1.

UVOD

KADULJA (Salvia officinalis) Porodica : Lamiaceae (Labiateae) Zemlja porijekla : Sredozemlje Pogodno mjesto : Sunano, toplo, zatieno od vjetra. Postoji vie vrsta kadulje, ali je samo Salvia officinalis ljekovita, ostale slue samo kao ukras u vrtovima. Kadulja raste 30 - 80 cm u visinu i ima dugako ovalno formirane listove. Kod jedne vrste su listovi sivo-zeleni, a kod druge "trikolor" su listovi obrubljeni bijelo sa lagano crvenim prelivom. I jedni i drugi su dlakavi, kao i stabljika. Ukus kadulje je gorkast. Cvijet je plavo - ljubiast, samo ponekad bijel, ali u oba slucaja privlai pele. Cvate od juna do avgusta.Sadi se u periodu april - maj , u kuci moe i ranije. Sjeme samo malo prekriti zemljom. Kadulja voli toplinu sunca i osjetljiva je na hladnocu i preveliku vlanost. U periodu rasta zemlja treba biti vise suva nego vlana. Djubriti svakih 6 nedjelja. Prezimiti moe napolju uz zatitu za zimu. Razmnoava se putem sjemena u proljee ili putem pelcera u kasno ljeto.

Sl. br. 1 (Kadulja)

2. Upotreba alfije?
Sam naziv alfije (lat.Salvia officinalis) na latinskom Salvia potie od rijei salvare, to znai spasiti, izlijeiti, jer su je jo stari Rimljani veoma koristili u lijeenju raznih bolesti, a officinalis znai ljekovit. Na engleskom rije za alfiju sage, oznaava mudrost, a koristili su je za stimulisanje koncentracije, za poveanje pamenja, a smatra se da dorinosi i dugovjenosti. Do otkria antibiotika, aj od alfije je korien kod upala grla, drijela, promuklosti, upala unutranjih organa, za vaginalna ispiranja, kod tuberkuloznog znojenja, kod gljivinih infekcija... U medicinskom smislu alfija je antibiotik irokog spektra. Primjenjuje se i za regulaciju znojenja, kod toplotnih talasa u klimaksu, kod poremeaja menstruacije, za jaanje nerava, za proiavanje jetre, kod reumatizma. Listovi alfije su korieni za ienje zuba i desni, a danas se esto ekstrakt alfije dodaje u paste za zube. Primenjuje se i kao zain u kulinarstvu. Utie i na procese varenja i luenja ui. Koristi se za smanjenje luenja pljuvake kod Parkinsonove bolesti. Dojilje koje ele da prestanu sa dojenjem, koriste je svakodnevno za zaustavljanje produkcije mlijeka. alfija se primjenjuje i za relaksaciju, kod nervoze, napetosti i vrtoglavice. Primenjuje se i kao opti tonik kod umora, nervne iscrpljenosti, oslabljenog imuniteta, slabe memorije i koncentracije.alfija je sastojak krema protiv razliitih infekcija koe i ampona protiv peruti. Kadulja se kao zain najee koristi svjea. Isjecka se neposredno prije serviranja i doda supama i jelima od povrca. Dodaje se i kod pripreme peenja, ribljih jela, janjetine i digerice. Moe se dodati i kao zain mladom siru. Kadulja produava rok trajanja jelu. Listovi kadulje beru se neposredno prije cvjetanja i sue na propuhu u hladu. Upotrebljavaju se samo mladi listovi, naroito u italijanskim jelima, ali ih treba umjereno dozirati. Najpoznatije jelo u kojem se upotrebljava kadulja je "Saltimbocca". Isto tako se dodaje jelima od janjetine, peenju od guske, fairanom mesu i iznutrici. Ako se listii kadulje stave izmedju raznjica dobije se jedinstveni ukus.

Latinsko ime kadulje: Salvia koje dolazi od salvare (lijeciti, spasiti ) govori o ljekovitosti koju ima. Jos stari Rimljani su se pitali kako ovjek moe da umre, ako u svom vrtu ima kadulju, upotrebljavali su je i antiki Grci - toliko je ve tada bila poznata njena ljekovitost. U cvjearama se moe nai kultivisana vrsta kadulje koja bolje podnosi hladne zime, ali ona nije tako ljekovita kao ona divlja. Za ljekovite svrhe koristi se, zbog svojih eterinih ulja, najee ona kadulja koja raste na podruju Sredozemnog mora, ponajvie ona iz Dalmacije. Kadulja sadri kalij, kalcium i natrium. Ima u sebi sastojke koji ubijaju klice, djeluje protiv upala i bolova, a sniava i seer u krvi. Potpomae kod poremeene probave, smiruje ivce, a pomae i kod upala grla i usta. U prelaznim godinama (klimakteriju) pomae kod pretjeranog znojenja. Kod upale grla dobro je ispirati grlo sa ajem od kadulje ili jednostavno vakati sirove listove (listovi su prilino gorki). Kod upale grla esto se uzimaju iste koliine kadulje i kamilice, ili kadulje i miloduha, to se

