UNIVERZITET U ZENICI

MAŠINSKI FAKULTET

5G MREŽA

SEMINARSKI RAD

Predmet: Informatika i računarstvo

Profesor: v.prof.dr. Nevzudin Buzadžija
Student: Alija Huseinbašić
Indeks br. T-532/19
Studij: Mašinstvo (3+2)

Zenica, maj 2020.

1. Uvod........................................................................................................................................2
2. Prekretnice 5G mreže (0G – 4G)............................................................................................4
2.1 Predćelijska/Nulta mreža (0G)..............................................................................................4
2.2 Prva generacija bežične ćelijske tehnologije (1G mreža)..............................................................5
2.3 Druga generacija ćelijskih mreža (2G)...........................................................................................6
2.4 Treća generacija mobilnih mreža (3G)..........................................................................................7
2.5 Četvrta generacija (4G).................................................................................................................8
3. Uopšteno o petoj generaciji mobilnih mreža (5G)..................................................................9
3.1 Uvod u 5G mrežu..................................................................................................................9
3.2 Kako smo stigli do 5G mreže?.....................................................................................................10
4. Karakteristike 5G mreže.......................................................................................................11
4.1 Brzina..........................................................................................................................................11
4.2 Kašnjenja....................................................................................................................................11
5. Standardi...............................................................................................................................12
5.1 5G NR..........................................................................................................................................12
5.2 Pred-standardne implementacije...............................................................................................12
5.3 Internet of Things (IoT) – Internet Stvari....................................................................................12
6. Raspoređivanje 5G mreže i njeni uređaji..............................................................................13
6.1 Raspoređivanje mreže................................................................................................................13
6.2 5G uređaji...................................................................................................................................14
6.3 Antene i tornjevi.........................................................................................................................14
7. Druga strana 5G mreža.........................................................................................................17
7.1 Znanstvenici potpisali peticiju protiv 5G mreža?........................................................................17
7.2 Odgoda uvođenja 5G mreže u Briselu i San Francisku................................................................18
7.3 WHO uvrstio mobilne mreže na ljestvicu zračenja.....................................................................18
7.4 Istraživanja na miševima nisu potvrdila nagađanja....................................................................19
7.5 Ljudi konstantno izloženi zračenju – istraživanja i statistike.......................................................20
7.6 Ima li mjesta panici i stopiranju gradnje 5G infrastrukture?.......................................................20
8. Neke teorije zavjere koje su povezane sa 5G mrežom.........................................................22
8.1 5G mreža i korona virus (COVID-19)...........................................................................................22
8.2 Umjetna inteligencija i 5G mreže................................................................................................24
8.3 SpaceX Starlink sateliti i 5G mreža..............................................................................................25
8.4 Futuristički grad NEOM i 5G mreža.............................................................................................26
9. Zaključak...............................................................................................................................28
10. Literatura.............................................................................................................................28
 Predgovor

Svrha ovog seminarskog rada jeste da se upoznamo sa 5G mrežom koja je već mahom
prisutna u svim dijelovima svijeta. Mišljenja su podijeljena što se tiče 5G mreže, te ljudsko
čovječanstvo teži ka konstantnom unapređenju (digitalizaciji i modernizaciji) u svim
aspektima ljudskog života, pa tako i kada je riječ o informatičkoj pismenosti, dok u isto
vrijeme, čovjek kao individua pokušava da održi zdrav i kvalitetan način života, izlažući se
što manjim rizicima koji vrebaju također sa informatičke strane. Zato je cilj ovog
seminarskog rada, upravo, prikazati pozitivne strane 5G mreže i one negativne, koristeći
samo one provjerene web stranice i mišljenja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Iako je 5G mreža mahom nepoznanica za samo stanovništvo BiH, te sama činjenica da
kaskamo za ostatkom Evrope i općenito svijeta po pitanju IT sektora, jedini način da se
informišemo vezano za 5G mrežu jeste prikupljanjem informacija sa različitih web stranica
i portala sa „zapada“ koji nam nude kvalitetne i provjerene informacije vezane za 5G
mrežu. To i jeste trenutno najbolji izvor informacija za građane Bosne i Hercegovine i
regije. Iako se vodimo kao poligote što se tiče slavenskih jezika u našem okruženju, za neke
starije generacije koje nisu imale dodira sa internetom, strani jezici bi predstavljali
problem. Kako bi čitaoci imali što bolju sliku o pomenutoj mreži, napravit ćemo kraći uvod
u osnovne karakteristike prethodnih mreža. Nadam se da ću samim seminarskim radom ne
samo upoznati, nego i informisati čitaoca kako o prethodnim tako i o novoj 5G mreži za
koju se polako trebamo pripremiti i na osnovu ličnih stavova i informacija zaključiti da li je
trebamo prihvatiti ili se suprotstaviti njenoj implementaciji u našoj državi.
1. Uvod

Prije samog početka, napravit ćemo kraći uvod u mobilne telekomunikacije i mobilnu
telefoniju. Pa primarni cilj mobilne telefonije jeste pružanje telefonskih usluga telefonima koji
se mogu „slobodno kretati“ tj. nisu fiksirani za jednu lokaciju. Telefonija bi trebala posebno
upućivati na uslugu ili vezu koja služi isključivo za razgovor, mada ponekad i sama linija
može biti nejasna.

Slika 1. Mobilni telefonski toranj

Mobilni telefoni se povezuju sa zemaljskom staničnom mrežom baznih ćelija (ćelijska

mjesta), dok se satelitski telefoni povezuju sa orbitnim satelitima. Obje mreže su međusobno
povezane javnom telefonskom mrežom s komutacijom (Public Switched Telephone Network
– PSTN) kako bi se omogućilo biranje bilo kojeg broja na svijetu. U 2010. godini se
procjenjuje da postoji pet milijardi mobilnih pretplata za mobilne uređaje. Mobilne
telekomunikacije imaju bez ikakve sumnje široku primjenu (od običnih ljudi, saobraćaja, do
vladinih agencija). Od same pojave mobilnih telefona, uvijek je postojao strah od negativnih
posljedica po čovjekovo zdravlje.
Iako je rađen veliki broj različitih istraživanja koja su dokazala kako telefon nema posebnog
uticaja na čovjekov organizam i zdravlje, dr. Ronald Herberman, direktor Univerziteta u
Pittsburgu instituta za kancer je upozorio na zračenje iz mobilnih uređaja. Primjećena je veća
količina radijacije što su mobilni uređaji udaljeniji od telefonskih tornjeva. Kao i svi visoki
objekti, antene ćelijskih tornjeva predstavljaju opasnost kako za nisko leteće avione, tako i za
faunu. Svjetleći signali na vrhovima antena mogu privući pažnju različitih vrsta ptica.
Američke vlasti saopštavaju da svake godine milioni ptica uginu u neposrednoj blizini
mobilnih tornjeva. Pojedini tornjevi su kamuflirani tako da izgledaju u obliku drveća koje se
nalazi u okolini kao što se vidi na slici ispod.
 Slika 2. Ćelijska mobilna antena u obliku drveta

