TELEKOMUNIKACIJSKI PROMET

Seminarski rad

SADRAJ

Stranica

1. UVOD....................................................................................................................1 2. OSNOVNA FUNKCIONALNA PODJELA U TELEKOMUNIKACIJAMA . .3

2.1 Tehniko-tehnoloke karakteristike telekomunikacijskog prometa....................7 2.2. Telegrafija... 2.3 Telefonija......! 2." #adiokomunikacije1$ 2.%. &rijenos podataka..12

3. OSNOVNA FUNKCIONALNA PODJELA TELEKOMUNIKACIJA NA ELJEZNICI...1" 3.1 'elje(nike telekomunikacije1) 4. PRIVATIZACIJA, LIBERALIZACIJA I DEREGULACIJA U TELEKOMUNIKACIJSKOM PROMETU................................................................1 ".1 *ormiranje cijena usluga u telekomunikacijskom prometu.....1! ".2 +rste troko,a u telekomunikacijskom prometu....21

5. SVIJET KAO GLOBALNO TELEKOMUNIKACIJSKO SELO ...2"

ZAKLJUAK ......2!

LITERATURA

..2"

POPIS ILUSTRACIJA.3$

1. UVOD

-o,jeko,a ,jeita .elja i potre/a je ost,ari,anje ,e(e s udaljenim oso/ama0 a kro( po,ijest se reali(irala na ra(ne naine. 1omunikacija i(me2u ljudi naj/olje se ost,aruje upora/om o,jeko,ih osjetila0 naj,ie ,ida i sluha.

&ojam telekomunikacija o(naa,a op3enito ra(mjenu informacija na ,e3im udaljenostima0 koritenjem fi(ikalnih s,ojsta,a elektromagneti(ma. Sama rije telekomunikacije dola(i od grke rijei tele0 to (nai daleko i latinske rijei 4communicatio to (nai promet odnosno ,e(a. &oetak telekomunikacija se temelji na 5oreso,om pronalasku telegrafa u pr,oj polo,ici 676 stolje3a. 8enijalnost 5oreseo,og susta,a prijenosa slo,a i /roje,a principom kodiranja0 ogleda se i tome to se taj susta, kodiranja (adr.ao do dananjih dana. 9akon telegrafa koji je konstruiran poetkom 66 stolje3a0 (a prijenos (nako,a koristi se teleprinter0 ali njego, ra(,oj je usporen maso,nim koritenjem telefonije0 kao sredst,a prenoenja go,ornih informacija. &ronala(aem telefona0 temeljem patenata i( 1 7). i 1 77. smatra se :le;ander 8raham <ell0 koji pr,i koristi elektromagnetsku indukciju (a prijenos go,ora. 9aglo irenje telefona kao sredst,a maso,nog komuniciranja ost,aruje se krajem 676 stolje3a upora/om ka/ela umjesto golih .ica i automatskih telefonskih centrala. 9a samom prijela(u i( 676 u 66 stolje3e poja,ljuje se no,a tehnika mogu3nost prijenosa informacija0 koriste3i elektromagnetske ,alo,e st,oren je radio prijemnik i predajnik.

= pr,oj polo,ici 66 stolje3a radiokomunikacije se koriste (a jednosmjeran prijenos go,ora i slike0 dok se u drugoj polo,ici0 ra(,ojem tran(istora kao elektronikog elementa0 radiokomunikacije koriste u o/a smjera. = )$-tim godinama 66 stolje3a poinje plodonosan ra(,oj elektronikih susta,a (a prijenos podataka. &oja,a integriranih krugo,a u(rokom je naglog ra(,oja raunala.

&orastom /roja raunala0 te s,eo/uh,atnost njiho,e primjene0 do,ela je do potre/e njiho,a spajanja0 a time i do ra(,oja pose/nih mre.a (a prijenos podataka. &otre/a (a integracijom telekomunikacijskih mre.a do,ela je0 krajem sedamdesetih godina0 do digitali(acije telefonskih mre.a i (amjene klasinih telefonskih i telegrafskih centrala elektronikima. Tako2er ,a.an korak u ra(,oju telekomunikacija je i upora/a satelita u prijenosnim susta,ima. = osamdesetim godinama 66 stolje3a naroit ra(,oj telekomunikacija temelji se na ra(,oju mo/ilne telekomunikacijske mre.e i maso,nom koritenju telekomunikacijske mre.e (a prijenos s,ih ,rsta podataka.

Sredst,a (a rad0 odnosno telekomunikacijska infrastruktura i suprastruktura0 kao elementi proi(,odnje telekomunikacijskih usluga0 ,isoko su sofisticirani0 a moraju /iti kompati/ilne i komplementarne s infrastrukturama i suprastrukturama s,ih0 ili /ar ,e3ine0 telekomunikacijskih sistema0 kontinentalnih i s,jetskog sistema. Samo ,isokoo/ra(o,ani0 osposo/ljeni0 iskusni0 specijali(irani i moti,irani telekomunikacijski strunjaci0 te kreati,ni i operati,ni menad.eri mogu efikasno i efekti,no proi(,oditi ra(no,rsne telekomunikacijske usluge.

2. OSNOVNA FUNKCIONALNA PODJELA U TELEKOMUNIKACIJAMA1

prof. dr. Damir imulik, Ekonomika potanskog i telekomunikacijskog prometa, Sveuilite u Zagrebu, akultet prometni! "nanosti, Zagreb 1##$.godine

Telekomunikacijski susta, promatra se kao tehnoloki susta, ija se s,rha iska(uje u korisnikom okruenju >a ne unutar tehnikog okruenja?. S,rha telekomunikacijskog susta,a i temeljni cilje,i koje definiraju rele,antni 4 stakeholderi >korisnici0 ,lasnici mre.e0 da,atelji usluga itd.? neposredno su ,e(ani u( uspjeno o/a,ljanje telekomunikacijskih usluga anga.iranjem adek,atnih kapaciteta telekomunikacijske mre.e. Temeljna (ada3a telekomunikacijskih susta,a jest da omogu3e uinko,ito0 k,alitetno i ekonomski >cjeno,no? prih,atlji,o (ado,oljenje potre/e korisnika (a prijenosom0 pristupom i procesiranjem informacija na daljinu

=o/iajena podjela telekomunikacijskih susta,a je prema o/liku informacije0 ali i prema fi(ikalnoj osno,i prijenosa. &rema o,om kriteriju se ra(likuju etiri osno,na susta,a@ telegrafija0 telefonija0 radiokomunikacije i prijenos podataka. = s,akom od o,a etiri osno,na susta,a mogu se ra(luiti ja,ni susta,i i funkcionalni >pri,atni i (at,oreni? susta,i0 odnosno mre.e. Aa,na telekomunikacijska mre.a je susta, ot,oren (a koritenje s,im fi(ikim i pra,nim oso/ama >gra2ani0 trgo,aka drut,a0 ja,na podu(e3a i sl.?. Tak,e mre.e organi(iraju0 grade i eksploatiraju ja,na podu(e3a te dionika drut,a u ,lasnit,u0 prete.itom ili manjinskom ,lasnit,u dr.a,e0 odnosno dionika drut,a na temelju koncesija kojima dr.a,a daje u eksploataciju s,oje telekomunikacijske resurse pod odre2enim u,jetima. Bsno,na (naajka ja,nih telekomunikacijskih susta,a je da se korisnici usluga na(i,aju pretplatnici0 jer s,oje pra,o da u ja,nom susta,u usposta,ljaju ,e(e0 prenose ili primaju informacije0 pla3aju mjesenom naknadom0 pretplatom ili raunom (a o/a,ljene usluge. *unkcionalni telekomunikacijski susta,i0 odnosno mre.e su susta,i koje koriste odre2ene slu./e ili t,rtke0 /ilo u pri,atnom ili dr.a,nom ,lasnit,u0 a nisu (a ja,nu upora/u. Tak,i su susta,i esto (at,oreni i( sigurnosnih ra(loga >,ojska0 policija i sl.?0 ali u podruju prijenosnih susta,a mogu i( ekonomskih ra(loga koristiti i ja,nu telekomunikacijsku mre.u ili njene o/jekte >re(er,ne ,e(e0 antenski stupo,i i sl.?. *unkcionalne ili pri,atne telekomunikacije pru.aju telekomunikacijske usluge (a lano,e (at,orenih korisnikih skupina i samo (a ,lastite potre/e pra,nih i fi(ikih oso/a i ne o/uh,a3aju pru.anje telekomunikacija ja,nosti0 tj. komercijalno pru.anje

telekomunikacija drugim pra,nim i fi(ikim oso/ama. telekomunikacijski susta,i Cr,atskih .elje(nica.

