FUNKCIONALNA SHEMA

RAUNALA

John von Neumann
maarski matematiar
1945. prvi je opisao
arhitekturu, odnosno model
raunala kakav imamo
danas
naelo rada Neumannovog
opisa vrijedi i za veinu
dananjih raunala



Von Neumannov model raunala
Svi podaci potrebni za obradu unose se preko ulaznih
uredaja (tipkovnica, mi, ...) najprije dolaze u
radnu memoriju (RAM) raunala, ostaju sve dok su
racunalu potrebni ili dok ne iskljuimo raunalo.
Tijekom rada raunala (odvijanja raznih programa),
iz RAM-a podaci odlaze u procesor koji ih uzima
po potrebi, obradi ih, a dobivene rezultate obrade
vraa u RAM.
Ti se rezultati po potrebi prikazuju korisniku putem
izlaznih ureaja, npr. monitora, pisaa i sl.
Budui se u RAM-u nalaze podaci koji se trenutno koriste, a
sadraj mu se gubi nakon iskljuenja raunala, podatke
koje elimo trajno sauvati (i kasnije ponovo koristiti)
spremamo u vanjsku memoriju raunala (hard disk, CD,
floppy disk i sl.) tako da ostaju sauvani i nakon
iskljuenja raunala.
Postojei podaci iz vanjske memorije koji se ele ponovo
koristiti (obraivati) moraju se najprije uitati u RAM
kako bi bili na dohvatu procesoru (procesor ne moe
direktno komunicirati s vanjskom memorijom).
Kontrolu svih dijelova raunala kao i svih procesa u raunalu
vri upravljaka jedinica pomou upravljakih signala.