Da li će se problem umanjiti ako se te iste mobilne antene i tornjevi postave na neku

udaljeniju lokaciju koja je van ljudskog dosega, i s kojima će sva druga živa bića dolaziti u
dodir i samim time dovesti vlastito zdravlje u opasnost? Ipak ne postoji ni jedan uređaj a da u
određenoj količini ne zrači. S obzirom na to da je većina antena, tornjeva i radara klasificirana
kao HF (High Frequency/Visoka frekvencija) i VHF (Very High Frequency/Veoma visoka
frekvencija) čija frekvencija je u opsegu od 3 – 30 MHz za HF uređaje i 30 – 300 MHz za
VHF. UHF (Ultra High Frequency/Ultra visoka frekvencija) sa opsegom od 300 MHz do 3
GHz je primjećena kod Wi-Fi uređaja i mikrovalnih pećnica i televizora, što nam govori da su
u jednu ruku štetniji od do sad pomenutih antena
Sada kada smo napravili uvod u mreže, mobilne uređaje i antene, možemo se upustiti u
istraživanje 5G mreže što je i tema ovog seminarskog rada, no prije toga ćemo napraviti osvrt
na sve one mreže koje su se nekada koristile i koje se koriste danas.
2. Prekretnice 5G mreže (0G – 4G)

2.1 Predćelijska/Nulta mreža (0G)

Kroz historiju ljudsko čovječanstvo je uvijek težilo ka unapređenju, kako sebe tako i okoline
pa su se time razvile i potrebe za korištenjem informatičkih vještina u razne svrhe.
Čovječanstvo se postepeno razvijalo u području informatike i mobilnih komunikacija iz dana
u dan, da bi najzad 1946. godine Motorola u povezanosti sa Bell System-om upravljala prvim
komercijalnim servisom mobilnog telefona, poznatog kao Mobile Telephone Service (MTS)
u SAD-u kao servis zičane telefonske kompanije. Slijedeći njih, i druge kompanije poput A-
Netz-a iz Zapadne Njemačke, System 1 iz Ujedinjenog Kraljevstva, Altai-a iz Sovjetskog
Saveza i drugih su pustile u javnost svoje mobilne sisteme i servise.

Kasnije su se razvili i bežični tipovi sistema mobilnih radio telefona. Ovi radio telefoni se
retroaktivno odnose na pred-ćelijske sisteme. Tehnologije koje se koriste za pred-ćelijske
sisteme uključuju Push to Talk/Pritisnuti za razgovor (PTT ili manuelni), Mobile Telephone
Services/Mobilne Telefonske Servise (MTS), Improved Mobile Telephone
Service/Poboljšani mobilni telefonski servis (IMTS) i Advanced Mobile Telephone
Service/Napredni mobilni telefonski sistem (AMTS) sisteme. Ovi mobilni telefoni bi se
ugrađivali obično u automobile i kamione

Paralelno sa IMTS-om, u SAD-u sve do izvođenja ćelijskih AMPS sistema, konkurentna

mobilna telefonska tehnologija se zvala Radio Common Carrier/Zajednički radio nosilac ili
RCC. Usluga se pružala od 1960-ih sve do 1980-ih kada su mobilni AMPS (Advanced
Mobile Phone System) sistemi učinili RCC opremu zastarjelom. Također formati
signalizacije nisu bili standardizovani.

Slika 3. Mobilni radio telefon

2.2 Prva generacija bežične ćelijske tehnologije (1G mreža)

Prva komercijalna automatizovana ćelijska mreža (1G generacija) je pokrenuta u Japanu od

strane Nippon Telegraph and Telephone (NTT) 1979. godine u metropolitskom dijelu Tokija.
Za 5 godina, NTT mreža se proširila tako da je pokrila svo stanovništvo Japana i postala je
prva međunarodna 1G mreža. 1983. godine puštena je prva 1G mreža na tlu SAD-a od strane
Ameritech telekomunikacijske kompanije koristeći Motorola DynaTAC mobilne telefone. Sve
do danas, ograničeni NMT servis u Rusiji je jedina preostala 1G ćelijska mreža koja je i dalje
u funkciji.

Slika 4. 1G mobilni uređaji

Primjena 1G uređaja se može naći također kod američkih nosača aviona. Oni koriste
telekomunikacijski standard poznat kao AMPS (Napredni telefonski mobilni sistem). AMPS
je trajno izbačen iz upotrebe u većini zemalja, pa tako da i stari 1G uređaji više nisu u
funkciji. Ovo gore navedeno su sve analogni telekomunikacijski standardi i korišteni su sve
do 1980-ih kada su zamjenjeni sa 2G digitalnim telekomunikacijama.
2.3 Druga generacija ćelijskih mreža (2G)

Što se tiče 2G mreže, ona je prvi put komercijalno puštena 1991. godine na GSM (Global
System for Mobile Communications/Globalni Sistem za Mobilnu komunikaciju) standardu u
Finskoj od strane Radiolinije.

Tri glavne prednosti 2G mreže u odnosu na prethodne generacije su:

 Telefonski pozivi su bili digitalno šifrirani

 Značajno veća upotreba radiofrekvencijskog spektra što je omogućavalo više korisnika

po frekvencijskom opsegu

 Podatkovne usluge za mobitele, počevši od SMS tekstualnih poruka

2G tehnologije su omogućile različitim mrežama da pruže razne usluge kao što su tekstualne
poruke, slikovne poruke te MMS (multimedijalne poruke). Kasnije, 2G mreža je evoluirala u
2.5G mrežu (GPRS) i 2.75G mrežu (EDGE). Što se tiče 2.5G mreže, ona se obično koristi da
bi pružala brže usluge, iako to ne mora nužno da radi, jer se povezivanje vremenskih
terminala koristi i za podatkovne usluge s komutacijom krugova (HSCSD). GPRS mreže su
evoluirale u EDGE mreže uvođenjem 8PSK kodiranja. Iako je stopa simbola ostala ista pri
270. 833 uzoraka u sekundi, svaki simbol je nosio 3 bita umjesto 1. EDGE je implementiran u
GSM mrežama od 2003. godine.

Slika 5. Simbol 2G mreže na mobilnom telefonu

2.4 Treća generacija mobilnih mreža (3G)

3G predstavlja treću generaciju bežičnih mobilnih telekomunikacijskih tehnologija. To je

ažuriranje na 2.5G i na 2.5G GPRS mreže, za brži transfer/prijenos podataka. 3G nalazi
primjenu u bežičnoj govornoj telefoniji, pristup mobilnom internetu, fiksirani bežični pristup
internetu, video pozive i mobilne TV. 3G telekomunikacione mreže podržavaju usluge koje
pružaju stopu transfera informacija brzinom od 144 kbit/s. Kasnija 3G izdavanja, poznata kao
3.5G i 3.75G također pružaju uslugu spajanja na internet putem modema, USB bežičnog
modema ili drugih uređaja sa pristupom od nekoliko Mbit/s za smart telefone i mobilne
modeme na laptopima. Prve komercijalne 3G mreže su predstavljene 2001. godine također u
Japanu od strane NTT DoCoMo-a. Prva komercijala 3G mreža u Evropi je otvorena za biznis
u decembru 2001. godine od strane Telenor-a.

