Sunčevo zračenje I

Energija sunčevog zračenja i geometrijski odnos Zemlje i Sunca

Zvonimir Meštrović
Obnovljivi izvori energije u EE sustavima
2023
 Sadržaj
• Uvod
• Karakteristike sunčevog zračenja
• Sunčevo zračenje na površini Zemlje
• Solarna geometrija
– Geometrijski odnos Sunca i Zemlje
– Solarna deklinacija
– Pozicija Sunca na nebu
– Dijagram kretanja Sunca i zasjenjenje
 Uvod
• Izvorna energija gotovo svih OIE dolazi od Sunca
YJ = 1024 J
– oko 2,7 YJ/god energije dođe do površine Zemlje sa Sunca!
– oko 10.000 puta više od ukupne svjetske potrošnje primarne energije! (5x1020 J/god)

Zemlja u jednom satu od Sunca primi dovoljno energije

za zadovoljavanje svih godišnjih energetskih potreba!!!

• U ovom predavanju upoznat ćemo se sa fizikalnom slikom Sunca, te geometrijskim odnosom sa

Zemljom
– Insolacija: energija sunčevog zračenja
– predvidjeti gdje je Sunce u svakom trenutku
– znati koliko sunčeve energije je dostupno gdje i kada
– pozicionirati panel u optimalni položaj
– odrediti prosječnu dnevnu insolaciju na lokaciji

– No, prije nego krenemo govoriti o sunčevoj energiji moramo se upoznati sa Suncem!
 Sunce
• Središnja zvijezda našeg sustava
• Užarena kugla – 15 mil. °C u središtu
• Fuzija
– spajanjem vodikovih atoma nastaje helij E = mc 2
– oslobađanje velike količine energije
– još 5 milijardi godina!

Promjer: 1.392.000 km
Masa: 1,9891 1030 kg
Površinska temperatura: ~ 5.500 °C
 Spektar zračenja svjetlosti

frekvencija

valna duljina

Foton visoke energije

za plavo svjetlo
Foton manje energije
c =  za crveno svjetlo
hc
E = h = Foton male energije

h = 6,63 10 −34 Js
za infracrveno
(nevidljiv)
 Sunce i zračenje crnog tijela
• Svako tijelo zrači energiju čiji iznos je funkcija temperature tijela
• Crno tijelo
– Teoretska apstrakcija - savršeni emiter i savršeni apsorber
– zrači više energije po površini od bilo kojeg drugog tijela iste temperature
– apsorbira svo zračenje (ništa se ne reflektira)

• Planckov zakon: 3,74 10 8

▪ E: Intenzitet zračenja crnog tijela [W/m2-mm] E =
5  14400  
▪ T: apsolutna temperatura tijela [K]  exp  − 1
▪ : valna duljina [mm]    T  

• Stefan-Boltzmannov zakon:
▪ P: ukupna snaga zračenja crnog tijela (W) P = AT 4
▪ σ= 5,67 x10-8 J/sm2K4

max (mm ) =
• Wienov zakon pomaka: 2898
▪ valna duljina pri kojoj je E max T (K )
Primjer: Snaga sunčevog zračenja
• Izračunajte specifičnu snagu sunčevog zračenja na površini Sunca. Za Sunce pretpostavite da se
ponaša kao crno tijelo temperature 5500°C. Ukoliko je polumjer Sunca jednak 695.000 km
izračunajte ukupnu snagu koju Sunce zrači u svemir.

– Rj:
W
– specifična snaga: GSUN = T 4 = 5,67 10 −8  (5500 + 273 ) 4 = 6,3 10 7
m2
– ukupna snaga: PSUN = GSUN  (4  RSUN
2
) = 3,8 10 20 MW

Ovo je snaga sunčevog zračenja koja se emitira u čitav svemir.