pomjea i od te mjeavine pravi aj : 2 kaike mjeavine se prelije 1/4 l kljuale vode, ostavi da stoji 15 minuta i onda pije.Pretjerano znojenje se uspjeno savladava ako se napravi jaa koncentracija aja : 3 kafene kaike listova kadulje za jednu olju. Naalost, oni koji imaju osjetljiv eludac ne mogu podnijeti tu jainu aja.Pozitivno djeluje na sluzokou usta i grla, tako da se esto koristi kod kalja i upale usta. Njeno eterino ulje smanjuje upalu i sprijeava irenje bakterija i gljivica. aj protiv prehlade: Pomjeati kadulju i kamilicu u jednakom omjeru (1:1). 2 ajne kaike tog aja preliti sa l kljuale vode, ostaviti da stoji 10 minuta, pa procijediti. Piti 2-3 olje dnevno. Sa ajem od kadulje ne treba pretjeravati, jer moe doi do pretjeranog znojenja. Ne preporuuje se konzumiranje aja od kadulje u trudnoci. Sakupljanje: Listovi, krunice, ili cijela biljka sa cvjetovima.Listovi se sakupljaju prije cvjetanja biljke, u podne, po jakom suncu, dok se cvjetovi i biljka sakupljaju u vrijeme cvjetanja. Sakupljanje se obavlja koenjem, posle ega se odvajaju listovi, cvjetne krunice i drvenasti dijelovi biljke. Listove treba sakupljati dok su jo zeleni. Suenje svih dijelova treba obaviti u sijenci, u dobro provjetrenim prostorijama, na temperaturi od najvie 40C. Aktivna svojstva: Etarsko ulje, tujon, cineol, terpen, gorke supstance, estrogene supstance, kalijumove soli, borneolskikam for, acetat linalila i bornil. Uslovi za upotrebu: Listovi treba da imaju prirodnu boju, dok cvjetni vrhovi ne smiju imati nita drugo sem cvjetnu drku, duine do 2 cm. Farmakoloko dejstvo: Antisudorifik (protiv znojenja).Preporuuje se kod TBC (tuberkuloze) u cilju spreavanja nonog znojenja (pije se hladan aj). Nije preporuljiv kod dojilja,jer redukuje koliinu mlijeka tokom laktacije; depurativ (preiava krv), antiinflamator (protiv zapaljenja), antiseptik (protiv zaraznih klica), karminativ (spreava nadimanje), sedativ (umirujue dejstvo), hipoglikemijant (smanjuje nivo eera u krvi), antitermik (smanjuje temperaturu), ekspektorans (za iskaljavanje),antispastik (protiv greva), venotonik, bakteriostatik (zaustavlja razvoj bakterija), emenagog (pomae menstrualni ciklus), afrodizijak. Terapeutske indikacije: Bilijarna diskinezija (oteano pranjenje une kese), kolitis (upala debelog creva), hronini bronhitis (hronina upala bronhija - dunica), dijabetes (eerna bolest), variks (proirene vene), atrofini vaginitis (upala vaginalne sluznice praena izumiranjem tkiva), reumatizam. alfija, zajedno sa lavandom pomae kod nonog znojenja. aj od alfije i zeje stope (Geum urbanum) se preporuuje kod oboljenja usne sluzokoe i usne duplje (afte), dentalnog ap scesa (zubnog zagnoja), gingivitisa (upala desni), faringitisa (upala drela), tonzilitisa (upale krajnika). U vidu rastvora za ispiranje: aj pomeati sa kamilicom; 5 g lia na 100 ml vode. Kod facijalne seboreje stavljaju se oblozi od aja.

aj od alfije, ukoliko se esto pije, daje energiju, spreava infarkt i blagotvorno deluje u sluaju paralize. alfija se koristi kod oboljenja kimene modine, poremeaja endokrinog sistema (lijezda), podrhtavanja udova. Piti 2 olje dnevno. Dekokt od alfije i ive trave (Geranium robertianum) se koristi u obliku rastvora za ispiranje (grgorenje) u sluajevima paradentoze i gingivalnih ulceracija (gnojenja i deformiteta desni).

3. Dejstvo alfije?
alfija deluje antiseptino, pa se primenjuje za grgljanje, ispiranje grla kod upala grla, afti. alfija djeluje antimikrobno i spazmolitino (oputa glatke miie). alfija smanjuje luenje znoja i regulie znojenje, a smanjuje i luenje pljuvake. alfija je prirodni konzervans, jer djeluje antimikrobno. Zahvaljujui svojstvu da spreava razvoj virusa, primjenjuje se i u mastima protiv herpesa. Deluje adstrigentno, pa se spolja primjenjuje za zaustavljanje krvarenja rana, ali i za dezinfekciju rana i ireva. Poto deluje spazmolitiki, koristi se i za inhalaciju kod astme, bronhitisa, ali i kod infekcija disajnih puteva jer deluje i antimikrobno.

