Energija Sunca

Energija sunca
Koritenje energije sunca za proizvodnju el. energije (i grijanje)

Prof.dr.sc. Zdenko imi
FER 2010.
zdenko.simic@fer.hr
Energijske tehnologije Zdenko imi - Energija Sunca 22
Sadraj
Uvod
Sunevo zraenje na horizontalnu i poloenu
plohu
Koritenje energije zraenja Sunca za grijanje
Koritenje energije zraenja Sunca za
proizvodnju elektrine energije
Ukratko
2
Uvod: Koritenje energije sunca
ivot na zemlji
vjerovanja
prvi pokuaji koritenja
krajem 19. st.
1954. prva fotonaponska
elija
najrazvijenije koritenje za
grijanje
komercijalno razvijene
termoelektrane koje koriste
toplinu proizvedenu
sunevim zraenjem
cijena u opadaju
Le bagnanti,
Pablo Picasso, 1918
Taperet praying to the sun
Solarni parni strojevi: Pariz 1878 i Pasadena CA 1901
Energijske tehnologije
Snaga i energija sa Sunca
G
0
= 1370 W/m
2
- na rubu atmosfere pola Zemlje
- solarna konstanta srednja vrijednost (3,5%)
G = K
t
G
0
- na tlu ovisi o atmosferi
K
t
indeks prozirnosti
Prosjena snaga na tlu (24h) 200 W/m
2
4
Solarna energija godinje
dozraena na Zemlju
Trenutno koritena
solarna energija
Rezerve
prirodnog plina
Rezerve ugljena
Rezerve nafte
Rezerve urana
Godinja
svjetska
potronja
energije
Panel: najbolji fiksni nagib za cijelu godinu
|
g
=
o
, za ljeto |
lj
=
o
15
o
i zimu
|
z
=
o
+15
o
Energija i snaga suneva zraenja na Zemlji
Ozraenje gustoa snage G [W/m
2
]
(iradijacija, insolacija)
Ozraenost gustoa energije H [Ws/m
2
]
Zemljopisna irina
Deklinacija Sunca o - kut izmeu ravnine
ekvatora i spojnice sredita Zemlje i Sunca
Satni kut Sunca e - vrijeme izraeno pomou
kuta (1h15
o
, 0
o
za Sunce u najviem poloaju,
negativno prije podne: npr. 10h sun. vremena
odgovara sat. kutu e=-30
o;
e
s
satni kut
izlaska/zalaska: o=0
o
/180
o
u formuli
Visina Sunca o - kut izmeu horizonta i Sunca
Azimut Sunca O - kut na ravnini horizonta
Izmeu pravca prema jugu i pravca
projekcije sunevih zraka na
horizont (0
o
za Sunce u najviem
poloaju, negativno prije podne)
|
.
|
\
|