Slika 6. 3G mreža

Parlament Evropske Unije i Vijeće ministara EU su još krajem 1998. godine odlučili da sve
zemlje članice EU moraju omogućiti uvođenje treće generacije mobilne telefonije u svojim
zemljama najkasnije do 1. januara 2002. godine . Bosna i Hercegovina je kasni za evropskim
zemljama i licence za treću generaciju mobilnim operaterima su podijeljene tek u martu 2009.
godine. U našoj zemlji, BH Telecom je uspostavljen raspadom Jugoslavije 1992. godine i to je
prva kompanija u BiH koja je obezbjedila GSM, 3G, IPTV i mnoge druge usluge. Sjedište BH
Telecoma je u Sarajevu. Također i treća najveća telekomunikacijska kompanija koja podržava
3G mrežu je HT Eronet sa sjedištem u Mostaru.

Slika 7. Logo BH telecoma Slika 8. Logo HT Erone

2.5 Četvrta generacija (4G)

4G predstavlja četvrtu generaciju širokopojasne ćelijske mrežne tehnologije. 4G sistem mora

pružiti mogućnosti definisane od strane ITU-a (International Telecommunication Union-a) u
IMT naprednom standardu. Trenutne i potencijalne aplikacije uključuju izmjenjene i
dopunjene pristupe web stranicama, IP telefoniji, igrama na sreću, visoko-definisane mobilne
TV, videopozive i 3D televiziju. 4G mreža je prvobitno predviđena od strane DARPA-e,
američke napredne agencije za napredne istraživačke projekte. DARPA je odabrala
distribuiranu arhitekturu i internet protokol (IP) kraj do kraja. (end-to-end), i uvjerovali su u
umrežavanje u ranoj fazi (peer-to-peer) u kojoj će svaki mobilni uređaj biti i primopredajnik i
ruter za druge uređaje na mreži, eliminišući slabosti 2G i 3G ćelijskog sistema u govoru i
čvorištima. Uobičajeni pozivi su zamjenjeni IP telefonijom.
Postoji nekoliko sistemskih standarda:
1. LTE Advanced (Long Term Evolution Advanced/Dugoročna napredna evolucija)

Tabela 1. Brzina prenosa podataka na LTE Advanced-u

LTE Advanced

Vrhunac preuzimanja 1000 Mbit/s

Vrhunac objavljivanja 500 Mbit/s

2. IEEE(Institute
of Electrical and Electronic
Engineers/Institut inženjera elektrotehnike i elektronike) 802.16m ili WirelessMAN-
Advanced evolucija 802.16e je pod razvitkom s ciljem da ispuni kriteriju od IMT-Advanced-a
sa 1 Gbit/s za stacionarne prijemnike i sa 100 Mbit/s za mobilne prijemnike.

3. Mobile WiMAX (IEEE 806.16e – 2005)

Tabela 2.Brzina prenosa podataka na WiMAX-u

WiMAX

Vrhunac preuzimanja 128 Mbit/s

Vrhunac objavljivanja 56 Mbit/s

Ubrzano se radi i na poboljšanju
4G mreže na 4.5G mrežu
poznatiju i kao IMT Advanced Standard (International Mobile Telecommunications-
Advanced/Napredne međunarodne mobilne telekomunikacije) te 4.9G mrežu LTE Advanced
Pro (LTE A-Pro poznati i pod nazivima 4.5G, 4.5G Pro, 4.9G, Pre-5G, 5G Projekat)
3. Uopšteno o petoj generaciji mobilnih mreža (5G)

3.1 Uvod u 5G mrežu

Već nekoliko godina unazad u medijima su se počele pojavljivati priče kako se uveliko radi
na implementaciji 5G mreže. Radilo se o iznimno velikom i zahtjevnom projektu koji je
trebao donijeti mnoštvo prednosti korisnicima širom svijeta. Nije upitno da smo svi na neki
način „ovisni“ o internetu, pa bi nam veće brzine interneta trebale donijeti mnoštvo novih
tehnoloških mogućnosti. Iako sa tehničke strane izgleda kao odlična prilika, sve je više onih
koji se odupiru uvođenju 5G mreža, jer su se pojavile priče kako su 5G mreže opasne po
zdravlje. Istraživanja su pokazala kako veliki dio njih uopće ne zna šta je to 5G mreža i koja
će biti njena zadaća. Pa najkraća definicija za 5G mrežu jeste ta da je 5G mreža nova
generacija mobilnih mreža koja će se pojaviti 10 godina kasnije nakon 4G mreže, a njena
zadaća će biti osiguravanje bolje internet veze čime će se otvoriti mnoge tehnološke
mogućnosti tvrtkama i pojedincima. Glavna prednost jeste ta što će 5G mreža imati veću
propusnost, što će davati veće brzine preuzimanja, čak i do 10 Gbit/s. Zbog veće propusnosti,
vjeruje se da nova mreža neće samo služiti za mobilne telefone kao postojeća ćelijska mreža,
nego i kao generalni provajder za internet servis za laptope i kompjutere, natječući se sa ISP
kao što su kablovski internet, i moguće kreiranje novih aplikacija u IoT (Internet of
Things/Internet stvari) i M2M (Machine 2Machine/Od mašine do mašine) područjima. Svi
5G uređaji u ćeliji se se povezuju na internet i telefonsku mrežu putem radio talasa kroz
lokalnu antenu u ćeliji, o kojoj ćemo govoriti nešto kasnije.

Slika 9. Nova generacija mobilne mreže – 5G

3.2 Kako smo stigli do 5G mreže?

Iz dosadašnjih podataka možemo zaključiti kako se otprilike svakih 10 godina dogodi smjena
generacija mobilnih mreža. Već početkom 2019. godine, neke su zemlje započele sa ozbiljnim
uvođenjem 5G infrastrukture, pa tako je ova 2020. godina je ključna za uvođenje i
implementaciju 5G mreže na globalnom nivou. Iako je 5G tehnologija već puštena u rad u
nekim dijelovima svijeta, pa su se pojavile polemike.

 U aprilu 2008. godine NASA u saradnji sa Geoff Brown-om i Machine-to-Machine

Intelligence (M2MI) Corp se dogovorila da rade na razvijanju 5G komunikacionih
tehnologija.
 U augustu 2012. godine Univerzitet u New York-u je uspostavio NYU Wireless,
multi-disciplinovani akademski istraživački centar koji je otpočeo rad na 5G bežičnoj
telekomunikaciji.
 8. oktobra 2012. godine, Univerzitet u Surrey-u je obezbjedio 35 miliona funti za
izgradnju novog 5G istraživačkog centra, koji je uspostavljen od strane britanske
vlade.
 3. aprila 2019 godine, Južna Koreja postaje prva država koja prihvata 5G mrežu.
Nekoliko sati kasnije, Verizon pušta svoje 5G servise u SAD-u. Tri glavne
južnokorejske kompanije (SK Telecom, KT, i LG Uplus) su dodale više od 40.000
korisnika na svoju 5G mrežu na dan puštanja mreže u funkciju. U junu iste godine,
Filipini su također pustili 5G mrežu u funkciju.
 AT&T su pružili 5G usluge korisnicima i preduzećima u decembru 2019. godine, time
kršeći plan da sredinom 2020. godine mreža bude dostupna na globalnom nivou.