= o,e susta,e spadaju i

&rema prije na,edenim kriterijima u telekomunikacijskom susta,u Cr,atskih .elje(nica se ra(likuju etiri osno,na susta,a@ telegrafija0 telefonija0 radiokomunikacije i prijenos podataka. Telekomunikacijska mre.a - ure2en skup prostorno distri/uiranih tehnikih susta,a >centrala0 transmisijske tehnike? odnosno kapaciteta ili resursa >facilities? di(ajniranih i i(gra2enih prema temeljnom (ahtje,u da uspjeno poslu.uju promet >traffic? na odre2enom podruju

Slika 1 D &rika( telekomunikacijske mre.e2

=pra,ljanje mre.om 95 Eodatne >79? funkcionalnosti 1omutacijska podmre.a Transmisijska podmre.a

&ristupna podmre.a

&ristupna podmre.a

F:9

&odsistem telekomnikacijskog prometa kao dio jednog slo.enog dinamikog sistema0 ija je funkcija prenoenje ,ijesti0 informacija i podataka >telefonske0 telegrafske i data usluge0 te ra(liite usluge prijenosa slika0 npr. telefa;0 ,ideotekst i druge?0 mo.e se ra(matrati sa ,ie stajalita. Tako se u ra(matranju podsistema telekomunikacijskog prometa uoa,a njego,a po,e(anost sa okru.enjem. Bna se oituje kao tehnika0 tehnoloka0 organi(acijska i ekonomska. Ta po,e(anost mora /iti sinhroni(irana u podruju djelo,anja0 a njen osno,ni cilj je (ado,olja,anje ra(liitih kriterija. Bsim toga0 postoji podjela prema ,rstama usluga0 podrujima na kojima se telekomunikacijski promet od,ija0 prema korisnicima prometnih usluga i sredst,ima kojima se prenose.
%

prof. dr. Damir imulik, Ekonomika potanskog i telekomunikacijskog prometa, Sveuilite u Zagrebu, akultet prometni! "nanosti, Zagreb 1##$.godine&str. '()

Telekomunikacijski promet mo.e se podijeliti na@ telefoniju0 telegrafiju >teleks?0 prijenos podataka0 telefaks0 elektroniku potu0 pokretnu telefoniju >mo/itel i 8S5? te ni( manjih o/lika telekomunikacija 3.

&odsistem telekomunikacijskog prometa se dijeli na d,a podruja djelo,anja@ pru.anje telekomunikacijskih usluga finansiranje0 i(gradnja i odr.a,anje telekomunikacijske infrastrukture.

&odsistem telekomunikacijskog prometa kao kao dio slo.enog prometnog i pri,rednog sistema0 mora sinhrono djelo,ati u s,om okru.enju. Ta se pretposta,ka mora temeljiti na jedinst,enom prometnom sistemu i na jedinst,enom djelo,anju s,ih me2uso/nih podsistema telekomunikacijskog prometa. 1lasifikacija mora odr.a,ati st,aran proecs homogeni(acije odnosno djelo,anja funkcija prijenosa informacija te i(gradnje i odr.a,anja prometne infrastrukture telekomunikacijskog prometa. 9jiho,o djelo,anje (a,isi od /rojnih faktora. To su tehniki0 tehnoloki i organi(acijski ni,o0 a pogoto,o ekonomski koji se temelji na stjecanju neophodnih no,anih sredsta,a. Tehniko djelo,anje omogu3uje od,ijanje tehnolokog procesa unutar

telekomunikacijskog prometa. Taj proces je omogu3en stepenom i(gra2enosti telekomunikacijske mre.e0 koja0 kao k,alitetna transportna osno,ica0 omogu3uje inten(i,an ra(,oj komunikacija i ra(mjenu informacija. &rema tom funkcionalnom djelo,anju0 sredst,a telekomunikacijskog prometa mogu se ra(matrati kao@ 1. sredst,a telekomunikacijskog prometa s,ih ,rsta i ni,oa uslu.nosti kojima se (ado,olja,aju potre/e korisnika prometnog procesa (a uslugama telekomunikacijskog prometaG 2. proces odr.a,anja tehnikih sredsta,a u funkciji ra(mjene informacijaG
(

*eri+,-adai+,imulik. Ekonomika prometnog sustava, Zagreb %///., str.%0$.

3. infrastrukturni o/jekti telekomunikacijskog prometa koji se mogu podijeliti u d,ije podskupine@ a? one koji omogu3uju poetno-(a,rne radnje telekomunikacijskom prometu /? one koji omogu3uju radnje u telekomunikacijskom prometu >telefonija0 teleks0 5CS >5essage Candling SHstem?0 ,ideoteks0 mo/ilna radiotelefonija0 go,orni automati i dr. = telekomunikacijskom prometu o/jekti infrastrukture su@ terminali0 prikljuni ,odo,i0 komutacije0 prijenosni sistemi i dr. Bni omogu3uju prijenos poruka u telekomunikacijskom prometu >telefonija0 radiotelefonija0 radiopo(i,0 telegrafija0 teleks0 telefaks0 prijenos podataka0 ,ideoteks0 ,ideotelefonija i ,ideokonferencija?.

2.1 T#$%&'()*+#$%),)-(# (./.(+#/&0+&(# +#,#()12%&(.3&40()5 6/)1#+. 4

Tehnike karakteristike telekomunikacijskog prometa ine tehnika sredst,a koja funkcionisanjem omogu3uju od,ijanje tehnolokog procesa telekomunikacijskog prometa. To (nai@ djelatnost prijema0 prijenosa poruka0usposta,ljanje prometa proi(ila(e i( ,e(e0odr.a,anja ,e(a i ra(liitih drugih usluga u telekominukacijskom prometu. % Tehniko-tehnoloke karakteristike telekomunikacijskog s,ojst,enosti tehnikih sredsta,a0 koja se dijele s o/(irom na ulogu koju imaju u tehnolokom procesu od,ijanja prometne djelatnosti.
'

*eri+,-adai+,imulik.Ekonomika prometnog sustava,Zagreb %///., str. %0#.

To je u neraskidi,oj ,e(i sa ra(inom telekomunikacijskih usluga0 to uka(uje na to da se taj segment na tehnoloki aspekt djelo,anja telekomunikacijskih usluga0 u( predposta,ku adek,atne tehnike (a usposta,ljanje tehnologije o/a,ljanja tog o/lika prometne djelatnosti. Tehnoloki proces podsistema telekomunikacijskog prometa mo.e se anali(irati pomo3u sljede3ih faktora@ 1. karakteristike specifinog procesa pri(,odnje telekomunikacijske usluge 2. elementi koji sudjeluju u procesu proi(,odnje telekomunikacijske usluge 3. anali(a pojedinih fa(a u procesu proi(,odnje usluga >naja,a ra(go,ora0 usposta,ljanje ,e(e0 odr.a,anje ,e(e i prekid ,e(e D to (a,isi od ,rste ure2aja pomo3u kojeg se komunicira u telekominikacijskom prometu? ". anali(a temeljnih naela na kojima poi,a prometna politika kao sistem ili u okru.enju cjelo,ite politike (emlje. #a(liitosti i(me2u potanskog i telekomunikacijskog prometa se oituju u s,ojst,enosti tehnolokog procesa proi(odnje potanske i telekomunikacijske usluge u odnosu na npr. cesto,ni i .elje(niki promet. S,aki se ost,aruje u( pomo3 tri inioca@ 1. sredst,a (a rad >potanski i telekominikacijski ure2aji?G 2. predmet rada >o,isi o ,rsti uslige?G 3. rada djelatnika u prometnom procesu. <udu3i da se proces proi(,odnje telekomunikacijskih usluga od,ija ugla,nom preko sta/ilnih sredsta,a i ure2aja0 mo.e se ut,rditi da telekomunikacijski promet ima karakteristike infrastrukturne djeltnosti. Te karkteristike uka(uju na to koliku ,a.nost je neophodno dati u,o2enju no,ih telekomunikacijskih usluga odnosno tehnikim sredst,ima koja (ahtje,aju no,e usluge. 9aela s,ojst,ena cjelo,itom sistemu0 temeljenom na tr.inoj ekonomiji0 primjenji,i su i u podsistemu telekomunikacijskog prometa). To su@ 1. dostupnost 2. redo,itost
$

*eri+,-adai+,imulik.Ekonomika prometnog sustava,Zagreb %///., str. %21.

