Vonneumanov

model
računara

Radio:Mehmed Hodžić
 John von Neumann

 američki matematičar i polimat

mađarskog porijekla

 von Neumann je bio pionir

primjene teorije operatora
u kvantnoj mehanici ( von
Neumannova algebra)

 član projekta Manhattan

 saučesnik u stvaranju teorije

igara i koncepta staničnog
automata

 Ključni von Neumannov doprinos

u polju računarstva je arhitektura
racunara (von Neumannova
arhitektura)
Von Neumannova arhitektura
(VNA)
 Dobila je naziv po matematičaru John von
Neumannu koji je bio konzultant prilikom izgradnje
računala prve generacije ENIAC

 Model danasnjeg racunara prvi je opisao von

Neumann 1945.godine

 Po Von Neumannu svako računalo sastoji od:

 ulazne jedinice

 RAM-a upravljačke jedinice

 aritmetičko-logičke jedinice

 izlazne jedinice.
Ulazne jedinice su jedinice koje unose
podatke u računar(miš,tastatura,skener...)
Izlazne jedinice su jedinice koje nam
prikazuju podatke koje smo obrađivali
(monitor, printer...)
RAM memorija- memorija kojoj se može
slobodno pristupati i brisati/upisivati
podatke.
Aritmetičko-logičke jedinice izvršavaju
osnovne matematičke operacije s podacima
po naređenju koje dobiju od kontrolno
upravljačke jedinice.
Kratki opis:
Svi podaci potrebni za obradu unose se preko ulaznih
uređaja (tipkovnica, miš, ...) i najprije dolaze u radnu
memoriju (RAM) računala u kojoj ostaju sve dok su
računalu potrebni ili dok ne isključimo računalo. Tijekom
rada računala (odvijanja raznih programa), iz RAM-a
podaci odlaze u procesor koji ih uzima po potrebi, obradi
ih, a dobivene rezultate obrade vraća u RAM. Ti se
rezultati po potrebi prikazuju korisniku putem izlaznih
uređaja, npr. monitora, pisača i sl. (odlaze iz RAM-a na
izlazne uređaje). Budući da se u RAM-u nalaze podaci
koji se trenutno koriste, a sadržaj mu se gubi nakon
isključenja računala, podatke koje želimo trajno sačuvati
(i kasnije ponovo koristiti) spremamo u vanjsku
memoriju računala (hard disk, CD, floppy disk i sl.) tako
da ostaju sačuvani i nakon isključenja računala.
Postojeći podaci iz vanjske memorije koji se žele ponovo
koristiti (obrađivati) moraju se najprije učitati u RAM
kako bi bili na dohvatu procesoru (procesor ne može
direktno komunicirati s vanjskom memorijom). Kontrolu
svih dijelova računala kao i svih procesa u računalu vrši
upravljačka jedinica pomoću upravljačkih signala.
 Aritmetička (aritmetičko-logička)
jedinica
 je elektronički sklop koji vrši osnovne aritmetičke radnje
(zbrajanje, oduzimanje), logičke operacije (I, ILI, NE)
 Registri (spremnici) za privremeno pohranjivanje
operanada
 operand – podatak koji sudjeluje u aritmetičkoj ili
logičkoj operaciji)
 Binarni brojevni sustav izabran kao osnova za prikaz
podataka (i instrukcija)
 veća ekonomičnost predstavljanja brojeva
 računar nije samo aritmetički stroj već po svojoj prirodi
je i logički stroj.
 Operandi von Neumannovog računala duljine 40 bita
 40 bita dopušta točnost računanja na dvanaest decimala
 Upravljačka jedinica

 Generira sve upravljačke signale za vremensko vođenje i

upravljanje ostalim funkcijskim jedinicama.
 Svaki korak algoritma predstavljenje jednom (strojnom)
instrukcijom ili slijedom (strojnih) instrukcija.
 Strojne instrukcije određuju elementarne operacije koje
sklopovlje procesora može izvesti duljina riječi 40 bita
(podaci predočeni 40-bitnim kodom)
 Na temelju tih instrukcija upravlja aritmetričko-logičkom
jedinicom i ulaznim i izlaznim dijelovima
 vodi računa o tome koji bajtovi u memoriji sadrže
instrukciju koju računalo trenutno obrađuje
 Memorija

Model memorije von Neumannovog računala

 Memorija Von Neumannovog računala: Radna (ili glavna,
ili primarna) memorija: 4096 x 40 = 163.840 bistabila
koji su se trebali realizirati elektronskim cijevima ili
elektromehaničkim relejima(1946. godina)
 Memorija: 40 Selectrona – svaki kapaciteta 4096 bita
vrijeme pristupa 50 mikrosekundi
 Burks i Goldstein razmatraju hijerarhijsku organizaciju
memorije:
 1. razina: primarna, glavna ili radna memorija
 2. razina: sekundarna memorija (svjetlosno osjetljiv
film, magnetsko osjetljiva traka ili žica) izravno pod
upravljanjem računala
 3. razina: neaktivna memorija (Dead Memory) – nije
integralni dio računala
 Ulazno-izlazna jedinica

 Ulazna jedinica služi za pohranjivanje podataka u

memoriju iz okoline
 Izlazna jedinica služi za prenošenje rezultata programa
u okolinu

Procesor
 Procesor obrađuje podatke, nadzire i
upravlja radom cjelokupnog sustava.
 Sastoji se od podatkovnog i kontrolnog
dijela
 Registri-spoj izmedju ova dva dijela
procesora
Hvala na pažnji