JU SMŠ „MLADOST“ ZENICA Školska godina 2020/21

MATURSKI RAD
Predmet: MIKRORČUNARI

Tema: MEMORIJA

Učenik IV-1: Mentor:

Saletović Rasim Mustafa Babić dipl.el.ing.
____________ ____________
(Potpis Učenika) (Potpis Mentora)

Zenica,maj 2021.Godine
 Sadržaj

1. UVOD U MEMORIJU.................................................................................................................. 1

2. Dvije glavne vrste memorije računara.........................................................................................3

2.1 Memorija s slučajnim pristupom..............................................................................................3

2.2 Samo čitanje memorije............................................................................................................ 3

2.3 OBLICI GLAVNE MEMORIJE.................................................................................................3

3. Vrste memorija............................................................................................................................ 4

4. Ispisna memorija (ROM)............................................................................................................. 5

5. Ispisno-upisna memorija (RAM)..................................................................................................6

5.1 Brza priručna memorija – cache..............................................................................................7

5.2 Kako cache funkcionira?......................................................................................................... 7

5.3 Efikasnost cache memorije:.....................................................................................................8

6. FLASH MEMORIJA.................................................................................................................... 9

7. Statička radna memorija (SRAM)..............................................................................................10

8. Virtualna memorija.................................................................................................................... 11

9. Dinamička radna memorija (DRAM)..........................................................................................12

10. Zaključak................................................................................................................................... 13

11. Literatura................................................................................................................................... 14
1. UVOD U MEMORIJU

Račuar se od ostalih "mašina" upravo razlikuje po mogućnosti "pamćenja" odnosno trajnog zapisa
podataka. Zapisani podaci nalaze se na jednoj od memorija.
Računar osim trajnog zapisa podataka ima brzu memoriju u kojoj obrađuje podatke - tzv. radnu
memoriju - RAM (RAM - Random Access Memory - memorija sa slučajnim pristupom). U toj memoriji
smješteni su podaci samo za vrijeme njihove obrade. Osim podataka koji se obrađuju u toj memoriji
smješteni su podaci o svim programima koji se izvode (pa i o operativnom sistemuWindows 98).
Gašenjem računala ti podaci se brišu.
Kod memorija jedan od najvažnijih podataka je kapacitet memorije.
Kapacitet radne memorije (RAM) mjeri se u MB (Megabajtima), a vanjskih memorija u MB i GB
(Gigabajtima).

Kapacitet Broj znakova

Bajt (B) 1

Kilobajt (KB) 1024

Megabajt (MB) 1048576

Gigabajt (GB) 1073741824

Memorije koje trajno pamte podatke nazivaju se vanjskim memorijama.

Vanjske memorije su:

 diskete
 tvrdi diskovi
 CD-ROM
 DVD

1
2. DVIJE GLAVNE VRSTE MEMORIJE RAČUNARA

2.1 MEMORIJA S SLUČAJNIM PRISTUPOM

Vjerojatno najpoznatija vrsta memorije, sadržaj RAM-a može mijenjati vaše računara. Ova
memorija sprema sadržaj programa koji se koristi i slijedi posebne upute za njegovo djelovanje, koje
ponekad daje i CPU. RAM-ova također ima informacije potrebne za rad računara dok je uključeno,
poput operacijskog sistema računara. Kad se jedan program zatvori, CPU pušta informacije iz tog
programa da bi oslobodio memoriju za ostale. Što više RAM-a ima računar, više procesa može
istovremeno obavljati.

2.2 SAMO ČITANJE MEMORIJE

Samo za čitanje memorija ili ROM, kada se koristi kao glavna memorija, igra vitalnu ulogu u
pokretanju računara i njegovom osnovnom radu. Općenito sadrži osnovne podatke o hardveru za sve
dijelove vašeg računara, ova memorija provodi nekoliko osnovnih provjera hardvera prije učitavanja
prvog djela operativnog sistema u RAM. U ovom trenutku ROM memorija prenosi svoju ulogu na
početku računara u RAM-u i nastavlja raditi u pozadini omogućujući upotrebu hardvera, poput
tastature ili monitora. Kad se ROM memorija prikazuje kao sekundarna memorija, obično je u obliku
CD-ROM-a ili DVD-ROM-a.