Slika 10. Od 1G do 5G mreže

4. Karakteristike 5G mreže

4.1 Brzina

Brzina 5G mreže će se kretati od 50 Mbit/s do preko 2Gbit/s na početku. Najbrža 5G mreža

poznata kao mmWave (milimetarski talas), pruža brzinu do i preko 2Gbit/s. Od 3. jula 2019.
godine mmWave je imao brzinu od 1.8 Gbit/s na AT&T 5G mreži. Postoji ogromna razlika
između max. brzine 4G i 5G mreže. Maksimalna brzina preuzimanja koja se može postići sa
4G mrežom jeste 1 Gbps, dok kod 5G mreže, maksimalna brzina preuzimanja je 20 Gbps.
Niskopojasni spektar može pokriti najveće područje, ali je znatno slabiji od drugih. Sličnost u
pogledu propusnosti između 4G i 5G u postojećim opsezima je ta što 4G mreža već prilazi
Shannonovom ograničenju brzine komunikacije podataka. 5G brzine u manje uobičajenom
milimetarskom spektru mogu biti znatno veće, sa svojim puno boljim opsegom i kraćim
dometom te stoga većom ponovnom upotrebom frekvencija.

Slika 11. Brzine preuzimanja i brzine uploada od 2G do 5G

4.2 Kašnjenja

U 5G mreži, „kašnjenje zrakom“ prilikom slanja opreme 2019. godine je 8-12 milisekundi.
Kašnjenje na serveru mora se dodati „kašnjenju zrakom“. Verizon izvještava da je kašnjenje
na njegovoj ranoj implementaciji 5G mreže 30 milisekundi. Edge serveri koji se nalaze blizu
tornjeva mogu umanjiti kašnjenje za 10-20 ms.
5. Standardi

Ovaj termin se inicijativno veže za standard IMT-2020 unije međunarodnih telekomunikacija,

koji je zahtjevao teoretski vrhunac preuzimanja od 20 gigabita po sekundi i 10 gigabita po
sekundi za brzinu uploadovanja, zajedno sa drugim zahtjevima. Prva faza 3GPP 5G
specifikacija u Release-15 (Izdanje - 15) planirano je završeno 2019. godine. Drugo izdanje
(Release – 16) bi se trebalo završiti 2020. godine. 5G NR može da sadrži niže frekvencije
(FR1) ispod 6 GHz, i veće frekvencije (FR2) iznad 24 GHz. Brzine i kašnjenja na ranom
razvoju FR1 koristeći 5G NR softver na 4G hradveru su samo za nijansu bolja nego kod 4G
sistem, na procentualnom nivou za 15 – 50% bolje. IEEE pokriva nekoliko područja 5G sa
središnjim fokusom u žičanim dijelovima između daljinske radio glave (RRH) i osnovne
jedinice (BBU).

5.1 5G NR

5G NR(Novi Radio) je novi zračni interfejs koji je razvijen za 5G mrežu. Predviđen je da

bude globalni standard za zračni interfejs 3GPP 5G mreža.

5.2 Pred-standardne implementacije

 5GTF: 5G mreža koju je američki operater Verizon implementirao za fiksni bežični

pristup krajem 2010-ih koristi pred-standardnu specifikaciju poznatu kao 5GTF
(Verizon 5G Technical Forum/Verizonov 5G tehnički forum). 5G usluga koja se pruža
kupcima ovog standarda nije kompatibilna sa 5G NR. Kako navodi Verizon: "Jednom
kada ispuni naše stroge specifikacije za naše kupce, moguće je očekivati nadogradnju
5GTF na 5G NR“.

 5G-SIG: pred-standard specifikacija 5G mreže razvijena od strane KT Corporation-a.

Uspostavljena je u Pyeongchang-u za vrijeme Zimskih olimpijskih igara 2018 godine.

5.3 Internet of Things (IoT) – Internet Stvari

U Internet of Things (IoT-u), 3GPP će predati evoluciju NB-IoT (Narrowband Internet of

Things/Uskopojasnog interneta stvari) i eMTC (LTE-M) koji je tip male snage mreže širokog
područja (LPWAN) kao 5G tehnologija za slučaj primjene LPWA (Low Power Wide Area).
6. Raspoređivanje 5G mreže i njeni uređaji

6.1 Raspoređivanje mreže

Osim što je predviđena mreža mobilnih operatera, 5G je također predviđena za korištenje

privatnih mreža sa primjenom u industrijskom IoT-u, umrežavanja preduzeća i kritičnih
komunikacija. Inicijalna 5G NR pokretanja zavise od postojeće LTE (4G) infrastrukture u
samostalnom/non-standalone (NSA) režimu (5G NR softver na LTE radio hardveru), prije
sazrijevanja samostalnog (SA) režima (5G NR softver na 5G NR radio hardver) sa 5G
jezgrenom mrežom. Već u aprilu 2019. godine Globalno udruženje dobavljača mobilnih
usluga (eng. GSA) je identifikovalo 224 operatera u 88 država koje su demonstrirale, testiraju
ili izvršile probu ili su dobili dozvolu za provođenje terenskih ispitivanja 5G tehnologija,
raspoređivanje 5G mreža ili su najavili pokretanje usluga. Prva država koja je prihvatila 5G
tehnologiju na većoj bazi jeste Južna Koreja u aprilu 2019. godine. Švedski
telekomunikacijski gigant Ericsson je predvidio da će 5G internet prekriti 65% svjetske
populacije do kraja 2025. godine. Također, on planira da investira 1 milijardu brazilskih rijala
(oko 238 miliona dolara) u Brazilu da bi dodali novu sklopnu liniju usmjerenu na petu
generaciju tehnologija (5G) za njihove Latino-Američke operatere.

Slika 12. 5G mreža

Kada je Južna Koreja pustila 5G mrežu, svi korisnici su koristili Samsungove, Ericssonove i
Nokijine bazne stanice i opremu, osim za LG U Plus, koji je koristio Huaweiovu opremu.
Samsung je bio najveći dostavljač 5G baznih stanica u Južnoj Koreji na početku puštanja 5G
mreže koji je poslao oko 53.000 baznih stanica u to vrijeme, od 86.000 baznih stanica koje su
bile instalirane širom države. Prva prilično značajna raspoređivanja su se desila u aprilu 2019.
godine. U Južnoj Koreji, SK Telekom je prisvojio 38.000 baznih stanica, KT Korporacija
30.000 stanica, i LG U Plus 18.000 stanica, od čijeg ukupnog broja, 85% se nalazi u 6
najvećih gradova Južne Koreje. Oni koriste 3.5 GHz (sub-6) spektar u NSA režimu i testirane
brzine su bile od 193 do 430 Mbit/s. 9 kompanija prodaju 5G radio hardvere i sisteme
 zakorisnike, a to su: Altiostar, Cisco Systems, Datang Telecom/Fiberhome, Ericsson, Huawei,
Nokia, Qualcomm, Samsung i ZTE.

