14.2.

Obveze posrednika
Posrednik je duan:
- traiti pozornou dobrog gospodarstvenika priliku za sklapanje
odreenog ugovora i upoznati s njome nalogodavatelja (l. 8!. st. ". #$$-a%.
- ako se na to posebno obvezao& posredovati u pregovorima i nastojati da se
sklopi ugovor& a ako ne uspije u svom nastojanju i usprkos potrebnoj brilji-vosti
nije odgovoran (l. 8!.st. '. i (. #$$-a%.
- obavijestiti nalogodavatelja o svim okolnostima vanima za nakanjeni
posao koje su mu poznate ili su mu morale biti poznate (l. 8". #$$-a%
voditi posebnu knjigu (posredniki dnevnik% i u nju ubiljeiti bitne podatke o
ugovoru koji je sklopljen njegovim posredovanjem i izdati osobno potpisan izvadak
iz te knjige (posredniki list - l. 8(. #$$-a%) posredniki list slui stranama kao
dokaz da je neki ugovor sklopljen djelovanjem posrednika& a ako nije izdan
posredniki list& to ne utjee na valjanost ugovora
- naknaditi svaku tetu nalogodavatelju& odnosno treoj osobi koju bi one pretrpjele
njegovom krivnjom (l. 8'. #$$-a%.
Posrednik koji protivno ugovoru ili interesu nalogodavatelja radi za drugu stranu gubi
pravo na posredniku proviziju i trokove (l. 88. #$$-a%.
14.3. Obveze nalogodavatelja
*alogodavatelj je duan& ako je ugovor s treom osobom sklopljen posredovanjem
posrednika& isplatiti posredniku proviziju makar ona i nije ugovorena. +ko visina naknade
nije odreena tari,om (ili kojim drugim aktom posrednika%& ugovorom ili poslovnim
obiajima& odredit e je sud prema posrednikovu trudu i uinjenoj usluzi (l. 8. st. ". i '.
#$$-a%. +ko to drugo nije ugovoreno& posrednik stjee pravo na naknadu u trenutku
sklapanja ugovora za koji je posredovao& pa ak i u sluaju da je takav ugovor nevaljan ako
mu razlog nevaljanosti nije bio poznat (l. 8-. #$$-a%.
Posrednik koji je dobio nalog za posredovanje od obiju strana moe za.tijevati od svake
strane samo polovi/u posrednike nagrade ako drukije nije ugovoreno& a o interesima obiju
strana duan je brinuti se s pozornou dobroga gospodarstvenika (l. 80. #$$-a%.
*alogodavatelj je duan isplatiti posredniku trokove ako je ugovorom o posredovanju
tako odreeno& pa ak i u sluaju da ugovor izmeu nalogodavatelja i treega nije sklopljen.
1nae posrednik nema pravo na trokove uinjene u ispunjenju naloga (l. 82. #$$-a%.
14.4. Posebni propisi
"
3adrava li posredovanje odreene posebnosti ili je drava zainteresirana za poseban
nadzor nad sklapanjem odreeni. ugovora& moe donijeti i posebne propise o uvjetima
posredovanja i nadzor nad poslovima posredovanja. 4akvi propisi su le5 spe/ialis& npr. #akon
o posredovanju i zastupanju u osiguranju& *ar. nov. '0677.
Provjera znanja
". 8ako treba postupati nalogoprimatelj s uputama nalogodavatelja pri nalogu s
naknadom i naloga bez naknade9
'. $bjasnite nalog kao unutranji odnos ugovora o zastupanju i komisijskog ugovora.
(. : ije ime i za iji raun zastupnik sklapa ugovore s treima9
. $bjasnite razliku izmeu obine i del /redere provizije.
-. 8oje su obveze zastupnika u suvremenom poimanju zastupanja9
2. 8oja su obiljeja komisijskog ugovora9
0. 8akvo je znaenje komisijskog ugovora u vanjskoj trgovini9
8. #a to se ugovara del /redere provizija u komisijskog ugovora9
7. : emu je znaenje suvremenog posrednika9
"!. ;to je posredniki dnevnik9
"". Postoje li posebni propisi o uvjetima posredovanja i zastupanja9
Zadaci
". *avedite ostale ugovore koji su vezani uz ugovor o nalogu.
'. $bjasnite slinosti i razlike izmeu zastupanja kao oitovanja poslovne sposobnosti
pravne osobe i zastupanja kao gospodarske djelatnosti.
(. +nalizirajte poloaj zastupnika& komisionara i posrednika prema treemu i utvrdite
bitne razlike.
. Po emu ete otkriti je li rije o obinoj ili del /redere proviziji.
15. UGOVOR ODJELU
15.1. Pojam i obiljeja
'
:govorom o djelu izvoditelj se obvezuje obaviti odreeni posao kao to su izrada ili
popravak neke stvari& ispunjenje kakvoga ,izikoga ili intelektualnog rada i si.& a naruitelj se
obvezuje izvoditelju za taj posao platiti naknadu (l. -7!. #$$-a%.
#akon je utvrdio vrlo iroko opseg poslova to i. izvoditelj moe obavljati na temelju
ugovora o djelu. $sim poslova koji su izravno vezani uz neku stvar (izrada& popravak&
prijevoz i si.% obu.vaeni su i poslovi koji za.tijevaju ,iziku (izrada odijela% ili intelektualnu
angairanost izvoditelja (npr. predavanje%.
Postavljeni okviri neizbjeno su uzrokovali da su se pri obavljanju odreeni. poslova
pojavile neke spe/i,inosti& pa su ustanovljena i posebna pravila koja odvajaju te poslove od
opi. normi. *eke od posebni. pravila za obavljanje odreeni. poslova utvruje zakon& npr.
imenovane ugovore (prijevoz& graenje%& a neki su se razvili u praksi a da i. zakon jo nije
obu.vatio (inenjering& konzalting i si.%. Pravila koja se odnose na te ugovore donekle se
razlikuju od ugovora o djelu prema onom sadraju koji je za nji. spe/i,ian. #bog toga je
ugovor o djelu opi ugovor koji se primjenjuje kad je posrijedi obavljanje odreenog posla uz
naknadu& ako taj odnos nije drukije ureen
"'"
.
:govor o djelu je imenovan& konsensualan& dvostrano obvezatan& naplatan i ne,ormalan
ugovor. : naelu& za ugovor o djelu vaan je rezultat rada (izrada /ipela& odrano
predavanje%& a ne sam rad& premda ima i iznimaka. *a primjer& ako je izvoditelj preuzeo
ugovorom o djelu obvezu da e obaviti posao istraivanja na,te na odreenom podruju&
posao se smatra obavljenim i kad nije pronaena na,ta& a izvoditelj je postupio prema
pravilima struke.
<itni sastoj/i ugovora o djelu jesu djelo i naknada.
8ad se djelo sastoji od izrade (ili popravka% pokretne stvari
"''
& a izvoditelj tu stvar izradi
od svog materijala& moe nastati dilema u pravnoj kvali,ika/iji takvoga ugovora.
4ada prije svega vrijedi ono to su strane ugovorile. +ko se jedna strana naziva
naruiteljem& investitorom& a druga izvoditeljem radova& poduzetnikom& vjerojatnost je velika
da su strane kanile sklopiti ugovor o djelu& a ako se strane nazivaju kup/em i prodavateljem&
pretpostavlja se daje posrijedi ugovor o kupoprodaji.
4o osobito vrijedi u trgovakom pravu u kojemu se za osobe ovlatene za sklapanje
ugovora pretpostavlja da znaju znaenje ti. termina.
=rugi vaan kriterij jest taj tko daje materijal za izradu djela. $pe je pravilo da
materijal u ugovoru o djelu daje naruitelj& a u ugovoru o prodaji prodavatelj (krojau se
redovito donosi tkanina za izradu odijela%. >eutim& strane se mogu sporazumjeti da i u
ugovoru o djelu materijal daje izvoditelj. : nedostatku ugovorni. odredaba& zakonodavatelj
daje tri osnovna kriterija: od ijeg se materijala izrauje stvar& bitna svojstva materijala i
osobita vrijednost izvoaeva rada (l. -7". #$$-a%.
(
"
: usporednom pravu razvio se poseban dobavni ugovor o djelu (?erklie,erungsvertrag% u kojeg isporuitelj
individualno odreene stvari proizvodi iz vlastitog materijala i isporuuje i. naruitelju u vlasnitvo. <a.r& P.& o.e.&
str. '07.
'
#a nekretnine primjenjuju se odrede ugovora o graenju (111. dio& to. ".%.
15.2. Sklapanje govora nadmetanjem
*a svaki se ugovor primjenjuju ope odredbe o sklapanju ugovora (ponuda& @ pri.vat&
trenutak i mjesto sklapanja ugovora itd.%& pa se i ugovor o djelu sklapa izjavom ponuenika o
pri.vatu ponude. #akon ini iznimku glede sklapanja ugovora nadmetanjem. Prema opim
pravilima o ponudi& poziv na nadmetanje naelno se ne smatra ponudom koja obvezuje
ponuditelja i ijim se pri.vatom sklapa ugovor& ve pozivom zainteresiranima da daju ponudu
prema obavljenim uvjetima. Pri ugovoru o djelu poziv upuen odreenom ili neodreenom
broju osoba na nadmetanje za izvoenje odreeni. radova uz odreene uvjete i uz odreena
jamstva& obvezuje pozivatelja na sklapanje ugovora& i to s onim tko ponudi najniu /ijenu (l.
-7. st. ". #$$-a%. #akonodava/ je odredio kriterij najnie /ijene kao okolnost koja prevla-
dava za odluku o tome kojem e se izvoditelju predati izvoenje radova. : skladu s naelom
dispozitivnosti& pozivatelj moe iskljuiti svoju obvezu na sklapanje ugovora s ponuditeljem
najnie /ijene& ali to mora izriito navesti u pozivu za nadmetanje. +ko je obveza za sklapanje
ugovora iskljuena& poziv za nadmetanje smatra se kao poziv zainteresiranima da oni naine
ponudu ugovora uz objavljene uvjete (l. -7. st. '. #$$-a%.
8ad se nadmetanjem eli postii najpovoljnije umjetniko ili te.niko rjeenje radova
(intelektualni angaman%& poziv upuen odreenom ili neodreenom broju osoba obvezuje
pozivatelja na sklapanje ugovora o djelu ako je sudionik u nadmetanju pri.vatio uvjete
sadrane u pozivu& te ako je njegovo rjeenje pri.vatilo povjerenstvo iji je sastav unaprijed
objavljen (l. -7-. #$$-a%. 3astav povjerenstva vrlo je vaan jer njegova odluka o
pri.vaanju rjeenja jednog od sudionika u nadmetanju obvezuje pozivatelja na nadmetanje
pri sklapanju ugovora& osim ako je tu obvezu iskljuio u pozivu za nadmetanje.
15.3. Obveze sgovaratelja
15.3.1. Obveze izvoditelja
$bveze izvoditelja su obaviti i predati djelo& odgovarati za nedostatke i upozoriti
naruitelja na nedostatke materijala i naloga.
Obveza obaviti djelo
Alavna je obveza izvoditelja obaviti djelo. 3voju je obvezu izvoditelj duan obaviti
prema ugovoru i u skladu s pravilima struke& odnosno posla koji obavlja (l. -70. st. ". #$$-
a%.
1zvoditelj odgovara za zakanjenje ako nije obavio djelo u roku odreenom ugovorom.
+ko vrijeme nije utvreno ugovorom& tada je to vrijeme koje je potrebno za takve poslove.

1zvoditelj je duan naruitelju predati izraenu ili popravljenu stvar& a oslobaa se od te

obveze ako je stvar propala zbog uzroka za koje on ne odgovara (-". 2!(. #$$-a%.
1zvoditelj u naelu nije duan posao obaviti osobno& osim ako osobno obavljanje posla
nije ugovoreno ili proistjee iz prirode posla. *a primjer& izradu ,otogra,ija ,otogra, moe
povjeriti i nekom drugom& a slikar izradu slike ne moe. 1zvoditelj moe - kad posao nije
duan obaviti osobno - povjeriti izradu djela i svojim suradni/ima& ali u tom sluaju odgovara
naruitelju za obavljanje posla kao da ga je sam obavio (-" 2!!. st. '. i -". 2!". #$$-a%.
Odgovornost za nedostatke
1zvoditelj je odgovoran za nedostatke obavljenog djela. *aruitelj je stoga duan
pregledati obavljeno djelo im je to mogue i o nedosta/ima bez odgaanja obavijestiti
izvoditelja. +ko naruitelj na poziv izvoditelja da pregleda i primi obavljeni rad to ne uini
bez opravdanog razloga& smatra se daje rad primljen (-". 2!. st. 1.i'. #$$-a%.
*akon pregleda i preuzimanja obavljenog djela izvoditelj vie ne odgovara za
nedostatke koji su se mogli utvrditi uobiajenim pregledom osim ako je izvoditelj znao za
nji.& a nije o njima obavijestio naruitelja (-". 2!. st. (. #$$-a%. +ko je rije o skrivenim
nedosta/ima& naruitelj mora o njima obavijestiti izvoditelja u roku od mjese/ dana
(subjektivni rok%. 1stekom dvije godine od primitka obavljenog posla& naruitelj se vie ne
moe pozvati na skrivene nedostatke (objektivni rok& -". 2!-. st. '. #$$-a%.
