1830.

• Mašina je saržavala 5 elemenata koji su bili preteča savremenih računara:

ulazni uređaj, medij za smještanje brojeva za obradu (memorija), jedinica za
obradu, kontrolna jedinica koja upravlja zadacima i izlazni uređaj.

• Augusta Ada je predala prvi nacrt programa koji bi se izvršavao u analitičkoj

mašini, te se ona zbog toga smatra prvom programerkom.

• Ada, prvi programski jezik, zasnovan na Pascalu dobio je ime po njoj.

Preteča savremenih računara

• Herman Hallerith – 1886.god razvio je mašinu za računanje

koja je koristila bušene kartice za elektronsko brojanje.

• Ovaj uređaj je napravljen da bi se obavio popis stanovništva

iz 1890.god.

• 1896.god. Hollerith je osnovao Tabulating Machine

Company.

• 1924.god., nakon spajanja i preuzimanja kompanija je

postala International Business Machines (IBM)
 Elektro-mehanički
računari (1840 - 1940)
 Howard Aiken

• 1937.godine Howard Aiken na Hardwardskom univerzitetu

projektuje prvi cifarski računar sa ciljem da riješi izvjesne nelinearne
diferencijalne jednačine.

• Zavšava ga 1944.god i poznat je pod nazivom Mark I

• Prvi elektromehanički uređaj – temelji se na elektromehaničkim

relejima i mehaničkim koturima.

• Koristio je bušene kartice.

• Bio je pouzdan, ali spor i glomazan.

 Mark I

Moljac koji se zaglavio na jednom od releja izazvao je kvar na ovom računaru.

Grace Hopper 1944.god. Uklanja prvu „bubu“ i uvodi pojmove „bug“ i
„debuging“ u računarski leksikon.
 Konrad Zuse

• Konrad Zuse – pionir računarstva, kao prvi pokušaj izrade

računara konstruisao je uređaj Z1-binarni, elektromehanički
kalkulator sa ograničenim programiranjem i instrukcijama na
bušenoj traci.

• Tokom II Svjetskog rata izradio je Z2 računar na bazi

telefonskih releja.

• Godinu dana kasnije, na bazi rashodovanih telefonskih releja

konstruiše Z3, 64-bitni programabilni kalkulator sa
memorijskom i aritmetičkom jedinicom.

• Tvorac prvog programskog jezika Plankalkul.

Teorijske osnove
računara
 Nikola Tesla

• Jedan od najpoznatijih svjetskih pronalazača i naučnika u oblasti

fizike i elektrotehnike.

• Između ostalog, dao je svoj doprinos i u oblasti računarstva –

patentirao je I (AND) logičko kolo.

• Do ovog otkrića došao je razvijajući sistem za daljinsko upravljanje

uređajem koji se sastojao od većeg broja primopredajnih
elemenata.
 Alan Turing

• Smatra se ocem modernog računarstva.

• Konstruisao je Turingovu mašinu – matematički model univerzalnog

računara.
• Sa Turingovim testom napravio je značajan doprinos razvoju debate o
vještačkoj inteligenciji: „Da li će ikada biti moguće izmisliti mašinu koja
je svjesna i može misliti?“

• Njemci su imali uređaj „Enigma“ koja je služila za kriptovanje i

dekriptovanje, koju je osmislio Arthur Scherbius.

• Tada Turing razvija mehanički uređaj, a onda i električni „Kolos“ koji je

dekriptovao poruke šifrovane Enigmom.
 John von Neumann

• Bio je jedan od najvećih matematičara 20.vijeka, učestvovao je u izradi atomske

bombe.

• Radeći na hidrogenskoj bombi, razvio je simulaciju na digitalnim računarima za

hidrodinamičke proračune.

• Napravio je razliku između materijalnog dijela računara – hardvera i softvera,

tj.programskog dijela računara.

• 1943.god. – John Mauchly i John Eckert zajedno

sa Neumannom razvijaju računar ENIAC
Von Neumannova arhitektura
Elektronski računari
(1940 - danas)
 ENIAC

• Electronic Numerical Integrator and Computer

• Prvi digitalni elektronski reprogramljivi računar sposoban da rješava

složene računarske probleme.

• Koristio je decimalnu aritmetiku.

• Dug 30m, težak 27t, zauzimao površinu od 167m2

• Elektromehanički releji su zamijenjeni vakuumskim cijevima.

• Sastavljen od 5 miliona ručno zalemljenih veza

• Električna snaga – 150kW

 UNIVAC I – 1951.

• UNIVerzal Automatic Computer

• Konstruktori : John Mauchly i John Eckert

• Računar je koristio magnetnu traku kao memorijski medij

umjesto bušenih kartica.

• Prvi komercijalni računar opće namjene.

Generacije računara
i današnji računari
Prva generacija računara (1940-1956)

• Prva generacija – računar Eniac i prvi komercijalni računar UNIVAC

• Vakumske cijevi kao glavni logički elementi – problemi sa održavanjem,
zagrijavanjem,..
• Bušene kartice za unos i eksterno čuvanje podataka – spor ulaz i izlaz
• Rotirajući magnetni doboši za interno smještanje podataka i programskih instrukcija.

• Ogromne dimenzije, mala brzina rada-

• Programi napisani na:

 mašinskom
 asemblerskom jeziku.
Druga generacija računara (1956-1963)

• Druga generacija – pojava tranzistora, smanjenje dimenzija, smanjena potrošnja

električne energije, povećanje brzine.

• Tranzistori zamjenjuju elektronske cijevi (više od 1000 puta manja zapremina,

mnogo manja potrošnja električne energije, mnogo veća brzina rada).

• Tipičan predstavnik – IBM 1401

 4KB memorije
 Ulaz – prekidači, bušene kartice,
magnetne trake.
Treća generacija računara (1965-1971)

• Individualni tranzistori zamijenjeni integrisanim kolima – više minijaturnih

tranzistora smještenih u silikonskom čipu
 Povećanje pouzdanosti
 Smanjene dimenzije
 Veća brzina
 Veća efikasnost
 Niže cijene
• Magnetne trake i diskovi su potpuno
zamijenili bušene kartice
• Memorijski čipovi zamjenjuju magnetna
jezgra
• Operativni sistemi (UNIX)
• Tastatura i monitor
• Tipičan predstavnik – IBM System/360
Četvrta generacija računara (1971-1980)

• Razvoj mikroprocesora (Intel) – veličina 1cm2, sadržavao je cjelokupnu

logiku računara – CPU.

• Povećanje brzine rada, snage i memorijskih resursa.

• Pojava mini i super računara.

• Tipični predstavnici – IBM PC,

Apple II i Apple Mac.
Peta generacija računara (1980 - danas)

• Peta generacija – donosi veliki broj CPU istovremeno primjenjenih na

izvršavanje programa.

• Računarske mreže: Internet, World Wide Web (WWW), bežične mreže-

• Mobilno, prenosivo računarstvo

• Vještačka inteligencije

• Korištenje kvantne fizike i nanotehnologije.

HVALA NA PAŽNJI!