Helmut Wandmaker

PRIJESNA HRANA UMJESTO K U H A N E

Knjiga iva svjeina hrane sr je prehrambenog programa Helmuta Wandmakera koji vodi osloboenju od tipinih bolesti naega drutva, kao na primjer visokog krvnog tlaka i prekomjerne tjelesne teine. Postoji samo jedan put da primimo tu ivu svjeinu, a on vodi mimo kuhinjskog lonca k prijesnoj hrani. Jer svaka kuhana ivena namirnica uzrokuje bolest. Koliko je protuprirodan dananji nain prehrane pokazuje i pogled u ivotinjski svijet, u kojemu nema niega drugog osim prijesne hrane, i to u svako godinje doba. Helmut Wandmaker obraa se samoiscjeljujuim snagama u ovjeku, jer svaka stanica posjeduje svoju vlastitu inteligenciju koja se moe poticati pravilnom prehranom. Prirodnom prehranom do istinskog zdravlja

Autor Helmut Wandmaker, roen 1916., teko je obolijevao ve u mlaim godinama. Godine 1982. povukao se u mirovinu. Najtee su ga bolesti i ozljede rano prisilile da promilja o temi zdravlja. Tako je tijekom vie od 45 godina stjecao iskustva s prijesnom hranom, to ih uvjerljivo prenosi drugima s namjerom da im pomogne u odravanju zdravlja.

Helmut Wandmaker

Prijesna hrana umjesto kuhane

Prirodnom prehranom do istinskog zdravlja

Naziv izvornika ROHKOST STATT FEUERKOST Wahre Gesundheit durch nattirliche Nahrung

Sadraj

Njemaki izdava NATURA VIVA VERLAG WEIL DER STADT, 7. AUFLAGE 2005.

Predgovor
Ovu knjigu posveujem svima onima iji nain miljen ja, ivota i prehrane poiva na prirodnim i zdravim naeli ma! I tako glasi najjednostavnija definicija zdravlja i bolesti: 1. Postoji samo jedan uzrok bolesti: zatrovanost tijela! 2. Postoji samo jedan nain lijeenja: odstranjenje otrova ili detoksikacija! To si otrovanje sam sebi priskrbio kuhanom hranom koja je masna i stvara kiselinu, te lijekovima i stimulansi ma. Za detoksikaciju odnosno odstranjenje otrova na dleno je iskljuivo tvoje tijelo, bude li ga ubudue opskrbljivao ivom i svjeom sirovom biljnom hranom i mnogo se kretao. Sposobnost samolijeenja bez pomoi pilula, ljekovitog bilja i nadrilijenitva bila je u itavoj po vijesti ljudskoga roda najdragocjeniji imetak. Protiv tisua tobonjih bolesti proizvode se nebroje ne tisue lijekova. U zbilji postoji meutim samo jedna bolest i samo jedan lijek. Nijedno lijeenje, nijedna te rapija, nijedan lijek ne moe otkloniti uzrok neke bole sti. A budui da oni ne uklanjaju uzrok, znai da ni ne lijee. ovjek ne razmilja, nesmetano se kljuka svim mrtvim i na taj se nain brine za to da pogrebna poduzea ne mora ju objaviti steaj. Postavi drukija mjerila! Idealna, pri rodna prehrana ovjeka bila je i jest: nekuhanu nemijeana - nezainjena. Sva se druga iva bia ove zemlje ravnaju po tome, samo ovjek misli da zna bolje. Nepotivanje toga temel jnog zakona dovelo gaje do toga da bude vrsta koja propa6
7

