Saff 326

Potovani itatelji!
Ovim putem vas obavjetavamo da je iz tampe izala knjiga Povratak u Dennet, autora Muhameda Nasirudina el-Uvejda, koju je na bosanski jezik preveo Abdusamed Nasuf Buatli. Knjiga Povratak u Dennet je tivo koje se ita u jednom dahu. Ona tretira osnovne ivotne teme i na jednostavan i dopadljiv nain objanjava smisao ivota na dunjaluku kroz prizmu islama i nudi smjernice i upute za smislen i sretan ivot na ovom i postizanje potpunog uspjeha i sree na buduem svijetu. Zato nikako ne propustite priliku da kupite knjigu Povratak u Dennet!
Informacije na tel: 061 515-515/ 061 736-651
SAFF broj 326
Sadraj
Hutbe iz tri sveta mesdida
Medina: El-Mesdidu-n-nebevijj (Poslanikova damija u Medini) ovjekov ponos je u pokornosti (predanosti) Allahu
Polumjesec
kolegijum Kako se Nenad Velikovi i drugovi mu ismijavaju sa Allahovim rijeima
10
Politika i drutvo
Sandak Prijepoljski Bonjaci bojkotirali obiljeavanje 100 godina osloboenja Stare Srbije
17 21 29 32 56 62
Intervju
20. internacionalno takmienje u hifzu asnog Kurana u Kairu Abdullah Kapo osvojio drugo mjesto u kategoriji 10 duzeva
Zanimljivo
Had kroz prostor i vrijeme Stazama bosanskih hadija
Ialamske teme
Feljton: Tako se pobjeuje oaj 14 dio Od drumskog razbojnika do uenjaka i pobonjaka
Islamnet
Haiti Haiani spas nalaze u islamu
Islambosna
Islamske teme Muslimanski identitet i kola miljenja
19. oktobar - 4. zu-l-hidde
Uvodnik
RTRS-ovsko nasilje nad Impressum

bosanskim patriotskim interesima
ostoji li na svijetu i jedna drava ija nogometna reprezentacija igra vaan me, a da ni jedan od tri dravna rtv servisa (BHT, FTV, RTRS) taj me ne prenosi, odnosno, da jedan od tri dravna kanala (RTRS) direktno prenosi nogometnu utakmicu susjedne drave, dok se utakmica reprezentacije te drave moe pratiti tek na jednoj nedavno osnovanoj privatnoj televiziji? I tu nije kraj... Na toj privatnoj televiziji komentator govori jezikom susjedne drave (Srbije), tako da imate osjeaj da reprezentacija vae drave pripada drugoj dravi, jer se o njoj govori tuim jezikom. Osjeaj koji godinama nose rijetki povratnici u apartheidsku RS, kad ne mogu pratiti dravni rtv kanal, ve su primorani pratiti velikosrpske medije, sada se preselio na cijelu Bosnu i Hercegovinu, jer smo u petak, 12. oktobra, u povodu utakmice Grka BiH, svi mogli osjetiti gorinu ponienja, izbaenosti, potlaenosti, drugorazrednosti, zato to ni na jednom od tri dravna kanala nije bilo prenosa ove utakmice, a to je na FaceTv, gdje je prenoena utakmica, sportski komentator bio ekavac Marjan Mijajlovi, koji je svojim ekakvskim izgovorom, zapravo, posrbijanio nau reprezentaciju i osakatio na patriotski osjeaj. Bukvalno reeno za Bosnu i Hercegovinu se ne moe navijati na ekakvskom! Kao to se za Srbiju ne moe navijati na bosanskom, i na ijekakvskom. Tamo su golovi lepi, ovdje su golovi lijepi! Zamislimo kako bi prokljuala Srbija da im Sabahudin Topalbeirovi prenosi poteze njihovog nacionalnog tima! Uope se ne moe dogoditi, nezamislivo je, da Televizija Srbije, kao dogaaj od nacionalnog znaaja, ne prenosi utakmicu srbijanske reprezentacije. Srbi, kao i svi drugi, toliko dre do svenacionalnog znaaja nastupa nogometne reprezentacije da su ak direktan prenos velikosrpskom logikom! utrpali na javni rtv servis susjedne drave. Naime, Radio-televizija manjeg bh. entiteta, szv. RS, prenosila je 12. oktobra me Srbija Belgija, a 16. j gj oktobra me Makedonija Srbija. ta je to nego separatistiko, velikosrpsko nasilje nad dravnim poretkom Bosne i Hercegovine, koja, kao i svaka druga drava, ima pravo da svojoj dravnoj
reprezentaciji u nogometu dadne vei znaaj, nego reprezentaciji susjedne drave?! Ovdje se dogodilo trostruko nasilje nad patriotskim interesima graana BiH. Prvo, niim se ne moe opravdati opredjeljenje RTRS da prenosi utakmice srbijanske reprezentacije, a ne reprezentacije drave u kojoj postoji ta RTRS, i taj entitet u kome su svi narodi i graani, po Odluci Ustavnog suda o konstitutivnosti ravnopravni. Ako menadment RTRS misli da su Srbi ravnopravniji od Bonjaka, Hrvata i ostalih, onda vri krivino djelo diskriminacije, na koje bi moralo reagirati Tuiteljstvo, pa i Visoki predstavnik. Ovaj sluaj mora dobiti odgovor, ili emo s pravom povjerovati da Tuiteljstvo i OHR podstiu diskriminaciju nesrba i ruenje ustavnog poretka. Drugo, injenica da preostala dva dravna rtv servisa, BHT i FTV, nisu nali za shodno da prenose utakmicu Grka BiH, ve su ko zna kakvim kanalima to prepustili privatnoj FaceTv, otvara pitanje odgovornosti menadmenta ovih javnih rtv servisa, za koje se sada moe sumnjati da rade za velikosrpske i velikohrvatske interese jer blokiraju pravo bh. graana da na svojim dravnim kanalima prate utakmicu dravne reprezentacije. Ako je bosanskohercegovaka RTRS mogla prenositi me reprezentacije susjedne drave, kako onda BHT i FTV nisu mogle prenositi me reprezentacije svoje drave? Odgovor je samo jedan: tako to sva tri menadmenta rade po istom ideolokom diktatu. I tree, moda je taj Marjan Mijajlovi simpatian voditelj, ali, pitanje nacionalne reprezentacije je pitanje patriotskog ponosa, kao to je to i jezik, uostalom. Mnogo se Marjan trudio da na ekavskom voli Bosnu, ali mu se znalo i omai da ne kae nai, ve kae Bosna, da ne govori u prvom, ve u treem licu, iz ega se vidjelo da smo mi za njega ipak stranci. Bosna se voli bosanskim jezikom. Fudbal je svugdje u svijetu najvanija sporedna stvar, ali je u naem sluaju postala izuzteno vaan kanal za proturanje srpskih separatistikih ideja, negiranja drave, autoovinizma i vrijeanja patriotskih osjeaja svih onih koji Bosnu i Hercegovinu doivljavaju kao svoju domovinu, to se na gornjem primjeru jasno i nedvosmisleno oituje.
Izdava GID SAFF Velikog sudije Graee 25, 72000 Zenica Trg solidarnosti 13, 71000 Sarajevo mob: +387 61 255 322 distribucija: +387 62 287 412 irorauni kod Raiffeisen banke dd BiH, Filijala Bugojno part br: 6764162000885351; transakcijski: 1613000022234395 Glavni i odgovorni urednik Semir Imamovi
Redakcija Abdusamed Nasuf Buatli, Nusret Hodi, Ezher Beganovi, Ramiz Hodi DTP Semir ii Lektor Abdulmedid Nezo Stalni saradnici: Subai H. Demal, Ismail Ibrahim, Meho Bai, Fatmir Alispahi, Safet Kadi, Anes Dunuzovi, Abdulvaris Ribo, Almir Mehoni, Amir Durmi, Saladin Kovaevi, Sejfudin Dizdarevi, Esad Mahovac, Erdem Dizdar, Fahrudin Sinanovi Ostali saradnici: emso Tucakovi, Ekrem Tucakovi, Nijaz Alispahi, Salko Opain, Nedim Harai, Adem Zalihi, Nedim Makarevi, Ale Kamber Direktor Semir Muji Direktor marketinga Semin Rizvi +387 62 343 635 Koordinator za dijasporu Ramadan Ruid +386 41 255 239 tampa EMANET d.o.o., Zenica asopis izlazi svakog drugog petka. Rukopisi, diskete i fotografije se ne vraaju. ISSN 1512-651X redakcija@saff.ba saffmagazin@yahoo.com www.saff.ba asopis je upisan u evidenciju javnih glasila u Federalnom ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod brojem 622
Hutba
Putevi ekstremizma su slijepe ulice

koje zavravaju bijedom i ponienjem na oba svijeta
ta je onda razlog to se meu muslimanima u tolikoj mjeri proirio ekstremizam, i onaj vjerski, olien u vjerskom fanatizmu raznih oblika, i politiki, olien u tiraniji vladajuih politikih oligarhija u muslimanskim dravama? Odgovor na ovo pitanje je vrlo jednostavan. Glavni razlog toj pojavi jeste upravo taj to muslimani ve odavno ne slijede Siratu-l-mustekim Pravi put onako kako to od nas trai islam i kako je Allah zadovoljan, pa smo umjesto toga morali nai zamjenu, a loa li je i pogubna bilo kakva zamjena Siratu-l-mustekimu HATIB: ABDUSAMED NASUF BUATLI
llah, d.., u Kuranu je objavio: I tako smo od vas stvorili pravednu (umjerenu) zajednicu (ummeten vesatan) da budete svjedoci protiv ostalih ljudi, i da Poslanik bude protiv vas svjedok. (El-Bekare, dio 143. ajeta). Muslimani svaki dan u toku pet dnevnih namaza, oko trideset puta proue dovu iz sure El-Fatiha: Uputi nas na pravi put (Siratul-mustekim)! Komentirajui i tumaei sintagmu: Siratu-l-mustekim Pravi put, IbnulKajjim el-Devzijje, rekao je: Nijedan put se ne moe nazvati Siratu-l-mustekim ako u sebi ne sadri pet svojstava: postojanost, dosezanje cilja, pribliavanje Allahu, irinu za one koji njime hode tako da ne moraju ii po njegovim ivicama, pomo da se lahko doe do cilja. (Medaridus-salikin, I/11-12.). Abdullah ibn Abbas prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: uvjate se ekstremizma i pretjerivanja u vjeri, jer su ekstremizam i pretjerivanje u vjeri upropastili narode prije vas. (Ibn Hiban, En-Nesai, Ibn Made). Ovi i mnogobrojni drugi kuranskohadiski tekstovi jasno govore koliko islam osuuje i zabranjuje svaki vid ekstremizma, a sve zbog njegovih nesagledivih tetnih posljedica, kako po pojedinca tako i po drutvo u cjelini. Izmeu ostaloga, islam zabranjuje ekstremizam, jer je on novotarija u vjeri. Zatim, ekstremizam je nepomirljiv sa sutinom islamskog uenja i poziva, a to je tolerancija, samilost i upuivanje ljudi na Pravi put kako bi ostvarili sreu na oba svijeta, dok je ekstremizam negacija samilosti i tolerancije Zabrinjavajue vijesti nam ovih dana dolaze iz Tunisa, u kojem se pojavio prvi vijesnik arapskog proljea, o sve otvorenijem sukobu izmeu nekih ekstremnih grupica i novoformirane vlade na elu sa Raidom Ganuijem, liderom politikog pokreta Nahda. Raid Ganui izjavio je da ti ekstremisti nisu opasnost samo za Nahdu, ve za slobodu i opu sigurnost u Tunisu. On je, kao vjernik i mudri politiki voa, posebno naglasio da ne eli nikakve sukobe meu muslimanima Tunisa i da e nova vlada dati sve od sebe da se taj problem rijei mirnim putem. Rekao je da on nee poduzimati nikakve represivne mjere, da svi muslimani u Tunisu moraju Nek s vlasti ode kralj Idris, biti isti i nikakav zulum im se ne pa makar ga naslijedio smije uiniti. I umjesto da tu Iblis! toplu, dobronamjernu i bratsku Odakle li samo poruku objeruke prihvate, eksta je onda razlog to se izvire i dolazi ta tremne skupine, koje sramote meu muslimanima u tolikoj bolesna tenja islam, otile su ak dotle da su primjeri proirio ekstremizam, i za ruenjem, onaj vjerski, olien u vjerskom jetili Ganuiju povratkom na vlast za anarhijom, i fanatizmu raznih oblika, i polidiktatora i ubice tuniskog naroda, zar zaista takvi tiki, olien u tiraniji vladajuih ubice islama, slobode, elementaljudi, pogotovo politikih oligarhija u muslimanrnih ljudskih prava, Ben Alija. I da ako se uzme u skim dravama? Odgovor na ovo paradoks bude potpun, mnogi od obzir da to ine pitanje je vrlo jednostavan. Glavnjih su bili proganjani i na spisku u ime izvornog ni razlog toj pojavi jeste upravo za ostrel u vrijeme strahovlade Ben islama i njegove taj to muslimani ve odavno ne Alija, pa ih je nova vlada na elu sa odbrane, ne slijede Siratu-l-mustekim Pravi Raidom Ganuijem amnestirala. uviaju da je put onako kako to od nas trai Do koje mjere se moe srozati njihova ideja islam i kako je Allah zadovoljan, ljudska linost i kakve bogalje i sliapsolutno pa smo umjesto toga morali nai jepce ekstremizam pravi od ljudi, retrogradna i da zamjenu, a loa li je i pogubna svjedoi i dogaaj koji se desio u njihova rabota, bilo kakva zamjena Siratu-lvrijeme demonstracija u Libiji i dugorono, mustekimu. Allah, d.., je karuenja kralja Idrisa, davne 1969. nanosi znio Jevreje etrdesetgodinjim godine. Naime, okupljena masa muslimanima lutanjem po pustinji nakon to demonstranata dola je pred dvonesagledivu su napustili Siratu-l-mustekim i rac kralja Idrisa i uzvikivala razne tetu krenuli putevima ekstremizma i parole. Jednu parolu, iako su je zablude. Islamski uenjaci kau mnogo puta ponovili, kralj nije da je to period u toku kojeg su dobro razumio, pa je pitao svoje izumrle generacije koje su bile saradnike, ta to rulja govori. Oni kliconoe te opasne devijacije i suprotstav- su mu rekli da uzvikuju: Neka vlast napusti ljanja Allahovoj uputi i sunnetu Allahovog Idris, pa makar ga naslijedio Iblis. Na to je poslanika, Musaa, a.s., Na nau veliku alost kralj Idris samo rekao: Amin! I zbilja, njihova i tugu, muslimansko lutanje kroz besplodnu elja i njihova dova je usliana! Dodue na vlast i surovu dunjaluku pustinju traje mnogo, nije doao direktno Iblis, ali jeste visokopozimnogo due i opet nikako da se opametimo. cionirani Iblisov pukovnik, Muamer Gadafi, Tragino je da i danas razne muslimanske koji je, udne li koincidencije, 40 godina, taskupine od marika do magriba i dalje ive u man onoliko koliko je trajalo jevrejsko lutanje ubjeenju da e ih putevi ekstremizma doves- kroz pustinju, tlaio svoj narod, muku djecu ti do cilja i izbaviti iz ponienja u kojem ive. im ubijao, a ensku na ivotu ostavljalo, pa je i udaljavanje ljudi od Allahove upute. Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: Poslat sam sa vjerom istog monoteizma i vjerom tolerancije (bil-hanifijje es-semha). ejhul-islam Ibn Tejmijje rekao je da je hanifijjet suprotan irku (pripisivanju Allahu sudruga), a termin semha suprotan je grubosti, tvrdokornosti i redukcionizmu. (Medmuul-fetava, XX/114). Kada je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, poslao Aliju, r.a., i Muaza ibn Debela, r.a., u Jemen kao daije ili misionare da tamonje krane pozivaju u islam, izmeu ostaloga, rekao im je: Olakavajte, a ne oteavajte; obveseljavajte, a ne rastjerujte (ljude od sebe). (Muslim).
onda s njima hareme pravio i orgijao i preko njih, njihove oeve i brau na uzdi drao, dravu im opustoio i svaku nadu u slobodu i bolje sutra bio unitio. I u Egiptu su ovih dana vrlo aktivne neke ekstremne skupine u svojoj propagandi protiv novoizabrane vlade i predsjednika dr. Muhammeda Mursija. Islam je utemeljen na mudrosti i ostvarivanju ovosvjetske i onosvjetske koristi Otuno je bilo sluati i gledati izvjesnog ejha Ahmeda Aua, kako, prije nekoliko dana, na jednoj lokalnoj egipatskoj televiziji, iznosi svoje stavove i gledateljima pokuava objasniti zato on i njegovi istomiljenici ne priznaju oficijelnu egipatsku vladu i predsjednika. Tako je na pitanje voditelja, da li smatra dr. Muhameda Mursija legitimnim predsjednikom i erijstskim voom Egipta, ko iz topa odgovorio: Ne, jer on nije postao predsjednik na legitiman erijatski nain, kroz pojam i koncepciju islamskog upravljanja i vlasti. On je na vlast doao demokratskim sistemom, a demokratski sistem je, kao to oni kau, graanska drava, a ne vjerska ili islamska. Legitimnom islamskom vladaru, daje se prisega na vjernost, a izbori su neto sasvim drugo. Ne znamo da li bi mu bilo od koristi i da li bi promijenio svoj stav ukoliko bi ta emisija bila reprizirana, pa da barem jedanput sam sebe preslua, ali sigurno znamo da bi mu, netom svrgnuti faraon Hosni Mubarak, koji svoje grijehe ispata jo na ovom svijetu skapavajui u mukama, za takvu izjavu prebacio barem milion dolara na njegov konto. Ta, zar se sada tako govori i nastupa?! Uistinu hrabro, nema ta! A u vrijeme Mubarekove, Ben Alijeve, Gadafijeve vladavine, nisu smjeli pisnuti. Samo na spomen imena ovih diktatora, muslimanima u tim dravama ledila se krv u ilama i kompletan njihov ivot bio je u znaku tri rijei: strah, ropstvo i smrt! Zbog toga je vano razbiti svaku sumnju u pogledu jedne stvari koju pojedinci meu nama muslimanima pokuavaju nametnuti, a to je, da oni demokratski sistem vlasti i sve ono to se pod tim podrazumijeva (glasanje, ulazak u parlament itd.), ele podvesti pod isto vjersko-doktrinarno pitanje, jer je za njih demokratija kao takva, zapravo nova vjera, to naravno nije tano. U tom smislu ni organiziranje izbora, glasanje i ulazak u parlament, sami po sebi ne znae nevjerstvo, jer veina islamskih uenjaka je slona oko toga da je princip izbornosti i glasanja u uspostavi vlasti, zapravo pitanje erijatske poli-
tike (sijasa e-erijje) kao ivotno vane oblasti se konano doekalo, decenijama ekano, za islam i muslimane. A cilj i svrha erijata arapsko proljee, kada je kao prvi bereket tog je ostvarenje koristi i interesa, i njihovo upot- proljea dola sloboda, odmah na startu, meu punjenje, kao i otklanjanje i anuliranje svake muslimanima se javlja druga vrsta ekstremizvrste tete. Rekao je Ibn Tejmijje: Islam- ma, onog vjerskog, ije voe proglaavaju bezsko zakonodavstvo ima za cilj djelimino ili vrijednim i nitavnim kompletan dosadanji potpuno ostvarivanje koristi i djelimino ili trud i politiko-ekonomski uspjeh i napredak potpuno otklanjanje tete. (Minhadu-s- u Egiptu, Tunisu i drugim arapsko-muslimansunneti-n-nebevijje, 1/147., 2/240., 3/118.). skim dravama. Odakle li samo izvire i dolazi A njegov uenik, Ibnul-Kajjim je kazao: ta bolesna tenja za ruenjem, za anarhijom, i Islamsko zakonodavstvo utemeljeno je na zar zaista takvi ljudi, pogotovo ako se uzme u mudrosti i ovosvjetskim i onosvjetskim ko- obzir da to ine u ime izvornog islama i njegove odbrane, ne uviaju da je njihova ristima i interesima. Apsolutna je ideja apsolutno retrogradna i pravda, milost, mudrost i korist. Ovo pitanje da njihova rabota, dugorono, (Ilamul-muvekkin, 3/1.). spada u ona nanosi muslimanima nesagledivu I ovo je stav veine islamskih pitanja koja tetu i sprjeava napredak na svim uenjaka i najveih islamskih ause rjeavaju poljima drutvenog ivota, i da je toriteta koji su dozvolili glasanje, putem to direktni atak na temelje islama. ak i u zemljama gdje su musidtihada, i Nama, dananjim muslimanlimani manjina, kao i ulazak u ako islamski ima, a posebno Arapima, Allah je parlament, poput: Reida Ridaa, uenjaci koji dao divan primjer u jednoj Turskoj ejha Bin Baza, ejha Usejmina, ispunjavaju sa jasnim islamistikim politikim ejha Nasirudina Albanija, ejha uvjete vostvom. Turska islamistika Abdurahmana Abdulhalika, ejh mudtehida vlast godinama, decenijama stvara Fevzana, dr. Nasira Omera, dr. i muftije, uvjete da Turska povrati staru Omera Ekara, dr. Jusuf el-Kardadonesu fetvu u slavu i da, kao islamska drava, vi, dr. Selmana el-Avde, dr. Abdulkorist glasanja bude simbol svekolikog napretka Kerima Zejdana i mnogih drugih. i ulaska u i lijep uzor Istoku i Zapadu. Zar Na koncu konca, ovo pitanje spaparlament, ne vide muslimanski ekstremi da da u ona pitanja koja se rjeavaju onda nema je proislamski orijentirano tursko putem idtihada, i ako islamski mjesta vostvo, uinilo Tursku jednom uenjaci koji ispunjavaju uvjete negiranju i od najbogatijih zemalja na svijetu. mudtehida i muftije, donesu odbacivanju Oni danas ekonomski toliko dofetvu u korist glasanja i ulaska u njihovog stava, bro stoje da su doli u situaciju da parlament, onda nema mjesta a pogotovo ne uzimaju kredite od MMF-a i negiranju i odbacivanju njihovog nema mjesta svjetskih banaka ve Turska tim stava, a pogotovo nema mjesta tekfiru i institucijama daje pare. Dok je u tekfiru i ekstremizmu, pobuni, taekstremizmu, isto vrijeme, Egipat, zemlja Ahmlasanju, sijanju smutnje i sl. pobuni, eda Aua, toliko osiromaena da talasanju, svom predsjedniku ne moe kuLijep primjer Turske sijanju smutnje piti dobro odijelo, a kamoli neto Da zakljuimo! Muslimani i sl. drugo, ali je za naeg brata Aua su godinama bili suoeni, i jo vano da on javno ne priznaje uvijek su u mnogim muslidr. Mursija za svog predsjednika manskim dravama, s vlau i da digne pobunu, pa makar svi ekstremnih diktatora koji su Egipani skapali od gladi i bijede. decenijama vladali nad muslimDakle, poruka ove hutbe jeste, da muslimani, anima, posebno Arapima, i koji su pokuali zbog raznih vrsta ekstremizama, politikih ubiti svaki damar islamijjeta i muslimanskog i vjerskih, ne mogu i nee moi na vrijeme durtvenog napretka. Sve to su muslimani u uhvatiti voz napretka i opeg prosperiteta tim dravama imali i to imaju, njihovi dikta- to, izmeu ostaloga, i jeste intencija islama. tori ekstremisti prodali su i predali uglavnom I sve dok ne ponemo iskreno, kvalitetno, u dumanske ruke i doveli svoj muslimanski dugorono, jednom rijeju, islamski razmiljati narod u robovsku poziciju. Uzmimo za prim- i dok ne ponemo ozbiljno i temeljito raditi ne jer samo naftu. I ptice na granama znaju da Za- moemo se nadati nikakvom napretku. Ukopadne sile svoju mo temelje na arapskoj nafti. liko ne bude ispravnog razmiljanja, istinskog Pretpostavimo da muslimanima nisu vladale planiranja i rada, onda e biti ekstremizma, a ekstremne politike oligarhije koliko bi mus- ekstremizam ne gradi ve rui, jer on je slijepa limani ojaali i napredovali i kakav bi odnos ulica koja zavrava bijedom i ponienjem na snaga na politikom terenu bio. I sada, kada oba svijeta.
Hutbe iz tri sveta mesdida

Mekka: El-Mesdidu-l-haram (asni hram u Mekki)
Had - pouke i poruke ovjekov ponos

Hatib: dr. Saud urejm Preveo i saeo: Amir Durmi ekka je najastniji i najsigurniji grad, a poznata je i po imenu Ummul-kura, tj. Majka svih gradova. Ona je plod dove naeg praoca Ibrahima, a.s., koji je dovio: GospoZbog daru na, ja sam neke potomke pokoravanja svoje naselio u kotlini u kojoj se j jj samo Njemu nita ne sije, kod Tvoga asnog i Njegovim vjernik ostavlja samo radi Allahrama, da bi, Gospodaru na, naredbama ha jer mu je On to tako naremolitvu obavljali; zato uini da i obavljanju dio, elei Njegovu nagradu i srca nekih ljudi eznu za njima propisa na oprost, pa makar i ne shvatao i opskrbi ih raznim plodovima nain kako je u potpunosti mudrost tih zada bi zahvalni bili. (Ibrahim, On to naredio, brana jer Uzvieni Allah radi i svaki hadija 37.). Svako ko razmisli o hiini ono to On hoe i ne pita se nada storijatu Mekke od najranijeg se zbog ega i zato. Hadije nagradi koju perioda do dana dananjeg, u tim danima to ee izgoje Poslanik, ima se emu uditi i uvijek navaraju telbiju kojom svjedoe s.a.v.s., novo ostajati zaprepaten i zaAllahovo neprikosnoveno jeobeao za uen. Ta kotlina je bila pusta, dinstvo, negirajui da postoji had obavljen nenaseljena i bezvodna, te su iko ko Mu je sudrug u vlasti na propisan i je ljudi zaobilazili u irokom i stvaranju. Zbog pokoravapotpun nain. luku, bjeei od tog, tada nenja samo Njemu i Njegovim gostoljubljivog i nepristupanaredbama i obavljanju pronog mjesta. Kasnije, u eri islapisa na nain kako je On to ma, Mekka je stoljeima bila naredio, svaki hadija se nada teko pristupano mjesto, a oni koji bi na- nagradi koju je Poslanik, s.a.v.s., obeao pustali svoje domove i kretali joj u susret s za had obavljen na propisan i potpun namjerom da obave obrede hada i umre, nain: Ko obavi had ne inei prijenajee bi se pri polasku opratali od svo- stupe i ne govorei vulgaran govor, kui jih ukuana jer se veliki broj njih nikada s se (s hada) vraa kao onog dana kada ga tog puta ne bi vratio. Drumski razbojnici, je majka rodila (tj. bez grijeha). (Buhaglad, bolest i epidemije, samo su neke od ri). A kada je rije o obredima hada, svi prepreka koje su se stoljeima hadijama oni se ubrajaju u zikr i velianje Uzvienalazile na putu do hodoaa ovih svetih nog Allaha. U tom kontekstu, Poslanik, mjesta, a danas, hvala Uzvienom Allahu s.a.v.s., je kazao: Tavaf oko Kabe, hod na tome, vidimo da je Mekka siguran i izmeu Saffe i Merve i bacanje kamenmiran grad, a put do nje je olakan ra- ia (na demretima), svi ti obredi nareznim vidovima olakica poput mirnog i eni su s ciljem velianja i spominjanja sigurnog puta, komfornih i brzih prevo- Allaha. (Ahmed). U toku obavljanja znih sredstava kao to su avioni, brodovi i saja, obrednog hodanja izmeu Saffe i vozovi. Rekao je Uzvieni Allah: I (Allah) Merve, Allahov poslanik, s.a.v.s., bi stao vam daje svega onoga to od Njega traite, na breuljak Saffu, te na njemu veliao i ako biste Allahove blagodati brojali, ne Allaha govorei: Nema boga osim Allabiste ih nabrojali... (Ibrahim, 34.). Pored ha Jednog i Jedinog Koji nema sudruga; toga, obavljanje hada je i dalje jedan vid Njemu pripada vlast i sva zahvala i On napora i potekoe i tako e ostati do Sud- je Svemogu. Nema boga osim Allaha njega dana. Had je mjeavina tjelesnog i Jednog i Jedinog, On je Svoje obeanje imovinskog ibadeta, a za njegovo obavlja- ispunio, i Svoga roba pomogao i sve nje hadiji je potrebno strpljenje i elina zdruene neprijatelje Sam porazio! Na volja, kao i odricanje od nekih stvari koje ovom mjestu se svaki hadija sjea ovih su mu inae dozvoljene. Tako je u toku rijei i biva vrsto uvjeren da e Uzvieni obreda hada zabranjeno kraenje kose i Allah Svoje obeanje ispuniti i islamu i nokata, intimno pribliavanje branome muslimanima na koncu podariti konadrugu, sklapanje braka i prosidba. Sve ovo nu pobjedu.
Medina: El-Mesdidu-n-nebevijj (Poslanikov mesdid u Medini)
je u pokornosti
(predanosti) Allahu
Hatib: dr. Ali ibn Abdurrahman elHuzejfi
vala Allahu, Apsolutnom Gospodaru, Koji je neovisan o svjetovima, i Kojem ne koristi pokornost pokornih, i ne teti grijeh grjenika. Ko uradi dobro djelo, postii e nagradu dobroinitelja, a ko odabere put grijeha, sam je sebi propast namijenio. Zahvaljujemo Allahu na mnogoborojnim i nebrojenim blagodatima, i svjedoimo da je samo On istinski Bog, Jedini, Koji druga nema, Stvoritelj svih stvorenja, i svjedoimo da je na vjerovjesnik i prvak Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, Njegov rob i poslanik, kojeg je On poslao sa uputom i istinitom vjerom, da bude milost svjetovima. Boe na, blagoslovi, smiluj se i spasi Tvoga roba i prijatelja Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, njegovu asnu porodicu i estite ashabe. Znajte, Allahovi robovi, da je istinski ponos u predanosti i pokornosti Allahu, snaga u osloncu na Njega, neovisnost u upuivanju svih svojih molbi i zahtjeva samo Njemu, uspjeh u potpunom obavljanju namaza, lijepa zavrnica u bogobojaznosti, srea i zadovoljstvo u dobroinstvu prema roditeljima, odravanju rodbinskih veza i lijepom postupanju prema drugim ljudima, smirenost srca u mnotvu zikra (spominjanja) Opeg Dobroinitelja, ureenost i stabilnost ivota u poduzimanju propisanih i ostavljanju vjerom zabranjenih uzroka, uz povjeravanje svih stvari Stvoritelju i Upravitelju, i izvravanju svih poslova na vrijeme, bez oklijevanja i nemarnosti. Propast ovjeka je u predavanju ovosvjetskim uicima i slastima i zadovoljstvu dunjalukom, u zaboravljanju onoga svijeta i okretanju od istine i robovanja Uzvienom Gospodaru, kao to kae Uzvieni: Onima koji ne oekuju da e pred Nas stati i koji su zadovoljni ivotom na ovome svijetu, koji su u njemu smireni, i onima koji su prema dokazima Naim ravnoduni prebivalite njihovo bit e Dehennem, zbog onoga to su radili. (Prijevod znaenja, Junus, 7., 8.); A ima li nepravednijeg od onoga koji, opomenut rijeima Gospodara svoga, njima lea okrene? Mi emo, zaista, kazniti
Kuds: El-Mesdidu-l-aksa
Nit uenog, nit onog koji ui

Sretan je onaj ko ui na primjeru drugih, a nesretan onaj na ijem primjeru drugi ue: Allahova prijetnja je istinita, pa neka vas nikako ivot na ovome svijetu ne zavara i neka vas u Allaha ejtan ne pokoleba. zlikovce! (Prijevod znaenja, Es-Sedde, 22.). Allah vam je dao pouku u prijanjim narodima i minulim generacijama, koje su bile dugovjenije od vas, snanijeg tijela, izotrenijih osjeaja, sa veim graditeljskim sposobnostima, i koje su podigle ogromne dvorce i tvrave, utvrde i gradove, ali im sve to na kraju nije koristilo i nije ih moglo spasiti od Allahove kazne. Kae Uzvieni: Njima smo dali mogunosti koje vama nismo dali; i sluh i vid i razum smo im dali, ali im ni sluh njihov ni vid njihov ni razum njihov nisu ni od kakve koristi bili, jer su Allahove dokaze poricali i sa svih strana ih je okruilo ono emu su se ismijavali. (Prijevod znaenja, El-Ahkaf, 26.). Sretan je onaj ko ui na primjeru drugih, a nesrtean onaj na ijem primjeru drugi ue: Allahova prijetnja je istinita, pa neka vas nikako ivot na ovome svijetu ne zvara i neka vas u Allaha ejtan ne pokoleba. Pripremite se za susret sa Allahom, sa, koliko god moete, dobrih djela, i neka vas nikako ne obmane dunjaluk i duga nada, da ne bi bili od onih za koje je Allah Uzvieni rekao: Kad nekome od njih smrt doe, on uzvikne: Gospodaru moj, povrati me da uradim kakvo dobro u onome to sam ostavio! - Nikada! To su rijei koje e on uzalud govoriti - pred njima e prepreka biti sve do dana kada e oivljeni biti. (Prijevod znaenja, El-Muminun, 99., 100.). Znajte da je svo dobro objedinjeno (sadrano) u oboavanju Allaha, Jedinog, Koji nema druga, u skladu sa Sunnetom (praksom) Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i uz iskren nijjet i istu ljubav prema Allahu i Njegovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem. Allahovo zadovoljstvo, oprost od grijeha, ulazak u Dennet i sreu na oba svijeta nemogue je ostvariti bez ibadeta (oboavanja Allaha, delle anuhu).
Hatib: Muhammed Ebu Senine Preveo i saeo: Esad Mahovac
lahovi robovi, o vi koji ovu svetu kuu ispunjavate namazom i ibadetom, vi ste svjedoci iskuenja koja nam se deavaju i koja su iz dana u dan sve gora i tea. Ovaj govor razumijemo mi, ali postoji li jo neko ko razumije jezik napaenog palestinskog naroda kojeg teroriu i nad kojim se iivljavaju. Zato se, sa ovog asnog mjesta, obraam mnogobrojnom islamskom ummetu i poruujem im da je dosta bilo slabosti, utnje i ponienja. Teak ivot kojim ivimo doao nam je samo zbog nae slabosti i ponienja u koje smo se vlastitim rukama bacili. O Allahovi robovi, probudite se i budite jedno srce. Vi u naem selefu imate divan uzor. Oni su islam irili s ljubavlju, iskrenou i radi istine. Nikome nisu inili nepravdu, niti su koga porobljavali. Nisu palili, ruili, niti su iiji imetak krali. Oni nisu drali irom otvorene zatvore, ve su ljudima nosili zastavu vjere, ljubavi i istine. Oni su znali za Allahove rijei: ... a ljudima lijepe rijei govorite. (El-Bekare, 83.) ili rijei: Na putu Gospodara svoga mudro i lijepim savjetom pozivaj i s njima na najljepi nain raspravljaj! (En-Nahl, 125.) Ovo je pravi is! lam, a ne vjera terorizma, kako ga nazivaju. Lau, tako mi Uzvienog Allaha, on nije
Od islama smo uzeli samo ime, namaz koji klanjamo je bez skruenosti, zekat dajemo licemjerno i ne dajemo ga onima kojima on zaista pripada. Panju poklanjamo vanjtini, a zapostavili smo sutinu stvari.
tvorevina ljudskih ruku, nego poziv ljudima u oboavanje Allaha Jedinoga. Ovaj ummet je simbol dobra i upute ljudima. Pogledajte nae prethodnike! Oni su svijet poduili civilizaciji i nemuslimanski uenjaci su uili od muslimana. Bili su voe na ovome stijetu, halife Allahove na Zemlji. A gdje smo mi u odnosu na te svjetiljke?! Danas ne vidimo ni uenog, g niti onoga koji ui. ta je razlog tome? Svakako da je to naa udaljenost od vjere. Od islama smo uzeli samo ime, namaz koji klanjamo je bez skruenosti, zekat dajemo licemjerno i ne dajemo ga onima kojima on zaista pripada. Panju poklanjamo vanjtini, a zapostavili smo sutinu stvari. Allahovi robovi, dani u kojima se nalazimo velika su ansa za popravak. U njima se uveava nagrada i u njima je No kadra koja je bolja od hiljadu mjeseci. Oistite svoj imetak i podijelite sadekatu-l-fitr. Posjeujte rodbinu i ljudima dobro inite, jer Allah, zaista, nee ponititi nagradu onima koji dobra djela ine. Ova ansa je na izmaku, pa zato potrudite se u preostalim danima. Allahovom poslaniku, Jusufu, alejhi selam, je reeno: Zato si gladan a u tvojim rukama su riznice, na to je odgovorio: Strah me je da se zasitim, i tako zaboravim na gladne. U ovim rijeima je poruka za nae vladare, trgovce i poslodavce koji iskoritavaju ljude i vraaju ih u ropstvo iz kojeg ih je Allah izbavio.
Polumjesec
Ludi polumjesec kolegijum
Ogledalo srpske propagande: Raspitivanje o cijenama kua predstavljeno kao teroristika prijetnja
Kako se Nenad Velikovi i drugovi mu ismijavaju sa Allahovim rijeima

rajem proteklog Ramazana, izaao je novi broj lista za kolsku p j praksu koji j se zove kolegijum. Na stranici 104, gj ovog broja, nalazi se naslov: ta se Njutnu spustilo na glavu i naveden je primjer iz udbenika, citiramo: nevjeronauke, u kojem se govori o tome kako Allah d.. sputa kiu s neba. U tom primjeru iz nevjeronauke vidi se navedeni ajet: Allah je Stvoritelj nebesa i Zemlje. On sputa s neba kiu i ini da pomou nje raaju polodovi kojima se hranite. I Ispod ovog izdvojenog dijela iz nevjeronauke dolazi dio, u kojem se urednitvo svojim komentarima ismijava sa Allahovim rijeima, dokazujui besmislenost rijei sputa i ukazuje na ispravnost rijei pada te navodi primjere: Kakva je razlika izmeu padobrana i sputobrana?, Da li studenti na ispitu padaju ili se sputaju?, Moe li se za padavicu rei sputalica?, Kako je ispravno napisati: iPad ili iSput? Da li bombe padaju Otvorene prijetnje
jetani Krmarica, banjalukog vikend naselja, ostali su zaprepateni nakon saznanja da se grupa vehabija nedavno raspitivala o cijenama nekretnina u ovom mjestu nadomak Banjaluke. Doli su u kombiju u kome su bila dvojica vehabija, dvije ene i nekoliko djece. Raspitivali su se za cijene naputenih vikendica na Krmaricama, ali i uopte koliko se kreu cijene kua, ispriala je Nezavisnim zabrinuta mjetanka koja je zamolila da joj ne navodimo ime. Nezavisne novine navode da su im iz Sipe potvrdili da je upoznata o navodnom raspitivanju o cijenama vikendica. uli smo da se grupa vehabija, iji identitet za sada nije poznat, pojavila u vikend naselju Krmarice, kod Banjaluke, te da se interesovala za cijene nekretnina. Radi se o operativnoj informaciji koju treba ispitati, dodao je izvor Nezavisnih iz SIPA. Tako to radi sprska propaganda. Mediji iz Republike Srpske koriste svaku priliku da ire strah od islama i muslimana. Izmiljenje lude prie o opasnim vehabijama najitanije su tivo u RS-u. Srpska propaganda se ne brine to je besmisleno bilo ije raspitivanje o cijenama kua predstaviti kao neku opasnu teroristiku prijetnju.
ili se sputaju? Zna li nekog da je sputen za otadbinu i druge. Dakle, autor nam eli poruiti da kia pada a ne da se sputa i da Allah d.. nije u pravu i da On kao Stvoritelj i Gospodar nebesa i Zemlje ne zna ta radi? A Autor p j projekta i odgovorni urednik g kolegijuma je Nenad Velikovi, knjievnik, docent na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Ovo otvoreno vrijeanje islaj j j ma je nedopustivo. ovjek koji je objavio navedenu uvredu ima otvorenu priliku da svoju antiislamsku ideologiju svaki dan podmee studentima Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Da mu to ide dobro od ruke najbolji pokazatelj su imena koja sainjavaju redakciju ovo glista. Namir, Enes, Jasmina, Osman i Asim su sva redakcija islamofoba Nenada Velikovia.
Tekfirovci pozivaju na ubistvo novinara Saffa