*aruitelj koji je utvrdio da pregledano djelo ima nedostataka i o tome uredno
obavijestio izvoditelja& stjee odreene za.tjeve prema izvoditelju& ovisno o injeninom
stanju& tj. o tome koliko je djelo uporabljivo. *aruitelj ima pravo na uklanjanje nedostataka&
snienje /ijene& odnosno raskid ugovora& a ima pravo i na naknadu tete (-". 2!8. i 2!7. #$$-
a%.
Dunost upozorenja na nedostatke materijala ili naloga
1zvoditelj je duan upozoriti naruitelja na nedostatke materijala koji mu je on predao& a
koje je primijetio ili morao primijetiti jer inae odgovara za tetu (-".-72. st. ") #$$%.
<udui daje izvoditelj pro,esionala/ u izradi djela& u ispunjavanju svoji. obveza on mora
postupati s poveanom pozornou prema pravilima struke i obiajima (-"."!. st.'. #$$%& a
to znai s pozornou dobrog strunjaka koja bi trebala biti poveana u odnosu prema
pozornosti dobroga gospodarstvenika. 1zvoditelj ne smije za izradu djela upotrijebiti materijal
s nedosta/ima. *o& ako naruitelj i nakon upozorenja za.tijeva da se stvar izradi od materijala
s nedosta/ima& izvoditelj je duan postupiti prema njegovu za.tjevu i tada naruitelj snosi
posljedi/e izrade stvari od takvog materijala. 1zvoditelj nije duan postupiti prema za.tjevu
naruitelja kad je oito da materijal nije prikladan za narueno djelo ili kada bi to moglo
nanijeti tetu izvoditeljevu ugledu. : oba sluaja izvoditelj moe raskinuti ugovor (-".-72.
st.'. i (. #$$%.
15.3.2. Obveze nar!itelja
-
*aruitelj ima dvije glavne obveze: isplatiti naknadu i primiti djelo. Isplata naknade
*aknada za obavljeno djelo moe se odrediti obvezatnom tari,om (npr. propisom% ili
kojim drugim obvezatnim aktom (npr. odredbom mjerodavnog opinskog tijela%. +ko nema
obvezatni. akata& strane odreuju naknadu ugovorom. : nedostatku ugovorne odredbe
naknadu utvruje sud prema ovim kriterijima:
- vrijednosti uloenog rada
- vremenu redovito potrebnom za takav rad
- uobiajenoj naknadi za tu vrstu rada (l. 2"(. st. ". i '. #$$-a%.
1zvoditelj moe traiti predujam& a da bi osigurao svoje potraivanje iz ugovora o djelu&
prije svega radi isplate naknade& izvoditelj ima i pravo zaloga na stvarima to i. je napravio ili
popravio.
: tijeku obavljanja djela moe biti i vei. radova i trokova od predvieni.. +ko je
naknada izraunata na temelju prorauna s izriitim jamstvom izvoditelja za njegovu tonost&
on ne moe za.tijevati njeno poveanje ak ni onda ako je u posao uloio vie rada i imao
vee trokove od predvienog (Proraun s izriitim jamstvom%. +li ako je izvoditelj
proraunao naknadu& a nije izriito jamio za njezinu tonost pa se tijekom rada prekoraenje
prorauna uini neizbjeivim& izvoditelj mora o tome bez odgaanja obavijestiti naruitelja&
inae gubi svako pravo trabina zbog poveani. trokova (l. 2". st. ".-(. #$$-a%
"
.
Obveza primanja djela
*aruitelj je duan primiti djelo obavljeno prema ugovoru i pravilima struke (l. 2"'.
#$$-a%. $bveza primanja djela sastoji se od mnogi. radnji potrebni. da se izvoditelju
omogui predaja djela (pregled i odnoenje stvari& dostavljanje potrebne ambalae i si.%.
Primitak djela treba uslijediti u ugovoreno vrijeme& u mjestu i na nain koji su takoer
ugovorenrili kako to proistjee iz pravila odreene struke. +ko naruitelj ne preuzme zavreni
posao& snosi pravne posljedi/e vjerovnikog zakanjenja. +ko naruitelj na poziv izvoditelja
bez opravdanog razloga ne pregleda i ne primi zavreni rad& smatra se da je djelo primio bez
prigovora. 4ada naruitelj preuzima rizik propasti ili oteenja stvari i gubi prava koja mu
zakonom pripadaju tj. pravo za.tijevati uklanjanje nedostataka (l. 2!8. i 2!7. #$$-a%.
16. UGOVOR O GRAENJU
1".1. Pojam i obiljeja
:govorom o graenju izvoditelj se obvezuje da e u ugovorenom roku i prema
odreenom projektu izgraditi ugovorenu graevinu na odreenom zemljitu& odnosno na ve
postojeoj graevini obaviti kakve druge graevinske radove& a naruitelj (investitor%
1: sluaju daje naknada ugovorena na temelju prorauna uz izriito jamstvo izvoditelja za njegovu tonost& on ne moe
za.tijevati poveanu svotu naknade bez obzira to je dolo do poveani. trokova. *o tom odredbom nije iskljuena
primjena klauzule rebus si/ stantibus.
2
obvezuje se za obavljanje ti. radova isplatiti odreenu /ijenu& time da ugovor mora biti
sklopljen u pisanom obliku (l. 2'!. #$$-a%.
:govor o graenju vrsta je ugovora o djelu pa se i na odnose iz takvog ugovora
supsidijarno primjenjuju odredbe zakona o ugovoru o djelu& ako ti odnosi nisu ureeni
drukije. 4o je osobito naglaeno za odgovornost izvoditelja za nedostatke graevine.
: de,ini/iju ugovora o gradnji uvrtena su dva sastojka koja treba objasniti& a to su
graevina i vei i sloeniji-radovi.
Pod graevinom razumijevaju se zgrade& brane& mostovi& tuneli& vodovodi& kanaliza/ije&
/este& eljeznike pruge& bunari i ostali graevinski objekti za koje su potrebni vei i sloeniji
radovi (l. 2'". #$$-a%.
;to obu.vaa izraz Bvei i sloeniji radoviB o/jenjuje se u svakom konkretnom sluaju.
#a izgradnju objekata koji se ne smatraju veim ni sloenijim i ako se ne izvode na temelju
odreenog projekta& ne vrijede odredbe ugovora o graenju& nego odredbe ugovora o djelu.
: trenutku sklapanja ugovora o gradnji naruitelj mora imati odreenu te.niku
dokumenta/iju& do koje dolazi redovito sklapanjem ugovora o projektiranju s projektantom
(vrsta ugovora o djelu%. Prema zakonu projekt je toliko bitan uvjet za sklapanje ugovora o
gradnji da se bez njega ugovor ne moe sklopiti.
$sim sadraja i /ijene (kao pri ugovoru o djelu%& bitan sastojak ugovora o gradnji jest i
rok za izgradnju.
1".2. Zna!enje govora o gra#enj
Araevinarstvo je uvijek bilo od golemoga dravnog interesa& i povezano je s mnogim
drugim djelatnostima& pa utjee na razvoj proizvodnje graevinskog materijala& komunalni.
djelatnosti& prijevoznitva itd. 3ve to je utje/alo na to da se ugovor o gradnji samostalno
regulira i izdvoji od ugovora o djelu& a posebno da se u svezi sa sklapanjem tog ugovora& uz
obvezno pravne propise donose i upravno pravni propisi i da su ijedni i drugi uvelike
kongentne (prisilne% prirode
'
.
: svezi s izgradnjom bilo koje graevine treba ve u ugovoru o graenju urediti sva
pravna pitanja& npr. mogunosti izmjene /ijene& dodatni i nepredvieni radovi i si. $sim toga&
obino treba sklopiti i druge (paralelne% ugovore npr. ugovor o kupnji zemljita& o
projektiranju& koopera/iji& ispitivanju zemljita& treba pribaviti i brojne dozvole& potvrde&
odobrenja& suglasnosti i miljenja mjerodavni. upravni. tijela& struni. i drugi. subjekata.
3amo graenje traje dulje vrijeme& pa se stoga i ugovor o graenju ne moe ispuniti
28ao poseban propis vrijedi #akon o gradnji (*ar. nov. "0-6!(& "!!6!& skraeno #$A%& te drugi zakoni za odreene
graevne proizvode i odreene graevine& kao i propisi koje na temelju #$A mora donijeti ministar graditeljstva. 4im
propisima ureuje se upravno pravna materija gradnje kao to su projektiranje& gradnja& odravanje graevine& bitne
potreptine koje se moraju ispuniti da bi se is.odile
0
jednokratno i brzo. 1sto tako s obzirom na ulaganje golemi. sredstava ugovor o gradnji
premauje ugovor o djelu& ne samo po svojoj sloenosti nego i po gospodarskom znaaju.
1".3. Obveze sgovaratelja
1".3.1. Obveza izvoditelja
Alavne su obveze izvoditelja izgradnja graevine& odgovornost za ope nedostatke i
odgovornost glede nedostataka bitni. za graevinu.
Obveza izgradnje graevine
Alavna je obveza izvoditelja izgraditi graevinu. 1zvoditelj je duan ispuniti svoju
obvezu graenja prema odreenom projektu i u ugovorenom roku (l. 2'!. st. ". #$$-a%.
1zvoditelj koji u ugovorenom ili produljenom roku ne obavi ugovorene graevinske radove&
kasni i na njega se primjenjuju ope odredbe o dunikom zakanjenju (l. (2!. #$$-a%. #a
zakanjenje izvoditelja u ugovorima o graenju najee se ugovara ugovorna kazna sa svim
posljedi/ama primjene toga instituta& a glede izvoenja graevinski. radova zakanjenje
moe biti vano i za utvrivanje /ijene radova (l. 2'2& 2'0. i 2'7. #$$-a%.
#a sve vrijeme graenja izvoditelj je duan omoguiti naruitelju stalni nadzor nad
radovima i ispitivanje kakvoe i koliine upotrijebljenog materijala (l. 2''. #$$%.
#a svako odstupanje od projekta& odnosno ugovoreni. radova& izvoditelj mora imati
pismenu suglasnost naruitelja i ne moe za.tijevati povienje ugovorene /ijene za obavljene
radove. 3amo nepredviene .itne radove& koji se moraju obaviti kako bi se osigurala
stabilnost objekta ili sprijeio nastanak tete& izvoditelj moe 1zvesti i bez pret.odne
suglasnosti naruitelja. $ nepredvienim pojavama i poduzetim mjerama izvoditelj je duan
bez odgaanja izvijestiti naruitelja& a ima pravo i na pravednu naknadu za nepredviene
radove koji su morali biti obavljeni. *o& ako bi zbog izvoenja ti. nepredvieni. i .itni.
radova ugovorena /ijena morala biti
potrebne dozvole za gradnju& struni nadzor& ustrojstvo i postupanje graevne inspek/ije i si. $sim propisa u
graditeljstvu je razvijeno i autonomno trgovako pravo od kojeg istiemo Posebne uzan/e u graditeljstvu& s time da
graditeljske organiza/ije koriste ,ormulare ugovora koje su same razvile u praksi. #a graevinske radove u
inozemstvu >eunarodna ,edera/ija savjetodavni. inenjera (C1=1D% zajedno sa >eunarodnom ,edera/ijom za
graevinske i javne radove (C1<4P% izdaje ope uvjete C1=1D koji bitno utjeu na velike graevinske projekte u
svijetu.
bitno poviena& naruitelj moe raskinuti ugovor i tada je duan isplatiti izvoditelju
odgovarajui dio /ijene za ve obavljene radove& kao i pravinu naknadu za uinjene nune
trokove.
Odgovornost za ope nedostatke
8
Posebno obiljeje odnosa koji su vezani uz ugovor o graenju odraava se i u tome to
se pri odgovornosti izvoditelja pojavljuje nov oblik odgovornosti za solid-nost graevine.
$dgovornost izvoaa za nedostatke graevine koji ne ugroavaju njezinu solidnost odnosi se
na kakvou tzv. mali. radova& npr. ,asada& drvenarija& grijanje& kanaliza/ija. 4i su nedosta/i
tipini i pri klasinom obliku ugovora o djelu& pa se na odgovornost za te nedostatke
primjenjuju odgovarajue odredbe zakona o ugovoru o djelu (l. 2(". u svezi l. 2!.- 2"".
#$$-a%. 8ako naruitelj graevine esto naruuje za drugoga (prenosi je na drugoga%& prava
naruitelja prema izvoditelju zbog nedostatka graevine prelaze i na sve kasnije stje/atelje
graevine ili njezina dijela (l. 2('. #$$-a%.
Odgovornost izvoditelja, projektanta i nadzornog tijela glede nedostataka bitnih
za graevinu
$dgovornost izvoditelja je stroa kada su nedosta/i graevine takvi koji se odnose na
neispunjavanje zakonom odreeni. bitni. za.tjeva propisani. za odgovarajuu graevinu.
*ije rije dakle o bilo kakvoj nesolidnosti graevine ve takvoj koja ugroava njezinu
stabilnost i sigurnost (Posebna uzan/a o graenju br. "!. st. ".%. 4o e biti takvi nedosta/i
koji umanjuju vrstou i tvrdou graevine& njezinu seizmiku sigurnost itd.& a koji su nastali
zbog neispunjavanja zakonom odreeni. bitni. za.tjeva.