2.3 OBLICI GLAVNE MEMORIJE

Iako su glavne funkcije memorije osnovne, na tržištu danas postoji mnogo varijacija hardvera. Kao
glavna memorija, ROM memorija se prikazuje kao BIOS računara ili osnovni Imput izlazni sistema. Svi
BIOS-ovi čipovi sadrže podatke koji omogućuju upotrebu tastature, monitora i pogona. Vrlo malo
BIOS-ovih čipova ima mogućnost prepisivanja, ali neki modeli koriste električne impulse za brisanje
podataka, poput električno izbrisljive programabilne memorije samo za čitanje ili EEPROM. S druge
strane, RAM ima mnogo varijacija i u potpunosti se može mijenjati. Provjerite računarov priručnik da
biste saznali koju vrstu RAM-a možete koristiti.

2
3. VRSTE MEMORIJA

Ovisno o mediju na kojem je zapisan podatak memorije se djele na:

1. Poluvodičke
2. Magnetske
3. Optičke
Poluvodičke memorije su brže, ali su
zbog tehnologije izrade skuplje od
magnetskih i optičkih. Vrijeme pristupa
poluvodičkim memorijama mjeri se u ns.
Magnetske i optičke memorije su velikog
kapaciteta ali mnogo sporije. Vrijeme
pristupa podatku na tvrdom disku mjeri se
ms a vrijeme pristupa optičkim memorijama
je još veće. Poluvodičke memorije se mogu
podijeliti na: Memorije koje gube podatke
ako im se isključi napajanje (RAM) i
memorije koje pamte podatke i nakon što im
se isključi napajanje (ROM)

Prema načinu pristupa podacima, što

izravno utječe na vrijeme pristupa, memorije se mogu podijeliti na:
1. Memorije sa slijednim pristupom(npr. magnetske vrpce) –vrijeme pristupa ovisi o mjestu
gdje je podatak pohranjen.
2. Memorije sa izravnim pristupom (RAM, ROM)- vrijeme pristupa uvijek je isto bez obzira gdje
je podatak pohranjen
3. Memorije s kombiniranim pristupom(diskete, diskovi)-kod kojih se uzima prosječno vrijeme
pristupa
Memorije se najčešde dijele prema načinu komuniciranja s procesorom pa razlikujemo :
1. Unutrašnje memorije
2. Vanjske memorije

3
4. ISPISNA MEMORIJA (ROM)
Ispisna (ROM) memorija dozvoljava računaru samo ispis podataka iz memorije. Ispisna memorija
je neizbrisiva memorija, jer zadržava pohranjene podatke i nakon isključenja napajanja. Upotrebljava
se za pohranu podataka i programa koji se ne mijenjaju za vrijeme rada računara.
Postoje tri temeljne vrste ispisne memorije: maskom programirana, programabilna i izbrisivo
programabilna memorija.
Maskom programirana ispisna ROM memorija je programirana memorija čiji je sadržaj napunjen za
vrijeme proizvodnje integriranog kruga. Primjer primjene maskom programirane ispisne memorije je
memorija koja služi za pohranu vrsta i oblika slova kod laserskog printera.
Programabilna ispisna (PROM) memorija je memorija koja se puni sadržajem prema potrebi
primjene digitalnog sistema, tj. korisnik samostalno programira PROM memoriju električki mijenjajući
od proizvođača postavljena memorijska mjesta iz stanja logičke nule u stanje logičke jedinice.
Postupak programiranja je nepovratan, tj. jednom zapisane programe i podatke više nije moguće
mijenjati.
Izbrisiva programabilna ispisna (EPROM) memorija predstavlja vrstu postojane memorije čiji
sadržaj korisnik prema potrebi može izbrisati i ponovno programirati. Primjena im je u postupku
razvoja uređaja, jer je pojavom nove verzije programa sadržaj memorije potrebno reprogramirati.
EPROM memorije se programiraju pomoću PROM programatora. Sadržaj EPROM memorije se briše
osvijetljavanjem memorije ultraljubičastom svjetlošću. EPROM memoriju je poslije brisanja sadržaja
moguće ponovno programirati i taj se postupak može ponoviti više puta. U slučajevima kada, npr.,
radi udaljenosti uređaja, pristup EPROM memoriji za reprogramiranje nije praktičan, koriste se
električki izbrisive programabilne ispisne (EEPROM) memorije. Sadržaj EEPROM memorije je
moguće promijeniti bez pomicanja memorije iz uređaja u kojem se koristi. EEPROM memorija ima
posebne stezaljke putem kojih se električkim putem prepisuju sadržaji izabranih memorijskih lokacija.
Izvedbe EPROM i EEPROM memorija su najčešće s osam memorijskih mjesta različitog broja
lokacija. Npr., kapacitet EPROM memorije Intel 2716 je 2K x 8 bita, a 27512 64K x 8 bita. EEPROM
memorija Intel 2816 ima kapacitet 2K x 8 bita.