6.2 5G uređaji

U martu 2019. godine, GSA je izdala prvo industrijsko praćenje baza podataka u svijetu s
pokretanjem 5G uređaja. U njemu je GSA identificirala 23 dobavljača koji su potvrdili
dostupnost narednih 5G uređaja sa 33 različita uređaja uključujući i regionalne varijante. Bilo
je sedam najavljenih faktora oblika 5G uređaja: telefoni (x12 uređaja), žarišne tačke (x4),
oprema u unutrašnjem i vanjskom prostoru za kupce (x8), moduli (x5), Snap-on ključeve i
adaptere (x2), te USB terminale (x1). Do oktobra 2019. godine, broj potvrđenih 5G uređaja je
porastao na 129, kroz 15 faktora oblika od 56 dobavljača. 6. marta ove godine prvi potpuni
5G smart telefon Samsung Galaxy S20 je pušten u prodaju. HMD Global, trenutni proizvođač
Nokia telefona je 19 marta izjavio kako će Nokia 8.3 verzija imati više mogućnosti vezane za
5G tehnologiju nego bilo koja druga kompanija.

Slika 13. 3.5 GHz ćelijska antena Deutsche Telekom-a (DT) u Darmstadt-u, Njemačka

6.3 Antene i tornjevi

5G mreže zahtijevaju nove antene za isporuku većih brzina za komunikaciju ispod 6 GHz i
milimetarske valove (mmWave). Ove nove antenske tehnologije, često stvaraju tehnološki
žargon koji može zbuniti čitatelje. Postoje aktivne i pasivne antene. U uobičajenom
antenskom sistemu, jedna pasivna antena ili nekoliko pasivnih antena u obliku nizova
kombinuju se s radio lancem za podršku komunikacijskim sistemima. Ovdje je važno
napomenuti da se tehnologija pasivne antene značajno razvila u posljednjih nekoliko godina,
te je sada sposobna da podrži naslijeđene 4G sisteme kao i 5G NR sisteme u frekvencijskim
opsezima 3.5 GHz. 5G mreže sve više prihvaćaju aktivne antenske sisteme (AAS) kako bi
povećale kapacitet i pokrivenost radioprotoka. Za razliku od pasivnih, aktivni antenski
sistemi se odlikuju čvršćom integracijom RF elektronike sa antenom sa masivnim elementima
kako bi se omogućila minijaturizacija i povećala efikasnost. 5G bazne stanice primjenjuju
veliki broj antenskih elemenata za prijem i primanje više korisnika sa paralelnim protocima
podataka.

Ovdje aktivni antenski sistem integrira antenski niz s prednjim krajevima primopredajnika.
Aktivni antenski sitem obično uključuje pojačala sučelja, pojačala s niskom razinom buke,
sklopke i pred-drajvere za rješavanje prenosa i primanja zahtjeva ogromnih MIMO u
kompaktnim faktorima oblika. Pasivno-aktivni antenski sistem je još jedan porast iz
tradicionalnih pasivnih antenskih sistema.Pasivno-aktivni antenski sistem kombinuje 5G
aktivnu antenu sa pasivnom antenom bazne stanice koja se već koristi u naslijeđenim
mobilnim mrežama. To je sistem 2 u 1 koji uvodi sloj aktivnih antena na postojeće stanice
ćelije i na taj način smanjuje režijske troškove povezane sa ugradnjom novih antenskih
sitema.

Slika 14. Razlika između aktivnih i pasivnih antena

Napredni antenski sistem (AAS) sadrži antenski niz usko integriran s hardverom i softverom
potrebnim za prijenos i prijem radijskih signala, kao i algoritmima za obradu signala koji
podržavaju izvršavanje naprednih 5G komunikacijskih funkcija.
Slika ispod nam bolje objašnjava razliku između naprednog antenskog sistema (AAS) i
aktivnog antenskog sistema (AAS)

Slika 15. Aktivni antenski sistemi koriste inteligentnu integraciju aktivnog primopredajničkog
polja i pasivnog antenskog niza u jednu hardversku jedinicu.

Slika 16. Izgled jedne povezane zajednice. Na slici se vidi uticaj 5G mreže kako na urbanu,
tako i na ruralnu sredinu
7. Druga strana 5G mreža

7.1 Znanstvenici potpisali peticiju protiv 5G mreža?

Rasprave o štetnosti 5G mreža u javnosti su dobile punu pozornost ponajviše zato što su iza
protivljenja uvođenja ove nove tehnologije stali mnogobrojni znanstvenici. Krajem 2017.
godine pokrenuta je peticija koju je najprije potpisalo 180 svjetskih znanstvenika, a cilj
peticije bio je odgađanje uvođenja 5G tehnologije. Cilj peticije bio je odustati od trenutnog
uvođenja 5G infrastrukture, tako dugo dok se ne istraži da li je 5G opasan po zdravlje
ljudi.Ali sada dolazimo do zanimljivog problema. Naime, ovakve se polemike i peticije
provode još od uvođenja prvih 1G mreža i do dan danas nije dokazano šteti li mobilni internet
ljudima ili ne.

Dakle, istraživanja o štetnosti mobilnih mreža traju već nekoliko decenija, pa bi ovakva
peticija iz 2017. godine značila odgađanje implementiranja nove infrastrukture na minimalno
10 godina i više. Nakon potpisivanja peticije, u javnosti se vrlo brzo proširila priča kako su
5G mreže opasne po ljudsko zdravlje, a to su spremno prihvatili mnogi alternativci.
Konkretno, mnogi su na temelju tih priča krenuli graditi svoju popularnost jer su stajali iza
toga kako se bore za bolju budućnost čovječanstva – iako istraživanja nisu pokazala
štetnost mobilnih mreža. Ipak, činjenica je da mreže zasigurno ostavljaju neki trag na ljudski
organizam, ali pitanje je treba li nas to zabrinjavati s obzirom da svakodnevno provedemo
nekoliko sati za računarom i mobitelom.

Slika 17. Anti-5G protesti

7.2 Odgoda uvođenja 5G mreže u Briselu i San Francisku

Sve ove priče o opasnosti 5G mreže su dodatno potkrijepljene odgodama uvođenja 5G mreža
u nekoliko velikih svjetskih gradova, među kojima su svakako Brisel i San Francisko. Iako
su ove odluke dale vjetar u leđa protivnicima 5G mreže, ove odluke je potrebno posmatrati i
sa drugog ugla.

Brisel igra važnu ulogu u krojenju politike Evrope i tamo vrijede znatno strožija pravila nego
u ostatku Evrope i svijeta. Iako se radi o nekim detaljima 5G mreže koji se ne poklapaju sa
zakonskim regulativama, odgoda je morala nastupiti na snagu tako dugo dok se ne koriguju
stavke zakona. Prilično je izvjesno da će se u narednom periodu neki detalji zakona prilagoditi
europskom standardu kako bi moglo otpočeti uvođenje 5G mreže.

U blizini San Franciska nalazi se jedan manji gradić Mill Valley, koji je odlučio reći 'ne'
uvođenju 5G mreža. Grad nije u potpunosti protiv uvođenja 5G mreža, već je donesena
zabrana kojom se sprječava postavljanje 5G infrastrukture u blizini naseljenih područja.
Dakle, ideja je zabraniti postavljanje odašiljača na mjestima gdje žive ljudi – što je i praksa u
ostalim dijelovima svijeta.