prolom broju Saffa pisali smo o deavanjima u Somaliji i atentatima nad somalijskim muslimanima koje vri p j j pokret E-ebaba. U toj vijesti osudili smo ubijanje somalijskih muslimana. Nakon izlaska Saffa uslijedila je neviena reakcija tekfirksih krugova. Tekfirska web stranica Putvjernika je sa neshvatljivom estinom pokrenula kampanju protiv Saffa. Na toj stranici Saffovci su direktno imenovani kao kafiri ili nevjernici. Meutim, prije nekoliko dana na nau e-mail adresu stigla je otvorena prijetnja i poziv na ubistvo novinara Saffa. Prijetnja je stigla sa e-mail adrese mekteba@ hotmail.com, koju koristi izvjesni Sabit iz Sarajeva, inae porjeklom iz Mostara. U nastavku prenosimo originalnu poruku sa svim adresama na koje je poslana prijetnje Saffu. From: mekteba guraba <mekteba@hotmail.com> T To: abdulhamid ulcinj <taqwa-video@ hotmail.com>; abdullah marko <abdullah. sarajevo@gmail.com>; abdurahman prizren <abuabdurrahmaan@hotmail. com>; temim <temmus@ live.com>; almir danska <stjena1@hotmail. com>; asmir <ns_ziga@ hotmail.com>; bosnjaci <redakcija@bosnjaci.net>;
eko <eko_bosna@hotmail.se>; emir krpo <ebuadnan@hotmail.com>; garib 75 swisse <garib75@msn.com>; minber info <info@ minber.ba>; n-um info <info@n-um.com>; saff 1 <redakcija@saff.ba>; saff 2 <marketing@saff.ba>; saff 3 <saffmagazin@yahoo. com>; saff 4 <saffdirektor@live.com>; salem <salembajramovic@ymail.com>; salih <pupavac2011@hotmail.com>; salembajramovic@gmail.com Brato fini, evo ti opet saljem. Javi mi sms-om jesi li otvorio u pdf-u i vidi li se sve, jel ok. Znaci sms-om da ne idem opet u net klub nije mi blizu kuce. Brato cuj ovo, hajmo dovesti Ash-Shababe da pobijemo one murtede u Saff-u. Daj konektuj se sa njima ti imas snjuru over the world of jihad, a brato. Da ti Allah podari svako dobro, sjetim te se cesto forceru stari, RA. hehe. P Poselami muslimane u Australiji. Jel Krema ziv.
10
Virtualni svijet stvarnosti
Press
Prijatelj dananje djece je ekran, u obinoj ili ful HD rezoluciji Nenad Kecmanovi: Bilo akadanje drutvene igre uivo odnosno djeca u dobi od 10 do 17 go- je inicijativa da se formira NIgre poputzamjenio virtualni svi- opredijeljene koji je osobe. Kolikoivotno SNSD za Herceg Bosnu i danas je j j dina. Period presudan za jet. Skrivaa, murke, mlade je virPlanova, a prije toga Klisa i palije za- tualni svijet postao opasan govori nam mijenile su danas popularne video igri- podatak da su se ve registrovali i prvi trei entitet prikljui ce na PC raunarima ili igrakim kon- ovisnici o video igrama. Prvi Centar za zolama. Dananje dijete gotovo da i ne odvikavanje otvoren je u Amsterdamu, Republici Srpskoj
zna ta je to igra u grupi. Jako je teko odgajatelju i uitelju da oragnizira djecu u grupama kako bi sa njima realizirao neku drutvenu igru. Prijatelj dananje djece je ekran, u obinoj ili ful HD rezoluciji. Oni predstavljaju nijemi spoj u kojem nema dijaloga, razmjene lijepih rijei. Ako ve treba neto da se kae, onda se iskoristi tastatura da se poalje poruka, i opet muk. Podaci kompanija koje se bave izradom videoigara su poraavajui. Naravno, ne za njih jer oni su ostvarili milonske profite, a roditelji milionske gubitke, u vidu proputenih sati koje su mogli da provedu sa svojom djecom. Brzo e aliti i jedni i drugi, ali tada povratka teko da bude. Jedna od kompanija koje kreiraju video igre objavila je da u svakom trenutku tri miliona ljudi igra njihovu igru, dnevno 12 miliona ljudi odigra bar jednu partiju, 32 miliona ljudi svakog mjeseca postane aktivni igra. Mjeseno se zabiljei milijardu odigranih sati u vie od 145 zemalja. Ne treba puno filozofirati da su to uglavnom mladi, Alkohola i igara Holandija, gdje su smjetene mlade osobe, ovisnici. Cilj terapije je da se oisti mozak od imaginarne spoznaje svijeta, ovisnicima nisu dostupni nikakvi elektronski ureaji pomou kojih se moe ostvariti bilo koji kontakt. Osnovna terapija je komunikacija sa ivim ovjek, jer takvi ovisnici gube osjeaj komunikacije sa ivim svijetom. Alarmi su upaljeni. Na roditeljima je da pokuaju to prije ostvariti veu i bolju komunkaciju sa svojim najdraim, nastojati provesti to vie vremena zajedno, probuditi kod djece osjeaj za socijalizaciju i zajedniku igru i zabavu. Da bi svima bilo ljepe...
Bosanci i Hercegovci e i ove godine popiti vie stotina miliona litara piva i drugih alkoholnih pia
proloj 2011. godini Bosna i Hercegovina je uvezla piva u vrijednosi od 135 mililona KM. Kada se toj koliini dodaju milioni litara domaeg piva statistika postaje potpuna. U ovoj godini do poetka oktobra mjeseca ve je uvezeno alkoholnog piva u vrijednosti preko 100 miliona KM. Pred nama su bajramski praznici. Kafii i brojne diskoteke najavljuju bajram-pijanke sa srbijanskim pjevaicama. U Bosni i Hercegovini nedostaje svega. Ali, zato alkohola ima milijardama litara.
Bosanci i Hercegovci e i ove godine popiti vie stotina miliona litara piva i drugih alkoholnih pia.
akon zavretka lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini ponovo je pokrenut stranaki maraton oko sklapanja koalicija za sklapanja vlasti na nivou drave i Federacije BiH. Taj proces podrazumijeva brojne tajne sastanke stranakih lidera. Dok se nai politiki lideri sastaju i dogovoraju o raspodjeli dravnih fotelja u srbijanskom listu Press, izdanje za Republiku Srpsku, prije nekoliko dana objavljena je kolumna Nenada Kecmanovia u kojoj se on bavi lokalnim izborima. U spomenutoj kolumni Kecmanovi otkriva detalje politikih dogovora izmeu bosanskih Srba i Hrvata o prekomopoziciji Bosne i Hercegovine. Tako, dobro informirani Kecmanovi otkriva informaciju da su Hrvati ak predlagali da se osnuje SNSD za Herceg Bosnu i da se taj entitet u budunosti pripoji Republici Srpskoj. Iako ova ideja izgleda kao suluda, cijenei politiku stvarnost u Bosni i Hercegovini vjerujemo da Hrvati i Srbi aktivno rade na zajednikom politikom nastupu protiv Bosne i Hercegovine. Oni su to oduvijek radili i sigurno nikada nee prestati sa svojim nastojanjima da rasture nau zemlju. A za te svrhe srpskohrvatski separatisti prihvataju ak i sulude ideje.
11
Sud BiH
Milorad Dodik, Ratko Mladi, Radovan Karadi
Komi priznao da je izvrio Tri ratna i poslijeratna druga pritisak da se sudi i osude su velik nastojanjima da iskoriste sva sredMladi i Karadi daliRepublike stvaseda se Biha sesravnikao izemljom i doprinos stvaranju bugojanski Bonjaci za Srpske, rekao je Milorad Dodik u da Bonajci porobe sa u ostatku Kaiprst beogradske TV Dodikovo srce i dua kucaju navodno etniko ienje emisijiOsim toga, Dodik je istakao Krajine.ritmu njegovih ratnih drugoB92. i diu u da se u Haagu ne sudi ni Republici va Mladia i Karadia. Hrvata Srpskoj ni Bosni i
Hercegovini. Takoer, Dodik je odbacio tvrdnje da bi ishod tih suenja mogao imati utjecaj na budunost zemlje. Ponovio je svoju ve iznesenu tvrdnju da u Srebrenici nije bilo genocida rekavi kako je odluka Meunarodnog suda pravde politiki motivirana kako bi se opravdali stavovi velikih sila. Ne treba nas uditi to Milorad Dodik iskazuje veliko potovanje prema Ratku Mladiu i Radovanu Karadiu. On je njihov ratni drug, a ratno drugarstvo se teko zaboravlja. Saff je f nekoliko puta objavio istup Milorada Dodika na ratnoj Narodnoj skuptini Republike Srpske, kada je u proljee 1995. godine u Sanskom Mostu ustao i pohvalio i podrao plan Ratka Mladia da se osvoji Biha. Dodik je tada bio najglasniji u Haag
eljko Komi, lan Predsjednitva Bosne i Hercegovine konano je javno priznao da je izvrio pritisak na Sud Bosne i Hercegovine da poto-poto sudski procesuiraju i osude Bonjake za navodne zloine nad Hrvatima u Bugojnu. Gostujui na Federalnoj televiziji, eljko Komi je, odgovarajui na pitanje novinarke ta je to to je on uinio za Hrvate, rekao da je, izmeu ostalog, on najzasluniji za pokretanje sudskog procesa pred Sudom BiH protiv Bonjaka za injenje navodnih ratnih zloina nad bugojanskim Hrvatima. Tom prilikom Komi je otvoreno rekao da je ak i izvrio pritisak na Sud BiH da se sprovede taj proces. Nakon Komievog priznjanja postaje nam potpuno jasno zato je sudski proces za ratne zloine nad Hrvatima u Bugojnu bio tako konfuzan i sa neshvatljivim i lanim presudama da su Bonjaci u Bugojnu bili organizirani u zloinaki pokret za etniko ienje Hrvata. Tako zavravaju svi sudski procesi koji se nameu uz politike pritiske. Podsjeamo da je eljko Komi na opim izborima 2010. godine ubjedljivo pobijedio u Bugojnu. Naravno, Komi je pobijedio u Bugojnu tako to su za njega glasali, skoro iskljuivo, Bonjaci. Danas vidimo kako se Komi zahvalio svojim glasaima bugojanskim Bonjacima. Izvrio je pritisak na Sud BiH i tako stvorio uvjete da se izrekne sramna presuda da su Bonjaci etniki oistili Hrvate u Bugojnu. Istovremeno, Komi je potpuno zanemario, nije ni prstom mrdnuo, da se procesuiraju zloini Hrvata nad Bonjacima u bugojanskom naselju Vrbanja.
Robija mu prija atni zloinac Radovan Karadi Rpred Hakim tribunalom. odbrapoeo je izvoenje svoje ne Prvog
dana izvoenja odbrane Radovan Karadi je prikazao sve strane svog lanog lica. Nastavio je sa bezonim irenjem lai i novih uvreda. Tog prvog dana mogli smo vidjeti Radovana Karadia u punom zdravstvenom stanju. Kada je tek uhapen Radovan Karadi je bio dobro oronulog zdravlja i slabe fizike kondicije. Danas, Karadi izgleda preporoeno. Tokom boravka u Hakom tribunalu Karadi
se udebljao najmanje dvadesetak kila. Njegovo dobro fiziko stanje najbolje je izraeno u fotografiji koju objavljujemo uz ovu vijest. Na spomenutoj fotografiji vidimo Karadia poslije hapenja i danas. Nema dileme, Karadiu robija pravo prija.
12
Dr. efik Kurdi
Tuilatvo BiH
Oleg avka tuilac sa mahanom Hadija ulazi u Allahovu delegaciju! s.a.v.s., je rekao: Allahovu i na AllahovsuPoslanik, kojiakoobavljazamole, fasciniranidelegacijubareprezentacijuubiti Hadija i onaj umru svetim mjestima, onda tek trebamo Allahova delegacija: Ga da smo mi izabrani taj
On im se odazove, a ako ta od Njega zatrae, On im dadne. (Bezzar hasen). Borac na Allahovom putu, hadija i onaj koji umru izvrava su Allahova delegacija: ako Ga zamole, On im se odazove, a ako ta od Njega zatrae, On im uslia! (Ibn Made, Ibn Hibban i Taberani hasen). Hadija je, dakle, posebno vrednovan u ovim hadisima. Za njega Vjerovjesnik, s.a.v.s., tvrdi da mu se dove usliavaju i potrebe ispunjavaju. Zanimljivo je da u ovom drugom hadisu Vjerovjesnik, s.a.v.s., ponovo uporeuje hadiju sa borcem na Allahovom putu. Sve nam to govori o posebnoj vrijednosti i znaaju hada i hadije. Zato, svako ko se odlui i obavi had, neosporno je, treba biti presretan to se prikljuio posebnoj grupaciji, asnoj delegaciji i sretnoj reprezentaciji, koja predstavlja druge osobe koje nisu u stanju postii te poasti. Ako se jo uzme u obzir da se, svake godine za ramazan, u Noi kaderskoj, pravi selekcija koja e predstavljati odabrani tim. Tako Ikrime tvrdi da se u toj odabranoj noi upisuje ime hadije, sa imenom njegovog oca, koji e te godine obaviti had. On kae da se niko ko e te godine obaviti had ne izostavi a niti se doda ime onoga koji nee te godine obaviti ovu dunost. Zamisli da te neki selektor uvrsti u neku sportsku nacionalnu reprezentaciju?! Koja je to ast, srea i zadovoljstvo za svakog graanina neke drave da bude njen predstavnik?? A sad zamisli da se tvoja selekcija u reprezentaciju hadija svijeta odvija na nebesima i da ulazi u Allahovu delegaciju, kako je to definirao Allahov Poslanik, s.a.v.s.! Zar jo neko od nas ima strpljenja ekati i ve danas se ne odluiti da e im prije to uraditi, kako bi u Noi kadra bio zapisan, prozvan i pozvan u reprezentaciju i na svetim mjestima predstavljao sve one koji te godine nisu mogli doi na to takmienje sa ejtanom i samim sobom?!
Foto polumjeseca
Oprotajno druenje reisa dr. Mustafe Ceria sa imamima
red disciplinskog tuioca pri Visokom sudskom i tuilakog vijeu na elu sa glavnim tuiocem Arbenom Murteziem dravnog tuioca Olega avku kaznilo je sa desetpostotnim smanjenjem plae u narednih pola godine. Za primanje mita, kae glavni disciplinski tuilac Murtezi, nije bilo dokaza. Ali avka je kanjen za hakiranje e-maila biveg glavnog dravnog tuioca Milorada Baraina kao i za druge manje prekraje. avka je dobrovoljno priznao krenje dunosti i prihvatio odgovornost. avka je prole godine s e-mail adrese popushilismo@gmail. com u ime Milorada Baraina, u to vrijeme glavnog tuioca Tuilatva BiH, tuiocima u Tuilatvu BiH i medijima u FBiH poslao lano ope uputstvo koje je, navodno, sastavio Barain, javljaju bh. mediji. U opem uputstvu, koje je avka sa Barainovog mejla poslao svim tuiocima u Tuilatvu BiH sa falsifikovanim Barainovim potpisom, izmeu ostalog pie da se najstroe zabranjuje uposlenicima Tuilatva da komentariu negativne novinske napise o Miloradu Barainu, a naroito da komentariu sluajeve afera Prislukivanje, Tei Slobodan, Dodik i Reket, piu Nezavisne novine. Takoer, u optem uputstvu stoji da se zabranjuje itanje asopisa Slobodna Bosna, Dani, Osloboenje, Avaz, San, te praenje emisije 60 minuta i uostalom cijelog informativnog programa FTV-a, a ne preporuuje se, inae, praenje Federalne televizije. Ovakav skandal mogu je samo u Bosni i Hercegovini. Da se u ovoj vijesti ne navodi ime poinioca opisanih prekraja svi bi zakljuili da je rije o podlom i vjetom kriminalcu. Takav ovjek je u BiH jedan od glavnih tuilaca, jedan od glavnih stubova bh. pravosua. ivot nam vraa samo ono to mi drugima dajemo, Ivo Andri.
13
Aktuelno
Uvod u historijski popis stanovnitva u BiH 2013.
Bitno je biti Bonjak

Na predstojeem historijskom popisu stanovnitva bitno je biti Bonjak. Kada je Bosna i Hercegovina napadnuta od srpsko-hrvatskog agresora naa obaveza bila je da stanemo u odbranu svoje zemlje i svih drugih vrijednosti koje uivamo na svojoj zemlji i u svojoj vjeri. Popis stanovnitva je nova bitka za Bosnu i Hercegovinu, za opstojnost Bonjaka i islama, zato se i ovaj put moramo odazvati i odbraniti svoju zemlju. Nae oruje ovaj put bit e na nacionalni identitet. To je na bedem iza kojeg emo uspjeno moi ouvati islam, slobodu i sigurnu budunost
Pie: Semir Imamovi osljednji popis stanovnitva u Bosni i Hercegovini izvren je u martu 1991. godine. Ovih dana u naoj zemlji vri se probni popis stanovnitva. Ove pripreme su uvod u dugo oekivani i prvi popis stanovnita u BiH, a koji e se sprovesti idue godine. Tako e Bosna i Hercegovina dobiti svoj prvi popis stanovnitva. I mi Bonjaci prvi put u svojoj dugoj historiji imat emo priliku da se izjasnimo i da nas popiu kao Bonjake. Zbog svega navedenog predstojei popis stanovnitva podjednako je vaan za Bosnu i Hercegovinu i za nas Bonjake. Rezultati popisa stanovnitva imat e ogroman znaaj za budunost Bosne i Hercegovine i za opstanak bonja- vat, Srbin bit e smjeten u katekog naroda. Sve to je vano u Bosni goriju ostali. Pored gore navedenih i Hrcegovini izloeno je jakom utje- kategorija ostalih, tu su i ljudi vjercaju razliitih centara moi i intere- nici koji u srcu zaista ele da se izraze snih skupina. Naalost, ve sada smo kao Muslimani. Ja sebe prvog stavsvjedoci da se meu Bonjake ubacu- ljam u tu kategoriju. Meutim boje sjeme zbunjenosti, pojim se da u time oslabiti kuava se to vie Bonjaka muslimanski narod. Da dovesti u zabludu da se ne Popis li je ispravno i dozvoljeno izjanjavaju kao Bonjaci stanovnitva na predstojeem popisu ve kao muslimani, Bosanje nova bitka stanovnitva izraziti se ci, i na razne druge naine. za Bosnu i kao Musliman ili kao Ovih dana na nau e-mail Hercegovinu, Bosanac i Hercegovac za opstojnost ili Kosmopolita i time adresu stiglo j p g je pismo od Bonjaka i Denada ustovia, mlanaruiti jedinstvo musislama, zato dia koji je trenutno angalimana Bonjaka? Kako se i ovaj iran kao eksterni saradnik da se izjasnimo na ovom put moramo na projektu popisa stanovpopisu stanovnitva? Da li odazvati i nitva u BiH. U nastavku u e neko od islamskih auodbraniti svoju cijelosti prenosimo njegovo toriteta u BiH javno izai i zemlju. Nae pismo. Potovana redakdati narodu uputu i odgooruje ovaj cijo, es-selamu alejkum. vor na ovu dilemu? put bit e na Trenutno sam kao eksterSmatram ovo bitnim jer nacionalni ni saradnik angaovan na e se na temelju rezultata identitet. To je projektu popisa stanovvjerovatno formirati budui na bedem iza nitva u BiH. Radei na ustav drave. Ili e u namkojeg emo ovom projektu postavio janju ruku odrediti smjeruspjeno sam sebi pitanje kako da nice djelovanja onih koji moi ouvati se izjasnim na istom. Moje ovoj dravi (ne) ele dobro. islam, slobodu srce i dua eli da se izrazi Allah Vas nagradio. Denad i sigurnu kao Musliman. Ali, s obustovi. budunost. zirom da su se muslimani U citiranom pismu p u Bosni i Hercegovini ujeDenad ustovi iznosi dinili na nazivu Bonjak, samo dio realnih zamki koje osjeam se odgovornim i oekuju bonjaki narod na smatram bitnim da se tako popisu stanovnitva naredne i izrazim na predstojeem popisu godine. Naalost, na brojnim web porstanovnitva. Zabrinjava me to to talima traje aktivna kampanja protiv j pojedini politiari (eljko Komi popisa stanovnitva u Bosni i Hercena FTV 11.10.2012 - http://www. govini. Na tim portalima pokuava youtube.com/watch?feature=player_ se mlade ljude nagovoriti da se ne embedded&v=V BQA f bqm52U#!) odazivaju na popis stanovnitva i da je podstiu Bonjake da se izraavaju nebitno kako e se ko izjasniti. Ne treba kao Bosanci i Hercegovci. Kaem sumnjati da e tokom popisa pojedini da podstie Bonjake jer su njegovi popisivai vriti utjecaj, zapravo uvjeglasai i ideoloke pristalice uglavnom reni smo da e popisivai u Republici iz naeg naroda. Takoer na jednom Srpskoj i Hercegovini dati sve od sebe od web portala vidljivo je da se narod da starije i nepismene Bonjake dovedu na probnom popisu, koji je u toku u zabludu i navedu da se pogreno izdok ja piem ovaj email, izjanjava jasne. ak i kao kosmopoliti (http:// Zbog svega navedenog mi Bonjaci www.klix.ba/vijesti/bih/mladic-se- moramo biti svjesni vanosti odaziizjasnio-kao-kosmopolit-pa-svrstan- vanja na popis stanovnitva i vanosti u-kategoriju-ostalih/121015101). Ko jasnog i glasnog izjanjavanja da smo se god izjasni mimo Bonjak, Hr- Bonjaci.
14
Islamski stav Stav islama po ovom pitanju potpuno je jasan. Pored svih drugih razliitosti koje je Allah stvorio, u Kuranu se spominje i nacionalna ili narodnosna razlika. Tako u Kuranu stoji: O ljudi, Mi vas od jednog ovjeka i jedne ene stvaramo i na narode i plemena vas dijelimo da biste se upoznali. (El-Hudurat, 13.). Zatim: Allah ni jednom ovjeku dva srca u njedrima njegovim nije dao, a ni ene vae, od kojih se ziharom rastavljate, materama vaim nije uinio, niti je posinke vae sinovima vaim uinio. To su samo vae rijei, iz vaih usta, a Allah istinu govori i na Pravi put izvodi. Zovite ih po oevima njihovim, to je kod Allaha ispravnije. (ElAhzab, 5.). Ovim kuranskim ajetom zabranjuje se posinjenje (a naravno i dalje dozvoljava usvajanje djece) i zabranjuje se usvojenu djecu zvati sinovima i kerima, i eksplicitno se nareuje da se ona zovu po svojim stvarnim oevima ukoliko su oni poznati. A ako nisu poznati, onda se mogu zvati braom po vjeri, jer je islam najbolja zamjena za porjeklo. Poslanik Muhamed, alejhi-selam, ponosno je isticao svoje porijeklo. U svim djelima koja se bave Poslanikovim ivotopisom jasno se naznaava Poslanikovo, sallallahu alejhi ve sellem, arapsko-kurejijsko porjeklo (el-arabijj, el-kureijj), tavie u Ibn Hiamovoj siri (1/168) navodi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, za sebe kazao: Ja sam najistokrvniji Arap, ja sam Kurejija, i povjeren sam plemenu Benu Sad ibn Bekr na dojenje. Takoer, istaknuti ashabi kao to su Selman, Bilal, Suhejb, bili su poznati meu ashabima kao Farisi (Perzijanac), Habei (Abesinac) i Rumi (Rimljanin), i niko od islamskih uenjaka, nikada, takvo njihovo odreenje nije dovodio u pitanje, niti ga je na bilo koji nain pokuao osporiti ili staviti u negativan kontekst. Kod ovog pitanja neophodno je vratiti se na praksu Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, i neke praktine
primjere koji e nam najbolje pokazati da islam uvaava ak i obiaje jednog mjesta, drave, naroda isl., ukoliko oni ne udaraju na temeljne islamske postulate, kao to e se iz tih primjera vidjeti da pripadnost odreenom narodu, porodici i plemenu, i vezivanje za nacionalno porijeklo nije prezreno niti zabranjeno u islamu, naprotiv. U predislamskom dobu Mekkom je upravljalo deset porodica koje su sve skupa pripadale plemenu Kurej. Svaka porodica imala je odreenu zadau u pogledu odravanja i brige o Kabi. Naprimjer, porodica Benu Abdud-dar imala je dva vana zadatka. Borci iz njihove porodice nosili su ratnu zastavu i kad god je cijelo pleme Kurej uestvovalo u bitkama protiv drugih plemena, vojnici Benu Abdud-dar su nosili su ratnu zastavu. Osim toga oni su imali i kljueve od Kabe. Niko nije mogao ui u Kabu bez dozvole porodice Abdud-dar. Voa te porodice, u vrijeme poslanstva Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, bio je Osman ibn Talha. Poslanik, a.s., je silno elio da klanja namaz u Kabi, ali je morao traiti dozvolu od Osmana ibn Talhe. Jedanput je traio kljueve od Osmana, ali mu ih nije dao. Tada mu je Poslanik, a.s., rekao: Osmane, moda e doi dan kada e kljuevi biti u mojoj ruci, pa u ih ja dati kome budem htio. Na to mu je Osman rekao: Ako se to desi, to e biti dan najveeg ponienja za Kurejije. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovorio mu je: Ne, Osmane, nego dan najveeg ponosa za Kurejije! Osme godine po Hidri, kada je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, pobjedonosno ulazio u Mekku, u njegovoj vojsci bio je i Osman ibn Talha, koji je godinu dana ranije primio islam.
Svako omalovaavanje ovog pitanja ogromna je akvizicija za nae dumane koji na sve naine pokuavaju da nas podijele, usitne, umanje. Ne inimo im sami takve ustupke i ne radimo u korist vlastite tete!
Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, doao je do Kabe i elio je ui unutra, pa je traio kljueve od Osmana. Kada je Osman donio kljueve, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao mu je: Sjea li se, Osmane, kada sam ti prije nekoliko godina rekao: moda e doi dan kada e kljuevi Kabe biti u mojim rukama i ja u ih dati kome ja hou? Pored Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, stajao je Alija, r.a., pa je rekao: Allahov Poslanie, daj kljueve porodici Benu Haim, i objedini kod nas sve vrste ovodunjalukog ugleda. (Fe nedmea biha fahred-dehr.). Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, se okrenuo prema Osmanu ibn Talhi i rekao mu: Uzmite ove kljueve, o porodico Benu Abdud-dar, i neka kod vas ostanu do Sudnjega dana! Od vas ih moe uzeti samo zulumar. Dakle, sve ono to su radile te porodice vezano za upravljanje Mekkom, brigu oko Kabe, prije islama, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prepustio im je i nakon to su p p j muslimani oslobodili Kabu. ak je on kao voa muslimana, dok se borio protiv murika, potivao te obiaje, pa je na Uhudu muslimansku zastavu nosio Musab ibn Umejr koji je inae porijeklom iz porodice Abdud-dar iz koje je taj dan na Uhudu poginulo 11 ljudi koji su nosili zastavu murika, a poginuo je i Musab ibn Umejr kao ehid. Koliko je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uvaavao plemensku, porodinu i nacionalnu pripadnost, svjedoi i injenica da je, prilikom oslobaanja Mekke, svoju vojsku podijelio na plemenske ketibe (brigade). Jednu brigadu sainjavali su muhadiri, drugu ensarije, treu mudahidi iz plemena Gatafan, etvrtu pleme
15
Duhejne, petu pleme Sad ibn Huzejm, estu pleme Benu Sulejt itd. Mogao je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, izmijeati mudahide, jer svi su muslimani i nije bitno u kojoj e brigadi biti. Meutim, u svakom njegovom postupku krije se mudrost koju moramo nauiti i na ispravan nain primjenjivati u naem ivotu. Nijedan Bonjak ne bi trebao imati dilemu oko toga kako e se, u pogledu svoje nacionalne pripadnosti, izjasniti na popisu. Tj. ne bi trebao imati dilemu oko svoje bonjake nacionalne odrednice, jer time se, sa vjerskog stanovita, ne ini bilo kakav prijestup, ne ugroavaju temeljni vjerski principi i ne odrie pripadnost islamu, to je u ovom pitanju i najvanije, dok se u nacionalnom, dravotvornom, politikom, stratekom smislu, dobiva puno toga, ali i gubi ukoliko se odluimo za nacionalnu odrednicu musliman. Izjanjavanjem kao muslimani, mi faktiki sami od sebe, bez ikakvog racionalnog i erijatski opravdanog razloga, pravimo manjinu. Na koncu konca, termin musliman, pisali mi njega s malim ili velikim M, je isto vjerska odrednica i ne postoji niti jedan muslimanski narod na Zem-
Koliko je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uvaavao plemensku, porodinu i nacionalnu pripadanost, svjedoi i injenica da je, prilikom oslobaanja Mekke, svoju vojsku podijelio na plemenske ketibe (brigade).
lji da tim terminom izraava i svoju vjersku i nacionalnu pripadnost. Isticanje svog nacionalnog identiteta, naroito u prilikama kakva je popis stanovnitva, nikako ne moe potrti vjerski identitet. Naroito, jer se prilikom popisa stanovnitva treba izjasniti i o vjerskom identitetu. Osim toga, islam je, kako smo vidjeli, po ovom pitanju jasan, nacionalni identitet nikako ne moe negirati vjerski identiet. Svako omalovaavanje ovog pitanja ogromna je akvizicija za nae dumane koji na sve naine pokuavaju da nas podijele, usitne, umanje. Ne inimo im sami takve ustupke i ne radimo u korsit vlastite tete. Isto tako treba naglasiti da ni naem narodu, a ni dravi Bosni i Hercegovini ne misle dobro ni oni koji zagovaraju novi nacionalni identitet Bosanci i Hercegovci, jer je termin Hercegovac regionalni, geografski pojam, a ne nacionalni. Mnogo je Bonjaka koji ovo ne razumiju, pa zbog patriotizma pristaju na ovu zamku, jer su zagovornici ove blasfemine ideje prije svega oni koji nisu muslimani, a bili su na braniku nae domovine. Mi im kaemo da svrstavanje u redove Armije BiH radi odbrane od agresije nema veze
sa popisom stanovnitva. Kroz otpor agresiji, prije svega, svako je pokazao i dokazao svoj ljudski karakter bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost. Zbog toga nipoto ne smijemo nasjedati na demagoke podvale i trikove onih koji zagovaraju novi nacionalni identitet, jer se dobro zna kome je on namijenjen i zato. Da ta ideja nije pogubna za nas Bonjake, jer Srbi i Hrvati su se nacionalno davno opredijelili i oni oko toga nemaju dileme, ona bi bila smijena i bila bi izvrgnuta ruglu i najobinijoj sprdnji, jer neete nai dravljanina Hrvatske koji ivi u Dalmaciji da se u nacionalnom smislu izjaanjava kao Dalmatinac, ili onoga koji ivi u Zagorju da se izjanjava kao Zagorac, niti dravljanina Srbije koji ivi u Vojvodini da se u nacionalnom smislu izjanjava kao Vojvoanin itd. Sve navedeno upuuje nas da je na predstojeem historijskom popisu stanovnitva BITNO BITI BONJAK. Kada je Bosna i Hercegovina napadnuta od srpsko-hrvatskog agresora naa obaveza bila je da stanemo u odbranu svoje zemlje i svih drugih vrijednosti koje uivamo na svojoj zemlji i u svojoj vjeri. Popis stanovnitva je nova bitka za Bosnu i Hercegovinu, za opstojnost Bonjaka i islama, zato se i ovaj put moramo odazvati i odbraniti svoju zemlju. Nae oruje ovaj put bit e na nacionalni identitet. To je na bedem iza kojeg emo uspjeno moi ouvati islam, slobodu i sigurnu budunost.
16
Politika i drutvo
Sandak
Prijepoljski Bonjaci bojkotirali

obiljeavanje 100 godina osloboenja Stare Srbije
Optina Prijepolje je bila suorganizator ove manifestacije. Skuptinsku veinu ine Stranka demokratske akcije Sulejmana Ugljanina i Sandaka demokratska partija Rasima Ljajia, a njihovi elnici su podrali ovu manifestaciju
Pie: Almir Mehoni izom manifestacija u Prijepolju je obiljeena 100-godinjica od kako je srpska vojska okupirala prostor Sandaka. Manifestacija pod nazivom 100 godina od osloboenja Stare Srbije od Turaka protekla je uz prisustvo brojnih zvanica meu kojima su bili upadljivi predstavnici organizacije Dveri, Obraz, kao i mnogi srpski javni radnici koji su se proteklih godina istakli kao branioci hakih optuenika. U programu su uestvovali Rajko Petrov Nogo, Matija Bekovi, Dobrica Eri i drugi poznati javni advokati Ratka Mladia i Radovana Karadia. Meutim, bilo je vidno odsustvo na svim skupovima i programima prijepoljskih Bonjaka koji su bojkotovali skupove u ast takozvanih oslobodilaca. Izuzetak je predsjednik optine koji je prisustvovao na svakom skupu ovim povodom i javno prisustvom i u govorima podrao ovu maniifestaciju. Predsjednik optine Emir Haimbegovi je potomak porodice koja je vodila Prijepolje prije 100 godina. U svom obraanju istakao je da ba zbog mirne predaje kljueva i naoruanja 1912. godine vienacionalno stanovnitvo je uvijek imalo kvalitetan odnos. Ovdje nikada nije bilo meunacionalnih sukoba Da skandal bude vei, Emir Haimbegovi je rame uz rame na manifestacijama sjedio sa negatorima srebrenikog genocida i zatitnicima lika i djela hakih optuenika.
koji bi doveli do razmimoilaenja Srba i Muslimana, naglasio je on. Da skandal bude vei, Emir Haimbegovi je rame uz rame na manifestacijama sjedio sa negatorima srebrenikog genocida i zatitnicima lika i djela hakih optuenika. Optina Prijepolje je bila suorganizator ove manifestacije. Skuptinsku veinu ine Stranka demokratske akcije Sulejmana Ugljanina
i Sandaka demokratska partija Rasima Ljajia, a njihovi elnici su podrali ovu manifestaciju. Podsjeamo da se ove godine navrava 100 godina od kako je srpska i crnogorska vojska okupirala Sandak i tom prilikom poinila niz zloina od kojih je najvei poinjen u selu Dolii u Sjenici i u Plavu gdje je za jedan dan pokrteno 12.000 Bonjaka i Albanaca.
17
Kolumna
Borba za opstanak
Savez za bolju budunost je mogao postati najjaa bonjaka stranka da vlasnik ove stranke Fahrudin Radoni nije poelio da zamijeni pozicije sa SDA, da SBB bude u koaliciji sa SDPom, pa je proizveo najveu politiku krizu dosad, ime je jalovu i ratimanu SDA uzdigao na pijedestal rtve i alternative. Glasovi SBB-a otili su na konto SDA
Pie: Fatmir Alispahi ajvei neboder koji je u ivotu sagradio Fahrudin Radoni je pobjeda SDA na lokalnim izborima 2012. godine! Projekat Saveza za bolju budunost trebao je biti kruna Radonievog graditeljstva, ime bi sve njegove novine i svi njegovi neboderi dobili narodni legitimitet. Ali, SBB je ostala u prizemlju, a SDA se uspela na vrh Avaz Twist Towera. Nevjerovatno je to to se dogodilo da jedna umrla stranka, potroenog kredibiliteta, uruena od harama i profiterstva, za koju su bili svi izgledi da e se razmrviti usljed gubitka pozicija, doivi takvu izbornu renesansu i bez ikakvih zasluga i invencija ponovo postane najjaa stranka u Bosni i Hercegovini. A s druge strane da jedna eljno ekana bonjaka alternativa, koja je imala perspektive da pokupi i SDA-ovsko i SDP-ovsko birako tijelo, i da postane pandan snazi Dodikovog SNSD-a, do te mjere zglazja da naspram 38 SDA-ovih i 11 SDP-ovih naelnikih pozicija ostvari samo dvije. Onoliko koliko je fenomen da je Dodikov SNSD izgubio 26 naelnikih pozicija, toliko je fenomen to to Radoniev SBB nije ostvario vie od dva naelnika mjesta. Kao utjeha bi trebalo da zvui da je SBB ostvario oko 150 vijenikih mjesta, ali, ta to vrijedi kad je SDA ostvarila 500-tinjak vijenikih mijesta?! Teko je oteti se uvjerenju da su SDA i SBB
Fahrudin Radoni je zasluan za trijumf SDA zasluan trijumf