1zvoditelj odgovara i za nedostatke zemljita na kojem je podignuta graevina& osim ako
elaboratom o geote.nikim istranim radovima ili drugom odgovarajuom ispravom nije
utvreno da je zemljite podobno za graenje& a tijekom graenja se nisu pojavile okolnosti
koje dovode u sumnju osnovanost ti. isprava. 1sto vrijedi i za projektanta ako nedostatak
graevine ili zemljita potjee od nekog nedostatka u projektu.
$dgovornost o kojoj je rije vrijedi i za osobu koja obavlja nadzor& ako nedostatak
graevine ili zemljita potjee od nekog nedostatka u provedbi nadzora.
$dgovornost projektanta i odgovornost osobe koja obavlja nadzor odnosi se i na
odgovornost zbog nedostatka graevine i na odgovornost za nedostatke zemljita& ako glede
zakonom bitni. za.tjeva za graevinu nedostatak nastane kao posljedi/a nedostatka u
projektu& odnosno nadzoru.
$va nji.ova odgovornost ne moe se ugovorom iskljuiti ni ograniiti& ona postoji ne
samo prema naruitelju nego i prema svakom stje/atelju graevine. Pojaana odgovornost
oituje se u tome da ona traje deset godina od primopredaje radova (l. 2((. #$$-a%& dok
inae odgovornost izvoditelja i za skrivene nedostatke prema ugovoru o djelu zastarijevaju za
dvije godine od primitka posla (l. 2(". u svezi l. 2!-. st.'. #$$-a%.
8ada su za tetu odgovorni izvoditelj& projektant i nadzorno tijelo odgovornost svakog
od nji. odreuje se prema veliini njegove krivnje (l. 2(2. st.l. #$$-a%. #akonom su
posebno i podrobno ureeni regresni za.tjevi iz meusobni. obveza izvoditelja& projektanta i
nadzornog tijela (l. 2(2. st. '.- 2. #$$-a%.
1".3.2. Obveze nar!itelja
7
$bveze naruitelja jesu preuzeti graevinu i za nju platiti /ijenu.
Preuzimanje graevine
Preuzimanje graevine nije posebno ureeno #$$-om& pa se na postupak pregleda
glede ugovoreni. obveza i preuzimanja primjenjuju odgovarajue odredbe ugovora o djelu
(l. 2(". u svezi l. 2!. #$$-a%. 8ako se izgraena graevina ne smije poeti koristiti&
odnosno taviti u pogon prije nego to mjerodavno tijelo graditeljstva izda uporabnu dozvolu&
a ona se izdaje tek nakon obavljenog te.nikog pregleda (l. 28. #$A-a%& tako za preuzimanje
graevine i odgovornosti izvoditelja za nedostatke nije dovoljno da izvoditelj samo pozove
naruitelja na preuzimanje& kako je to predvieno pri ugovoru o djelu (l. 2!. #$$-a%.
*aime& za.tjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi naruitelj (investitor%& odnosno
osoba koja je od njega stekla pravo vlasnitva& i to onom tijelu koje je izdalo graevinsku
odnosno loka/ijsku dozvolu (l. 27. #$A-a%.
3am te.niki pregled obavlja povjerenstvo koje osniva mjerodavno tijelo graditeljstva&
a podrobnosti o te.nikom pregledu& dunostima investitora u postupku te.nikog pregleda&
postupku izdavanja uporabne dozvole za /ijelu graevinu ili dio graevine& obvezama
investitora i trokovima postupka te.nikog pregleda ureene sui. 28.-0-. #$A-a.
Plaanje cijene
#a obavljene graevinske radove naruitelj se prema ugovoru obvezuje platiti odreenu
/ijenu.
Dijena radova odreuje se prema jedini/i mjere ugovoreni. radova (jedinina /ijena%& ili
u ukupnom iznosu za /ijelu graevinu (ukupno ugovorena /ijena& l. 2'-. #$$-a%.
Eedinina /ijena odreuje se po etvornome metru za povrinu& po duljinskom metru za
duljinu ili po kubinom metru izgraenog prostora.
:kupno ugovorena /ijena jest /ijena koja se utvruje za /ijelu graevinu ili za dio
graevine.
Fisina ugovorene /ijene& iako u naelu nepromjenljiva (naelo monetarnog
nominalizma%& moe se u iznimnim sluajevima mijenjati& bez obzira na to jesu li strane
predvidjele te sluajeve. 8ako se ugovor o graenju ispunjava dulje vrijeme& najee i
nekoliko godina& izvoditelj moe (uz pretpostavku da je svoju obvezu ispunio u roku%
za.tijevati povienje /ijene radova& ako ugovorom glede izmjene /ijene nije neto drugo
predvieno& a /ijene imbenika (materijala& energenata% na temelju koji. je odreena /ijena
radova su se povisile u vrijeme izmeu sklapanja ugovora i njegova ispunjenja (l. 2'2. i 2'0.
#$$-a%.
+ko bi ugovorena /ijena zbog povienja /ijene elemenata gradnje morala biti znatno
poviena u odnosu prema ugovorenoj& naruitelj moe raskinuti ugovor. 4ada je duan
izvoditelju isplatiti odgovarajui dio ugovorene /ijene za do tada obavljene radove i pravednu
naknadu za uinjene nune trokove (l. 2'8. #$$-a%.
"!
*aruitelj ima pravo traiti snienje /ijene ako su se snizile /ijene elemenata na temelju
koji. je odreena /ijena radova (l. 2'7. #$$-a%& ali se ta odredba u praksi& naalost& malokad
primjenjuje.
1".4. Posebne klazle govora o gra#enj
$sim uobiajene klauzule o ugovornoj kazni& pri ugovoru o graenju ugovaraju se i
klauzule klju u ruke i klizna skala.
Odredba klju! u ruke
Gesto ugovor o graenju sadrava odredbu Bklju u rukeB ili neku slinu odredbu& to
znai da se izvoditelj obvezuje samostalno obaviti sve radove potrebne za izgradnju i davanje
odreene graevine na uporabu. :govorena /ijena u tom sluaju obu.vaa i vrijednost svi.
nepredvieni. radova i tzv. vikova radova. 8ada kao ugovorna stranka sudjeluje vie
izvoditelja& pri ugovoru o gradnji s klauzulom Bklju u rukeB prema naruitelju svi izvoditelji
odgovaraju solidarno (l. 2(!. #$$-a%. $dredba Bklju u rukeB ukljuuje& dodue& u /ijenu i
nepredviene radnje& ali ne iskljuuje mogunost povienja /ijene zbog nastupanja
promijenjeni. okolnosti& kao i plaanja naknadni. narueni. radova.
"lizna skala
8lizna skala je odredba u nekom ugovoru (vrlo esto u ugovoru o graenju% kojom se
unato tome stoje prvobitno odreena /ijena ,iksna& konana /ijena ovisi o /ijeni materijala&
radne snage& energenata i ostali. imbenika koji utjeu na visinu trokova proizvodnje
(izgradnje% u odreeno vrijeme na odreenom tritu (l. '. #$$-a%.
4akva klizna skala zapravo je klauzula revizije /ijene& koja se zbog nestabilnosti /ijena
na tritu unosi u ugovore. 1ako se primjenjuje i pri ostalim ugovorima& ona je karakteristina
za ugovore o gradnji& u kojima se redovito predvia da e /ijena graevine biti poviena&
odnosno smanjena ovisno o poveanju ili smanjenju /ijena materijala& radne snage itd. 8ako
ta klauzula slui ugovornim stranama da se na odreen nain suprotstave promijenjenim
okolnostima na tritu& tj. da se prvobitno ugovorena /ijena mijenja u skladu s promjenama
trokova proizvodnje od trenutka sklapanja ugovora do isporuke graevine i kako nema
spekulativno monetarno obiljeje& doputena je kao imbenik stabiliza/ije i ugovorne
ravnotee.
Poslovna praksa poznaje vie oblika klizne skale& ali se najee primjenjuju opisni
oblik i oblik s matematikom ,ormulom.
$pisni oblik klizne skale jest onaj pri kojemu se u postotku odreuje veliina udjela
/ijene materijala i radne.snage u ukupnoj /ijeni. *a primjer& 8!H ugovorene /ijene podlono
je promjeni& tj. ona klie& a ostali. '!H smatra se ,iksnim trokom.
""
>atematiki oblik klizne skale sastoji se od odreene matematike ,ormule u koju se
uvrtavaju imbeni/i strukture /ijene. : meunarodnoj trgovini esto se rabi matematika
,ormula koju je izradilo Aospodarsko povjerenstvo $:*-a za Iuropu i ugraena je u +neks
$pi. uvjeta za nabavu i montau investi/ijske opreme pri uvozu i izvozu.
Provjera znanja
". ;to sve moe biti predmetom ugovora o djelu9
'. 3klapa li se ugovor o djelu na temelju nadmetanja i s kojim je ponuditeljem izvoditelj
duan sklopiti ugovor9
(. 8oje su obveze izvoditelja pri ugovoru o djelu9
. ;to znai Jproraun s izriitim jamstvomB izvoditelja9
-. *avedite posebne obveze graditelja pri ugovoru o graenju.
2. ;to znai odredba Jklju u rukeB9
0. $bjasni kliznu skalu kao posebnu odredbu ugovora o gradnji.
8. 8oja je odgovornost izvoditelja& projektanta i nadzornog tijela glede nedostataka bitni.
za graevinu9
7. ;to se podrazumijeva pod graevinom9
Zadaci
". :tvrdite je li u konkretnom ugovoru ugovorena koja od posebni. klauzula (klju u ruke&
klizna skala& ugovorna kazna%.
'. +nalizirajte koji bi nedosta/i bili bitni za graevinu.
"'
Zadaci
". : sluaju sumnje& prema kojim se injeni/ama utvruje je li rije o ugovoru o
kupoprodaji ili o ugovoru o djelu9
'. Pronaite u dnevnom tisku pozive investitora (naruitelja% izvoditeljima radova& stavite
ponude prema objavljenim uvjetima i analizirajte postavljene uvjete.
(. :tvrdite koje sve vrste skladita postoje kod nas.
. :tvrdite moe li se skladini/a prenijeti i kako.
19. UGOVOR O LICENCIJI
1$.1. Pojam i obiljeja govora o licenciji
%pravo indstrijskog vlasni&tva'
:govor o li/en/iji je takav ugovor kojim se obvezuje davatelj li/en/ije ustupiti
stje/atelju li/en/ije u /ijelosti ili djelomino pravo iskoritavanja izuma& znanja i iskustva&
iga& uzorka ili modela& ili drugog objekta industrijskog vlasnitva& a stje-/atelj li/en/ije se
obvezuje da e mu za to platiti odreenu naknadu (l. 277. #$$-a%.
"(
:govor o li/en/iji u naem je pravu pod jednim imenom obu.vatio nekoliko instituta iz
podruja prava industrijskog vlasnitva
(
.
:govor o li/en/iji je imenovan& zatim ,ormalan jer mora biti sklopljen u pisanom obliku
(l. 0!!. #$$-a%) konsensualan jer je za valjanost ugovora dovoljno da su se strane
sporazumjele o bitnim sastoj/ima (predmet li/en/ije i naknada%& a osim toga je dvostrano
obvezan i naplatan.
:govor o li/en/iji ima golemo znaenje kako u unutranjoj& ali i u meunarodnoj
poslovnoj suradnji& jer se njime ureuju odnosi izmeu izumitelja (i ostali. stvaratelja% i
trgovaki. subjekata koji gospodarski iskoritavaju stvaralatvo drugi.. 4a vrsta ugovora
zapravo se pojavila tek s te.nikom revolu/ijom& kad su pronalazatvo i ostali obli/i
stvaralatva dobili zama.. 4ada se pojavila potreba masovnijeg prenoenja na drugu osobu
nekog izuma odnosno stvaralatva uope. =o te.nike revolu/ije izum& autorstvo i si.
prenosili su se na drugoga obinom kupoprodajom& to u svijetu razvijene te.nike& prijenosa i
prijevoza vie nije odgovaralo prilikama.
: zakonodavstvima razvijeni. drava poeli su se ureivati pojedini obli/i zatite
stvaralatva& a kako je prenoenje stvaralatva ubrzo prelo na/ionalne grani/e& ono dobiva
meunarodne razmjere pa se osim unutranje regulative podruje zatite stvaralatva poela
ureivati dvostranim i viestranim meunarodnim sporazumima. 4o je razlog daje u tom
podruju razmjerno rano nastao prilian broj meunarodni. konven/ija od koji. je svakako
najvanija >eunarodna konven/ija o zatiti industrijskog vlasnitva& donijeta "880. g. u
Parizu& pa se i ovaj sadraj tako naziva.
1$.2. Sadraj govora o licenciji
3adraj ugovora o li/en/iji jesu izum (pronalazak%& znanje i iskustvo (knoK-.oK%&
industrijski uzorak i model te robni i usluni ig (l. 277. #$$-a%& a posebni zakoni proiruju
mogui predmet ugovora o li/en/iji& kao to su oznaka zemljopisnog podrijetla& izvornost
proizvoda& razne usluge itd.
Izum (pronalazak) novo je rjeenje odreenoga te.nikog problema& a rezultat je
stvaralakog rada koji je te.niki izvodljiv i moe se primijeniti u industrijskoj ili u drugoj
djelatnosti. Ladi zatite izumiteljevi. prava (ili drugi. nositelja prava%& izum se moe zatititi
is.oenjem patenta od Lepublikog zavoda za patente. Patent je isprava stoje izdaje ovlateni
organ& kojom se potvruju izumiteljeva prava.
