BANJA LUKA COLLEGE BANJA LUKA Miloa obilia 30

SEMINARSKI RAD IZ METODA I TEHNIKA IZRADE ISTRAIVAKOG RADA

Primjena Bontona u savremenom obrazovnom procesu

Profesor: dr Nenad Novakovi

Student: Slavica Savi Broj indeksa: 05/10

Banja Luka, januar 2011. god.

Sadraj:
Sadraj:....................................................................................................................... 2 1. UVOD...................................................................................................................... 2 2. DEFINISANJE OSNOVNIH POJMOVA..........................................................................3 3. PRIMJENA BONTONA U OBRAZOVANJU...................................................................8 4. ZAKLJUAK........................................................................................................... 13 5. LITERATURA..........................................................................................................14

1. UVOD
U svim sferama ovijekovog ivota postoje odreena pravila ponaanja pa tako i u procesu obrazovanja. Primjena bontona u obrazovanju stara je koliko i samo obrazovanje. Od osnivanja prvih obrazovnih institucija, odnosno prvih kola tei se ka tome da se utvrde odreena pravila ponaanja u procesu obrazovanja i u institucijama u kojima se to obrazovanje izvodi.
2

Ova pravila ponaanja treba da se temelje na ivotnoj filozofiji studenata, nastavnika, saradnika i cjelokupnog osoblja da se stvori atmosfera profesionalne i kulturne komunikacije, stalno podie nivo kulture rada i kulture ivljenja, te izbjegnu i eliminiu neprihvatljiva ponaanja. Mladi na fakultete dolaze kao ve formirane linosti, tako da se od njih oekuje da potuju odreena pravila. Meutim, danas se sve ee susreemo bontona u procesu obrazovanja na visokokolskim ustanovama. Cilj ovog rada je da obuhvatimo i istraimo oblike i razloge prihvatljivog i neprihvatljivog ponaanja mladih tako da se ovdje pod bontonom nee podrazumijevati samo ponaanje kao djelovanje ve emo da obradimo i kodeks oblaenja, konzumiranje alkoholnih pia i duvanskih proizvoda, odnose meu studentima kao i odnose izmeu studenata i nastavnika u okviru obrazovnih institucija. Pored ovoga kao cilj rada moemo jo spomenuti i proces otklanjanja neprihvatljivog ponaanja, te kultivisanje odnosno upuivanje mladih na to kako treba da se ponaaju u obrazovnim institucijama, jer se mladi danas esto osjeaju zbunjeno zbog toga to se u sam proces obrazovanja esto uvode razliite novine kako u nainu rada tako i u pravilima ponaanja. Ne bi se moglo rei da je danas lijepo i pristojno ponaanje ba rasprostranjeno. Naprotiv, svjedoci smo da se u svakodnevnim situacijama, na ulici, u sredstvima javnog prevoza, u restoranima, u prodavnicama, pa esto i kod kue vie ispoljava grubo nego lijepo ponaanje.1 sa razliitim oblicima neprihvatljivog ponaanja mladih na fakultetima i u ovom radu emo se baviti primjenom

2. DEFINISANJE OSNOVNIH POJMOVA 2.1. Pojam obrazovanja

Obrazovanje ima veliki znaaj za ljude, i pojedince i drutva u kojima se ostvaruje. Zbog toga se postavlja niz pitanja vezanih za obrazovanje, a posebno pitanje: ta je to obrazovanje i u
1

http://serbianforum.org/obrazovanje/81396-bonton.html, preuzeto: 02.02.2011. godine u 20:33.