=
365
81
360 sin 45 , 23
n

o
5
Jug
Prosinac
Studeni
Svibanj
Lipanj
Srpanj
Sijeanj
Energijske tehnologije 6
Prividno gibanje Sunca kroz godinu i dan
Mjerenje ozraenosti (Suneva energija)
Piranometri:
termiki ili
poluvodiki
Zraenje na ravnoj
plohi:
globalno (ukupno),
direktno i
difuzno (raspreno)
Vaan je iznos i trajanje dnevne
ozraenosti (insolacije)
Najee se mjeri samo
globalna (ukupna) ozraenost
tada je potrebno izraunavati
udio direktne i difuzne
komponente
Rezultati mjerenja su dostupni
kao ozraenost na ravnu plohu
za prosjeni dan u mjesecu:
[Wh/m
2
ili J/m
2
]
Za sve primjene nuno je
razluiti direktni i difuzni dio
Zdenko imi - Energija Sunca
difuzno
direktno
globalno
direktno
difuzno
H
7
Mjerenja i proraun
Zdenko imi - Energija Sunca 8
Ukupna godinja ozraenost na:
horizontalnu plohu i na
plohu pod optimalnim fiksnim
nagibom.
Panel pod nagibom
H,
kWh/m
2
/dan
sije. velj. ou. trav. svib. lip. srp. kol. ruj. list. stud. pros. GOD .
kWh/
m
2
Split 1,71 2,65 3,80 4,93 6,07 6,94 6,96 5,96 4,64 3,31 1,92 1,44 1533
Zagreb 0,97 1,63 2,95 4,22 5,31 5,82 6,01 5,03 3,90 2,32 1,16 0,73 1223
Srednja dnevna ozraenosti na horizontalnu plohu za Split i Zagreb:
| | | | r d b H H H H + + =
kut nagiba panela
b (beam) direktni dio
d (difuse) difuzni dio
r (reflected)
reflektirani dio
9
[1kWh=3,6MJ]
esto su dostupne samo vrijednosti kao u tablici iznad
za veinu primjena potrebno je odrediti ukupnu ozraenost na
plohu pod nekim nagibom | koja se sastoji od tri dijela:
direktni dio (b) se odreuje preko produkta direktne
ozraenosti na ravnu povrinu i faktora proporcionalnosti
difuzni dio (d) se odreuje preko difuzne ozraenosti na
ravnu plohu i prostornog kuta pod kojim se 'vidi' nebo s
plohe uz pretpostavku o izotropnosti neba
difuzna ozraenost na ravnu plohu se odreuje primjenom korelacije (npr. Kulii)
s ukupnom ozraenosti H na horizontalnu povrinu i indeksom prozirnosti
indeks prozirnosti odreuje omjer ukupne ozraenosti i ozraenosti na ulazu u
atmosferu H
0
reflektirani dio (r) se rauna preko produkta faktora
refleksije, ukupne ozraenosti na ravnu plohu i proporcional-
nosti s dijelom okoline koja odbija svjetlost na plohu (|)
za horizont. plohu najee nema reflektirane komponente
za jednostavne proraune valja znati udio pojedinih komponenti
zraenja i ukupnu ozraenost na horizontalnu povrinu
Sunevo ozraenje na kolektor u horizontalnom
poloaju, pod nagibom i u pokretu
zora
suton vrijeme tijekom dana
Wm
-2
1000
500
Pokretni kolektor
slanted
Promjena poloaja
-u jednoj osi daje 25% do 30% vie
energije
-u dvije osi daje 30% do 40% vie
energije
- sunanije lokacije imaju vie koristi
Promjena poloaja
-poskupljuje instalaciju (duplo)
-oteava odravanje
-vea masa
-mijenjanje poloaja u nekoliko
navrata (npr. 4x godinje) ne daje
znaajno poveanje
10
Od izmjerenoga do potrebnoga
11
Srednja dnevna ozraenosti na plohu pod 0
o
, 30
o
i 60
o
za
Split i Zagreb prema podacima iz Sunevo zraenje na
podruju RH, Z. Mati, EIHP 2007.
Podaci za horizontalni poloaj su mjereni, a za sve ostale kutove se
proraunavaju.
H
kWh/m
2
/dan
sije. velj. ou. trav. svib. lip. srp. kol. ruj. list. stud. pros. prosj
GOD .
kWh
/m
2
Split, 0
o
1,71 2,65 3,80 4,93 6,07 6,94 6,96 5,96 4,64 3,31 1,92 1,44 4,20 1533
Zagreb, 0
o
0,97 1,63 2,95 4,22 5,31 5,82 6,01 5,03 3,90 2,32 1,16 0,73 3,35 1223
Split, 30
o
2,75 3,79 4,57 5,20 5,88 6,47 6,61 6,10 5,39 4,50 2,94 2,38 4,72 1723
Zagreb,
30
o 1,32 2,06 3,44 4,43 5,18 5,48 5,76 5,14 4,50 2,97 1,55 0,97 3,58 1307
Split, 60
o
3,20 4,13 4,43 4,52 4,74 4,99 5,17 5,14 5,06 4,75 3,35 2,83 4,36 1591
Zagreb,
60
o 1,43 2,13 3,30 3,89 4,24 4,36 4,62 4,38 4,23 3,05 1,66 1,05 3,20 1168
Grijanje
pasivno
aktivno
Koritenje suneve energija
Elektrina energija
direktno
u elektranama
12
parabolini protoni
solarni toranj
linearne Fresnel lee
parabolini tanjur
GRIJANJE
Koritenje Sunca
(NREL)
www.re-solutions.org