4
5. ISPISNO-UPISNA MEMORIJA (RAM)

Kod ispisno-upisne (RAM) memorije, računalo u memoriju može upisivati (spremati, pohraniti)
podatke i kasnije ih iz memorije ispisivati (čitati, dohvaćati). RAM memorija je nepostojana memorija
jer zadržava pohranjene podatke samo dok je uključeno napajanje.

Slika prikazuje blok dijagram elementa RAM memorije. RAM element je skup od 2n adresibilnih
memorijskih lokacija, pri čemu pojedina lokacija može pohraniti k bita.
Tako je RAM element na slici sastavljen od matrice memorijskih mjesta. Pojedino memorijsko
mjesto se izvodi kao bistabil ili kondenzator. Adresa pristupa pojedinoj memorijskoj lokaciji se utvrđuje
na temelju dekodiranja adrese zapisane na n adresnih linija. Za ispis podataka, pohranjenih u
adresiranu memorijsku lokaciju s k memorijskih mjesta, moraju biti aktivirani upravljački signali
dozvole i ispisa. Za upis podataka, u adresiranu memorijsku lokaciju s k memorijskih mjesta, moraju
biti aktivirani upravljački signali dozvole i pisanja.

Postoje dvije vrste RAM memorije, statička i dinamička. Statička RAM memorija je ispisno-upisna
memorija koja zadržava podatke bez dodatne aktivnosti računala sve dok postoji napajanje.
Memorijsko mjesto statičke RAM memorije izvedeno je pomoću bistabila.
Dinamička RAM memorija je ispisno-upisna memorija koja zahtjeva stalnu aktivnost računala na
obnavljanju njezinog sadržaja. Memorijsko mjesto dinamičke RAM memorije izvedeno je pomoću
kondenzatora koji vremenom gubi naboj, te zahtjeva stalno obnavljanje svog sadržaja. Statičke RAM
memorije se upotrebljavaju kod mikroprocesorskih sustava koji zahtijevaju male memorije, dok se
dinamičke RAM memorije radi manje cijene i veće gustoće koriste kod velikih memorijskih sustava.
RAM memorije se izvode s različitim kapacitetima. Najčešći kapaciteti statičkih RAM memorija
2nKx8 su 2Kx8, 8Kx8 i 32Kx8 (K = 1024). Premda različiti proizvođaći koriste različite oznake, većina
ih za navedene kapacitete koriste oznake 6116, 6264 i 62256. Izvedbe dinamičkih RAM memorija
imaju kapacitete od 16K bita, 64K bita, 256K bita i 1M bit (M = 220).

5
5.1 BRZA PRIRUČNA MEMORIJA – CACHE

Kada procesor dobavlja podatke iz RAM-a, treba mu prosječno oko 60ns. Kako mikroprocesor radi
puno brže (u ciklusima od 2 ns) to gubi jako puno vremena čekajući na podatke iz RAM-a. Problem se
pojavio zbog nerazmjera u povećanju brzine rada između procesora i memorije. Naime, veći broj
komponenti na jedinici površine integriranog sklopa rezultira većim povećanjem brzine rada procesora
u odnosu na memoriju.

5.2 KAKO CACHE FUNKCIONIRA?

Glavna se memorija sastoji od 2^n adresibilnog prostora riječi, kod kojeg svaku riječ dohvaćamo
pomoću n-bitne adrese. Da bismo podatke prebacili u cache, memoriju dijelimo na odgovarajuće
blokove riječi fiksne dužine K. Stoga je ukupan broj blokova M=2^n/K. Cache je podijeljen na C linija u
koje može stati K riječi. Kako je cache manji od memorije to će i broj raspoloživih linija biti manji od
ukupnog broja blokova (C<<M) što znači da će samo određeni broj blokova moći biti u cacheu. Ako se
čita neka riječ izodređenog bloka tada se čitav taj blok prebacuje u jednu liniju cache memorije. Kako
ima više blokova nego linija, jedna se linija nikada ne može trajno pridjeliti samo jednom bloku nego
svaka linija sadrži oznaku koja govori o tome koji memorijski blok trenutno zauzima određenu liniju
cachea. Tag je formiran od dijela bitova koji specificiraju adresu bloka u glavnoj memoriji.