zamijenili pozicije, da je rezultat SDA Ko e biti sluga SDP-a trebao pripasti SBB-u, pa da SBB ima 38 naelnika i preko 500 vijenika. PoSvi dosadanji izbori u BiH, od pada gledajmo se u oi, iskreno i otvoreno, komunizma pa dosad, vie su bili izboi priznajmo da smo jo poetkom ove ri PROTIV, nego izbori ZA. Birai su godine doivljavali SBB kao jedan sil- redovno eliminirali onoga koga ne ele, ni vjetar koji e raspuhati i kvalitetno ili manje ele, u korist onoga uz koga se posloiti bonjaku politiku scenu, pa osjeaju rahatnije. Moglo bi se ak ustada deurni trgovci nacionalnim intere- noviti da sve dosadanje pobjede SDA, sima odu u mirovinu, a da naroito na viim razinama na scenu dou hrabri, spovlasti, nisu rezultat programsobni, nepotkupljivi. SBB je skog opredjeljenja stranke, ve slovio kao ansa za bonjastraha da bi nas, ako ne glaki narod, gotovo kao SDA samo za SDA, mogli uzjahati prije 20 godina. To nije bila Srbi-Hrvati i crveni kmeri. tek stranka, bio je to pokret U prvim poslijeratnim kamnacionalnog spasa, ansa da panjama program SDA se i zasnivao na parolama tipa U se Bonjaci izbave iz potlaenosti i rasula. Kruio je svojoj vjeri na svojoj zemlji, taj fluid mjesecima, a ponajJedina ime je slata poruka da bi se bolje se osjeao na skupoviktivistika moglo ostati i bez vjere i bez ma na koje je kao nekad kampanja SDA zemlje ako se ne glasa za SDA. Alija Izetbegovi dolazio bila je ono Isto vrijedi i za SDP koji, Fahrudin Radoni. Nikato je za SDA samo u obrnutom smjeru, da Sulejman Tihi nigdje inio Fahrudin manipulira narodnim strahonije doivio ovacije kakve je Radoni, sa vima. U poratnim kampanjasvugdje doivljavao Fahru- svojom novinom ma SDP-a govorilo se o tri nadin Radoni. Dokaz je to i svojom cionalne stranke koje su krive da ga je narod ugledao kao strankom. A za rat, pa e rata opet biti ako svog izbavitelja, ovjeka koji ta je inio? narod glasa za te stranke, da bi dolazi da pomogne, a ne da Napravio je se jo 2000. ispostavilo da Srbi jae, pljaka i rasprodaje. od SDA rtvu. i Hrvati i dalje glasaju za svoje, Ako su opi izbori 2010. bili Zaigrao je dok samo Bonjaci svjedoe kratak rok da tek osnovana na kartu demokratsku hrabrost. A ta se SBB ostvari rezultat kakav optuivanja hrabrost onda obila o glavu u pristaje takvom pokretu naSDA za veze sa vidu strahovlade SDP-Alijancionalnog spasa i promjena, terorizmom, a se, kada su hapeni, proganjaonda su ovi lokalni izbori to je karta na ni i vrijeani mnogi bosanski trebali potvrditi ono to se kojoj je 2002. patrioti, sve kako bi se Zlatko oekivalo: smjenu generapropao Zlatko Lagumdija pred svijetom cija, osvjeenje politikih Lagumdija. prikazao kao partner u borbi obrazaca, ustolienje jedne protiv tzv. islamskog terorizdugovjene politike alterma. A kako e se boriti protiv native, koja nee po mindeneega to ne postoji, ako to rima i kojekakvim ilegalama to ne postoji nee izmisliti, rjeavati nacionalna pitanja, ve e op- pa je tako SDP, za potrebe velikosrba i vestanak i prosperitet Bonjaka podii na likohrvata kao i danas! izmiljao tzv. pijedestal akademske zajednice da nas islamski terorizam. Na svu sreu narod se vode umni i ponosni. Nikada se u bo- isprepadao pa je opet na narednim izbonjakoj demokratskoj povijesti nije do- rima, 2002. godine, glasao protiv - progodio takav fenomen, kakav je izbio sa tiv SDP-a, a za SDA, koja se vratila na nenadanim zakrljavanjem SBB-a i ot- velika vrata, dakako, bez ikakvih zasluga. krljavanjem odve upropatene SDA. Kratko pamenje u bonjakog naroda, a A fenomen je i to to se niko dosad nije posebno medijski ininjering Federalne bavio ovim fenomenom, kao da svi ni- tv, uinili su da narod 2010. izabere SDP, smo znali da se SDA iznutra raspada od kao staru-novu garanciju da mi nismo hipokrizije i moralne trulei, a da SBB nikakvi teroristi, nikakvi damijai, da sva ljati futurizmom, u duhu fasada smo mi Evropljani i intelektualci, samo na Radonievim neboderima. taki. Dotad je SDA ve bila do te mjere
18
zgnjeena i raspameena da je bilo gotovo svejedno da li glasao za SDA ili za SDP a emu , je najbolji primjer ministar sigurnosti Sadik Ahmetovi koji je svoju pravovjernost beogradskim efovima dokazivao slanjem kerova na ozebla muslimanska sela. I drugi su elnici SDA, a naroito Tihi i Izetbegovi, inili razne gafove kako bi se velikosrpskoj javnosti prikazali kao ponizni i posluni. A koliko god su se prikazivali kao jadnici, sve je bjesomunija bila kampanja na Federalnoj tv, da bi SDPa 2010. godine postao najjaa stranka u Bonjaka. Poraena i posramljena SDA, koja nije vie imala nikakvog identiteta i inventivnosti, ula je u koaliciju sa SDP-om, kao obini statista. Od one sile koju je Alija Izetbegovi predao odnekle dovedenom Sulejmanu Tihiu, ostala je jedna svehnuta, anemina, biva stranka. I tako bi to ostalo do daljnjeg, do uginua, da se nije pojavio Fahrudin Radoni sa iracionalnom ambicijom da srui koaliciju SDP-SDA i da se on, sa svojim SBB-om, uvali pod skute SDP-a. Upravo ovo pitanje e ostati kao jedna od uarenih taaka u bonjakoj demokratskoj povijesti, jer je teko iim normalnim objasniti Radonievo insistiranje da SBB postane kao SDA: sluga SDP-a. Nasuprot tog uvaljivanja SDP-u, pred Radoniem je bila sjajna perspektiva da i na lokalnim izborima 2012., a pogotovo na opim izborima 2014., pokupi sve one nezadovoljne glasove ozlojeenih i ojaanih glasaa SDP-a i SDA. Radoni nije morao dugo ekati da se uvjeri koliko je neisplativo sluiti kao otira SDP-u, jer se evo ve 2012., nekoliko mjeseci nakon to je obznanio da hoe biti Lagumdijin potrko,
Upravo ovo pitanje e ostati kao jedna od uarenih taaka u bonjakoj demokratskoj povijesti, jer je teko iim normalnim objasniti Radonievo insistiranje da SBB postane kao SDA: sluga SDP-a.
pokazalo koliko kota jalova vizija. Sada se Radoni trudi da objasni kako je ovaj minorni rezultat izuzetan uspjeh SBB-a, ali ga u tome odaje kiselkasti osmijeh, iz kojeg se vidi da on zna, to to znamo i mi, da je pobjeda SDA na izborima pripadala njemu, a da je SDA-u pripadao SBBov minorni rezultat, te da se ova zamjena stranaka i rezultata dogodila zahvaljujui utrpavanju SBB-a na mjesto SDA, i oslobaanjem SDA ka poziciji alternative, i rtve. Postoje samo dva mogua odgovora na ovo to je poinio Fahrudin Radoni kada je svoje politike i medijske resurse spalio kroz razvaljivanje koalicije SDP-SDA i utrpavanje SBB-a namjesto SDA: Prvi) ili je Fahrudin Radoni igra SDA koji je u nekom sofisticiranom projektu zaduen da ovu umrlu stranku, po uzoru na dr. Frankensteina, podigne iz mrtvih i napravi najjaom strankom u BiH; Drugi) ili je Fahrudin Radoni ovjek male pameti i kratke vizije pa da nije mogao procijeniti dokle e ga odvesti jahanje po SDA i utrpavanje SDP-u, im nije mogao procijeniti da bi najbolje proao da se nije kaio ni protiv ni za, ve da je razvijao ideju nacionalne i demokratske alternative postojeoj koaliciji SDP-SDA, a ime bi SBB ve na lokalnim izborima 2012., a pogotovo na opim 2014. postao najjaa bonjaka stranka. ...A teko je povjerovati i u jednu i u drugu nevjerovatnu pretpostavku, iako su obje zatemeljene na konkretnim injenicama. Nesporno je da je Radoni od gotovine napravio veresiju, a moralno bankrotiranoj SDA predao svoju gotovu lidersku poziciju. Kako je kod bonjakog naroda dolo do tog iracionalnog inata da se glasa za SDA?
Radoniev bumerang Vazda je lake dijagnosticirati problem, nego pronai uzroke i pretpostaviti posljedice. Ako su pobjednike perspektive bile opipljivije kod SBB-a, nego kod i jedne druge stranke, valja se zapitati kako to da pobijedi SDA a zglazja SBB? Enigmi doprinosi i injenica da je Dnevni avaz, sada ve kao stranako glasilo z SBB-a, prvorazredni tutor bonjakog javnog mnijenja. Ni oko jedne medijske adrese nije sakupljeno toliko poznatih Bonjaka, od akademika do pjevaa, pa kad ta adresa kae da je neko kriminalac, onda iza takve ocjene (ili potvore) stoji ta sila intelektualnih i estradnih autoriteta. A meta SBB-ovog glasila bili su raznorazni funkcioneri SDA (moda i opravdano?), ali ne i SDP-a, jer se progonom SDA-ovaca nastojala posvjedoiti spremnost Fahrudina Radonia da slui SDP-u, kao to SDP slui velikosrbima i velikohrvatima. Dogodio se paradoks da glavni zatitnik SDA postane islamofobino Osloboenje, iako SDA ima toliko para da je dosad mogla stvoriti medijsku imperiju kojom bi titila i afirmirala svoje interese. To to SDA nema valjanog glasila, ve trkara od Avaza do Osloboenja, a najbolji je dokaz mutavosti ove stranke koja je razoruana, bez rijei, blehnula u harangake, a esto i prizemne tekstove Dnevnog avaza. Bonjaci tako nisu imali nikakvu medijsku alternativu, ve su ostali preputeni Dnevnom avazu, koji je ve postao nacionalna navika. Kako se onda moglo dogoditi da Dnevni avaz, z u ime Radonia i SBB-a, Bonjake politiki instruira u jednom pravcu, a da Bonjaci odu u drugom pravcu? To je, zapravo, najvea enigma i najvei dogaaj ovih izbora! Ne samo da Dnevni avaz nije uspio ubijediti Bonjake da glasaju protiv SDA, a za SBB, iako je to uistinu bila kvalitetno upakovana ponuda, ve su Bonjaci, bez ikakve medijske ponude od
19
strane SDA (jer SDA nema medije!) masovno zaokruivali SDA. Dakle, Bonjaci nisu glasali za SDA, ve su glasali PROTIV Fahrudina Radonia, odnosno, preporuka Dnevnog avaza. I, glasali su protiv SDP-a, koji je uz SNSD najvei gubitnik ovih izbora. Zamislimo na ta bi liili opi izbori kad bi se danas odrali: koalicija SDP-SBB bila pometena ka opoziciji! Pri tome ne treba zaboraviti da je bliska prolost SDA krcata promaajima, a da izborna kampanja SDA nije imala ta ponuditi osim parola i fotografija. Ako je cilj kampanje da budi svijest, pomjera granice, inicira reakciju, u smislu opredjeljenja da se glasa onda je jedina aktivistika kampanja SDA bila ono to je za SDA inio Fahrudin Radoni, sa svojom novinom i svojom strankom. A ta je inio? Napravio je od SDA rtvu. Zaigrao je na kartu optuivanja SDA za veze sa terorizmom, a to je karta na kojoj je 2002. propao Zlatko Lagumdija. Jer, Bonjake moe svakako amarati, ali na izmiljotinu o tzv. islamskom terorizmu ovaj narod-rtva se budi i ne zaboravlja. Na kraju, insistiranjem da se nakon godinu dana ekanja i godinu dana vlasti rasformira koalicija SDP-SDA, Fahrudin Radoni je proizveo najveu politiku
Dakle, Bonjaci nisu glasali za SDA, ve su glasali PROTIV Fahrudina Radonia, odnosno, preporuka Dnevnog avaza. I, glasali su protiv SDP-a, koji je uz SNSD najvei gubitnik ovih izbora.
krizu u Bonjaka dosad da se vie ne zna ko je na vlasti a ko nije. Narod je to razumio. A neko kome je stalo do Bosne i Bonjaka ne bi pravio takve vratolomije, ve bi saekao izbore 2014. pa da na velika vrata odmijeni SDP i SDA. j injenica da je SDP pristao da podri instaliranje krize u Bonjaka, a da su tu krizu i istjerivanje SDA iz vlasti podrali Milorad Dodik, ameriki ambasador, OHR, ukazuje da je to ista ona ekipa koja je injenjem i neinjenjem realizirala genocid u Srebrenici. Novost je samo u tome to i danas imaju svoje jatake meu Bonjacima, one koji e za raun dejtonskog projekta velikosrpskog i velikohrvatskog ovladavanja Bosnom i Hercegovinom instalirati stanje krize i beznaa na frtalju bh. teritorije na kome jo ive Bonjaci. Postizborna retorika pokazuje da u SDA uope ne razumiju, i ne cijene, patriotske osjeaje koji su im donijeli povratak meu ive. A evo i zato... Izborna tinta se nije ni osuila, a lider SDA Sulejman Tihi je poletio u zagrljaj svome idolu Zlatku Lagumdiji. Ko veli, evo sad smo jai, sad smo faktor, pa e nas moda sada primiti da ti budemo sluge, namjesto Fahrudina Radonia. Kobejagi, u interesu drave i graana Tihi poziva
SDP u koaliciju. A Fahrudin Radoni, sav razdragan to SDP ne haje za SDA, poruuje: Koalicija sa SDP-om je vrsta iz ega se vidi da on uope ne razumije zato je umjesto velike narodne stranke ostao stranka u pubertetu. ...Kao to ni SDA ne razumije da je ovoliku naklonost Bonjaka dobila upravo zahvaljujui, dodue prisilnom, razlazu sa SDP-om i zahvaljujui bumerangu Radonieve propagande. Ako SDA rauna da na opim izborima - koji su za dravu BiH vaniji od lokalnih - ouva ovaj rezultat, onda bi taj Sulejman Tihi morao imati toliko pameti da zna kako bi u ponovnoj koaliciji sa SDP-om mogao 2014. proi onako kako je 2012. proao Fahrudin Radoni. ini se da Radoni i njegova privatna stranka (izuzev u sluaju liderove ostavke) takvu ansu za popravni uskoro nee imati, samim tim to su se i prije i poslije ovih izbora uslikali kao faktor destabilizacije i jagme za vlau, ispoljavajui namet kao osobinu koja je odvajkada bila prezrena u bonjakom narodu. Prvo ta bi se moralo dogoditi na putu rehabilitacije perspektiva SBB-a jeste da narod ovu stranku ugleda kao rtvu, a ne kao progonitelja. No, pitanje je da li uope Fahrudin Radoni eli isto to i bonjaki narod, i da li je taj SBB osnovan u ime naih, ili neijih interesa. Bonjaki narod svakako zasluuje aplauz za zrelost da misli svojom glavom, pa i kad u umi podvala i prevara od dva zla izabere ono za nijansu manje.
20
Intervju
20. internacionalno takmienje u hifzu asnog Kurana u Kairu
Abdullah Kapo Kapo

osvojio drugo mjesto
u kategoriji 10 duzeva
Moje druenje s Kuranom poelo je od malih nogu, a odvijalo se u dvije faze. Prva faza poinje u predkolskom periodu u Rijadu i traje do 15. godine. U toj fazi su moji roditelji, Allah im podario svaki hajr, odigrali kljunu ulogu, poduavajui me kuranskom pismu i sadei u meni ljubav prema Allahovoj Knjizi. To je bio sluaj i sa ostalom braom i sestrama. Otac je povukao vaan potez u tom pogledu, upisujui me u kole specijalizovane za hifz Kurana
Razgovarao: Jusuf Dafi afiz Abdullah Kapo, na sagovornik, je porijeklom iz Rogatice. Roen je 1989. godine u Rijadu, Saudijska Arabija, gdje je proveo prvih 15 godina svoga ivota. 2004. godine se vraa Bosnu, gdje upisuje i zavrava Behram-begovu medresu u Tuzli. Po zavretku Behrambegove medrese 2008. godine upisuje erijatsko-pravni fakultet na prestinom El-Azharu. Diplomirao je u roku ove godine. Abdullah Kapo potie iz hafiske porodice. Naime, njegov otac Hasib Kapo ima devetero djece, od ega je do sada, raunajui i Abdullaha, petero hafiza. Ostalih etvero su na putu da postanu. Povod naeg razgovora sa mladim hafizom su njegovi uspjesi na polju Kurana, poglavito posljednji uspjeh na 20. internacionalnom takmienju u hifzu asnog Kurana u Kairu, gdje je pri jakoj konkurenciji, u kategoriji 10 duzeva, osvojio drugo mjesto. Ono to ovaj uspjeh ini veim je injenica da je ovakav izvanredan rezultat poluen u Egiptu, zemlji odakle dolaze najbolji svjetski uai Kurana. Svaki plodonosni rad zahtijeva ogromne rtve. Kako je tekao Va put od prvih harfova sufare do trenutka kad ste poloili hifz pred komisijom u Sarajevu? Kapo: Moje druenje s Kuranom poelo je od malih nogu, a odvijalo se u dvije faze. Prva faza poinje u predkolskom periodu u Rijadu i traje do 15. godine. U toj fazi su moji roditelji, Allah im podario svaki hajr, odigrali kljunu ulogu, poduavajui me kuranskom pismu i sadei u meni ljubav prema Allahovoj Knjizi. To je bio sluaj i sa ostalom braom i sestrama. Otac je povukao vaan potez u tom pogledu, upisujui me u kole specijalizovane za hifz Kurana. Majka je toliko vremena, truda i zdravlja izdvojila za nas u cilju da nam Kuran bude vodilja u ivotu i da ga nauimo napamet. Njena ljubav prema mushafu je neopisiva. Ambijent kod kue je bio dosta stimulirajui za hifz,
tim vie to sam se mogao ugledati u tri starije sestre koje su me pretekle u hifzu. Do 15. godine, Allahovom voljom, ve sam kompletirao cijeli Kuran. Druga faza okarakterisana je obnovom i uvrivanjem hifza, a ona nastaje po dolasku u Behrambegovu medresu u Tuzli. Tamo sam imao ast upoznati hfz. Mirnesa ef. Spahia koji mi je postao muhaffiz. Hafiz Mirnes, Allah ga nagradio, obiljeio je drugu fazu moga uenja Kurana posvetivi svoje vrijeme na moje presluavanje i upuivanje. Vodio je brigu o meni i olakao mi prilike. U Medresi nije nedostajala podrka i pomo direktora i ostalih profesora. Hifz sam poloio pred komisijom u Sarajevu za tri dana, a hafiska dova se odrala 22. novembra 2008. u Behram-begovoj damiji u Tuzli. Nedavno ste osvojili drugo mjesto na Internacionalnom takmienju iz hifza u Egiptu, u kategoriji 10 duzeva. Dobili ste nagradu lino od Muhammeda Mursija, predsjednika Egipta. Moete li da nam kaete neto opirnije o tom takmienju? Kapo: Ovo je blagodat Gospodara moga koji me iskuava da li u zahvalan ili nezahvalan biti. Nije zahvalan Allahu onaj koji nije zahvalan ljudima, stoga se koristim ovom prilikom da se zahvalim Rijasetu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini koji mi je i ovog puta pruio povjerenje i odabrao me za bh. kandidata na ovom internacionalnom takmienju Kurana. to se tie natjecanja, radilo se o 20. egipatskom internacionalnom takmienju u hifzu asnog Kurana, koje se odralo u Kairu u periodu od 7. do 12. augusta 2012. godine, odnosno od 19. do 24. ramazana 1433. hidretske godine, a iji je pokrovitelj bio predsjednik dr. Muhammed Mursi. Ovo takmienje je dobilo priznanje od kralja Saudijske Arabije za najbolje internacionalno takmienje u hifzu asnog Kurana za ovu godinu. Uee je uzelo 97 takmiara iz preko 60 zemalja u razliitim kategorijama. Komisiju su sainjavali eminentni hafi zi i uai iz Egipta, Saudijske Arabije, Alira, Senegala, Bahreina,
21
Omana i Sudana. Jaka konkurencija i otri kriteriji su odlike i zajednike karakteristike svih internacionalnih takmienja. Dova roditelja je dosta pomogla. Hvala dragom Allahu koji mi se smilovao. Zamjetno je bilo da ste se tokom uruenja nagrade zadrali due u razgovoru sa predsjednikom Murg p j sijem nego ostali takmiari. ak ste ga i poljubili u elo, to je propraeno gromoglasnim aplauzom. Moete li da nam ispriate ta se tano tamo na bini desilo izmeu Vas i predsjednika Egipta? Kapo: Tog dana je predsjednik Mursi donio historijsku i hrabru odluku smijenivi marala Tantavija i generala Anana, dugogodinje lanove Vojnog vijea i prijatelje Mubaraka koji su s puno upitnika vodili period tranzicije u Egiptu. Tim potezom je, bez ijedne prolivene kapi krvi, okonao vladavinu vojske koja datira od 1952. Mogao sam mu na licu uoiti znakove umora i iscrpljenosti od bremena koje se sruilo na njegova plea. Te noi se strahovalo od nepromiljene reakcije, pa je obezbjeenje sale bilo nevieno. U salu su mogli ui samo oni kojima je predsjednitvo uputilo pozivnicu uz rigorozan pretres. S hafizom Muhammedom Mursijem sam imao priliku razmijeniti nekoliko rijei. Nakon
to sam mu priao i nazvao selam, kazao sam mu da ga volim u ime Allaha, te da je on ponos svih muslimana. Uzvratio je rijeima: Zavolio te Onaj u ije ime si me zavolio, Allah te nagradio, Allah te poastio. Prenio sam mu selame oca, pa kazao kako imponuje injenica da se po prvi put na internacionalnom takmienju dogaa da uesnike - hafize nagrauje pokrovitelj, odnosno predsjednik koji je i sam hafiz, to me posebno raduje. Poljubio sam ga u elo u znak potovanja. Nije to protokol s predsjednicima, ali sam time htio poslati poruku odreenim krugovima u Egiptu kako se treba potovati predsjednik hafiz, jer kada vide kako ga stranci uvaavaju i vole onda bi se trebali malo priupitati. Naime, tih dana je Mursi bio izloen neprimjernim napadima i ucjenjivanjima. Takoer, kada mi je uruio nagradu rekao je kako ta nagrada ne predstavlja nita, da je to samo simbolika. Molim dragog Allaha da uvrsti korake Svoga roba Mursija, da ga pomogne na putu prosperiteta Egipta i ummeta, te da ga uini pravednim vladarom.
Pripala mi je ast da se pored studiranja u Kairu angaujem na planu predstavljanja Bosne i Hercegovine. Kolege i ja smo u sklopu Asocijacije bh. studenata u Egiptu u vie navrata predstavljali nau zemlju u Klubu stranih studenata.
Ovo ne samo da nije Vae prvo takmienje, nego nije ni prvo takmienje gdje ste ostvarili zapaene rezultate. Kada ste poeli da se takmiite, na kojim takmienjima ste sve uestvovali, koje ste rezultate poluili? Kapo: Po maturiranju sam uestvovao na takmienju hifza asnog Kurana koje se odralo na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, a iji organizatori su bili Fondacija za hifz Kurana i Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Tada sam osvojio prvo mjesto u kategoriji 10 duzeva. Nakon toga sam krenuo s internacionalnim takmienjima, pa sam imao priliku uestvovati na takmienjima u Maleziji, Dubaiju, Mekki, Kuvajtu i na ovom posljednjem u Egiptu. Upravo ste diplomirali na prestinom Univerzitetu El-Azhar, drugom najstarijem univerzitetu u svijetu. Zanima nas zbog ega ste se upisali na El-Azhar, kako su protekle Vae studije na njemu, te kakva iskustva nosite sa El-Azhara? Kapo: Opredijelio sam se za Azhar iz razloga to sam ga uvijek doivljavao svjetionikom znanja
22
i tvravom muslimana. Dojmila me se ta umjerena interpretacija islama koju prua Azhar. Mogunost spoznaje razliitih pravaca i kola unutar islama, kao i fleksibilnost u razmiljanju su stvari koje sam traio i pronaao na tom sveuilitu. Naravno da sam imao u podsvijesti nau istaknutu ulemu koja je prola kroz Azhar i ostavila neizbrisiv trag u bonjakoj povijesti (Kasim Dobraa, Mehmed Handi, Ahmed Smajlovi, Besim Korkut, Husein ozo i drugi). Isto tako, znao sam da je mnoge islamske univerzitete u svijetu osnovala ili sudjelovala u osnivanju ulema sa Azhara, pa sam htio da se i ja napijem s tog vrela znanja i mudrosti. Meutim, ne treba zanemariti ni druge injenice. Istina je da period stagnacije i pasivnosti muslimanskog svijeta nije zaobiao ni Azhar. I on je bio rtva okupatorskih sila, a zatim njihovih domaih sluga. Bio je meta politike ruenja islama i njegova gaenja u ivotu masa, pa je shodno tome ejhulazhar bivao imenovan od strane predsjednika Egipta, to nije izuzetak s aktuelnim ejhul-azharom, koji je ak bio lan ueg politikog odbora partije svrgnutog Mubaraka. To ilustrira sve. Moja generacija je imala ast svjedoiti kako Azhar ponovo zaivljava, zahvaljujui velianstvenoj revoluciji, ali da bi on povratio puni sjaj mora se rijeiti onih koji ga opstruiraju i interno destruiraju. Isto tako, uvjeti na Azharu bi trebali ii u korak s vremenom.
Dosada ste proveli etiri godine studirajui u Egiptu, tanije u njegovom glavnom gradu - Kairu. Pored ovog zadnjeg uea na Internacionalnom takmienju, da li ste jo negdje u Egiptu imali priliku da predstavljate nau zemlju, odnosno ta ste sve kao ambasador Bosne uradili na promovisanju nae zemlje? Kapo: Pripala mi je ast da se pored studiranja u Kairu angaujem na planu predstavljanja Bosne i Hercegovine. Kolege i ja smo u sklopu Asocijacije bh. studenata u Egiptu u vie navrata predstavljali nau zemlju u Klubu stranih studenata. Ako se moe u tom kontekstu dodati da sam, hvala Allahu, na arapski jezik preveo knjigu Sjeanja na Aliju Izetbegovia autora Adamira Jerkovia, koja bi trebala ugledati svjetlo dana u skorijem roku. Ona predstavlja kljunu i najvaniju linost Bosne i Hercegovine u modernoj historiji i na neki nain to je predstavljanje i same Bosne i Hercegovine. em ivotnom putu bodrili skoro svi u Vaoj okolini. No, koga biste posebno istakli? Kapo: Roditelji su uvijek bili uz mene pruajui mi svaku vrstu podrke. Sretan sam i zahvalan Allahu to mi je ih podario. Draga mati je uskratila sebi mnoge ugodnosti s ciljem da svoju djecu dovede u neraskidivu vezu sa islamom i
Isto tako, mnogo sam duan i zahvalan supruzi Ajli, ije bodrenje i pomaganje nije izostalo od trenutka kada smo stupili u branu zajednicu.
Kuranom. Nemam rijei zahvale za njih. Molim Allaha dragog da ih na Sudnjem danu okiti zlatnom krunom koja e sijati izmeu istoka i zapada. Isto tako, mnogo sam duan i zahvalan supruzi Ajli, ije bodrenje i pomaganje nije izostalo od trenutka kada smo stupili u branu zajednicu. I svakako ne bih, a da se ne sjetim dovom svih onih koji su ostavili na mene lijep dojam i pozitivno utjecali - od familije, profesora u Rijadu, u Medresi, na Azharu. Molim dragog Allaha da ih sve obilato nagradi i spoji u Dennetu. Odlika uspjenih ljudi je planiranje unaprijed, pogotovo ako je planer mlada osoba. Kako izgledaju Vai planovi u budunosti? Planirate li se nakon studija vratiti u svoju domovinu? Kapo: Planove dijelim na kratkorone i dugorone. I jedne i druge potkrepljujem trudom i ambicijama. Realizacija mnogih planova ovisi o znanju i radu. Stoga, usredotoiti se na uenje je primarna stvar, pogotovo kada imam priliku i kada sam u ovakvim okolnostima. Boraviti u Egiptu i ne okoristiti se maksimalno veliki je gubitak. Planiram se vratiti u Bosnu, ako Bog da, po okonanju studija. I ne bih za kraj, a da ne podsjetim sebe i itaoce na stalno uenje dova naoj brai u Siriji i Rohingya muslimanima u Mijanmaru, kao i ostalim mjestima.
23
Drutvo
ta nam otkriva sluaj danskog pjuna Mortena Storma
Obavjetajne metode irenja metode irenja

tekfirsko teroristikih ideja Mortena Storma
Pria o Mortenu Stormu tie se i Bosne i Hercegovine. I u naoj zemlji je do sada bilo, naalost i jo uvijek ih ima, slinih sluajeva obavjetajnog irenja tekfirskoteroristikih ideja. Sjetimo se samo sluaja Nihada osia. Isti smrdljivi trag obavjetajnog djelovanja iza sebe ostavili su i sluajevi Begtaevi (Mirsad Begtaevi je sa svojim saradnicima doao iz Stormove Danske u nau zemlju gdje je navodno trebao izvesti teroristiko djelo), sluaj Mevlid Jaarevi i napad na bugojansku policijsku stanicu za koji je uhapen i optuen Haris auevi i ostali. Pored navedenih konkretnih primjera, obavjetajne metode djelovanja u BiH, koje prepoznajemo po uzoru na sluaj Mortena Storma, prepoznajemo i kroz veoma napadno irenje tekfirskih ideja u naoj zemlji Pie: Ezher Beganovi anac Morten Storm, tajni agent danske kontraobavjetajne slube PET i amerike CIA, proteklih dana izazvao je ogromnu panju medija u Europi, naroito medija na prostoru bive Jugoslavije. Morten Storm se danskim medijima pohvalio da je on za Amerikance organizirao likvidaciju lidera Al Kaide u Jemenu Anvara al-Avlakija. Storm je u navedenoj ispovijesti posebno istakao dio u kojem navodi kako je oenio Anvara al-Avlakija sa Aminom, Zagrebankom koja je prihvatila islam. Takoer, Storm je danskim medijima ispriao detalje kako je godinama, po nalogu danske kontraobavjetajne slube PET i amerike CIA, glumio radikalnog islamistu i na taj nain efikasno prikupljao obavjetajne podatke protiv osumnjienih muslimana i grupa irom svijeta. Sluaj Mortena Storma veoma je u Danskoj. Kada se prisjetimo kako je zanimljiv jer dokumentira jedan izu- aktivno pokuavao radikalizirati nae zetno vaan obavjetajni metod koji za- mladie i sadanje otkrie da je to on padne obavjetajne slube danas esto radio kao agent obavjetajnih slubi mi koriste u svojoj borbi protiv terorizma. smo potpuno okirani. Kako je sam priznao, Morten Storm Nedugo nakon toga odlazi na izuase po nalogu danske kontraobavjetaj- vanje islama i arpaskog jezika u Jemen ne slube PET i amerike CIA meu na Univerzitet Al Iman. Ovaj Univermuslimanima predstavljao kao osoba zitet vodi poznati jemenski alim, ejh sa vrlo radikalnim islamskim stavo- Zindani. Kada je nauio arapski jezik i izgradio svoj imid pravog vima, odnosno on je intenzivno irio veoma radikalnu islamiste, Morten, odnosno verziju tumaenja islama i Naglo Murad Storm, odlazi u Enuporno hukao muslimapojavljivanje glesku gdje u vie gradova ne na injenje teroristikih ekstremnog poinje svoj obavjetajnoakata i drugih kriminalnih tekfira u operativni rad. U Lutonu djela. Drukije reeno, MorBiH, njegovo i Birminghamu oko sebe ten Storm je intezivno irio nesmetano okuplja mlade muslimane teroristiko-tekfirske ideje rasplamsavanje, koje ui islamu, bokserskim meu muslimanskim krupogubno vjetinama i promovira se govima u kojima je operirao. djelovanje i sve u njihovog vjerskog lidera. Storm je irio tekfirske ideje druge tetne I u Lutonu i Birminghamu radi zadobijanja povjerenja posljedice, koje Morten Storm huka svoje pipadnika Al Kaide i kako osjeamo od te pristalice da prihvate teroribi se uspjeno infiltrirao u strane pojave, stiko-tekfirske ideje. Prema njihove redove. produkt su svjedoenju muslimanskih Morten Storm se dugo obavjetajnog lidera, Storm je u spomenupripremao za svoj obavjedjelovanja i tim gradovima uspio da se tajni zadatak. On je sa obaobavjetajnih nametne kao radikalni voa vjetajnim slubama poeo metoda iji grupici mladia, koje je odda sarauje u zatvoru u najatraktivniji vojio i osnovao u posebnu Danskoj gdje je sluio kaznu operativac radikalnu skupinu koja je zbog lanstva u bajkerskoj danas je Monter usvojila njegove teroristikobandi, uzimanja droga, kraStorm. tekfirske ideje. a i drugih prekraja. Dok Navedeni primjer obaje bio u zatvoru Storm je vjetajnog djelovanja Morobznanio svoj prelazak na tena Storma otkriva mranu islam. Nakon izlaska iz zastranu svjetskih obavjetajtvora kree se u muslimanskim krugo- nih slubi i njihovog djelovanja previma u Danskoj gdje aktivno uestvuje ma muslimanima i islamu u svijetu. u irenju ekstremnih ideja. Storm se Obavjetajne slube, kako je prikazano najvie kretao oko damije u gradu i kroz primjer Mortena Storma, prelaze Aarhusi kod Copenhagena. Kamran granicu dozvoljenog obavjetajnog djeShah, predstavnik vjerske zajednice lovanja, jer na ovaj nain ugroavaju muslimana u spomenutim mjestima, sigurnost svih ljudi, a posebno muslidobro se sjea Mortena Storma, koji se mana. Planskim irenjem tekfirskih i tada zvao Murad Storm. On je napad- teroristikih ideja meu muslimanima, no pokuavao da promovira radikalna obavjetajne slube se ne bore protiv teshvatanja kod mladih ljudi. Nekoliko rorizma, one ga tako samo raspiruju. puta je bio u naoj damiji i uporno je Sa ovakvom vrstom obavjetajnog nagovarao mladie da trebaju spremni djelovanja ne slau se svjetski strunjada se bore protiv nevjernikog drutva ci krivinog prava. Danski list Politi19. oktobar - 4. zu-l-hidde
24
ken potraio je struno miljenje o (ne) ispravnosti obavjetajnog djelovanja u kojem agenti vre aktivnu agitaciju injenja tekih krivinih djela kao to je terorizam. Politiken je prezentirao sluaj Storm strunjacima krivinog prava na Univerzitetu u Copenhagenu. Profesor Jorn Vestergaard smatra da agent ne smije raditi takve stvari. Agent ne smije raditi stvari kojima bi podsticao na injenje krivinih djela. Sa ovim stavom slae se i profesor Trine Baumbach. Bez obzira je li neko agent policije ili PET-a, protuzakonito j p je podsticati druge da ine g krivina djela. ef danske kontraobavjetajne slube PET, Jakob Scharf je objasnio zato se obavjetajne slube koriste ovakvom metodom provokativnog obavjetajnog rada. Po njemu, kada obavjetajni agent iri radikalne ideje i podstie na injenje terorizma postoji velika vjerovatnoa da e se na taj nain uspjeti prikupiti vane informacije o teroristikim djelima i skupinama. Ovakvo davanje irokih ovlatenja obavjetajnim slubama namee sumnju da njihovi agenti, vjerovatno, nekada uine i poneko manje ili vee krivino, u Stormovom primjeru, teroristiko djelo. Sve kako bi se dokazali i to vie pribliili izvoru informacija i liderskim pozicijama teroristikih grupa. O teti niko ne vodi rauna. A teta je ogromna. U opisanoj borbi protiv terorizma tetu osjete najvie muslimani. Morten Storm se povukao na drugi obavjetajni zadatak, a iza njega, meu muslimanima, ostalo je sve smee koje je godinama okolo rasipao. Svjetski mediji ovakve primjere rairenog radikalizma meu muslimanima spremno i veoma rado koriste kako bi vodili kampanje protiv islama i muslimana. Pria o Mortenu Stormu tie se i Bosne i Hercegovine. I u naoj zemlji je do sada bilo, naalost i jo uvijek ih ima, slinih sluajeva obavjetajnog irenja tekfirsko-teroristikih ideja. Sje-
timo se samo sluaja Nihada j osia, koji je bio aktivan u vrijeme procesuiranja Rijada Rustempaia i njegove grupe. Danas u Bosni i Herceg govini niko ne zna g j j taj gdje je j Nihad osi. Nikoga to vie g ne zanima. Nihad osi je bio agent stranih obavjetajnih slubi i imao je isti zadatak kao Morten Storm, s tom razlikom to je osieva provokatorsko-agentska karijera trajala znatno krae. Njegov obavjetajni mentor bio je ameriki slubenik u Tuilatvu BiH, Drew G. Engel. Tuilac Drew G. g Engel je od Nihada osia prvo napravio medijsku zvijezdu, tako to mu je sredio intervju magazinu Dani u i kojem je on iznio brojne lai o svojim vezama sa Al Kaidom i sline gluposti. Kroz g p taj intervju, putajui osia da slobodno govori o svojim vezama sa terorizmom, Drew G. Engel je svog agenta predstavio kao neustraivog islamistu. A onda g j p ga je pustio na Rijada Rustemj paia i ostale. Nihad osi je kao i Morten Storm uporno ubjeivao svoje drutvo da trebaju poiniti kakvo teroj p ristiko djelo. Usput, osi je sve snimao i donosio svom mentoru Engelu. Znamo dobro koliko su i na koji nain j domai mediji iskoristili osievo priznanje da je terorista (Ja sam terorist j j (J na Allahovom putu, osieva izjava u magazinu Dani) u irenju propagande protiv muslimana i islama u BiH. Osim ovog primjera, isti smrdljivi trag obavjetajnog djelovanja iza sebe ostavili su i sluajevi Begtaevi (Mirsad Begtaevi je sa svojim saradnicima doao iz Stormove Danske u nau zemlju gdje je navodno trebao izvesti teroristiko djelo), sluaj Mevlid Jaarevi i napad na bugojansku
Stvarna i iskrena borba protiv terorizma svake vrste prvo mora krenuti od onih koji navodno predvode tu borbu. Dok god obavjetajne slube budu podsticale terorizam, radikalizam i druge vrste krivinih djela bie isto stanje. Gdje se potuje pravo i pravda tu terorizam ne raste
policijsku stanicu za koji je uhapen i optuen Haris p p auevi i ostali. Pored navedenih konkretnih primjera, obavjetajne metode djelovanja u BiH, koje prepoznajemo po uzoru na sluaj Mortena Storma, prepoznajemo i kroz veoma napadno irenje tekfirskih ideja u naoj zemlji. Posljednjih godina tekfirske ideje se brzo ire u Bosni i Hercegovini i regiji. Sigurnosne slube ne rade nita na sprjeavanju navedenih tekfirskih pojap j va u naoj zemlji. tavie, pouzdano se zna da obavjetajne slube u BiH aktivno uestvuju u irenju tih ideja. Meu pristalicama tekfira u BiH ima dosta saradnika brojnih obavjetajnih slubi. Saff posjeduje pouzdane inf formacije o brojnim licima agentima tekfirovcima. Ti agenti rade isto ono to je radio Morten Storm tokom svog obavjetajnog djelovanja meu muslimanima. U naoj zemlji nesmetano djeluju brojne strane obavjetajne slube. Naalost, domae sigurnosne strukture su samo servis stranim obavjetajnim slubama. Naglo pojavljivanje ekstremnog tekfira u BiH, njegovo nesmetano rasplamsavanje, pogubno djelovanje i sve druge tetne posljedice, koje osjeamo od te strane pojave, produkt su obavjetajnog djelovanja i obavjetajnih metoda iji najatraktivniji operativac danas je Morten Storm. Stvarna i iskrena borba protiv terorizma svake vrste prvo mora krenuti od onih koji navodno predvode tu borbu. Dok god obavjetajne slube budu podsticale terorizam, radikalizam i druge vrste krivinih djela bit e isto stanje. Gdje se potuje pravo i pravda tu terorizam ne raste!
25
Intervju polumjeseca
erim Bajrami
Bosno, sjeti se Bonjaka Kosova