www.q-solar.com
Toplije
Hladnije
Izmjenjiva
topline
Elektrini
grija
Ulaz
Izlaz
Pokrov
Toplinski izolirana kutija
Termosifonsko izmj. topline
Podloga (krov)
Crno obojan
ansorber
Sunevo zraenje
Izmj. topline (cijev u
termalnom kontaktu s
absorberom)
Spremnik
Energijske tehnologije 14
Pasivno solarno grijanje
Potencijali:
Zadovoljenje desetine
postotaka potreba za
grijanjem
Od jednostavnih rjeenja
do sofisticiranih izvedbi
Svjetlo po danu, upravljivi
pokrovi, vakumirano staklo
EU 2010: pasivno solarno
grijanje tedi 10% potreba
za grijanjem prostora
Zahtjevi:
Velika juna povrina za
prihvat suneva zraenja.
Konstrukcija s velikom
termalnom masom (npr. gusti
beton ili cigle).
Ovo sprema toplinsku energiju
za dana i zadrava preko noi.
Dobra izolacije na vanjskim
strukturama za odravanje
topline
Izbjegavanje zasjenjivanja
objekata.
Aktivno solarno grijanje
Nisko-temperaturni kolektori:
Bez pokrova za grijanje npr. bazena.
Perforirane ploe za predgrijavanje zraka.
Srednje-temperaturni kolektori:
Izolirani kolektori s pokrovom.
Visoko-temperaturni kolektori:
Vakumirane cijevi.
Koncentrirajui
Solarni toplinski kolektori preuzimaju energiju svjetlosnog
zraenja i griju vodu. Solarni toplinski kolektori se mogu
kategorizirati prema temperaturi na koju griju vodu.
Efikasnost ravnih kolektora
Efikasnost = Korisna toplina / Solarno zraenje
q = Q
.
k
/ (GA)=Q
k
/(H A)
Korisna toplina = Primljeno - Gubitci
Q
k
= F A [aG - k AT]At
Q
k
= F A [aH - k AT At]
Efikasnost q= F [a- k AT /G]
Propusnost stakla prema
valnoj duljini svjetlosti
GaFA
k ATFA
Q
.
k
A = povrina kolektora (m
2
)
G = globalno (ukupno) ozraenje (W/m
2
)
F = faktor prijenosa topline iz apsorbera na medij
(vodu)
Q
.
k
= korisna toplinska snaga (W)
k = koeficijent ukupnih topl. gubitaka (W/m
2
K)
AT = 0
u
- 0
z
0
u
= ulazna temperatura medija
0
z
= vanjska temperatura zraka
a = efektivni produkt t o
t = transmitivnost pokrova
o = apsorptivnost apsorbera
GA
Efikasnost kolektora odreuje
konstrukcija i razlika temperature
0
u
- 0
z
temperatura iznad ambijentne K _
G solarno zraenje W/m
2
Efikasnost =
% iskoritene solarne ozraenosti
Bez pokrova najbolji za
~ do 10 C iznad ambijentne
najbolji za
~10 do 50 C iznad
ambijentne
najbolji za
vie od 50 C iznad
ambijentne
k koef. ukup. gub.
PROIZVODNJA
EL. EN.
Koritenje Sunca
Parabolina protona
elektrana
Koncentrirani tanjuri
Energetski toranj
Fotonapon
Solarna elektrana parabolina protona
kao i sve druge koncentrirane teh.
koristi samo direktno zraenje
najrazvijenija tehnologija
instalirano vie stotina MWe
koncentracija sunca 75x
temperature do 500
o
C
godinja efikasnost (sunce
u el. en.) do 14%
obino prati sunce ist.-zapad
Rankine ciklus direktno ili
posredno
cijena blizu konkurentne
drugim izvorima
optimalna snaga 200 MWe
unapreenja na cijevima i
spremanju topline
(otopljena sol)
30 MWe, Kramer Junction, California
Solarna elektrana
solarni toranj
manje razvijenija tehnologija u odnosu
na paraboline protone
instalirano probno vie desetaka MWe
koncentracija sunca 800x
temperature do 560
o
C
procjena godinje efikasnosti do 18%
radni mediji: voda, org. kapljevine
soli natrij nitrata ili zrak
Rankine ciklus posredno ili direktno
optimalna snaga 100-e MWe
unapreenja na cijevima i spremanju
topline (otopljena sol)
20
Solar II 10 MWe, California,
skoro 2000 ogledala, 100m toranj, 40 M$
11 MWe, Spain, 600 ogledala
Solarna elektrana parabolini tanjur
najmanje razvijen sustav
instalirano probno vie MWe
koncentracija sunca vie od 3000x
temperature preko 750
o
C i godinja efikasnost od 22%
svaka jedinica ima 10 do 25 kWe i moe raditi
samostalno - modularnost
Stirlingov toplinski stroj
q
t
preko 40 %
visoka gustoa snage ~55kW/L
problem pouzdanost i cijena koncentratora
Braytonov topl. stroj i mikroturbine
se takoer testiraju
planovi za stotine MWe
Fotonaponska suneva
fotoefekt otkrio Becquerel 1839.
