VANOST PROMETA U HRVATSKOJ I EU

OPENITO
U EU promet obuhvaa 10 % europskoga BDP ili 1 000 mlrd. , te zapoljava 10 milijuna ljudi. U RH promet ini u BDP-u Hrvatske 10,1 %, a u ukupnom broju zaposlenih 7,58 %. Transport ini ak 250 mlrd. na europskom logistikom tritu. Mjereno naturalnim pokazateljima radi se o 18 mlrd. tona tereta, odnosno 46 tona po glavi stanovnika. U Republici Hrvatskoj u 2004. godine prevezeno je oko 110 milijuna tona tereta ili svega 24,7 tona po glavi stanovnika. Rastu prometa pogoduje rast razmjene roba u Europi u zadnjem desetljeu poveana je za 50 % i promet putnika za 100 %. Cestovni promet je glavni korisnik te ekspanzije.

POTANSKI PROMET GLOBALNO

Globalno promatrano prihodi od potanskog prometa biljee kontinuirani rast dostiui 174,6 mlrd. SDR u 2003. godini. Rast prihoda u 2003. godini u odnosu na 2002. godinu iznosio je 5 %. Glavnina ovoga rasta koncentrirana je u industrijski razvijenim dravama, koje generiraju vie od 90 % svjetskog prihoda od potanskog prometa. Pismovne poiljke donose najvei dio ukupnih potanskih prihoda: u 2003. godini 58 % potanskih prihoda dolazilo je od pismovnih poiljaka, 23 % od paketnih poiljaka i logistikih usluga, 14 % od financijskih usluga i 5 % od drugih usluga. Premda javni potanski operatori predviaju daljnji pad relativnog udjela pismovnih poiljaka u ukupnim prihodima u narednom petogodinjem razdoblju, izgledi za poveanje prihoda od financijskih i logistikih usluga su vie nego dobri.

POTANSKI PROMET EU
Potanske usluge predstavljaju znaajan dio uslunog sektora europskoga gospodarstva ostvarujui godinji prihod od 80 mlrd. , to ini 1,4 % bruto domaeg proizvoda Europske unije. Godinje europska pota posredstvom 1,4 milijuna zaposlenih preradi vie od 135 mlrd. poiljaka.

Prosjean broj pisama po stanovniku u svijetu

74 73 72 71 70 69 68 67 66 65 1995. 2000. 2001. 2002. 2003. 71 70 73 72

68

Prosjean broj pisama po stanovniku u Republici Hrvatskoj pokazuje tendenciju rasta, i dok je 2000. godine iznosio 66,6 u 2003. godine iznosio je 75,5 po stanovniku. Tendencija upravo suprotna od one na globalnom potanskom tritu.

Ukupan broj zaposlenika u potama svijeta

6,2 6 5,8 5,6 5,4 5,2 5 4,8 4,6 4,4 1995. 2000. 2001. 2002. 2003. 5,2 5,2 6

5,1

Zanimljivo je da hrvatski javni potanski operator Hrvatske pote, kroz promatrano razdoblje uspijeva ouvati broj zaposlenika na istoj razini. Ovo je znakovita specifinost hrvatskog potanskog trita, posebice kada se ima na umu da kurirske tvrtke u Republici Hrvatskoj zapoljavaju oko 3 500 djelatnika.

Temeljem tablice je vidljivo da kod nas jo uvijek raste broj pismovnih poiljaka unato e-mail, sms Zato je tome tako? Jedno od pojanjenja je da zbog porasta broja sudskih rjeenja koja se otpremaju posredstvom poste (vie se nitko osim pasa ne raduje potaru).

CESTOVNI PROMET
RAZVIO SE TIJEKOM DVADESETOGA STOLJEA I TRENUTANO PREDSTAVLJA NAJVANIJU GRANU PROMETA DOSTUPNOST GOTOVO SVAKOM ODREDITU I ISHODITU OMOGUAVA CESTOVNOM PROMETU TEMELJNU PREDNOST U ODNOSU NA DRUGE GRANE PROMETA. BRZINA PRIJEVOZA JE DRUGA KONKURENTSKA PREDNOST CESTOVNOGA PROMETA U ODNOSU NA DRUGE GRANE KOPNENOG PROMETA. ZA OTPREMU POILJAKA NA UDALJENOSTIMA I DO 1 000 KILOMETARA CESTOVNI PROMET OSIGURAVA BRU ISPORUKU U ODNOSU NA DRUGE PROMETNE GRANE.

Udio cestovnog prometa u strukturi unutarnjega robnoga prometa EU (% od tkm)

1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003.