3. /r(ina ". sigurnost %. racionalnost ).ekonominost 7.pou(danost

2.2. T#,#5/.7&4. Telegrafijom se op3enito na(i,a telekomunikacijski susta, kojem je osno,na funkcija omogu3iti ra(mjenu pisanog teksta i(me2u udaljenih su/jekata >i( gr. tele>daleko? i grafo>piem?. To je najjednosta,niji i po,ijesno pr,i nain komuniciranja elektrikim putem. S,e pisane poruke0 na /ilo kojem je(iku0 mogu se predsta,iti nekim odre2enim ni(om (nako,a koji su u(eti i( jednog konanog skupa. Inak koji tre/a prenijeti0 pret,ara se u odgo,araju3em ure2aju >teleprinteru? u slijed impulsa elektrine struje0 koji se dalje prenosi prijenosnim putem do udaljenog ure2aja >teleprintera?0 gdje se dekodiraju i pono,o pret,araju u odre2eni (nak u tiskanom o/liku. Telegrafska mre.a je najstarija telekomunikacijska mre.a u s,ijetu0 a op3enito se sastoji i( odre2enog /roja automatskih telegrafskih centrala koje su me2uso/no po,e(ane prijenosnim susta,ima. 9a telegrafsku centralu su prikljueni teleprinteri0 tako to s,aki teleprinter ima s,oj po(i,ni /roj i mo.e /iti po(,an s /ilo kojeg drugog teleprintera u mre.i. 1ako /i se osigurala tajnost preneenog teksta0 poruka se mo.e pose/nim postupkom ifriranja (atititi i u tak,om o/liku prenijeti kro( telegrafsku mre.u. <r(i ra(,oj telekomunikacijskih tehnologija do,eo je do gaenja ja,nih telegrafskih usluga0 ali funkcionalne mre.e u (at,orenim susta,ima kao to su ,ojska0 policija i .elje(nica jo u,ijek i( sigurnosnih ra(loga koriste tele printere.

2.3 T#,#7)%&4.8

*eri+,-adai+,imulik. Ekonomika prometnog sustava&Str. %02)

Telefonijom se na(i,a telekomunikacijski susta, koji omogu3uje ra(go,or udaljenih oso/a upora/om efekata elektrine struje. Sama rije dola(i od grkih rijei tele >daleko? i fone >go,or0 (,uk?. Susta, se sastoji od krajnjih ure2aja D telefonskih aparata0 telefonskih ,odo,a >parica D spojni put do telefonske centrale sasta,ljen od d,ije upredene .ice?0 telefonskih centrala D ure2aja komunikacije koji primaju i o/ra2uju numerike informacije >/roje,i po(,anog pretplatnika? i prijenosnih susta,a koji me2uso/no po,e(uju telefonske centrale. Eanas se telefonske ,e(e naj,e3im dijelom ost,aruju automatski0 to (nai automatskim radom telefonske centrale na temelju po(i,anja preplatnika koji se /ira /rojanikom ili tipkama telefonskog aparata. Bst,aruje li se ,e(e tako to telefonskom operateru go,orom prenese /roj .eljenog pretplatnika0 tada se radi o manualnoj telefoniji >koritenjem ljudskog rada D telefoniste?. Telefonski aparat je ure2aj kojim se poinje ost,ari,ati ,e(a i u njemu se ujedno o/a,lja pret,aranje (,unog tlaka go,ora u elektrini go,orni signal koji se prenosi do po(,anog preplatnika. = telefoniji0 tako2er se mo.e ra(luiti ja,na telefonska mre.a od funkcionalnih telefonskih mre.a koje slu.e ,lastitim potre/ama odre2enih korisnika. Ia ra(liku od pretplatnika u ja,noj telefonskoj mre.i koji (a usposta,ljanje ,e(a pla3aju pretplatu >mjeseni raun0 prepaid?0 u funkcionalnim mre.ama su to sudionici ili korisnici.

Telefonija je danas jo u,ijek najmaso,niji o/lik komunikacija. &okraj ogromnog /roja pretplatnika0 postoji tako2er ,eliki /roj sudionika funkcionalnih mre.a i sudionika koji su spojeni preko ku3nih telefonskih centrala. 1u3nim centralama na(i,amo telefonske centrale u ,lasnit,u podu(e3a ili ustano,a na koje su prikljueni sudionici ili korisnici. S,aka ku3na centrala je naje3e spojena i na ja,nu telefonsku centralu s ,ie telefonskih ,odo,a0 kako /i se mogle ost,ariti odla(ne i dola(ne telefonske ,e(e s pretplatnicima ja,ne telefonske mre.e. 1oriste3i telefonsku paricu0 kojom je telefonski aparat po,e(an s telefonskom centralom0 mogu3e je u( tehnike preinake ost,ariti i neke druge telekomunikacijske usluge koje ,lasnik telekomunikacijskog susta,a nudi pretplatnicima. Ealjnji ra(,oj telefonije kre3e se u smjeru integracije ra(liitih slu./i0 a ra(,oj komutacijskih i prijenosnih susta,a do,eo je do (amjene klasinih analognih susta,a digitalnim komutacijskim i prijenosnim susta,ima. To je do,elo do ra(,oja

inteligentnih terminala kojima se i(me2u pretplatnika i sudionika me2uso/no ra(mjenjuju go,or0 tekst0 slike ili podaci.

2.4 R.9&)()12%&(.3&4#!

#adiokomunikacijama >radio,e(ama? op3enito se na(i,aju susta,i u kojima se ra(mjena informacija ost,aruje koritenjem fenomena elektromagnetskih ,alo,a0 t(,. radio,alo,a. &rijenosni medij (a elektromagnetske ,alo,e je Iemljina atmosfera i prostor oko nje. =re2aji koji primaju i emitiraju elektromagnetske ,alo,e na(i,aju se jo i radioure2aji. 1oriste3i elektromagnetske ,alo,e0 danas se prenose i ra(mjenjuju s,e ,rste informacija@ go,or0 (,uk0 slika ili podaci. &rema smjeru prijenosa informacija ra(luuju se d,a tipa radio komunikacija@ jednosmjerne i d,osmjerne radiokomunikacije. Aednosmjerne radiokomunikacije su susta,i u kojima jedna radio emisija postaja emitira program ,elikom /roju prijemnika. Taj susta, se naje3e koristi (a prijenos radio programa i tele,i(ijskog programa. =pora/om geostacionarnih satelita o,aj susta, je praktiki pokrio cijeli s,ijet. E,osmjernim radiokomunikacijama na(i,aju se susta,i u kojima se me2uso/no ra(mjenjuju informacije i(me2u primopredajnih radiopostaja. S,aki radioure2aj je i prijamnik i odailja informacija. = funkcionalnim radiokomunikacijama se naje3e radi o prijenosu go,ora0 tak,e mre.e se na(i,aju radiofonske mre.e0 (a ra(liku od radio telegrafskih mre.a. Same radiopostaje u d,osmjernim radio mre.ama mogu se prema njho,oj konstrukciji podijeliti na stacionarne >montirane trajno na jednom mjestu?0 mo/ilne >montirane u ,o(ilu ili na plo,nom o/jektu? i rune >prijenosne0 s ugra2enim ,lastitim i(,orom energije?. &rema frek,enciji elektromagnetskih ,alo,a koje radiopostaja prima ili predaje naj,ie se koriste@
2