6
5.3 EFIKASNOST CACHE MEMORIJE:

Efikasnost cache memorije određuje broj koji govori koliko je puta procesoru stvarno i isporučen
podatak nakon što ga je zatražio. U tom kontekstu često se koriste termini kao što je pogodak (hit) koji
označava da je podatak kojeg procesor traži stvarno i pronađen u cache memoriji. U slučaju da ga
tamo nema kažemo da je riječ o promašaju (miss). Postoje tri različita tipa promašaja:
Nezaobilazni (compulsory) promašaj pri prvom posezanju za podacima iz memorije kada je cache
još prazan;
Kapacitetni (capacity) promašaj koji se javlja ako se svi potrebni blokovi ne mogu smjestiti odmah u
cache nego ih se dobavlja kasnije. Uzrok promašaja je nedostatna veličina cache memorije.
Konfliktni promašaj je onaj koji nastaje zbog primijenjene strategije prebacivanja podataka u cache.
Naime ukoliko više blokova iz RAM-a pretendira na isto mjesto u cache memoriji, ne mogu se svi
učitati odmah nego ih se dobavlja kasnije. Ponekad se ova vrsta promašaja zove promašajem kolizije
ili interferencije.

Vrijeme potrebno za dobavljanje podatka iz cachea je vrijeme pogotka (hit time). Ukoliko se
podatak ne dohvati, govorimo o promašaju, pa u tom slučaju dohvaćaju se podaci iz hijerarhijski niže
memorijske strukture i premještaju u cache. Vrijeme koje protekne da se dohvati blok iz niže
memorijske strukture, a zatim prebaci u cache i iz njega dohvati podatak, nazivamo globom za
promašaj (miss penalty). Uspješnost pogađanja (hit ratio) mjeri se kao postotak uspješno dobavljenih
podataka iz cachea u odnosu na ukupan broj posezanja, neuspješnost (miss ratio) je komplementarna
vrijednost i računamo je kao 1-hit_ratio. Cilj je da uspješnost pogađanja bude što je moguće veća.

7
6. FLASH MEMORIJA

Flash memorija (engl. flash memory) posebna je vrsta poluvodičkih memorija čija je glavna
značajka da se ponaša poput RAM memorije, ali joj je sadržaj neovisan onapajanju. Iz flash memorije
mogu se čitati podaci, ali je za pohranu ovih podatakapotrebno prethodno izbrisati postojeće.
Pri tome to nije moguće na samo jednoj memorijskoj lokaciji, već se mora izbrisati cijelo područje
uzastopno smještenih memorijskih lokacija (engl. chunck). Takav postupak znatno usporava rad i
praktično ograničava uporabu ove vrste memorije kao uobičajene radne memorije računala. S jedne
strane flash memorija objedinjuje dobra svojstva RAM memorije (nemepokretnih dijelova) i medija
za trajnu pohranu podataka, primjericetvrdog diska (sadržajneovisan o napajanju).
S druge pak strane znatno viša cijena po bitu pohranjenih podataka i ograničen vijek trajanja
ograničava njenu uporabu na posebna područja primjene. Približno je 100.000 puta moguće ponoviti
postupak upisa podataka prije nego što flash memorija postane neupotrebljiva. To pri uobičajenoj
uporabi flash memorije odgovara trajnosti od približno 10 godina. Flash memorije rabe se uglavnom
kao praktična zamjena za tvrdi disk relativno malog kapaciteta (oko 1 GB).
Najviše se primjenjuju kod osobnih računala kao prijenosni medij za pohranu i kod digitalnih
fotoaparata. Memorijski ključić (engl. keydrive, keychain drive, pen drive, pocket drive, thumb drive,
USB flash drive, USB flash memory drive, USB key, USB memory key, flash RAM, USB stick) je
popularna inačica flash memorije smješteno u praktično kućište dužine 3 do 6 cm na čijem se
jednom kraju često nalazi privjesak za ključeve. Na kučištu se nalazi USB priključak kojim se može
izravno priključiti na računalo. MS Windows XPoperacijski sustav "vidi" tako priključeni memorijski
ključić kao dodatni tvrdi disk injime se može rukovati jednako kao i tvrdim diskom računala.