emu je njegova sutina? Gledano istorijski pojam obrazovanja je imao razliita tumaenja. Njemaka idealistika filozofija ga je, na primjer, tumaila kao harmonijsko vaspitanje pojedinca, prije svega u estetskom smislu stavljajui akcenat na plemenitost i humanost. Neto kasnije se javljaju znatno izmijenjena gledanja na obrazovanje kada ono dobija novo znaenje u smislu osposobljavanja za ivot pomou znanja, vjetina i navika. U novijoj pedagokoj literaturi daju se razliite definicije pojma obrazovanje. U Pedagokoj enciklopediji obrazovanje je pedagoki proces u funkciji obogaivanja ljudskog saznanja. Obuhvata usvajanje odreenog sistema znanja, formiranje praktinih umijenja i navika, a to je pretpostavka i temelj razvitka saznajnih snaga i sposobnosti, oblikovanje naunog pogleda na svijet, za povezivanje znanja sa praktinom, profesionalnom i bilo kojom drugom djelatnou. Kako se moe primjetiti, ovom definicijom su posebno akcentovani: pedagoki proces, bogaenje ljudskog saznanja, usvajanje sistema znanja, formiranje umijenja i navika, razvoj saznajnih snaga i sposobnoti, oblikovanje pogleda na svijet. Istie se znaaj povezivanja znanja sa profesionalnim i drugim praktinim djelatnostima. Prema Pedagokom reniku obrazovanje oznaava naoruavanje mladei znanjima, umijenjima i navikama. U irem smislu podrazumijeva sticanje znanja, umijenja i navika uopte s tim to se pod pojmom znanje podrazumijeva skup saznanja o objektivnoj stvarnosti a pod pojmom umijenje praktina primjena tih znanja. Navika je automatizovano umijenje. Sadraj pojma obrazovanje ine procesi usmjereni na saznanje, vjetine i navike djece i omladine.

U Pedagokom leksikonu pie da je obrazovanje pedagoki proces u kome se stiu i usvajaju znanja, sistemi znanja, vrijednosti i sistemi vrijednosti, izgrauju navike i umijenja, razvijaju saznajne sposobnosti, osposobljava za samoobrazovanje, stvara osnova za formiranje sopstvenog pogleda na svijet. Zanimljiva je i definicija obrazovanja u Enciklopedijskom reniku pedagogije, a ona glasi: Obrazovanje je vaspitanje putem sistematskog sticanja naunih znanja o prirodi, drutvu i

ljudskom miljenju i putem ovladavanja radnim vjetinama i navikama kojim se razvijaju i oblikuju odreene crte linosti ( sposobnosti, interesi, stavovi ) i usvaja nauni pogled na svijet. U Psiholokom reniku Dragan Krsti pojam obrazovanje oznaava kao planirano i sistematsko prenoenje znanja prethodnih generacija mlaim generacijama u okviru kolskog institucionalnog sistema. Poznati didaktiar G. ilih u svojoj didaktici kae da se u jedinstven i nedjeljivi proces vaspitanja ubraja umno ili intelektualno vaspitanje, a koje se podesnije naziva obrazovanje. Oigledno je da postoje razliita shvatanja pojma obrazovanje i da ni iz daleka ta problematika ni kod nas ni u svijetu nije raiena. Jedni ga posmatraju preiroko, poistovjeuju ga sa permanentnim obrazovanjem koje se ostvaruje od roenja do kraja ivota u porodici, predkolskoj ustanovi, koli, na fakultetu, u procesu rada i drugim razliitim vidovima socijalne interakcije. Bez obzira kako ga definisali svi emo se sloiti da je obrazovanje jedan od najvanijih zadataka svakog drutva pa je i u veini zemalja osnovno obrazovanje obavezno i besplatno. Svako je znanje informativno, ali obrazovanje ne postoji jedino zato da bi samo odrazilo drutvene vrijednosti. Obrazovanje se prvenstveno odnosi na uvoenje u ono to je vrijedno pod uvijetom da se transmitirani sadraj ui na moralno prihvatljiv nain.2

2.2. Pojam bontona

Bonton (fr. Bon Ton to znai dobar ton) je knjiga ili kodeks ponaanja kojeg bi se trebao pridravati svaki pripadnik drutva. Bontoni nas ue kako se treba ponaati, izraavati, izgledati , komunicirati, gestikulirati i dr. u gotovo svakoj situaciji. Bonton najstroe osuuje vrijeanje, psovanje i fiziko obraunavanje. Postoje i specijalizirani bontoni iji je sadraj usmjeren na pojedinu situaciju, tako da ovdje moemo i spomenuti neka od pravila ponaanja u pojedinim situacijama kao to su:
2

http://hrcak.srce.hr./file/12311, preuzeto: 02.02.2011. godine u 21.12.