da u bolestima i jo se k tome meusobno ubija, to je prisiljava graditi sve vie bolnica i vojarna. Osobita se vrijednost prijesne, svjee hrane nalazi u njezinom bogatstvu uinkovitim tvarima i u njezinoj boljoj kakvoi bjelanevina, kojima se naprotiv termikom obra dom nanosi velika tela, jer se tako gubi ono najdragocjeni je u njima. Najbolju hranu za ljude moe i sam otkriti ako se u mislima vrati u ivotne prilike iz davne prolosti, kad jo nije bilo vatre, tvornike robe, ni posebnog orua kao pomonog sredstva. Jedi na primjer prijesno meso, itari ce, bilje, lie, koru di veta, krumpir i slino prijesno, i to po mogunosti mono-hranu, to znai jednu vrstu hrane po obroku. Moe li se uistinu time s uitkom najesti? Ponav ljam: jedna vrsta hrane po obroku i to bez dodataka i zaina? Ne, to je nemogue. Time si sam od sebe doao do najbolje hrane za ovjeju djecu: prijesno voe. Sve druge ivene namirni ce optereuju tijelo. To se moe na neki nain rei ak i za povre, jer ono ne moe odmah dati sve potrebne hranjive tvari, osobito glukozu i/ili fruktozu. Mi ne raspolaemo kao preteni dio biljodera enzimom (celulozom) koji je nudan da bi se iz trave, stabljika, listova ili kora izvuklo dovoljno energije. Tako su na primjer gorile pravi dei aki i del'ekacijski strojevi, jer ni oni ne mogu u svojim lijezda ma proizvesti celulozu. Gorile i ljudi koji daju prednost povru mogu iz njega dobiti hranjive tvari samo u obliku sokova, ako snano vau. Mikseri i sokovnici su novovjeki izum. Hrana obraena na taj nain remeti skladnu proba vu. Stoga je dakle prijesno voe prvi izbor, jo ispred malih koliina salate i povra! Helmut Wandmaker

Prijeimo na stvar
Ako se uraunaju pripreme za moju knjigu "Willst Dit gesundsein? VergmDein Kochtopf." koja je izila 1988., tada je opet prolo deset godina. Da li se otada naelno ne to promijenilo? Ne, priroda jo uvijek ima pravo; pogreke uvijek ine ljudi. Ova je mala knjiga saetak moje knjige prvi put izile 1975., "Naluiiiche Gesundheilslehre: dick + krank" i moga 45-godinjeg iskustva, i trebala bi Te pratili, kako bi pri dvojbama mogao uvijek ponovno itati iz nje. Daljnje in formacije moe dobiti iz standardnog djela "Willst Du gesund sein?...'7 moe se u izdanju Goldmanna nabaviti i kao depna knjiica Nr. 13635. Tu su vana nadopuna knjige pionira prirodne prehrane prijesnom hranom kao to su Ehret, Sommer, Tilden, Shelton, Walker, Aterhov, a osobito jo ivui T. C. Fry. U godi ni 1992. izilo je novo izdanje moje isto tako 1975. godine objavljene knjige "Dick + krank oder sehlank + gesund" koja sadri dodatak s najnovijim spoznajama kako se moe ukloniti ovapnjenje. To potvruju "Arzte der Neuen Ziichtung'V'Lijenici Novoga uzgoja"/ ili "Arzte der Neuen Generation" / "Lijenici Novoga narataja"/, kako oni sebe u SAD-u nazivaju. Knjiga je bila proirena za dva bitna initelja: sjedne sirane za popis vitamina i minerala za one koji se ne mogu uvijek u cijelosti hraniti proizvodima to su rasli na posve zdravom tlu, a s druge strane za upozorenje na korisno dje lovanje vode koja bi se trebala obilno pili. Vitaminska na dopuna ima svoj povod u istraivanju dvostrukog 9