Bonjaci na Kosovu prihvatili su svoje historijsko ime, pogotovo oni u upi koja je u okolini Prizrena kao i u samom tom gradu, to je isto i kod onih u pekoj regiji, to, samo po sebi, daje dodatnu vrijednost 28. septembru. Meutim, brojka od 27.500 Bonjaka na Kosovu ipak nije realna jer najmanje jo toliko Bonjaka sa Kosova ivi u dijaspori, ali prologodinji popis nije obuhvatao dijasporu.
: ANES DUNUZOVI rema Zakonu o praznicima na Kosovu, od prije pet godina, 28. septembar se obiljeava kao Dan bonjake nacionalne zajednice na Kosovu. Bonjaci Kosova odluili su da 28. septembar bude zvanino dan njihove zajednice jer na taj dan 1993. godine u Sarajevu je odran Sabor Bonjaka na kome je donijeta odluka o povratu imena Bonjak dotadanjim nacinalno izjanjenim Muslimanima. I ove godine, prigodnim manifestacijama, u vie mjesta na Kosovu, Bonjaci su obiljeili ovaj dan, a najvei dio viednevnih sadraja odran je u Prizrenu gdje je bila i centralna Akademija. Akademiji su prisustvovali predstavnici bonjakih politikih partija sa Kosova, bonjaki poslanici u Skuptini Kosova, kulturni radnici, intelektualci, a gost je bio glavni muftija IZ-e u Srbiji Muamer ef. Zukorli. O Bonjacima na Kosovu, njihovom p poloaju, vezama sa BiH razgovarali j g smo sa erimom Bajramijem, zamjenikom ministra za dijasporu u Vladi Republike Kosovo.
Preporod: Gospodine Bajrami, ta Bonjacima Kosova znai 28. septembar? Bajrami: Bonjaci Kosova na odreeni nain su se identificirali sa ovim datumom kada su 1993. godine, nakon vie decenija nametnutog nacionalnog imena, konano povratili svoje historijsko ime. Vlada Kosova je i ove godine izdvojila izvjesna sredstva za obiljeavanje ovog Dana, tako da je odran niz kulturnih i zabavnih manifestacija, a centralna Akademija bila je u Prizrenu, u gradu u kome ivi 70 procenata od27.500 Bonjaka Kosova, kako kau tek izali rezultati popisa stanovnitva obavljenog u aprilu prole godine. Preporod: Da li je taj broj od 27.500 Bonjaka realno stanje, odnosno, da li su odranije nacionalno deklarisani Muslimani prihvatili naziv Bonjak i veinski se izjasnili tako, ili je ostalo onih koji se smatraju Muslimanima, Albancima, Turcima? Bajrami: Bonjaci na Kosovu prihvatili su svoje historijsko ime, p g j j pogotovo oni uupi koja je u okolini Prizrena kao i u samom tom gradu, to je isto i kod onihu pekoj regiji,to, samo po sebi, daje dodatnu vrijednost 28. septembru. Meutim, brojka od 27.500 Bonjaka na Kosovu ipak nije realna jer najmanje jo toliko Bonjaka sa Kosova ivi u dijaspori, ali p j p prologodinji p p g j popis nije obuhvatao dijasporu. to se tie izjanjavanja jednog dijela Bonjaka kao Albanci i Turci, to je prisutno u neko19. oktobar - 4. zu-l-hidde
liko prizrenskih sela u upi i Podgori, te neto malo u samom gradu Prizrenu. No, ta skupina se ni ranije nije izjanjavala kao Muslimani ve kao Albanci, i nema taj kontinuitet, te statistiki nije umanjila prisutnost Bonjaka, iako dijeljenjem jezika sa Bonjacima potvruju pripadnost ovom narodu, to su potvrdilo i visokim procentom izjanjavanja na popisu za bosanski maternji jezik. S druge strane, naalost, veliki dio populacije u Gori, koji su se na ranijim popisima izjanjavali kao Muslimani, sada su pod raznim pritiscima izabrali da se izjasne kao Goranci. Pritisci sa raznih strana Preporod: Od kuda dolaze pritisci na taj dio, kako Vi tvrdite, bonjake populacije koja ivi na Gori? Bajrami: Dolaze sa vie strana. Aspiracije prema ovom dijelu bonjake populacije ima Srbija, Makedonija, pa ak i Bugarska. Sistematskanastojanja Srbije da bonjaku populaciju u Gori izdvoji iz kontinuiteta bonjakog nacionalnog deklarisanja traju vie od dvije decenije i podrana su programom SANU Gora, Opolje, Sredska. Srbija finasira paralelne srpske strukture na Kosovu, a to isto ini i u nekim selima u Gori. Tamonjem nastavnom osoblju u nastavi na srpskom jeziku daju skoro duple plate u odnosu na nastavno osoblje u Srbiji, a uslov je da se nastava i dalje odravana srpskom i po srbijanskom kolskom
26
planu i programu. Naalost, mnogi nastavnici i direktori kola u Gori zbog novca prihvataju ponudu iz Srbije i na taj nain se srpski jezik, srpska historija, kultura... namee Bonjacima u Gori, a oni se otuuju od svog bonjakog bia. Kao da ove manipulacije nisu dovoljne, pa se normalan ovjek dovodi u dilemu da li da se udi ili smije,kada uje da Makedonci prisvajaju Bonjake u Gori i proglaavaju ih Makedoncima. A jo je nevjerovatnije kada to rade i Bugari. Bez ikakvih argumenata, arlatanski i na graniciludila je pokuaj nekih dravnih krugova iz Bugarske da ljude u g g j Gori i upi proglase Bugarima. Ali, ak je i ministrica vanjskih poslova Bugarske prije nekoliko godina izjavila jednu takvu nebulozu. Ovim se zapravo pokuava destabilizirati mlada kosovska drava, sa jedne strane, te stvoriti prostor da se aplicira fondovima EU za podrku navodno svojim (bugarskim i makedonskim) manjinama na Kosovu, s krajnjim ciljemda se oslabi bonjaka zajednica. j j j ak se iz Makedonije i Bugarske usuuju optuiti Bosnu i Hercegovinu da pokuava nametnuti bonjatvo stanovnicima Gore, iako se nikada na ranijim popisima niko u Gori nije izjasnio kao Bugarin ili Makedonac. Preporod: Interesira me kakav odnos veinska albanska vlast na Kosovu ima prema Bonjacima i drugim manjinskim zajednicama? Da li zakone koji se odnose na prava manjina prati praksa? Bajrami: Prava Bonjaka na Kosovu, po ustavu i zakonima, recimo po Zakonu o zatiti i promociji prava manjinskih zajednica i njihovih pripadni-
ka, u naelu su izjednaena sa pravima recimo srpske zajednice na Kosovu, koja je takoer neveinska. Meutim, ta jednakost se zapravo odnosi samo na naela i prisutna je u nekim segmentima predstavnikog sistema, dok je, na primjer, u kljunom segmentupo kojem se najvie icijene prava nacionalnih zajednica u pravu na upotrebu jezika srpski jezik izdvojen, i on je oficijelno, po Ustavu Republike Kosovo, drugi zvanini jezik na Kosovu, dok su bosanski, turski i romski, iako spomenuti u istom lanu Ustava -jezici u upotrebi. To praktino znai da se mogu korisiti u zvaninoj i predstavnikoj komunikaciji, u obrazovanju, informiranju..., te da budu zvanini - po statutima - u onim opinama gdje manjinska popilacijaovih nacionalnih zajednica ini najmanje pet procenata stanovnitva, po jednoj od njih. Naravno, ima tuniz prateih problema u implementaciji i ovako zacrtanih prava, jer se ona u praksi nerijetko kre, a opravdanje se nalazi u procesima izgradnje demokratije i pravne drave na Kosovu koji su - i istina je -jo u toku. Sve u svemu, u odnosu na poslijeratno vrijeme na Kosovu, Bonjaci imaju solidnu poziciju i u Ustavu i u zakonima, kao i u aktuelnoj predstavnikoj vlasti na centralnom i ponegdje na lokalnim nivoima.
Bonjaci Kosova odluili su da 28. septembar bude zvanino dan njihove zajednice jer na taj dan 1993. godine u Sarajevu je odran Sabor Bonjaka na kome je donijeta odluka o povratu imena Bonjak dotadanjim nacinalno izjanjenim Muslimanima.
Nezaposlenost - ogroman problem Bonjaka Kosova
Preporod: Zamjenik ste ministra za dijasporu Vlade Kosova. U ranijem odgovoru ste procijenili da je u dijaspori polovica Bonjaka sa Kosova, poznato je da je velika i albanska dijaspora. Bio sam uvjerenja da se nakon proglaenja nezavisnosti Kosova broj Kosovara u dijaspori smanjio? Bajrami: Veliki problem cijelog Kosova jeste visok procenat nezaposlenosti i slabog ekonomskog razvoja, koji onda najvie pogaaju pripadnike neveinskih zajednica. Ovo je zadnjih godina jedini razlog neprekidnog iseljavanja svih s Kosova, a meu njima i velikog broja (za nae prilike velikog) pripadnika bonjakog naroda. Stanovnitvo odlazi trbuhom za kruhom na razne naine i na razne destinacije, uglavnom u zemlje EU. To je ogroman problem Bonjaka Kosova, kao to je i problem kosovskog drutva u cjelini, ali, kao to sam rekao,nas najvie pogaa jer ostajemo bukvalno bez mladih narataja i bez uenika u kolama u nastavi na bosanskom jeziku na Kosovu. Iako sam zamjenik ministra u Ministarstvu dijaspore, najsretniji bih bio kada bi prestalo iseljavanje i zapoeo dobrovoljni povratak iseljenih, te da samim tim nepostoji potreba za ovim Ministarstvom.
27
Meutim, jasno je da nije tako, i da je zapravo sada ovo Ministarstvo jedno od najvanijih i sa ponajvieizazova i posla, jer se bukvalno bavi pitanjima oko 600 do 700 hiljada kosovskih dravljana koji su van zemlje, meu njima je najmanje 30 hiljada Bonjaka i na desetine hiljadapripadnka ostalih neveinskih zajednica. Dakle, govorimo o najmanje etvrtini ukupne populacije Kosova, a kada su u pitanju Bonjaci o polovini bonjake populacije. Srea je da je veinski dionae dijaspore dobrog ekonomskog stanja i da se ona dobro integrirala u dravama prijema,to se odnosi na cjelokupnu kosovsku dijasporu, a ne samo na bonjaku. Preporod: Kojim se poslovima bavi Vae ministarstvo, koji je njegov cilj, te koliko imate mogunosti kao zamjenik ministra da pomognete pripadnicima manjinskih zajednica u dijaspori? Bajrami: Primarni cilj naeg Ministarstva jeste ouvanje identiteta naih graana u emigraciji i dijaspori. Prevashodno mislim na nacionalni identitet. Na zadatak je i pomo naim ljudima iz dijaspore tokom njihovog boravka na Kosovu, ali i institucionalna podrka i pomo u njihovoj integraciji tamo gdje ive i rade. Mi smo u stalnom kontaktu sa dijasporom, odravamo redovne kulturne manifestacije kako na Kosovu, poputDana dijaspore, tako i u zemljama gdje oni ive i rade. Jedan od glavnih prioriteta Ministarstva za dijasporu je dopunska nastava na maternjim jezicima za djecu naih graana u dijaspori. U ovom pravcu, Ministarstvo obrazovanja, nauke i tehnologije Republike Kosovo ima izraen Plan i program dopunske nastave na albanskom jeziku. Ostaje nam da intenziviramo napore da se neto slino uradi i za dopunsku nastavu na bosanskom i ostalim jezicima na kojima se, inae, izvodi nastava na Kosovu. U meuvremenu smo u Ministarstvu dijaspore poduzeli i neke sistematske korake koji se tiu neveinskih zajednica. U Zakonu o dijaspori, tokom njegove izmjene i dopune, zadrane su odredbe koje se dotiu i pripadnika neveinskih zajednica u emigraciji, a uraena je i strategija razvoja Ministarstva gdje su neke zasebne stavke posveene pravima ovih zajednica. Odnos Bonjaka Kosova sa dravom Bosnom i Hercegovinom je naa otvorena rana Preporod: Koliko Vam u uspostavi dopunske nastave na bosanskom jeziku za bonjaku dijasporu sa Kosova moe pomoi Bosna i
Preporod: Da, ali u Bosni i Hercegovini su nesreeni odnosi i ne moe se priznati Kosovo bez saglasnosti svih naroda? Bajrami: Tako odgovaraju i bonjaki dunosnici u Bosni i Hercegovini. Kau sve bi se to sredilo, ali ne da srpska strana, to jest njeni politiki dunosnici!? Moram da kaem da meni osobno, a izgleda da nisam uopte jedini na Kosovu, i to ne samo meu Bonjacima, ovo stalno ponavljanje istog opravdanja, vie liina nezainteresiranost da se iznau praktina rjeenja u korist graana. Takoer je ovakav stav i odnos bh. dunosnikaprema nama Bonjacima, dodatnipokazatelj svim svjesnim Bonjacima u kolikoj su dubinskoj krizi meubonjaki odnosi, odnosno briga Bonjaka jednih za druge. Uzmimo samo jedan primjer, kako to rade drugi koji misle na svoj narod:hrvatski dunosnici iz Hrvatske ve desetak godina redovno govore o stotinama stipendija koje ta drava odobrava svake godine za Hrvate u Vojvodini, kojih, uzgred, ima u manjem brojuod Bonjaka na Kosovu!Moda e nekom djelovati smijeno, ali treba spomenuti ba zbog toga,nekiaktuelni dunosnici u Bosni i Hercegovini, sudei po njihovoj niti jednoj izjavi o nama, zapravo i ne znaju da postoje Bonjaci na Kosovu, pa nije ni udno to nisu zainteresiraniza njihove potrebe, koje bi realno - u datim okolnostima - mogle da se rijee jer nisu prezahtjevne. Paradoks je takoer da Kosovari odnedavno mogu ulaziti u Srbiju sa kosovskim osobnim kartama - uz jedan papiri, koji im se izdaje na granici - dok je za ulazak u Bosnu i Hercegovinu Kosovarupotrebno toliko peripetija oko vize - koja se navodno moe dobiti u Skoplju ili Podogrici - da mu jelake da dobije vizu za odlazak u Kanadu, recimo. Naravno, postoji mogunost za svakog Kosovara da, po ne ba lahkim procedurama, dobije srpsku osobnu kartu u Kruevcu ili u nekom drugom gradu, i da tako serbez ue u Bosnu i Hercegovinu. Takve prijedloge sam dobijao i ja od nekih bonjakih aktivista,ali, traiti od jednog dunosnika Vlade Kosova da takvo to uradi je jako poniavajue i na granici bezobrazluka, jer se time poniava jedna institucija, a ne ja osobno, usprkos mojoj velikoj i neupitnoj ljubavi prema Bosni i Hercegovini, kao naoj nespornoj matinoj zemlji u duhovnom, kulturnom i obrazovnom smislu, te jedinoj dravi u kojoj su Bonjaci dravotvorni narod. Nadajmo se da emo stalnim zalaganjem, saradnjomi s ljudima na pozicijama koji e misliti na sve Bonjake i sve druge graane koji misle dobro i sebi i drugima, ii bre naprijed, jer nam nazadnema kud. (Preporod, 15. oktobar 2012. godine) Hercegovina? Kakav je generalno odnos BiH, ili da kaemo Bonjaka iz Bosne i Hercegovine, prema Bonjacima Kosova? Da li ovaj odnos ispunjava Vaa oekivanja? Bajrami: Odnos Bonjaka Kosova sa dravom Bosnom i Hercegovinom i institucijama Bonjaka u Bosni i Hercegovini je, naroito posljednje tri-etiri godine, naa otvorena rana. O kakvom uope odnosu moemo govoriti kada ja, kao zamjenik ministra ispred bonjake zajednice Kosova, u Vladi Republike Kosova, traim vizu za ulazak u Bosnu i Hercegovinu evo due od godinu i - odbijen sam. Zadnji put za nas je zatraio vizu Rijaset Islamske zajedniceBosne i Hercegovine, za nau posjetu njima, ali - opet bezuspjeno. Sve se pravda nepriznavanjem Republike Kosovo od strane drave Bosne i Hercegovine, to je veliki problem odnosa Kosova i Bosne i Hercegovine sam po sebi, te odnosa Bonjaka i Albanaca, te jetimegotovoonemoguena institucionalna saradnja u bilo kojoj sferi. Zbog toga, najvie su
pogoeni i trpe Bonjaci na Kosovu! Najbolnije je u sferi obrazovanja na bosanskom jeziku, jermi ovdje realno imamo najvie potreba za uspostavljanjem te redovne saradnje. Naime, nama nedostaju udbenici i nastavna sredstva na bosanskom jeziku, i mi, po odluci institucija sa Kosova, a na nae traenje, imamo pravo - isto pravo imaju i kosovski Turci - da uvozimo iz matinih drava onaj manjak udbenikakoji se evidentira kao takav na svim nivoima obrazovanja. Takoer, realna je potreba za posjetom porodica iji dijelovi ive na Kosovu, a dijelovi u Bosni i Hercegovini, a to je sada nemogue. Zamislite situaciju da ljudi s Kosova ne mogu svojim najmilijim ii ni na denazuu Sarajevo ili druge bh. gradove. Ili da ne govorimo kako djeca ili udovice boraca koji su poginuli u Bosni i Hercegovini danas zbog nepriznavanja kosovskih osobnih dokumenata ne mogu ostvariti svoja prava u Bosni i Hercegovini!? Isti se problem odnosi za regulisanje svih ostalih socijalnih ili nasljednih pitanja.
28
Zanimljivo
Had kroz vrijeme
Tragovi bosanskih hadija

U svom uvenom putopisu je u opirnim detaljima opisao sve mogue lokalitete kroz koje je proputovao, od Bosne, Sarajeva i Skopja, preko Istanbula, sve do Aleksandrije i Kaira, i dalje do svetih mjesta u Arabiji, i nazad. Put je trajao godinu i deset dana, a cijelim putem Hadi Jusuf Livnjak je obilazio znamenita mjesta i opirno zapisivao svaki detalj svoga puta, ukljuujui manje i vee gradove i mjesta, sela i zaseoke, ak i konake u kojima je odsjedao i koja je vidio Autor: evad Koldo Stazama hadi Jusufa Livnjaka rvi odlazak na had iz Bosne zabiljeen je 1557. godine, pune 94 godine nakon to su Turci u potpunosti zauzeli Bosnu i Hercegovinu. Taj p hadija bio je neki Sara Mehmed j prvi j j iz ejh-Ferrahove mahale u Sarajevu (podatak iz lista Preporod od 15.06.1986. d godine). Nije zabiljeeno kada se vratio sa hada niti kojim je putem hodio, a ak je nejasno i da li Sara oznaava njegovo prezime ili njegovo zanimanje, kako je to tada bio obiaj da se ljudi oslovljavaju. Hadi Jusuf Livnjak nije najstariji bosansko-hercegovaki hadija (had je obavio 58 godina nakon spomenutog Sara Mehmeda) ali je prvi koji je iza sebe ostavio pisani trag. Njegova ivotna elja je bila da posjeti sveta mjesta i mezarja islamskih velikana. U svom uvenom putopisu je u opirnim detaljima opisao sve mogue lokalitete kroz koje je proputovao, od Bosne, Sarajeva i Skopja, preko Istanbula, sve do Aleksandrije i Kaira, i dalje do svetih mjesta u Arabiji, i nazad. Put je trajao godinu i deset dana, a cijelim putem Hadi Jusuf Livnjak je obilazio znamenita mjesta i opirno zapisivao svaki detalj svoga puta, ukljuujui manje i vee gradove i mjesta, sela i zaseoke, ak i konake u kojima je odsjedao i koja je vidio. Kada je stigao u Carigrad napisao je da nema ni rijei ni pera koji moe opisati ovaj prelijepi grad, a pri dolasku u Mekku i Medinu od ushienja je propjej j p pj vao, pa opisao Harem-i erif, Mekam-i Ibrahim i Kabu u prelijepim stihovima. U svome dnevniku, kojeg je pisao na turskome jeziku, a kojeg je na bosanski jezik preveo Mehmed Mujezinovi, ostavio je trajan dokument iz kojega smo prikupili podatke pomou kojih smo nainili kartu sa svim stazama kojima se je kretao. Pretpostavlja se da se rodio zadnjih desetljea 16. stoljea, no konkretna godina roenja nije poznata. Postoji podatak da je sredinom 17. stoljea jo uvijek bio iv, iz ega se moe pretpostaviti da je had obavio najvjerojatnije u treoj ili etvrtoj deceniji svoga ivota. O njegovoj najranijoj biografiji ostalo je veoma malo podataka, tek injenice da mu se otac zvao Muhamed, a dva brata Hasan i Omer-efendija. Pridjevak Livnjak kod Jusufa izgleda kao prezime, no zapravo je odrednica Jusufovog livanjskog porijekla. Osnovni podaci o putovanju hadi jusufa: Datum polaska:20.06.1615. Datum povratka: 01.07.1616. Vrijeme na putu:375 dana Duina rute: 8.574,8 km, Prijevozna sredstva: Konj (Duvno - Sarajevo - Istanbul) Laa (Istanbul - Rodos - Aleksandrija), Konj ili kamila (Aleksandrija -Reid) Lada (feluka) (Reid - Kairo) Konj ili kamila (Kairo - Suec), Laa (Suec - Janbu), Konj ili kamila (Janbu - Medina - El Duhva), Laa (El Duhva - Dida), Konj ili Kamila (Dida - Mekka - Medina -Kairo, Aleksandrija), Laa (Aleksandija - Rodos - Solun), Konj (Solun - Skopje - Sarajevo - Duvno) Za vrijeme putovanja hadi Jusuf je prenoio u 119 razliitih konaka. Ovu rutu sa sitnim izmjenama su bosanske hadije koristile svo vrijeme Turske uprave u Bosni i Hercegovini. Pred sam kraj Turske uprave u Bosni, i par godina prije izbijanja tursko-ruskog rata, autorov predak hadi Mehmed Koldo je obavio had koristei rutu Sarajevo Skoplje Solun Aleksandrija Kairo Dida Mekka. Istu rutu je koristio i u povratku. Had je obavio skupa sa svojom hanumom Razijom. Nije mi poznato da li je neka ena iz Bosne prije hadi Razije obavila had jer o tome nema pisanih podataka. Hadi Mehmed i hadi Razija su na put krenuli 13.11.1874. a vratili su se u kasnu jesen 1875. godine.
Zanimljivo je i to da je hadi Mehmed u povratku sa hada iz Bugarske sa sobom doveo i dvojicu vrsnih batovana Bugara koji su godinama poslije obraivali njegovo imanje. Slijede godine nestabilnosti posebno izbijanjem tursko-ruskog rata, kojeg je turska izgubila i Berlinskog kongresa kojim je odlueno da Austro-Ugarska anektira Bosnu i Hercegovinu. Odluka Berlinskog kongresa je u Bosni primljena sa nevjericom. Dolo je do velikih protesta, ali i do pripreme za oruani otpor. Jedan od glavnih organizatora bonjakog otpora prema Austro-Ugarskoj bio je hadija Salih Vilajetovi u narodu poznatiji kao Hadi Lojo. Hadi Lojo je bio specifina osoba. Bio je hoda, hafiz i hadija, divovskog rasta. O njemu su kruile nevjerojatne prie. Kada se vratio sa hada, kau da je na ulazu u Sarajevo nosio na leima ogroman teret, kako bi se dodatnim rtvovanjem jo vie pribliio Bogu. Drugi su opet govorili, da se na Romaniji hrvao sa medvjedom. Bio je izuzetno eksplozivna osoba, ali narod ga je volio, jer je uvijek branio islam. Kada je dola vijest o dolasku Austrijanaca, odmah se ukljuio u pripreme za rat. Bonjaci pod Hadi Lojinim zapovjednitvom su uspjeli potpuno razbiti Austrougarsku vojsku i nanijeti joj ogromne gubitke, nakon ega su se Austrijanci pregrupirali i udvostruili broj svojih vojnika. Hadi Lojo je ranjen, ali je i takav uestvovao u odbrani Sarajeva, i kada je uguen svaki otpor i Austrijanci ovladali gradom, manji broj branitelja a sa njima i Hadi Lojo su se povukli ka istonoj Bosni. Austrijanci su u Sarajevu strijeljali ili objesili 15-ak najistaknutijih boraca protiv Austrijske agresije i to: sedam brae Mulia, Avdu Jabuicu, Sulju Kahvia, Mehmedagu Dalagiju, Ibrahimagu Hrgu, Mehu Odobau i trojicu hadija: h. Muhammeda Hadijamakovia, h. Avdagu Halaevia i h. Mehagu Gaanicu. Prije nego to je objeen, Hadijamakovi je uspio raniti dvojicu austrijskih vojnika otevi im puku. Hadi Lojo je sa svojom ranjenom nogom leao u jednom selu kod Gorada. Noga se bila zagnojila, tako da nije mogao hodati. Jednom prilikom su lokalni Srbi (na proglas austrijske nagrade za njegovo hapenje) saznali gdje se nalazi pa su htjeli da ga ubiju. Domain je zatvorio vrata, tako da je jedan od Srba htio ubiti Hadi
29
Loju kroz dimnjak, ali kad je vidio njegov pogled, on se prepao i pobjegao. Hadi Lojo je na misteriozan nain uspio pobjei, ali ga je uskoro prijavio i izdao izvjesni Srbin po imenu Mio Koji. Kada su ga napokon dovezli u Sarajevo, smjestie ga u bolnicu gdje su mu amputirali nogu. Unato tome, on je nakon nekoliko dana pobjegao i skoro godinu dana se sakrivao u jednom selu kod Sarajeva dok ga nije izdala j jedna ena. Osuen j na p g je pet godina zatvora u ekoj. Nakon zatvora mu je reeno da se ne smije vratiti u Bosnu, pa je Hadi Lojo za svoje boravite izabrao Mekku. Tamo su ga doekali kao velikog junaka. Hadi Lojo je preselio na ahiret u Mekki, gdje je i ukopan. Neka mu je vjeni rahmet! Stazama bosanskih hadija u vrijeme austrougarske uprave Na Berlinskome kongresu 1878. godine odlueno je da Austro-Ugarska monarhija izvri aneksiju Bosne i Hercegovine. Par godina poslije aneksije u Bosni dolazi do stagnacije odlazaka na had, da bi ve 1881. godine Bonjaci ponovo krenuli put Mekke i Medine. Sarajevski list koji je izlazio u to vrijeme biljei, a t Mirsad Mahmutovi u svojoj knjizi Od Bosne do Arabije (izdanje El-Kalem 2001. god.) prenosi da je: 1881.godine iz BiH otputovalo 25 hadija. Kako su te godine hadije veinom bili Visoaci, polazna taka im je i bila Visoko. Nakon dvije godine pauze, kada nije zabiljeen niti jedan odlazak na had, 1884. na had odlaze 54 osobe. U to vrijeme hadije su na had odlazile preko Metkovia, odakle bi se sa laom prebacili do Trsta. U Trstu bi se ukrcavali na brod kojim bi se prebacili do Aleksandrije i dalje do Dide u Saudijskoj Arabiji. Vano je napomenuti da je Sueski kanal otvoren 1869. pa su brodovi mogli direktno ii za Saudijsku Arabiju. Sarajevski list biljei i t da je 1893. godine vea grupa hadija do Trsta putovala zasebnim vozom Bosanske eljeznice, te da je iste godine jedna grupa hadija otputovala kopnenim putem pre-
ko Bugarske i Turske, a i to da je 1903. 11 hadija otputovalo na had preko Bosanskog Broda, Beograda i Istanbula. Iz godine u godinu sve do 1908. godine Bonjaci odlaze put Mekke, a onda dolazi do zastoja u odlascima na had. Tih godina svijetom se irila epidemija kolere, i cijeli svijet je izgledao kao bure baruta koje je svakoga trenutka trebalo da eksplodira u svjetski rat, a koji e oznaiti i propast Austro-Ugarske monarhije, i naznaiti dolazak nove, za Bonjake jo gore uprave: Kraljevine Jugoslavije. U sljedeem dijagramu je prikazan broj hadija iz Bosne koji su odlazili na had u vrijeme austrougarske uprave (prema podacima iz Sarajevskog lista a koje a prenosi Mirsad Mahmutovi). U nastavku je prikazana ruta kojom su hodoasnici iz BiH najee odlazili na had u vrijeme austrougarske uprave. Osnovni podaci o putovanju hadija iz BiH za vrijeme austrougarske uprave: Datum polaska: obino 2. Ili 3. evvala (2. ili 3. dan Ramazanskoga bajrama) Datum povratka: 30 60 dana poslije obavljenog hadda Vrijeme na putu: 100 do 160 dana Duina rute: 7.608,4 km. Prijevozna sredstva: Konj ili voz (Sarajevo - Metkovi) Brod (Metkovi - Trst), Brod (Trst - Aleksandrija) Konj ili kamila (Kairo - Suec), Brod (Suec - Dida) Konj ili Kamila (Dida - Mekka - Medina - Mekka), Brod (Dida Suec) Konj ili kamila (Suec Aleksandrija) Brod (Aleksandrija - Trst)Brod - (Trst - Metkovi), Konj ili voz (Metkovi - Sarajevo ) Stazama bosanskih hadija u vrijeme Kraljevine SHS Ne postoje podaci o broju hadija koji su u to vrijeme kretali na had iz BiH, ali na osnovu podataka koje iznosi Mirsad Mahmutovi, a odnose se na broj hadija iz cijeloga svijeta, moe se zakljuiti da se
svijet nije ni oporavio od Prvog svjetskog rata a ve je dola velika ekonomska kriza, a brzo poslije toga i Drugi svjetski rat. Posebno je interesantan podatak da je 1926. na hadu bilo 96.312 hadija iz cijeloga svijeta, da bi 1939. na had stiglo samo 9.024 hodoasnika. Prema dostupnim podacima, izmeu dva rata had je obavilo manje od 50 Bosanaca i Hercegovaca. Na alost nitko od njih nije ostavio zapis kojim bi smo mogli rekonstruirati njihovu rutu na putu za Mekku, ali je gotovo sigurno da su koristili rutu preko Soluna i (ili) rutu preko Istanbula. Stazama bosanskih hadija u vrijeme komunistike vladavine Drugi svjetski rat je uzrokovao potpun prekid odlazaka na had kako iz Bosne tako gotovo iz cijeloga svijeta.Od 1945. godine do 1948. nije zabiljeen niti jedan odlazak na had iz ovih krajeva, ako se ne rauna par hadija koji su izbjegli od komunistikog reima pa su had obavili sa polaskom iz Turske, odnosno Italije. Godine 1949. tadanji reisu-l-ulema Ibrahim ef. Feji sa svoja 4 suradnika odlazi na had. Ovaj prvi zvanini poslijeratni odlazak na had predstavlja prekretnicu, pa je od 1949. do 1960. godine, had obavilo oko 180 Bonjaka, s tim to su do 1954. godine hadije na had odlazile individualno a od 1954. godine poinju organizirani odlasci na had. Te 1954. godine na had je otilo ukupno 11 hadija. U svojoj knjizi Od Bosne do Arabije Mirsad Mahmutovi pie da su ove hadije putovale brodom Romanija koji je krenuo iz Rijeke za Hong Kong, a zatim do Libanona i Saudijske Arabije. Ako je ovaj podatak taan da je brod prvo plovio za Hong Kong a tek po tome za Saudijsku Arabiju, onda je ovo najdua ruta kojom su neke bosanske hadije otile na had. Otkriem nafte na prostorima Arabije i njenom intenzivnom eksploatacijom, do tada nomadska drava Saudijska Arabija zapoinje nagli razvoj. Tih godina su izgraene mree modernih puteva i nekoliko aerodroma.
30
Od 1966. dolazi do znaajnog poveaj g nja broja hadija sa ovih prostora. Tih g j j j godina organizaciju hada j vodila Beogradg j je g ska turistika agencija Putnik uz nadzor g j IZ-a. Zbog estih ratova na Bliskome istog ku ruta kojom se p j putovalo j morala biti je neto dua. Rahmetli hadi aban Koldo j je tih g godina kao uposlenik Agencije Putg j nik 4 puta obavio had. Prema njegovim jg rijeima autobusi su polazili iz Sarajeva i j j ruta j dalje ila preko: Oraja, Beograda, je j j g Nia, Sofij Edrena ( je, (Turska), Istanbula, ) Eski ehera, Konje, Adane, pa dalje kroz j j Siriju i Irak, preko Mosula, Bagdada, Baj g sre, Kuvajta, Rijada, Taifa do Mekke. Taj j danji autobusi nisu imali klima ureaje, j j ali su zato sva nabrojena mjesta, p j j prema rijeima hadi abana, ujedno bili i konaci. Veinom se spavalo u hotelima ali bi ponekada kada bi vozai osjetili prevelik umor jednostavno zaustavili autobuse uz put i tu napravili logore u kojima bi prenoili i malo se okrijepili. Od 1969. na had se poelo ii i sa avionom. Polazni aerodrom je bio Beograd, a letjelo se avionima Karavela kompanij p je JAT. Hadi aban je svoj posljednji had obavio ba sa avionom, koji je letio iz Beograda za stari aerodrom u Deddi. 1974. godine Saudijska Arabija je zapoela a 1980. godine zavrila izgradnju modernog aerodroma King Abdul Aziz u Deddi sa posebnim Hadd terminalom. p Hadi aban Koldo je preselio na Ahiret 27.01.2009., ali uvijek u pamtiti njegove prie o upanju autobusa potonulih u pustinjski pijesak, hlaenju vode kroz prozor autobusa, veeri sa upraviteljem Mekke i mnoge druge. Neka mu je vjeni rahmet! U slijedeoj tabeli je dat prikaz broja hadija BIH u periodu 1960. 1991. godina, prema podacima preuzetim iz knjige Od Bosne do Arabije Mirsada Mahmutovia. Osnovni podaci o putovanju hadija iz BiH na had autobusima za vrijeme komunistikog reima 1945.- 1990.: Datum polaska: obino 15. Ili 16. zu-l-kade Vrijeme na putu: 54 dana Duina rute: 10.184,4 km, Prijevozna sredstva: Autobus Suvremene staze bosanskih hadija Na Ramazanski bajram 1992. godine na Bosnu i Hercegovinu je izvrena brutalna agresija. U sljedeih par mjeseci dolo je do nevienih razaranja i ubijanja bonjakog stanovnitva, a glavni grad Sarajevo je ostao u potpunome okruenju. Mada se odlazak na had u to vrijeme inio nemogu, ipak je uz pomo Visokog saudijskog komiteta ve sljedee godine organizovan odlazak na had za 460 Bosanaca i Hercegovaca. Hadije su najprije na raznorazne naine prebacivane do Zagreba
odakle su posebnim avionom kralja Fahda (Boeing 747 Jumbo Jet) letjeli do Dedde. Ove hadije su bili gosti Kralja Fahda i u Mekki su doekani kao heroji. VSK je nastavio sa organizacijom hada iz Bosne sve do 1999. godine. Od 1996. do 1999. organizaciju hada zajedno sa VSK vodi i Ured za had IZ-e BiH, a od 2000. g. Ured za had postaje ekskluzivni organizator odlazaka na had zajedno sa jo nekoliko agencija koje su dobile saglasnost IZ-e BIH. Od tada do danas had se obavlja sa dva prijevozna sredstva: 1. Autobusom 2. Avionom Putovanje na had autobusom je neto jeftinije ali je i puno tee. Autobusi u jednome pravcu voze 9 dana od ega se samo 4 noi spava u hotelima (dvije u Istanbulu, jedna u Mersinu na jugu Turske i jedna u Ammanu), a sve ostalo je nona vonja. Uz to jako puno vremena autobusi zbog silne papirologije te korumpiranosti i bezobrazluka carinika ostaju na graninim prijelazima. Kada se sve ovo uzme u obzir, kao i troak koji e hadija napraviti za 18 dana koliko je putovanje autobusom na had due nego putovanje avionom, postavlja se pitanje da li je ono jeftinije, s obzirom da se cijena razlikuje za oko 500 eura. Treba naglasiti i to da prema saznanjima do kojih sam ja doao, nae hadije su hadije iz najudaljenijeg mjesta a koje na had dolaze autobusom. Relacija kojom se putuje je sljedea: Sarajevo, Oraje, Ni, Solun, Istanbul, Mersin, Damask, Amman, Medina Mekka, a od ove godine je neto kraa jer e konvoj autobusa iz Sarajeva ii preko Viegrada, a konvoj iz Tuzle preko Rae i na taj nain e zaobii Hrvatsku i skratiti put za oko 120 km. Ono to treba navesti kao prednost putovanja autobusom je putovanje od Medine do Mekke u duini od 480 km, s obzirom da e hadije koje su u Medinu dole avionom do Mekke putovati daleko loijim autobusima. Kada je u pitanju putovanje na had
avionom, esto su se javljali problemi kako u odlasku tako i u povratku, pa su hadije znale i po nekoliko dana ekati na polijetanje aviona. Razlog za ove probleme je uglavnom velika guva na aerodromu u Deddi, mada je nekoliko puta do kanjenja dolo i zbog greke avio-prijevoznika koji je prevozio nae hadije. Posljednjih godina nae hadije prevozi tuniki avio prevoznik Nouvel Air, a odredini aerodrom vie nije Dedaah ve aerodrom Kralj Abdul Aziz u Medini. ini se da ovaj spoj odabira novog avio prijevoznika, kao i aerodrom koji se nalazi na destinaciji gdje su nae hadije i smjetene (Jedaah je od Medine udaljena 612 km) u mnogome olakao putovanje. U ovo se prole godine i sam uvjerio pisac ovih redaka, jer smo po slijetanju aviona u naem hotelu bili nakon manje od pola sata. Prilikom povratka hadija u Bosnu koristi se aerodrom u Deddi koji je od Mekke udaljen 88 km. Na ovom aerodromu koji je jedan od najveih na svijetu vlada velika guva i kanjenje od 5-6 i vie sati je normalna pojava, iz razloga to na ovom aerodromu transfer eka oko 1,5 miliona hadija. Svi oni koji misle da je danas otii i obaviti had patnja treba da razmisle zato se rijei rahmet i zahmet, kada se piu na arapskom jeziku razlikuju u samo jednoj taki i na nama je da se opredijelimo. Onima koji se opredijele za zahmet predlaem da ponovo proitaju poetak ovog teksta gdje je opisano putovanje na hadd rahmetli Hadi Jusufa Livnjaka i odmah e shvatiti zato ja mislim da je danas had rahmet i rahatluk. Osnovni podaci o putovanju hadija iz bih na had autobusima u dananje vrijeme. Datum polaska: obino 20. zu-l-kade Vrijeme na putu: 34 - 36 dana Duina rute: 9.818,0 km. Osnovni podaci o putovanju hadija iz bih na had avionima u dananje vrijeme: Datum polaska:obino 27., 28. i 29. zu-l-kade Vrijeme na putu:16 - 19 dana Duina rute: 7.314,0 km.
31
Islamske teme
Feljton: Tako se pobjeuje oaj (XIV dio)
Od drumskog razbojnika do uenjaka i pobonjaka