Za stolom (ta kako s im?):

Rukom se jede: hljeb, sendvi, zemika, kolai od brana (makovnjaa), rak, jastog, suvi kolai, utipci, kukuruz, pojedine vrste voa, masline. Velikom kaikom: supa, pojedine vrste variva. Malom kaikom: kafa, kiselo mlijeko, jogurt, kuvano jaje, kompoti, puding, sladoled, kreme, maline, kupine, umske jagode. Viljukom: salata, varivo, makarone, pagete, krompir, dinstano meso, paprika, riba, pite, burek, trudle, palainke. Malom viljukom: predjela, kajgana, jaja na oko, strudla, torta, poslastice, kolai. Noem: se ne jede nijedno jelo. No slui kao pomo viljuki pri usitnjavanj nekog jela, ali noem se ni jedno jelo ne prinosi ustima. No se, takoe, ne koristi ni rezanje ili usitnjavanje salate, ribe i niza drugih jela.

Ponaanje na ulici:

Hodajte desno i po trotoaru. I, kao to vozila pretiu ulijevo, usvojite i vi taj propis. Tako ete izbjei neugodne sudare i guranje. Ako do toga ipak doe, pristojno se izvinite. Ako nosite tap ili kiobran, nemojte se njime razmahivati, da ne biste ozlijedili druge prolaznike. Ako hodate sa otvorenim kiobranom, nemojte da vam zaklanja vidik i pazite da drugima ne smeta.

Pse vodite na sasvim kratkoj uzici, kako se remen ne bi pretvorio u neugodnu i opasnu preponu za ostale pjeake. Na ulici se ne jede. Sa sladoledom, peenim kestenjem, kokicama, bombonama i drugim slinim specijalitetima, moete prekriti pravilo, a za sve ostalo saekajte da doete kui. Otpatke neete bacati po ulici, a isto tako ni stare autobuske karte i razne ulaznice. Ako nekom na ulici neto padne, dii ete tu stvar i dodat mu, umjesto da mu dovikujete "Ej, ispalo vam neto!". U parkovima ili etalitima, ako i ima slobodnog mjesta na klupama, najprije ete upitati je li slobodno, ako na klupi ve neko sjedi.
6

Ponaanje u restoranu ( lokalu ) : U svaki lokal, mukarac ulazi prvi. U samom lokalu, pri ulazu, on e se kretati ispred ene. U lokal se ne ulazi sa zapaljenom cigaretom. Pri svlaenju ili oblaenju kaputa eni moe pomagati jedino mukarac koji je sa njom u drutvu. Bilo da je rije o pomoi garderobijera u garderobi, ili konobara ili efa sale u lokalu, ta panja se odbija, jer ona je iskljuivo domen mukarca koji se nalazi u njenom drutvu.

Pri izboru jela ena ima prednost. Ako je na stolu samo jedan jelovnik, ona bira prva i eka da izabere i njen pratilac. Naruuje i kontaktira s konobarom samo mukarac. Vinska karta je iskljuivo u nadlenosti mukarca.

Mukarac e enu upitati ta eli, a ako mu ona preputa izbor, on nee birati najjednostavnija i najjeftinija jela i pia. Ako ona ipah zahtijeva neko jednostavno jelo, nee ni on naruivati peenu urku ili fazana. Ako, pak, ona odabere ovakva jela, ni on se nee zadovoljiti nekim sendviem koji bi se mogao shvatiti kao tiha demonstracija ili nijemo prekoravanje.

Prema osoblju lokala budite odmjereni i pristojni. Ne viite "Konobar, jelovnik" ili "Konobar, raun", tako da se cijeli lokal ori. Posve e vas jasno shvatiti ako diskretnim pokretom ruke date znak da prie stolu i ako tiho saoptite elju, bez vike i zapovjednog tona. Ako su primjedbe o nedostatcima na stolu opravdane, saoptite to mirno konobaru, a to se tie kvaliteta hrane, tu konobari nemaju nikakvu odgovornost. Za to se obratite efu sale ili poslovoi lokala.

Pie bira jedino mukarac. Prije svoje odluke on se moe posavjetovati sa enom, ali konana odluka je njegova. I briga za pie za vrijeme jela je njegova briga. Ako konobar, ija je to dunost, zakae, jedino on toi pie, punei najprije tue ae za stolom, a svoju
7

na kraju. Kod prve ae se moe se nazdraviti sa "ivjeli" ili "nazdravlje", kucanje na javnom mjestu nikako nije po pravilu.

S jelom za stolom zapoinje ena ili starija osoba. Prilikom serviranja treba saekati da joj jelo bude stavljeno na tanjir i da ona pone jesti. Prilikom zavretka obroka prvo ena odlae salvetu, kao znak da je zavrila s jelom. Nepristojno je ako njen partner za stolom pripali cigaretu dok ona jo nije gotova.