*ositelj patenta ima iskljuivo pravo iskoritenja zatienog izuma& to znai da ima
pravo iskljuiti svakog treeg od iskoritavanja patenta bez dozvole. +ko nositelj patenta ne
iskoritava osobno patentirani izum& pravo iskoritavanja u /ijelosti ili djelomino moe
prenijeti na drugog ugovorom o li/en/iji.
3=anas je osim u #$$-u ovaj sadraj ureen i #akonom o patentu (*ar. nov. "0(6!(& 806!-& dalje #P%& te posebnim
#akonom o igu (*ar. nov. "0(6!(& skraeno #M%& kao i #akonom o oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama
izvornosti proizvoda i usluga (*ar.nov. "0(6!(& "826!(.%& #akonom o industrijskom dizajnu (*ar. nov. "0(6!(.%& te
drugim propisima iz tog podruja ureeni. zakonskim propisima o izvornosti proizvoda i usluga.
"
Alede izuma vaan je #akon o patentu (*ar. nov. "0(6!( i 806!-.%& kao i #akon o
zastupanju u podruju prava industrijskog vlasnitva (*ar. nov. -6!-.%& zbog zatite izuma.
Patent je iskljuivo pravo nositelja patenta koje ga titi glede gospodarskog is-
koritavanje njegova izuma (l. '. #P-a%.
3vaki izum nakon provedenoga patentnog postupka moe se priznati patentom iz bilo
kojeg podruja te.nika& ako je a% nov& b% ima inventivnu razinu i /% moe se industrijski
primijeniti.
+d a% 1zum je nov ako nije sadran u stanju te.nike& pod ime se razumijeva sve to je
uinjeno pristupanim javnosti u svijetu& pisanim ili usmenim putem& uporabom ili na bilo
koji drugi nain prije datuma podnoenja prijave patenta. : stanje te.nike ukljuenje i sadraj
svi. prijanji. prijava patenata koje imaju uinak u Lepubli/i Nrvatskoj& onakvi. kako su
podnesene a javnosti su uinjene pristupanima tek nakon toga& objavom na propisani nain
(l. 8. #P-a%.
+d b% 1zum ima inventivnu razinu ako prema stavu strune osobe iz odreenog podruja
izum razvidno ne proistjee iz postojeeg stanja te.nike (l. "!. st. '. u svezi s l. 8. #P-a%. $d
strune osobe objektivno odreene l. "!. #P-a za.tijeva se pri o/jeni inventivne razine izuma
poveana pozornost prema pravilima struke iz l. "!. st. '. #$$-a (pozornost dobrog
strunjaka%.
+d /% 1zum je industrijski primjenljiv ako se njegov predmet moe proizvesti ili
upotrijebiti u bilo kojoj grani industrije& ukljuujui i poljoprivredu (l. "". #P-a%.
#P pojam Jpodruja te.nikeB s.vaa vrlo ekstenzivno pa predvia da se& ispunjava li
izum pretpostavke novosti& inventivne razine i industrijske primjenljivosti -patent priznaje i za
proizvod koji se sastoji od biolokog materijala ili koji ga sadrava& kao i postupke za
dobivanje biljaka i ivotinja& krianje& selek/ija (l. -. st. '.--. #P-a%.
*o& kad neki izum i ispunjava pretpostavke novosti& inventivne razine i industrijske
primjenljivosti& #P izriito predvia da se ne smatraju izumima& pa se i ne mogu patentirati:
". otkria& znanstvene teorije i matematike metode&
'. estetske tvorevine&
(. pravila& upute i metode za izvoenje umni. aktivnosti& igara ili za obavlja-
nje poslova&
. pokazivanje in,orma/ija
-. raunalni programi (l. -. st. 2. #P-a%.
Pravo na stje/anje patenta ima izumitelj ili njegov pravni sljednik.
Izumiteljem se smatra osoba koja je stvorila izum svojim stvaralakim radom. #akonska
je pretpostavka da se ne smatra izumiteljem osoba koja je u stvaranju izuma pruala samo
te.niku pomo. 1zumitelj ima moralno pravo biti naveden u svojstvu izumitelja u prijavi
patenta& svim ispravama koje se izdaju za priznanje patenta te u Legistru prijava i Legistru
patenata. *avedeno moralno pravo izumitelja je neprenosivo i iskljuivo (l. "(. #P-a%.
8ao pravni sljednik izumitelja moe se pojaviti ,izika ili pravna osoba koja pravo na
stje/anje patenta ima na temelju zakona& pravnoga posla ili nasljeivanja.
Posebno treba istaknuti da se i poslodava/ smatra pravnim sljednikom izumitelja kad mu na
temelju zakona koji se primjenjuje ili ugovora o radu pripada pravo na stje/anje patenta za
izum stvoren u sklopu radnog odnosa izumitelja (l. ". #P-a%.
"-
#P-om je poblie utvreno pokretanje postupka& rjeenje o odbijanju ili priznanju
patenta& upis u registar patenata& uin/i prava steeni patentom& ogranienja uinka patenta&
ostvarivanje i zatita prava iz patenta& europska prijava patenta i uin/i europski. patenata i
primjena IPD-a u LN.
"no$%ho$ (znanje i iskustvo% u uem smislu je primijenjeno te.niko znanje& metode i
poda/i potrebni za praktino stvaranje i primjenu te.nike koja slui u industriji. 4o su sva
znanja i iskustva koja se ne mogu prijaviti radi stje/anja patenta& a kojima se mora vladati da
bi se mogao primijeniti neki patentirani ili nepatentirani pronalazak& nove te.nologije i si.
=anas se pojam knoK-.oK ne ograniuje na podruje te.nike& nego se rabi za /jelokupno
znanje i iskustvo potrebno za suvremeno poslovanje. B*e odnosi se samo na proizvodne i
te.nike tajne& te.noloke postupke i si& nego i na organiza/iju trgovakog drutva& njegovu
administra/iju& knjigovodstvo itd. : tom irem znaenju knoK-.oK je teko de,inirati i dijeliti
ga na te.niki& trgovaki& komer/ijalni& in,ormatiki i si& jer obu.vaa sva znanja i iskustva
potrebna za valjano voenje gospodarskog subjekta. 8noK-.oK nije ni izum ni te.niko
unapreenje& ne uiva patentnu zatitu i najbolje gaje zatiti ugovorom o li/en/iji. *jegova
zatita nije izriito zakonom predviena premda bi se zbog irokog znaenja toga pojma
njegova zatita mogla traiti u sklopu odredaba propisa o poslovnoj tajni& o neovlatenom
davanju podataka i isprava& rezultata istraivakog rada& nepotenoj utakmi/i i dr.
&ehni!ko unapreenje je te.niko rjeenje ostvareno ra/ionalnijom primjenom
poznati. te.niki. sredstava i te.noloki. postupaka kojima se postie poveanje
proizvodnosti rada& poboljanje kvalitete proizvoda& uteda materijala i energije& bolje
iskoritavanje postrojenja i instala/ija kao poboljanje ispitivanja proizvodnje i te.nike
zatite na radu.
4e.niko unapreenje ne sadrava novo rjeenje (po emu se razlikuje od izuma%& ali se
pribliava pojmu know-how u uem smislu& kao primijenjeno te.niko znanje i iskustvo. 1ako
se u #$$-u izriito ne spominje& te.niko unapreenje ureeno je #akonom o industrijskom
vlasnitvu pa po svojem sadraju pripada te.nikom znanju i iskustvu koje se ne moe zatititi
patentom.
'zorak je takva dvodimenzionalna tvorevina& slika ili /rte& koja moe posluiti kao
predloak i prenijeti se na industrijski ili zanatski proizvod (npr. na tekstil%.
(odel je trodimenzionalna tvorevina (tijelo% koja ini industrijski ili obrtniki proizvod
ili se na takav proizvod moe prenijeti (kutija za radio%. :zorak i model mogu se zatititi
samo ako se prema vanjskim obiljejima bitno razlikuju od oni. koji su poznati i od oni. koji
su zatieni kao uzor/i& odnosno modeli.
#akonom o industrijskom obliju umjesto izraza model i uzorak za oba& kao iri pojam
bio je uveden izraz Jindustrijsko oblijeB time da se njime titi prostorno (model% ili plono
(uzorak% oblije /ijelog proizvoda ili njegova dijela u mjeri u kojoj udovoljava uvjetima
novosti i osobitosti.
#akonom o oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama izvornosti proizvoda i usluga
(*ar. nov."0(6!(. i "826!(. dalje #$#P1P":% utvruje se nain stje/anja& sustav zatitite i
ostvarivanje prava pri uporabi oznake zemljopisnog podrijetla i oznake izvornosti proizvoda i
usluge& osim ako je to ureeno posebnim propisima.
Pod oznakom zemljopisnog podrijetla razumijeva se: a% naziv regije& odreenog mjesta
ili u posebnim sluajevima zemlje koji se rabi za oznaivanje proizvoda ili usluga koji potjeu
"2
iz te regije& mjesta ili zemlje& b% koji imaju odreenu kakvou& /% ugled& ili d% drugo svojstvo
to se pripisuje tom zemljopisnom podrijetlu i ija se proizvodnja i6ili obrada i6ili priprema
odvija u odreenom zemljopisnom podruju.
Pod oznakom je zemljopisnog podrijetla i neka druga oznaka kojom se oznauje
proizvod ili usluga koji potjeu s odreenog zemljopisnog podruja& ako ispunjava ve
spomenute pretpostavke (l. '.%.
Pod oznakom izvornosti razumijeva se: a% naziv podruja& odreenog mjesta ili u
posebnim sluajevima& zemlje koji se rabi za oznaivanje proizvoda ili usluga koji potjeu iz
te regije& mjesta ili te zemlje& b% ija je kakvoa& /% ija su svojstva bitno ili iskljuivo nastala
pod utje/ajem posebni. prirodni. i ljudski. imbenika odreene zemljopisne sredine i d% ija
se proizvodnja& prerada i priprema u /ijelosti odvija u tom zemljopisnom podruju.
$znakom izvornosti smatra se i naziv koji nije administrativni zemljopisni naziv
odreene zemlje& regije ili mjesta& a koji je dugotrajnom uporabom u gospodarskom prometu
postao opepoznat kao naziv proizvoda koji potjee iz tog podruja& ako ispunjava ve
spomenute pretpostavke (l. (.%.
)ig je svaki zatieni znak koji se moe gra,iki prikazati i koji je prikladan za
razlikovanje proizvoda i6ili usluga jednog poduzetnika od proizvoda i6ili usluga drugog
poduzetnika.
Migom se pod tim pretpostavkama razumijevaju zatieni znakovi osobito: rijei
(ukljuujui osobna imena%& /rtei& slova& brojke& obli/i proizvoda ili nji.ova pakiranja&
trodimenzionalni obli/i& boje kao i kombina/ije svi. ve spomenuti. znakova (l. '. #akona o
igu& *ar. nov. "0(6!(.& dalje #M%. : #M-u spomenuti znakovi navedeni su primjera radi (rije
JosobitoB%& jer u dananje doba te.nikoga i te.nolokog napretka igom bi se mogao
obu.vatiti i neki novi elektroniki znak.
Mig u LN se stjee prijavom i registra/ijom pri =ravnom zavodu za intelektualno
vlasnitvo LN (dalje #avod%. Legistra/ijom nazivamo upis iga u registar igova koji vodi
#avod& ali i igova koji su predmet meunarodne registra/ije koji vrijede i u LN (l. ". i .
M$#-a%.
1ako neki s obzirom na to je li rije o znaku za robu ili usluge razlikuju robni
(proizvodni% od uslunog iga& oba glede zatite& postupaka za priznanje itd. imaju istu pravnu
sudbinu& te stoga tu razliku ne treba initi. #akonom o industrijskom dizajnu (*ar.
nov."0(6!(.& dalje #$1=% utvruju se uvjeti za zatitu dizajna i utvruje se sam pojam dizajna
i proizvoda.
Dizajn u smislu #$1=-a znai vanjski izgled proizvoda u /ijelosti ili dijela proizvoda
koji proizlazi iz njegova obiljeja& osobito /rta& kontura (obrisa%& boja& oblika& teksture i6ili
materijala samoga proizvoda i6ili njegove ornamenta/ije.
Proizvod znai bilo koji industrijski ili zanatski predmet& ukljuujui& meu ostalim&
dijelove namijenjene uklapanju u sloeni proizvod& pakiranje& opremu knjiga& gra,ike
simbole i tipogra,ske oblike slova& ali iskljuujui raunalne programe.
3loeni proizvod znai proizvod koji je sastavljen od vie dijelova koji se mogu
zamijeniti tako da doputaju rastavljanje i ponovno sastavljanje proizvoda (l. '. #$1=-a%.
1ndustrijskim dizajnom titi se dizajn u onoj mjeri u kojoj je nov i u kojoj ima
individualni karakter.
"0
=izajn koji je primijenjen na proizvod ili sadran u proizvodu koji ini sastavni dio
sloenog proizvoda smatra se novim i individualnog karaktera samo:
- ako sastavni dio& nakon to je ugraen u sloeni proizvod& ostaje vidljiv pri normalnoj
uporabi toga proizvoda
- u mjeri u kojoj ta vidljiva obiljeja sastavnoga dijela samostalno udovoljavaju
uvjetima novosti i individualnosti karaktera.