Sejid Kutb je govorio: Zaista u Allahovu milost nadu gube samo oni koji su u zabludi, odnosno oni koji su skrenuli s Allahovog puta i koji ne osjeaju Njegovu milost, blagost, dobroinstvo i zatitu. A to se pak tie srca koje je ispunjeno imanom i povezano sa Milostivim, ono ne oajava ma kakve ga nevolje snale, ma koliko se mranih oblaka nadvilo nad njegovim nebom, ma koliko se svjetlo nade ugasilo u tminama stvarnosti, Allahova milost je blizu vjernikih srca i Njegova volja ravna uzrocima i posljedicama. Pie: Sevla el-Udejdan Preveo i prilagodio: Abdusamed Nasuf Buatli nate li priu o Sodomi i Gomori, i o Lutovoj, a.s., suprugi koja je stradala zajedno sa ostalim nevjernicima tih ukletih naselja? U toj pripovijesti spominje se da su stanovnici naselja Sodome i Gomore bili ogrezli u tminama grijeha i nemorala, odnosno homoseksualizma kao najgoreg vida moralnog zastranjenja i devijacije, pa je Allah, d.., na njih poslao stranu kaznu. U prii se navodi da su od kazne bili izuzeti samo Allahov poslanik Lut, a.s., i njegova porodica. Njih je Allah spasio prije nego je unitio ta dva grada i njihove stanovnike. Jedan od uvjeta koji je Allah postavio Lutovoj, a.s., porodice jeste da se, dok budu naputali grad, ne osvru i ne gledaju mjesto koje su napustili. Meutim, Lutova, a.s., supruga se okrenula i bila je unitena. Spominje se da je pretvorena u stub soli, jer nikako nije mogla da prekine vezu sa prolou i da ide naprijed. I tmina, u tmini noi usmjeri svoje srce pored date joj mogunosti ona je ostala prema nebesima, podigni ruke i uputi dovu Plemenitom Gospodaru koji e ustrajna u svom nevjerovanju i inadu. Kakvu pouku moemo uzeti iz ove ti brigu odagnati, tugu olakati i nadu prie? Osnovna pouka je da ovjek ide poveati. Prenosi se da je Fudajl ibn naprijed i da se nipoto i niIjad govorio: Kada se ne bi kada ne okree nazad. Lutopouzdavao u ljude i ne bi od voj, a.s., suprugi to se nije Na kraju je dalo, jer ona nije posjedoHarun er-Reid njih nita traio, Allah bi ti vala onu unutranju snagu izvadio kesu dao sve to eli. imana i iskrenog vjerovanja, u kojoj je bilo Ibrahim, a.s., je ostavio i to to je ona uradila svojsthiljadu zlatnika svoju suprugu Hader i veno je svim nevjernicima i i ponudio sinia Ismaila u pustinji oajnicima. Njih bilo kakvo ih Fudajlu, u kojoj nije bilo ni vode vanjsko iskuenje u potpurekavi: Evo ni hrane, pa je njegov sin nosti izbaci iz takta i oni u isti ovih hiljadu postao Allahov poslanik koji tom trenutku osjeaju tugu, zlatnika pa je eljadi svojoj nareivao oaj i beznae. Kod vjerniih potroi na da klanjaju namaz i da daju ka nije tako, jer je vjernik svoju porodicu zekat. Zatim je obradovan ubijeen da se njegova snaga i pomozi se sinom Ishakom u takvom upotpunjava istinskim vje- njima u ibadetu stanju koje je njegova surovanjem u Allaha, d.., i Allahu, d.. pruga Sara ovako prokomenda mu iman donosi samoFudajl mu je tirala: Zar da rodim dijete puzdanje i jaa unutranju odgovorio: ovakva stara, a moj mu je snagu koja ga vodi naprijed Subhanallah, potpuno oronuo?! i ne da mu da se pokoleba ja te upuujem Sejid Kutb je govorio: i osvre natrag. Dobro je na put spasa, Zaista u Allahovu milost reeno: uspjeh se ne mjeri a ti me nadu gube samo oni koji toliko pozicijom koju ovjek pokuava su u zabludi, odnosno oni ostvari u svom ivotu, koliko kupiti koji su skrenuli s Allahopotekoom i iskuenjem zlatnicima. vog puta i koji ne osjeaju koje je uspio prevladati. Njegovu milost, blagost, dobroinstvo i zatitu. A to Nebeske kapije se pak tie srca koje je ispunjeno imanom i povezano sa Jakub, a.s., nikada nije gubio nadu u Milostivim, ono ne oajava ma kakve Allahovu milost. Ni onda kada je izgu- ga nevolje snale, ma koliko se mranih bio sina Jusufa i kada je od tog traginog oblaka nadvilo nad njegovim nebom, dogaaja prolo mnogo godina, kao ni ma koliko se svjetlo nade ugasilo u onda kada mu je dola vijest da je ostao tminama stvarnosti, Allahova milost i bez drugog sina, Benjamina. U tom je blizu vjernikih srca i Njegova volja tekom trenutku on je rekao: Nadam ravna uzrocima i posljedicama. se da e mi ih Allah sviju vratiti. Jakub, Muhammed, sallallahu alejhi ve a.s., nas ui da Allahu jedinom pripada sellem, uporedio je oajavanje u pozahvala u svakoj situaciji, i zato Njemu gledu Allahove milosti sa najgorim iznesi svoju tugu i samo se u Njega grijesima i sa irkom. Fudale ibn pouzdaj. Onda kada te snau iskuenja Ubejd prenosi da je Muhammed, sali kada pomisli da nema izlaza, kada se lallahu alejhi ve sellem, rekao: Za iskuenja nadviju nad tobom kao nona trojicu ne pitaj (oni su upropateni):
32
onaj koji pokuava da se ogrne Allahovim ogrtaem, a Njegov ogrta je velianstvenost, a Njegov veo je ponos, ovjeka koji sumnja u Allahovu odredbu i ovjeka koji oajava u pogledu Allahove milosti. U hadisu koji prenosi Enes ibn Malik r.a., spominje se da je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, esto uio ovu dovu: Gospodaru moj, utjeem Ti se od nemoi, lijenosti, kukaviluka, starake oronulosti, utjeem Ti se od iskuenja ivota i smrti i od kaburskog azaba (kazne)! Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Jak vjernik je bolji i drai Allahu od slabog vjernika, a u obojici je dobro. Tei za onim to e ti koristiti, pouzdaj se u Allaha i ne oajavaj. Ako te zadesi neka nesrea, ne reci: Da sam radio tako i tako, bilo bi tako i tako, ve reci: Allahu pripada svaka odredba i On ini ta hoe. Znaj da rije da sam otvara vrata ejtanu. Ako ti nafaka bude uskraena izvjesno vrijeme, poveaj tevbu i istigfar, a ako opet ne bude vidio i osjetio tragove tvoje dove i tevbe, to znai da moda nisi bio dovoljno iskren u svom pokajanju, pa zato obnovi tevbu i ustraj u dovi. Osim toga, dijeli mnogo
sadaku, jer sadaka odagnava belaje i nedae, a kada proe iskuenje onda mnogo zahvaljuj Allahu i znaj da je obmanutost sigurnou od kazne, najvee iskuenje. Pametan je onaj ko razmilja o konanici, ko je siguran u Allahovu odredbu, ko je strpljiv na iskuenjima i ko se pokorava Njegovoj odredbi. Reeno je: Tri stvari upuuju na bogobojaznost kod vjernika: istinsko pouzdanje u Allaha u pogledu onoga to jo nije ostvario, istinsko zadovoljstvo sa onim to je ostvario i istinska strpljivost zbog onoga to ga je prolo i mimoilo. Onaj ko je zadovoljan sa Allahovim izborom, on e Allahovu odredbu doekati sa zahvalnou i blagonaklono, a ko nije zadovoljan Allahovom odredbom, bit e ponien, a opet nee izbjei tu odredbu. Upitan je jedan mudrac: ta je to bogatstvo? Odgovorio je: Istinsko bogatstvo je kad ima malo elja i prohtjeva i kad si zadovoljan sa onim to ti je dovoljno kao dnevna nafaka.
U jednom trenutku, dok je bio u dubokom razmiljanju, pogledao je prema bunaru i primijetio je da je ue, za koje je bila privezana posuda za vodu, od estog sputanja i podizanja posude s vodom napravilo usjek ili brazdu u kamenu. Ustrajnost i vrijeme uinili su svoje.
Henry Nestle otac djeije hrane
Stajao je zbunjen gledajui kako dijete njegovog komije umire, jer je odbijalo da doji majino mlijeko. Danima je bio pod dojmom tog traginog dogaaja i taj trenutak je promijenio cijeli njegov ivot, ali i ivot mnogih maliana u svijetu, jer ih je Henry Nestle obradovao i pomogao svojim novim nainom ishrane beba. On je u svijetu ostao poznat kao otac djeije hrane. Roen je 10. augusta 1814. godine u Frankfurtu na Majni, kao jedanaesto od etrnaestero djece uglednog njemakog proizvoaa stakla. Kasnije je preselio u grad Vavey u vicarskoj gdje se i danas nalazi sjedite korporacije Nestle. Veina njegove brae i sestara umrla je jo u djetinjstvu. Pojedini hroniari tvrde da ga je ba ta nesrena sudbina najbliih nagnala da se opredijeli za pravljenje djeije hrane.
33
U mladosti se njegov ivot nije razlikovao od ivota njegovih vranjaka niti se on u neemu posebno izdvajao od drugih. Kada je imao 29 godina kupio je malu tvornicu za preradu oraha i ljenjaka, ali nikada s uma nije smetnuo djecu koja su umirala jer im je iz nekih razloga bilo uskraeno majino mlijeko. Ta mala tvornica zapravo je bila prva sjemenka iz koje se razvilo ogromno stablo velike i uspjene proizvodnje djeije hrane, uprkos injenici da je njegova ideja imala mnotvo oponenata u njegovom okruenju. Dr. Ahmed Nakon dvadeset i etiri godine on je uspio napraviti Zuvejl, dobitnik kravlje mlijeko u prahu i Nobelove pomijeati ga sa peninim nagrade za branom, i tom smjesom hemiju, 1999. hranio je jedno dijete kojem godine, dok je je spasio ivot, iako je ono za jo bio uenik doktore ve bilo beznadean i student, i izgubljen sluaj. Time je na svojim njegovo ime postalo poznato sveskama i po dobru i dobroinstvu, a vratima svoje njegova tvornica je poela spavae sobe, raditi ludom brzinom da bi pisao je dr. zadovoljila potrebe ljudi za Ahmed Zuvejl. tim prahom, odnosno za tom Zbog toga ga prvom djeijom kaom koja je je otac kao proglaena pravim udom. uenika zvao: Henry Nestle ostvario je moj doktor svoj dugo sanjani san, proirio Ahmed. je proizvodnju i svoju fabriku dizajniravi joj logotip u obliku ptiijeg gnijezda, povezujui to sa znaenjem svoga prezimena Nestle, koje na njemakom znai malo gnijezdo. Meutim, ono je takoer simboliziralo i znailo sigurnost, saosjeanje, majinstvo, hranu, porodicu i sva ona mnogobrojna znaenja porodine intimnosti i topline. Kompanija Nestle postala je vodea u svijetu u proizvodnji mnogih artikala. Ona je prva poela prozivoditi mlijeko u prahu, ali je itekako poznata i kao proizvoa uvenih okoladnih biskvita (Nestle, Lion, Nuts, Kit kat), zatim, nama dobro poznate kahve (Nescafe), zaboravio na svoje teko stanje. Dugo mineralne vode, supe (Maggi), majoneze je etao i razmiljao, ali ga oaj nije (Thomy), okoladnog napitka Nesquik i naputao. Pribliio se jednom bunamnogih drugih prozivoda. ru koji se nalazio nasred bae i sjeo Zato, razmiljaj! Jer, svi veliki izumi je pored njega, razmiljajui o svom za koje danas znamo i kojima se di- sluaju. U jednom trenutku, dok je vimo, poeli su kao obina ideja. I jo bio u dubokom razmiljanju, pogledao neto, budi ustrajan i ne odustaj dok ne je prema bunaru i primijetio je da je uspije ideju pretvoriti u djelo. ue, za koje je bila privezana posuda za vodu, od estog sputanja i podiUe mu otvorilo oi zanja posude s vodom napravilo usjek ili brazdu u kamenu. Ustrajnost i vriU ranom djetinjstvu pokuavao je jeme uinili su svoje. Taj prizor mu je napamet uiti hadise Muhammeda, otvorio oi i probudio nadu. Odluio sallallahu alejhi ve sellem, ali bez us- je da ui hadise napamet, pa makar jepjeha. Taj neuspjeh zarobio je njegovo dan hadis ponavljao 500 puta. Tako je srce, um i cijelo bie i inilo mu se da i bilo. Toliko dugo je ponavljao hadis, e neuspjeh biti njegov glavni ivotni ali isto tako i kuranske sure koje je saputnik. Jednog dana odluio je da uio uporedo s hadisom, da je izazivao eta kroz bae u svom selu ne bi li saaljenje kod svoje majke. Meutim,
nakon izvjesnog vremena, uz upornost i strpljivost, on je postao hafiz Kurana i hadisa i stekao zvanje muftije, a nije imao ni dvadeset godina. Napisao je mnogobrojna djela iz razliitih islamskih oblasti i ponio titulu ejhul-islama i imamul-haremejna (imam dva harema, Mekke i Medine). Eto, to je pria o velikom islamskom uenjaku, Ahmedu ibn Haderu el-Hejtemiju. Budi siguran u svoje mogunosti Dr. Ahmed Zuvejl, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju, 1999. godine, dok je jo bio uenik i student, na svojim sveskama i vratima svoje spavae sobe, pisao je dr. Ahmed Zuvejl. Zbog toga ga je otac kao uenika zvao: moj doktor Ahmed.
34
Kau da je Leonardo Da Vini, kada je imao 12 godina, govorio: Ja u postati najvei umjetnik na svijetu i jednog dana u biti u drutvu kraljeva i vladara. Luj Paster je govorio: Hoete li da vam otkrijem tajnu koja me je dovela do moga cilja: sva moja snaga lei u mojoj vrstoi i ustrajnosti. Poznati matematiar Hampton, rekao je: to se tie otkrivanja novih injenica u prirodnim znanostima, danas su na tom polju vrata irom otvorena svakom glupanu koji je strpljiv, koji ima spretne ruke i istanana osjetila. Istaknuti britanski oficir, feldmaral Montgomeri, rekao je: ivot me je nauio da su tri osobine potrebne za uspjeh: naporan rad, potpuna ustrajnost i hrabrost. Bivi britanski premijer, Winston Churchill, govorio je: uvaj se, uvaj se, uvaj se bjeanja i povlaenja Eto to je govorio Churchill koji je ponavljao esti razred osnovne kole i bio najljeniji uenik u svom razredu. William James, otac moderne psihologije, govorio je: Razlika izmeu genija i drugih, obinih ljudi, ne moe se pripisati uroenom talentu i inteligenciji, ve ciljevima kojima streme njihove ambicije, i stupnju koncetracije i strpljivosti koja ih vodi do tog cilja. Spominje se da je sultan Mehmed Fatih spavao na ratnim kartama, razmiljajui kako osvojiti Konstantinopolis. Je li vam sada jasno zato su ovi ljudi postali veliine? Od drumskog razbojnika do poznatog uenjaka i pobonjaka Bio je veliki grijenik, pa mu je Allah, nakon iskrene tevbe i pokajanja, oprostio, tako da je od drumskog razbojnika postao jedan od najveih uenjaka i pobonjaka u povijesti islama. Povod njegovoj tevbi i pokajanju bio je taj to je jedne noi, lutajui ulicama grada, doao do zida jedne kue i uo je glas koji je uio kuranski ajet: Zar nije vrijeme da se vjernicima srca smekaju kad se Allah i Istina koja se objavljuje spomene, i da oni ne budu kao oni kojima je jo davno data Knjiga, pa su srca njihova, zato to je proteklo mnogo vremena, postala nemilosrdna, i mnogi su od njih nevjernici. (El-Hadid, 16.). Nakon to je to uo, uzviknuo je: Svakako, moj Gospodaru, sad je dolo vrijeme! Vraajui se kui naiao je pored ruevina u koje su se sakrili putnici. Neki od njih su govorili: Hajde da nastavimo putovanje!
Drugi su govorili: Neka nas ovdje dok ne svane, da nas ne bi presreo drumski razbojnik Fudajl ibn Ijad. Fudajl je kasnije o tome priao: Kad sam uo ta govore, zamislio sam se i rekao sam sebi: Ja nou lutam ulicama grada inei grijehe, a skupina muslimana se sakrila u ove ruevine strahujui od mog razbojnitva. Allah me je poslao da ba sad naiem pored njih i da se time moja odluka o pokajanju uvrsti u mom srcu. Svoju tevbu obznanjujem i mojom odlukom da odem u Mekku i da tu nastavim svoj ivot. Allah, d.., mu je primio tevbu i on se nastanio u Mekki i tamo je i okonao svoj dunjaluki ivot kao jedan od najveih uenjaka i pobonjaka svoga vremena. Jedne godine je abbasijski halifa Harun er-Reid otiao na had, pa je od ljudi iz svoje pratnje traio da ga upute na nekog uenjaka koji e ga posavjetovati. Oni su ga uputili na Fudajla ibn Ijada. Kada su doli kod Fudajla, on ih je lijepo primio, a zatim je rekao halifi Harunu er-Reidu: Kada je Omer ibn Abdul-Aziz postavljen za halifu, on je pozvao najbolje i napobonije ljude i rekao im: Ja sam iskuan ovom nedaom, mislei na hilafet. On je hilafet smatrao iskuenjem, a ti ga, Harune, doivljava kao blagodat. Tada je Harun er-Reid zaplakao, a jedan od ljudi iz njegove pratnje, rekao je Fudajlu: Budi blag prema zapovjedniku vjernika, ne ubijaj ga svojim savjetom! Fudajl ibn Ijad mu je odgovorio: Njemu e glave doi takvi kao to si ti, a ja sam prema njemu itekako blag! Na to je Harun er-Reid reagirao, rijeima: Jo me posavjetuj, Allah ti se smilovao! Fudajl ibn Ijad ga je posluao, rekavi mu: O ovjee
lijepoga lica, zna li da e te Allah, sutra, na Sudnjem danu, pitati za tvoje podanike, pa ako ikako moe da to svoje lijepo lice sauva od vatre, onda to uini. uvaj se da ne osvane i ne omrkne a da prevari ijednog svog podanika, jer je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Koji god musliman bude vladao nad muslimanima i bude ih varao, Allah e mu zabraniti ennet. Haruna er-Reida je to jo vie rasplakalo, pa je, grcajui u suzama, upitao Fudajla: Ima li neki dug, pa da ti pomognem da ga vrati? Fudajl ibn Ijad odgovorio je: Imam, dug prema Allahu zbog kojeg u raun polagati. Teko meni ako budem izloen detaljnom ispitivanju, i teko meni ako ne pripremim dokaze u svoju odbranu! Harun er-Reid mu je rekao: Ja sam mislio na dugove prema ljudima, na to je Fudajl odgovorio: Allah me nije time zaduio, ve me je zaduio da vjerujem u Njegovo obeanje i da se pokoravam Njegovim naredbama. Na kraju je Harun er-Reid izvadio kesu u kojoj je bilo hiljadu zlatnika i ponudio ih Fudajlu, rekavi: Evo ti ovih hiljadu zlatnika pa ih potroi na svoju porodicu i pomozi se njima u ibadetu Allahu, d.. Fudajl mu je odgovorio: Subhanallah, ja te upuujem na put spasa, a ti me pokuava kupiti zlatnicima. Allah te spasio i uputio na dobro! Zatim je zautio i nije vie govorio, nakon ega je Harun er-Reid napustio njegovu kuu. Razmisli, o ti, koji si svoju duu uprljao grijeenjem, o sluaju ovog znamenitog islamskog uenjaka, koji je u jednom asu osjetio slast imana, pa se udaljio od dunjaluka i njegovih prolaznih ukrasa i okrenuo se svijetu Boanskog svjetla i vjene nagrade.
35
Islamske teme
Dom Erkama ibn Ebi Erkama el-Mahzumija
Paradigmatini univerzitet prve generacije muslimana

Dom Erkama ibn Ebi Erkama je besplatna, visoko odgojno-obrazovna institucija, koja nema negativnog elitizma prilikom prijema niti korupcije bilo koje vrste, usmjerena je na neformalno stjecanje znanja, sa svrenicima koji ne pate za diplomama a iznjedrila je najbolje ljude koji su se veoma lahko prilagodili svojevremenim izazovima. Neki od njih su postali predsjednici islamskih drava, drugi menaderi usluga, a veina njih su se odlikovali paradigmatinim transformacionim vostvom svojih savremenika
Pie: Nihad Salihovi ompletan svijet, ukljuujui i islamski, preplavljen je visokim kolskim institucijama od kojih neke uglavnom profiliraju kadrove iji se profesionalni i radni putevi ne dodiruju. Kada je takvo stanje sa visokim obrazovnim institucijama islamskog predznaka, ne treba se uditi komercijalizaciji i brutalnoj ekonomizaciji visokokolskih institucija koje nemaju vjerski simbol. Prvi znak sumnjivosti kvaliteta obrazovanja je hiperprodukcija kadrova koja svjedoi olahko stjecanje znanja i diploma. Kada neiskusni svrenici srednjih kola proitaju reklame fakulteta u Bosni i Hercegovini, odjednom ih obuzme obzirom da integracija u neislamsko, dojam da ih, u sluaju prijema, oeku- a grijesima ogrezlo mekansko stanovju najprestinije obrazovne institucije nitvo nije bila mogua, Muhammed, na svijetu. Nakon to upiu domae a.s., povlai proraunat potez, tako fakultete, dotini studenti poinju slu- to organizira prvu grupu muslimana ati razne alopojke od kolega ili svr- u demat.1 Nakon dugog meditiranja enika o nemogunosti zai rezonovanja, Resulullah, poslenja. S druge strane, sve a.s., se opredjeljuje za dom je vie diploma, a sve manje Erkama ibn Ebi Erkama. odgojenih osoba. Imajui Govorei o razlozima odabiu vidu ovo jadno stanje sa ra ove neformalne odgojnoobrazovnim sistemom, naobrazovne institucije, Es-Sapose u Bosni i Hercegovini, llabi navodi neke od njih: ponukan sam potrebom o 1. Nije se znalo da je rasvjetljavanju paradigmaErkam primio islam, te stotinog obrazovnog sistema ga niko nije mogao pretpokoji je iznjedrio prvu geMeutim, Elstaviti da se susreti izmeu neraciju muslimana. Dom Mubarekfuri Muhammeda, a.s., i njegoErkama ibn Ebi Erkama je ne navodi vih ashaba odvijaju u njegobesplatna, visoko odgojproireno polje vom domu. no-obrazovna institucidjelovanja 2. Erkam ibn Ebi Erja, koja nema negativnog Resulullaha, kam bio je iz Benu Mahzuelitizma prilikom prijema a.s. Nadalje, ma, kurejijskog ogranka niti korupcije bilo koje u navedenom koji su bili suparnici druvrste, usmjerena je na nekontekstu, gog ogranka Benu Haim i formalno stjecanje znanja, Es-Sallabi pokretai ratova protiv njih, sa svrenicima koji ne pate pie: Ti su tako da je i bilo poznato za diplomama a iznjedrila stalni susreti, da je Erkam primio islam, je najbolje ljude koji su se polaznicima niko nije oekivao da se suveoma lahko prilagodili ovog uilita, sreti odravaju u njegovom svojevremenim izazovibili praktino domu, jer bi to znailo da se ma. Neki od njih su postauvjebavanje odravaju u srcu neprijateljli predsjednici islamskih vojne doktrine, skih redova 2 drava, drugi menaderi sluanja, 3. Kada je Erkam priusluga, a veina njih su pokornosti, te mio islam, bio je mladi u se odlikovali paradigmaetike i principa dobi oko 16 godina, tako tinim transformacionim vostva. da kad bi Kurejije razvostvom svojih savremiljale da potrae centar menika. Imajui u vidu muslimanskog okupljanja, navedeno, namee nam se nikome ne bi palo na pamet pitanje: Po kojem modelu je da provjerava kue mladih organizirana ova institucija? Muhammedovih, a.s., ashaba, nego bi provjeravali kue njegovoh znaajnih Odabir Sveuilita Erkam ashaba, pa i samu Poslanikovu, a.s., ibn Ebi Erkam kuu.3 Imajui u vidu ovih nekoliko razloU tajnoj fazi irenja islama, kada ga odabira Erkamovog doma, namee je ivot prve generacije muslimana bio nam se zakljuak o krajnje mudrom uveliko ugroen, Poslanik, a.s., povla- Poslanikovom, a.s., postupku sa bei strateki potez s kojim titi novo- zbjednosnog aspekta. Govorei o rapridole muslimane od asimilacije. S zlozima konspirativnog okupljanja,
36
El-Mubarekfuri pie: Svako javno okupljanje bi ponovo navelo murike (nevjernike) da ispolje svoje nasilje, i pokvare Resulullahovo, a.s., nastojanje da poduava ove ljude vjeri, Kuranu, mudrosti i odgoju.4 Dakle, Resulu llahovo, a.s., plansko djelovanje je iziskivalo konspirativnost u tajnoj fazi njegovog lideripa5, o emu pie a Armstrong sljedee: Tri godine je Muhammed izbjegavao eksponiranje i publicitet... (Armstrong, 2008:60). Ako grupiemo miljenja nekoliko navedenih autora, namee nam se zakljuak da je Poslanik, a.s., prije otpoinjanja edukacije svojih savremenika, nainio niz stratekih poteza, kako bi odgoj i obrazovanje dali svoje pozitivne razultate. Osvrui se na nau surovu realnost, namee nam se zakljuak o nestrategijskom voenju upisne politike, prvenstveno na fakultetima Bosne i Hercegovine, a strateko djelovanje je itekako vidljivo kod izrade dobre reklame o institucijama koje primaju nove studente. Imajui u vidu Poslanikove kriterije izbornosti ove, kako EsSallabi navodi: ...najvee kole za stjecanje odgoja i znanja...6 , namee nam se zakljuak o potrebi temeljitog promiljanja kod izbora vrste institucije i pravca zanimanja. Muhammed, a.s., nije lano reklamirao prvu odgojnoobrazovnu instituciju u mekanskom periodu Objave Kurana to emo vidjeti u narednim recima. Njegov
nepisani kurikulum je bio usmjeren na pojedince,7 to je svojstveno mekanskom modelu odgajanja ashaba, a istovremeno i savremenim tokovima odgoja i obrazovanja. Model rada institucije Erkam ibn Ebi Erkam
Nakon kriterija izbornosti, posvetit emo se modelu rada ove velianstvene odgojno-obrazovne ustanove. Za prvu fazu Objave Kurana koja je trajala 13 godina, Poslanik, a.s., je u svojoj odgojno-obrazovnoj praksi implementirao odgojno jaanje svojih savremenika. Za ispravan odgoj, napose duhovni, potrebno je edukativno djelovanje koje je bilo svojstveno najboljem uitelju svih vremena, tj. Muhammedu, a.s. U ovom kontekstu pie Ramadan: S Poslanikom su se sastajali u kui jednog od konvertita, El-Erkama ibn Ebul-Erkama, i uili osnove svoje vjere dok su nove objave dolazile. 8 Nadalje, u istom kontek stu, dr. Kurdi dodaje: Konstantna okupljanja su, pored dobijanja potrebnih saznanja iz sfere Allahove vjere, bila itekako vana u odgajanju ashaba za vrlo vanu misiju, s kojom je Vjerovjesnik, a.s., i doao a to je odgoj i transformacija pojedinca i drutva i udalja19. oktobar - 4. zu-l-hidde
U tajnoj fazi irenja islama, kada je ivot prve generacije muslimana bio uveliko ugroen, Poslanik, a.s., povlai strateki potez s kojim titi novopridole muslimane od asimilacije.
vanje od grijeha, anomalija i delikventnog ponaanja. 9 Uopte nije udna brza transformacija predislamskih Arapa kada se uzme u obzir duhovno proienje ashaba koje je vreno u ovoj odgojnoj instituciji. Na domaim obrazovnim institucijama je odreeni broj, da ne upotrijebim precizniju rije, korumpiranih profesora koji su ogrezli u mitu i korupciji. Kako oekivati od takvih profesora ovjeno postupanje prema svojim studentima? Vodee ljude pojedinih visokih obrazovnih institucija u Bosni i Hercegovini su grijesi odveli u toliku lijenost, da se ne mogu otrgnuti iz letargije koja im onemoguava otvaranje novih perspektivnih smjerova, a iji bi svrenici imali posla. I pored ovakvog stanja domaeg obrazovnog sistema, Bosna i Hercegovina od svih evropskih zemalja najvie izdvaja iz budeta na obrazovanje. Tanije, 5, 5 % budeta.10 Svakako je to zanemarljivo u odj j nosu na vicerskih 5,5 %. Bez duhovne katarze odreenih profesora ali i velikog broja studenata, naalost se ne nazire svijetla taka naem obrazovnom sistemu. Interaktivan odnos koji podrazumijeva komunikaciju izmeu uitelja i uenika, uveliko je bio prisutan u Sveuilitu mekanskog perioda
37
Objave Kurana. O tome nam veoma lijepo pie Es-Sallabi, koji navodi: U tom domu oni su sluali Vjerovjesnikove govore, te iznosili pred Poslanika, a.s., sve to titi njihove due, i priali su mu o svome stanju. 11 Koliko naih studenata izostavlja predavanja? Daju li doprinos profesori tome? Koliko naih studenata ivi sa strahom od izlaska na ispit? Malo je studenata koji imaju hrabrosti rei profesorima sve to ih titi. Meutim, biografi Muhammeda, a.s., nisu zabiljeili ove anomalije u odgojnoj strategiji posljednjeg Allahovog Poslanika, a.s. Bez stjecanja kompetencija uz koje paralelno ide i duhovni odgoj, nema napretka ni u jednom segmentu ljudskog ivota. Osnovna literatura iz koje je Poslanik, a.s., educirao svoje savremenike, bio je Kuran. Govorei o ovom sredstvu Muhammedovog, a.s., odgojnog djelovanja, El-Mubarekfuri pie: U toj kui sastajao se sa ashabima tajno, uio im Kuran, istio ih i poduavao knjizi i mudrosti. 12 Meutim, El-Mubarekfuri ne navodi proireno polje djelovanja Resulullaha, a.s. Nadalje, u navedenom kontekstu, Es-Sallabi pie: Ti su stalni susreti, polaznicima ovog uilita, bili praktino uvjebavanje vojne doktrine,
sluanja, pokornosti, te etike i principa vostva. 13 Ovaj citat nas navodi na uvjerenje, da je Poslanikova, a.s., edukacija bila u skladu sa vremenom. S obzirom da su maltretiranja muslimana postala svakodnevnica, bilo je neophodno osposobljavati se za odbranu. Imajui u vidu da je islam u osnovi miroljubiva vjera koja se iri lijepom rijeju, Poslanik, a.s., je educirao svoje ashabe i kulturi pravilnog sluanja koja je vanija od govora. S obzirom da misiju islama nije mogao realizirati sam, u svojstvu pravog lidera, Resulullah, a.s., educira i transformacione voe14 poput Musaba ibn Umejra,15 Et-Tufejla ibn Amra ed-Devsija16 i dr. Iako su neprijatelji uenja islama bili mnogobrojniji, Resulullah je, kako pie Ramadan: ...davao prednost kvalitetu nad kvantitetom i vie se volio baviti prirodom srca i umova kojima se obraao nego njihovom brojnou. 17 Analizirajui postojee stanje obrazovnih sistema u Bosni i Hercegovini, pored fi lovanja studenata nepotrebnim znanjima za trite rada, te generisanja vika kadrova, kvalitet postaje suspektan. Ove anomalije nisu prepoznate u Muhammedovom, a.s., edukativnom djelovanju. Njegovi sa19. oktobar - 4. zu-l-hidde
vremenici su stjecali znanja dominantnog odgajatelja, tj. Resulullaha, koji im je pruio nabolji odgoj. Erkamova visokokolska institucija je posjedovala i elije u kojima su postojale voe koje su odreene od Resulullaha, a.s. O ovome segmentu mekanskog Sveuilita nas informira Es-Sallabi koji govorei o Poslanikovom nadzoru rada ove institucije pie sljedee: Vjerovjesnik, a.s., lino je nadzirao odgoj ashaba u svakom domenu, raspodijelivi ih u elije. Tako su, naprimjer, Fatima bint El-Hattab, njen mu Seid b. Zejd, koji je bio amidi Omera b. El-hattaba, Nuajm b. Abdullah en-Nehham b. Adi inili jednu eliju, a voditelj elije bio je Habbab b. El-Erett. 18 Poslanik, a.s., kroz prenoenje ovlatenja i mjere praenja radne uspjenosti ove institucije, realizira smjernice i standarde za osiguranje kvaliteta. U svijetu pa i u Bosni i Hercegovini postoje kriteriji za akreditaciju visokokolskih ustanova koji su izraeni u Bolonjskoj deklaraciji.19 Ponekad moemo stei dojam da su savremeni kreatori visoko kolskih ustanova u svijetu, crpili metode iz Muhammedovog, a.s., paradigmatinog voenja Univerziteta 20 Erkam ibn Ebi Erkam.
38
Literatura i izvori: 1. Abu Gudda, A. (2003). Poslanik kao uitelj i njegovi metodi pouavanja, Novi Pazar: El-kelimeh. 2. El-Buti, M. (2008). Razumijevanje ivota Muhammeda, a.s. Buim: Ilum, Buim. 3. Hejkel, M. (2004). ivot Muhammeda, a.s. Sarajevo: El-Kalem. 4. Kurdi, . (2011). Pedagogija Muhammeda,. a.s., Zenica: Islamski pedagoki Fakultet. 5. Mubarekfuri, S.(1998), Zapeaeni dennetski napitak, Sarajevo, Visoki saudijski komitet za pomo Bosni i Hercegovini. 6. Moina, S. ... et al. . 2002. Management: nova znanja za uspeh. Radovljica: Didakta 7. Northouse, P. G. 2001. Leadership Theory and Practice 2nd Edition. London: Sage 8. Publications Inc. 9. Armstrong, K. (2008). Muhammed-Poslanik za nae vrijeme. Sarajevo: Buybook 10. Es-Sallabi, A. (2012). ivot i djelo posljednjeg Vjerovjesnika. Holandija: Demat Hidra. 11. Gronn, P. C. 1998. The Making of Educational Leaders. London: Cassell. 12. Ramadan, T. (2010). Stopama Boijeg Poslanika. Sarajevo: Udruenje ilmijje IZ u BiH 13. Al-Attas, S. (2010). Obrazovna filozofija i praksa. Sarajevo: Tugra. 14. Hadiahmetovi, Z., Kulovi, D., Brdarevi, F. (2009). Savremeni korporativni Menadment, Sarajevo: Centar za napredne studije. 15. Morrison, K. 2003. Management theories for educational Change. London: Paul Chapman Publishing Ltd. Zakljuna razmatranja Metodom komparativne analize, napravili smo usporedbu izmeu neuspjenog modela voenja prvenstveno visokokolskih institucija Bosne i Hercegovine sa Poslanikovim, a.s., sveuilinim etikim vostvom u mekanskom periodu objave Kurana. U tom kontekstu, istakli smo nedostatak duhovne katarze kod studenata i profesora, koja rezultira suspektnost u kvalitetu naih visokokolskih institucija. S druge strane, zahvaljujui vostvenim kompetencijama Muhammeda, a.s., nastalo je najvee
Biljeke 1 Erif From, sociolog 21. stoljea tvrdi da je spas u mikrozajednicama, tj. dematima. Zaista je demat, posebno na Zapadu, jedini mehanizam zatite muslimana od utapanja i asimilacije. 2 Jer je Poslanik iz kurejijskog ogranka Benu Haim. 3 (Es-Sallabi, 2012:127) 4 (El-Mubarekfuri, 1998:85) 5 Liderip je izraz koji se najee koristi u literaturi savremenih teoretiara menadmenta, a podrazumijeva voenje ljudi. U kontekstu aktualizacije menadmenta u islamu, moe se govoriti o tajnom i javnom Poslanikovom, a.s., lideripu. 6 (Es-Sallabi, 2012:124) 7 (El-Attas, 2010:151). Prema Attasu postoje dva teorijska pristupa koja se tiu cilja obrazovanja. Prvi je usredsreen na drutvo, dok drugi primarno naglaava potrebe, sposobnosti i interese studenata. 8 (Ramadan, 2010:48) 9 (Kurdi, 2011:23) 10 Kreso, A. (2009). Tvrdnja iznesena na predavanju iz Recentnih tokova odgoja i obrazovanja, odranom na Islamskom pedagokom fakultetu u Zenici 23.05. 2009. godine. 11 (Es-Sallabi, 2012:123) 12 ( E l - M u b a r e k f u r i , 2008:56) 13 (Es-Sallabi, 2012:125) 14 Za transformaciono voenje Moina (2002:531) kae da takav model voenja podrazumijeva: Podsticanje zaposlenih ka idealnim i moralnim vrijednostima, ne bi li ih oduevili za savladavanje potekoa u poslu. 15 (El-Mubarekfuri, 1998:131) Sveuilite na svijetu. Na tom sveuilitu: Allahov Poslanik, a.s., za odgajanje svojih sljedbenika koristio je metodu asnog Kurana, pruajui im sveobuhvatan odgoj: u pitanju akide21, ibadeta,22 etike23, mjera bezbjednosti i dr.24 Samo putem cjelovitog odgoja, mogue je izgraditi civilizaciju kakva je zabiljeena u Vjerovjesnikovo, a.s., vrijeme. Zahvaljujui voi Univerziteta koji je obuhvatao prostorne kapacitete Erkamovog doma, islam se proirio galopirajuom brzinom. Piui o fazi tajnog Resulullahovog, a.s., lideripa Es-Sallabi obrazlae: Najvei odgajatelj, Vjerovjesnik, a.s., uspio je da u
16 (Hejkel, 2004:196) 17 (Ramadan, 2010:48) 18 (Es-Sallabi, 2012:122) 19 Vidi kriterije za akreditaciju visokokolskih ustanova u BiH, lan 1. (Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine, broj 59/07, 59/09) i 13/8, primjena usvojenih Standarda i smjernica za osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju u BiH. 20 Univerzitet (lat. universitas) velika kola, sveuilite. Izraz je preuzet iz Rijenika stranih rijei od autora Ania i ostalih. Str. 1448. 21 Akida je vjersko ubjeenje. Od stepena ovog ubjeenja zavisi ispravnost ljudskih postupaka. 22 Ibadet je poniznost i pokornost Allahu, d.. Ovaj termin ne obuhvata samo pet dnevnih namaza ve cijeli ivot. 23 Etika je nauka o moralu. Za Muhammeda, a.s., se moe rei da je implementirao etiki stil voenja, napose u Sveuilitu Erkama. 24 (Es-Sallabi, 2012:121) 25 Dihad je izraz arapskog porijekla koji se odnosi na trud u bilo kojem kontekstu. Od strane neprijatelja islama, ovaj termin se pokuava izjednaiti sa terorizmom. U uslovima ratnog prava, dihad se odnosi na borbu fi zikim putem. Meutim, u mirnodobskim uslovima, dihad se odnosi na trud u svim segmentima ljudskog ivota. 26 Dava podrazumijeva islamsko misionarstvo koje implicira raznovrsne metode pristupa ljudima razliitih intelektualnih i moralnih profi la. 27 (Es-Sallabi, 2012:125) tom razdoblju konspiracije, u Erkamovom domu, odgoji jedinstvene linosti koje su ponijele zastavu dihada25 i dave,26 i za manje od pola stoljea pokorile Arapsko poluostrvo i uspjele osvojiti ogromna prostranstva.27 Zahvaljujui prvenstveno Boanskom odgoju, posljednji Allahov Poslanik je kroz svoje odgojno-obrazovno djelovanje uspio osloboditi ovjeanstvo od idejne ovisnosti, to nije polo za rukom nijednom od tradicionalnih i savremenih odgajatelja. U tom kontekstu, moemo zakljuiti da je Muhammed, a.s., najbolji odgajatelj koga poznaje ovjeanstvo.
39
Islamske teme
Razmiljanja
Da li je islam nae bogatstvo bogatstvo