7.3 WHO uvrstio mobilne mreže na ljestvicu zračenja

Agencija Svjetske zdravstvene organizacije također je 'povukla' svoj potez te se nakon godina
polemika opredijelila za uvrštavanje mobilnih mreža na ljestvicu zračenja. Ipak, ovo treba
posmatrati sa realnog stajališta jer ljestvica ima različite kategorije opasnosti od zračenja.
Mobilne mreže su označene kao moguće kancerogene, što znači da nije dokazano da imaju
stvaran uticaj na ljudski organizam, ali da postoji i mogućnost. Uvrštene su u kategoriju 2B, u
kojoj se također nalaze ekstrakt lista aloe vere, para benzina i dizela, ali i ukiseljeno povrće.
Zračenje mobilnih mreža nalazi se u prilično blagoj kategoriji, a spomenuta organizacija dala
je zeleno svjetlo da se i dalje nastavi istraživati uticaj mobilnih mreža na zdravlje. Koliko je
ljestvica 2B 'blaga' pokazuju i razni drugi elementi ljestvice.

Tako se, na primjer, u kategoriji 1A nalaze alkohol, crveno meso i suhomesnati proizvodi –
kao veća prijetnja ljudi. Usporedimo li djelovanje mikrovalne pećnice i pametnog telefona,
dolazimo do zaključka kako je pametni telefon znatno manje štetan za naše zdravlje. Naime,
snaga u mikrovalnoj pećnici kreće se oko 700 W, dok pametni telefoni tokom pozivanja
koriste sto puta manje snage, a za vrijeme mirovanja još manje. Sljedeća slika nam
demonstrira nivo zračenja smart telefona te drugih mnogo opasnijih nivoa zračenja.
 Slika 18. Tabela sa nivoima zračenja

7.4 Istraživanja na miševima nisu potvrdila nagađanja

Da bi dokazali ima li uticaja mobilnih mreža na ljude, istraživači su proveli mnogobrojna

istraživanjima na miševima. Sve dosadašnje studije nisu pokazale da bi mobilne mreže u
velikoj mjeri štetile miševima (odnosno ljudima), ali taj podatak uvijek treba uzimati s
rezervom. Naime, iako miševi reaguju često u skladu sa ljudima, činjenica je da ne možemo
tek tako istraživanja na miševima preslikati na ljude. Pa iako istraživanja na miševima ne
pokazuju utjecaj mreža, to ne mora nužno značiti da će ista stvar vrijediti za ljude.

Slika 19. Bijeli miševi su se koristili, a i dalje se koriste za raznorazna ispitivanja i

eksperimente
 Najnovija istraživanja na miševima sprovedena 2016. godine kada su miševi bili izloženi
konstantnom zračenju mobilnih mreža. Rezultati tog ispitivanja mogu se povezati s
minimalnim povećanjem tumora na mozgu. Ipak, ono što je važno u ovom istraživanju je
činjenica da su miševi bili izloženi zračenju devet sati svakog dana i to zračenju četiri puta
većem nego što dopušta trenutna zakonska regulativa. Također je bitno naglasiti da je kod
navedenih miševa bilo ozračeno cijelo tijelo, te da su ti „ozračeni“ miševi živjeli duže od
miševa koji nisu bili izloženi zračenju.

7.5 Ljudi konstantno izloženi zračenju – istraživanja i statistike

Ljudi su svakog dana izloženi zračenju iz mnogih izvora. Zračenje može u jednu ruku biti i
pozitivno (npr. za naš organizam neophodno je stvaranje vitamina D, a on nastaje dovoljnim
izlaganjem suncu). Ako smo previše izloženi jakom suncu, naša koža će izgorjeti te postoji
velika vjerovatnoća pojavom raka. Dakle, sve se opet svodi na umjerenost.Kada je riječ o
zračenju mobilnih mreža, bilo bi netačno raditi takve eksperimente na ljjudima jer bi to
značilo da nekoga moramo ozračiti. Ipak istraživanja se rade, ali na nekim sasvim drugim
temeljima.

Jedna od najpoznatijih je svakako danska studija u kojoj je analizirano čak 420 hiljada
ljudi. Radi se o ljudima koji su koristili mobitele od 1982. do 1995. godine, a rezultati
istraživanja bili su prilično iznenađujući. Naime, prema dobijenim rezultatima pojava tumora
kod osoba koje su koristile mobitele nije se povećala, već je pala. Svakako za pad pojave
tumora nije zaslužno korištenje mobitela, istraživanje je pokazalo kako nije važno koliko
često korisnici koriste mobilne uređaje.Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC)
samostalno je provela istraživanje 2011. godine kako bi došli do zaključka da li mobilne
mreže imaju uticaj na ljudsko zdravlje.

Istraživanje je provedeno među mnogobrojnim korisnicima mobitela u čak 11 zemalja, a

rezultati su ponovo pokazali kako korištenje mobitela ne utječe na pojavu tumora na
mozgu.Među veća istraživanja svakako vrijedi ubrojiti i studiju Milion Women-a (Milion
Žena). U tom se istraživanju analiziralo gotovo 800.000 žena u Velikoj Britaniji. Cilj je bio
istražiti utječe li telekomunikacijsko zračenje na razvoj tumorskih bolesti mozga (gliom i
meningeom), ali i na tumore srednjeg živčanog sistema. Žene koje su bile analizirane,
koristile su mobitele od 1999. do 2009. godine. Kao i u prethodnim istraživanjima, mobilno
zračenje nije povećalo pojavu tumora.

7.6 Ima li mjesta panici i stopiranju gradnje 5G infrastrukture?

Kao što smo već i naveli u prethodnom poglavlju, nova 5G tehnologija sa sobom donosi nove
pametnije antene koje će se prilagođavati potrebama korisnika. Kad pričamo o uvođenju 5G
infrastrukture, važno je naglasiti da će se u početku samo nadograđivati postojeći sistem, što
znači da neće biti izgadnje novih stanica. Ipak, ako to bude neophodno, gradit će se i nove
stranice kako bi pokrile što više prostora kvalitetnim signalom. EU je prilično stroga po
pitanju uvođenja novih tehnologija. Problem kod zračenja može nastati kada dolazi iz više
izvora, a upravo će se to neko vrijeme događati u prijelaznom periodu. Naime, u nekom će
trenutku za korisnike biti dostupna 2G, 3G, 4G i 5G mreža – što znači da će se zračenje
akumulirati. Ipak taj period prelaska neće trajati dugo, jer izvjesno je da će se 2G uskoro
ugasiti.Na slikama ispod možemo vidjeti samo dva primjera u nizu 5G antena i tornjeva koji
su uništeni ovo dana širom Velike Britanije. Da li je u pitanju ljudsko neznanje ili su ipak
učinili pravu stvar, procjenite sami.