Samo mali dio toga dolazi do Zemlje, a još manji do tla!
 Spektar zračenja Sunca

Spektar sunčevog zračenja

Spektar na Zemlji
sunčevog (AM0
zračenja AM0vs. crno tijelo 5800 K)
i AM1.5
2500
UV Vidljivi IR blackbodyZM.m
7% 47 % 46 % Spektar zračenja Sunca
odgovara spektru zračenja
2000
crnog tijela temp. 5800 K !
Intenzitet zračenja [W/(m2-mm)]

Spektar sunčevog zračenja na ulasku u atmosferu

1500
Spektar zračenja crnog tijela 5800 K 3,74 10 8
E = f scale
  14400  
5 exp  − 1
1000   T  
Snaga zračenja
(pov. ispod krivulje)
~ 1.370 W/m2
500

0 * y-os Planckove krivulje je

0.5 0.75 1 1.25 1.5 1.75 2 2.25 2.5 2.75 3 skalirana tako da odgovara
Valna duljina [mm] zračenju koje dolazi do
Zemlje
 Sunčeva energija
• Ozračenje; G
– Gustoća snage sunčevog zračenja [W/m2]
– engl. Irradiance

• Integrirajući G u vremenu dobiva se gustoća energije [kWh/m2] H =  G  dt

• Ozračenost ili insolacija; H

– Gustoća energije sunčevog zračenja [kWh/m2]
– engl. Insolation/Irradiation

INSOLATION – Incident Solar Irradiation

 Ekstraterestičko zračenje
• Koliko iznosi zračenje koje dolazi do površine Zemljine atmosfere?
– Ekstraterestičko zračenje = zračenje na površini Zemljine atmosfere

• Snaga sunčevog zračenja će se udaljavanjem od Sunca smanjivati

– Smanjenje je proporcionalno kvadratu udaljenosti!

• Sunčevo zračenje na površini Sunca:

– GSUN = 6,3 x 107 W/m2
*izračunali u primjeru (slajd 7)
• Površina:
– A = 4r2
– RSUN = 695.000 km

• G na udaljenosti D od Sunca:  4RSUN

2 
G = GSUN  
 4D 2
 
 Ekstraterestičko zračenje (2)
• Koliko iznosi ekstraterestičko zračenje na Zemlji?

• Prosječna udaljenost Zemlje od Sunca:

– DZEM= 149.000.000 km

• Rješenje: DZEM

 4RSUN
2
 W
G = GSUN   = 1370 2
 4D 2
ZEM  m

f scale

Solarna konstanta
 Solarna konstanta
• Solarna konstanta je prosječna vrijednost sunčevog zračenja na površini zemljine atmosfere
– Satelitskim mjerenjima
– Ploha „normalna” na sunčeve zrake
– Gsc = (1367±2)W/m2

Godišnja varijacija ekstraterestičkog zračenja

Sunčevo zračenje (W/m2)

– Solarna konstanta mijenja se tijekom godine od

najmanje vrijednosti 1307 W/m2 do najveće 1412 W/m2
– Zašto?

mjesec
Znamo li…?
• Koji dan u godini je Zemlja najbliže Suncu (perihel)?

a) 21. Prosinac
b) 21. Lipanj
c) 21. Rujan
d) 21. Ožujak
e) 2. Siječanj
f) 18. Listopad
Zemlja se oko Sunca kreće po eliptičkoj
putanji, ali uz nagnutu os!

• Godišnja doba nemaju nikakve veze s udaljenošću od Sunca!

Što je pravi uzrok saznat ćemo kasnije...

 Utjecaj atmosfere
• Atmosfera: reflektira, apsorbira i rasipa sunčevo zračenje
– Posljedica je smanjenje sunčevog zračenja na površini zemlje i nejednolika gustoća sunčevog spektra

~ 1/3 se reflektira u svemir

~ 1/5 se apsorbira

U konačnici, prosječno samo

50% zračenja dolazi do tla
 Definiranje kutova
• Visina Sunca a – kut između središta Sunca i vodoravne ravnine
• Zenitni kut Sunca qz – kut između središta Sunca i normale (iznad glave)

