Sveučilište u Mostaru

Fakultet-prirodoslovno matematičkih i odgojnih znanosti

Studiji informatike

RADNA MEMORIJA RAČUNALA

Seminarski rad

Mentor: dr.sc. Tonćo Marušić , izv.prof

Studenti: Leon Galić , Ivan Raič

Mostar 2020/2021
SADRŽAJ………………………………………………...1
1. UVOD………………………………………………………...2
2. OPĆENITO O RAM-u……………………………………...3
3. TIPIČNI OBLICI RAM-a……………………………….4
3.1. SRAM ………………………………………………..4
3.2. NVRAM ……………………………………………..6
3.3. DRAM …………………………………………….....7
3.4. EDO RAM …………………………………………...8
3.5. SDRAM ……………………………………………....8
3.6. RDRAM ……………………………………………...9
4. NETIPIČNI OBLICI RAM-a ……………………………….10
5. RAM MODULI ……………………………………………....11
6. ZAKLJUČAK ………………………………………………..13
7. LITERATURA …………………………………………….....14

1
 1. UVOD

RAM (kratica od Random Access Memory - memorija s nasumičnim pristupom) je oblik

primarne računalne memorije čijem se sadržaju može izravno pristupiti, za razliku od
sekvencijskih memorijskih uređaja kao što su magnetne vrpce, CD i DVD diskovi te
tvrdi diskovi, u kojima pristup određenom sadržaju ovisi o položaju čitača. RAM
omogućuje upisivanje i čitanje podataka, za razliku od ROM-a, iz kojeg se podaci mogu
samo čitati. U RAM se upisuju aktivni programi, te informacije potrebne za trenutačan
rad računala. Ima mnogo veću memoriju od ROM-a.

2
 2. OPĆENITO O RAM-u

Računala koriste RAM za čuvanje programskog koda i podataka tijekom rada

programa.Jedna od glavnih karakteristika RAM-a je taj da se pristup svim memorijskim
lokacijama izvodi u jednakom vremenskom intervalu, za razliku od ostalih memorijskih
komponenti koje imaju određeno vrijeme čekanja.

U prošlosti, sistemi bazirani na elektronskim cijevima ponašali su se kao današnji RAM,

ali su bili dosta nestabilni.

Mnogi oblici RAM-a, za razliku od ostalih memorijskih uređaja, gube podatke kada je
računalo ugašeno. Moderni RAM najčešće zapisuje podatke u obliku naboja unutar
kondenzatora kod dinamičke memorije, ili stanja bistabila kod statičke memorije.
Trenutačno se istražuju oblici RAM-a koji bi zadržali podatke i nakon gašenja računala,
na primjer nanocijevi, te memorija koja se bazira na efektu magnetskog tunela.

U ljeto 2003. pojavio se 128 kbit čip magnetskog RAM-a, veličine 0,18 mikrona.
Tehnologija MRAM-a bazira se na efektu magnetskog tunela. U lipnju 2004., tvrtka
Infineon prikazala je prototip MRAM memorije od 16 Mbita veličine 0,18 mikrona. Što
se tiče nanocijevi , tvrtka Nantero je 2004. proizvela funkcionalan prototip od 10 GB.
Dijelovi RAM-a mogu se i particionirati tako da imaju oblik i funkciju tvrdog diska,
takozvani ramdisk

Većina računala ima između 128 MB i 8 GB RAM-a.

3
 3. TIPIČNI OBLICI RAM-a

3.1. SRAM (Static RAM - “statički RAM”)

SRAM (kratica od engl. static random access memory) ili u prijevodu na hrvatski
jezik statički RAM, jedna je od izvedbi poluvodičke memorije.
SRAM održava spremljene podatke sve dok integrirani krug dobiva
napajanje pa je u prednosti u odnosu na DRAM čiji se sadržaj mora
stalno osvježavati. Brzine pristupa i čitanja su kod SRAM-a također
mnogo veće nego kod DRAM-a, pa se SRAM obično koristi za priručnu
memoriju (cache) ili za računala gdje je brzina osnovni cilj. Pored toga
CMOS izvedba SRAM-a u stanju mirovanja troši zanemarivu struju pa
se može napajati iz baterije ili kondenzatora u svrhu dužeg čuvanja
podataka.
SRAM čipovi se sastoje od bistabila. Bistabil je elektronički sklop koji
može biti u dva stanja, od kojih jedno stanje zovemo logičkom nulom, a
drugo logičkom jedinicom. Tako svaki bistabil pohranjuje jedan bit, a
njihovim velikim brojem dobivamo današnje SRAM čipove od 128 - 512
KB. Mana SRAM čipova u odnosu na DRAM je njihova veličina -
najjednostavniji bistabil se izvodi pomoću dva tranzistora, 4 otpornika i
dvije diode pa time zahtjeva prilično više prostora od bitno jednostavnije
izvedbe DRAM-a.