Slika 20. 5G antena u plamenu Slika 21. 5G toranj u

plamenu

Jedno istraživanje je pokazalo da 5G mreža koristi skoro pa istu frekvenciju kao i kod
oružanih sistema za kontrolu gužve. Američka vojska koristi milimetarske talase u topovima
za raspršivanje mase koji se nazivaju Active Denial Systems/Aktivni odbojni sistemi (ADS).
Dr. Paul Ben-Ishai ukazao je na istraživanje koje je izvršila američka vojska, a zasnovalo se
na tome da protivnička vojska koja se nađe u blizini ovih sistema, počinjw da bježi. „Ako ste
dovoljno nesretni da stojite u blizini tog sistema dok je usmjeren prema vama, osjećat ćete se
kao da gorite.“ Osjećaj se gubi kada se meta odmakne od uređaja. Osjećaj je toliko jak, da
uzrokuje gotovo trenutno refleksivno djelovanje mete za bijeg od tog sistema. Sistem koristi
radio frekvenciju milimetarskih valova u rasponu od 96 GHz kako bi ciljano izazvao
neizdrživ osjećaj vrućine na koži i natjerao protivničku vojsku u bijeg. Zbog tog primjera,
mnogi se ne slažu sa uvođenjem 5G mreže, jer navodno koristi tehnologiju milimetarskih
radio talasa/valova.

Slika 22. Aktivni odbojni sistem (ADS) i uticaj na čovjeka

 Slika 21. 5G mreža i ADS sistem koriste približno isti nivo frekvencije. 5G mreža koristi
frekvenciju 24 – 90 GHz, a ADS sistem kontrole 95 GHz-a.

8. Neke teorije zavjere koje su povezane sa 5G mrežom

8.1 5G mreža i korona virus (COVID-19)

Širom svijeta postoji ogromna masa ljudi koja vjeruje kako je 5G tehnologija u uskoj vezi sa
novonastalom epidemijom u svijetu. Da li je slučajno to da se upravo u epidemijom
zahvaćenim centrima u kineskom Wuhanu, Italijanskim gradovima i Francuskoj upravo
koristi 5G tehnologija? Činjenica je da ukoliko pogledamo svejtsku kartu rasprostranjenosti
5G tehnologije i najvećih žarišta zahvaćenih epidemijom, otkrit ćemo podudarnost. Prema
objavljenim informacijama širom društvenih mreža, ljudi iz SAD-a i Evrope tvrde kako se za
vrijeme uvedenih ograničenja, dok su ljudi zatvoreni u svoje domove, uvodi i postavljaju 5G
tornjevi predajnika. Da li 5G ima direktnu vezu sa širenjem epidemije koronavirusa?
Vjerovatno nema, ali 5G tehnologija ozbiljnim naučnim tvrdnjama nosi određene rizike po
zdravlje čovjeka i životinja.

Najčešće se govori o oštećenjima respiratornog sistema kod ljudi, DNA oštećenja koje mogu
izazvati kancer, poremećaji ćelijskog metabolizma, pada imuniteta kod ljudi i sl. Dok se širom
svijeta uspostavljaju razne grupe i udruženja koja se protive uvođenju 5G tehnologije, druga
strana, tj. zagovornici 5G tehnologije kažu kako ne postoji ni jedno zvanično istraživanje koje
kaže kako je 5G mreža štetna, zbog toga jer nije izvršeno ni jedno nezavisno ispitivanje osim
onog koje smo pomenuli sa miševima i koji se pokazao u jednu ruku bezazleno. Digitalni
poredak se uvodi, i uvođenje novih tehnologija će promjeniti svijet i sistem na koji smo se
navikli. Već možemo da vidimo i „Online obrazovanje“ djece i studenata. U
američkomkongresu se govori i o uvođenju digitalnog dolara. Naše banke nam savjetuju da
koristimo beskontaktni način plaćanja. Kada sve navedeno uzmemo u razmatranje postavlja
se pitanje : Da li je epidemija virusa ustvari sredstvo pomoću kojeg će se 'prisiliti' ljudi da
prihvate „Digitalni poredak“? Naravno ovo je samo jedna od teorija zavjere koje kod čovjeka
mogu da pobude zabrinutost i postavljanje raznoraznih pitanja i traženja odgovora vezano za
5G tehnologiju i općenito novi digitalni poredak. Na nama je da prihvatimo ili se
suprotstavimo tehnologiji, a daljnja istraživanja će nam svakako razjasniti mnoge nedoumice.

Slika 22. Mapa zaraženih država Covidom 19 i rasprostranjenosti 5G tehnologije. Da li iza

ove teorije zavjere postoji i određena istina?

Slika 23. Postavljanje 5G antene u Zagrebu za vrijeme ograničenja kretanja. Građani

navodno kažu da nisu obavješteni o ovome.
8.2 Umjetna inteligencija i 5G mreže

Na online konferenciji pod nazivom „Suzbijanje COVID-19 uz pomoć tehnologije“, Huawei

je predstavio tehnološka rješenja koja su značajno pomogla u prevenciji većeg širenja
koronavirusa u Kini. Uspjeh je postignut zahvaljujući korištenju kombinacije tehnologija koje
razvija Huawei, a to su 5G mreža, Huawei Cloud te umjetna inteligencija. Kombinacija tih
tehnologija omogućava lakšu, bržu i efikasniju dijagnostiku te komunikaciju s ekspertima
širom svijeta. U malo više od mjesec dana od prvog slučaja koronavirusa,Huawei Cloud
pogonjen umjetnom inteligencijom implementiran je u 20 bolnica širom Kine, a zbog
zapaženog uspjeha, Huawei Cloud danas koristi više od 100 bolnica širom svijeta. Primjena
umjetne inteligencije pokazala se presudnom u brzom dijagnosticiranju bolesti, čime je ne
samo omogućena obrada više osoba, već su dodatno rasterećeni liječnici.

Huaweijeva tehnologija je omogućila čak 6 puta brže dijagnosticiranje bolesti od uobičajene

metode koje koriste liječnici. Konkretno, liječniku je potrebno 12 minuta za dijagnostiku, te 2
minute za pisanje nalaza, a upotrebom umjetne inteligencije dijagnoza je gotova za samo 10
sekundi, te izrada nalaza za kojeg umjetnoj inteligenciji treba samo 30 sekundi. Izdvojit ćemo
dio izjave predsjednika Huawei Clouda, Deng Tao-a : „U borbi protiv koronavirusa postoje
tri ključna rješenja. Prvo je korištenje umjetne inteligencije u zdravstvu, drugo je pokretanje
online obrazovanja jer obrazovanje ne smije stati, treće je poslovanje u cloudu kako bi firme
u zemlji nastavile s normalnim radom, a posljedice na ekonomiju bile što manje.“ Iako ovo
podpoglavlje mahom i ne spada u teoriju zavjere, sama povezanost sa 5G tehnologijom,
koronavirusom i efikasnim liječenjem i dijagnosticiranjem i veoma rijetkim i neprovjerenim
izvorom informacija, ovu temu svrstava u dio teorija zavjere.

