Osnovna građa računala

Osnovni dijelovi računala

Monitor

Čvrsti disk

Floppy disk Memorija

Pisač Zvučnici

CD/DVD
Modem
CD/DVD uređaj Tipkovnica Miš
 Dijelovi računala
• Dijelovi računala mogu se podijeliti s obzirom na
različita svojstva i funkcije
• Jedna od najčešćih podjela je na sklopovlje
(engl. hardware) i programe (engl. software)
• Sklopovlje čine električni, elektronički i
mehanički dijelovi od kojih je građeno računalo i
njegovi priključci (npr. tipkovnica, monitor,
magnetski disk, pisač itd.)
 Građa računala
• Svako elektroničko računalo ima građu
koja je vrlo slična građi ostalih
elektroničkih računala
• Građa se ne razlikuje u velikoj mjeri bez
obzira na veličinu i namjenu računala
 John von Neumann
• Američki matematičar
mađarskog porijekla
• 1945. u znanstvenom
radu opisao arhitekturu
koju koriste gotovo sva
današnja računala
Von Neumannova arhitektura
računala
Memorija

Upravljačka Aritmetičko-logička Ulaz

jedinica jedinica
Izlaz

Ulazno-
izlazni
Procesor podsustav
Von Neumannova arhitektura
računala
• 4 osnovna dijela računala
– Memorija
• Služi za pohranu instrukcija i podataka u binarnom obliku
– Upravljačka jedinica
• Dekodira instrukcije i upravlja ostalim dijelovima računala
– Aritmetičko-logička jedinica
• Izvršava aritmetičko-logičke operacije na podacima iz
memorije, po nalogu upravljačke jedinice
– Ulazno izlazni podsustav
• Ulaz ulaznih podataka u računalo i izlaz rezultata obrade
• Pretvorba podataka iz oblika prikladnog korisnicima u oblik
prikladan računalu, i obratno
Von Neumannova arhitektura
računala
• podaci i instrukcije su pohranjeni u
memoriji u obliku binarnih podataka
• instrukcije su pohranjene u slijedu (jedna
iza druge)
• kod izvođenja programa, instrukcije se
dohvaćaju iz memorije, jedna po jedna
• upravljačka jedinica ih dekodira, dohvaća
potrebne operande i nalaže ostalim
dijelovima računala izvršenje operacije
određene operacijskim kodom
 Memorija
• Služi za pohranjivanje podataka u
binarnom obliku
• Sastoji se od niza lokacija od kojih svaka
ima svoju adresu
• Lokacijama se pristupa putem adrese
• Veličina adrese određuje veličinu
memorijskog adresnog prostora
– Veličina mem. adr. prostora = 2n
– n = broj bitova memorijske adrese
 Memorija
Adrese