Bonton se kroz razvoj drutva izgraivao i irio svoja pravila i preporuke. Pored opte kulture, postoje i bontoni koji su sasvim fokusirani na odreeno polje ivota, odnosno komunikacije meu ljudima. Tako smo dobili pravila koja su detaljno predstavila ta se smatra lijepim i poeljnim ponaanjem za stolom u restoranu, serviranje stola i posluivanje u domu, nain koritenja escajga; slanje pozivnica za slavlja; ponaanje u pozoritu; ponaanje prema osobama s odreenim invaliditetom; kultura u saobraaju; ponaanje na radnom mjestu, prilikom sklapanja poslovnih kontakata, ta treba da sadri poslovni protokol, pisana poslovna komunikacija; internet bonton i tako dalje.

3. PRIMJENA BONTONA U OBRAZOVANJU

Kada govorimo o primjeni bontona u obrazovanju veoma je teko govoriti o ovoj temi uopteno jer je lijepo ponaanje u svim sferama ovjekovog ivota pa tako i u obrazovnim institucijama i obrazovnom procesu neto to zavisi prvenstveno od linosti pojedinca. Stoga je djecu odmalena potrebno uiti lijepom ponaanju najprije u okviru porodice a kasnije i u okviru obrazovnih institucija, posebno predkolskih i osnovnokolskih ustanova u kojima se kroz procese moralnog, intelektualnog, estetskog, radnog i fizikog vaspitanja djeca pripremaju za dalje kolovanje a kasnije i za samostalan ivot i rad u zajednici. Iz ovoga moemo zakluiti da

samo obrazovanje ima veliku ulogu u usvajanju naela lijepog ponaanja kod pojedinca i kod zajednice. Uloga obrazovanja u razvoju drutva i pojedinca svjedoi o stepenu razvoja do kojeg je drutvo u osreenom drutvu dospjelo. Smatra se da intelektualne i moralne odrednice jedne zajednice,prije svega treba sagledati kroz odnos prema vaspitanju i obrazovanju. Zajednica govori o sebi odnosom prema koli, odnosom prema onim to utvruje kao cilj vaspitanja i obrazovanja, stvarnim vrijednostima koje pokree.3 Obrazovanje i usvajanje bontona su dva procesa koja treba da teku uporedo jer bez odreenih pravila ponaanja u obrazovnim ustanovama, ne bi mogli da se ostvaruju osnovni ciljevi obrazovanja: usvajanje novih znanja, vjetina i navika. U ovom poglavlju emo posvetiti posebnu panju primjeni bontona na visokokolskim ustanovama, odnosno fakultetima. Kao to sam ve ranije spomenula mladi ljudi dolaze na fakultete kao ve formirane linosti tako da je u ovoj fazi njihovo ponaanje jako teko promijeniti, a samim tim i ukloniti oblike neprihvatljivog ponaanja. Ovdje posebno dolazi do izraaja teza da lijepo ponaanje zavisi prvenstveno od linosti pojedinca i od stepena usvojenosti naela lijepog ponaanja u ranijem obrazovanju i porodici. Pojedinci koji u toku srednjokolskog obrazovanja ispoljavaju neprihvatljive oblike ponaanja kao to su konzumiranje alkohola i duvanskih proizvoda te konfliktno ponaanje i sklonost svaama nakon dolaska na fakultete veoma teko mijenjaju svoje ponaanje i navike i samim tim se susreu sa problemima izazvanim nedostatkom samokontrole i nedovoljnim poznavanjem ili nepotovanjem pravila ponaanja u ovakvim ustanovama.

3.1. Pravila lijepog ponaanja u visokokolskim ustanovama

Studenti, nastavnici, saradnici i svi ostali zaposleni na odreenoj visokokolskoj ustanovi trebaju zajednikim snagama ustrajati na tome da se stvore optimalni uslovi za produktivan
3