-atko Zelenika, *rometni sustavi, Sveuilite u -ijeci, 1##1. godine

 kratko,alne >1+? radio,e(e0 a to su komunikacije ost,arene na frek,encijama od 3 do 3$ 5C(0 +C* radio,e(e0 gdje se ,e(e ost,aruju na frek,encijama od 3$ do 3$$ 5C(0 =C* radio,e(e0 koje koriste frek,encije od 3$$ do 3$$$ 5C(. 1omunikacije u radiofonskoj mre.i kada se koristi repetitor na(i,a se semiduple; nain rada0 (a ra(liku od simple; rada kao direktne ,e(e d,iju radiopostaja u jednom smjeru ili duple; nain rada (a isto,remeni d,osmjerni nain ,e(e. &ose/na radio mre.a je mre.a ja,ne mo/ilne telefonije. To je susta, u kojem telefonski pretplatnici umjesto fiksnog spojnog ,oda >telefonske parice? koriste radio,e(u kao spojni put do automatske telefonske centrale. =re2aj koji se na(i,a redio telefon0 o/a,lja iste funkcije kao i telefonski aparat ili terminal0 ali i radiopostaje kojom se (amjenjuje fi(ika telefonska linija. #a(luuju se d,a osno,na susta,a radiotelefonije@ analogni i digitalni. Eanas se stariji analogni susta, (amjenjuje no,im digitalnim susta,om >8S5 D 8lo/al SHstem for 5o/ile Telecommunications0 8lo/alni susta, pokretnih komunikacija?.

2.5. P/&4#%)0 6)9.+.(." Telekomunikacijski susta, koji omogu3uje ra(mjenu informacija u o/liku podataka na(i,a se susta, (a prijenos podataka. 1ao to je po(nato0 elektroniki susta,i (a o/radu podataka >oso/na raunala0 raunalne mre.e?0 instalirani su ,e3inom na jednom mjestu0 ali postoji ,elika potre/a prikupljanja0 o/rade i slanja podataka na irem i udaljenom prostoru. 1ako /i se taj pro/lem rijeio i time i(/jeglo slanje ra(nih lista0 /uenih kartica0 magnetskih traka0 disketa i sl. i( jednog mjesta u drugo0 krajem e(desetih godina prolog stolje3a poeli su se ra(,ijati susta,i (a prijenos podataka. &odaci se u tak,im susta,ima alju u elektrinom o/liku0 koriste3i ,e3 do/ro ra(,ijenu telekomunikacijsku mre.u0 naje3e telefonske ,odo,e.

-atko Zelenika, *rometni sustavi, sveuilite u -ijeci, 1##1. 3odine&str. %%)

&rema nainu usposta,ljanja ,e(e0 (a prijenos podataka i(me2u d,ije toke se ra(likuje ,ie naina prijenosa. &rijenos podataka telefonskom mre.om0 koji koristi (a spojni put telefonsku mre.u0 a ,e(a se usposta,lja automatskim /iranjem telefonskog /roja. 1ada se ,e(a i(me2u d,a telefonska prikljuka usposta,i0 ukljuuje se pose/an ure2aj na(,an modem0 koji omogu3uje me2uso/nu ra(mjenu podataka koritenjem prespojenog prijenosnog puta.

9a(i, ure2aja dola(i od kom/inacije rijei modulator i EJ5odulator. 5odulacija i demodulacija su postupci koji omogu3uju prijenos digitalnih podataka >slijed elektrinih impulsa sa (naenjem KjedinicaL i KnulaL? analognim elektrinim signalima >tono,ima? frek,encije 3$$-3"$$ C( kro( telefonsku mre.u. +e(a koja je ost,arena traje po potre/i ra(mjene podataka0 a mo.e se ost,ariti s ra(liitih mjesta0 u( u,jet da je s,aki telefonski prikljuak opremljen modemom.

&rijenosom podataka telefonskom linijom koriste se susta,i (a automatsku o/radu podataka i susta,i /a(a podataka. Taka, susta, se koristi iskljui,o (a ra(mjenu podataka i (a tu s,rhu je trajno na raspolaganju.

#a(,ojem tehnologije u podruju prijenosa podataka0 poka(ala se potre/a me2uso/nog po,e(i,anja ,elikog /roja korisnika.

Tako su ra(,ijene pose/ne mre.e0 na temelju po(natih i us,ojenih standarda (a prijenos podataka i to u o/liku slijeda >grupe? podataka na(,anih paketima0 koji se na i(mjenice alju od ure2aja do ure2aja. Tak,a mre.a ima s,oje ,lastite komutacijske ,oro,e koji preko spojnih i pretplatnikih ,odo,a po,e(uju prikljuke. 5re.a omogu3uje ,e(u s,akog sa s,akim0 a kapaciteti i /r(ine prijenosa su ,rlo ,eliki. 1ro(

tak,u mre.u se mogu usposta,iti i internacionalne ,e(e (a me2uso/nu ra(mjenu podataka.

3. OSNOVNA FUNKCIONALNA PODJELA TELEKOMUNIKACIJA NA ELJEZNICI1:

Telekomunikacijski susta,i na .elje(nici0 temeljno se dijele prema o/liku informacija0 ali i prema fi(ikalnoj osno,i telekomunikacijskih prijenosnih susta,a0 pa se u tom smislu ra(likuju@ 1. .ini komunikacijski susta,i0 2. /e.ini komunikacijski susta,i i 3. s,jetlo,odni komunikacijski susta,i. =stroj/eno0 telekomunikacijski susta, jest jedinst,ena cjelina na Cr,atskim .elje(nicama koju ine centar (a ,e(u0 rajonske postaje (a ,e(u te postaje (a ,e(u u ustroj/enim jedinicama dotino slu./enim mjestima. Telekomunikacijski promet na Cr,atskim .elje(nicama mo.e se podijeliti na unutarnji i me2unarodni. = unutarnjemu telekomunikacijskom prometu prenose se /r(oja,ke0 priop3enja i informacije koje se odnose@ na reguliranje prometa ,lako,a i pru.nih ,o(ila na o/a,ljanje poslo,a prometne operati,e i podrunih operati,a na poslo,e koji su u s,e(i s prometom ,lako,a a odnose se na druge ustroj/ene jedinice
1/

4onjak, 5van,6elekomunikacijski promet 55, akultet prometni! "nanosti,%//1

na poslo,e u transportno-komercijalnoj djelatnosti.

= me2unarodnome telekomunikacijskom prometu prenose se /r(oja,ke0 priop3enja i informacije koje se odnose@ na ustroj/u me2unarodnoga .elje(nikog prometa na o/a,ljanje poslo,a prometne operati,e me2uso/nu ra(mjenu i upora/u mo/ilnih kapaciteta na odr.a,anje i upora/u sta/ilnih kapaciteta na druga priop3enja koja se odnose na ustroj/u i o/a,ljanje prometa ,lako,a. = telekomunikacijskom prometu Cr,atskih .elje(nica mogu se ra/iti sljede3e ,rste ure2aja@ - telefonski ure2aji - telegrafski ure2aji - radioure2aji - raunalni ure2aji. 9amjena telekomunikacijskih ure2aja jest prijenos podataka dotino /r(oja,ki0 priop3enja i informacija u s,e(i s .elje(nikim prometom. 9a Cr,atskim .elje(nicama u upora/i su ,e(e u unutarnjemu0 graninome i me2unarodnom prometu. +e(ama u unutarnjemu telekomunikacijskom prometu smatraju se ,e(e i(me2u d,aju ili ,ie postaja ,e(e. +e(e u gran7nom telekomunikacijskom prometu jesu ,e(e i(me2u d,aju susjednih graninih kolod,ora kojima se iskljui,o o/a,lja reguliranje prometa ,lako,a. +e(ama u me2unarodnome telekomunikacijskom prometu smatraju se ,e(e i(me2u d,iju ili ,ie .elje(nikih upra,a usposta,ljene preko centara (a ,e(u u sjeditima tih .elje(nikih upra,a. 8ranine i me2unarodne ,e(e moraju se o/a,ljati sukladno o/ja,ama =7M dotino prema pose/nome /ilateralnom spora(umu. Sukladno (ada3ama koje o/a,ljaju0 postaje (a ,e(u dijele se@ - na otpremne postaje - na tran(itne postaje na uputne postaje - na rajonske postaje

