MEMORIJE

Podjela memorija prema smještaju:

1.) Unutarnje (izravno spojene na matičnu ploču)
2.) Vanjske (neizravno spojene na matičnu ploču, trajno pamte podatke)

Podjela memorija prema trajnosti pohrane podataka:

3.) Privremene (pamte podatke najdulje do isključenja računala)
1.) Trajne (pamte podatke i nakon isključenja računala)

RADNA MEMORIJA (RAM – Random Access Memory)

RADNA MEMORIJA – radni prostor u kojem su pohranjeni svi pokrenuti programi i
otvoreni dokumenti.
Omogućuje čitanje i zapisivanje podataka tijekom rada računala, tj. koristi se za
pohranu programa i podataka koje procesor trenutno obrađuje ili će ih obrađivati u
skoroj budućnosti.

U RAM se slijevaju svi ulazni podaci, naredbe, međurezultati

obrade i izlazni rezultati (kažemo da je RAM centar protoka
podataka u računalu).
Sadržaj RAM-a se tijekom obrade stalno izmjenjuje (novi podaci
zamjenjuju stare), a isključenjem računala svi podaci iz RAM-a
se nepovratno gube.
RAM se ubraja u unutarnje privremene memorije (pamti
podatke najdulje do isključenja računala).

RAM moduli (pločice)

Količina RAM-a (kapacitet) predstavlja jednu od najvažnijih karakteristika računala, a o

njoj ovise mogućnosti i brzina cijelog računala (što je RAM brži i što ga više ima,
računalo u cjelini brže radi).
Napomena: Količinu RAM-a korisnik može ''osjetiti'' na vršenju svakodnevnih poslova na
računalu (npr. otvaranje, pokretanje, kopiranje, …).
Kapaciteti današnjih radnih memorija kreću se uglavnom od 1-16 GB (najčešće 2-8 GB),
dok su na starijim računalima još mogu pronaći kapaciteti od 256 MB, 512 MB ili 1GB.

SASTAV I IZGLED RAM-a:

RAM je napravljen u obliku male pločice na koju je ugrađeno više elektroničkih

elemenata (čipova). RAM pločice se postavljaju izravno u posebne utore (slotove) na
matičnoj ploči.
U osnovi je RAM fizički izgrađen od bistabila (osnovnih elektroničkih elemenata koji
mogu pamtiti samo jednu binarnu znamenku - 0 ili 1).
RAM je podijeljen u memorijske lokacije, pri čemu svaku memorijsku lokaciju sačinjava
grupa bistabila (u današnje vrijeme 32 ili 64 bistabila).

Vizualno, RAM je zapravo ''tablica'' sastavljenja od velikog broja memorijskih lokacija.

 adresa sadržaj (podatak)
1000 0100111110101001 memorijske lokacije
1001 0111011010001100
1002 0110111110101000 .
. . .
. . .
1009 0111001111100111
100A 0111010010011010
100B 0010111000110101

Svaka memorijska lokacija ima svoju adresu preko koje se pristupa njenom sadržaju.
U svakoj memorijskoj lokaciji nalazi se zapisan jedan podatak, a procesor do podataka
dolazi putem njihovih adresa pri čemu se podaci prenose putem sabirnica.
SABIRNICE (engl bus): skupine vodiča koji služe za prijenos podataka, adresa i
upravljačkih signala između dijelova na matičnoj ploči (npr. između procesora i RAM-a).
Glavne karakteristike radnih memorija (RAM-a):
 privremene unutarnje memorije
 velika brzina pristupa podacima - više od 1000 puta brža od vanjskih memorija
(brza memorija, ali ne i najbrža)
 relativno mali kapacitet u odnosu na tvrdi disk
 relativno skupe (skuplje od vanjskih memorija kada se gleda cijena po GB)