Gledajući prema Suncu – kut od Sunca

do tla je visina Sunca, a ostatak od Sunca
do „12 h” je zenitni kut!

z
. a
 Utjecaj atmosfere (2)
• Ovisno o dobu dana, zem. širini i godišnjem dobu svjetlost do neke točke na površini Zemlje putuje
kroz deblji ili tanji sloj atmosfere
– Koliki je taj put u odnosu na najkraći (odnosno kada je Sunce točno iznad glave) izražava se
optičkom masom zraka (engl. Air Mass Ratio)

B
AC 1 1
AM = = =
AB cos q z sin a A
C
a – visina Sunca [°]
qz – zenitni kut Sunca [°]

AM0: bez utjecaja atmosfere

AM1: sunce u zenitu (najkraći put)

AM 1.5: (θz=48°) je standard u

FN industriji
Atmosfera
 Spektri zračenja – AM0, AM1.5

2500 1400
AM_Spektri.m

Spektar sunčevog zračenja na ulasku u atmosferu (AM0) *STC

1200
2000
Spektar zračenja crnog tijela 5800 K
Intenzitet zračenja [W/(m2-mm)]
1000

Snaga zračenja [W/m2]

1500
800

Sunčevo zračenje na površini tla (AM1.5) 600

1000

H2O 400

500 O2 H2O
H2O 200
O3 CO2
H2O apsorpcija H2O
0 0
0.5 0.75 1 1.25 1.5 1.75 2 2.25 2.5 2.75 3
Valna duljina [mm]
* Standard Test Conditions
 A red sun rises.
Blood has been
spilled this night!

AM0 - izvan atmosfere

AM1 – Sunce u zenitu

AM5 – Sunce nisko

na nebu
Kako je Sunce niže na nebu, zrake prolaze
sve duži put (AM raste), raste raspršenje.
Raspršenje je izraženije na plavoj strani
spektra (veća frekvencija)
→ veći udio crvenog spektra
→ nebo izgleda crveno
 Snaga zračenja na tlu?
• Na ulazu u atmosferu prosječna snaga sunčevog zračenja iznosi oko 1370 W/m2

• No, kolika je prosječna snaga zračenja na tlu?

1370 W / m 2
1370  Rz2 Sunce “vidi” kružni presjek (Rz2).

No ta se energija raspoređuje
po čitavoj površini Zemljine kugle (4Rz2).

Rz2
1370  2 = 342 W / m 2
4 Rz 

Od toga, zbog utjecaja atmosfere,

samo 50% dolazi do tla:
171 W/m2
Prosječna snaga sunčevog zračenja na tlu!
 Srednja godišnja insolacija RH
• Obratiti pozornost na jedinice!
– kWh/m2/d
– MWh/m2/god
– itd.

Za prijelaz u W/m2/d potrebno je

podijeliti sa 365d i sa 24h

Primjer za Zagreb:
1.200 kWh/m2 godišnje
137 W/m2 prosječna snaga
 Ukupno sunčeve energije u HR
• Gledajući kartu insolacije (koja uključuje utjecaje dan/noć, meteo uvjete itd...) u HR možemo procijeniti
– srednju dnevnu insolaciju od 3,6 kWh/m2/dan = 150 W/m2

• Površina kopnenog dijela Hrvatske iznosi 56594 km2

– Odnosno 56594x106 m2
• Množenjem dobivamo srednju snagu od 8,49x1012 W Bruto ukupna
• Što godišnje rezultira sa 74x1012 kWh energije!
• Uzevši u obzir potrošnju energije u HR od 400 PJ = 111 TWh dolazimo do nevjerojatnog podatka:

• Sunce godišnje na teritorij Hrvatske dozrači 670 puta više energije nego što je ukupna godišnja potrošnja

• Pa zašto onda ne gurnemo sve u solarnu energiju?!