Memorijska lokacija

Adresni memorijski
prostor je veličine 2n

n = broj bitova adrese

Npr. u 32-bitnim
računalima, memorijski
adresni prostor je
232 = 4GB

Broj bitova po
memorijskoj ćeliji
(npr. 64 b)
 Memorija
3 vrste memorije:
1. ROM (Read-only Memory)
• Memorija koja je samo za čitanje
• Korisnik ju ne može mijenjati
• Različiti programi nužni za pokretanje
operacijskog sustava kod paljenja računala (npr.
BIOS je smješten u ROM)
• “Pravi” ROM koji se samo jednom može
isprogramirati je rijetkost u današnjim računalima
u kojima se uglavnom koristi EPROM (Erasable
Programmable Read-Only Memory)
– ROM koji je moguće izbrisati i ponovno programirati
 Memorija
2. RAM (Random Access Memory)
– Memorija s izravnim pristupom (putem adrese)
– Izbrisiva privremena memorija
• Dok je računalo uključeno memorija je puna, kada se
računalo ugasi, memorija se u potpunosti izbriše
– Memorija čiji sadržaj korisnik može samostalno
mijenjati
– Ono što u današnjim računalima zovemo
“memorija” je u stvari RAM
– Programi koriste tu memoriju za pohranu instrukcija
i programa
 RAM
• 32-bitni operacijski sustav (npr. Windows XP,
VISTA,…) može teorijski adresirati maksimalno
4 GB memorije (232)
• U praksi može koristiti maksimalno oko 3 GB
memorije pošto svaki vezani uređaj rezervira za
sebe određeni memorijski prostor
• Ako se želi u potpunosti iskoristiti 4 ili više GB
memorije, potrebno je na računalo instalirati 64-
bitni operacijski sustav (64 bitni XP ili Vistu)
koji može adresirati 264 memorijskih lokacija
 Memorija
3. Memorija za trajnu pohranu podataka
• Podaci ostaju sačuvani i nakon gašenja
računala
– Čvrsti disk (engl. hard disc)
– Disketa (engl. floppy disc)
– Optički mediji (CD, DVD, Blu-ray)
– USB memorija (Flash memorija)
• Bazirana na EPROM principu
– Nekada su se koristile
• Magnetne trake (koriste se još i danas u velikim sustavima
za sigurnosno arhiviranje velikih količina podataka)
 Upravljačka jedinica
• Izvršava niz instrukcija koje se nazivaju program
• Program se sastoji od niza instrukcija koje su
smještene u memoriji
• Upravljačka jedinica
– dohvaća i tumači instrukciju iz memorije
– daje nalog aritmetičko-logičkoj jedinici da izvrši
odgovarajuću operaciju
– određuje slijedeću instrukciju koja se treba izvršiti
 Upravljačka jedinica
• Instrukcija se sastoji od
– operacijskog koda koji određuje što će se izvršiti
– adrese podataka na kojima se instrukcija izvršava
• Npr. Operacija zbrajanja sastoji se od
– Operacijskog koda koji kaže da treba zbrojiti 2 broja
– 2 podatka (adrese 2 broja koje treba zbrojiti)
• Upravljačka jedinica je “mozak” računala
 Upravljačka jedinica
• Najjednostavnija metoda upravljanja slijedom
instrukcija:
– svaka instrukcija jednoznačno određuje adresu
sljedeće (značajka prvih računala – prije “von
Neumannovog doba”)
• Nedostatak: Povećana duljina instrukcija
• Oblik aritmetičke instrukcije:
A1 A2 A3 A4 OP
Adresa
operanada Operacijski
(izvorište) Adresa slijedeće kod
Adresa rezultata
instrukcije
(odredište)
 Upravljačka jedinica
• Druga metoda – programsko brojilo
– Instrukcija I1 nalazi se na memorijskoj lokaciji
s adresom A i ima jedinstvenu nasljednicu
instrukciju I2 na adresi A+1
– programsko brojilo (PC) sadrži adresu
slijedeće instrukcije I2 koja se treba izvršiti
– adresa slijedeće instrukcije određuje se
povećanjem PC-a: PC + duljina_instrukcije
 Upravljačka jedinica
• Kod bezuvjetnog grananja u programu
– PC = adresa_nove_instrukcije

• Kod uvjetnog grananja

– Ako je uvjet zadovoljen
• PC = adresa_nove_instrukcije
– Inače se adresa u tom ciklusu ne mijenja
 Aritmetičko-logička jedinica
• Izvršava osnovne
aritmetičke
(zbrajanje,
komplementiranje,
…) i logičke
operacije (I, ILI,
NE) prema nalogu
upravljačke
jedinice
• Sastavljena je od
logičkih sklopova

Shema jednostavne 2-bitne ALU

koja izvršava operacije zbrajanja, i
logičke I, ILI i EXILI operacije
 Aritmetičko-logička jedinica
• von Neumannovo računalo
– zbrajalo i sklop za posmak
• oduzimanje: zbrajanje negativnih brojeva
predočenih u notaciji potpunog
komplementa
• množenje: ponavljajući slijed zbrajanja i
posmaka
• dijeljenje: ponavljajući slijed oduzimanja i
posmaka
Osnovni sklop: poluzbrajalo
Potpuno zbrajalo

Potpuno zbrajalo
sastavljeno od 2
poluzbrajala
 Sklopovi za posmak
Posmak ulijevo prije poslije

Posmak udesno prije poslije

Kružni posmak
 Procesor
• U današnjim računalima, upravljačka i
aritmetičko-logička jedinica nalaze se unutar
zajedničkog sklopa koji se naziva procesor
 Procesor
• Brzina procesora se mjeri u MFLOPS (Mega Floating-
point Operations Per Second), a ne u megahercima
(MHz) ili gigahercima (GHz) kako je uobičajeno.
– Na ovaj način možemo usporediti brzinu AMD i Intel procesora.
– Stariji način mjerenja je bio u MIPS (Million Instructions Per
Second).
• Frekvencija takta: 2 GHz (frekvencija takta neprestano
se povećava)
• Količina bitova koje CPU istodobno obrađuje: 32 bita
(prije 8 bita, 16 bita, a danas već i 64 bita)
• Tipična oznaka računala: Pentium/2,4 GHz
 64-bitna računala
• 64-bitna memorijska riječ
• 64-bitne sabirnice
• 64-bitni registri