*ormalna uporaba u gornjem smislu (l. (.--. #$1=-a% znai uporabu krajnjeg korisnika
proizvoda& koja ne ukljuuje odravanje& servisiranje ili popravak proizvoda.
1$.3. Obveze davatelja licencije
=avatelj li/en/ije ima sljedee obveze:
- u odreenom roku predati stje/atelju li/en/ije predmet li/en/ije i svu te.niku
dokumenta/iju potrebnu za praktinu primjenu predmeta li/en/ije (l.0!. #$$%
- dati stje/atelju li/en/ije sve upute i obavijesti potrebne za uspjeno iskoritavanje
predmeta li/en/ije (l. 0!-. #$$-a%
- jamiti da pravo iskoritavanja predmeta ugovora pripada njemu& da na predmetu
ugovora nema tereta i da iskoritavanje nije ogranieno u korist nekoga treeg (l.
0!0. #$$-a%
- jamiti stje/atelju li/en/ije izvodljivost i uporabljivost predmeta li/en/ije (l. 0!2.
#$$-a%.
1$.4. Obveze stjecatelja licencije
3tje/atelj li/en/ije ima sljedee obveze:
- platiti davatelju li/en/ije ugovorenu naknadu u vrijeme i na nain odreen ugovorom
(l. 0". #$$-a%&
- iskoritavati predmet li/en/ije na ugovoreni nain& u ugovorenom opsegu i u
ugovorenim grani/ama& to znai da stje/atelj li/en/ije ne moe predmet li /en/ije
iskoritavati drukije nego stoje to ugovoreno (l. 0"!. #$$-a%&
- suzdrati se od koritenja naknadno usavreni. predmeta li/en/ije (to se ne odnosi na
nove pronalaske koji se patentiraju% ako zakonom ili ugovorom nije drukije
odreeno (l. 0"!. #$$-a%&
- uvati predmet li/en/ije u tajnosti ak i kad nije rije o patentiranom izumu& nego i
kad su posrijedi nepatentirano iskustvo i znanje (l. 0"". #$$-a%&
- obiljeiti robu oznakom na kojoj je vidljivo da je proizvod proizveden po li/en/iji)
zakonodava/ je tom odredbom& uz interes davatelja li/en/ije (prodor na daljnje
trite% i interes stje/atelja li/en/ije (mi smo partner poznate tvrtke%& prije svega
nastojao zatititi interes potroaa& koji mora biti in,ormiran o podrijetlu proizvodnje
(l. 0"(. #$$-a%&
"8
- u sluaju da se naknada odreuje u zavisnosti od opsega iskoritavanja& stje/atelj
li/en/ije mora podnijeti izvjea o opsegu iskoritavanja i obraunu naknade (l. 0"-.
#$$-a%.
Provjera znanja
". ;to moe biti predmet ugovora o li/en/iji9
'. ;to obu.vaa izraz Jindustrijsko vlasnitvoB9
(. : emu je bitna razlika izmeu ugovora o li/en/iji od ugovora o kupoprodaji @ kada je
npr. predmet ugovora neki izum9
. >oe li biti zatiena oznaka zemljopisnog podruja proizvoda i usluga9
-. Preko kojeg se dravnog tijela ostvaruje zatita industrijskog vlasnitva9
2. ;to jami davatelj li/en/ije svom suugovaratelju glede predmeta li/en/ije9
0. 8ako mora stje/atelj li/en/ije iskoritavati predmet ugovora i od ega se mora suzdrati9
Zadaci
". +nalizirajte ugovor o li/en/iji i utvrdite je li njime zatien interes potroaa.
'. :tvrdite u konkretnom ugovoru o li/en/iji jesu li strane ugovorile podruje primjene
ugovora& koritenje naknadni. usavravanja& prijenosa i si.
()*+,-.OS.* P/P*)*
U ovom dijelu upoznat ete:
OPENITO
(pojam; vrste, ope i posebne propise)
MENI!"
(pojam mjeni#no$ prava i mjeni%e; obi&je'ja mjeni#ni( pos&ova; teme&jne vrste
mjeni%a; bitne sastoj)e trasirane mjeni%e, nebitne sastoj)e mjeni%e; bjan)o*
mjeni%+; ,na#enje potpisa na mjeni%i i nje,ino i,-avanje; in-osament;
a)%eptiranje; ava&iranje; -ospje&ost; protestiranje; noti.i)a*%ij+; re$res; mjeni#n+
"7
t+'b+; ,astar+; mjeni#n+ interven%ij+; amorti,a%ij+; primjen+ mjeni%e +
me/+sobnom )re-itiranj+ pravni( osoba; es)ont)
0E1
(pojam i ,na#enje + pravnom promet+; ra,&i)+ i,me/+ #e)a i mjeni%e; bitne
sastoj)e; i,-avanje; vrste; prijenos; po-no2enje #e)a na isp&at+ i&i opo,iv; isp&at+
#e)a, protest ,bo$ neisp&ate, re$res i pri$ovore; ,astar+; t+'b+ i, teme&jno$
o-nosa; preina#eni i &a'ni #e))
O34E5NI!"
(pojam i sastoj)e)
567"8NI!" I 36N1O 567"8NI!"
(obi#n+ ,a-+'ni%+; bjan)o ,a-+'ni%+, ,a-+'ni%+ )ao vrije-nosni papir;
mo$+nost pobijanja)
20. OPENITO
20.1. Pojam
Frijednosni papir je pisana isprava kojom se njezin izdavatelj obvezuje njezinu
zakonitom imatelju da e ispuniti obvezu upisanu na toj ispravi (l. ""(-. #$$-a%. 4rabina iz
vrijednosnog papira vezana je za sam papir (l. ""!. st. ". #$$-a%.
3vaki vrijednosni papir mora sadravati sljedee bine sastojke:
". naznaku vrste vrijednosnog papira
'. tvrtku& odnosno naziv i sjedite& odnosno ime i prebivalite izdavatelja vrijednosnog
papira
(. tvrtku& odnosno naziv ili ime osobe na koju& odnosno po ijoj naredbi vrijednosni
papir glasi& ili naznaku da papir glasi na donositelja
. tono naznaenu obvezu izdavatelja koja proizlazi iz vrijednosnog papira
-. mjesto i nadnevak izdavanja vrijednosnog papira& a kod oni. koji se izdaju u seriji& i
nji.ov serijski broj
2. potpis izdavatelja vrijednosnog papira& odnosno ,aksimil potpisa izdavatelja
vrijednosni. papira koji se izdaju u seriji.
Posebnim zakonima za pojedine vrijednosne papire mogu biti odreeni i drugi bitni
sastoj/i. 1sprava& odnosno elektroniki zapis koji ne sadrava bilo koji od bitni. sastojaka ne
vrijedi kao vrijednosni papir. 1sto tako& vrijednosni papiri izdani u seriji koji ne sadravaju
bilo koji od bitni. sastojaka nemaju pravni uinak (l. ""(2. st. ". #$$-a%.
Pri vrijednosnim papirima& pravo bez isprava uope ne nastaje& pravo se ne moe bez
isprave prenijeti na drugoga i pravo se bez isprave ne moe ostvariti.
'!
Pravo u ispravi i isprava jedinstvena su pravna kategorija& pa pravo izvan papira
(isprave% i bez njega& te isprava (papir% bez upisanog prava ne ine vrijednosni papir

.
4akvi vrijednosni papiri su sljedee isprave: mjeni/a& ek& skladini/a& teretni/a
(konosoman%& dioni/a& obvezni/a& blagajniki zapis& potvrdaO o deponiranim sredstvima&
zaduni/a itd. <ez vrijednosni. papira danas je nezamisliva i unutranja i meunarodna
trgovina. : meunarodnom prometu pogotovo je esto vanije imati vrijednosni papir nego
robu jer je predmet transak/ije vrijednosni papir& a ne roba.
20.2. (rste
: zakonima& a jo vie u poslovnoj praksi i pravnoj knjievnosti postoji vei broj
kriterija prema kojima se sistematiziraju vrijednosni papiri. *avodimo samo najee.
Prema sadraju prava u popisu vrijednosne papire moemo podijeliti na:
- obveznopravne vrijednosne papire - kada se neko pravo odnosi na potraivanje u
nov/u ili nekoj drugoj inidbi (npr. mjeni/a& ek& obvezni/e%
- stvarnopravne vrijednosne papire - ija predaja zamjenjuje one predmete koji su na
tim papirima oznaeni& npr. teretni/a& tovarni list& skladini/a i si.
- korpora/ijske papire - kao to su dioni/e dioniki. drutava kojima se stjeu lanska
i imovinska prava u tim drutvima
- papire na zgoditke - kao to su sreake dravne lutrije na temelju koji. se stjee
pravo na zgoditak.
Prema nainu odreivanja imatelja prava iz vrijednosni. papira (na koga vrijednosni papir
moe glasiti%& dijelimo i.:
- na ime
- po naredbi
"("
- na donositelja.
Prema stupnju povezanosti s temeljnim poslom postoje:
- apstraktni
- kauzalni.
Prema objektu (predmetu% u svezi kojeg nastaje vrijednosni papir mogu biti:
- novani vrijednosni papiri
- robni vrijednosni papiri.
"("
PPo naredbiQ vrijednosni papir znai da se u papiru kao imatelj prava pojavljuje izriito oznaena osoba s
ovlasti da svojom naredbom odredi neku treu osobu kao korisnika isprave.
9Aoren/& F.& #$$ s komentarom& kom. k l. ""(-. #$$-a
'"
21. MJENICA
Pojam mjeninog prava i mjeni/e
>jenino pravo jest skup pravni. propisa kojima se ureuju pravni odnosi nastali iz
mjeni/e& njezini. potreptina i radnji sudionika u mjeninopravnim poslovima.
>jeni/a je vrijednosni papir po naredbi kojim njezin izdavatelj (trasant% izdaje
bezuvjetan nalog drugoj osobi (trasatu% da korisniku isprave (remitentu% isplati odreenu
svotu nov/a& odnosno sam izdavatelj se obvezuje na isplatuO
(
.
Aoren/& F.& 8omentar #4=& str. "7'.
$ mjeni/i i eku od domai. autora ponajprije vidi u: Lastovan& P.& Frijednosni papiri& mjeni/e i ek& #agreb&
"700.& a za enevski krug zemalja: <aumba/. - Ne,rme.l& ?e/.selgesetz und 3/.e/kgesetz& >Rn/.en& "788.
*astala je u talijanskim gradovima u S111. stoljeu. #bog rizika prijenosa nov/a&
trgova/ je u svojem gradu dao mjenjau svotu nov/a& a mjenja trgov/u uputni/u na odreenu
svotu u dravi ili gradu u koji je trgova/ putovao& upuujui ga na tamonjeg mjenjaa s
kojim je imao poslovne veze. =anas mjeni/a uglavnom ima znaenje kreditnog sredstva. #ato
se kae da mjeni/u izdaje onaj tko nema nov/a& a ek onaj tko ga ima (vidi to.''.'.%.
Obiljeja mjeni!nopravnih poslova
Pisani oblik. >jeni/a se uvijek izdaje u pisanom obliku. $bino se izdaje na mjeninom
blanketu& ali vrijedi i na drugome materijalu.
*pstraktnost mjeni!nog posla+ >jeni/a se izdaje u svezi s temeljnim pravnim poslom
(npr. kad prodavatelj prodaje kup/u robu na kredit uz mjeni/u& tada je kupoprodaja temeljeni
pravni posao%.
>jenini dunik u pravilu nema prava prigovora iz temeljnoga pravnog posla jer je
njegova mjenina obveza apstraktna. >jeni/a je papir javne vjere i ono stoje u njoj napisano
smatra se istinom.
,olidarnost mjeni!nih obveza+ 3vi potpisni/i mjeni/e odgovaraju solidarno imatelju
mjeni/e. 1matelj mjeni/e ima pravo prema svima. +ko postupi prema pojedinim obvezni/ima&
nije duan pridravati se reda kojim su se oni obvezali. $sobitost mjenini. obveza jest u
tome to imatelj mjeni/e ima pravo za.tijevati naplatu od regresni. obveznika tek ako se
utvrdi da glavni dunik nije ak/eptirao odnosno isplatio mjeni/u) potpisnik mjeni/e koji je
iskupio mjeni/u ima pravo od svi. dunika traiti naplatu /jelokupnog potraivanja.
&emeljne vrste mjenica
4rasirana mjeni/a (trata% jest mjeni/a u kojoj izdavatelj (trasant% mjeni/e poziva drugu
osobu (trasata% da imatelju mjeni/e (remitentu% isplati odreenu svotu nov/a (l. ". #akona o
mjeni/i& u daljnjem tekstu #>%.
Flastita mjeni/a je ona u kojoj se izdavatelj (trasant% obvezuje da e odreenu svotu
platiti imatelju mjeni/e (remitentu% (l. "!7. #>-a%. 4u nema poziva trasatu na ak/eptiranje i
plaanje mjeni/e kao pri trasiranoj mjeni/i. 1zdavatelj (trasant% vlastite mjeni/e odgovara za
isplatu onako kao to odgovara ak/eptant trasirane mjeni/e (l. ""'. st. l.#>-a%.