- na granine postaje i - na me2unarodne postaje. &ojmo,i koji se ra/e u &ra,ilniku o upora/i telekomunikacijskih ,e(a i ure2aja Cr,atskih .elje(nica0 te drugim pra,ilnicima i uputama0 a odnose se na o/a,ijanje telekomunikacijskog prometa jesu@ telekomunikacijski uredaji jesu ure2aji pomo3u kojih prenosimo podatke dotino /r(oja,ke0 priop3enja i informacije s jednog mjesta na drugo centar (a ,e(u jest sredst,o ,e(e u sjeditu =pra,e Cr,atskih .elje(nica radijska postaja (a ,e(u jest mjesto u kojemu se primaju i predaju podaci dotino /r(oja,ke0 priop3enja i informacije (a slu./ena mjesta i i( slu./enih mjesta koja pripadaju tome rajonu postaje (a ,e(u jesu mjesta u kojima se nala(e sredst,a (a ,e(u koja omogu3a,aju telekomunikacijski promet telefonski promet jest ra(mjena podataka odnosno /r(oja,ki0 priop3enja i informacija u go,ornom o/liku telefaksni promet jest prijenos podataka dotino /r(oja,ki0 priop3enja i informacija u pisanome ili sliko,nom o/liku telegrafski promet jest prijenos podataka dotino /r(oja,ki0 priop3enja i informacija u pisanom o/liku radio promet jest ra(mjena podataka dotino /r(oja,ki0 priop3enja i informacija u ifriranome ili go,ornom o/liku radio dispeerski promet jest o/lik radio prometa u kojemu se podaci dotino /r(oja,ke0 priop3enja i informacije ra(mjenjuju u go,ornom o/liku ili pomo3u propisanih sim/ola raunalski promet jest ra(mjena podataka dotino /r(oja,ki0 priop3enja te informacija u pisanome i sliko,nom o/liku /r(oja,ka jest .urno priop3enje odre2enog sadr.aja koje se prenosi u pisanom o/liku /r(oja,ka pismo jest /r(oja,ka koja se primatelju odailje ,lakom fonogram jest priop3enje koje se prenosi u go,ornom o/liku

3.1 #,4#;%&'(# +#,#()12%&(.3&4#11 Telekomunikacije slu.e (a dokumentirani prijenos slu./enih o/a,ijesti i usmeno spora(umije,anje du. .elje(nike pruge u ok,iru ,oro,a i ran.irnih kolod,ora na cijelom podruju Cr,atskih .elje(nica. Telekomunikacijski ure2aji sastoje se od@ - pru.nih telekomunikacijskih >&T1? ure2aja0 - .elje(nike automatske telefonske >':T? mre.e0 - telekomunikacijskih ,odo,a i ka/ela0 - .elje(nikih radio - ure2aja0 - multipleksnog ili ,isokofrek,entnog >+*? prijenosnog susta,a i - mre.e (a prijenos podataka. Cr,atske .elje(nice imaju i(gra2en pose/an (at,oreni susta, telefonskih0 telegrafskih i radio-,e(a koji predsta,lja funkcionalni telekomunikacijski susta, (/og pose/ne uloge telekomunikacija0 pogla,ito radi utjecaja telekomunikacija na sigurnost prometa. I/og tih ra(loga .elje(nike ,e(e dijelimo na@ -,e(e koje su i(ra,no prometnog (naenja >(a upra,ljanje i osiguranje prometa?0 -,e(e prometno - komercijalnog (naenja i -ostale ,e(e. +e(e koje i(ra,no utjeu na promet po,e(uju s,a slu./ena mjesta na pru(i iji je (adatak upra,ljanje prometom0 pa ih (o,emo i pru.nim ,e(ama0 a ine ih@ -telefonske ,e(e koje omogu3uju jedinst,enost i kontrolu prometa0 -telefonske ,e(e susjednih upra,ljakih sredita0 -telefonske ,e(e u me2u kolod,orskom ra(maku i -telefonske ,e(e ostalih djelatnika. Telefonskim ,e(ama koje su i(ra,no prometnog (naenja opremaju se .elje(nike pruge i ,oro,i o,isno o od,ijanju prometa u me2u kolod,orskom ra(maku0 automatskom pru.nom /loku ili tele komandi0 frek,enciji ,lako,a0 ,rsti ,ue ,lako,a te organi(aciji slu./i odr.a,anja. Temeljem gore na,edenih elemenata0 magistralne pruge se opremaju slijede3im .elje(nikim telekomunikacijskim ,e(ama@ poslo,nim telefonskim ,e(ama0 ,e(om i(me2u d,a kolod,ora0 signalno-(,onim ,odom0 ,e(ama (a potre/e slu./i
11

4onjak, 5van,6elekomunikacijski promet 55, akultet prometni! "nanosti,%//1&str. (/)

odr.a,anja pruga i postrojenja0 ,e(om (a potre/e u i(,anrednim u,jetima i u sluaju udesa0 dispeerskim ,e(ama elektro ,ue0 dispeerskim ,e(ama (a prometne potre/e0 ':T ,e(ama (a potre/e kolod,ora i drugih korisnika na pru(i te lokalnim telefonskim ,e(ama. Ia na,edene ,e(e koriste se primarno ,odo,i signalnotelekomunikacijskog ka/ela0 ali se mogu koristiti drugi telekomunikacijski ka/eli i prijenosni susta,i.

4. PRIVATIZACIJA, LIBERALIZACIJA I DEREGULACIJA U TELEKOMUNIKACIJSKOM PROMETU12

&ri,ati(acija unutar nekog sistema (nai pret,aranje dr.a,nog ili drut,enog ,lasnit,a u pri,atni ili dioniarski sektor. B,isno o prodaji drut,enog ili dr.a,nog ,lasnit,a0 ra(likuje se@ 1. cjelokupna pri,ati(acija >sta,ljanje u prodaju s,ih dionica dekomporiranog drut,enog ,lasnit,a? 2. djelimina pri,ati(acija >prodaja kontroliranog paketa dionica >oko " N? to no,og ,lasnika dionica ine autonomnim?. 3. repri,ati(acija >prodaja podu(e3a u dr.a,nom ili drut,enom ,lasnit,u koje je nekada /ilo u pri,atnom ,lasnit,u?. &roces li/erali(acije o(naa,a u,o2enje politikih i ekonomskih regulati,nih mjera koje potenciraju (naenje pri,atnog interesa i konkurentnost djelo,anja0 i to u pra,cu ,e3e efikasnosti0 efekti,nosti i drut,ene koristi. 13 &ri,ati(acija i li/erali(acija imaju isti cilj D u,o2enje sna.nije komercijalne i poslo,ne orijentacije cjelokupnog sistema0 to implicira@ 1. ot,aranje prostora ino,atornom i podu(etnikom djelo,anjuG 2. ,e3u uinko,itost djelo,anju faktora procesaG 3. smanjenje /irokratskih restrikcijaG ". ,e3u neo,isnost prema dr.a,nim institucijamaG %. racionalnije upra,ljanje i planiranjeG ). smanjenje pritiska na nacionalni proraunG
1%

1(

*rof.dr.Damir imulik,Ekonomika potanskog i telekomunikacijskog prometa,Zagreb 1##$., str.%1.