Za razliku od DRAM-a, zauzima znatno više prostora, jer smješta puno

manje memorijskih elemenata u isti obujam, a osim toga, znatno je
skuplji. SRAM se uglavnom rabi za predmemorije.

4
3.2. NVRAM (Non-Volatile RAM)

NVRAM (kratica od Non-Volatile Random Access Memory) je općeniti naziv za

sve vrste RAM memorije koji ne gube podatke kada se računalo ugasi, za razliku od
najčešćih vrsta RAM-a danas, DRAM-a i SRAM-a, koji trebaju neprekidan izvor
energije da bi se podatci sačuvali. Prednost NVRAM memorije je i brže paljenje i
gašenje računala. Najpoznatiji oblik NVRAM-a je flash memorija (MP3 uređaji i
slično). Neki tvrde da je flash memorija prava „univerzalna memorija“ koja kombinira
brzinu SRAM memorije sa postojanošću flash memorije.
Prva računala koristila su različite vrste memorija, od kojih su neke bile postojane, kao
rezultat svoje građe. Najčešća vrsta memorije u 1960-ima je bila memorija magnetske
jezgre, koja je podatke spremala pomoću polarnosti malih magneta. S obzirom da su
magneti zadržavali svoj magnetizam i kada je računalo bilo ugašeno, memorija
magnetske jezgre je također bila postojana.
Brzi napredak u proizvodnji poluvodiča 1970-ih doveo je do proizvodnje poluvodičkih
memorija s kojima se memorija magnetske jezgre nije mogla natjecati. Te vrste
memorije su se tijekom godina toliko razvile, da je danas jeftina i učinkovita DRAM
memorija najčešća vrsta memorije u računalu.
No postoje mnoge situacije kada je postojanost memorije vrlo važna, naprimjer u
slučajevima kada se struja nakratko mora ugasiti. Mnogo godina nije postojao uređaj
sličan RAM-u da riješi taj problem, pa su mnoga računala koristila kombinaciju RAM-a
i neke vrste ROM-a.
Prilagođena ROM memorija je bila najranije rješenje, no njem nedostatak je bio u tome
što su se podaci mogli spremiti u nju samo jednom kada je memorija ugrađena. ROM se
sastoji od spoja dioda koje šalju potrebne podatke.
5
PROM (Programmable Read-Only Memory) je unaprijedio ovaj dizajn, omogučavajući
da podaci budu uneseni od krajnjeg korisnika. PROM se sastoji od spoja dioda koje su u
početku podešene na jednu vrijednost, „1“ na primjer. Primjenom veće struje nego
inače, odabrana dioda može „pregoriti“ (kao osigurač), na taj način trajno postavljajući
vrijednost na „0“.
Oni kojima treba učinkovitost RAM-a i postojana memorija, moraju koristiti
konvencionalnu RAM memoriju i pričuvni akumulator. To je bilo često rješenje u ranim
računalnim sustavima, poput Apple Macintosha, koji je koristio mali dio memorije
napajan baterijom za spremanje osnovnih postavki sistema.
Mnogo veće memorije napajane baterijama se koriste i danas kao memorija za
ubrzavanje pristupa podacima (cache) za vrlo brze baze podataka.

3.3. DRAM (Dynamic RAM - "dinamički RAM")

DRAM (kratica od engl. Dynamic Random Access Memory) ili dinamički RAM vrsta
je poluvodičke memorije kod koje se podaci čuvaju kao električni naboj u kondenzatoru
unutar integriranog kruga. Zbog nesavršenosti kondenzatora električni naboj se izbija,
pa ga je potrebno periodično osvježavati. Tome služe dodatni sklopovi koji prvo čitaju
trenutno stanje, te ga potom obnavljaju. Treba imati u vidu da je čitanje podataka iz
DRAM-a destruktivno, tj. kondenzator se pri čitanju prazni te ga je poslije čitanja
potrebno ponovo napuniti (ovisno o stanju prije čitanja). Prednost DRAM-a u odnosu na
SRAM su male dimenzije kondenzatora u odnosu na dimenzije bistabila, čime je
moguće izraditi čipove jednake veličine, a bitno većeg kapaciteta odnosno u znatno
manjem obujmu može smjestiti mnogo više memorijskih elemenata. Cijena DRAM je
također bitno niža od cijene SRAM-a.