-itni sastojci trasirane mjenice
#akon o mjeni/i za.tijeva da trasirana mjeni/a ima osam bitni. sastojaka:
- oznaku da je mjeni/a napisana u samom slogu isprave& na jeziku na kojemu je
sastavljena&
- bezuvjetni uput da se plati odreena svota nov/a&
- ime onoga koji treba platiti (trasat%&
- oznaka dospjelosti&
- mjesto gdje se plaanje treba obaviti&
- ime onoga kome se ili po ijoj se naredbi mora platiti (remitent%&
- oznaka dana i mjesta izdanja mjeni/e&
- potpis onoga koji je izdao mjeni/u (trasant% (l. ". #>-a%.
.ebitni sastojci mjenice
4o su takvi sastoj/i koje mjeni/a moe sadravati& ali ona vrijedi ako i. i nema. *ebitni
sastoj/i su na primjer:
- naznaka JsolaB& to znai daje mjeni/a izdana samo u jednom primjerku
- naznaka Jpo naredbiB - mjeni/a je papir& koja je po prirodi stvari Jpo naredbiB& pa tu
oznaku nije potrebno stavljati u tekst) ako se stavi& to je radi vizualnog pojaanja
njezina sadraja
- naznaka Jne po naredbiB - re/ta (rekta% klauzula oznauje da se mjeni/a ne moe
prenositi indosamentom& nego samo graanskopravnom /esijom
- Jklauzula pokriaB - Jvalutna klauzulaB - Jvrijednost primljena u robiB - to je
gospodarski temelj izdaanja mjeni/e. *aime& zato trasant izdaje mjeni/u remitentu i
zato trasat ak/eptira mjeni/u& ne vidi se iz mjeni/e& ali se taj odnos moe u mjeni/i
naznaiti i to je tzv. Jklauzula pokriaB.
-janko%mjenica
<janko-mjeni/a (bijela& nepotpuna% takva je mjeni/a koja nema sve bitne sastojke. $na
prema tome nije mjeni/a& a takva isprava postaje mjeni/om kada se prema sporazumu strana
naknadno ispune bitni sastoj/i - zato je i zovu buduom mjeni/om (l. "2. st. '. #>-a%. 1pak
ona se esto rabi i trasat esto ak/eptira bjanko-mjeni/u& a imatelj mjeni/e poslije ispunjava
ostale sastojke. +ko se bjanko-mjeni/a ispuni naknadno& suprotno postojeem sporazumu&
povreda tog sporazuma ne moe se prigovoriti imatelju mjeni/e osim ako ju je stekao sa zlom
nakanom (dolus% ili ako je pri stje/anju mjeni/e postupio s grubom nepozornou (/ulpa lata%
(l. "2. st. '. #>-a%.
#na!enje potpisa na mjenici i njezino izdavanje
Ladnje u mjeninom prometu sastoje se uglavnom od potpisivanja mjeni/e. 3vaki
valjani potpis na mjeni/i znai odreenu obvezu. Potpisivanje se u naelu obavlja u vlastito
ime. >jeni/om se moe obvezati svaka osoba koja se prema propisima graanskoga ili
trgovakog prava moe ugovorom obvezati.
Potpisivanje se moe obaviti po zastupniku) mjeni/u moe potpisati zastupnik u ime
zastupanog.
4ko se na mjeni/i potpie kao zastupnik drugoga premda za to nije ovlaten& ili kao
zastupnik prekorai ovlasti& osobno je po njoj obvezan& a ako je platio& ima prava koja bi imao
toboe zastupani (l. 8. #>-a%& lani zastupnik (,alsus pro/urator%.
4rasant izdaje i potpisuje mjeni/u. 4rasant svojim potpisom postaje prvi dunik i
odgovara da e mjeni/a biti ak/eptirana i isplaena. $n odgovara za isplatu mjeni/e i onda
ako u mjeni/i stavi klauzulu da ne odgovara za ak/ept. 4rasant se moe osloboditi
odgovornosti za ak/ept& ali svaka odredba kojom se oslobaa za isplatu smatra se da nije ni
napisana (l. 7. #>-a%.
Indosament
3vaka mjeni/a& i kad nije izriito trasirana po naredbi& moe se prenijeti indosamentom
(l. "!. st.l. #>-a%. $d toga pravila izuzima se re/ta-mjeni/a& tj. mjeni/a u kojoj je trasant
zabranio prijenos indosamentom naznakom klauzule Jne po naredbiB. Le/ta-mjeni/a moe se
prenijeti samo /esijom (l. "!. st. '. #>-a%. Lazlika izmeu prijenosa indosamentom i
/esijom je u tome to se pri /esiji mogu novom vjerovniku staviti svi prigovori koji su se
mogli staviti prijanjem vjerovniku prema pravilima graanskog prava& a pri prijenosu
indosamentom ne mogu se staviti nikakvi prigovori osim ako je imatelj mjeni/e svjesno
(dolozno% postupio na dunikovu tetu (l. "2. st. ". #>-a%. Alede oblika indosamenta&
mjeni/a se indosira tako da dosadanji imatelj mjeni/e (indosant% odreuje pisanom izjavom
na mjeni/i da se mjenina svota plati drugoj osobi - novom vjerovniku (indosataru% i tu izjavu
potpie. =osadanji imatelj mjeni/e indosiranjem od mjeninog vjerovnika postaje mjeninim
dunikom.
1ndosament se obino obavlja na poleini& ali vrijedi ako je napisan i na prednjoj strani.
+ko na mjeni/i nema mjesta& za mjeni/u se vee poseban list - alon (l. "'. st. ". #>-a%.
1ndosament ne mora oznaavati novog korisnika& a moe se sastojati i od samog potpisa
indosanta - bjanko-indosament. 8ad se indosament sastoji od samog potpisa indosanta& mora
biti napisan na poleini ili alonu (l. "'. st. '. #>-a%. 8ada je indosament neispunjen
(bjanko%& onda imatelj mjeni/e moe:
- ispuniti bjanko indosament bilo svojim imenom bilo imenom druge osobe
- dalje indosirati mjeni/u bjanko ili na ime druge osobe
- jednostavno predati mjeni/u treoj osobi (l. "(. st. '. #>-a%.
1ndosamentom se prenose sva prava koja proistjeu iz mjeni/e (l. "(. st.l. #>%.
1ndosant odgovara da e mjeni/a biti ak/eptirana i isplaena& osim ako u ino-dosamentu nije
drukije odreeno (l. ". st. ". #>-a%.
1ndosament mora biti bezuvjetan. +ko je stavljen uvjet& smatra se kao da uvjet nije
napisan (l. "". st. ". #>-a%. =jelomian indosament je nitetan& a indosament na donositelja
vrijedi kao bjanko-indosament (l. "". st. '. i (. #>-a%.
#akonitim imateljem mjeni/e smatra se onaj tko dri mjeni/u i dokae svoje pravo
neprekinutim redom indosamenata. Prvi je indosant remitent. Primjenom indosamenta
mogue je neogranieno /irkuliranje mjeni/e u prometu. 3vaki puni indosament poveava
sigurnost naplate jer svaki potpisnik odgovara mjeninom vjerovniku& odnosno svim svojim
sljedni/ima& da e i mjeni/a biti ak/eptirana i isplaena.
*kceptiranje
+k/ept je trasatova izjava uz potpis na mjeni/i o pri.vaanju trasantova poziva da plati
mjeninu svotu. 4ime on postaje ak/eptant i osoba na koju se obraaju ima-telji mjeni/e.
1matelj trasirane mjeni/e& kao i onaj koji je samo dri& moe je sve do dospjelosti podnijeti na
ak/eptiranje trasatu u mjestu njegova prebivanja (l. '!. #>-a%. 4rasat moe& ali ne mora& u
svakoj trasiranoj mjeni/i odrediti da se podnese na ak/eptiranje i odrediti rok za podnoenje
(l. '". st. ". #>-a%. 4rasant moe i zabraniti da se mjeni/a podnese na ak/eptiranje& osim
- kada je posrijedi trasirana mjeni/a plativa kod tree osobe&
- u mjestu razliitome od mjesta u kojemu trasat prebiva&
- kada je posrijedi trasirana mjeni/a na odreeno vrijeme po vienju (l. '". st. '. #>-
a%.
+ko se mjeni/a unato zabrani podnese na ak/eptiranje& pa je trasat ak/eptira& ak/ept
vrijedi. >jeni/a trasirana na odreeno vrijeme po vienju mora se podnijeti na ak/ept u roku
od godine dana od dana izdanja. 4rasant moe taj rok skratiti ili produljiti& a indosanti samo
skratiti (l. ''. #>-a%.
4rasat obino potpisuje ak/ept na prednjoj strani mjeni/e& ali ak/ept vrijedi i ako je
stavljen na poleini. +li ako je trasat stavio samo potpis bez ostali. oznaka& on mora biti
stavljen na prednjoj strani mjeni/e. 3am ak/ept izraava se rijeju Jpri znajemB& Jak/eptiramB
ili kojom drugom rijeju koja to isto znai (l. '. st.l. #>-
a%.
+k/ept mora biti bez uvjeta& ali se moe ograniiti na jedan dio mjenine svote. 3vako
drugo u ak/eptu sadrano odstupanje od sastojaka mjeni/e smatra se odbijanjem ak/epta
(l.'-. #>%. +k/eptom se trasat obvezuje mjeni/u platiti po dospjelosti (l.'0. #>%.
*valiranje
+val je mjenino jamstvo kojim se moe osigurati isplata mjenine svote u /jelini ili
jednim dijelom (l. '7. st. ". #>-a%. +valist je redovito trea osoba& ali moe biti i koji od
potpisnika mjeni/e (l. '7. st. ". #>-a%.
Eamstvo se u mjeni/i daje pismenim izrazom per aval& Jkao jama/B i si.& te potpisom
avalista. =ovoljan je i sam potpis na prednjoj strani mjeni/e ako to nije potpis trasanta ili
trasata. =ajui izjavu o jamstvu& avalist treba izjaviti za koga jami. +ko se iz mjeni/e ne vidi
za koga je dan aval& vrijedi prema zakonu jamstvo za trasanta (l. (!. #>-a%. +valist
odgovara onako kako odgovara onaj za koga jami. *jegova obveza vrijedi i ako je obveza za
koju jami nitetna iz bilo kojega drugog razloga osim zbog ,ormalnog nedostatka. 8ad isplati
mjeni/u& avalist ima pravo regresa& i prema onome za koga je jamio i prema svima onima
koji su tome prema mjeni/i odgovorni (l. (". #>-a%.
Prikriveno jamstvo - iro - pojavljuje se ee nego otvoreno jamstvo& tj. prikriveni
jam/i su svi indosanti jer su solidarno obvezni platiti mjeninu svotu ako je ne plati ak/eptant.
Dospjelost
Pod dospjelou mjeni/e razumijeva se u mjeni/i naznaeno vrijeme kada se mjeni/a
treba isplatiti& tj. kad mjenina svota dospijeva za isplatu.
>jeni/a dospijeva onako kako je u njoj naznaeno& a mora biti naznaen jedan od etiri
naina dospjelosti jer je dospjelost jedan od bitni. sastojaka mjeni/e (l. ". to. . #>-a%.
(jenica po vienju
$dreivanje roka dospjelosti mjeni/e po vienju znai da se mjeni/a moe podnositi na
naplatu prema prosudbi imatelja mjeni/e. >jeni/a po vienju dospijeva im se podnese na
isplatu. $na se mora podnijeti na isplatu u roku od jedne godine (zakonski rok% od dana
izdanja. 4rasant moe taj rok skratiti ili odrediti dulji& a indosanti samo skratiti (l. ((. #>-a%.
>jeni/om po vienju smatra se i mjeni/a kojoj nije odreen rok dospjelosti (l .'. st. '.
#>-a - zakonska presump/ija%. =ospjelost mjeni/e po vienju oznauje se izrazom Jpo
vienjuB& Jim se podnese na isplatuB& &&u svako doba kad isplatu traiB i si.
(jenica na odreeno vrijeme po vienju
$dreivanje toga roka znai da se mjeni/a mora naplatiti u odreenom roku nakon
podnoenja (prezenta/ije% mjeni/e na ak/ept (tj. vienje%. 4akav rok obino se oznauje
izrazom Jza mjese/ (dva& pet% dana po vienju (po ak/eptu% platiteB. Lok dospjelosti te
mjeni/e rauna se dodavanjem utvrenog vremena oznaenoga u mjeni/i danu kada je
ak/eptirana. >jeni/a na odreeno vrijeme po vienju mora se podnijeti na ak/eptiranje u roku
od godine dana od dana izdanja (zakonski rok%. 4rasant moe taj rok skratiti ili odrediti dulji&
a indosanit samo skratiti (l. ''. #>-a%. =ospjelost mjeni/e na odreeno vrijeme po vienju
izraunava se bilo prema danu ak/epta& bilo prema danu protesta (l. (. st. ". #>-a%. +ko
ak/eptant odbije ak/ept ili propusti (svjesno ili nesvjesno% staviti datum ak/epta& mjeni/a se
mora prije zakonskog roka dospjelosti od godine dana od izdanja podnijeti na protest radi
utvrivanja datuma. =ospjelost e se raunati od dana protesta (l. (. st. ". u vezi sa l. '.
st. '. #>-a%. 4o je protest zbog nedatiranja ak/epta& koji mora poduzeti imatelj mjeni/e protiv
trasanta i indosanata kako bi odrao svoja regresna prava.
(jenica na odreeno vrijeme od dana izdanja
4a mjeni/a dospijeva istekom naznaenog vremena od datuma izdanja ili od vienja (l.