8
7. STATIČKA RADNA MEMORIJA (SRAM)
Statička radna memorija ili skraćeno SRAM vrsta je radne memorije kojoj je svaki bit
pohranjen u jednom od bistabilnih sklopova smještenih u memorijskom integrisanomsklopu. Bistabil
je elektronički sklop koji može biti u dva stanja, od kojih jednostanje zovemo logičkom nulom,
a drugo logičkom jedinicom. Tako svaki bistabil pohranjuje jedan bit. Bez vanjskih
poremećaja,bistabilni sklop trajno zauzima jedno od dva stabilna stanja. Prelazak iz jednog
stanja u drugo potiče se odgovarajućim signalom izvana. Upisani podatak ostaje pohranjen do
prekida napajanja ili namjerne promjene. Prednost SRAM-a sujednostavnost građe,
jednostavnost pogona i veoma brz pristup memoriji. Nedostatak SRAM-a su relativno velike
dimenzije bistabilnog sklopa što ograničava brojkoji se mogu smjestiti na jednu pločicu
poluprovodnika (najjednostavniji bistabil se izvodi pomoću dva tranzistora, 4 otpornikai dvije
diode). U SRAM-u se pohranjuju male količine podataka,npr.pohrana karakterističnih parametara
računara,brza priručna memorija (engl. cache) i sl. Kako je SRAM mnogo skuplji od DRAM, ali i
brži, DRAM se koristi kao radna memorija za obrade, a SRAM kao brza priručna memorija
(cache) koja služi mikroprocesoru za interne radnje kao privremeno skladište podataka dok se
ne omogući pristup sporijem DRAM-u, a koristi se i kao međumemorija ukomunikaciji sa stalnom
memorijom (tvrdi disk i slično).

9
8. VIRTUALNA MEMORIJA
U  računarstvu, virtuelna memorija je tehnika upravljanja memorijom koja se implementira
koristeći i hardver i softver. Ona mapira memorijske adrese koje koristi program, nazivaju se virtuelne
adrese, u fizičke adrese u memoriji računara. Procesi ili taskovi glavnu memoriju vide kako neprekidni
adresni prostor ili kako kolekciju neprekidnih segmenata. Operativni sistem upravlja virtuelnim
adresnim prostorima i dodeljuje stvarnu memoriju virtuelnoj memoriji. Adresa za prevođenje hardvera
u CPU, obično se pominje kao jedinica za upravljanje memorijom ili MMU, automatski prevodi
virtuelne adrese u fizičke adrese. Softver u okviru operativnog sistema može proširiti ove mogućnosti
da obezbedi virtuelni adresni prostor koji može da premaši kapacitet realne memorije i time
referencira više memorije nego što je fizički prisutno u računaru.
Primarne prednosti virtuelne memorije uključuju oslobađanje aplikacije od potrebe da upravljaju
deljenim memorijskim prostorom, povećava bezbednost zbog memorijske izolacije, i u stanju je da
konceptualno koristi više memorije nego što bi to možda fizički bilo dostupno, koristeći tehniku
straničenja.

8.1 SVOJSTVA
Virtuelna memorija omogućava programiranje aplikacija lakšim, krijući fragmentaciju fizičke
memorije; prepuštajući Kernelu teret upravljanja memorijskom hijerarhijom (eliminišući potrebu da
program upravlja preklapanjima); i, kada je svaki proces pokrenut u sopstvenom namenskom
adresnom prostoru, izbegavajući potrebu za relokacijom programskog koda ili izbegavajući potrebu da
pristupi memoriji sa relativnim adresiranjem.
Memorijska virtuelizacija se može smatrati generalizacijom koncepta virtuelne memorije.

10
9. DINAMIČKA RADNA MEMORIJA (DRAM)