6
3.4.EDO RAM (Extended Data Out DRAM)
(Extended Data Out RAM) Raniji dinamički RAM čip koji je sredinom 1990-ih
poboljšao performanse memorije brzog načina rada (FPM). Kao podskup brzog načina
stranice, mogao bi biti zamijenjen čipovima u načinu rada stranice. Međutim, ako
memorijski kontroler nije dizajniran za brže EDO čipove, performanse su ostale iste kao
i brzi način rada stranice.

EDO je eliminirao stanja čekanja zadržavajući aktivni izlazni međuspremnik do početka

sljedećeg ciklusa. BEDO (Burst EDO) je bila brža vrsta EDO-a koja je povećala brzinu
koristeći brojač adresa za sljedeće adrese i fazu cjevovoda koja se preklapala. EDO
memoriju zamijenio je SDRAM.

3.5. SDRAM (Synchronous DRAM)

SDRAM ili sinkrona dinamička memorija s slučajnim pristupom oblik je DRAM-ove

poluvodičke memorije koja može raditi bržim brzinama od uobičajenog DRAM-a.
SDRAM memorija se široko koristi u računalima i ostalim računalima povezanim
tehnologijama. Nakon uvođenja SDRAM-a, na masovno su tržište ušle nove generacije
RAM-a s dvostrukom brzinom prijenosa podataka - DDR koji je poznat i kao DDR1,
DDR2, DDR3 i DDR4.
Korištenje SDRAM-a bilo je toliko učinkovito da su trebale samo oko četiri godine
nakon njegovog uvođenja 1996/7 prije nego što je njegova upotreba premašila onu
DRAM-a na osobnim računalima zbog veće brzine rada.
Danas je memorija temeljena na SDRAM-u glavna vrsta dinamičke RAM-a koja se
koristi u računalnom spektru.

7
3.6. RDRAM(RAMBUS DRAM)

Rambus DRAM (RDRAM) i njegovi nasljednici Istovremeni Rambus DRAM

(CRDRAM) i Direct Rambus DRAM (DRDRAM), vrste su sinkrone dinamičke
memorije s slučajnim pristupom (SDRAM) koju je Rambus razvio od 1990-ih do
početka 2000-ih. Treća generacija Rambus DRAM-a, DRDRAM zamijenjena je XDR
DRAM-om. Rambus DRAM razvijen je za primjene širokopojasne širine, a Rambus ga
je pozicionirao kao zamjenu za razne vrste suvremenih memorija, poput SDRAM-a.
U početku se očekivalo da DRDRAM postane standard u PC memoriji, posebno nakon
što je Intel pristao licencirati Rambus tehnologiju za upotrebu sa svojim budućim
čipsetima. Nadalje, od DRDRAM-a se očekivalo da postane standard za grafičku
memoriju. Međutim, RDRAM se upleo u standardni rat s alternativnom tehnologijom -
DDR SDRAM - i brzo je izgubio zbog cijene, a kasnije i zbog performansi. Otprilike
2003. DRDRAM više nije podržavalo nijedno osobno računalo.

4. NETIPIČNI OBLICI RAM-a

Netipični oblici RAM-a su :

1. Dual - ported RAM

2. WRAM

3. MRAM

4. FeRAM
Također postoji i Video RAM ili VRAM.

8
Video RAM ili VRAM, je inačica dinamičkog RAM (DRAM) koji ima pristup s
dvije strane (dualport), koji se nekada najčešće koristi za pohranu spremnika
okvira u nekim grafičkim karticama. VRAM su izumili F. Dill, D. Ling i R. Matick
dok su radili za IBM Research 1980. godine. VRAM je zašićen je patentom
1985. (US Patent 4541075). Prva tržišna uporaba VRAM bio u visokoj
razlučivosti za grafički prilagodnik koji je uveden u 1986za IBM PC / RT sustav,
i svojom pojavom postavio je novi standard za grafičke prikaze.