Koliko je potrebno?
• Zaboravili smo efikasnost!
• Za pretvorbu 1/670 dijela dozračene energije u korisni oblik bilo bi potrebno 1/670 teritorij Hrvatske, ali
pri 100% efikasnosti
– To je otprilike površina Splita

• Ali 100% efikasnost je nerealna: probajmo sa 15%

– Sada nam je potrebno 1/100 teritorija, odnosno 565 km2
– Otprilike površina Zagreba

• Koliko je to površine po stanovniku?

– 4 milijuna stanovnika → 140 m2/stan

Za doma: Koliko treba svijet?

Izračunati koliko površine i gdje je potrebno pokriti s FN
panelima da se pokrije sva svjetska potreba za energijom
Geometrijski odnos Sunca i Zemlje, kutovi…

Solarna geometrija
 Solarna geometrija
• Svi znamo da Sunce izlazi negdje na istoku i zalazi negdje na zapadu, te dolazi u najvišu točku na
nebu oko podneva
• No, predvidjeti točan položaj Sunca u bilo koje vrijeme na bilo kojem mjestu na Zemlji vrlo je
važno kod:
– podešavanja nadstrešnice kod pasivnog grijanja kuće
– fotonapona: odrediti točan nagib modula, praćenje Sunca itd…
 Solarna deklinacija, d
• Solarna deklinacija d:
– Deklinacija je kut koji spojnica
središta Sunca i Zemlje zatvara
sa ekvatorijalnom ravninom
– Kreće se od +23,45° do -23,45°
– Uzrok pojave godišnjih doba

• Aproksimativna jednadžba:
 d − 81 
d = 23,45 sin  360 
 365 
Ljetni solsticij: δ = +23,45°
Zimski solsticij: δ = -23,45°
d: redni dan u godini (d=1, za 1. siječanj;
Proljetni ekvinocij: δ = 0° d=33 za 2. veljače)
Jesenski ekvinocij: δ = 0°
81 označava proljetni
ekvinocij (21.3.)
 Solarna geometrija (2)
• Promatranje odnosa Sunca i Zemlje u dijagramu gdje se Zemlja kreće oko Sunca vrlo je složeno
• Alternativna perspektiva je fiksirati Zemlju i “pomicati” Sunce
– intuitivno i jednostavnije
– tzv. Antička slika

21. Lipanj

Rakova obratnica
zem. širina 23,45°

Ekvator 21. Ožujak

21. Rujan

Jarčeva obratnica
zem. širina -23,45°
Zemlja

21. Prosinac
 Solarno podne i nagib panela
• Solarno podne:
– trenutak kada je Sunce u najvišoj točki
na nebu (točno iznad lokalnog meridijana)

• Kako postaviti panel?

– Inženjerska praksa (“Pravilo palca”): Nagib panela (b) = zemljopisna širina (f)

▪ Tijekom ekvinocija u solarno podne

zrake su okomite na panel Srpanj
kolektor
(Sj. Polutka)
optimiranje

Ekvinocij
▪ Ljeti kut malo smanjiti
▪ Zimi kut malo povećati
Prosinac
Lokalni
Ekvator horizont
 Visina Sunca u solarno podne, aN
• Visina Sunca a je kut između Sunčevih zraka i horizontalne plohe
– Za početak odredimo visinu Sunca i odgovarajući optimalni nagib panela u „najboljem” trenutku – tzv.
solarnom podnevu

• Visina Sunca u solarno podne aN : a N = 90  − f + d

• Optimalni nagib panela: b = 90  − a N

Zenit

Ekvator
Lokalni
horizont
Primjer: Nagib FN modula
• Odredite optimalni nagib južno orijentiranog FN modula u Zagrebu (45°N) u solarno podne, 1. ožujka
(d=60).