Einstein objasnio fotoefekt 1905.
direktna konverzija solarnog zraenja u el.
energiju
prva moderna FN elija napravljena 1954. u
Bell Labs
kristal silicija (ili drugi poluvodi) apsorbira
svjetlost odgovarajue zraenje oslobaa
elektron
slobodni elektron znai elektricitet
Kako radi FN elija
Kristali silicija dopirani atomima
razliitog broja valentnih elektrona
Silicij 4,
Fosfor 5 i Bor 3
Fosforom dopirani silicij postaje
n-sloj, sa slobodnim elektronima
Borom dopirani silicij postane
p-sloj, sa upljinama
1. Elektroni idu od n-sloja prema
p-sloju
2. Inicijalno neutralni p-n spoj ima
elektrino polje napon izmeu
p-sloja i n-sloja
3. Fotoni oslobaaju elektrone u
p-n spoju koje elektrino polje
usmjerava u n-sloj
4. Nagomilani elektroni struje kroz
prikljueni teret elektrina
energija
Uinkovitost FN elije
77% Suneva spektra iskoristivo:
Oko 43% apsorbiranog zraenja
samo grije kristal.
Teorijski maksimum:
na 0
o
C efikasnost = 28%
Efikasnost opada brzo s
porastom temperature
na 100
o
C efikasnost = 14%
Teorijski maksimum efikasnosti za
neke vrste FN elija pri standardnim
uvjetima ovisno o vrsti elije i
energiji zabranjenog pojasa E
g
.
Bakar Indium Selenid (CuInSe)
Galij Arsenid, CadmijTelur
2010.
Za izbijanje elektrona foton mora imati veu
energiju od E
g
.
Energija fotona vea od E
g
se ne iskoristi potpuno.
elije s manjim E
g
imaju i manji napon.
24
Sunevo zraenje i FN elija
Samo je dio zraenja u UV podruju, a
ostalo priblino podijeljeno u vidljivom
(0,38-0,78 m) i IC.
Omjer mase zraka = AM
AM0 na vrhu atmosfere
Za u = 48 deg AM=1.5
Stupanj djelovanja je definiran kao omjer upadnog ozraenja i elektrine snage.
Vei stupanj djelovanja od
teorijskog se postie
kombinacijom poluvodikih
materijala, kvantnim
tokama i fokusiranjem
suneva zraenja.
Temeljni parametri FN elija
Amorfni
Si
Monokristalni
Si
Polikristalni
Si
Vrsta elije U
ok
V J
ks
/ (mA cm
-2
) % Proizvodnja
Monokristalina-Si
Polikristalina-Si
Amorfna-Si
Amorfna-Si, 2 sloja, tanki film
Cd S / Cu
2
S
Cd S / Cd Te
Ga In PAs / Ga As
0,65
0,60
0,85
0,5
0,7
1
30
26
15
20
15
25
14- 18
~14
8
8,8
12
10,7
21
masovna
masovna
masovna
manje koliine
manje koliine
manje koliine
manje koliine
Osnovne karakteristike FN elija
27
28
U idealnoj fotonaponskoj eliji R
S
=0 (nema serijskog gubitka), i
R
SH
= (nema rasipanja prema zemlji).
Vrijednosti otpora za ilustraciju (A=2,5E-3 m
2
):
R
S
= 1 O i R
SH
= 100 O
Uinkovitost fotonaponske elije je osjetljiva na male promjene R
S
,
ali nije osjetljiva na promjene R
SH
. Malo poveanje u serijskom
otporu R
S
moe znaajno smanjiti izlazne karakteristike
Napon praznog hoda V
PH
elije odreuje se kada je elija
neoptereena (struja potroaa I = 0), prema izrazu: V
PH
= V+IR
SH
Struja diode je dana izrazom:
(
(
= 1
AKT
QV
I I
PH
D d
I
D
= struja zasienja diode
Q = 1.6 10
-19
C
A = prilagoavanje krivulje konstante
K = Boltzmannova konstanta = 1.38 10
-23
J/K
T = temperatura u K
Nadomjesna shema
FN elije
Izlazna struja I jednaka je struji koju proizvodi
suneva svjetlost. Serijski otpor R
S
predstavlja
unutarnji otpor i ovisi o dubini p-n spoja, neistoama i otporu spoja.
Energijske tehnologije Obnovljivi izvori energije: Sunce
I-U karakteristika i maksimalna snaga
2010.
Unutranji otpori FN elije odreuju I-U karakteristiku s tokom maksimalne snage.
Za maksimalnu snagu P
m
karakteristine su struja I
m
i napon U
m
U
OC
napon otvorenog kruga (open circuit, ili U
OK
ili samo U
O
)
Omjer maksimalne snage i produkta I
KS
sa naponom U
o
se naziva faktor punjenja F.
I
m
U
oc
Toka maksimalne snage, P
m
I
sc
-struja kratkog spoja
(short circuit, ili I
KS
)
0.5
1
1.5
2
2.5
3
0.7
U, Napon (V)
U
m
0
U I
U I
F
KS
m m
=
29
Snaga, solarno zraenje i temperatura
I-U karakteristika monokristalne FN elije pri
ozraenjima od 200, 600 i 1000W/m
2
0
0.5
1
1.5
2
2.5
3
0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6
U, Napon (V)
I
,