Dinamička radna memorija ili DRAM vrsta je radne memorije kojoj je svaki bit pohranjen kao
naboj u minijaturnom kondenzatoru smještenom u memorijskom integriranom sklopu. Zbog
nesavršenosti izolatora u kondenzatoru naboj pohranjen ukondenzatoru se postepeno gubi, pa se
time gubi i podatakpohranjen u tom kondenzatoru. Kako se to ne bi dogodilo, potrebnoje
naboj obnoviti prije nego se kondenzator potpuno isprazni. Naboj se obnavlja pomoću posebnih
sklopova koji najprije čitajupodatke, a zatim obnavljaju naboj svakog kondenzatora prema
očitanoj vrijednosti. Taj sepostupak zove obnova ili osvježavanje memorije (engl. memory
refreshing) i događa sesvakih nekoliko milisekunda pa i kraće. Zbog toga je razmjena podataka s
DRAM memorijom sporija i kompliciranija nego razmjena sa SRAM memorijom. Prednost DRAM-a su
male dimenzije kondenzatora koji pohranjuje bit informacije pa jemoguće smjestiti mnogo takvih
kondenzatora na jednu pločicu poluvodiča. Suvremeni DRAM-ovi mogu pohraniti nekoliko milijuna
bitova na jednoj jedinoj pločici poluvodiča. Nedostatak DRAM-a je potreba za relativno složenim
pogonskim sklopom i sporost uradu uzrokovana obnavljanjem memorije. Cijena dinamičkih
memorija kojima jekapacitet veći od nekoliko desetaka KB, uključivši i pogonske sklopove, niža je od
cijenestatičkih memorija, tako da je radna memorija u suvremenim osobnim računalima DRAM.
Različitim se postupcima komuniciranja s DRAM-om pokušava povećati brzinanjegova rada pa
postoje različite izvedbe DRAM memorija.
Zbog svoje važnosti i cijene radna memorija računala građena je tako da se može lakonaknadno
ugrađivati i mijenjati. Kupac tako može birati kapacitet radne memorije premasvojim potrebama i
cijeni. U slučaju potrebe memoriji se može povećati kapacitet tako dase ugrade dodatni memorijski
integrirani krugovi. Takvo se povećanje kapacitetamemorije naziva proširenje memorije. Da bi
se olakšalo proširenje memorije memorija se prodaje i ugrađuje u tzv. memorijskim modulima.
Memorijski modul je tiskana pločica na koju su zalemljeni memorijski integrirani krugovi i na čijem se
jednom rubu nalaze konektori. Na matičnoj ploči postojeodgovarajući konektori u koje je moguće
utaknuti memorijski modul. Ovisno o izvedbimatične ploče postoje dva ili više konektora za
memorijske module. Postoji nekolikorazličitih modela memorijskih modula koji nisu međusobno
zamjenjivi.

11
10. ZAKLJUČAK

Informatika je danas daleko došla i svijet iz dana u dan otkriva nova rješenja i nove tehnologije.
Ovdje je samo ukratko opisano koje tehnologije spadaju i koriste se kod poslovnih sustava.
Ovdje je opisan tehnološki dio koji uvelike obuhvaća grafički dio, a zašto?
Odgovor je dug, ali jednostavan. Pogledamo li tehnologije vidimo da negdje svaka ta tehnologija
bila bežićna ili žićna ona dotakne grafički dio, pa nadalje ako imamo rješenja za tvrtke gdje sam radio
vidio sam da je više od pola posla vezano za grafički dio, jer smo morali dizajnirati uređaje, dizajnirati
stranicu, napraviti vizualni identitet poslovnog rješenja, vizualni identitet mobilne aplikacije.
Također taj svaki dio treba održavati i stalno ažurirati i tom poslu nema kraja. Ako gledamo sve što
je ovdje opisano, u vrlo kratkom roku dobili smo nove tehnologije koje danas još brže se razvijaju,
međutim više sma htio dokazati da grafička struka itekako utječe u poslovni svijet i mješa se u njega u
svakom aspektu.
Htio sam na jednom projektu firme dokazati kolko je grafički dio bitan u svakom koraku, naravno
bilo je tu i ostalih grafičkih dijelova posla poput pravljenja ambalaže, ali oni nisu bili 25 tako bitni kao
ovi navedeni. Ako gledamo danas i budućnost grafička struka imati će sve veći utjecaj na poslovni
svijet, ali i u bilo koji dio našeg svijeta i života. Na kraju želio bih se zahvaliti tvrtki Špica sustavi koja
mi je omogućila rad na projektu, pokazala mi da grafička struka je mnogo važnija nego sam isprva
mislio. Ovo je za mene bilo jedno veliko iskustvo kolko sva tehnologija u svojoj srži ima grafički dio.

12
11. LITERATURA

1. http://tecajevi.freeservers.com/wmemo.htm (Decembar, 2020)

2. https://hr.wikipedia.org/wiki/Ra%C4%8Dunalna_memorija (Decembar, 2020)
3. https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=68749 (Decembar, 2020)
4. https://www.fpz.unizg.hr/hgold/ES/DE/i.%20memorija.htm (Decembar, 2020)
5. http://ss-tehnicka-imotski.skole.hr/upload/ss-tehnicka-
imotski/images/static3/791/attachment/Vrste_memorija.pdf (Decembar, 2020)
6. https://hr.rametc.com/dvije-glavne-vrste-memorije-racunala-i-njegova-definicija (Decembar, 2020)

13