Ukoliko se osvrnemo oko nas, vidjet emo meu drugim muslimanima sline stvari. Naalost, uobiajeno je da se ovjek, neposredno nakon poetka prakticiranja vjere, osjeti sretno, jako, pun je poleta, zanosa... Sve bi da moe u jednom dahu uradio, sve ga zanima, o vjeri danonono misli, ita, razgovara. No, s protokom vremena taj zanos opada, elja za ibadetom se smanjuje, nur se s srca gubi i ovjek poinje sve vie da pria o dunjaluku, a sve manje o islamu. Svi mi znamo, to su znaci slabog imana, ali zato nam se tako esto deavaju? Pie: Nedim Boti bdullah ibn Mesud, r.a., je jedne prilike rekao: Ko moe svoje bogatstvo podii na nebo, gdje ga g ne mogu rastoiti crvi i p g pokrasti lopop vi, neka to uini jer je SRCE OVJEKA VEZANO ZA NJEGOVO BOGATJ STVO! (Predaju biljee: Ibn Ebi ejba u Musannefu, 8/159, i imam Ebu Davud u svom djelu Ez-Zuhd, str. 177.). d Ovim nam rijeima, asni ashab uka- protokom vremena taj zanosa opada, ezuje na listu prioriteta u ivotu jednog lja za ibadetom se smanjuje, nur se s srca vjernika, ukazuje na iskoritavanje pro- gubi i ovjek poinje sve vie da pria o laznih dobara dunjaluka, radi dunjaluku, a sve manje o islastjecanja vjenih blagodati mu. Svi mi znamo, to su znaahireta, kao i da je srea jedNastojmo ci slabog imana, ali zato nam nog vjernika u islamu. da shvatimo se tako esto deavaju? vrijednost Duhovni i praktini ivot Gdje smo mi u odnosu na Kurana, da jednog muslimana bi se svaporuku ovih rijei? potujemo kim danom do kraja ivota treOnoga ije bao poboljavati i popravljati, Zapitajmo se ta je to to su Rijei to, i a ne obratno svakim danom nam oteava uenje Kurana zapitajmo se: nazadovati i pogoravati. to i istinsko uljepavanje naih ta ja mogu g god musliman vie vremena ivota s p j primjenom njegovih jg uraditi u ime IVI islam, on bi trebao da naela? ta je to to mene od- Allaha danas da u vjeri s protokom vremena vaja od uitka u vjeri, zbog bi budunost bude bolji, ne gori. Aid el-Karega mi je uenje Kurana teummeta i svih ni kad opisuje znake gafleta i ko, zato kad se osvrnem na ljudi sutra bila nemara, kae da je znak nemaprolost alim za vremenima svjetlija? ra da tvoje jue bude bolje od kad sam po mom miljenju onoga danas. To znai, ako si bio bolji musliman, klanjao na poetku prakticiranja dina noni namaz, postio, a danas bio bolji nego danas, negdje na takav vie nisam? Zato? tvom putu zadesio te nemar, Ukoliko se osvrnemo oko nas, vidjet ali to ne znai da ima izgovor da i dalje emo meu drugim muslimanima sli- ostane takav. Naalost, htjeli mi ili ne, ne stvari. Naalost, uobiajeno je da se stvari koje nas zadese su djelo ruku naih, ovjek, neposredno nakon poetka prak- neto to smo svjesno ili nesvjesno izabrali. ticiranja vjere, osjeti sretno, jako, pun je Svako nae djelo na ovom svijetu, bilo ono poleta, zanosa... Sve bi da moe u jed- malo ili veliko, povlai za sobom posljenom dahu uradio, sve ga zanima, o vjeri dice, pa i nemar je rezultat naih izbora i danonono misli, ita, razgovara. No, s preputanja pozivima strasti i ejtana.
40
Nae brige... Koliko nas je samo optereeno svim moguim brigama, a onu jedinu bitnu na odnos prema islamu zaboravljamo? Svako od nas ima oekivanja u ovom i buduem ivotu, tragamo za ispunjenjem naih snova i ciljeva. Neumorno tragamo za ispunjenjem naih potreba i njima se predajemo. Radi njih bdijemo i odriemo se mnogih stvari koje elimo sad, da bismo imali neto sutra. I tu mnogi od nas upadnu u zamku postavljanja prioriteta. Koji su nai prioriteti u ivotu? Ujutro kad se budimo, ta prvo pomislimo? Koliko od nas kad se budi, jedina mu je briga kako zadovoljiti Allaha i pomoi ummetu i svim ljudima biti od koristi? Koliko od nas misli samo na sebe, ivi za sebe, dovi samo za sebe? Koliko od nas u drugom muslimanu istinski vidi svoga brata, ne samo samo na rijeima, ve i u u srcu da osjeti tu bliskost? ...Srce ovjeka je vezano za njegovo bogatstvo U prirodi je insana da voli ono to mu je blisko, to moe imati odmah, bez ekanja. Zato je mnogim ljudima dunjaluk preokupacija, a ahiret i stran i dalek. Ko e doekati tamo sevape, daj ti nama odmah ovdje. Priroda je to insana. Malo ko ima strpljenja da saeka rezultate, uspjeh i sreu. Tempo modernog ivota nas ui da elimo sve, i to odmah sada. Zato da bi se promijenio
i na odnos spram islama openito, a posebno spram Allahove Knjige, moramo da promijenimo nain na koji gledamo na ovaj ivot i na budui. Mudar je ovjek koji svaku stvar stavi na mjesto koje joj pripada i pridaje joj znaaj shodno njenoj vrijednosti. Dunjaluk ima svoje mjesto, kao i ahiret. Dunjaluk je kua prolaznosti, a ahiret je istinski dom. Shvatimo ahiret kao dugorono ulaganje, tednju dobrih djela i trud u stjecanju zadovoljstva Milostivog. Dunjaluk nam tad doe kao prilika da se zaradi neto vee, uzvienije i ljepe, radimo na njemu, ali ne zaboravljamo da je ahiret bolji i da njemu idemo. Ukoliko nam se kriteriji obrnu, pa nam dunjaluk bude u srcu velik, a ahiret mali, neemo imati volje radimo na stjecanju ahiretskih nagrada jer vrijednost njihova je za nas pomuena. Gdje je Kuran na ljestvici naih prioriteta?
Zapitajmo se zato nam je Kuran na ljestvici prioriteta negdje na kraju? Zato ne moemo godinama savladati sufaru i pravila ispravnog uenja? Kaemo teko je, nemamo vremena, ne moe to svako. Da, da...mi to moemo rei da bismo se pred drugima opravdali.
Zapitajmo se zato nam je Kuran na ljestvici prioriteta negdje na kraju? Zato ne moemo godinama savladati sufaru i pravila ispravnog uenja? Kaemo teko je, nemamo vremena, ne moe to svako.
Da, da...mi to moemo rei da bismo se pred drugima opravdali, a u srcu osjeamo stid jer i samo znamo da to nije istina. Znamo da ti izgovori nisu kod Allaha istinski razlozi, a On zna ta naa srca kriju. Zato nemamo problema s uenje stranih jezika, samo za jedan ispit na fakultetu proitamo i po hiljadu stranica teksta, ne spavamo noima da bismo zaradili neto od dunjalukih dobara? Primjera je mnogo, i svako ih od nas zna. Ne shvatimo ovo kao kritiku, ve kao apel svima nama. ODVOJIMO DIO SVOG VREMENA ZA ALLAHA, ODVOJIMO DIO SVOG VREMENA ZA ONOGA KOJI NAS JE STVORIO! Uzvieni se o nama brine od kad smo zameci u utrobama naih majki bili, s svih strana blagodati nam alje, i sve to imamo od Njega je. Pa kako Njega da zaboravimo? Uimo Kuran radi Njega, i opet, milou Njegovom, sve se nama dobro vraa. Zar oekujemo da neto od dunjaluka steknemo bjeei od Allaha, a On je Vlasnik svega na nebesima i Zemlji? Nastojmo da shvatimo vrijednost Kurana, da potujemo Onoga ije su Rijei to, i zapitajmo se: ta ja mogu uraditi u ime Allaha danas da bi budunost ummeta i svih ljudi sutra bila svjetlija?
41
Islamske teme
Samoodgoj
Koji Sulejman je tvoj izbor?!

Zbog ega onda jedna ena dozvoljava da svoje kriterije za idealnog mukarca postavi, primjerice, u liku Sulejmana Velianstvenog, historijske linosti, iz istoimene serije, koji je u istoj pogreno interpretiran, a ne postavljaju ih kroz kuransku priu o jednom drugom Sulejmanu- Sulejmanu, a.s.?! Pie: Mubina Salki, dipl.iur. edna od kuranskih mudiza jeste - da je to jedina knjiga, koju ovjek moe memorisati u cijelosti i da kao takva, obogauje ovjeka na nain da svakim iitavanjem bude iznova fasciniran bogatstvom kuranskog izraza, retorike i profinjenosti. Kuran nudi odgovore na sva ivotna pitanja, koja su primjenjiva, apsolutno, u svim ivotnim situacijama i vremenima.
Ako ovu istinu ovjek, zaista, sr- analizira u Kuranu, niti moemo cem prihvati, zato onda odgovore rei da su, kada je u pitanju izbor na rjeenje ivotnih problema trai branog druga, istaknuti kriteriji na brojnim drugim mjestikoji enu oduevljavaju i ma, a ne u Kuranu? koje ona, zapravo nesvjeJedan od razloga je, Meutim, sno, trai u svakom muvjerovatno, to ljudi ne ukoliko karcu. pristupaju detaljnom iipristupimo Ako zaista prihvatimo tavanju, analiziranju i dubljoj analizi, da Kuran daje odgovore prouavanju kuranskog uz neophodno na sva ivotna pitanja, na teksta, pa se, povrnim konsultiranje nama je samo da se potruiitavanjem, ili iitavakomentatora dimo da ih tu i pronaenjem samog teksta bez Kurana, mo. razumijevanja konteksta, prepoznat emo Zbog ega onda jedna stie dojam da tu nemamo da se ovdje, ena dozvoljava da svoodgovore za kojima tragazapravo radi i je kriterije za idealnog mo. o definiranju mukarca postavi, priStoga je konsultira- zdravih kriterija, mjerice, u liku Sulejmana nje komentatora Kurana kojima ena Velianstvenog, historijod kljunog znaaja za treba da se vodi ske linosti, iz istoimepravilno razumijevanje kod odabira ne serije, koji je u istoj kuranskog teksta. mukarca u pogreno interpretiran, Kao primjer emo sposvome ivotu. a ne postavljaju ih kroz menuti enski um i nain kuransku priu o jedna koji on funkcionira, nom drugom Sulejmanukoji se nigdje eksplicite ne Sulejmanu, a.s.?!
42
Zdravi kriteriji Nije nam namjera da umanjimo vrijednost i znaaj lika i djela Sulejmana Velianstvenog, naprotiv, elimo ukazati da mediji, kroz ovu znaajnu historijsku linost, iji osvajaki pohodi, po kojima je on i ostao zabiljeen i zapamen, su baeni u sjenu, i alju pogrenu poruku, stavljajui akcenat na njegov haremski ivot. Kroz ovakvu iskrivljenu sliku, enama se nameu nezdravi kriteriji, dok pozitivni uope nisu prikazani, a gledatelji koji ne poznaju historijsku pozadinu ove prie formirat e sliku na osnovu ponuenog sadraja. Nasuprot tome, Kuran, kroz priu o susretu dvije historijske linosti, Sulejmana, a.s., i kraljice Belkise, ocrtava zdrave enske kriterije i analizira enski um, naglaavajui njene prioritete pri odabiru mukarca. ta je to to je Belkisu toliko fasciniralo da je, bez bilo kakve dvojbe, pri susretu sa Sulejmanom, prihvatila islam? Sulejman, a.s., je oduevio Belkisu jedinstvenom graevinskom konstrukcijom, kroz koju je pokazao da se radi o mukarcu snanog intelekta, koji umije ideju pretoiti u djelo. On je, svojom pronicljivou, ciljano sagradio takvu dvoranu, koja je ve pri samom ulasku kod Belkise izazvala neizvjesnost i dozu straha, da bi joj odmah potom pruio ohrabrenje i pokazao se kao zatitnik. Povrnim iitavanjem ovog kuranskog teksta, stie se dojam da se radi samo o prii koja opisuje susret dvije historijske linosti, obogaen detaljima ambijenta tog susreta. Meutim, ukoliko pristupimo dubljoj analizi, uz neophodno konsultiranje komentatora Kurana, prepoznat emo da se ovdje, zapravo, radi i o definiranju zdravih kriterija, kojima ena treba da se vodi kod odabira mukarca u svome ivotu. Dakle, ene vole intelektualno jake mukarce, koji umiju snagom svoga uma izanalizirati enske tenje i pretoiti ih u djelo, odnosno materijalizirati njihove elje. j j j ene, takoer, oduevljavaju situacije u koje su uneseni elementi neizvjesnosti, koji probude odreenu dozu straha (u pozitivnom smislu, naravno), gdje ene oekuju od mukarca da im prui zatitu, kako bi se osjeale sigurno.
Kriteriji, koje su nam mediji ponudili, kroz Sulejmana Velianstvenog i druge likove iz svijeta sapunica, nikako nisu zdravi kriteriji, iz kojih ena moe oekivati da e pored sebe imati mukarca kakvog eli. Kroz ovu paralelu elimo potaknuti sve ljude da odgovore na sva ivotna pitanja trae u univerzalnim vrijednostima, u neprikosnovenoj uputi, koju nudi Kuran i koja
Kriteriji, koje su nam mediji ponudili, kroz Sulejmana Velianstvenog i druge likove iz svijeta sapunica, nikako nisu zdravi kriteriji, iz kojih ena moe oekivati da e pored sebe imati mukarca kakvog eli.
je, zaista primjenjiva u svim situacijama i vremenima. Pribjegavati nekim drugim izvorima znai opredijeliti se da se rukovodimo nekim prolaznim vrijednostima, koje su trenutni trend i koje e vrlo brzo biti zamijenjene nekim novim, savremenim, modernijim, intrigantnijim. Cijenjeni itatelji, hoete li dati prednost univerzalnim ili trenutnim kriterijima...izbor je na vama!
Belkisino prijestolje
43
Islamske teme
Razmiljanja
Koristi namaza sa naunog aspekta

U svom radu analizirali su razliite poze u namazu i raspon kretnji spravom za mjerenje uglova (goniometrom). Modani krvni pritisak u odnosu na gravitaciju je izraunat u razliitim pozicijama u namazu. Ovo istraivanje je pokazalo da tokom obavljanja namaza, veina zglobova i miia su aktivni sa malim naporom, to igra bitnu ulogu u modanoj cirkulaciji i postularnim refleksima
Pie: Fatima Jaarevi amaz je fundamentalni dio islama, jedna od glavnih islamskih dunosti. Obavlja se pet puta dnevno i to u precizno odreeno vrijeme. Na arapskom jeziku, kao i u Kuranu, ova dunost je poznata pod nazivom salat dok se na naim prostorima koristi termin namaz, koja je turskog porijekla. Obavljanje namaza nosi sa sobom viestruke Posmatrajui na milione muslimana koristi. Osim to se njime pribliavamo koji obavljaju namaz regularno u proAllahu, zadobijamo Njegovo zadovolj- pisano vrijeme, naunici iz Japana su stvo, radimo za svoje ahipretpostavili da namaz uveretsko dobro, namaz nam liko moe da povea fiziko takoer osigurava fiziko U toku 24 sata, zdravlje i samopouzdanje, i mentalno zdravlje. U namusliman obavi poboljavajui miino-skeunom svijetu raena su pet namaza, to letne sposobnosti, motoriku istraivanja koja potvruju znai najmanje i protok krvi u mozgu, te da istinitost ovih tvrdnji. Dalje 17 rekata, a to moe igrati veliku ulogu u u tekstu e biti spomenuta sadri 119 poza. rehabilitaciji. neka od tih istraivanja. Uz to, poze su U svom radu analizirali takve prirode su razliite poze u namazu Neke od fizikih koristi da ih mogu i raspon kretnji spravom za namaza obaviti ljudi mjerenje uglova (goniomesvih starosnih trom). Modani krvni pritiNa jednom od univerdobi, i to je sak u odnosu na gravitaciziteta u Japanu 2002. govjeba koja ju je izraunat u razliitim dine vreno je istraivanje ne uzrokuje pozicijama u namazu. Ovo o tome kako namaz kod napor ili umor istraivanje je pokazalo da pacijenata muslimana koji i doprinosi tokom obavljanja namaza, ga praktikuju poboljava i unutranem veina zglobova i miia su ubrazava rehabilitaciju.(1) miru. aktivni sa malim naporom, Glavna funkcija rehabilitato igra bitnu ulogu u mocije je obezbjeivanje adedanoj cirkulaciji i postularkvatne terapije koja pomanim refleksima. e u poboljavanju fizike aktivnosti Fizika vjeba, kao to je tai chi, kod bolesne osobe preko poboljava- ukljuuje kretnje cijelog tijela, ali nanja jaine njhovih miia. Tim koji maz predstavlja vie od toga iz razloga uestvuje u rehabilitaciji pacijenta to on ukljuuje uenje Kurana i dovu, mora da vodi rauna o socijalnom i koji se izgovoraju tokom injenja kretmentalnom blagostanju pacijenta. nji i izmeu njih.
44
Prema istraivanju koje je vreno 2008. godine pri Malezijskom univerzitetu od strane tima sa Biomedicinskog ininjeringa(2) pozicija sedde moe da smanji ritam srca. Nizak puls srca je pozitivan znak i oznaava da je srce u stanju mirovanja. Za neka kretnje u namazu je dokazano da smanjuju krstobolju i poremeaj erekcije. Pored dokaza za fizike koristi namaza, postoje i dokazi da obezbjeuje smirujue efekte na mentalni i misaoni dio ovjeka. Namaz i analiza signala modanih valova Hemijske promjene se deavaju kada je mozak aktivan. Hemijski procesi koji se deavaju uzrokuju kretanje jona ili atoma koji nose elektrini naboj. Kada se ovo desi, pojave se elektrine aktivnosti. Danas, Nakon zbog razvitka tehnologije, itanja ovih ovi naboji iz mozga mogu informacija Nauni tim sa odsije- namaza i djelovanih uvjeta u svih moemo se mjeriti elektrodama ka Biomedicinskog ini- osam pozicija elektroda. Meutim, samo iznova koje se postave na glavu/ njeringa sa Malezijskog RP() pokazao je veu alfa amplituda se Allahu lobanju specijalnom tehuniverziteta je doao sa du tokom sedde u toku obavljanja zahvaljujemo nikom - elektroencefalojo jednim saznanjem.(4) duha-namaza i djelovanih uvjeta u na Uputi koju grafijom (EEG), i tako se Rad je trebalo da istrai parijentalnoj i potiljanoj regiji u nam je dao, mjere signali mozga koji stepen relaksacije posti- poreenju sa stanjem odmora. Pojana blagodati rezultiraju iz ovih elektrignut obavljanjem nama- va poveanja alfa amplitude sugerira obavljanja nih aktivnosti. Promjena za pomou mjerenja alfa parasimpatiku aktivaciju, to ukanamaza koju EEG signala zavisi od ramodanih aktivnosti u zuje na stanje oputanja. imamo; na zliitih unutranjih stanja frontalnom, centralnom, Nakon itanja ovih informacija tome to je ispitanika. parijetalnom i potilja- moemo samo iznova da se Allahu Allah na U toku 24 sata, muslinom pomou elektroda. zahvaljujemo na Uputi koju nam Gospodar, a mi man obavi pet namaza, to Devet muslimana je ue- je dao, na blagodati obavljanja nasamo Njegovi znai najmanje 17 rekata, stvovalo u eksperimentu maza koju imamo; na tome to je robovi. a to sadri 119 poza. Uz i testiranje je vreno dok Allah na Gospodar, a mi samo to, poze su takve prirode su klanjali duha-namaz. Njegovi robovi, te se nastaviti dida ih mogu obaviti ljudi Testovi su pokazali da viti Stvoritelju, koji nas upuuje da svih starosnih dobi, i to nije bilo znaajne razlike posmatramo Njegovo stvaranje i u je vjeba koja ne uzrokuje napor ili u RP() (mean alpha relative power) njemu iznova traimo tragove Njeumor i doprinosi unutranjem miru. izmeu alfa amplituda tokom duha- govog postojanja. Iz navedenih razloga, tim sa Tehnolokog univerziteta u Maleziji u Koriteni izvori: 2011. godini(3) odluio je da analizira EEG signale i izvri raunanje 1. Reza, M. F., Y. Urakami , Y. Mano. 2002. Evaluation of nakon obavljanja namaza. Tokom a New Physical Exercise Taken from Salat (Prayer) as a Shortovog istraivanja vrena su mjerenja Duration and Frequent Physical Activity in the Rehabilitation of pozitivnog uticaja nakon sluanja Geriatric and Disabled Patients. Annals of Saudi Medicine. 22(3natura muzike i obavljanja na4): 177-180. maza. Eksperimet, uraen od strane navedenog tima sa Tehnolokog 2. Fatimah Ibrahim, Wan Abu Bakar Wan Abas, Ng Siew Cheok. univerziteta, pokazao je da pored 2008. Salat, Benefit from SciencePerspective. Department of Biomedotadanjih istraivanja koja su dodical Engineering, Universiti Malaya. kazala pozitivne efekte sluanja natura muzike na mozak, pozitivan 3. W. Mohd Fatihilkamal, W. Mohd Ridzvan, Nasrul Humaimi uticaj namaza je vei. Usporedbu su Mahmood, Nor Aini Zakaria and Elia Ameera Ali. 2011. Salat and postigli mjerei nivo gama valova brainwave signal analysis. Journal of Teknology 191-192. nakon sluanja spomenute muzike, 4. Doufesh H,Faisal T,Lim KS,Ibrahim F. 2012. EEG spectral te potom nakon obavljenog namaza. analysis on Muslim prayers. Appl Psychophysiol Biofeedback Gama valovi su se poveali znatno 37(1):11-8 vie nakon obavljenog namaza, nego nakon sluanja natura muzike.
45
Islamske teme
Razmiljanja
Besplatni skupocjeni bajramluci

Bajram je, takoer, prilika da sebe i druge obradujemo poklonima, ali, kod izbora tog poklona moramo voditi rauna da njime dotaknemo srce onoga koga elimo obradovati. A da bismo to mogli uiniti, moramo poznavati ljudsko srce i znati odabrati poklon, koji e trajati i onda kada mi odemo sa bajramskog druenja
Pie: Selma el Had Ahmad ladna jesen, koja je ve uveliko nastupila, nije obgrlila naa srca, koja zrae toplinom, zbog dolaska posebno nam dragog gosta Kurban-bajrama. Najbogatije riznice, u koje moemo smjestiti najvrjednije bajramske poklone, jesu upravo naa srca. Vrijeme je, dakle, da ih otkljuamo i otvorimo, kako bi se napunila Nurom, koji sa sobom donosi Bajram. Jednako tako, potrebno je da se pripremimo da prigodnim bajramlucima obradujemo svoje najmilije. Kada govorimo o pripremama za doek Bajrama, prvo na ta pomislimo jeste kupovina novih, skupocjenih odijela, priprema to bogatije i raznovrsnije trpeze, kupovina najljepih bajramluka i sl., a zapitamo li se da li je ovo zaista neto, to trebamo staviti u prvi plan i na ta trebamo svesti bajramsko veselje?! U jednu ruku, ovo jeste nain da se Bajram uini sveanim, meutim, trebamo li dozvoliti da i ovaj veliki praznik, kao i sve druge segmente u naem ivotu, ogrnemo platom modernog i savremenog, pa ak i onda, kada tim platom prekrivamo samu sutinu. Kako ovjek ne smije prekidati vezu sa svojim Gospodarom niti u jednom danu svoga ivota, tako i bajramski dani moraju biti ispunjeni sjeanjem na Njega. U tom kontekstu, obiljeavanje baj- ravimo stvari koje su nas povrijedile i ramskih praznika zapoinje obavlja- time steknemo uvjet da nam se odnjem bajram-namaza, za koji je karakte- krinu vrata Rahmeta, kako bi nas doristino da ga, u dematu, obavlja veliki taknuo traak Nura, kojim emo svoje broj muslimana, pa ak i onih koji ne riznice napuniti. prakticiraju druge ibadete, iz Ne smijemo smatrati da ega proizilazi i sama sutina je slabost nainiti prvi korak i ovog praznika, a to je zajedNeka ovaj pruiti ruku pomirenja svome nica, druenje, zbliavanje, Bajram bude bratu muslimanu, naprotiv, buenje senzibiliteta prema gost kojeg to je pokazatelj da smo uspjeli drugima, njihovim probleemo doekati pobijediti ejtana i da smo dali mima i potrebama. otvorenog prednost Allahovom zadovoljsrca, koje stvu i jaanju naega demata. Prvi korak emo ispuniti Bajram je, takoer, pripoklonima, koje lika da sebe i druge obrane moemo Naalost, danas su bajdujemo poklonima, ali, kod kupiti na tritu ramska okupljanja postala izbora tog poklona moramo i koje emo mjesto i prilika, gdje moevoditi rauna da njime dotaupakovati mo prezentirati svoj dunjaknemo srce onoga, koga eliu najljepu luki uspjeh, ne osvrui se mo obradovati. ambalau pri tome na riznice naega A da bismo to mogli jakog i vrstog srca, koje ak i za Bajram uiniti, moramo poznavati demata, znaju ostati prazne. ljudsko srce i znati odabrati a koji su A prazne ostaju, jer mi poklon, koji e trajati i onda daleko, daleko, ne koristimo ovu dragocjekada mi odemo sa bajramskupocjeniji nu priliku, da obnovimo skog druenja. od onih koje pokidane veze i prijateljstva, Preduvjet za ovo je bliimamo na da nesuglasice, koje moda skost sa ljudima koja se mora ponudi. imamo sa ljudima prevazihraniti zijaretom tokom cijele emo, da oprostimo i zabogodine.
46
Nisu SMS bajramske estitke, vrlo esto prepisane, ili proslijeene od nekog drugog, na brojeve naih prijatelja, koje imamo u telefonu vrjednije od poljupca u ruku u znak potovanja, od sestrinskog ili bratskog zagrljaja, od poljupca u elo naim roditeljima. Na dunjaluku, sigurno, ne postoji niti jedan poklon koji se moe kupiti a da moe zamijeniti ljubav i toplinu, koju nemamo na ponudi na tritu. Zbog toga, nemojmo misliti da skupocjeni pokloni, upakovani u ekskluzivne ambalae mogu nadomjestiti prazninu u riznicama naih srca. Ona se pune ljubavlju, toplinom, osloncem u tekim trenucima, spoznajom da imamo nekoga na koga moemo raunati, nekoga ko je uz nas i ko nam uvijek stoji na raspolaganju. Sve ovo to smo naveli su stvari koje kao pojedinci moemo odmah, ve ovog Bajrama promijeniti. Meutim, ono to je daleko ozbiljnije i alarmantnije jeste nain na koji se kod nas obiljeava ovaj najvei muslimanski praznik.
Na dunjaluku, sigurno ne postoji niti jedan poklon koji se moe kupiti a da moe zamijeniti ljubav i toplinu, koju nemamo na ponudi na tritu.
Svako od nas, ko iole poznaje vjerske propise, svjestan je da se danas Bajrami, pogotovo u krugovima mladih ljudi, obiljeavaju na nain koji je potpuno suprotan samom duhu i simbolici Bajrama, gdje se kroz ibadet trebamo izdignuti iznad materijalnog, i vinuti u najvie duhovne visine odakle emo puniti svoja srca. Zajednika obaveza
U situaciji smo gdje svake godine iznova pasivno posmatramo kako se skrnave bajramski praznici i sve se svodi na individualnu kritiku i osudu iz naih udobnih fotelja, bez konkretnog rjeavanja ovog problema. Naa namjera nije da se pridruimo kritikama i osudama, ve da apelujemo na sve pojedince da se zajedno animiramo i da svako u svome domenu aktivno poduzme korake, kojima emo ponuditi alternativu mladim ljudima da umjesto u kafanama, uz pie i muziku, na centralnoj sveanosti koju emo imati u svakom gradu obiljeemo Bajram na nain kako to Bajramu i dolikuje.
Tek kada stvorimo ambijent, u kojem emo ponuditi alternativu, moemo oekivati da nae kritike urode plodom i da u ovom pravcu, kao demat, postignemo Allahovo zadovoljstvo. I ovaj tekst nee biti nita drugo doli kritika ako, u najmanju ruku, barem ne predloimo ta bi to moglo biti alternativa. U tom smislu pozivamo sve ljude koji su u mogunosti da umjesto skupocjenih hedija, o kojima smo govorili, svojim zajednikim ulaganjem, svako u svom gradu, svake godine, doprinese i ulae u organizaciju cjelodnevne bajramske sveanosti, gdje e se uz ibadet dati prilika ljudima da se, i drue i zabave i razvesele u granicama dozvoljenog. j g elja nam je da se svi okoristimo bogatstvom i potencijalom mladih ljudi, te da iz godine u godinu, kroz bajramsko druenje, kanaliemo njihove afinitete u pravcu Allahovog zadovoljstva. Neka ovaj Bajram bude gost kojeg emo doekati otvorenog srca, kojeg emo ispuniti poklonima, koje ne moemo kupiti na tritu i koje emo upakovati u najljepu ambalau jakog i vrstog demata, a koji su daleko, daleko, skupocjeniji od onih koje imamo na ponudi. Bajram erif mubarek olsun!
47
Iz arhiva
Razmiljanja Isaca Taylora o islamu
Islam je najbolje sredstvo