Sl.br.2 (alfija bez cvijeta)

4. Nauna istraivanja
Komisija E je odobrila upotrebu alfije kod blagih poremeaja varenja i za spreavanje prekomernog znojenja, a spolja za upale sluznica usta i grla. Istraivanjima je potvreno da alfija doprinosi smanjenju znojenja u menopauzi. Estrogeno dejstvo alfije moe doprineti regulaciji menstrualnog ciklusa, bolnim menstruacijama i smanjiti luenje mlijeka kod dojilja, koje ele da prekinu dojenje. Etarsko ulje alfije deluje antimikrobno, adstrigentno i relaxantno.

5.Kako se uzima alfija?

alfija se koristi u vidu aja, tinkture, etarskog ulja. Za unutranju upotrebu, kaika aja alfije se prelije sa oljom vode i kuva 3-5 minuta, a za spoljanju primjenu (ispiranje, dezinfekcija) se ne kuva, ve se aj alfije prelije kljualom vodom, poklopi i ostavi da stoji pola sata, posle ega se procjedi i ispira nekoliko puta dnevno. Etarsko ulje alfije je odgovorno za njena antiseptina svojstva, pa je zato bitno ne kuvati aj i poklopiti da etarsko ulje ne bi isparilo. Kod unutranje primene aj se kuva, da bi isparile komponente koje mogu djelovati konvulzivno, ako se koriste u velikim dozama.

Sl.br.3(aj od alfije)

6. Vrste kadulje
Ima ih dosta, pa emo pobrojati samo nekoliko najrasprostranjenijih: Salvia lavandulifolia uskolisna kadulja. Otporna, vazdazelena viegodinja biljka. Visina i raspon oko 45 cm. Ljeti ima privlane plave cvjetove, a listovi su joj maleni, uski i jajolikog oblika, te su esto vrlo aromatini. Ovo je odlina kadulja za kuhanje, vrlo bogatog okusa. Dobra je i za aj. Salvia officinalis ljekovita kadulja, poznata i kao obina ili vrtna kadulja. Samoniklo raste samo du istone jadranske obale. Otporna, vazdazelena viegodinja biljka. Visina i raspon 60 cm. Cvjetovi su joj ljeti plavi ili svijetloljubiasti, a listovi zeleni, hrapavi, uski ili jajastog oblika, vrlo aromatini. Ovo je najbolje poznata kadulja u kulinarstvu.

Salvia officinalis Icterina zlatna kadulja. Otporna, vazdazelena viegodinja biljka. Visina 45 cm, raspon 75 cm. Vrlo rijetko cvjeta u hladnijim klimama, a inae su joj cvjetovi plavi ili svijetloljubiasti. Listovi su joj areni zeleno-zlatni, hrapavi, mali i jajastog oblika, te aromatini. Blage je arome, ali jednako je dobra za kuhanje.

7. ZAKLJUAK
alfija je viegodinja polugrmovita biljka visine 30 do 80 cm. Ima jak korijen i drvenastu stabljiku. Donji dijelovi stabljike su drvenasti, a gornji zeljasti. Stabljika je uspravna i uglasta. Listovi su uski, eliptini, sitno naborani sa dugakom peteljkom. Veliki tamno ljubiasti cvjetovi skupljeni su u cvatove poput klasa koji su sastavljeni od prljenova. Cvijet je dvousnat, a aica i vjeni imaju ljezdaste dlake.Kadulja sadri kalijum, kalcijum, natrijum i eterino ulje iji su sastavni dijelovi cineol, kamfor, borneol i dr. sastojci. Osim toga sadri i gorku tvar karnozol, triperpenske kiseline, flavone i njihove glikozide, tanin. Ljekovitost ove biljke znali su jo antiki pisci. Plinije ju je nazvao "salvia" (ljekovita), to potjee od latinske rijei "salvus" (zdrav). Stara rimska izreka kae: "Zaprijeti li smrt, po kadulju u vrt". ak je i Karlo Veliki cijenio ovu biljku zbog svoje ljekovitosti, pa je poticao uzgajanje kadulje u cijelom kraljevstvu. U srednjem vijeku uivala je veliki ugled jer se smatrala sredstvom za produenje ivota i protjerivanje zloduha. Ve tada je izala knjiga na 400 stranica koja je govorila o njenoj upotrebi i djelovanju. Kadulja ima antiseptino, baktericidno, fungicidno, virustatino i protuupalno djelovanje. Njen aj proiava dine organe, upaljeno grlo, drijelo i krajnike, te pomae kod promuklosti. Smatra se da on pomae ak i pri saniranju kaverni kod plune tuberkuloze, jer sadri tanin koji zaustavlja krvarenje. Isto tako aj zaustavlja jako znojenje plunih bolesnika, mladih u pubertetu, ena u menopauzi i poslije poroda. Zanimljivo je da blagi aj potie znojenje, a jaki ga zaustavlja i sprjeava.

Sl.br.4(Cvijet alfije)

8.LITERATURA
1. 2. 3. Jovan Tucakov, Leenje biljem www.herbateka.com Prof. dr Branislav Nedovi, Botanika