(-. st. ". #>-a%. =ospjelost se oznauje tono naznaenim vremenskim jedini/ama (godine&
mjese/i& tjedni& petnaest dana& osam dana& pola mjese/a%. Primjeri/e& Jtri mjese/a od dana
izdanjaB. Lok tee od dana izdanja& a izraunava se uz pomo kalendarskog poklapanja& a ne
izravnim brojanjem dana. *a primjer& mjeni/a izdana ". sijenja s rokom od etiri mjese/a od
dana izdanja dospijeva ". svibnja iste godine bez obzira na to to sijeanj i oujak imaju po ("
dan& travanj (! dana& a veljaa '8 ili '7 dana. 3lino tome& mjeni/e izdane '7. veljae s rokom
od mjese/ dana od dana izdanje dospijevaju '7. oujka iako je '7. veljae bio posljednji dan u
mjese/u. : rok se ne uraunava dan izdanja mjeni/e.
(jenica na odreeni dan
4a mjeni/a dospijeva na odreeni dan (l. (2. #>-a%& npr. '-.-.'!!-.& tj. dan dospjelosti
ne ovisi ni o danu izdanja ni ak/eptiranja.
Protestiranje
*e ak/eptira li trasat mjeni/u& ili ne datira ak/ept mjeni/e koja dospijeva na odreeno
vrijeme po vienju& ili ne isplati mjeni/u& ili ako samo djelomino ak/eptira i isplati mjeni/u&
to se mora utvrditi javnom ispravom. =a bi se ona dobila& mora se podignuti protest. Protest
se podie pri protestnom tijelu ovlatenome zakonom koje je mjesno mjerodavno za osobu
protiv koje se podie protest (l. 27. st. ". #>-a%. Prema l. 7". #akona o javnom biljenitvu
(*ar. nov. 0867(% javni biljeni/i ovlateni su za protestiranje mjeni/e& ekova i ostali.
vrijednosni. papira& a prema
Pravilniku o javnobiljenikim protestnim upisni/ima (*ar. nov. (867% vode protestne
upisnike.
:z za.tjev za provoenje protestnog postupka& javnom se biljeniku dostavljaju
mjeni/a i potrebni poda/i. Protestno tijelo poziva trasata da ak/eptira& odnosno plati mjeni/u&
a ako on to ne uini& javni biljenik utvruje odbijanje ak/epta& odnosno plaanje& i o tome
imatelju mjeni/e daje javnu ispravu.
3vr.a protesta sastoji se u tome da bi imatelj mjeni/e stekao pravo regresa od regresni.
obveznika. 1matelj mjeni/e ne mora podizati protest te se tako osloboditi obveze podizanja
protesta radi regresa ako je trasant& indosant ili avalist stavio i potpisao na mjeni/i odredbu
Jbez protestaB& Jbez trokovaB i si. (l. -. st. ". #>-a%. 4rasantova odredba odnosi se na sve
potpisnike& a indosanta i avalista samo na one za koje su oni tako odredili (l. -. st. (. #>-a%.
Lokovi podizanja protesta: Protest zbog neak/eptiranja mo,a se podii u rokovima
odreenima za podnoenje na ak/eptiranje (l. (. st. '. #>-a%.
Protrest zbog neisplate:
- mjeni/a na odreeni dan ili na odreeno vrijeme od dana izdanja ili od vienja mora
se podii jednog od dva radna dana koji dolaze odma. za danom plaanja mjeni/e
- mjeni/a po vienju mora se podnijeti u rokovima odreenima za podizanje protesta
zbog neak/eptiranja (l. (. st. (. #>-a%
*akon navedeni. rokova ne moe se podii protest i gubi se pravo na regres. Protest
mora sadravati:
- prijepis protestirane mjeni/e
T ime ili tvrtku prema ijem se za.tjevu i protiv koje osobe podie protest
- potvrdu da traena osoba nije ispunila inidbu koja se na temelju mjeni/e od nje
za.tijeva& ili daje protestno tijelo nije moglo nai u njezinu poslovnom uredu ili
stanu& odnosno& ako ju je i nalo& iz bilo kojeg razloga nije joj moglo priopiti za.tjev
- mjesto& dan& mjese/& godinu i sat& kao i mjesto gdje je poduzet ili bezuspjeno
poduzet protestni postupak
- registarski broj protesta& potpis i peat protestnog tijela (l. 0". #>-a%
.oti/ikacija
$ odbijanju ak/eptiranja ili isplate imatelj mjeni/e mora izvijestiti svojeg indosanta i
trasanta u roku od etiri dana nakon protesta ili nakon dana podnoenja mjeni/e ako je bio
osloboen od podizanja protesta - to se zove noti,ika/ija (l. . st. ". #>-a%. 8ad je indosant
primio obavijest& on mora u roku od dva dana izvijestiti svojeg indosanta i tako redom.
Propust pravodobne noti,ika/ije nema za posljedi/u gubitak mjenini. prava za onoga tko ju
je propustio pravodobno noti,i/irati& ali on odgovara za tetu koja nastane zbog njegova
propusta i to do visine mjenine svote (l. . st. 0. #>-a%.
0egres
Legres je pravo imatelja mjeni/e da od trasanta& indosanta i ostali. regresni. obveznika
za.tijeva isplatu mjeninog duga kad trasat odbije ak/ept ili isplatu mjeni/e& ili kad je zbog
steaja prestala sigurnost redovite naplate. =a bi sauvao pravo na regres& imatelj mjeni/e
mora obaviti protest kako je opisano pod '.".
#akon razlikuje:
Legres prije dospijea mjeni/e:
- ako je ak/eptiranje odbijeno
- ako je otvoren steaj nad imovinom trasata ili je trast postao nesposoban
za isplatu
- ako je otvoren steaj nad imovinom trasanta koji je zabranio podnoenje
mjeni/e na ak/ept.
Legres nakon dospijea mjeni/e:
- ako nije plaena u /ijelosti ili djelomino (l. '. #>-a%) regresni za.tjev
imatelj mjeni/e moe postaviti bilo pojedinano protiv kojega regresnog obveznika:
ak/eptanta& trasanta& indosanta ili avalista& ili pak protiv svi.& jer su svi solidarni
obvezni/i (l. 2. #>-a% (tzv. za.tjev per saltum%.
- 1matelj mjeni/e ima pravo za.tijevati od onoga protiv koga ostvaruje regres:
- svotu za koji mjeni/a nije ak/eptirana ili isplaena kao i kamate ako su
bile u mjeni/i odreene
- zateznu kamatu obraunatu u skladu s propisom kojim se ureuje visina
stope zatezne kamate
- trokove protesta& poslani. izvjetaja& kao i ostale trokove.
+ko se regres trai prije dospjelosti& od mjenine svote odbija se eskont po stopi koju
odreuje N*<& a koja vrijedi na dan regresa (l. 0. #>-a%.
(jeni!na tuba
1matelj mjeni/e naplatu moe ostvariti mjeninom tubom ako nastane spor zbog
neplaanja. 4uba se podnosi sudu na ijem se podruju nalazi sjedite& odnosno prebivalite
tuenika
-
& ili sudu na ijem se podruju nalazi mjesto plaanja. 3ud na za.tjev imatelja
mjeni/e izdaje mjenini platni nalog koji nakon isteka roka od tri dana& ako nije bilo
prigovora postaje pravomonim i ovrnim.
: mjeninopravnim odnosima dunik je ogranien u davanju prigovora kako bi mjeni/a
to lake /irkulirala u prometu. 3ubjektivni prigovori proizlaze iz izravnoga pravnog odnosa
izmeu mjeninog dunika i imatelja mjeni/e (npr. da dunik od vjerovnika nije primio
pokrie u nov/u& robi i si.& da bjanko-mjeni/a nije ispunjena prema ugovoru itd.%. =unik ne
moe staviti prigovor protiv onoga mjeninog vjerovnika s kojim nije nastao odnos iz kojega
proizlazi prigovor ako je vjerovnik mjeni/e stekao savjesno.
$bjektivni prigovori proizlaze iz mjenine isprave (npr. da mjeni/a nije valjana& daje
isplaena od glavnog dunika& daje potpis na mjeni/i krivotvoren% i on se moe staviti svakom
imatelju mjeni/e.
#a sporove koji se pokreu na temelju tube imatelja mjeni/e protiv njezini. potpisnika
mjerodavan je sud na ijem se podruju nalazi mjesto plaanja (l. "!0. #>-a%.
#astara
>jenina naplata moe se ostvariti dok ne nastupi zastara. Frijeme zastare razlikuje se
prema tome protiv koga se postavljaju mjenini za.tjevi.
3vi mjeninopravni za.tjevi protiv ak/eptanta zastarijevaju za tri godine od dospjelosti.
>jeninopravni za.tjevi imatelja mjeni/e protiv trasanta i indosanata (regresni duni/i%
zastarijevaju za jednu godinu od protesta& odnosno od dospjelosti& ako je imatelj mjeni/e
osloboen od podizanja protesta.
>jeninopravni za.tjevi indosanata jedni. prema drugima i protiv trasanta zastarijevaju
za est mjese/i od dana kada je protiv nji. pokrenut postupak na sudu ili je indosant mjeni/u
iskupio (l. 08. #>-a%.
:Alavni mjenini dunik je: ". trasant dok mjeni/a nije ak/eptirana& '. izdatnik vlastite mjeni/e& (. ak/eptant& . avalist
nekog od prve troji/e.
(jeni!na intervencija
>jenina interven/ija jest ak/eptiranje ili isplata mjeni/e od strane interveni-jenta.
4rasant& indosant ili avalist mogu u mjeni/i naznaiti osobu koja e prema potrebi ak/eptirati
ili platiti. 1ntervenirati moe netko i prema vlastitoj ini/ijativi& tj. osoba koja nije
mjeninopravni obveznik.
8ad intervenijent ak/eptira mjeni/u& odgovara prema imatelju mjeni/e i prema
indosantima koji dolaze za dunikom za koga je intervenirao onako kako odgovara taj dunik
(l. -0. #>-a%. 8ad plati& stjee ona prava koja proizlaze iz mjeni/e protiv onoga za koga je
platio i protiv oni. koji su njemu mjeninopravno obvezni (l. 2'. #>-a%.
*mortizacija
$naj kome je nestala mjeni/a moe nadlenom sudu mjesta plaanja predloiti daje
amortizira. : prijedlogu se mora iznijeti glavni sadraj nestale mjeni/e i uiniti vjerojatnim
daje predlagatelj tu mjeni/u imao ili da mu na njezinu temelju pripada neko pravo. +ko sud
nae da su podneseni poda/i dovoljni& izdat e oglas& u kojem e izloiti glavni sadraj nestale
mjeni/e s pozivom da je onaj kod koga se nalazi pokae sudu u roku od 2! dana& jer e je
inae sud& po proteku tog roka& oglasiti za ponitenu. $glas se objavljuje u *arodnim
novinama (l. 7!. #>-a%. +ko se mjeni/a u roku oznaenom u oglasu ne podnese& tada sud
oglauje nestalu mjeni/u amortiziranom i o tome izvjeuje ak/eptanta& odnosno trasanta
neak/eptirane mjeni/e ili trasanta koji je zabranio podnoenje mjeni/e na ak/ept stavljajui
mu na znanje da mjeninu svotu moe platiti predlagau amortiza/ije. *a temelju
amortizirane mjeni/e ne mogu se ostvarivati nikakva mjenina prava.
3vr.a amortiza/ije jest da na temelju odluke o amortiza/iji predlagatelj moe protiv
ak/eptanta ostvariti mjenina prava kao da ima neamortiziranu mjeni/u. +li mjenini dunik
nee morati ispuniti obvezu isplate ako dokae da je predlagatelj bespravno dobio odluku o
amortiza/iji (l. 7'. #>-a%.
Primjena mjenice u meusobnom kreditiranju pravnih osoba
Pravne osobe mogu u svezi s predmetom svojeg poslovanja ili zbog ostvarivanja
poslovne suradnje davati kredite drutvima& ostalim pravnim osobama i graanima. >jeni/a
je u tim odnosima instrument koji pojaava dis/iplinu u ispunjavanju obveza vraanja kredita.
Lobno kreditiranje izmeu subjekata trgovakog prava mnogo je ee nego novano.
*ovano kreditiranje obavljaju banke (novana mjeni/a%. Lobno kreditiranje nastaje
onda kada jedno drutvo prodaje drugom robu na kredit. Pritom se moe rabiti mjeni/a kao
robna ili poslovna mjeni/a.
Lobna mjeni/a je mjeni/a koja potjee iz posla kupoprodaje robe na kredit. 8ao
prodavatelj pojavljuje se u-pravilu proizvoa neke robe& a kupa/ je osoba koja se bavi
verinom trgovinom ili krajnji korisnik. : takvim robno-kreditnim poslovima roba je objekt
(predmet% pravnog posla koji kupa/ uzima na kredit& a za osiguranje vraanja je tzv. robna
mjeni/a& koja osim pravne ima i gospodarsku ,unk/iju.
Poslovna mjeni/a je iri pojam od robne mjeni/e jer u poslovne mjeni/e ubrajamo npr.
mjeni/u koju korisnik usluge potpisuje izvoditelju za obavljenu uslugu na kredit.
1skont 2diskont3 mjenica
Iskont mjeni/e znai odbijanje ugovoreni. ili odreeni. kamata od jo nedospjelog
potraivanja unaprijed& prilikom kupnje mjeni/e& tako da se prodavatelju mjeni/e isplauje
mjenina svota umanjena za svotu kamata od dana kupnje mjeni/e do njezina pokria.