EU (25 drava)

72,2

72,6

72,3

73,6

74,8

74,5

75,5

76,1

76,4

EU (15 drava)

76,6

77,1

76,4

77,1

77,9

77,6

78,4

78,9

79,4

Struktura kretanja robnoga prometa u Hrvatskoj (u %)

Godina eljezniki promet Cestovni promet Pomorski promet 1965. 1970. 1975. 1980. 1985. 1990. 1994. 1997. 1998. 2001. 68 58 52 49 50 44 22 20 20 12,5 14 20 23 25 20 16 11 9 9 42,8 15 18 20 20 24 36 65 60 57 33,7

CESTOVNI PROMET-PREDNOSTI
CESTOVNI PROMET JE U ODNOSU NA DRUGE GRANE PROMETA DALEKO VIE KORISNIKI I TRINO ORIJENTIRAN, PRIMJERENIJI, NEOVISAN O KRETANJU OSTALIH SLINIH VOZILA, MOE PRILAGOAVATI ITINERER TIJEKOM IZVRAVANJA PRIJEVOZNOG ZADATKA, RELATIVNO JEFTINIJI, ZAHTIJEVA MANJE TROKOVE PAKIRANJA

GLAVNI NEDOSTATCI CESTOVNOGA PROMETA

ZAKRENOST PROMETNICA, POVEANJE TROKOVA GORIVA, EKOLOKE MJERE REGULACIJE, STROGE MJERE SIGURNOSTI U CESTOVNOM PROMETU I NEGATIVNI VANJSKI UINCI ODVIJANJA CESTOVNOG PROMETA.

U PROTEKLIH TRIDESETAK GODINA U DRAVAMA EUROPSKE UNIJE, UKUPNI JE ROBNI PRIJEVOZ PORASTAO VIE OD 122 %, A PUTNIKI NETO VIE OD 123 %, OD EGA SE NAJVEI DIO TOG PORASTA PRIPISUJE UPRAVO CESTOVNOM PROMETU. PROMATRAJUI UKUPAN PRIJEVOZ SVIH ROBA I SVE VRSTE PRIJEVOZA, UDIO ROBA TRANSPORTIRANIH CESTAMA EUROPSKE UNIJE POVEAN JE S 41 % U 1990. GODINI NA 44 % U 1998. GODINI. BEZ NOVIH I DODATNIH MJERA DO 2010. GODINE OEKUJE SE DA E SE TAJ UDIO POVEATI NA 47 %. EUROPSKA UNIJA POSTAVILA JE SEBI ZA ZADAU DA VIE OD 150 MILIJARDI NETO TONSKIH KILOMETRA PREBACI S CESTOVNOG NA DRUGE GRANE PROMETA. TAJ PLAN SE NE MOE OSTVARITI ISKLJUIVO EKONOMSKIM MJERAMA. RADI SE ZAPRAVO O SVEGA 3 % OD UKUPNO 4 000 MILIJARDI NETO TONSKIH KILOMETARA. DOMINACIJA CESTOVNOGA PROMETA U EUROPSKOJ UNIJI POSEBICE JE VIDLJIVA U PUTNIKOM PROMETU, GDJE CESTOVNI PROMET DRI 79 % UKUPNOGA TRITA PUTNIKOGA PROMETA, ELJEZNIKI PROMET 6 % I ZRANI PROMET 5 %.

NAJVEE OGRANIENJE EUROPSKIH ELJEZNICA PREDSTAVLJA NEDOSTATAK HARMONIZACIJE ELJEZNIKIH MREA I SUSTAVA ZBOG EGA SE TROI VRIJEME, POVEAVAJU TROKOVI I SMANJUJE KONKURENTNOST ELJEZNIKOG PROMETA. ZBOG TOGA SE MEUOROPERABILNOST SMATRA KLJUNIM IMBENIKOM U REVITALIZACIJI ELJEZNIKOG PROMETA. KRAJNJI CILJ JE SMANJENJE ZAGUENJA I ZAKRENOSTI NA EUROPSKIM CESTAMA, STVARANJE SIGURNE, INTEGIRIRANE I KONKURENTNE ELJEZNICE TE STVARANJE PRAVNO I TEHNIKI INTEGRIRANOG EUROPSKOG ELJEZNIKOG PODRUJA. TAKO JE 2001. GODINE IZ DRAVNIH SREDSTAVA TADANJIH LANICA EU UKUPNO ULOENO 40 MLRD U ELJEZNIKI PROMET.

ELJEZNIKI PROMET

ELJEZNIKI PROMET PREDNOSTI OITE SU NA VEIM PRIJEVOZNIM UDALJENOSTIMA (500 KM I VIE), U PRIJEVOZU RASUTIH TERETA KAO TO JE UGLJEN, PRIJEVOZU DRVA, KEMIJSKIH PROIZVODA, AUTOMOBILA, KONTEJNERA I INDUSTRIJSKIH PROIZVODA MANJE VRIJEDNOSTI.

ELJEZNIKI PROMET-ZATO SE NE KORISTE PREDNOSTI?

NEGATIVNI FINANCIJSKI REZULTATI POSLOVANJA GLAVNINE EUROPSKIH ELJEZNIKIH OPERATORA, RAZLIITI SUSTAVI NAPAJANJA ELEKTRINOM ENERGIJOM, IZMJENE VOZNOGA OSOBLJA NA NACIONALNIM GRANICAMA, ADMINISTRATIVNE BARIJERE, TEHNIKE ZAPREKE, DUGA PROCEDURA DONOENJA I REALIZACIJE INFRASTRUKTURNIH PLANOVA I NEPRIMJERENE USLUGE PRIJEMA ROBE NA PRIJEVOZ I IZDAVANJA ROBE U ODREDINIM KOLODVORIMA.