• RJ:

 d − 81   60 − 81 
d = 23,45 sin  360  = 23,45 sin  360  = −8,3
 365   365 

a N = 90  − f + d = 90  − 45  − 8,3 = 36,7

b = 90  − a N = 90 − 36,7 = 53,3
FN modul
a N = 36,7

* Da li bi ovaj nagib tijekom ljeta b = 53,3

trebalo smanjiti ili povećati?
 Pozicija Sunca tijekom dana
• Važno je znati odrediti poziciju Sunca tijekom čitavog dana, ne samo u solarno podne
• Pozicija Sunca opisana je s:
– Visinom Sunca, a
– Azimutom Sunca, gs

• Kutovi a i gs ovise o zem. širini (f),

danu u godini (d) i satu (w)

• Azimut konvencija:
– negativan ujutro (Sunce na istoku)
– Nula u solarno podne
– pozitivan popodne (Sunce na zapadu)
– Referentna točka je pravi Jug!
 Satni kut Sunca, w
• Vrijeme također utječe na poziciju Sunca (jutro, večer…)
– Potrebno je izraziti vrijeme pomoću kuta (stupnjeva)

Satni kut w je broj stupnjeva koje Sunčev

Zemlja mora još preći do solarnog meridijan

podneva!

• Tijekom jednog sata 360 

Zemlja zarotira: = 15 
24 Lokalni
meridijan
15  Satni kut, w
• Dakle slijedi: w=  (t s − 12 )
sat
• Primjeri:
Zemlja mora zarotirati još 1h da
– U 11:00h (ST=11), satni kut Sunca je -15° dođe u solarno podne!
– U 14:18h (ST=14,3), satni kut Sunca je 34,5°
– U ponoć (ST=0 ili 24), satni kut Sunca je +-180°
 Pozicija Sunca tijekom dana (2)
• Sljedeće dvije formule u potpunosti određuju položaj Sunca tijekom dana

Visina Sunca: sin a = cosf cosd cosw + sin f sin d

cos d sin w
Azimut Sunca: sin g S =
cos a

• Pazite! U proljeće i ljeto, Sunce može imat azimut i veći od 90° (izlazak i zalazak)
– Koristiti algoritam:

tan d
IF cos w  , THEN g S  90 ; ELSE g S  90 
tan f
 Pozicija Sunca tijekom dana (3)

Primijetiti azimut veći od 90°

Primjer: Gdje je Sunce?
• Odredite poziciju Sunca (visinu i azimut) u 15:00h u Zagrebu (45°N) na ljetni solsticij.
• RJ:
– S obzirom da je ljetni solsticij, znamo da je d=+23,45°

15
w=  (t s − 12 ) = 15  (15 − 12) = 45 
sat

sin a = cosf cos d cos w + sin f sin d

= cos 45 cos 23,45 cos 45 + sin 45 sin 23,45 = 0,7396
a = sin −1 (0,7396) = 47,7

g S = sin −1 (0,9174) = 75 (75 zapadno od juga )

cos d sin w
sin g S = = 0,9634 ili g S = 180 − 75 = 105 (105 zapadno od juga )
cos a

tan d
cos w = 0,707  = 0,433 g S = 75 
tan f
 Zalazak i izlazak Sunca
• Vrijeme izlaska i zalaska Sunca može se odrediti
jednostavnim formulskim manipulacijama
– Visina Sunca u vrijeme zalaska/izlaska jednaka je a=0° !

sin a = cos f cos d cos w + sin f sin d = 0

sin f sin d
cos w = − = − tan f tan d
cos f cos d

• Kut izlaska: w SR = cos −1 (− tan f tan d )

• Vrijeme izlaska: wSR

t SR = 12 : 00 −
15  / h U svim našim proračunima
pretpostavit ćemo da je solarno
vrijeme jednako lokalnom!
2 (što u stvarnosti nije točno)
• Trajanje sunčevog dana: N=  wSR Objašnjenje u dodatnim slajdovima.
15
Primjer: Izlazak Sunca u ZG
• Odredite vrijeme izlaska Sunca i trajanje dana u Zagrebu (45°N), na dan 1. srpanj (d=182).