• 64-bitni operacijski sustavi

– Prednosti
• Iskorištavaju u potpunosti RAM veličine 4GB i veći
– Nedostaci
• Većina današnjih programa je pisana za 32-bitne OS-ove,pa kod
izvođenja može biti problema (prvenstveno kod drivera za periferne
uređaje: grafičke kartice, pisače i sl.)
• Veće zauzeće memorije za program iste veličine (zato jer je
memorijska jedinica 64 b ( a ne 32 b kao kod 32-bitnih OS-ova)
– Većina današnjih OS-ova ima i 32-bitnu i 64-bitnu verziju
 Ulazni uređaji
• Koriste se za unos podataka ili programa u
računalo
• Podatke je potrebno pretvoriti u oblik
prihvatljiv računalu
• Najčešće korišteni
– Tipkovnica
– Miš
– Zvučna kartica
– Modem
 Ulazni uređaji
• Upravljačka palica (engl. joystick)

• Osjetilna ploha (engl. touch-pad)

• Web kamera
 Ulazni uređaji
• skener

• digitalni foto aparat

• zaslon osjetljiv na dodir

 Izlazni uređaji
• Pretvaraju podatke iz računala u oblik
prihvatljiv korisniku

• Najčešće korišteni
– Monitor
– Pisač
– Zvučna kartica
– Modem
 Povezanost dijelova
• Svi dijelovi unutar računala
međusobno su povezani
sabirnicama
• Putem sabirnica se prenose
podaci između dijelova
računala
– Npr. Nakon što upravljačka
jedinica dekodira instrukciju,
stavlja ju na sabirnicu koju čita
ALU. ALU dohvaća instrukciju
sa sabirnice
 Sabirnice
• Paralelne
– Prenose podatke u paraleli,
istovremeno čitavu memorijsku
riječ
• Npr. Ako je veličina memorijske riječi
32b, sabirnica mora imati 32 žice)
• Serijske
– Prenose podatke u seriji, jedan
po jedan bit
• Bez obzira na veličinu memorijske
riječi, za prijenos je dovoljna 1 žica
 Paralelne sabirnice
• Brži prijenos
• Zahtjeva veći broj žica za prijenos
• Koriste se tamo gdje se zahtjeva izuzetno
velika brzina prijenosa
– Npr. AGP i PCI sabirnice (prijenos grafike) su
paralelne sabirnice
– Prije se većina pisača i skenera na računalo
spajala putem “paralelnog kabela”
koji je u stvari paralelna sabirnica
Paralelne sabirnice
 Serijske sabirnice
• Nešto sporiji prijenos
• S razvojem brzine uređaja,protokola i
komunikacijskih veza to više nije toliko sporo
kao nekada pa se danas za većinu namjena
koriste serijske sabirnice
• Zahtjeva manji broj žica za prijenos
– Npr. USB sabirnica je serijska sabirnica
– Danas se većina pisača i skenera (a i brojnih drugih
uređaja) na računalo spajala putem USBa koji je u
stvari serijska sabirnica
Serijske sabirnice
 Bežična serijska veza
• Između vanjskih uređaja i računala (npr. miš,
pisač, PDA, mobitel,…)
• Prednost: nema kabela, ugodniji rad
• Nedostatak: cijena
• Najčešće se koriste radiovalovi ili infracrvena
svjetlost
 USB logotip
USB

Računalo

Izgled priključaka na računalu

Vanjski uređaj

Izgled USB priključnica

 Napajanje
• Pretvara ulaznu izmjeničnu struju u istosmjernu
struju niže voltaže.
– Uobičajene voltaže su 3.3, 5 i 12 volti.
– 12 V koriste motor tvrdog diska i ventilatori a 3.3 i 5
volti digitalni krugovi u računalu
• Pritiskom na tipku power na kućištu računala mi
u stvari šaljemo računalu 5 voltni signal da se
uključi.
– Operativnim sustavom možemo poslati signal
napajanju da se isključi a novije matične ploče i
chipseti dozvoljavaju i kontroliranje brzine okretanja
ventilatora na napajanju.
Napajanje
 Besprekidno napajanje
• Besprekidna napajanja su napajanja koja se
koriste kada je važno da u slučaju nestanka
električne energije ne ostanemo bez važnih
podataka ili onoga na čemu trenutno radimo.
• Ta napajanja imaju u sebi bateriju i u trenutku
nestanka el. energije u djeliću sekunde
preuzimaju na sebe opskrbu računala strujom
dok mi ne spremimo sve što nam je važno.
• Bolje i skuplje verzije ovih napajanja brže
reagiraju i duže napajaju energijom.