da se sve opaine i zla odstrane od naroda
Nije toliko vrijedno da se na prvom mjestu spomene irenje islama koliko je vrijedno to, to njegovi novi sljedbenici ostaju stalni u njemu, dok kod kranstva nije tako. Kad jedno afriko pleme primi islam, ono se vie ne vraa idolopoklonstvu, a nema mogunosti da bi se vie i pokrstilo
Preveo: Musa azim ati saac Taylor, sveenik anglikanske crkve i jedan od najveih njenih stubova, na jednoj sveenikoj skuptini usudio se iznijeti svoje miljenje o islamu, zbog ega je bio strogo ukoren. Naime, taj govor Isaac Taylor drao je na jednoj sveenikoj skuptini u Wolverhamptonu 7. oktobra 1887., a sutradan ga je u cijelosti objavio Times. Ovdje donosimo jedan dio njegovog predavanja koje je spomenuo Abdullah Quilliam u svojoj kratkoj studiji o islamu, a koju je, 1907. godine, na bosanski jezik preveo Musa azim ati. U tom p predavanju, sveenik j Isaac Taylor, veli: irei se po veim dijelovima svijeta, islam je poluio mnogo vie uspjeha nego kranska religija. Osim to broj idolopoklonika, koji su primili islam, daleko nadmauje broj pokrtenih, i danas u nekim krajevima kranstvo, naspram islama, na velike zapreke udara. A svi pokuaji, da se muslimanski narodi prevedu u kranstvo, ostali su posve bez uspjeha. Ne samo da ne moemo kakvu novu poziciju stei Potenje ensko smatra se kao kranskoj vjeri, nego dapae neemo moi ouvati ni dosadanjeg njenog najvea vrlina. Umjesto lijenosti na scenu stupi rad, a umjesto pokvapoloaja. Kao to se islamska religija rairila od renosti, moral. Red i tednja zavMaroka do Jave i od Zanzibara do Kine, ladaju u svemu. Krvna osveta i nasilja tako je ona munjevitom brzinom i u nad ivotinjama i robovima strogo se sredinju Afriku prela, te je uhvatila vrst zabrane, a osjeajima ovjekoljublja, korjen u Kongu i Zambeziju, a i Uganda, bratstvu, jednakosti i uzajamnosti najmonija crnaka drava listom je na udari se vrst temelj. islam prela. Zapadna kultura, taj veliki zatornik hinduske Kulturno udo vjere, u Indiji je samo islamu Kulturne pripremila teren. Od dvije posljedice Poligamija i ropstvo stotine pedeset i pet miliona islama - pravo pravedno se urede, a sve indijskih stanovnika, pedesu udo. Nai njihove tetne strane otkset miliona su muslimani, pak uspjesi lone. Jednom rijeju: Islam a u Africi oni sainjavaju vrlo su je najbolje sredstvo da se nadpolovinu veinu drutva. neznatni, ako sve opaine i zla odstrane Nije toliko vrijedno da se ih uporedimo s od naroda. Koliko narodi na prvom mjestu spomene onim ogromnim dolaze u doticaj sa Evropljirenje islama koliko je vrisvotama, to anima, toliko ti odnosi bijedno to, to njegovi novi smo ih na vaju uzrok irenju nemorala sljedbenici ostaju stalni u Afriku potroili meu njima i upropatavaju njemu, dok kod kranstva i s ljudskim ih; dok islam meu njih nije tako. Kad jedno afriko rtvama, koje unosi jednu veliku i svijetlu pleme primi islam, ono se su na tom putu civilizaciju. On ih poduava vie ne vraa idolopoklonpale. pisanju, itanju, odijevastvu, a nema mogunosti da nju, tjelesnoj istoi, pravdi bi se vie i pokrstilo. i ljudskom dostojanstvu. Islam je mnogo vie Kulturne posljedice islama uinio za civilizaciju, nego - pravo su udo. Nai pak kranstvo. Dosta je samo uti, ta en- uspjesi vrlo su neznatni, ako ih uporgleski asnici i putnici pripovijedaju o edimo s onim ogromnim svotama, to velikim uspjesima islamske vjere u tom smo ih na Afriku potroili i s ljudskim pogledu, pa da se u istinitost ove tvrd- rtvama, koje su na tom putu pale. nje uvjerimo. j Ako broj pokrtenih iznosi na hiljade, im jedno crnako pleme primi broj onih koji su u islam preli, iznosi islam, odmah prestane poganstvo; ido- na milione. Eto to su rezultati koje lopoklonstva i politeizma nestane; ubi- moemo ovdje iznijeti. janje djece, fetiizam (jedenje ljudi), Trebamo jo i to znati, da islam nije prinoenje ljudskih rtava, gatanje - sve vjera, koja se protivi Isaovoj, a.s., reto odmah iezne. Ljudi se ponu odije- ligiji, nego je naprotiv naelno s njom vati, neistoa se prometne u istou, a istovjetna. svaka osoba postigne ono dostojanstvo Islam se katkad potpuno slae i samopotovanje, koje joj kao ovjeku s Musaovom (Mojsije) i Ibrahimoi pripada. Gostoljubivost postane vjer- vom (Abraham) vjerom, a ponekad ska dunost, opijanje alkoholom pone se temeljno podudara s kranstrvom. opadati, a hazardne igre se stave pod Musaova, a.s., vjera bila je samo vjera strogu zabranu. Nemoralni plesovi i izraelskoga naroda (israil); Islam pak nezakoniti odnosi izmeu ljudi i ena nije doao samo jednom narodu, jednoj prestanu. rasi, on je kosmopolitska vjera, te zauz19. oktobar - 4. zu-l-hidde
48
ima cijeli svijet. Muslimani neposredno i u prvom redu vjeruju Muhammeda, a.s., kao Boijeg poslanika, a neizravno i u drugom redu sve velike pejgambere. Kod njih je Ibrahim, a.s., Boiji prijatelj, Musa, a.s., Boiji kelim, t.j. onaj koji je s Bogom neposredno razgovarao, a Isa, a.s., je Boiji duh. Islam se bezprimjernom brzinom rairio po Aziji i Africi, jer su afriki i sirijski popovi - misionari mjesto kranske vjere neke nadnaravne metafizike dogme postavili. Pokvarenost i nemoral pokuali su celibatom, neenstvom preduprediti. Povui se izmeu ljudi u samou smatrali su jedinim putem koji e ih do monakog posveenja dovesti. Neistoa je jedno odlino svojstvo tog popovskog posveenja. Ljudi su bili politeisti, te su kao takvi oboavali mnoge anele, velikae i poginule ljude. Islam je iskorijenio sve te opaine i praznovjerja, ukinuo beskorisne vjerske rasprave i pobio onu predrasudu, da je neenstvo kruna pobonosti. On je kao temeljno vjersko naelo objavio Boije jedinstvo, a umjesto kaluera, ljude proglasio. Islam je dao robovima nadu, ljudskom drutvu bratstvo, a ovjekovom prirodnom radu vrijednost i potovanje.
Vrline koje Islam nauava, tako su jednostavne, da ih i najprimitivnija plemena mogu lahko da shvate. Umjerenost, istoa, potenje, pravednost, sranost, velikodunost, drutvenost, ovjekoljublje, iskrenost i samopouzdanje - to su svojstva muslimana, koja su dovoljna da uvrste etiri glavne vrline i da odstrane sedam velikih grijehova. Ljudsko bratstvo, kako ga kranstvo nauava, pusta je fantazija, koja se ne moe nikako realizirati, dok islamska vjera daje svojim sljedbenicima vrlo praktino bratstvo, socijalnu jednakost svih ljudi. Ovo je jedna od najveih blagodati koje islam svojim p p j j pripadnicima prua. im jedan ovjek pree u islam, odmah postaje lanom njegove zajednice. On se smatra kao estica jednog kolosalnog drutva, koje sainjava sto i pedeset milijuna ljudi (danas milijardu i petsto miliona). Jedan pokrtenik nije ravan drugim lanovima kranske zajednice; islamsko je pak bratstvo realno - prava istina. Mi krani imamo mno19. oktobar - 4. zu-l-hidde
Umjerenost, istoa, potenje, pravednost, sranost, velikodunost, drutvenost, ovjekoljublje, iskrenost i samopouzdanje - to su svojstva muslimana, koja su dovoljna da uvrste etiri glavne vrline i da odstrane sedam velikih grijehova.
go brae na papiru, ali ih je uistinu vrlo malo. Kuran (a.) svojim vjernicima obeava raj na onome svijetu; ali i socijalne privilegije, koje im on daje na ovom svijetu, velika su pokretna sila njihovog ivota. Dva su obiaja kod Afrikanaca, koja zadaju velikih potekoa da im se nametne kult jedne vjere, a to su: poligamija i ropstvo. Kako god Mojsijeva religija, tako ni islam nije ukinuo tih obiaja, nego je samo njihove zle strane otklonio. Naroito ropstvo nije nikakva ustanova islamske vjere, nego je tek dozvoljeno. Ono je islamom tolerirano, te se ne da ni prispodobiti crnakom ropstvu, kako je to bilo u Sjedinjenim sjeveroamerikim dravama. Poligamija je jedno veoma vano pitanje: Mojsijevi je zakoni nisu ukinuli, - jer sam car i pejgamber Davud (David), a.s., je imao vie ena; - a ni u Indilu (Evanelju) nije izravno zabranjena. Muhamed, a.s., je poligamiju, koju je zatekao u neogranienom stanju, dozvolio, ali ju je i ograniio.
49
U prosvijeenim krajevima islamskim, kao to su Misir (Egipat), evropska Turska, Anadol i Alir vieenstvo je vrlo rijetka stvar. Pored svih, poligamija ima vrlo mnogo i svojih lijepih strana. Ona je dokinula gadni obiaj - ubijanja enske djece, a svakoj je eni dala po jednog zakonitog zatitnika. Poligamiji se ima zahvaliti, da su islamske drave ostale iste od pokvarenosti i nezakonitih odnosa mukaraca i ena. To veliko zlo, koje je zarazilo kranski svijet daleko je vea sramota po nas, nego li vieenstvo, koje mi smatramo za veliku sramotu u islamskom svijetu. Poligamija, koja je najljepe ureena i ograniena u islamu, niti je po mueve tetna, niti po ene sramotna kao to je to poliandrija (obiaj u kojem ena moe imati vie mueva), koja je u islamu sasvim nepoznata, a u kranskim dravama kao jedno od najveih zala dola do vrhunca. Englezi, koji prijekim okom gledaju na viemutvo, nemaju nikakva prava napadati muslimane zbog vieenstva. Mi ne bi smjeli gledati trun u oima naih susjeda, nego trebamo nastojati, da iz svojih oiju iupamo veliko brvno. Pitanja kao to su: poligamija, ropstvo, odnos s robinjama i razvod braka itd., ne postoje samo u islamu; ne zaboravimo da svega toga danas ima u kranskim Sjedinjenim dravama Sjeverne Amerike, u kojim su nastanjeni Englezi, i to u obliku koji se ne bi smio poeljeti. U islamu
ovjek, koji bi htio da pie takvu kritiku, bez dvojbe bi bio podvrgnut preziru i ponienju, a fakti koje bi u tom pogledu naveo, krivo bi se tumaili i bili bi jednostavno ignorirani. Takav bi kritiar sigurno dokazao, da sveenici i crkvena hijerarhija u ovakvoj stvari mrze svjetlo istine, ili da dre za objektivne kritiare samo one, koji farizejski (licemjerno) piu onako, kako to oni (sveenici) hoe. Ja sam mnogo iskustva stekao u istonoj i centralnoj junoj Africi, gdje sam bio oevidac kontakta muslimana i krana, te se stoga smatram sposobnim, da o tome iskaem svoje miljenje. Neki vai korespondenti govore da su potpuno upoznali pravi poloaj islama u istonoj Africi i u dolini Nila, gdje se silno razvila trgovina s robovima i gdje su jo toboe mnoga druga zla zarazila muslimane. Ne moe se ni zamisliti neopravdanija trvdnja od te. Ja u vam dokazati pravu istinu o istonoj Africi, o kojoj sam se mnogo bolje i potanje osvjedoio, nego to su to vai dopisnici, i uvjeriu vas, da je trgovina s robovima Pitanja kao to tako razgranata samo zato to su: poligamija, u te krajeve islam ne dopire; a ima vrlo lijepih moralnih ropstvo, odnos kad bi se on tamo stao iriti, naela, koja u odnosu na s robinjama i sigurno bi i trgovinu s ronae, vie zasluuju da ih se razvod braka bovima ukinuo. Islamska se drimo. Ta samo pokoraitd., ne postoje vanje Boijoj volji, samilost, samo u Islamu; vjera nije unosila me crnce, jer ih muskatski Arapi hoe pravednost i islamsko bratne zaboravimo da ouvaju da budu plijen stvo za nas su najbolji uzori. da svega toga njihova lova, kojim e trgoDa smo se po njima vladali, danas ima u vati. Crnce nauavati islamsmnogo bi bolje uinili. kranskim koj vjeri znailo bi: pokloniti Pie, hazardne igre i blud Sjedinjenim im islamsko bratstvo u kome ta tri najvea zla kranskih dravama su svi lanovi ravnopravni i drava, islam je posve isSjeverne izjednaeni. korijenio; on je istone i Amerike, Da se kranstvo meu june narode uzeo pod svoje u kojim su paganima nije irilo uporedo blagotvorno okrilje. nastanjeni s trgovinom opojnog pia, Englezi, i to uvjereni budite, da bi nai krPismo Josepha Tompshou obliku koji anski trgovci sami sprijeili na, Timesu se ne bi smio misionare da ne unesu krpoeljeti. ansku religiju u ona mjesta Ovo predavanje izazvalo gdje oni trguju. Osim toga je une rasprave u Timesu, mi smo uobiajili, da narodtako da je na adresu ovog ne obiaje onih krajeva, gdje lista stiglo mnotvo pisama u kojima se itatelji izjanjavaju za i pro- nemamo u tom pogledu upliva, odmah tiv spomenutog predavanja. Mi emo mijeamo sa samom vjerom. Misionari s u cijelosti donijeti jedno od tih pisama ponosom istiu, da se islam nije mogao koje je poslao afriki putnik, Joseph rairiti po istonim krajevima afrikoTompshon iz Edinburga, 10. oktobra, ga kontinenta. Ta je tvrdnja istinita; ali 1887. godine, a koje je Times objavio mi smo gore kazali ta je glavni uzrok s 14.oktobra, u kojem M. Tompshon tome. Ima jo jedan, ne manje vaan razlog, da se islam nije tamo prenio. pie: Ja sam se osvjedoio da je vrlo teko Islamsku religiju, naime, u te krajeve raspravljati o vrlinama jedne vjere, koja unose obino stranci, koji uroenike i danas samostalno, bez ikakve veze smatraju divljacima, a sebe nekim viim sa ortodoksnom religijom i njenim biima. Muskatske Arape od crnaca disektama, vri svoju uzvienu zadau u jeli jedan poirok zaljev, koji Muskaani svijetu, ili objektivnu kritiku napisati nikada ne prelaze; s toga ni crnci, na taj o tome, kako su kranski sveenici nain odvojeni od njih, nisu zatraili, da im unesu svoju vjeru i obiaje. postupali pri irenju svojih dogmi.
50
Ali kao to sam gore rekao, jedini uzrok irenju trgovine s robovima u centralnoj istonoj Africi je to to se tamo islam nije unio, tako sada s potpunim uvjerenjem tvrdim, da je ta vjera koju mi dumanskom smatramo, i tamo uinila jednu veliku uslugu civilizaciji, jer je zaprijeila irenje alkohola. Kad su se neka kranska plemena u Zanzibaru usprotivila ogranienju trgovine s opojnim piem, zanzibarski sultan je morao svoju, u to ime izdatu naredbu, povui. Ali, hvala njemu, da je u unutranjim dijelovima Zanzibara umio i mogao sve do danas odrati u krijeposti islamske principe i na taj nain ouvati crnce od nemorala, koji se vrlo lahko daju zavesti na opaine; tim je taj vladar uinio veliku uslugu ovjeanstvu. Sada, kad su u ove krajeve doli njemaki kul-tur-trageri, teko je odrediti koliko e u ivotu potrajati te religiozne naredbe zanzibarskog sulatana. Preimo sada na zapadnu Afriku i sredinji Sudan. U tim krajevima, koje sam sluajno proputovao, opazio sam da vlada posve drukije stanje. Tamo je islam u najvioj aktivnoj fazi; njegova je energija i djelatnost razvijena kao to je bila u njegovom poetku. On tamo u svoje krilo privlai svijet onom izvanrednom brzinom, onom silnom energijom, koja je samo islamu bila karakteristina u prvim danima njegove pojave. Odatle se islamska vjera podjednako iri po krajevima Sijerra Leona i meu divljakim plemenima Jam-jam koja obitavaju u dolini Nigera. Kranski misionari farizejski islamu pripisuju pogreke za trgovinu s robljem i svom svojom silom nastoje da izvrnu injenice o islamskom napretku u sredinjoj zapadnoj Africi. Oni nikakvu istinu, koja se kosi s dogmama ortodoksne religije, ne mogu da upoznaju; s toga se trude, da irenje islama prikau kao veliku opasnost i pogibelj po Afriku. Svijetu kazuju kako su to oni jo u djetinjstvu nauili - da se islam samo ognjem i maem mogao da rairi. Da bi uspjeli u svojim podlim namjerama, misionari ire meu narodom kojekakve slike, koje prikazuju najvee grozote, to ih toboe muslimani ine nad ljudima: Crnac drhtei od straha, izobliena lica pao na zemlju; za leima mu u stranom plamenu gori koliba; ena mu i djeica povezana konopcima za vratove, a jedan musliman grozna izgleda, drei golu sablju u ruci, iznad njega stao i potie nekoliko divljaka, koji bi crnca htjeli zarobiti, da ga ubije ili da mu svoju vjeru pod silu nametne. Eto u tome se sastoji sve nae dosadanje poznavanje islama, koje nije nita drugo, nego li prosta bajka, koja je s koljena na koljeno prelazila.
Hvala sluaju, da sam se svojim oima osvjedoio, da istina sasvim drukije stoji. Veliko napredovanje islamske vjere u centralnom i zapadnom Sudanu ima se pripisati vrijednim, miroljubivim i pobonim njegovim agentima, a to su: Fellanija, putujui pastir i Hausa ili Nup, trgovac. Fellanija je u dvanaestom stoljeu po Isau, prvi poeo islam iriti od ad jezera sve do Atlanskog okeana, a rezultat toga bio je da su svi ovi krajevi do konca zadnjeg (devetnaestog) stoljea bili nastanjeni malim ratrkanim islamskim plemenima i porodicama. Meutim, ipak je trebao jedan ovjek, koji bi te krajeve sasvim oistio od idolopoklonstva i svuda objavio Boije jedinstvo (monoteizam). Jedan ovjek po imenu Fodivo preuzeo je na sebe tu veliku zadau, te je islam za vrlo kratko vrijeme zavladao na sve strane i divlja plemena tako unaprijedio, da nas njegovi progresivni uspjesi u udo bacaju. Napretku i irenju islama u ovo nekoliko godina poglaviti je uzrok trgovac Hausa ili Nup, kako sam malo prije spomenuo. Ovaj crnaki trgovac, da od najezde stranih produkata sauva svoj zanat, otiao je na stotine milja daleko iz svoje domovine meu plemena koja obitavaju u unutranjosti; tamo je s paganskim barbarima doao u doticaj,
kod njih je stanovao i njihovim se hljebom hranio. Na sve je strane irio islam i unosio islamske vjerske principe, koji nisu iskrivljeni kojekakvim nepojmljivim transcendentalnim dogmama. I zaista, doktrine koje je on nauavao, tako su bile jednostavne da su ih paganska njegova braa shvatala i primala. Spomenuti trgovac bi po est mjeseci, ili po godinu ostao meu stanovnicima jednog mjesta. Oni bi ga za to vrijeme pomno oponaali u njegovom istom odijevanju; pri njemu nisu nita opaali, to i oni sami ne bi htjeli raditi; u njegovoj vjeri nisu nali nikakve doktrine, koja bi bila nepojmljiva. Evo na ovaj se nain sjeme islama i civilizacije posijalo meu mnogobrojnim barbarskim plemenima, a stotinama se zanata razvilo na sve strane njihove domovine. Ujutro, u podne i uveer ondje se podiu u nebesa glasovi muslimanskog ezana. Neznaboci, koji su se prije pred drvenim i kamenim kumirima klanjali, sada oboavaju velikog Stvoritelja svijeta, pred njegovom veliinom pobono i smjerno vre svoje vjerske propise. One usne, koje su prije drhtale od veselja, jedui meso svoje brae, danas slave Svevinjeg Boga i nauavaju njegovu svemo i svemilost. Tako mirnim nainom islamska se vjera rairila. (Bosansko-muslimanske rasprave, dr. Enes Kari)
51
Kutak za islamsku omladinu

Humanitarna organizacija Dirhem
Okonana akcija prikupljanja pomoi za porodicu Jai

O
vih dana je uspjeno okonana akcija prikupljanja pomoi za porodicu Jai iz sela Kopice kod Maglaja. Naime, nakon apela kojeg je pokrenula Humanitarna organizacijia Dirhem, na aktivista je ovu porodicu nekoliko puta posjetio i tom prilikom im uruio materijalnu i novanu pomo. U kratkom roku uruili smo ovoj porodici paket namirnica i novanu pomo od 260 KM, da bismo je zatim jo jednom obradovali sa 610 KM. Uz spomenuto, potaknuti ovim apelom, dobri ljudi su za ovu porodicu donirali jo preko 4.000 KM. Jaiima je takoer uruena i krava, a od dobijene pomoi zapoeta je i gradnja kue za ovu porodicu. Ova porodica je, akobogda, trajno situirana, jer e rijeiti stambeno pitanje, kao i izdravanje kojem e pripomoi krava koju su dobili. U ovoj akciji su uestvovali mnogi dobri ljudi iz nae zemlje i dijaspore, a u pomo su pritekli i mjetani i dematlije Kopica j j p i susjednih sela obe i Domislica, prikupljanjem sredstava za pomo. Svima njima Dirhem se srdano zahvaljuje uz dovu da ih Allah, d.., nagradi za njihov trud.
Zlatniljiljan.org
Genocid u Prijedoru
avren je rad na bosanskoj verziji filma Genocid u Prijedoru. Premijerno prikazivanje ovog filma poelo je u BiH a uskoro p poinje p j premijera i u nekoliko g j gradove Amerike, Austrije, vedske... Trenutno se radi na vedskoj verziji filma (vedski narator i textualni prevod uesnika filma) radi prikap ) p zivanja filma u vedskoj. Igrano-dokumentarni film Genocid u Prijedoru je nastao iz nae potrebe da arhiviramo nau ratnu prolost iz protekle agresije na RBiH. Ovaj film je ivo svjedoanstvo ljudi koji su preivjeli strijeljanje, logore i genocid nad Bonjacima Prijedora. Dokumentarni dio filma je sniman u Prijedoru gdje su govorili: Edin Ramuli, Sudbin Musi, Mirsad Duratovi, Fikret Ali, Sead Sui, Merjem Dizdarevi, Hava Tatarevi i reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Ceri koji je govorio na denazi u Ham-
barinama ispred 49 tabuta. Igrani dio filma je sniman na podruju Sanskog Mosta gdje su snimljene 4 zasebne scene koje e biti prikazane u filmu. Dio glumaca je iz amaterskog pozorita Theater art iz Sanskog Mosta. Uniforme i oruje koje je koriteno u snimanju ovih scena rekonstrukcije dogaaja dolazi iz muzeja oslobodilaca Sanskog Mosta. Narator ovog filma je Muhamed Mahmutovi, pisac i knjievnik. Sponzori su: Bonjaki demat u Chicago Western ( (USA), Bosanski kulturni centar ) Vstra Gtaland ( (vedska), Sjeanje na r) j j tve rata Nikad vie(vedska), Humano brdo 2010, Islamska zajednica Bonjaka j j Gteborg(vedska), Opina Sanski Most, Stranka dijaspore BiH, Suljo Halalki, Armin Alikovi, Elvedin Padjan, www.mojprijedor.com / www.n-um.com
Zenica
Islam my life Islam moj ivot

O
snovna i jedina stvar s kojom smo krenuli je bila dava, kako na najlaki nain doi do obinog ovjeka, kako mu se pribliiti i pokazati islam u njegovom pravom svjetlu. Ispoetka je to bila facebook stranica koja je u posljednje dvije godine okupila oko 8.000 fanova radei uglavnom kao NEWS grupa sa svojih 5-6 administratora ali to je zanimljivo rei administracija je sainjena od ljudi iz BiH, Turske, Engleske, Amerike i Argentine. Ljudi volonteri ali i profesionalni novinari pa ak i analitiari svakodnevno prenose vijesti koje su uglavnom vezane za muslimane diljem dunjaluka. Grupa radi na 4 jezika, bosanski,engleski,turski i arapski. Posljednji mjesec dana oformili smo i video tim uglavnom mladih ljudi koji su odluili da urade video projekte kojim bi se jo vie pribliili ciljanoj grupi a to su mladi. Ve vie od godinu dana radimo uglavnom dokumentarne programe, zadnji na projekat je bio Rekli su o ramazanu i zemljotresima a gosti su bili ugledni profesori i daije kao i imami IZ-e, te veliki broj predavanja a od igranog p g j g g programa naao se i najnoviji klip ienje - fikul-ibaj j p j dat. to se tie lanova ove grupe radi se uglavnom o mlaoj populaciji kao to su srednjokolci, studenti te iskusniji novinari i kamermani. Ujedno vas pozivamo da nam se pridruite sa vaim idejama i ueem u naem radu. Moete nas posjetiti na: http://www.facebook.com/IMLBA http://www.islammylife.tv/ Kao i na naem YOU TUBE KANALU: ISLAM MY LIFE TV REDAKCIJA ISLAM MY LIFE
52
Demat Donja Orahovica (Medlis IZ-e Graanica)
Mjesena tribina: Svake prve subote u mjesecu, obavezno budite nai gosti! osim domaih dematlija, kao gosti su prisustvovali i brojUsubotu naveer, 6. oktobra 2012.jegodine, poslije akam- ne dematlije susjednih demata. Upravo ovakve duhovne namaza u damiji Centar demata Donja Orahovica (Medlis IZ-e Graanica) odrano drugo redovno pre- oaze koje prua ova i sline tribine, unutar nepregledne pudavanje unutar pokrenute mjesene tribine iji nezvanini moto glasi: Svake prve subote u mjesecu, obavezno budite nai gosti!. Tema je bila Jekin - ubjeenje, a o njoj je govorio poznati i uvaeni alim graanikog kraja Nisad ef. Drndi, pokreta Omladinskog kruga Medlisa IZ-e Graanica i lan Izvrnog odbora Medlisa. Predavanju su prisustvovala oba imama ovog demata, hafiz Alen ef. Kehi, imam damije Centar i Mevludin ef. Zaketovi, imam damije Klanac, a stinje muslimanske uspavanosti i umalosti, su garant da e Svjetlo Boije upute i dalje sjati na ovim prostorima! istakao je, izmeu ostalog, u svome obraanju Nisad efendija. Inae, redovna tribina u dematu Donja Orahovica se odrava jedanput mjeseno i to uvijek prve subote u mjesecu sa raznovrsnim temama i razliitim predavaima koji e gostovati iz cijele Bosne i Hercegovine. Naredno predavanje je planirano da se odri, ako Bog da, prve subote u mjesecu novembru, tanije 03. novembra 2012. godine.
Asocijacija studenata BiH u Egiptu
Deseti Glasnik
oao je i vakat za novi broj Glasnika. S ponosom vam ga predstavljamo, potovani itaoci. Ovo je nae deseto izdanje, deseto druenja s vama. Doista, svaki poetak u bilo kojem poslu je najtei. Tako i u izgradnji lista koji eli da afirmira pozitivne vrijednosti, objektivno-moralnu stranu novinarstva, nauno-akademski stil pisanja i istraivanja. U koordinaciji sa Rijasetom IZ-e u BiH, veliki broj bh. studenata je doao u Egipat, zbog studiranja na Univerzitetu Al-Azhar. Mnogo studenata je okonalo svoje studije, oni su danas profesori, muftije, vrijedni imami, muallimi u naoj Bosni. Na Glasnik ima za k cilj i da povee sve ljude dobrih namjera oko ideje dobra i afirmacije pozitivnih stvari. Zato kroz ovu nau historiju od deset brojeva, svaki broj je za sebe posebna pria. Pria o okupljanju bh. studenata u Egiptu, ljudi iz Bosne i Hercegovine i bonjake dijaspore oko jednog veoma
vanog projekta kojem je kamen temeljac udario gospodin Ahmed Serdarevi, a ije zidove grade svi lanovi redakcije, svako na svoj nain. Taj projekat Boijom voljom iz dana u dan sve vie daje plodova. Kroz njega se drue bh. svrenici Al-Azhara, priaju vama i nama svoje ivotne, studentske doivljaje i iskustva. Savjetuju nas na putu znanja. Neizostavan dio su i sjeanja na alumne, ljude koji su nas zaduili svojim djelima da ih ne zaboravimo. Reportaama o Bosni i Egiptu, elimo naglasiti veze izmeu ove dvije prijateljske zemlje. Kao i svaki broj, tako i ovaj deseti ima svoju temu, svoj centar panje. Mjesec je izbora, egipatski mediji prenose da su ovo najtei izbori u historiji Egipta. Razgovarali smo sa uvaenim dr. reisu-l-ulemom Mustafom ef. Ceriem, tako da iskoristite priliku saznati iskustva, ideje i razmiljanja jednog velikog bosanskog svjetsko-priznatog alima. (Asmir Bekri, glavni i odgovorni urednik)
53
Zelena transferzala
Kosovo
Mladi u obrazovanju na bosanskom jeziku

U
organizaciji NVO Edukator, krajem prolog mjeseca odran je skup na kome je bilo rasprave o problemima s kojima se susreu uenici u osnovnim i srednjim kolama, kao i studenti na fakultetima. NVO Edukator ima jasnu viziju nastavno-obrazovnog procesa i njegov razvoj koji mora biti u funkciji interesa Bonjaka Kosova i ouvanja njihovog nacionalnog, kulturnog i jezikog kapaciteta. Naa vizije su uiniti znanje produktivnim, a uenike uinkovitijim, kao i upravljati uticajima na drutvo i biti obrazovno odgovoran u drutvu, kazao je profesor Nebija Aljilji, predsjedavajui NVO Edukator. Esad Kurejepi, profesor Edukativnog fakulteta u Prizrenu, je posebno istakao problem dokumentacije i problem nedostatka udbenika, meutim, on poruuje uenicima i studentima da oni sami naprave plan, da uvide koji problemi postoje u obrazovanju, jer su oni najkompetentniji da ukau na te probleme. Edukator e preuzeti ulogu da dovede relevante faktore iz ministarstva ili fakulteta, u saradnji sa uenicima, studentima i nastavnicima, kojima e iznijeti sve navedene probleme, i ova strategija e promijeniti svoju stranu rada, rekao je profesor Kurejepi. Problem se nalazi u naim odnosima, odnos uenik-nastavnik-roditelj, nadalje, nema nijednog nastavnika njemakog jezika, nema nijednog profesora engleskog jezika i jedan od glavnih problema koji unitava, ne samo generaciju, nego i zajednicu, jeste izostajanje sa nastave, naglasio je profesor historije u gimnaziji u Prizrenu, Rasim Rama. Uesnici debate, meu kojima su bili i profesori i uenici, kritiki su se osvrnuli na trenutno stanje obrazovanja na bosanskom. Amra Kurejepi i Anela Sagdati govorile su o studentskom ivotu u Pritini i Pei, naglasile su da su naile na dobar prijem na Univerzitetu u Pritini i na Fakultetu primijenjenih nauka u Pei. Posebno su istakle da su ih lijepo p j p primili albanski studenti i p profesori. Amar airi, uenik etvrte godine u gimnaziji iznio je nezadovoljstvo i naglasio da se problemi samo istiu, a nijedno relevantno rjeenje jo nismo dobili. Nedovoljan Srbija
uticaj nastavnog kadra na usmjeravanje uenika, kada je u pitanju upis u srednjim kolama, je jedan on vrlo vanih segmenata, naglasio je profesor Ismail Ramovi. Trebamo prei sa rijei na djela, kada se problem pojavi treba ga dati u javnost. Imamo problem sa studentima koji su ve zavrili fakultete, a jo uvijek nisu zaposleni, nije da nemamo diplomiranih, ostaje nam da se kolujemo i zapoljavamo u inostranstvu, jer tamo nai studenti mogu nai posao, dok je ovdje kod nas sasvim drugaija situacija, rekao je Raif Ademi. Mi imamo inkorporiranu nastavu, nastavu koja gradi sistem sama za sebe, zavisi umnogome od toga ta ce veinska zajednica (albanska) da odlui, govorim za kompletan sistem, od onog najvanijeg momenta, to je budet, strunosti nastavnika, objekata... nama su taj sistem nametnuli, kazao je Mustafa Balje. Nastava na bosanskom jeziku na prostoru Kosova izvodi se u poslijeratnom periodu u okolnostima potrebe definisanja nacionalne zajednice Bonjaka u nacionalnom, kulturnom i jezikom pogledu. Ovaj projekat je realizovan od strane Udruenja prosvjetnih radnika u nastavi na bosanskom jeziku - Edukator, a ovaj projekat je potpomognut i iniciran od strane Ureda premijera Vlade Republike Kosova.( Info-ks)
Tutin prvi po broju djece i mladih T
utin je jedna od najsiromanijih optina u Srbiji, ali je meu najbogatijim kada je rije o djeci. Jedno je od samo sedam mjesta u dravi, sa pozitivnim prirodnim priratajem. Treina radno sposobnih, meutim, ne radi. Iako se posljednjih godina Tutin mijenja, Tutinci imaju jo mnogo posla do poboljanja svog ekonomskog poloaja. To je grad sa najmlaim stanovnitvom i slabom privredom, ali jakom dijasporom. Prosjek godina u Tutinu je 30. Mnogo je mladih, ali i mnogo problema. Svaki trei Tutinac je bez posla. Veina ivi od zemljoradnje i stoarstva. Tri fabrike namjetaja i dvije graevinske firme, meu rijetkima su koje dobro posluju. Skoro da nema porodice koja u dijaspori nema nekoga od Australije do Amerike. Ima naih Tutinaca i, normalno, jedni druge pomaemo, kae novinar televizije Tutin Albin Gegi, dodajui da im to prilino olakava ivot, naroito u jesen kad se pripremaju za zimu.
54
Sandak
Sandako-bihorski gazija Osman Rastoder

O
sman ef. Rastoder je roen 1882. god. u Radmancima optina Petnica a od oca Avdulaha (Muratovog) i majp ( g) j ke Umke roene Kurpejovi iz Roaja. est razreda Turske medrese je zavrio u akovici, tri razreda u Novom Pazaru i jo tri u Carigradu. Radio je u osnovnim i narodnim kako su drugaije bile nazivane osnovne kole i bio vjerouitelj u Petnici i Savinom Boru od 1926. godine i imam matiar u Petnici od 1929. godine. Bio je jedan od prvih uenijih ljudi i vrlo utjecajan u bihorskom kraju a posebno u Gornjem Bihoru. Bio je dobar poznavaoc turskog, arapskog kao i albanskog jezika. 1915. godine, ostavljajui svoje imanje neprodato, sa svoja dva brata i ocem Avdulahom odlazi za Tursku a crnogorske vlasti mu 1919. godine na njihovu zemlju naseljavaju brau Bogavac, Mila, Sekula i Stojana Meutim bihorski gazija naviknut na svoju rodnu grudu i svoj Sandak od ijih je minerala i zemlje njegovo tijelo ne nalazi smiraj svojoj dui u Turskoj i jedva da etiri godine uspijeva izdrati elju i enju za svojim rodnim Radmancima, svome Sandaku te se vraa ostavljajui oca i oba brata. Ostavi bez svoje imovine koju mu etnike vlasti otee i drugim svojim poslunicima dadoe p p po povratku u svoj Sandak g j j gdje ivi sa svojom drugom enom Hajrijom airovi nastanjuje se u Novome Pazaru. Meutim i boravak u Novom Pazaru mu nije uspio smiriti duu a enja za rodnim Radmancima ga je obuzimala i neizmjerno ga vukla. Kako je Drugi svjetski rat dobio na svome intenzitetu, a etnika najezda i zloini poprimali nesagledive razmjere u Donjem Bihoru, Bosni i ostatku Sandaka Osman Rastoder iz brige za opstanak svoga naroda na tim bihorskim prostorima organizuje vojnu formaciju poznatu pod nazivom Muslimanska milicija i tako brani svoj bonjaki narod od Vasojevskih-etnikih koljaa kao i onih koji su iz Srbije doli i koji su u Donjem Bihoru napravili neviene pokolje Bonjakog naroda i popalili i opljakali sve to se popaliti i opljakati moglo. Septembra mjeseca IZ Sisak 1941. godine na prostoru tri sela, Petnice, Trpezi i Vrbice, Osman Rastoder poznat kao Hoda Osman organizuje jedan odred Muslimanske milicije koji je djelovao na tim prostorima. Bio je srednjeg rasta, crnopurastog lica i imao je brkove. Na glavu je nosio fes opasan ahmedijom. Imao je krupne oi, guste obrve, pogled blag, a govor nafakali i jasan. U njegovom se tijelu krila blaga ljudska narav. Bio je odvaan i neustraiv Allahov, d.., borac, ovjek koji je shvatio da je vrijeme surovo, da mu ivot nije samo dat, ve i zadat. Bio je strog ali i pravedan. Potovao je druge narode onoliko koliko je od njih potovanja imao, ni manje a ni vie. U historiju je uao primoran sudbinom ivota, zahvaljujui neslobodi sebe samog i naroda svoga i opasnou da bude ponien i uniten zajedno sa narodom svojim. Dao je peat vremenu u kojem je ivio, a vrijeme je bilo surovo i neizvjesno, ne samo za njega ve i za narod njegov, jer borio se protiv neprijatelja naroda svoga sa kojim je i on nestati trebao.
Ljepota i slast dematskih druenja O

kupiti se svake druge nedjelje u naoj maloj ali dragoj damiji, klanjati akam-namaz u dematu i time zaraditi 25-27 vie sevapa, zatim posluati i nadahnuti se lijepim hadisom sa pounom porukom te do jacije provesti vrijeme priajui sa dragim ljudima u divanhani naeg Medlisa pijui dematsku (najslau) kahvu jeste neprocjenjivo i nadasve potrebno u dananjem vremenu urbe i dinamike. Na kraju sve zaeeriti klanjajui jacija-namaz u dematu mislei na hadis u kojem Boiji Poslanik kae da ko klanja jacija-namaz u dematu kao da je pola noi proveo u ibadetu, znai vratiti se kui sretan i spokojan. Tko to nije okusio, neka proba, ima mogunost i priliku svake druge nedjelje kroz nae dematsko druenje od akama do jacije, a to je u ovom periodu godine sat i pol vremena u ime naeg Stvoritelja da se druimo i razgovaramo o lijepim
temama. Pa tko voli neka izvoli. Bujruma ima za sve, a nae se i kolaa i lijepog i ugodnog razgovara. Jo se na kraju neto naui.
55
Islamnet
Filipini Saudijska Arabija
etrdeset godina borbe Zanimljiva strana hada piemo hadije sa svih za slobodu Dok ovosvijeta pristiu ubitMekku i strana Medinu. Ovogodinji had e obiljeen po poveanom broju hadija. Procjenjuje se da e ove godine iz svijeta na had stii preko dva miliona hadija. Za ovu priliku donosimo nekoliko zanimljivih informacija o hadijama i njihovom broju. Kineski muslimani ove godine su prisutni na hadu u najveem broju. Prema zvaninim podacima ove godine had e obaviti 13.800 kineskih muslimana (prole godine had je obavilo 13.300 kineskih muslimana). Cijena hada kod kineskih muslimana iznosi 4.786 amerikih dolara. Za razliku od Kineza, turskih hadija e biti 74.000. Zanimljiva strana turske organizacije hada je to to se svake godine odrava selekcija ili izbor hadija. Naime, ove godine za had je apliciralo oko milion i dvije stotine hiljada Turaka. S obzirom da je po pravilima Saudijska Arabije dozvoljena kvota hadija u omjeru 1.000 hadija na milion stanovnika, zbog toga se moralo pristupiti izboru ili izvlaenju sretnih dobitnika hada. Na kraju, izabrano je 74 hiljade sretnika. Prosjena starosna dob turskih hadija je 55 godina. Takoer, ove godine na had putuje vie ena nego mukaraca, tanije ena ima vie pet hiljada.
ilipinska vlada i najvei muslimanski pokret borbe za slobodu u zemlji potpisali su proteklih dana mirovni sporazum i time stigle na korak do okonanja vie od 40 godina sukoba. Dugooekivani sporazum zapoinje realizaciju plana prema kojem e biti uspostavljena nova autonomna regija Bangsamoro na podrujima juga gdje dominiraju muslimani u ovoj veinski katolikoj zemlji, a to bi se trebalo dogoditi prije zavretka Aquinova mandata u 2016. Bangsamoro se odnosi na muslimanske i nemuslimanske manjinske narode u junim Filipinima. Ovaj sporazum stvara novi politiki entitet i zasluuje ime koje simbolizira i odaje poast borbi naih predaka na Mindanau i slavi povijest i karakter tog dijela nae zemlje. To ime bit e Bangsamoro, objavio je Aquino u televizijskom prijenosu iz predsjednike palae. Sporazum oznaava vaan napredak u povjerenju izmeu vlade i oslobodilake Islamske fronte za osloboenje Moroa (MILF) koja je dugo sumnjiavo gledala na motive Manile u pregovorima. Sporazum postignut na pregovorima u malezijskom glavnom gradu Kuala Lumpuru prole sedmice upostavit e prijelazno vijee koje do 2015. treba predloiti zakon kojim e se formirati novi entitet koji e zamijeniti sadanju autonomnu regiju. Budua muslimanska regija dobit e vie politikih i gospodarskih ovlasti ukljuujui i uvoenje poreza koji bi smanjili vladinu pomo, potom vei udio u prihodima od prirodnih bogatstava i aktivniju ulogu u unutarnjoj sigurnosti.
Indonezija je zemlja koja tradicionalno svake godine alje najvie hadija. Tako je ove godine na hadu prisutno 211 hiljada indonezijskih muslimana. Slanje ovolikog broja hadija iziskuje veliku i skupu organizaciju. Za prijevoz hadija u Saudijsku Arabiju uposleno je ak 29 aviona koji su obavili 296 letova. V Veliki broj hadija ima i Egipat i to 80 hiljada. Egipani se nadaju da e nakon proglaenja zvaninih rezultata popisa stanovnitva i saznanja da se broj stanovnika Egipta poveao za deset miliona, odnosno da danas Egipat ima 91 milion stanovnika, Saudijska Arabija poveati kvotu hadija i dozvoliti da idue godine na had putuje preko 90 hiljada Egipana. Kao i iz drugih zemalja ove godine povean je broj hadija iz Rusije, Amerike, Evrope i drugih zemalja. Na had su doputovali i Rohingya muslimani iz Burme. Preko 400 Rohingya muslimana je doputovalo na had.
Haiti
Haiani spas nalaze u islamu
oetkom 2010. godine Haiti je pogodio teak zemljotres usljed ega je ova zemlja skoro razorena. Nakon zemljotresa zemlja je ostala opustoena a stanovnitvo je dovedeno u veoma teku situaciju. Pored brojnih svjetskih humanitarnih organizacija Haianima u pomo su pritekle i islamsko-muslimanske humanitarne organizacije. Muslimani i njihove organizacije iz Sjedinjenih Amerikih Drava, Velike Britanije, Francuske, Belgije i drugih zemalja pritekli su u pomo narodu Haita. Kishner Billy, jedan od Haiana koji je prole godine prihvatio islam kae da je veliki broj njegovih zemljaka prihvatio islam nakon zemljotresa. Muslimanske humanitarne organizacije pruile su Haianima nesebinu pomo u rehabilitaciji ivota. Muslimanske organizacije iz Amerike dale su veliki doprinos u li19. oktobar - 4. zu-l-hidde
jeenju ugroenih Haiana. Njihova pomo i human postupak ponukali su mnoge Haiane da se vie zainteresiraju za islam, rezultat je evidentan. Danas na Haitima ima pet izgraenih damija. To je dokaz da je broj muslimana na Haitima u primjetnom porastu. Prema nezvaninim podacima, prije potresa na Haitima je ivjelo tek oko dvije hiljade muslimana.
56
Amerikanci nemilosrdno ubijaju pakistanske civile iz bespilotnih letjelica
SAD
Sirija
proteklih osam godina Sjedinjene Amerike Drave izvele su preko 350 napada bespilotnim letjelicama na Pakistan blizu granice sa Afganistanom. Svi napadi izvedeni su u sklopu rata protiv terora. Mrane brojke koje tek sada isplivavaju pokazuju da je broj stradalih ciljanih i osumnjienih terorista na nivou statistike greke dok je broj obinih ljudi enorman. U prosjeku, samo je jedna od 50 rtava amerikih napada na Pakistan ciljani osumnjieni terorista, ostalo su sve neduni civili. Amerika vojska nad pakistanskim civilima vri teror 24 asa dnevno, sve u okviru rata protiv terora. Amerikanci iz bespilotnih letjelice prvo ispaljuju jedan projektil, a zatim i drugi onda kada spasioci pokuavaju da izvuku rtve iz ruevina. Ovakav nain gaanja meta iz bespilotnih
Asadovi zloinci zapalili Emevijsku damiju izgraenu u 12. stoljeu

letjelica je pravi zloin protiv ovjenosti. Sve navedeno jako utie na pakistansko stanovnitvo koje ivi u konstantnom strahu i pod stresom koji utie na zdravlje. Roditelji ak ne vode djecu u kolu zbog straha od smrtonosnih projektila. Licemjerni Washington tvrdi da su ovi napadi veoma bitni za suzbijanje broja militanata koji prijete SAD-u, a koji koriste taj dio Pakistana blizu granice sa Afganistanom kao skrovite. Takoer, navodi se da su napadi bespilotnim letjelicama bitni za ouvanje mira amerikog stanovnitva. Za nemilosrdno ubijanje pakistanskih civila niko nije odgovarao.
UN
U svijetu 870 miliona gladnih
jedinjene nacije obiljeile su Svjetski dan hrane, 16. oktobra, i to u trenutku kada broj gladnih u svijetu iznosi 870 miliona. Taj broj premaio bi milijardu i po kada bi obuhvatao nedostatak hranljivih sastojaka od sutinskog znaaja za fizicki i psihiki razvoj djece, ocijenio je specijalni izvestilac UN za j j p j pravo na hranu Olivije de uter. Kada bi se merila neuhranjenost, a ne glad, ne deficit kalorija ve osnovnih hranljivih elemenata za razvoj djece, kao to su jod, gvoe, vitamini, broj bi bio znatno vei najmanje 1,5 milijarda, kazao je
De uter Frans presu. Kada cijene hrane rastu, kao to je bio sluaj proteklog ljeta zbog sue i slabije etve u SAD, najsiromaiji manje jedu. Ne samo da imaju manje obroka, ve su oni i manje raznovrsni, objasnio je zvaninik UN. Subsaharska Afrika i dalje je najtee pogoena glau i u njoj je broj gladnih rastao kada je u drugim krajevima svijeta Aziji, Latinskoj Americi i Okeaniji opadao. Investicije u poljoprivredu smanjene su u posljednjih 20 godina u svijetu, sa 20 odsto ukupnih ulaganja 1980-ih godina na etiri odsto danas.
ud god naiu zloinci Bashara Asada iza njih ostaju tragovi tekog zloina. Za njih nita nije sveto. Ubijaju ene, djecu, starce, rue damije, pale kue, zatiru svaki trag svemu to nije u skladu sa ciljevima njihovog voe velikog zloinca Asada. Naalost, Asadovi zloinci proteklih dana u Alepu zapalili su poznatu Emevijsku damiju sagraenu u 12. stoljeu. Asadova vojska dugo je bila stacionirana u Emevijskoj damiji. Kada su bili prisiljeni da se povuku ispred boraca za slobodu Sirije zapalili su damiju i pretvorili je u ruevinu. Emevijska damija bila je graevinski dragulj, historijsko naslijee cijelog svijeta jer se nalazila na listi zatienih spomenika kulture pri Uneskou. Suk (pijaca) i Emevijska damija centralni su dijelovi Starog grada Alepa, koji se nalazi na Uneskovoj listi Svjetske kulturne batine. Borci za slobodu Sirije tvrde da su snage reima oskrnavile damiju uvredljivim grafitima, i time to su u njoj pili alkohol, to su, kako ocenjuje agencija AP optube iji cilj je da se jo vie ra, splamsaju vjerske tenzije u Siriji. Prema Unesku, pet od est sirijskih mjesta koja se nalaze na listi Svjetske kulturne batine, uniteno je u borbama. Pljakai su provalili u jedan od najbolje ouvanih svjetskih krstakih dvoraca - Krak de evalije, a uniteni su i ostaci antikog grada Palmire.
57
Dubai
Indija
Od svoje djece oekuje mnogo. Cijeli svoj ivot sam bio farmer. Od njih elim da postanu obrazovani ljudi.
otac 96. Richard Gere spreman Postao Ramjit uRaghavgodini je ndijac postao Inajstarijiotac. On ima svijetu koji mukarac na je suraivati u filmu koji je postao 96 godina i ovo mu je ve druga takva titula. bi realno prikazao ivot i Raghav je prije dvije godine dobio istu titulu kada rodio njegov sin djelo Boijega poslanika Karamjit. Iako sesetada zakleo da mu je to posljednje i njeMuhammeda, alejhis- gova 54-godinjadijete, Ramjitjednog supruga Shakuntala su proli mjesec dobili jo j p j j g sina, koji je dobio ime Ranjit. ta selam mogu? Ovo je Boija volja. Ona je
elio da ja imam jo jednog sina, rekao je Raghav.
Palestina
Otkriveni dokazi o cionistikim monstruoznim mjerama izgladnjivanja palestinskog naroda
meriki glumac Richard Gere izrazio je spremnost da surauje na proizvodnji filma koji bi afirmativno prikazao islam i Boijega poslanika Muhammeda, alejhis-selam. On smatra da je islamofobija vrlo tetna pojava na Zapadu. On je svoju spremnost izrazio prigodom otvaranja filmskog festivala u Abu Dabiu. Rekao je da je spreman uestvovati u proizvodnji filma koji e pozitivno govoriti o ulozi islama, muslimana i Muhammeda, alejhis-selama, pod uvjetom da se izradi scenario po kome bi se film snimao. Ovaj vrsni 63-godinji glumac nije ulazio u detalje mogueg filma osim to je rekao da je spreman u njemu uestvovati. (www.islamska-zajednica.hr)
red izraelskim sudom ovih dana objavljeni su dokumenti izraelskog ministarstva odbrane u kojima se otkriva kako je izraelska vojska odreivala koliinu kalorija koja je potrebna stanovnicima Gaze u vrijeme kada je vojska jevrejske drave drala ovu palestinsku teritoriju pod blokadom, od 2007. do 2010. godine. Ti dokumenti su danas objavljeni po nareenju suda u Jerusalimu. Ovo je dokumentirani dokaz da je jevrejska drava ograniavala snabdijevanje palestinskog stanovnitva hranom kako bi se izvrio pritisak na Hamas koji je u pojasu Gaze osvojio vlast sredinom 2007. godine. Portparol izraelske vojske Gaj Inbar izjavio je da je matematika formula za izraunavanje potrebnog broja kalorija uvedena kako bi se identificirale potrebe za hranom i izbjegla humanitarna kriza u Gazi. Prema njegovim rijeima, Izrael nikada nije koristio ovaj obraun kako bi ograniio dotok
hrane u pojas Gaze. Koliko lae spomenuti portparol izraelske vojske najbolje govore naune injenice. Stanovnicima Gaze izraelska vojska odredila je dnevno 2.279 kalorija u prosjeku po osobi. Po naunim podacima, aktivna osoba ne moe ivjeti sa 2.000 kalorija dnevno izgladnjivala bi j g j se. ene koje ele drati dijetu i smrati ne smiju jesti manje od 2.000 kalorija dnevno a mukarci 2.700 kalorija. Jasno je da je Izrael namjerno izgladnjivao palestinski narod u pojasu Gaze. Izrael je tu blokadu uveo poto je Gazu u septembru 2007. godine proglasio neprijateljskom teritorijom. Kako bi oslabio Hamas, Izrael je pozvao na uvoenje ozbiljnih restrikcija za civile ukljuujui ogranienja u hrani. Izrael je tvrdio da je blokada bila neophodna kako bi se oslabio Hamas, ali su kritiari optuili vladu jevrejske drave da joj je meta bilo 1,5 miliona ljudi u Gazi, pri emu proklamirani cilj nije ostvaren.
58
Srbija
Saudijska Arabija
Srbija prodaje oruje Pakistanu