7. su(/ijanje tetnog djelo,anja korupcije. B/na,ljanje pri,atnog ,lasnit,a st,aranje je osno,e (a ra(,oj tr.ine pri,rede i demokratije i pretposta,ka (a konkurentno ukljui,anje u s,jetsko tr.ite ro/e i kapitala. Smisao i s,rha pri,ati(acije nije (arada na prodaji0 nego st,aranje temelja i nade (a sretniju0 /olju0 slo/odniju i /ogatiju /udu3nost. &roces deregulacije u sistemu (nai smanjenje utjecaja dr.a,nih institucija na organi(iranje akti,nosti u( u,a.a,anje (naenja funkcije tr.ita0 konkurencije o/oga3i,anjem k,alitete usluga0 postojanja st,arne konkurencije na tr.itu 1". &roces deregulacije (apoeo je u :merici i proirio se na cijeli s,ijet0 ali plitike prepreke nasta,ljaju uspora,ati regulaciju pa nije ,jero,ati da 3e se taj trend u idu3im godinama o/rnuti. Eeregulacija unutar sistema ima sljede3e uinke@ 1. i(ra,na (aintersiranost osamostaljenih su/jekata koji sudjeluju u procesu pru.anja prije,o(nih usluga0 op3enito usluga u prometnom sistemuG 2. proirenje i osu,remenji,anje prije,o(nih i prijenosnih kapaciteta u prometu 3. moti,iranost sudionika u prije,o(u i prijenosu na stalnu edukaciju i osposo/lja,anje strunog kadraG ". ,e3a k,aliteta prije,o(nih i prijenosnih usluga na transportnom tr.ituG %. funkcionalna adaptacija ponude prema (ahtje,ima tr.itaG ). po,e3anje sigurnosti u od,ijanju prometnog procesa D u prije,o(u ljudi0 tereta i prijenosa porukaG 7. (ado,olja,anje ekolokih minimuma0 kao temeljne pretposta,ke od,ijanja prometa u ni(u (emalja.

4.1 Formiranje cijena usluga u telekomunikacijskom prometu Mijene telekomunikacijskih usluga0 glede ,rste usluga koje korisnicima stoje na raspolaganju0 u proteklim godinama ,e(ane su i u( ukljui,anje no,ih tehnologija i u,o2enje no,ih telekomunikacijskih usluga u sistem.

1'

*rof.dr.Damir imulik,Ekonomika potanskog i telekomunikacijskog prometa,Zagreb 1##$., str. %$.

Telekomunikacijske slu./e dijele se na d,a osno,na segmenta 1%@ tele slu./eG slu./e nositelji.

Tele slu./e se dalje dijele na@ govorne i negovorne slube . &ritom o/je skupine imaju d,ije osno,ne ra(ine@ razina mree funkcije i razina dopunske funkcije. Slu./e nositelji telekomunikacijskih usluga klasificiraju se u tri skupine@ temeljene na komutaciji kanalaG komutaciji paketaG prijenosu po i(najmljenim ,odo,ima.

Bsno,ne usluge telekomunikacijskog prometa su@ 1. Telefonske uslugetelegrafske usluge >teleks0 /r(oja,? 2. prijenos podataka i druge telematske usluge 3. telefaks ". telekomunikacijske usluge putem radio mre.e %. 7nternet ). usluge (akupa telefonskih ,odo,a 7. usluge 7S9E >digitalna mre.a s integriranim uslugama? . usluge inteligentne mre.e !. telekomunikacijske usluge putem satelitskih komunikacija. Sistem formiranja cijena usluga do godine 1!!$. u telekomunikacijskom prometu o/ilje.a,a ne(ado,olja,aju3a ra(,ijenost telekomunikacija0 odred/enice tarifnog sistema korespondirale su0 s jedne strane0 njego,im tehnikim performansama i i(gra2eno3u mre.e0 te s druge0 .eljom potanske i telekomunikacijske upra,e (a namaknu3em to ,e3ih financijskih sredsta,a potre/nih (a in,estiranje i /r.i ra(,oj. = tak,im okolnostima tarifnu osno,icu inile su tri skupine telekomunikacijskih usluga@ o telefonski ra(go,ori >telefon?G o teleksG
11

*rof.dr.Damir imulik,Ekonomika potanskog i telekomunikacijskog prometa,Zagreb 1##$.god.,str. 11

o telegrafska priop3enja >teleprinter? i o i(najmljene ,e(eO. Bso/ine tog ,remena su ,elika potra.nja0 pose/no telefonskih prikljuaka0 koja je o/u(da,ana ,isokom pristupnom tarifom >inicijalna sredst,a (a irenje mre.e? i propisi,anjem fiksne tarife (a prikljuke >pretplate?. 7ako je telekomunikacijski sistem nakon osamdesetih godina do.i,lja,ao /r.u tehniku moderni(aciju i proirenje mre.e0 njego, je prate3i tarifni sistem ostajao godinama koncepcijski nei(mijenjen. Sistem cijena potanskih i telekomunikacijskih usluga u osamdesetim godinama /io je o/ilje.en ,a.nom ulogom dr.a,e0 koja je odre2i,ala ,isinu cijena s,ih potanskih i telekomunikacijskih usluga kao djelatnosti od pose/nog drut,enog interesa 1). Slika 2. @ =strojst,o telekomunikacijskih usluga17

4.2 Vrste trokova u telekomunikacijskom prometu

1$

*rof.dr.Damir imulik,Ekonomika potanskog i telekomunikacijskog prometa,Zagreb 1##$.god., str. 1%

10

prof. dr. Damir imulik, Ekonomika potanskog i telekomunikacijskog prometa, Sveuilite u Zagrebu, akultet prometni! "nanosti, Zagreb 1##$.godine

Telekomunikacijski promet0 kao i s,aka proi(,odnja materijalnih i nematerijalnih do/ara0 u s,om funkcioniranju i(a(i,a troko,e neophodne (a normalni tok rada. Troko,i su u naju.em smislu drugi uinci. &rema na(i,ima st,ari koje se troe mogu se ra(liko,ati 1 @ troko,i osno,nih sredsta,a0 odnosno amorti(acijaG troko,i energijeG troko,i siro,ina i drugih materijalaG troko,i tu2ih uslugaG troko,i rada. s,jesno unitenje korisnih st,ari u procesu proi(,odnje0 i to s namjerom da se u (amjenu (a to do/iju jo korisniji proi(,odi ili

Trokovi osnovnih sredstava ili amortizacija = telekomunikacijskom prometu (naajna je prete.na anga.iranost sredsta,a u osno,na sredst,a. = troko,e osno,nih sredsta,a u/rajaju se amorti(acija i troko,i in,esticijskog odr.a,anja.

:morti(acija ima tri gla,na (adatka@ 1. Bna odr.a,a troenje osno,nih sredsta,a i smanjenje njiho,e ,rijednosti0 /e( o/(ira na to je li ono u,jeto,ano tehnikim ili ekonomskim u(rocimaG ona slu.i kao sredst,o (a odre2i,anje dijela ,rijednosti osno,nih sredsta,a0 koji je s njih preao na proi(,ode odnosno na druge uinke to se st,araju u( njiho,o koritenjeG ona slu.i i kao sredst,o da se osigura mogu3nost o/na,ljanja odnosno (amjene dotrajalih osno,nih sredsta,a.

12

*rof.dr.Damir imulik,Ekonomika potanskog i telekomunikacijskog prometa,Zagreb 1##$.god., str.2/.