Slika 24. Huawei Cloud

8.3 SpaceX Starlink sateliti i 5G mreža

Starlink je satelitska konstelacija koje je SpaceX konstruisao kako bi omogućio satelitski

pristup internetu. Konstelacija (u prijevodu sazviježđe) će se sastojati od hiljada masovno-
proizvedenih malih satelita koji se nalaze u niskoj zemaljskoj orbiti (Low Earth Orbit – LEO),
koji rade u kombinaciji sa zemaljskim primopredajnicima. SpaceX također planira prodati
neke od svojih satelita u vojne, naučne ili istraživačke svrhe. Izražena je zabrinutost zbog
dugoročne opasnosti od svemriskih krhotina uslijed postavljanja hiljada satelita u orbite iznad
600 km i mogućeg utjecaja na astronomiju, iako sateliti Starlink orbitiraju na 550 km. Na
Starlink-u 2, jedan od satelita ima eksperimentalni premaz kako bi bio manje reflektirajući i
tako manje utjecao na zemaljska astronomska posmatranja.Ukupni troškovi višedecenijskog
projekta dizajniranja, izgradnje i raspolaganja sazviježđa, SpaceX je u maju 2018. godine
procijenio na oko 10 milijardi američkih dolara.Razvoj je počeo 2015. godine, s prva dva
prototipa satelita za probni let lansirana su u februaru 2018. godine. Drugi set testnih satelita i
prvo veliko razmještanje sazviježđa dogodilo se 24. maja 2019. godine kada je prvih 60
operativnih satelita lansirano.

Slika 25. Starlink sateliti u niskoj zemljinoj orbiti

Razvojno postrojenje za satelit SpaceX u Redmondu, Vašington, nalazi se u Starlinkovim

istraživanjima, razvoju, proizvodnji i operacijama kontrole u orbiti. 22. aprila 2020. godine,
SpaceX cilja do privatnog beta servisa na sjeveru Sjedinjenih Američkih Država i Kanade do
augusta ove godine, s javnom beta verzijom koja slijedi u novembru također ove godine.
SpaceX lansira 60 satelita odjednom, čiji je cilj razmjestiti 1.584 svemirske letjelice za
pružanje usluga u blizini svijeta do kraja 2021. ili 2022. godine. Međutim ti datumi su samo
internetska predviđanja i nisu postavljeni datumi. Što se pak tiče 5G mreže ona će biti
mobilna i na njih će manje utjecati vizuelni pogledi prema nebu. Starlink uređaji su
vjerovatno fiksni ili barem veći ili manje mobilni zbog veličine potrebne antene, ali mnoge
5G mikroćelije mogu koristiti Starlink kao remont, umjesto da se oslanjaju na zemaljsko
povezivanje.
 Slika 26. Starlink sateliti na nebu iznad BiH

8.4 Futuristički grad NEOM i 5G mreža

Iako do sada na TV-u nije bilo ni jedne riječi o ovom futurističkom gradu koji je planiran
isključivo za elitu, na društvenim mrežama se polako počinje govoriti o ovome. Pa šta je
NEOM? Neom je dugo planirani pogranični grad koji će se nalaziti na sjeverozapadu
Saudijske Arabije u provinciji Tebuk. Ovaj grad bi se nalazio na obalnom području Crvenog
mora i granice između Saudijske Arabije, Egipta i Jordana. Pokrit će 26.500 km2i protezat će
se 460 km duž obale Crvenog mora.Saudijska Arabija planira da izgradi prvu sekciju grada do
2025. godine. Projekat je vrijedan 500 milijardi dolara. 29 januara 2019. godine Saudijska
Arabija je najavila osnivanje zatvorenog akcionarskog društva po imenu NEOM sa 500
milijardi dolara. Glavni cilj ove kompanije, a koja će biti sastavni dio javnog investicionog
fond (Public Investment Fund – PIF) jeste izgradnja ekonomske zone grada NEOM-a. Grad
se planira u potpunosti napajati obnovljivim izvorima energije.

Slika 27. Lokacija grada NEOM-a na Google kartama

Inicijativa je nastala iz Saudi Vision 2030 plana kojim se želi smanjiti ovisnost Saudijske
Arabije o nafti, diverzificirati njenu ekonomiju i razviti sektore javnih usluga. Planirano je da
roboti obavljaju sve funkcije kao što su sigurnost, logistika, kućna dostava i briga, te da grad
bude pogonjen isključivo vjetrom i solarnom energijom. Kako će grad biti dizajniran i
izgrađen ispočetka, predložene su druge inovacije u infrastrukturi i mobilnosti.

Slika 28. Logo grada NEOM-a

Ime „NEOM“ je nastao od dvije riječi. Prva tri slova su iz antičkog Grčkog prefixa nέο (neo)
što znači „novi“, a četvrto slovo je od riječi Mostaqbalšto je arapska riječ za „budućnost“.
Neke inspiracije za ovaj grad su uzete od prirodnog parka „Vrtovi pored obale“ u Singapuru.
U junu 2019. godine najavljena je izgradnja NEOM obalnog aerodroma koji bi počeo sa
komercijalnim letovima nakon što se dovrši prva faza izgradnje aerodroma, sa pistom dužine
3.575 metara. Aerodrom koji je planiran da se izgradi kod NEOM-a je registrovan u
udruženju međunarodnog zračnog transporta (International Air Transport Association –
IATA) sa kodom „NUM“.

Ministar komunikacionih i informacionih tehnologija je saopštio da će NEOM obalni

aerodrom biti prvi aerodrom koji će koristiti 5G mrežni servis u ovom regionu,
demonstrirajući da je „Grad budućnosti“ daleko napredovao postajući najpametnije mjerilo
za regiju.Opseg projekata zasnovanih na vizijama prijestolonasljednika Saudijske Arabije
uključuje neke tehnologije koje još ne postoje, poput letećih automobila, robota sobarica,
robota dinosaurusa i divovskog vještačkog mjeseca. Predviđa se da će oko 20.000 ljudi biti
prinuđeno preseliti se kako bi se mogao smjestiti planirani grad.
9. Zaključak

Na osnovu korištene literature, iznesenih stavki i informacija, zaključujemo da je 5G

tehnologija svakako nešto što se uveliko implementira na globalnom nivou. Mišljenja su
različita što se tiče pozitivnih i negativnih stvari kod 5G mreže, ali na osnovu iznesenih
informacija u ovom seminarskom radu, svako od nas bi sam trebao na osnovu svog vlastitog
mišljenja da procjeni da li je 5G mreža nešto što će poboljšati našu svakodnevnicu i olakšati
nam život u novoj „digitalnoj“ eri, ili se iza globalizacije ove mreže krije „tihi ubica“ koji teži
ka smanjenu ljudske populacije na zemlji. Ostavljam Vama da to procjenite.

10. Literatura

1. https://en.wikipedia.org/wiki/5G

2. https://pcchip.hr/internet/5g-mreza/

3. https://nova-zora.com/da-li-je-5g-tehnologija-opasnost-ili-prednost-zasto-pod-svaku-cijenu-
nastoje-da-uvedu-5g/?
fbclid=IwAR1nOCNE8aUopNsobEfvT1rECOQ0uHeewmIUWTqCBKQtmSMr7Q5mkhAVJKM

4. https://www.rfsafe.com/5g-network-uses-nearly-same-frequency-as-weaponized-crowd-control-
systems/

5. https://www.who.int/news-room/q-a-detail/5g-mobile-networks-and-health

6. https://en.wikipedia.org/wiki/Starlink

7. https://www.5gtechnologyworld.com/the-difference-between-active-and-passive-antenna-
systems/