Trnavac, Nedjeljko, orevi, Jovan, Pedagogija, Nauna knjiga, Beograd 1988., str. 8

zajedniki ivot i rad u akademskoj zajednici. To se postie potovanjem odreenih, zakonom utvrenih pravila ponaanja i samim tim svaki student koji odlui da nastavi svoje kolovanje na odreenoj visokokolskoj ustanovi mora da se najprije upozna sa pravilnikom o ponaanju te visokokolske ustanove i da uini sve to je u njegovoj moi da se tih pravila pridrava. Neke od dunosti studenata u obrazovanju su: uvati ugled i dostojanstvo studenata, nastavnika i saradnika Fakulteta; prisustvovati predavanjima, vjebama, seminarima i ostalim oblicima nastave; prisustvovati sjednicama Fakultetskog vijea iji su lanovi; prema nastavnicima, saradnicima, ostalim uposlenicima Fakulteta i studentima, ponaati se pristojno i korektno; potivati pravila ponaanja u laboratorijima i informacionom prostoru Fakulteta; uvati imovinu i okolinu Fakulteta Odjea koju nosite jasno govori o naoj linosti. Ona odraava ukus i stil svake osobe koji mora biti potovan, ali i dobar primer ostalima. Prilikom dolaska na fakultet, studenti su duni da potuju odreene norme i pravila oblaenja. Fakultet vidi svakog studenta kao primjernog predstavnika akademske zajednice u oima javnosti. Upravo zbog toga, izgled treba da bude u skladu sa opte prihvaenim profesionalnim i akademskim standardima. Pored dunosti koje svaki student treba da ispunjava svi studenti imaju i zakonom utvrena i za sve studente jednaka prava, a to su: svi studenti imaju jednaka i neotuiva prava bez obzira na rasu, nacionalnost , vjeru, pol politika i druga uvjerenja, socijalni status i sve druge razlike; studenti imaju pravo na slobodu izraavanja u skladu sa zakonskim odlukama i moralnim naelima akademskog graanina; studenti imaju pravo na slobodu nepolitikog udruivanja; studenti imaju pravo na demokratski izabrane predstavnike s pravom glasa u Studentskom parlamentu fakulteta;
10

studentima je zagarantovana dostupnost Statuta Fakulteta i ostalim aktima koja se odnose na njih i njihova prava na Fakultetu; studenti imaju prava na korektan odnos od strane zaposlenika Fakulteta, te s time u vezi na albu u sluaju krenja tog prava; pohaati predavanja, vjebe, seminare i ostale oblike nastave; sudjelovati u nastavnom procesu ( kao demonstratori i sl.); sudjelovati u naunoistraivakom i strunom radu; preko predstavnika studenata davati miljenja o pitanjima koja se odnose na prava i obaveze studenata; biti nagraivan za svoj rad, dostignua i doprinos afirmaciji visokokolske ustanove sudjelovati i u dopunskim aktivnostima: kulturnim, sportskim, strunim konferencijama i seminarima, meuuniverzitetskim i meudravnim susretima studenata itd.

3.2. Oblici neprihvatljivog ponaanja u visokokolskom obrazovanju

Na svim visokokolskim ustanovama postoje dva oblika neprihvatljivog ponaanja, a to su opte neprihvatljivo ponaanje i posebno neprihvatljivo ponaanje. Opte neprihvatljivim ponaanjem smatra se:

11

kanjenje, nedolazak ili naputanje bilo kojeg oblika nastave i neispunjavanje drugih nastavnih obveza; ometanje bilo kojeg oblika nastave; neopravdani izostanak sa sjednica Studentskog parlamenta i drugih komisija iji je lan; upotreba pomagala na ispitima ( knjiga, biljenica, razliitih elektronikih naprava, razliitih biljeaka ), osim u sluajevima kada su ona eksplicitno dozvoljena. Posebno neprihvatljivim ponaanjem smatra se: nepristojan i nekorektan odnos prema nastavnicima i ostalim uposlenicima Fakulteta ili studentima; primanje i pruanje pomoi na ispitima i ostalim provjerama znanja ; prezentovanje tueg rada kao svojeg; krivo predstavljanje, prisustvovanje provjerama znanja u ime druge osobe; krivotvorenje dokumenata vezanih uz studij i ostvarivanje studenskih prava; naruavanje pravila za zatitu autorskih prava i intelektualnog vlasnitva; nedozvoljeni pristup resursima raunarskog sistema Fakulteta,Univerziteta i ostalih subjekata povezanih s Fakultetom putem Interneta; prouzrokovanje materijalne tete na imovini Fakulteta; otuivanje imovine koja je u vlasnitvu Fakulteta; izazivanje nereda i tunjave ili sudjelovanje u neredu ili tunjavi u prostorijama Fakulteta; dolazak na bilo koji od oblika nastave pod utjecajem alkohola ili opojnih droga;

3.3. Razlozi neprihvatljivog ponaanja mladih i mogua rjeenja ovog problema

U prethodnom poglavlju smo uvidjeli koji su to oblici neprihvatljivog ponaanja mladih na fakultetima, a u ovom poglavlju emo obratiti panju na razloge ovakvog ponaanja te na mogua rjeenja ovog problema.

