Professional Documents
Culture Documents
Rastvori-Disperzni Sistemi
Rastvori-Disperzni Sistemi
DISPERZIONI SISTEMI
estice jedne vrste materije razdijeljenje kroz estice druge materije ine disperzioni sistem. Disperzije mogu biti homogene i heterogene. Broj moguih kombinacija tvari u sva tri agregatna stanja je 32 = 9.
DISPERZIONI SISTEMI
Za ive organizme najvaniji su oni disperzioni sistemi u kojima su razliite supstance dispergovane u tenosti, a to je obino voda. Hemijska i fizika svojstva takvih disperzionih sistema odreena je kako prirodom, tako i veliinom estica koje su dispergovane u vodi.
DISPERZIONI SISTEMI
U disperzionim sistemima nema hemijskih interakcija razliitih estica. Razdvajanje razliitih estica - fizikim metodama i sredstvima. Prema veliini estica dispergovane materije razlikujemo tri tipa disperzionih sistema: pravi rastvori 0.05 - 0.25 nm koloidi 1-1000 nm suspenzije >1000 nm
Otopine / rastvori
Rastvor ili otopina (engl. Solution): Homogena molekularna smjesa dvije ili vie razliitih supstanci ili tvari. Rastvara ili otapalo(engl. Solvent): Tvar ili supstanca koja slui za otapanje i u principu se nalazi u veoj koliini. Rastvorena supstanca ili otopljena tvar (engl. Solute): Supstanca rastvorena u rastvarau ili tvar otopljena u otapalu.
Otopine / rastvori
Prema koliini rastvorene supstance postoje tri tipa rastvora: nezasieni rastvori zasieni rastvori prezasieni rastvori
Otopine / rastvori
Kada postoji dinamika ravnotea izmeu neotopljene vrste supstance i otopine, otopina je zasiena.
Otopina koja sadri manje otopljene supstance nego to moe sadravati u ravnotei je nezasiena.
Otopine / rastvori
Primjer: NaCl u vodi
Otopine / rastvori
Prezasieni rastvor nastaje laganim hlaenjem zasienog rastvora tako da u odreenom volumenu bude otopljeno vie otopljene tvari nego to je koncentracija zasienog rastvora. Nije stabilan i obino se cijepljenjem kristalom ili mijeanjem lako prevede u zasieni.
Omjer
(1) Omjer neke veliine (mase, m, volumena, V,
ili koliine (mnoine), n) odreene komponente, npr. otopljene tvari (B) prema toj veliini za drugu komponentu, otapalo (A) maseni omjer
, = mA
mB
(ksi)
Omjer
mnoinski omjer ili omjer broja jedinki
rB,A = nB nA
volumni omjer
B , = V V
ili
NB NA
(psi)
Udio
(2) Udio neke veliine (mase, volumena mnoine) odreene komponente smjese (npr. B) prema toj veliini za smjesu svih komponenata: maseni udio (komponente B):
= m
mB = mB m ii
(omega)
Udio
mnoinski (koliinski) ili molni udio:
B = n n
nB ni
ili
B = NN i
(hi)
volumni udio
VB Vi
(fi)
NaOH + H2O = 1
H2O
Koncentracija rastvora
(3) koncentracija, tj. omjer neke veliine (mase, mnoine, volumena) za otopljenu tvar (B) i volumena otopine (V): masena koncentracija
=
c
=
mB V
nB V
Koncentracija rastvora
brojnosna koncentracija
volumna koncentracija
C =N B V
VB V
VB Vi
(fi)
je slina (volumni udio), a razlikuju se po tome to je zbir volumena sastojaka gotovo uvijek razliit od volumena otopine (smjese).
Koncentracija rastvora
Jedinice za koliinsku koncentraciju proizlaze iz navedenih definicija prema SI sistemu:
[c ] =
[ n] mol = m3 [V ]
ali se vie upotrebljava decimalna SI jedinica mol dm-3, dm3 = litar (L)
Koncentracija rastvora
Primjer: Ako se u 1L rastvora nalazi 40 g NaOH (1 mol), taj rastvor je jedno molaran, to piemo kao: cNaOH = 1 mol dm-3 ili [NaOH] = 1 mol dm-3 mol dm-3 = M (M je oznaka koja se zadrala u veini knjiga, ali je treba izbjegavati.)
Priprema rastvora
Kod pripreme rastvora vano je znati da se koncentracija koliine tvari odnosi na volumen gotovog rastvora. Zato se takvi rastvori prave u posebnim posudama koje se zovu odmjerne tikvice ili normalni sudovi. Primjer: rastvorena supstanca i rastvara su tenosti
rastvor
Priprema rastvora
rastvara tenost rastvorena supstanca vrsta supstanca
Molalitet
(4) Molalitet (b) je omjer koliine supstance i mase rastvaraa (ne rastvora!)
bB = nB mA
[mol kg-1 ]
Umjesto novog znaka b za molalitet, upotrebljava se i stari znak m koji je manje pogodan jer je jednak znaku za masu.
10
Molalitet
Molalitet, b, se najvie upotrebljava kao nain kvantitativnog izraavanja sastava rastvora, posebno u fizikalnoj hemiji, jer ne zavisi od temperature kao to je to sluaj sa molarnom ili koliinskom koncentracijom, c, koja varira sa temperaturom zbog irenja ili smanjivanja volumena otopine.
Rastvori u dijelovima
Parts per million (dijelovi na milion) je broj estica rastvorene supstance na jedan milion estica rastvora. 1 ppm = 1 mg/L Parts per billion je broj estica rastvorene supstance na jednu milijardu estica Parts per trillion je broj estica rastvora. rastvorene supstance na jedan 1 ppb = 1 g/L trilion estica rastvora. 1 ppt = 1 ng/L
RAZBLAIVANJE RASTVORA
Razblaivanjem rastvora ne mijenja se koliina rastvorene tvari, n. Mijenja se samo njena koncentracija, c.
n = c1V1 = c2V2
rastvara
koncentrovana otopina
razblaena otopina
11
Entalpija rastvora
Stvaranje rastvora moe se posmatrati u tri koraka: Razdvajanje molekula rastvaraa da bi se stvorio prostor za molekule otopljene supstance, H1 Razdvajanje molekula rastvorene supstance, H2 Pustiti molekule rastvorene supstance i rastvaraa da se slobodno izmijeaju, H3 Hrastv = H1 + H2 + H3
12
Entalpija rastvora
Primjeri: Rastvaranje NaOH u vodi: Hrastv = - 44.48 kJ/mol (egzoterman proces) Rastvaranjem NH4NO3 u vodi: Hrastv = + 26.4 kJ/mol (endoterman proces) Pravilo - slino se otapa u slinom Polarni rastvarai rastvaraju polarne supstance. Nepolarni rastvarai rastvaraju nepolarne supstance.
Rastvorljivost / topivost
Koncentracija rastvorene supstance u zasienom rastvoru = rastvorljivost rastvorene supstance Oko 95% svih ionskih spojeva imaju u vodi rastvorljivost koja se poveava sa poveanjem temperature.
Koloidi
Koloid je disperzioni sistem gdje je veliina dispergovanih estica u odgovarajuem mediju u oblasti od oko 1 do 1000 nm. Skretanje svjetlosti kroz koloid poznato je kao Tyndallov efekat.
EOS
13
Suspenzija i koloid
14