2. Tokom proi(,odnje usluga nu.no utroene ,rijednosti osno,nih sredsta,a >telekomunikacijskih postrojenja? prela(e u s,akom radnom procesu na proi(,edenu uslugu ili materijalni o/lik proi(,oda0 pa se smanjuje ,rijednost koritenih osno,nih sredsta,a i po,e3a,a ,rijednost usluge D proi(,oda. &rodajom usluga-proi(,oda korisnicima D kupcima prikupljaju se financijska sredst,a koja u odre2eno ,rijeme >(akonska i funkcionalna amorti(acija? omogu3uju i tehnologijom unutar prometnog i pri,rednog sistema. 3. Sistem amorti(acije u telekomunikacijskom dimen(iju >t(,. +remenski sistem amorti(acije?. prometu ima ,remensku

= godinama prije 1!!$. unapre2enje poslo,anja i o/rauna,anje realne amorti(acije infrastrukture telekomunikacijskog prometa /ili su onemogu3eni sljede3im@ drut,ena kontrola cijena telekomunikacijskog prometaG onemogu3a,anje interpoliranja tr.inih naela poslo,anja odnosno postojanje dogo,orene ekonomije koja je guila s,aku pomisao na ,redno,anje putem tr.itaGdrut,o nije osiguralo mehani(am kompen(acije (a troko,e telekomunikacijske

5. SVIJET KAO GLOBALNO TELEKOMUNIKACIJSKO SELO1"

Telekomunikacijski promet mo.emo definirati kao djelatnost prijenosa ra(liitih informacija koja se o/a,lja trenutno i na ,elike udaljenosti. &odra(umije,a prijenos rijei0 (,uka0 slike i podatak u o/liku elektronskih i elektromagnetskih signala ili impulsa. = u.em smislu telekomunikacije o/uh,a3aju telegrafski i telefonski promet0 a u irem smislu ukljuuju i sredst,a maso,ne komunikacije te raunalnu komunikaciju kao dio informatike djelatnosti. = telekomunikacijski promet o/ino se u/raja i potanski promet kao djelatnost prijenosa poiljki0 ,rijednosnih papira i no,ca. Bp3enito0 telekomunikacijski promet karakteri(ira nepostojanje i(gra2enih pute,a0 promet se od,ija radiosignalima i ka/lo,ima. &rometni ,oro,i su telefonske centrale0 tornje,i i sl. 17. s,i/anj o/ilje.a,a se kao 5e2unarodni dan telekomunikacija. &o,od (a to /ila je pr,a 5e2unarodna telegrafska kon,encija odr.ana 17.$%.1 )%. u &ari(u na kojoj je osno,ana 5e2unarodna telegrafska unija >7T=?. =nija 3e 1!3". promijeniti na(i, u 5e2unarodna telekomunikacijska unija a 17. s,i/anj postat 3e 5e2unarodni dan telekomunikacija. Eanas se op3enito go,ori o telekomunikacijskom ra(do/lju0 no ra(,oj i polo.aj s,ih grana telekomunikacija nije jednak. 9eke grane se /r.e ra(,ijaju0 neke stagniraju0 a neke gu/e na ,a.nosti. = nasta,ku 3e /iti rijei o pojedinim granama telekomunikacijskog prometa0 njiho,om po,ijesnom ra(,oju te sadanjem stanju. &otanski promet je najstariji o/lik komunikacijskog prometa i samo u,jetno se mo.e u/rojiti u telekomunikacije. &otanski promet postojao je jo u starom <a/ilonu u kojemu su kuriri prenosili pisma sta,ljana u omotnice od suene gline. Bsni,aem modernog potanskog prometa u Juropi smatra se *ran( ,on Ta;is koji je 1"!$. usposta,io kurirsku slu./u. 9jego,i nasljednici do sredine 1). st. proirili su posao na prostor ita,e Iapadne Jurope. 1 37. ra,natelj kole u +elikoj <ritaniji #oPland Cill i(umio je pr,u potansku marku. 7stodo/no je u,eo praksu klasifikacije pote
1#

odre2i,anja

tarifa

o,isno

te.ini

paketa

ili

pisma

!ttp.77888.geografija.!r7clanci7$1'7svijet,kao,globalno,selo,povodom,medunarodnog,dana, telekomunikacija

S,e do poetka 2$. st. slo/odna dosta,a pote do primatelj postojala je samo u ,e3im amerikim grado,ima. = manjim ruralnim naseljima pota je osta,ljana u uredima te su primatelji morali sami dola(iti po nju. =sprkos ,elikoj konkurenciji potanski promet je i danas rairen o/lik promet0 a naje3e se i(ra.a,a /rojem pisama po stano,niku. 9o u uspored/i i(me2u pojedinih dr.a,a tre/a u(eti u o/(ir specifinosti potanskih usluga pojedinih dr.a,a. Tako npr. S:E ima ak 72 pisama po stano,niku dok 9i(o(emska koja je na drugom mjestu ima s,ega ")$ pisama po stano,niku. #a(log tome je i injenica da se u S:E-u ,eliki dio financijskih djelatnosti >dosta,a eko,a? dosta,lja potom. Ia oeki,ati je da 3e s,e ,e3a rairenost e-maila pridonijeti stagnaciji potanskog prometa. 9o nisu s,i o/lici potanskog prometa jednako pogo2eni ra(,ojem elektronike pote. Tako je mogu3e oeki,ati daljnji ra(,oj t(,. <2M pote ><usiness to consumer? koja o/uh,a3a dosta,u prodajnih i reklamnih kataloga. 9arud./u putem kataloga osmislio je jo 1 72. :aron 5ontgomerH Qard0 a taka, o/lik prodaje pr,o 3e se rairiti u udaljenim ruralnim podrujima. Ianimlji,o je da je pr,a (rana pota pre,e(ena u 7ndiji. &o,od je /io prikupljanje sredsta,a (a i(gradnju misionarskog centra. 1apetan Qalter 8eorge Qindham odluio je organi(irati (rani prije,o( pote preko 8angesa i( :llaha/ada u 9aini te prodajom maraka prikupiti sredst,a. &r,i let od,e(en je 1 .$2.1!11.0 trajao je 27 minuta te je pre,e(eno ) $$$ pisama. &osljednjih nekoliko godina potanski promet u Cr,atskoj karakteri(ira stagnacija. #ast /ilje.e usluge prijenosa paketa te u manjoj mjeri pisama0 dok pad /ilje.e usluge prijenosa /r(oja,a te usluge no,anog prometa. Ta/ 1. #ast potanskih usluga u Cr,atskoj

&redu,jet (a ra(,oj tele,i(ora ost,aren je otkri3em elektromagneti(ma0 no /it 3e potre/an dugi ni( godina i ,eliki /roj istra.i,aa do st,aranja pr,og tele,i(ora. 1 )2. ://e 8io,anna Maselli pr,i je pantelegrafom poslao sliko,nu poruku putem ka/lo,a. 9akon toga uslijedio je ni( pokusa s pret,aranjem slika u elektronike signale. 1 &aul 9ipkoP poslao je sliku putem ka/lo,a koriste3i rotiraju3i metalni disk koji je na(,ao elektrinim teleskopom. Termin tele,i(or pr,i je upotrije/io Monstantin &erskHi 1!$$. na S,jetskoj i(lo./i u &ari(u. 9akon toga ra(,oj je krenuo u d,a pra,ca. &r,i je /io ra(,oj mehanikog tele,i(ora temeljen na rotiraju3em disku0 a drugi je /io ra(,oj elektronikog tele,i(ora /a(iran na katodnim cije,ima na kojima su paralelno radili engleski i(umitelj :.:. Mamp/ell D SPinton i ruski (nanst,enik <oris #osing. 1!$). godine <oris #osing i(radio pr,i mehaniki T+ susta,. 1!23. +ladimir IPorkin patentirao je s,oj ure2aj koji je na(,ao 4elektrino okoK0 a koji je postao prete3a kasnijih tele,i(ora. 1!"). godine &eter 8oldmark i( M<S-a predsta,io je pr,i tele,i(or u /oji. &rema podacima Er.a,nog (a,oda (a statistiku u Cr,atskoj je 2$$3. godine !2. N ku3ansta,a imalo T+ to predsta,lja porast od 2.)N u odnosu na 2$$1. godinu. #adio (ah,aljuje s,oj postojanje i(umu d,aju napra,a prije toga0 a to su telegraf i telefon. Ao 1 )$. kotski fi(iar Aames Mlerk 5a;Pell pretposta,io je postojanje radio ,alo,a a njiho,o postojanje doka(ao je 1 ). Ceinrich #udolph Cert(. 1 !%. 8uglielmo i :lfonso 5arconi pr,i su emitirali radio signal. S,oj su i(um ponudili /ritanskoj mornarici 1!$2. poslan je pr,i radio signal preko :tlantskog oceana i(me2u &oldhua u Jngleskoj i St. Aohna u 1anadi. =( 5arconia kao i(umitelj radia esto se spominje i 9ikola Tesla.. Bsno,u dananjeg emitiranja o(naili su i(umi dioda >A. :m/rose *leming? i pojaala >Fee Ee*orest? 1!$". i 1!$). godine. Eatum pr,og emitiranja ljudskog glasa putem radija nije sigurno ut,r2en. 9akon pojedinanih pokuaja0 1!$) emitiran je pr,i eksperimentalni (a/a,ni program u <rant #ocku 5assachusetts0 S:E. Ilatno do/a radia trajalo je 1!3$-ih u do/a ,elike gospodarske kri(e. #adio je /io sredst,o prenoenja informacija ali i sredst,o (a pro,o2enje slo/odnog ,remena0 prisutno u s,e ,e3em /roju ku3ansta,a. =potre/a radio prijenosnika je /ila ograniena na frek,encije of 10) do 3 5C( to je (ahtje,alo ,isoke antene te je esto /ilo podlo.no smetnjama. Eomet pojedinih stanica je /io relati,no mali. ".