S
t
r
u
j
a
(
A
)
200 W / m
2
600 W / m
2
1000 W / m
2
I-U karakteristika modula sa monokristalnimFN
elijama pri tri razliite temperature.
Solarni modul i panel
Temperirano
staklo
Prozirni
laminat
Prozirni
laminat
Solarna
elija
Plastika
Aluminijski
okvir
Razvodna
kutija
31 Zdenko imi - Energija Sunca
U-Ikarakteristika spoja FN elija
32
FN primjene
2010.
Porast kapaciteta preko 40% godinje.
(nekoliko 1GW/god) dovodi u pitanje
stabilnu dostupnost Si. Ubrzani rast
tehnologija tankog filma.
Ekonominost jo nedostina, ali se
predvia, uz ovaj rast, za 5 do 10 godina.
Oko 19 GW ukupno inst. do kraja 2010.
Instalacije spojene
na mreu:
>90% instalirane
snage,
ovisi o potpori
33
Potroake primjene i
samostalne instalacije
(industrijske u
stambene):
<10% instalirane snage,
ekonomino
Glavni korisnici (2007):
Njemaka, Japan, SAD,
panjolska
Energijske tehnologije Koritenje Suneve energije
Direktni
S baterijama
Hibridni
Samostalni FN
sistemi
2010.
Fleksibilnost i optimalni
rad se postie
primjenom elektronike
snage za ispravljanje,
konverziju i rad u toki
maksimalne snage
34
FN
Inverter
Teret
FN
Mrea
FN
Teret
DC
AC
Kontrola
FN
Teret
Kontrola
AC
Elektrifikacija udaljenih i nerazvijenih
krajeva
Pokazatelji: cijena na sat i cijena po litri vode
FN na mrei
Pokazatelji: estetika,
cijena po povrini i
cijena po energiji
Podudarnost FN proizvodnje i
potreba u poslovnoj zgradi
potencijal za ekonominost.
Do kraja 2010. bi se trebala dovriti FN
(tanki film) elektrana od 40 MWe u
Njemakoj:
130 M, 3250 /kW, 400000 m
2
Udio razliitih FN tehnologija
Potronja silicija u
konvencionalnom
pristupu je prevelika.
Nove tehnologije
poput tankog filma
rjeavaju taj
problem.
c-Si kristalni silicij
CdTe, CIS, aSi
tanki film
Ukratko
Grijanje najvei i
najisplativiji potencijal
pasivno
aktivno
Posredna pretvorba u el.
en. vrlo razvijena
komercijalno za paraboline
protone elektrane
veliki broj prototipnih
postrojenja za solarne tornjeve
u razvoju za solarne tanjure
uz spremanje topline ima veliki
potencijal
FN predstavlja istu i pouzdanu
tehnologiju
Proizvodnja uloene energije za 1
do 4 godina
Silicij dominira, tanki film dolazi
Znaajnih FN resursa ima i u
zemljama na sjeveru
FN primjena isplativa
samo u posebnim aplikacijama
poticaji nuni
Masovna proizvodnja i
inovacije e vjerojatno spustiti
cijenu znaajno na dui rok:
750 to 1500 kWh/kW
za 2010. 2-3 /Wp
za 2020. 1 /Wp i 9 ct/kWh
Eksperimentalni solarni ureaj na
FER-u
Mjerni ureaj:
1. Amorfni Si FN panel
2. Polikristalni Si FN panel
3. Monokristalni FN panel
4. Piranometar
Kontinuirana
mjerenja
Koraci od 6-9 stupnjeva
-90 do +90 azimut
0 do 90 nagib
Namjena
Karakteriziranje
solarnog resursa
FN tehnologija
40
4

Energija Sunca

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Energija Sunca

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Energija sunca

Koritenje energije sunca za proizvodnju el. energije (i grijanje)

You might also like