• RJ:
 d − 81 
d = 23,45 sin  360  = 23,12
 365 

wSR = cos −1 (− tan f tan d ) = 115 ,27 

wSR
t SR = 12 : 00 − = 12 : 00 − 7,68 = 4,32 = 4 : 19 h
15  / h

2
N=  wSR = 15,37 h
15

Znamo li bez računanja odgovoriti na

ista pitanja za 21. ožujak?
Izlazak Sunca kroz godinu

Pogled na ISTOK
 Dijagram kretanja Sunca
• Visina i azimut Sunca za određenu zem. širinu mogu se jednostavno iscrtati u grafičkom prikazu
– Prikazani dijagram je za zem. širinu 45°N
a N = 90  − f + d
90-45+23,45=68,45°

Rješenje
primjera
(slajd 34)

–
–

–
–
–

–
 Dijagram kretanja Sunca (2): zasjenjenje
• Dijagrami se mogu iskoristiti za procjenu vremena zasjenjenja određenih prepreka
– Izmjeri se visina kuta prepreke
– Izmjeri se azimut
– Ucrta se u dijagram

– – – – – – – –
Primjer: sjena drveta
• Na lokaciji gdje postavljate FN panele (32°N) postoji drvo zbog kojeg se bojite da će doći do zasjenjenja.
Kutomjerom i kompasom izmjerili ste visinu drveta oko 30°, a širina drveta se kreće između azimuta 30° i 45°
zapadno od juga. Uz priloženi dijagram odredite koliki će problem predstavljati navedeno drvo?

• RJ:

Sati zasjenjenja:

Studeni: 14:00 – 15:00 h

Prosinac: 13:45 – 15:15 h

FUN FACT:
ACT u zakonu SAD-a, za probleme tipa
„Susjed sadi drvo ispred mojeg FN

–
–

–
sustava!”
–

–
 Kratki pregled
d = dan u godini
d = solarna deklinacija  d − 81 
f = zemljopisna širina d = 23,45 sin  360 
a = visina Sunca  365 
aN = visina Sunca u solarno podne
b = nagib panela a N = 90  − f + d
w = satni kut Sunca (- ujutro, + poslijepodne)
wSR = kut izlaska Sunca
g = azimut Sunca (- istočno, + zapadno)
b = 90  − a N
tS = solarno vrijeme (mi zanemarujemo razliku)
N = trajanje dana (od izlaska do zalaska Sunca)

15  sin a = cosf cosd cosw + sin f sin d

w=  (t s − 12 )
sat
cos d sin w tan d
sin g S = IF cos w 
tan f
, THEN g S  90 ; ELSE g S  90 
cos a

2
w SR = cos −1 (− tan f tan d ) N=  wSR
15
Zaključno
Za one koji žele znati više!

dodatni slajdovi
 Solarno (ST) i lokalno vrijeme (LT)
• U našim predavanjima smo pretpostavili da je ST = LT
– ovo nije sasvim točno

• Za povezivanje “satnog” i solarnog vremena potrebno je uključiti dva faktora:

– Vremenske zone
– Jednadžba vremena

• Konačna formula konverzije:

ST = LT + 4  (referentni meridijan - lokalni meridijan )(min) + E (min)

 Vremenske zone
• Svijet je podijeljen u 24 satne vremenske zone, svaka široka 15°
– svi satovi unutar zone podešeni su na isto vrijeme
– svaka vremenska zona određena je inače bi za svaki stupanj sat
lokalnim vremenskim meridijanom kasnio/ranio 4 minute
– Početni vremenski meridijan je 0° Greenwich

• Zbog toga se u proračunu mora uračunati pomak meridijana od meridijana zone

– odnosno za svaki stupanj razlike dolazi do pomaka od 4 minute

ST = LT + 4  (referentni meridijan - lokalni meridijan )(min) + E (min)

 Jednadžba vremena
• Također je zbog eliptičke putanje Zemlje potrebno uračunati i faktor kojeg definira jednadžba
vremena:

E = 9,87 sin 2 B − 7,53 cos B − 1,5 sin B

360
B= (d − 81)
364

ST = LT + 4  (referentni meridijan - lokalni meridijan )(min) + E (min)

Pazi! Kod istočne polutke ovo treba zamijenit