Prije razvoja VRAMa, brze grafičke kartice bile su prilično skupe, i bile su jedino
dostupne na skupim radnim stanicama. Razvojem VRAMa omogućavalo
masovnu uspostavu GUI operacijskih sustava.

5. RAM MODULI
RAM se proizvodi u obliku tiskanih pločica s integriranim krugovima. Najčešće
su u obliku plug-in modula.
Standardni moduli su:
1. Single in-line memory module (SIMM)
2. Dual in-line memory module (DIMM)
3. Rambus moduli su zapravo DIMM moduli, ali se najčešće zovu RIMM

Single Inline Memory Module ili SIMM (jedonstruka linijska modula za memoriju)
ime je za vrstu RAM module koja se rabila u računarskim sistemima tokom ranih 1980-
tih i te do kasnih 1990-tih godina. SIMM module izumila je tvrtka Wang Laboratories, a
patentno zaštićenje usvojeno je 1987. godine.[1]SIMM module rabljene su za
jednostavnije dodavanje ili proširivanje radne memorije, koja je u prijašnjim sistemima
bio složen posao koji je obično zahtijevao lemljenje memorijskih integriranih krugova
na matičnu ili posebnu memorijsku ploču koje je posjedovao računarski sistem. SIMM
9
su dolazile u izvedbi od 30 ili 72 iglica, i broj iglica je ogračavao veličinu memorije.
SIMM s 30 iglica mogao je imati maksimalnu memoriju od 16MB, dok su SIMM s 72
iglice mogle najviše zapremiti 128MB. SIMM je bio standardiziran s JEDEC JESD-
21C, no mnogi proizvođaći uveli su svoje vlasničke interpretacije koje nisu bile spojive
s drugim sistemima.

Dual Inline Memory Module ili DIMM (dvostruka linijska modula za memoriju) ime
je za vrstu RAM module koja je zamjenila SIMM module u kasnim 1990-tih godina, i
trenutno (2014.) predstavlja dominatnu tehnologiju odnosno format za memorijske
module.

Rambus ili točnije Rambus Incorporated je američka tvrtka koja je osnovana 1990.
za razvoj i promidžbu tehnologija za brze međusklopove, posebno za tehnologiju
Rambus izravne RAM spremišne tehnologije (Rambus Direct RAM memory
technology). Rambus izravni RAM je tehnologija koja je bila osmišljena za preuzimanje
primata kao standardna RAM tehnologija od SDRAM-a koji je standardna spremišna
tehnologija koja se koristi u računalima.

10
 6. ZAKLJUČAK
RAM je ključan dio svakog laptopa. Radnu memoriju redovito spominjemo i ona je
jedna od najvažnijih stavki specifikacije. Kako često kažemo, ako u današnje vrijeme
kupujete laptop mora imati barem 8 GB RAM-a.

I dok danas bez nje ne možemo zamisliti računalo, u budućnost ona bi mogla potpuno
nestati. I to ne čudi jer je već duga lista stvari kojih u laptopima više nema. DVDRW,
PS/2 port, serijski port, VGA...da nabrojimo samo neke. Znanstvenici Sveučilišta Fudan
iz Šangaja nedavno su objavili rad o novoj vrsti memorije u magazinu Nature
Nanotechnology, koja bi mogla zamijeniti i RAM i ROM, pa čak dati i više nego ova
dva zajedno. Nova memorija je bila potrebna jer RAM može izgubiti sve podatke ako se
računalo ugasi, dok s druge strane računalo ne može pisati po ROM-u dovoljno brzo.

Kineski znanstvenici kažu kako je jedno od unaprjeđenja to što bi korisnici s novom

memorijom mogli samo odlučiti koliko se dugo zapisani podaci čuvaju. Sve druge
stavke najbolje su i bolje od trenutnog rješenja, utvrdili su znanstvenici sa spomenutog
sveučilišta.

Kada očekujemo novu memoriju? Ne tako skoro. Još će dosta vremena proći prije nego
RAM i ROM nestanu.

11
LITERATURA:
https://hr.wikipedia.org/wiki/RAM#Vidi_jo%C5%A1
https://www.laptop.hr/lifestyle/odlaze-li-ram-i-rom-u-povijest
https://www.electronics-notes.com/articles/electronic_components/semiconductor-ic-
memory/sdram-synchronous-dram-what-is.php

12