lada Srbije sklopila je sporazum sa Pakistanom o prodaji oruja. Aleksandar Vui, zamjenik Vlade Srbije i ministar odbrane ove zemlje dogovorio je sa ministrom pakistanske vlade Navedom Kamarom detalje navedenog sporazuma. Vui je naveo da e odbrambena industrija Srbije ponuditi oklopna vozila, municiju veeg kalibra, ureaje za nono osmatranje, kao i korienje aerotunela koji Vojnotehniki institut Srbije poseduje. Takoer, Vui je saoptio da je postignut dogovor o tome da vojna delegacija Republike Srbije uskoro posjeti Pakistan. Ministar Kamar je naveo da Srbija i Pakistan
imaju dobru saradnju, i dodao da je doao trenutak da se ojaa saradnja u oblasti odbrane, trgovine i ekonomije. On je istakao da je postignut dogovor o razmjeni oficira koji e posjetiti Vojnu akademiju, pri emu je razgovarano i o proizvodnji u oblasti odbrane. Srbija godinama pokuava da povea izvoz naoruanja u svijet. Do sada je nivo izvoza srbijanskog naoruanja godinje dostizao tek 75 miliona dolara. Spomenuti sporazum sa Pakistanom i drugi sporazumi za Srbiju znae mnogo, navedenim sporazumima Srbija e poveati godinji izvoz do 247 miliona dolara.
Otac ubijenog sina oprostio smrtnu kaznu njegovom ubici pod uvjetom da naui Kuran napamet
Foto islamneta
Afganistan - U Kabulu ivi preko sedam hiljada udovica
pravosuu Saudijske Arabije rijetko, skoro nikada se nije dogodilo da osuenik na smrt bude osloboen intervencijom zakonitog zastupnika oteenog. Prema pisanju dnevnika El-Jevm u nedavnoj masovnoj tui dviju mladikih skupina, jedan od njih po imenu Fejsal el-Amiri ubio je hladnim orujem mladia iz protivnike skupine Abdullaha ed-Desurija. Na suenju erijatski sud je ubojicu osudio na smrtnu kaznu odsijecanjem glave, jer je ta kazna utvrena erijatskim propisima. Dok je osuenik iekivao izvrenje smrtne kazne u zatvoru ga je posjetio otac ubijenog s priopenjem da mu oprata krv ubijenog sina. Rekao mu je da mu oprata krv svoga sina uz uvjet da prije nego napusti zatvor mora nauiti Kurani-kerim napamet. Koliko e trajati savladavanje Kurana ovisi o osueniku. Iznenaenje je bilo veliko, toliko veliko da je izmamilo suze radosnice na licima svih prisutnih. Takve scene skoro da nije bilo u posljednjih 80 godina, iako Kuran potie oteene da oproste onima koji su im nanijeli tetu. Kada je meutim u pitanju smrtna kazna u saudijskom pravosuu na prste jedne ruke mogu se nabrojati sluajevi oprosta krvi ubojicama. Tu se postavlja pitanje koliko je islam uspio humanizirati arapsko pravosue. Zajedno s Kinom i SAD, Saudijska Arabija je u vrhu svijeta po izvrenim smrtnim kaznama, ali ni druge islamske zemlje nisu daleko od prve zemlje svijeta. (www. islamska-zajednica.hr)
59
Zloin
Svjedoenje Srba o ratnim zloinima nad Bonjacima
Smatralo se zloinom zloinom

da neko pomae Muslimanima
Nastavljamo sa objavljivanjem svjedoenja Srba o ratnim zloinima nad Bonjacima tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. I ova svjedoenja koja emo objaviti dogodila su se u sklopu sudskih procesa pred Hakim tribunalom
Pripremio: Ramiz Hodi rpsku stranu prie o ratnim zloinima nad Bonjacima nastavljamo svjedoenjem Milorada Mie Davidovia, danas penzioner a u vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu bio je glavni inspektor policije Saveznog SUP-a. Oenjen sam i trenutno ivim u Beogradu. Penzionisao sam se iz policije i trenutno sam akcionar u jednoj graevinskoj firmi. Imam dvoje odrasle djece i unuadi. Kao inspektor u Saveznom SUP-u, odgovornosti su mi bile sljedee: Koordinacija rada raznih policijskih snaga u republici, Davanje savjeta i instrukcija republikama, koje su republike mogle da prihvate ili odbiju. Savezna Vlada je ovlastila Savezni SUP da odrava kontakt sa republikim MUP-ovima i vri instruktivni nadzor. O izvrenim poslovima je Savezni SUP trebalo da izvijesti Saveznu Vladu. Vens-Ovenov plan: Skuptina RS na Palama, 1993. Krajinik i Karadi su bili u Atini 1993. da razgovaraju o moguem rjeenju rata u Bosni. Na ovom sastanku je Karadi prihvatio uslove VOP-a (Vens-Ovenov plan) i grki predstavnik na sastanku, premijer Micotakis je dao svima do znanja da on podrava plan i elio je da ode u Bosnu i da mu se dozvoli da govori pred Skuptinom i da proba da dobije podrku poslanika za plan. Bosna je u to vrijeme bila me-
unarodno priznata, to je znailo da Takoe je bio prisutan Senta (Miloje Micotakis trebalo da putuje na Pale eviev telohranitelj) i Jovica Stanii. u RS, i postavilo se pitanje ko je zadu- U meuvremenu je Micotakis hodao en za njegovo obezbjeenje. Odlue- hodnikom nervozan i razoaran onim jg j j no je da e to biti Savezni SUP. osi to se deavalo. Ja sam stajao van proje u to vrijeme bio predsjedstorije ali sam uo ta se denik SRJ, i odlueno je da e ava unutra. Koliko znam Savezni SUP biti odgovoran Tokom Drugog Micotakis nije uo razgovor i za njegovo obezbjeenje. svjetskog rata koji je uslijedio meu gore Ostatak obezbjeenja je bila su ustae navedenim ljudima. Momir j skupile Srbe odgovornost DB-a Srbije. Bulatovi i Nikola ainovi iz Bijeljine i Otiao sam ispred Saveznog nisu bili u prostoriji ali su okoline i htjeli SUP-a a Novica Terzi je bili dovoljno blizu da uju da ih pogube. iao ispred DB-a Srbije. Tri ta se govorilo. Glasanjem je Edibov djed je dana prije sjednice na Palana kraju plan odbijen. protestovao ma jedan od puteva iz Sri rekao kako bije iz Beograda je bio kroz Pljakanje drave Muslimani i Loznicu, Mali Zvornik pa p Srbe godinama preko Zvornika se ilo u eMomilo Mandi je poive zajedno kovie, Han Pijesak i Pale. stavljen za Ministra pravde kao komije Medutim, tih dana su srpi ostao na tom poloaju do i prijatelji i ske snage probile koridor, kraja 1992. Sve do tog vreponudio je svoj tako da je nova putanja bila mena je SDS etniki istio ivot umjesto Loznica, Zvornik, Konjevi Muslimane iz RS i do sredionih Srba koje Polje, Milii i Pale. Uz put ne 1993. postojala je solidna su ustae htjele se jo uvijek vidjelo kako infrastruktura SDS-a irom da pogube. se pue i gore muslimanske RS. Prije rata su sve firme Ustae su ga kue u Konjevi Polju, kao u BiH bile ustrojene po koubile na licu i unitene damije. MUP munistikom principu i nije mjesta. Srbije je bio zaduen za sipostojalo privatno vlasnigurnost na putu kroz Reputvo. Ovo je bila prva prava bliku Srbiju, a MUP RS je prilika za SDS da stavi svoje bio zaduen za obezbjeivaape na dravne vrijednonje koridora dugakog 3 km sti. Jedna od prvih naredbi uz obje strane puta kroz RS. Zasjeda- koja je usvojena odnosila se na stanove nje Skuptine je trebalo da se odri u i druga vlasnitva Muslimana koja su Hotelu Bistrica na Jahorini i poslanici bila naputena nakon to su oni otili i novinari su se sakupili za sastanak u ili bili protjerani. Na osnovu te nared10 uvee. Ja sam nosio uniformu obe- be bilo je mogue prodati te stanove. U zbjeenja na ovom sastanku i mogao stvari, veina tih stanova je bila u vlasam da uem na bilo koju lokaciju snitvu dravnih firmi i dodijeljeni su zbog svog statusa. Poznavao sam 90% zaposlenima. Novi kupci ovih stanova poslanika i bilo je jasno da se dijele na su bile srpske izbeglice, koje su kupile dva dijela: Dodikovi poslanici, i oni stanove po niskoj cijeni i 80% prodajkoji nisu iz SDS-a i poslanici iz SDS-a. ne cijene je ilo dravi a 20% firmi u Sjednica Skuptine sljedei dan je bila ijem vlasnitvu je bio stan. Ovih 20% maratonska. Nakon dugakog Mladi- su firme koristile da plaaju one zapoevog govora napravila se pauza izme- slene koji su bili u vojsci ili mobilisani. u 5 i 6 popodne. Tokom ove pauze su SDS je postavio svoje ljude na vodee Miloevi, Krajinik i Karadi uli u pozicije u ovim firmama i dozvolila da jednu malu prostoriju da razgovaraju. firme propadnu, pa su tada prodate.
60
Te firme su dole do stanja kada nisu j p proizvodile vie nita, nisu funkcionisale i praktino su bile u bankrotu. U p tom trenutku j SDS p je poeo da uvozi robu iz Srbije. Tu robu su p j prodavali i sav p profit iz razlike u cijenama j odlaj je zio u ruke ljudi od poverenja i lanova SDS-a. Tokom rata su iseljenici iz RS morali da plaaju sumu od 200 maraka mjeseno svake godine Vladi RS, prije nego to bi im bio dozvoljen ulaz u RS. Ako nisu platili taj iznos oduzeti su im p pasoi i bilo je nemogue da nastave j g da rade. lanovi njihovih porodica bi imali probleme sa vaenjem linih dokumenata. Veina novca prikupljana je u vrijeme Boia i Nove godine kada bi ovi ljudi dolazili. Novac je carina prikupljala na granici pri ulasku ovih osoba i taj novac je najzad zavravao u trezoru. Porodica Hudurovia Sjeam se dogaaja koji se desio 1994. u Bijeljini mom bliskom prijatelju, Muslimanu, Edibu Huduroviu. Tokom Drugog svjetskog rata su ustae skupile Srbe iz Bijeljine i okoline i htjeli da ih pogube. Edibov djed je protestovao i rekao kako Muslimani i Srbe godinama ive zajedno kao komije i prijatelji i ponudio je svoj ivot umjesto onih Srba koje su ustae htjele da pogube. Ustae su ga ubile na licu mjesta. Familija Hudurevi je dobro poznata i potovana u Bijeljini, a njegov djed se smatrao za heroja zbog onoga to je uinio. Ja sam pokuavao da izbavim neke muslimanske porodice iz Bijeljine i sprijeim njihovo odvoenje. Jednom prilikom je Vojkan urkovi odveo Ediba sa radnog mjesta u Lopare, gde su ga tukli, nanijeli mu teke povrede i zatvorili ga u toalet na fudbalskom igralitu. Ja sam uspio Ediba da dovedem u bolnicu u Bijeljini, meutim, Edib je toliko bio povrijeen da je prebaen u bolnicu u Srbiji poto je imao problema sa bubrezima. Sredio sam kod tamonjeg ljekara da se Edib prebaci na VMA, Vojno-medicinsku akademiju. U meuvremenu su Mauzer i Predrag Jeuri posjetili Edibovu enu, kao i oca, i ubijedili ih da im prepiu svoju kuu u zamjenu za pasoe i za Ediba (mislili su da je jo uvijek na igralitu u Loparama). Kada su Mauzer i Jeuri shvatili da sam ja odveo Ediba u Srbiju, poslali su faksove u MUP Srbije u kojem su se alili da ja pomaem Muslimanima. Moje vozilo je zaustavljeno od strane MUP-a Srbije na barikadi kod Paneva i reeno mi je da imaju nareenje da me ubiju. Zadran sam u pritvoru u MUP-u Srbije
3 dana i optuivan sam da pomaem Muslimanima. U meuvremenu je Edib puten sa VMA. MUP Srbije je pretresao moj stan u Beogradu, odveo Ediba u Sremsku Mitrovicu, gde je ponovo pretuen od strane radnika MUP-a Sremska Mitrovica i onda vraen u Bijeljinu. Predat je ljudima koji su naredili njegovo prebijanje i protjerivanje. Ediba i njegovu enu su onda posjetili Mauzer i Jeuri i rekli im da mi ne veruju. Dali su im pasoe i prebacili ih u Srbiju. Reeno im je da se ne vraaju vie u Bijeljinu. Edib se kasnije vratio u Beograd i vidio se sa mnom, poto sam ve bio puten iz MUP-a. Edib i ja smo zajedno otili u neku Meunarodnu agenciju za ljud19. oktobar - 4. zu-l-hidde
Familija Hudurevi je dobro poznata i potovana u Bijeljini, a njegov djed se smatrao za heroja zbog onoga to je uinio. Ja sam pokuavao da izbavim neke muslimanske porodice iz Bijeljine i sprijeim njihovo odvoenje. Jednom prilikom je Vojkan urkovi odveo Ediba sa radnog mjesta u Lopare, gde su ga tukli, nanijeli mu teke povrede.
ska prava na Karaburmi u Beogradu. Tamo smo dali izjave o onome to nam se desilo. Navodno nas je pratio DB Srbije i fotografisao nas. Ja sam odveo Ediba i njegovu enu u njemaku ambasadu i pomogao im da dobiju vize za Nemaku. Kasnije me je Spasoje Bogdanovi, pomonik saveznog ministra za unutranje poslove pozvao u svoju kancelariju i pokazao mi fotografije koje je DB uradio. Reeno mi je da ili dam ostavku ili u biti smijenjen. Ja sam dao ostavku i otiao u penziju. Njihova politika je bila da je ovjek ili sa njima ili protiv njih i smatralo se zloinom da neko pomae Muslimanima.
61
Kolumne
Bosanska trakavica
Pie: Halil Senusija slamBosna.ba - Kau da a haman sve pojave u ljudskom drutvu mogu da se nau ve u obliku odnosa meu ivotinjama. Euhaplorchis californiensis ivi u podruju slanih jezera na obali Kalifornije. Radi se o veoma interesantnom parazitu. Parazit kao odrastao ivi u pticama ovog podruja. Njegova jaja u ptijem izmetu postaju poslastica puevima. U puevima se razvijaju larve, koje, nakon to sazriju, naputaju pua i naseljavaju ribe po imenu kalifornijske zrakoperke. Ribe bivaju pojedene od strane ptica, gdje larve dobijaju mogunost da se razviju u odraslog parazita i tada se ciklus ponavlja. Parazit moe opstati samo kroz ovaj ciklus. Odrastao parazit se moe razviti samo u pticama, a larva samo u puu i ribi. Gledajui unazad na stremljenje Bosne da se prikljui proirenju Evropske unije, krajnji bilans izgleda krajnje devastirajue. Bosna prvih nekoliko godina nakon rata je barem liila na dravu. Privreda je poela da se oporavlja, nije bilo protesta niti trajkova. Postepeno, stanje se pogoravalo do nesluenih razmjera. Bosna je krenula u pravcu pristupanja Evropskoj uniji i bila je suoena s brojnim zahtjevima, koji moda donekle i imaju smisla, ali s ugraenim Dejtonskim sporazumom njihovo zadovoljavanje postaje sizifovski posao koji iscrpljuje zemlju i daje priliku brojnim sitnim duama, kojih u meuvremenu ne manjka na svim vanim pozicijama, da zemlju rasture do kraja. Grubo gledano, jedini vidljivi napredak koji je Bosna ostvarila u svojoj povezanosti s EU jeste ukidanje viznog reima, koje je omoguilo Bosancima i Hercegovcima da posjete svoje roake po Evropskoj uniji ili da ju posjete kao turisti bez da moraju ekati kao stoka u redovima pred ambasadama ispunjenim arogantnim slubenicima. Meutim i ovaj prividni uspjeh je prije svega korist za EU, jer svaka posjeta u EU e uzrokovati troenje, odnosno izvoz kapitala zaraenog u Bosni -u EU.
S druge strane, Bosna je morala otvoriti svoje trite uvozu konkurentnih proizvoda, doprinosei time unitenju vlastite privrede. Slian poduhvat EU je prije par dana ostvarila u Kolumbiji. U predstojeoj saradnji Kolumbije i EU, Evropa, mada je poznata po tome da izvozi svoju tehnologiju, a uvozi sirovine, ovaj put je u ugovor progurala i uslov da joj se omogui izvoz evropskog mlijeka u Kolumbiju, to je ve izazvalo socijalne nemire u toj zemlji i najavilo propadanje oko 500.000 seljaka koji su do sada ivjeli od proizvodnje mlijeka. Korist od ovog sporazuma na kolumbijskoj strani e imati samo velike internacionalne korporacije. Nekako u isto vrijeme eskalira i sukob sa Islandom. Jedna od posljedica globalnog zagrijavanja jeste i to da se jata skua u sjevernom Atlantiku pomjeraju jo sjevernije, kreui se prema hladnijoj vodi i pravo u ribarske mree Islanana. Jo 2005. godine je Island uspijevao da ulovi jedva 4.200 tona skue. Ove godine e ta cifra da se popne na 150.000 tona. Sa znaajkom da te ribe bjee iz mrea evropskih kompanija. Mudri Evropljani sada tvrde da oni zapravo posjeduju jata riba, bez obzira gdje se one nalazile, te prijete Islandu ekonomskim sankcijama, te blokadom pristupa Evropskoj uniji
ukoliko ne dozvoli evropskim ribolovcima ribolov u vlastitim vodama. Konkretnije se prijeti Islandu zabranom uvoza islandske ribe u EU, a izvoz ribe ini 75 % dravnog izvoza Islanda. Island za sad obeava da se nee pognuti pred evropskim zahtjevima. ini se da nedostatak jednog kljunog igraa jo uvijek sprjeava Evropljane u dobitku ribe, a omoguava ulov pticama u Kaliforniji. Ime mu je Euhaplorchis californiensis, a na evropskom, odnosno bosanskom podruju mu moemo dati i neko alternativno ime. Nakon to se larva, koja je izala iz pua, zakai za riblje krge, sljedee to uradi jeste da se uputi prema mozgu ribe i sa tog mjesta pone manipulisati ponaanje ribe prema kljunu ptica. Ekolog Kevin Lafferty je ustanovio da se infestirane ribe ponaaju neuobiajeno i rizino, te da etiri puta ee dolaze na povrinu nego zdrave ribe, inei ih odlinim plijenom za ptice, stalne domaine parazita. Na taj nain ova trakavica sebi osigurava opstanak unutar svojih domaina i to na njihov raun. U islandskim ribama meutim, ini se da trakavica jo uvijek nije dospjela do mozga. U bosanskim, ini se, da osim trakaviinih larvi u glavi nita drugo i ne postoji. halil.senusija@gmail.com
62
Islamske teme
Muslimanski identitet i kola miljenja

slamBosna.ba - Kada pripadnost odreenoj koli miljenja predstavlja problem za identifikaciju muslimana sa irom muslimanskom zajednicom? Tradicionalno veina muslimana se identifikovala s jednom od etiri kole miljenja. ak su i govorili neto kao: Ja sam afija ili Ja sam Hanbeli. Veinu vremena, ovo je bila samo praktina identifikacija s odreenim pristupom finijim takama islamskog vjerovanja. U drugim sluajevima, postalo je takmiarski identitet, rival onome biti musliman. Kada pripadnost odreenoj koli miljenja predstavlja problem za identifikaciju muslimana sa irom muslimanskom zajednicom? Za poetak, sigurno nije problem da se samo identificira s odreenom kolom miljenja. Ovo moe predstavljati dio ovjekovog osobnog identiteta, kao to je obrazovna institucija gdje osoba studira, ili specifian pristup koji osoba zauzme da bi rijeila tekoe u pitanjima islamskog zakona ili njeno osobno potovanje vjerskih praksi. etiri imama i drugi vodei islamski uenjaci, koji su osnovali razliite pravne kole, dali su nam dobar primjer kako uenjaci mogu da se razilaze akademski bez da dovode u pitanje ljubav i jake veze koje su imali jedan s drugim. Osobna identifikacija s odreenom kolom miljenja postaje problem jedino onda kada preraste u ovinizam i pristrasnost koja naruava nain kako se osoba identifikuje s muslimanskom zajednicom u cijelini. Kada identifikacija ode tako daleko da osoba preferira miljenja izraena od strane kole miljenja nad Kuranom i Sunnetom, onda to zaista postaje za svaku osudu. Kroz historiju muslimana bilo je mnogo trenutaka kada zavisno koju od etiri kole miljenja je musliman slijedio, to je postajalo jasan pokazatelj njegovog vjerskog identiteta. Kada bi rekli: Ja sam hanefijski ili Ja sam malikijski ili Ja sam afijski ili Ja sam hanbelijski, ponavljanjem imena osnivaa svojih kola, zaboravljali su da jedina osoba koju je musliman duan da prati u svojim vjerskim pitanjima je poslanik Muhammed, s.a.v.s. U jednom momentu je dolo do toga da su uenjaci ozbiljno raspravljali da li pripadnici razliitih pravnih kola mogu da se vjenaju! Vjerska istina nije monopol bilo koje kole miljenja. Ovo ne moe biti reeno ni za sve etiri kole uzete zajedno.
Cjelokupnost i irina islama ne moe biti sadrana u uskim granicama ovih kola. Historija nam je dala vie primjera ljudi koji su razmiljali van uskih granica ovih kola. Bilo je uenjaka koji su pozivali na odbacivanje kola miljenja ili koji su upozoravali na ovinizam u bilo kojoj od njih. Postoji takoer dosta primjera vodeih uenjaka u svakoj od ovih kola koji su kritikovali odanost pravilima kole na tetu praenja dokaza i razumnih argumenata. Na primjer, malikijski uenjak, ElMundhir ibn Said el-Balluti, je izjavio: Ja sam daleko od onih koji kada im traim dokaz, oni kau: To je ono to imam Malik ili ashab ili Sahnun kau. Kada ja spomenem neto iz Kurana, oni mi kau da sam svadljiv. Kada im citiram rijei Poslanika, s.a.v.s, oni kau imam Malik ne smatra da j taj stav ispravan. je j p ovinizam na koji se on alio je bio iskljuiv za Malikijsku p j j pravnu kolu. itamo u jednoj raspravi o hanefijskoj teoriji: Svaka izjava u svetom tekstu koja je u kontradikciji sa (hanefijskom) pravnom kolom je tekst koji je ili ukinut ili je bio nanovo tumaen. Isto tako, u afijskom spisu o pravnoj teoriji moemo proitati: Mi izjavljujemo da je dunost svim muslimana i vjernika do krajnjega istoka i zapada da prihvate afijsku pravnu kolu. Naravno, mi moramo da potujemo etiri pravne kole. One su nam pruile kontekst za prouavanje islamskog prava vie od 10 stoljea, irom muslimanskog svijeta. Posebno, pravni uenjaci ije uenje j dalo osnovu za ove kole - Ebu Haj je nifa, imam Malik, imam afija i Ahmed ibn Hanbel su u potpunosti zasluni
za jednoglasno priznanje koje su dobili kao vodei uenjaci u svojoj oblasti. U isto vrijeme, ne smijemo dozvoliti da naa identifikacija sa bilo kojom od ovih pravnih kola dovede do toga da zamirimo na ispravnost drugih miljenja, posebno kada je rije o vitalnim pitanjima za nae dane i vrijeme. Nikada ne smijemo dozvoliti da nae preference za odreenu kolu prava utjeu na na odnos s drugim ljudima. Autor: ejh Selman el-Auda Izvor: islamtoday.net Prevod i obrada: Islambosna.ba
itajte i gledajte na IslamBosna.ba

Aktuelno iz BiH i svijeta
Neslaganjem o datumu Kurbanbajrama vrijeate muslimane Putin protiv hidaba u kolama
Tekstovi
Turska na putu ka vrhu islamske misli na arapskom jeziku Bosanska trakavica Nauka i zanimljivo Bundeva dijeta - odlian izbor za sve one koji ele da smraju Video: Videovijesti: Tuba zbog objavljivanja knjige o Bin Ladinu? IslamBosna TV: Vrijeme je kao led
63
No comment
Pokraden dok je trajkovao glau
Doboj - Velimira oria, izbjeglicu iz Maglaja, nepoznata lica pokrala su dok je trajkovao glau u dobojskom gradskom parku Heroja. Vijesti.ba, 14. oktobar 2012.
Tajne slube morale bi znati da je i serija o Sulejmanu uvod u nova turska osvajanja!
Nakon to je Sulejman Velianstveni prikovao hrvatske gledaoce za male ekrane, hrvatski geostratezi, politolozi i povjesniari analiziraju pogubne posljedice koje mega-popularni turski osvaja ostavlja po nacionalni interes graana Hrvatske... I upozoravaju da je serija o Sulejmanu dio informacijskog rata i uvod u nova turska osvajanja. Dnevno.hr, 14. oktobar 2012.
Glumac Josip Pejakovi dobio rekordna 24 glasa, Saa Petrovi 63, Milan Pavlovi 174
Glumci koje televizijski gledatelji uglavnom poznaju po rolama u humoristikim serijama i igranim filmovima, okuali su izbornu sreu. U opini Novo Sarajevo, gdje je Milan Pavlovi bio nositelj liste za opinsko vijee, SES je zavrio tek na 15. mjestu sa 1,7 posto glasova, a Pavlovi se zaustavio na 174 glasa. Slino je proao i njegov stranaki kolega u opini Centar Saa Petrovi koji je osvojio tek 63 glasa. Jo tei poraz pretrpio je njegov kolega Josip Pejakovi koji je kao kandidat Boljitka u istoj opini dobio 24 glasova. Depo.ba, 14. oktobar 2012.
Fratar prodao crkveno imanje i pobjegao

Mladi fratar iz optine Baka Voda, u blizini Splita, prodao je 43.000 metara kvadratnih zemljita u vlasnitvu upe i nestao sa novcem. Slobodna Dalmacija, 14. oktobar 2012.
Greatest shits of Radovan Karadi

Ja sam blag ovjek, pun tolerancije i razumijevanja. Umjesto to sam optuen za dogaaje iz graanskog rata, trebali su me nagraditi za sve dobre stvari koje sam uinio. Ti poeci borbi, ti poeci rata, nemaju nikakve veze sa mnom. Nema rata dok ga ne zaponu ekstremisti Stranke demokratske akcije. Nisam drao Sarajevo pod opsadom. Sarajevo je moj grad, i pria i bilo kakva mogunost da bismo mi bez razloga bombardovali Sarajevo je apsolutno netana. Svaka granata koja je pala po Sarajevu je lino mene boljela. Srbi su bjeali ili se skrivali po Sarajevu. Nijedna granata ispaljena sa poloaja Vojske Republike Srpske nije imala za cilj civile. Nita nije ukazivalo na to da je poslije ulaska srpske vojske u Srebrenicu 1995. neko ubijen (...) svi su bili iznenaeni kada su saznali da muslimani ele da odu. Naredio sam najtemeljniju istragu svake smrti vezane za Srebrenicu. Kada me je naslijedila Biljana Plavi, sredinom 1996., Srebrenicu vie nisam mogao da pratim. Radiosarajevo.ba, 17. oktobar 2012.
Djeca donose toaletni papir u vrtie

Maliani koji pohaaju banjaluke vrtie moraju sa sobom da donose i sredstva za higijenu, meu kojima je i toaletni papir. Nezavisne novine, 16.oktobar 2012.
Dobojski inspektor ukrao golf

Slavko Blagojevi, inspektor CJB Doboj, ukrao je golf 2 sa parkinga u podrumu trnog centra Tu u Doboju, a Centar javne bezbjednosti (CJB) Doboj zatakao je itav sluaj. Nezavisne novine, 16. oktobar 2012.
Zbog velikog interesa, cijena lanstva u vehabijama pala na 800 kuna

Ranije su doljaci vehabije ovdanjim Bonjacima davali po 600 maraka da se prikljue, puste bradu i skrate hlae, dok ta cifra danas iznosi oko 200 KM, pria abanovi. Odnosno, danas za neto manje od 800 kuna moete postati vehabija. Index.hr, 14. oktobar 2012.
Budimir je moja greka, okopavao bi vonjake u p j itluku da nije bilo mene

Zvonko Jurii, prvi ovjek HSP-a BiH: Da nije bilo mene, Budimir bi danas j okopavao vonjak u itluku, jer tamo ima neke sadnice vinje, te se bavi poduzetnitvom, odnosno proizvodnjom likera. Javnost treba znati da on nikada nije imao rezultate. Na izborima 2010. j godine, kao nositelj liste u HN, pretrpio je veliki poraz, isto kao i u utrci za predsjednika Glavnog stana u HSP-u. Da nije bilo glasova delegata SDP-a u Domu naroda Federalnog parlamenta, ne bi postao ni predsjednik FBiH. Avaz, 16. oktobar 2012.
Pregazio policajca ukradenim golfom

Bijeljinac Velibor Riki (31), koji je odranije poznat po tekim krivinim djelima, uhapen je u utorak oko 23 asa nakon to je ukradenim automobilom golf 4 pregazio policajca Bratislava okia kod Brkog i teko ga povrijedio. Glas Srpske, 17. oktobar 2012.
Meu brojnim navijaima Reprezentacije BiH u Zenici i Fanaticosi iz Maoe!

Depo.ba, 16. oktobar 2012.
Pilot sletio u pogrenu zranu luku

Pilot indonezijske kompanije otputen je nakon to je spustio letjelicu u pogrenu zranu luku, dvanaestak kilometara od mjesta gdje je trebao sletjeti. Slobodna Dalmacija, 16. oktobar 2012.
64
Nauka
Otkrivena planeta sa etiri sunca
eunarodna ekipa astronoma objavila je otkrie nove planete ije nebo obasjavaju etiri sunca, to je dosad prvi takav zvjezdani sistem. Planeta nazvana PH1 udaljena je od Zemlje oko 5 hiljada svjetlosnih godina. Krui oko dvije zvijezde, dok se druge dvije vrte oko nje. Do sada je poznato da samo est planeta krui oko dva sunca, bez neke udaljene zvijezde koja bi bila u orbiti u njihovu solarnom sustavu. PH1 je divovska gasovita planeta, velika kao Neptun te est puta vea od Zemlje.
Pripremio: Saladin Kovaevi
Laganje je opasno po zdravlje
ronino laganje moe biti opasno po mentalno, ali i fiziko zdravlje, otkrili su ameriki naunici. Laljivci imaju uestalije glavobolje, napetost i izraeniju anksioznost, u odnosu na ljubitelje istine. Iskrene osobe imaju bolje mentalno i fiziko zdravlje u odnosu na osobe koje svakodnevno lau, pokazali su rezultati jednog novog istraivanja. Rezultati ranijih istraivanja su, inae, pokazali da ljudi u prosjeku izgovore jedanaest lai nedeljno.
Tjeskoba kod djece poboljava rezultate?

edavno objavljena studija pokazuje da tjeskoba ima negativni utjecaj na rezultate samo kod one djece koja imaju lou memoriju. Meutim, ako se radi o osobama s dobrim mogunostima pamenja, trema je povezana s boljim ocjenama. Autori smatraju da bi rezultati trebati potaknuti nastavnike da se usredotoe na pomo onoj djeci koja imaju slabu memoriju.
Otrov crne mambe djelotvoran protiv bolova kao i morfij

astojak smrtonosnog otrova crne mambe je jednako djelotvoran protiv bolova kao i morfij, objavili su francuski naunici. Oni napominju kako prouavani sastojak nema negativne popratne uinke koji prate primjenu morfija (izazivanje ovisnosti, glavobolja, potekoa s koncentracijom, povraanja i grenja miia). Crna mamba koristi neurotoksine za izazivanje paralize i smrti kod malih ivotinja.
Jogurt titi djecu od karijesa
U porastu rak kod trudnica

roj trudnica kojima je dijagnosticiran rak poveao se tokom posljednjih nekoliko desetljea, pokazalo je australijsko istraivanje. Rizik pojave raka raste s godinama, pa ene starije od 35 godina imaju 3 puta vee izglede oboliti od neke vrste karcinoma od onih mlaih od 30. Istraivanjem je obuhvaeno oko 780.000 ena koje su rodile vie od 1,3 milijuna djece u razdoblju od 1994. do 2008. godine. Kod njih je u 1.800 sluajeva postavljena dijagnoza karcinoma tijekom trudnoe.
ezultati japanskog istraivanja pokazali su da je vjerovatnoa od pojave karijesa kod djece koja najmanje etiri puta nedjeljno piju jogurt, manja ak 22 posto. Sva djeca prola su pregled stomatologa, a njihovi roditelji su ispunili upitnik o prehrambenim navikama svoje djece. Autori ovog istraivanja su naveli da bi velika konzumacija jogurta, mogla biti u vezi sa niom prevalencijom karijesa kod djece manjeg uzrasta.
65

Saff 326

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Saff 326

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Potovani itatelji!

Informacije na tel: 061 515-515/ 061 736-651

SAFF broj 326

RTRS-ovsko nasilje nad Impressum

Putevi ekstremizma su slijepe ulice

19. oktobar - 4. zu-l-hidde

Hutbe iz tri sveta mesdida

Had - pouke i poruke ovjekov ponos

Medina: El-Mesdidu-n-nebevijj (Poslanikov mesdid u Medini)

Nit uenog, nit onog koji ui

Hatib: Muhammed Ebu Senine Preveo i saeo: Esad Mahovac

Kako se Nenad Velikovi i drugovi mu ismijavaju sa Allahovim rijeima

Tekfirovci pozivaju na ubistvo novinara Saffa

Virtualni svijet stvarnosti

19. oktobar - 4. zu-l-hidde

Milorad Dodik, Ratko Mladi, Radovan Karadi

Dr. efik Kurdi

Oprotajno druenje reisa dr. Mustafe Ceria sa imamima

19. oktobar - 4. zu-l-hidde

Bitno je biti Bonjak

Prijepoljski Bonjaci bojkotirali

19. oktobar - 4. zu-l-hidde

Fahrudin Radoni je zasluan za trijumf SDA zasluan trijumf

Abdullah Kapo Kapo

Obavjetajne metode irenja metode irenja

Bosno, sjeti se Bonjaka Kosova

Nezaposlenost - ogroman problem Bonjaka Kosova

Tragovi bosanskih hadija

Od drumskog razbojnika do uenjaka i pobonjaka

Henry Nestle otac djeije hrane

Paradigmatini univerzitet prve generacije muslimana

Da li je islam nae bogatstvo bogatstvo

Koji Sulejman je tvoj izbor?!

Koristi namaza sa naunog aspekta

Besplatni skupocjeni bajramluci

19. oktobar - 4. zu-l-hidde

Islam je najbolje sredstvo

Kutak za islamsku omladinu

Okonana akcija prikupljanja pomoi za porodicu Jai

Islam my life Islam moj ivot

19. oktobar - 4. zu-l-hidde

Demat Donja Orahovica (Medlis IZ-e Graanica)

Asocijacija studenata BiH u Egiptu

19. oktobar - 4. zu-l-hidde

Mladi u obrazovanju na bosanskom jeziku

Tutin prvi po broju djece i mladih T

Sandako-bihorski gazija Osman Rastoder

Ljepota i slast dematskih druenja O

19. oktobar - 4. zu-l-hidde

Haiani spas nalaze u islamu

Amerikanci nemilosrdno ubijaju pakistanske civile iz bespilotnih letjelica

Asadovi zloinci zapalili Emevijsku damiju izgraenu u 12. stoljeu

U svijetu 870 miliona gladnih

19. oktobar - 4. zu-l-hidde

Otkriveni dokazi o cionistikim monstruoznim mjerama izgladnjivanja palestinskog naroda

19. oktobar - 4. zu-l-hidde

Srbija prodaje oruje Pakistanu

19. oktobar - 4. zu-l-hidde

Smatralo se zloinom zloinom

19. oktobar - 4. zu-l-hidde

Muslimanski identitet i kola miljenja

itajte i gledajte na IslamBosna.ba

Fratar prodao crkveno imanje i pobjegao