Leeskont je ponovno eskontiranje ve eskontirane mjeni/e. Pri reeskontu odbijaju se
kamate od reeskonta do dospijea.
22. EK
22.1. Pojam i zna!enje pravnom promet
Gekovno pravo jest skup pravni. propisa kojima se ureuju pravni odnosi u ekovnom
prometu& potreptine eka i radnje sudionika u ekovnopravnim poslovima.
Gek je vrijednosni papir kojim izdavatelj (trasant% nalae trasatu da iz njegova pokria
isplati zakonitom imatelju eka odreenu novanu svotu.
*a ek se primjenjuju mnogi instituti kao i na mjeni/u. *o osim neki. slinosti s
mjeni/om u te.nikom smislu& ek se od nje razlikuje i glede oblika i sadraja i glede radnji
koje treba poduzimati da bi se postigli odreeni pravni uin/i. #akon o eku sadrava odredbe
koje se odnose samo na ek& no osim toga upuuje i na primjenu odreeni. propisa #akona o
mjeni/i (npr. odredbe o valjanosti& o protestu& o zastari& o amortiza/iji& o postupku za sudsko
ostvarivanje ekovnopravni. i regre-sni. za.tjeva i si.%.
Gek je vezan za mjeni/u ne samo u poslovnom nego i u didaktikom smislu. #a dobro
razumijevanje eka& njegove pravne prirode& potreptina& ekovni. radnji i si. mora se dobro
poznavati mjeni/a.
8ako je ek vrijednosni papir vrlo blizak mjeni/i& to se i ekovna naela vei nom
poklapaju s mjeninim naelima uz odreene razliitosti koje su vezane za posebnu ,unk/iju
eka kao platenog sredstva. 4ako i za ek vrijedi naelo ,ormal nosti& naelo inkorpora/ije
(nema ekovne obveze bez eka%& naelo strogosti (pridravanje svi. potreptina i rokova&
poduzimanje radnji i si.%& naelo solidarnosti (svaki potpis na eku stvara solidarnu
odgovornosti potpisnika prema imatelju eka%& naelo samostalnosti (svaki potpis na eku
stvara samostalnu obvezu% itd.
Prednosti to i. ek prua u razvijenom svijetskom gospodarstvu nisu mimoile ni nau
zemlju. : gospodarstvu je uporaba eka bila i prije razvijena& a sada se i graani sve vie
slue ekom. : meunarodnom platnom prometu razvili su se u posebnim podrujima osobiti
obli/i eka (u turizmu travellerOs /.eUue& Iuro/.eUue i si.% kojima se plaa bez uporabe
deviza.
Gek sve vie istiskuje plaanje gotovim nov/em i u unutranjem i u meunarodnom
platnom prometu& a prednosti plaanja ekom oituju se viestruko.
22.2. )azlike izme# !eka i mjenice
Pri eku se pojavljuju iste potreptine i radnje kao i pri mjeni/i pa je ,unk/iju eka
najlake s.vatiti uoavanjem razlika izmeu mjeni/e i eka.
Prema naem #akonu o eku& ekovi plativi u zemlji mogu biti trasirani samo na banku
kao trasata (l. ". st. '. #G-a%. +ko je ek plativ izvan zemlje& moe se prema zakonu mjesta
plaanja trasirati i na druge osobe (l. '. st. '. #G-a%.
: mjeninom pravu trasat naelno moe biti svaka osoba& iako je to u praksi redovito
bankovna institu/ija.
: trenutku izdavanja eka trasant mora imati pokrie kod trasata u nov/u ili novanom
kreditu& a mjeni/a moe biti trasirana i na onu osobu kod koje trasant uope nema pokrie ili
ga nema u trenutku izdavanja mjeni/e.
: naem pravu nije potrebno ak/eptiranje eka jer je nuno pokrie kod trasata. Pri
mjeni/i podnoenje na ak/ept uvjet je isplate kako bi imatelj mjeni/e mogao ostvariti
regresno pravo (l. '!.- '8. i '.- (. #>-a%.
Gek se moe i opozvati (l."-. #G-a%& a izdana mjeni/a ne moe.
Pri vlastitoj mjeni/i trasant i trasat ista su osoba (l. "!7. #>-a%& a pri eku trasant i
trasat moraju uvijek biti razliite osobe (l. ". #G-a%.
>jeni/a se moe indosirati i na trasata& a indosiranje eka na trasata vrijedi samo kao
priznani/a o isplati (l. 8. st. 2. #G-a - osim ako trasat ima vie poslovni/a& a indosiranje je
obavljeno u korist poslovni/e koja se nalazi u mjestu razliitome od onoga na koje je ek bio
trasiran%.
4rasirana mjeni/a ima osam bitni. sastojaka& a ek est. *a eku nije nuna naznaka
remitenta& a na mjeni/i jest& pa se ek moe izdati i na donositelja& tj. na neodreenog imatelja
eka.
Gek je sam po sebi vrijednosni papir po vienju pa nije potrebno u eku odreivati rok
dospijea. *a mjeni/i se taj rok mora uvijek oznaiti (l. ". #> i l. ". #G-a%.
Prema tome& temeljna razlika izmeu mjeni/e i eka jest u tome to ek slui kao
instrument plaanja i prema svojoj prirodi plateno je sredstvo& a mjeni/a ima ponajprije
ulogu kreditnog sredstva. $datle i izreka da mjeni/u izdaje onaj tko nema nov/a& a ek onaj
tko ga ima& ali ne plaa u gotovini zbog uinkovitijeg koritenja nov/a (vidi to.'".".%.
22.3. 1itni sastojci !eka
Gek mora imati est bitni. sastojaka:
". naznaku da je ek napisan u tekstu isprave& a ako je isprava izdana na stra-
nom jeziku& izraz koji na tom jeziku odgovara pojmu eka
'. bezuvjetan naputak da se plati odreena svota nov/a iz trasantova pokria
(. ime trasata
. mjesto plaanja
-. mjesto i dan izdanja
2. potpis trasanta (l. ". #G-a%.
#a valjanost eka nije potrebna naznaka remitenta ni rok dospijea& to proizlazi iz
prirode eka. Gek je& u pravilu& vrijednosni papir na donositelja (l. -. #G-a% pa oznaka
remitenta nije nuna& a kako se uvijek plaa po vienju (isprava u kojoj je dospijee drukije
odreeno ne vrijedi%& nema ni potrebe da se dospijee oznauje kao potreptina eka (l. 44+
#G-a%.
22.4. *zdavanje !eka
Gek se smije trasirati samo na onu osobu (trasata% kod koje trasant ima pokrie kojim
moe raspolagati na temelju sporazuma s trasatom. <udui da nema ak/epta& trasant odgovara
za isplatu. 3vaka odredba kojom bi se trasant nastojao osloboditi odgovornosti za isplatu
smatra se da nije ni napisana.
4rasant koji izda ek bez pokria duan je imatelju eka naknaditi tetu (l. . #G-a%& a
osim toga& kanjava se kazneno.
22.5. (rste !eka
=va su temeljna kriterija podjele ekova: prema nainu odreivanja korisnika (nainu
izdavanja eka%& te prema obliku i namjeni eka.
Podjela !eka s obzirom na na!in odreivanja njegova korisnika
Prema nainu na koji trasant odreuje korisnika (remitenta% razlikujemo: ek na ime&
ek na donositelja i ek po naredbi.
ek na ime jest ek na kojem je izriito naznaeno ime remitenta& odnosno tvrtka
drutva& odnosno pravne osobe. 4rasat je& u pravilu& duan isplatiti ek samo onoj osobi koja
je naznaena kao remitent& ali kako je ek vrijednosni papir i nami jenjen /irkula/iji& i ek na
ime moe se prenositi.
Gek moe glasiti i na ime trasanta (l. -. st. . #G-a%.
ek na donositelja jest ek koji glasi na svaku osobu koja ima ek i podnese ga trasatu
na isplatu.
Gekom na donositelja smatra se onaj u kojemu je to izriito naznaeno& primjeri/e
Pplatite donositeljuP) u kojemu o tome nije nita naznaeno (zato i kaemo daje ek
vrijednosni papir na donositelja%) ek koji glasi na ime& a sadrava i oznaku Pili donositeljuQ
(npr. platite Eosipu Eosipoviu Pili donositeljuP%. Gek na donositelja u kojemu su trasant i
trasat jedna osoba& ne vrijedi (l. -. st. '. #G-a%.
ek po nared!i jest ek u kojemu je naznaeno da se mora platiti po naredbi
odreene osobe (npr. Pplatiti po naredbi >arka >arkovia 1vi 1viuQ%. Gek po naredbi je ek
u kojem je poimen/e naznaeni remitent ovlaten naznaiti svaku drugu osobu kao novog
ovlatenika eka.
23. OBVEZNICA
Pojam
$bvezni/a (3/.uldvers/.reibng& njem.& <ond engl.% vrijednosni je papir kojim se
izdavatelj obvezuje da e osobi oznaenoj na obvezni/i& tj. na ime ili po njezinoj naredbi&
odnosno donositelju obvezni/e isplatiti odreenog dana iznos naveden u obvezni/i ili u
anuitetnom kuponu. $bvezni/a je instrument kreditiranja i prema svojoj pravnoj prirodi je
ugovor o kreditu.
-itni sastojci
$bvezni/a sadrava ove temeljne sastojke:
- oznaku da je obvezni/a
- tvrtku& odnosno naziv i sjedite izdavatelja
- ime kup/a& odnosno oznaku da obvezni/a glasi na donositelja
- novanu svotu na koju obvezni/a glasi
- visinu kamatne stope ako je plaanje kamata predvieno
- postotak udjela u dobiti ako je tako predvieno (parti/ipativna obvezni/a%
- rokove otplate glavni/e i kamata
- mjesto i nadnevak izdavanja
- serijski i kontrolni broj obvezni/e
- ,aksimil potpisa ovlateni. osoba
- prava iz obvezni/e.
+ko je rije o obvezni/i s garan/ijom& na prednjoj strani obvezni/e oznauje se i tvrtka&
odnosno naziv i sjedite garanta.
8ad je rije o obvezni/i s kamatnim (anuitetnim% kuponima& a to je najee& na
poleini obvezni/e oznauju se rokovi otplate glavni/e& kamata& odnosno anuiteta) to je tzv.
amortiza/ijski plan.
+ktom o izdavanju obvezni/a mogu se kup/ima utvrditi posebne pogodnosti ili
olaki/e.
$bvezni/a se moe zamjenjivati za ostale vrste vrijednosni. papira sukladno zakonu i
tijelu odluivanja izdavatelja
"(2
.
2. ZADU!NICA I BJANKO ZADU!NICA
24.1. Obi!na zadnica %zapljena ra!na po
pristank dnika'
"#$
Pojam i predmet zapljene
$bina zaduni/a je takva isprava temeljem koje dunik& na kojoj je javno ovjeren
njegov potpis& daje svoju suglasnost da se radi naplate potraivanja odreenog vjerovnika
zaplijene odreeni ili svi rauni koje dunik ima kod pravni. osoba ovlateni. da obavljaju
poslove platnog prometa& te da se nova/ s ti. rauna& sukladno izjavi u ispravi& izravno
isplauje vjerovniku.
=unik moe biti svaka ,izika i pravna osoba.
24.2. 1janko zadnica %zapljena ra!na na
temelj bjanko zadnice'
<janko zaduni/a je takva isprava temeljem koje trgova/ - dunik& na kojoj je javno
ovjeren njegov potpis& daje svoju suglasnost da se radi naplate vjerovnikova potraivanja
zaplijene odreeni ili svi rauni dunika kod pravni. osoba koje obavljaju poslove platnog
prometa& pri emu e svota biti naknadno upisana u ispravi& te da se nova/ s ti. rauna&
sukladno njegovoj izjavi sadranoj u toj ispravi& izravno s rauna isplate vjerovniku koji je
odreen u ispravi ili koji e naknadno u nju biti upisan (l. "8(a. st. ". $#-a%.
Lazlika izmeu obine (l. "8(. $#-a% i bjanko zaduni/e (l. "8(a. $#-a% jest u
sljedeem:
- u obinoj zaduni/i mora se odma. odrediti osoba vjerovnika& u bjanko zaduni/i ne
mora
- obinu zaduni/u moe izdati svaka ,izika i pravna osoba& a bjanko zaduni/u samo
trgova/ (prema #4=-u% i tada je zaduni/a institut trgovakog prava
- u obinoj zaduni/i mora& a u bjanko zaduni/i ne mora biti oznaena svota
potraivanja
- u obine zaduni/e njezinom dostavom pravnoj osobi& koja obavlja poslove pravnog
prometa na propisan nain& zaduni/a ima uinak pravomonog sudskog rjeenja o
ovrsi kojim se zapljenjuje potraivanje prema raunu i prenosi na ovr.ovoditelja radi
naplate (l. "8(. st. ". in ,ine i l. "8(. st. (. $#-a%& a u bjanko zaduni/e uredna
dostava s naknadno upisanim potraivanjem i poda/ima o vjerovniku zapljenjuje se
potraivanje prema raunu i prenosi izravno na vjerovnika (l. "8(a. st. '. $#-a%
- oblik i sadraj bjanko zaduni/e s najviim svotama koje se mogu upisati u pojedine
vrste ti. isprava propisuje ministar pravosua
"(7
.