*ra(a 4u.i,o putem satelitaK danas je uo/iajena. 1omunikacijski sateliti pridonijeli su /r.em po,e(i,anju s,ijeta te sni.enju troko,a prijenosa. &otencijal koritenja satelita u emitiranju pr,i puta je demonstriran 1!)$. lansiranjem komunikacijskih satelita Jcho 7 i Jcho 77. Ti sateliti omogu3a,ali su prijenos radio signala preko :tlantika. E,ije godine kasnije lansiran je Telestar 7 koji je omogu3a,ao emitiranje slike u /oji0 a 1!)3. lansiran je u or/itu komunikacijski satelit SHncom 7. I/og s,e ,e3ih potre/a (a po,e(i,anjem ameriki 1ongres je 1!)2. godine donio :kt o komunikacijskim satelitima kojim je odlueno usposta,ljanje Momsata0 glo/alnog susta,a komunikacijskih satelita. &r,i taka, komercijalni komunikacijski satelit /ioje JarlH <ird ili 7ntelsat 7 lansiran 1!)% i posta,ljen u or/itu Iemlje na ,isini od oko 3)$$$ km. #a(,oj 7nterneta (apoeo je 1!)!. ra(,ojem :#&:neta0 prete3e dananjeg 7nterneta. :#&:net je ra(,ijen (a ,ojne potre/e kako /i omogu3io st,aranje mre.e raunala koja su mogla me2uso/no ra(mijenji,ati podatke putem 9M&-a ili 9etPork Montrol &rotocola. B(naka :#&: /ila je skraenica (a :d,anced #esearch &roject :gencH0 ogranak ,ojske (adu.en (a ra(,oj susta,a i oru.ja u ra(do/lju Cladnog rata. = originalnu mre.u u poetku su /ila po,e(ana s,ega " raunala. = sklopu :#&:neta ja,ile su se mogu3nosti koritenja usluga poput e-maila >elektronike pote?. <roj 7nternet korisnika posljednjih je 1% godina porastao (a 7$$$ puta. 1! !. godine na S,ijetu je /ilo 1$$ $$$ korisnika a 2$$3. godine prema podacima 5e2unarodne telekomunikacijske unije na S,ijetu je /ilo )!3 "2) "$$ 7nternet korisnika te )$2 712 $$$ kompjutora. &rosjeno0 stupanj interneti(acije u S,ijetu i(nosi 113307! korisnika 7nterneta na 1$$$$ stano,nika. 9o me2u kontinentima postoje ,elike ra(like. 9aj,ii stupanj interneti(acije imaju :ustralija i Bceanija s "3$10!3 korisnika 7nterneta na 1$$$$ stano,nika dok taj udio u :frici i(nosi s,ega 1%)01 1$$$$ stano,nika. internet korisnika na

9amjera o,og dijela seminarskog rada /ila je upo(nati itatelje s ra(,ojem pojedinih o/lika telekomunikacijskog prometa te dananjim stanjem. 5o.emo primjetiti im ,e3e telekomunikacijsko koritenje u /udu3nost.

ZAKLJUAK

&r,a definicija pojma komunikacije ut,r2ena je na 13. 5e2unarodnoj telegrafskoj konferenciji u &ari(u 1!32. godine0 a glasi@ 2$ KTelekomunikacije su s,e telegrafske i telefonske komunikacije (nako,a0 signala0 pisanih priop3enja0 (,uko,a0 slika s,ih ,rsta putem .ice0 radija0 odnosno drugog sistema ili postupaka elektronike ili ,i(ualne signali(acije.L &rema Iakonu o telekomunikacijama 21 pojam telekomunikacija ima (naenje tehnikog postupka prijenosa0 odailjanja i primitka /ilo koje ,rste priop3enja ili poruka u o/liku (nako,a0 signala0 glasa ili go,ora0 slika i (,uko,a sredst,ima telekomunikacijskoga susta,a. Telekomunikacijski sistem ini /ilo koja tehnika oprema ili sistemi0 ukljuuju3i .ine0 s,jetlosne0 /e.ine ili druge elektromagnetske sisteme0 sposo/ne (a prijenos0 odailjanje0 prespajanja0 prijem0 upra,ljanje ili kontrolu elektromagnetskih ili s,jetlosnih signala koji se mogu prepo(nati kao priop3enja ili poruke. 9a pitanje@ to je to telekomunikacijski prornetR0 mogu3e je odgo,oriti@ Telekomunikacijski promet je skup telekomunikacijskih usluga0 telekomunikacijskih poslo,nih jedinica >koje ine funkcionalnu i autonomnu telekomunikacijsku mre.u?0 sredst,a (a rad >tj. telekomunikacijsku infrastrukturu i telekomunikacijsku suprastrukturu?0 telekomunikacijskih tehnologiia i ljudskih potencijala. S,i elementi telekomunikacijskog prometa imaju s,oja specifina o/ilje.ja koja taj promet ine autonomnom ,rstom prometa u odnosu na s,e druge ,rste prometa0 pa je ra(umiji,o da je u posljednje ,rijeme i formalno pra,no od,ojen od potanskog prometa. Ia ra(liku od drugih ,ido,a sao/ra3aja telekomunikacijskom sao/ra3aju pred,i2a se i(u(etno ,eliki prosperitet >ra(,oj?0 to u( ,elika no,ana ulaganja o,oga sektora sao/ra3aja omogu3uje ,e(anje ,elikog /roja potroaa (a o,aj ,id sao/ra3aja. 9i,o usluga telekomunikacijskog sao/ra3aja tre/aju /iti na ,isokom ni,ou koji /i osigurao (ado,oljst,o korisnika0 do/ar marketing te financijsku do/it. +elika nada telekomunikacijskog sao/ra3aja jesu koritenje mo/ilnih kapaciteta0kao i usluge ,e(ane (a internet.

LITERATURA

%/

%1

Knjige/asopisi

1. &eri3-#adai3-Simulik0 Jkonomika prometnog susta,a0 S,euilite u Iagre/u0 *akultet prometnih (nanosti0 Iagre/ 2$$$.godine 2. prof. dr. Eamir Simulik0 Jkonomika potanskog i telekomunikacijskog prometa0 S,euilite u Iagre/u0 *akultet prometnih (nanosti0 Iagre/ 1!!).godine 3. #atko Ielenika0 &rometni susta,i0 s,euilite u #ijeci0 1!!%. godine ". <onjak0 7,an0Telekomunikacijski promet 770*akultet prometnih (nanosti02$$1 Internetske stranice 1. PPP.hgk.hr 2. PPP.poslo,niforum.hr 3. http@TTPPP.geografija.hrTclanciT)%"Ts,ijet-kao-glo/alno-selo-po,odommedunarodnog-dana-telekomunikacija

POPIS ILUSTRACIJA
Slika 1 D &rika( telekomunikacijske mre.e prof. dr. Eamir Simulik0 Jkonomika potanskog i telekomunikacijskog prometa0 S,euilite u Iagre/u0 *akultet prometnih (nanosti0 Iagre/ 1!!).godine>str. "3?

Slika 2. @ =strojst,o telekomunikacijskih usluga prof. dr. Eamir Simulik0 Jkonomika potanskog i telekomunikacijskog prometa0 S,euilite u Iagre/u0 *akultet prometnih (nanosti0 Iagre/ 1!!).godine Ta/ 1. #ast potanskih usluga u Cr,atskoj