BANJA LUKA COLLEGE BANJA LUKA Miloa obilia 30

ESEJ IZ PREDMETA RADNO PRAVO

Tema: Zakon o radu i odstupanja u praksi

Profesor dr Mijal Stojanovi Asistent: mr Predrag erani

Student: Dragana Brdar Broj indeksa:

Banja Luka, april 2011. god. U ovom eseju obradila sam temu o kojoj iz linog primjera mogu pokazati kako se u praksi odstupa od zakona o radu. Smatram da je ova tema idealna jer sve vie ljudi postaje svijesna stanja u dravi i sve vie ljudi prestaje utati i poinje se boriti za svoja prava. U dravnim institucijama je manje prisutno odstupanje od zakona o radu nego kod privatnika. Dosta je ljudi zbog slabog materijanog stanja moralo prihvatiti da radi bez ikakvih prava tzv. rad na crno. Umorna sam vie od pria, npr. kod mene u firmi su veina zaposleni preko tele, znam ovjeka kome se moe ponuditi novac da bi se dobio posao. esto se zapitam, dokle vie, kako to promijeniti, ko je u stanju to promijeniti, kome se trebam obratiti da i ja pomognem da se stanje promjeni? to vie razmiljam postajem zbunjenija i sve vie kao da sam upala u zaarani krug. Jedino me raduje jedna injenica, a to je, da sve vie mladih ljudi se poinje brinuti za svoju budunost. Poto sam na fakultetu okruena mladim pa od njih mogu dosta toga saznati, kako razmiljaju, ta oekuju kad zavre fakultet. Njihova razmiljanja su pozitivna, poto veina studira ono to voli i to je jedna od pozitivnijih strana Bolonjskog procesa. Znai sada ako se izae iz srednje kole i odmah odlui za studiranje do 26. godine se moe postati magistar to je veoma dobar posticaj za mlade, dok je u doba kad sam ja zavrila srednju kolu bilo dosta drugaije. Vana injenica je da mladi tek kasnije postaju sve manje i manje optimistini kad dou u situaciju da se zaposle, a posla nigdje. Onda slijedi malo ekanja, razoarenja jo veeg, i ostaje samo praznina. Onda se svi ude zato se pomjerila vremenska granica osnivanja porodice. Pored svih spomenutih problema javlja se jo jedan, a to je odlazak mladih. Sad je u modi da se fakultet ili master studiji zavre u Austriji, a za one sa malo dubljim depom u Engleskoj ili Americi. Nekada smo mi njih poduavali, a sada te drave kupe sve najbolje od nas nudei im super stipendije, i uslove kakve nemaju ministri u naoj dravi. Kau novac nije bitan, ali sve maje vjerujem da je tako. Poto sam malo skrenula s teme da preem na konkretnu temu. Trenutno sam zaposlena u Elektrodistribuciji i sad sam poprilino zadovoljna, ali nisu mi uvijek cvjetale rue. Posle srednje kole sam radila sitne poslie sve dok nisam dobila moj prvi pravi posao u TRSS komercu knjiara. Poto sam u toj firmi zadovoljila na njihovom tzv. probnom radu, poto tad nisam imala pojma da je probni rad plaen i da imam ikakva prava, radila sam mjesec dana bez primljenog dinara i ikakvih prava i radila sam kako se kod nas narodski kae radila sam 2

kao crnac nije ni udo to sam zadovoljila na probnom radu. Znai prvo odstupanje od Zakona o radu je ne potpisivanje ugovora o probnom radu u kome su definisana moja prava. lanovima 21 i 22 Zakona o radu definisana su prava u ugovoru o probnom radu lan 21. Ugovorom o radu moe se predvidjeti probni rad radnika, koji moe iznositi najvie do tri mjeseca (ugovor o probnom radu). Izuzetno, ovaj rok moe se sporazumno produiti jo do tri mjeseca. Poslodavac, kao i radnik, imaju pravo da otkau ugovor o probnom radu i prije isteka roka na koji je ugovor zakljuen, uz otkazni rok od sedam dana. Ugovorom o probnom radu, pored podataka iz lana 19. stav 2. ovog zakona, ureujese nain sprovoenja i ocjenjivanja rezultata probnog rada, u skladu sa kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. lan 22. Radnik za vrijeme probnog rada ima sva prava iz radnog odnosa, u skladu sa poslovima radnog mjesta koje obavlja za vrijeme probnog rada. Radniku koji ne zadovolji na poslovima radnog mjesta za vrijeme probnog rada, prestaje radni odnos s danom isteka roka odreenog ugovorom o probnom radu.

Potpisala sam ugovor o radu na neodreeno vrijeme u kojem je bilo definisano sve kao u Zakonu o radu. I tu je malo bilo odstupanja kao to je npr. dogovor da na papiru bude minimalac radi doprinosa oko 400km, a da na ruke primam 100 km. Nije bilo sve tako crno poto su se poslodavci pridravali dogovora. To je trajalo sve dok im nisam saoptila da sam trudna i dok nisam otila na trudniko. Poslodavci su se pridravali Zakona prva dva mjeseca, a onda nastaje tiina uz izgovor da e sve ii na bolje. Poslije godinu dana sam dala otkaz. Naravno napravila sam greku jer se nisam borila za sebe. Zatita ene i materinstva su definisana lanovima od 76 85 u Zakonu o radu. U mom sluaju se odstupalo da lana 84 Zakona o radu. lan 84. Za vrijeme korienja porodiljskog odsustva, ena ima pravo na naknadu plate u visini prosjene plate koju je ostvarila u toku poslednja tri mjeseca prije otpoinjanja porodiljskog odsustva. Naknada se mjeseno usklauje sa rastom prosjenih plata u Republici. Ako ena nije ostvarila platu za svih poslednjih est mjeseci, naknada plate iznosi u visini plate koja joj pripada u skladu s kolektivnim 3

ugovorom u mjesecu koji predhodi mjesecu otpoinjanja porodiljskog odsustva. Odredbe stavova 1. i 2. ovog lana shodno se primjenjuju i na druga lica koja, uskladu sa ovim zakonom, imaju pravo na naknadu plate za vrijeme odsustvovanja s posla zbog njege i staranja o djetetu. Naknada plate iz stava 1. ovog lana ostvaruje se na teret Javnog fonda za djeiju zatitu Republike Srpske. Sve u svemu ovo mi je bila kola za budue zaposlenje gje sam nauila da svi imaju prava i da treba da se ostvare da bi dobili ta prava.