12

Jedan od osnovnih razloga neprihvatljivog ponanja mladih u ivotnim situacijama uopte pa tako i u svim fazama obrazovanja jeste nedovoljno poznavanje pravila lijepog ponaanja odnosno bontona. Neprihvatljivo ponaanje proizilazi prvenstveno iz porodinog okruenja jer u dananjem drutvu u kom se ivi jako brzo zaposleni roditelji nemaju dovoljno vremena da se posvete vaspitanju djece. Takoe i drutvena sredina u kojoj se moralne norme sve vie izbjegavaju i moral je na nezadovoljavajuem nivou nepovoljno utie na vaspitanje djece i njihovo ponaanje. Ovo znai da neprihvatljivo ponaanje mladih u visokokolskom obrazovanju proizilazi iz neprihvatljivog ponaanja u ranijem obrazovanju. Kao to je ve ranije spomenuto mladi ljudi na falkultetima su ve formirane linosti tako da je u ovoj fazo njihovo ponaanje teko, pa skoro i nemogue usmjeriti u pravom smijeru. Da bi se ovo sprijeilo potrebno je vie panje posvetiti vaspitanju djece prvenstveno u okviru porodice a kasnije u toku osnovne i srednje kole da bi mladi na fakultet doli kao linosti sa duboko usaenim moralnim naelina i ljubavlju prema moralu. Obrazovanje ukljuuje cjelovitost spoznaje ivota a uenje dotie samo povrinu duha. Hoe rei da uitelji koje se baziraju na statini sadraj nee obrazovati nego samo poduavati.4

4. ZAKLJUAK
Iz dosadanjeg istraivanja moe se zakluiti da postoje odreena pravila ponaanja odnosno bonton u obrazovanju ali je primjena tih pravila upitna. esto se deava, posebno u visokokolskom obrazovanju, da se ova pravila svjesno ili nesvjesno kre od strane studenata.

Alan Harris, Thinking About Education, Heinemann Educational Books, London, 1970. god., str. 6-7

13

Zbog toga je potrebno studentima ukazati na njihove greke u ponaanju i pokuati ih usmjeriti na pravilno ponaanje jer je u dananje vrijeme primjena bontona u obrazovanju na nezadovoljavajuem nivou. Da bi se ovo promijenilo potrebno je uvesti stroe kazne za studente koji konstantno i svjesno kre pravila. Kao to u osnovnim i srednjim kolama postoji pedagog i na fakultetima je potrebno zaposliti struno lice iji bi zadatak bio vaspitanje odnosno prevaspitavanje mladih. Pravila ponaanja treba da se istaknu na vidno mjesto i da se studenti, nastavnici i svi zaposleni upoznaju sa ovim pravilima kao i sa kaznama u sluaju krenja ovih pravila. Danas smo svi svjedoci novog sistema obrazovanja tzv. Bolonjskog procesa tako da je potrebno proces vaspitanja i kultivisanja uskladiti sa novim sistemom obrazovanja. U ovakvom sistenu obrazovanja prvenstveno je potrebno nastavnike obuiti za novi sistem rada sa studentima da bi se u obrazovanju obuhvatilo i uenje lijepog ponaanja koje predstavlja uslov za uenje nastavnih sadraja, primjena tih sadraja u praksi i priprema za dalje usavravanje i rad. Na nama jo ostaje da ponemo da gledamo malo u budunost i da pokuamo stvoriti temelje za bolju primjenu bontona u obrazovanju za naredne generacije i ja sam sigurna da ako se svi malo potrudimo da emo u tome i uspijeti.

5. LITERATURA

1. Markuze, Herbert, Kultura i drutvo, BIGZ, Beograd 1977.

2. Trnavac, Nedjeljko, orevi, Jovan, Pedagogija, Nauna knjiga, Beograd 1988.

14

3. Alan Harris, Thinking About Education, Heinemann Educational Books, London, 1970. god.

4. http://serbianforum.org
5. http://hrcak.srce.hr

15