dobitnika Nobelove nagrade Paulinga i mnogih njegovih nasljednika, lako su se vitamini uspjeli izdvojiti ve prije dugog vremena, tek su spoznaje iz posljednjih deset godina mogle istaknuti njihovo veliko znaenje. Mi ljudi - protiv no ivotinjama - ne moemo sami stvarati vrhunski vita min C. Perzijski lijenik dr. Batmanghelidj, koji je prakticirao unutarnju upotrebu vode, posezao je iskljuivo za tim "lije kom". Njegova su ga velika iskustva uvrstila u uvjerenju daje obilno pijenje vode veoma vano za sve ljude, pa tako i za one koji jedu samo prijesnu hranu. Premda je veoma teko "prodavali" zdravlje, trebala bi i ova knjiga dati daljnji poticaj da se ravnamo po prirodnim zakonima koji vrijede za sva iva bia. To je pozitivna knjiga koja eli dati jednostavne, uvijek upotrebljive savjeic za zdravo i vitalno svladavanje ivota u dananje teh niki orijentirano atomsko doba kada se prebrzo ivi. Ona te treba uiniti sposobnim za prirodnu ivotnu radost. Pod tim bi aspektom trebao, molim, gledati i moj katkad dra stini nain izraavanja - ne volim okoliati. elim Ti pomoi. Mora meutim najprije znati pravi put prirode, zatim eljeti razviti i otpornost prema utjecaju nae nepri jateljske okoline koja nas eli namamiti natrag u tetne ovisnosti. Njezine se zamke svakodnevno postavljaju svu da oko nas. Zbog njih opet zapadamo u ovisnost o masti, eeru, alkoholu, duhanu, kavi, lijekovima, okoladi. Takozvani se strunjaci i laboratorijski znanstvenici nisu ni poslije vie desetljea umorili upozoravati ljude koji jedu prijesnu hranu na opasnost od pomanjkanja bje lanevina, kalcija, eljeza i vitamina B12 iako se mnoge ivotinje oko nas esto gotovo iskljuivo prehranjuju tra10

vom i liem. Te ivotinje mogu dakle stvorili primjerice u svom lijelu snani kostur i vitamin B 12 u tragovima, a kruna Bojega stvaranja, ovjek, nije to u stanju? Nije li to vrijeanje naeg Stvoritelja? Ve bi samo ta jedna usporedba trebala uputiti na oprez s obzirom na miljenja strunjaka. Oni su veinom pristae kuhinjskog lonca ili plaeni propagandisti. itava se ple mena u nekim narodima prehranjuju prijesnom biljnom hranom. epave ljude nee meutim nai u njih, ve u nas u industrijskim zemljama s prehranom prebogatom bje lanevinama i mlijenim proizvodima s prcobiljem kal cija! Stvaranje vitamina B ovisno je o postojanju organskog kobalta. Zato se vitamin B|_> zove i kobalamin. Prijesna hrana nudi ovjeku sve to mu je potrebno.
) 2

Molim Te, misli na to da u Njemakoj krajem Drugog svjetskog rata gotovo nije bilo oboljelih od sranog infar kta. Radi loga su sveuilita morala dotine "primjerke za istraivanja" nerijetko traiti u inozemstvu. Tko je tada go vorio o previsokoj razini kolesterina, o visokom krvnom tlaku, o modanom udaru? Unato psihikim optereenji ma zbog ratnog nasilja odrala nas je relativno zdravima nemasna hrana u oskudnoj koliini, i to pri tekom tjele snom radu. Danas ljudi masovno jedu masne peenke, masne kolae, preko 100 vrsta kruha premazanog ma slacem, obloenog mesnim nareskom, unkom, sirom, medom, marmeladom i drugim. I sve to "ispiru" ka vom i crnim ajem, pivom, vinom, i rakijom. Zatim jo okolada, praline i cigarete! Ve primjeuje kamo smje ram: preobilna prehrana jednostranom, dakle nepotpu nom, masnom kuhanom hranom s previe bjelanevina

i premalo kretanja uzroci su svih akutnih i kroninih bolesti. Tako ivi 99 posto svih ljudi! Zato doivljavamo sve stariju ivotnu dob, ali smo u stvarnosti sve bolesniji? Prof. dr. William C. Roberts, glav ni patolog i strunjak za arteriosklerozu, iz glasovite medi cinske ustanove National Institute od Health u Bethesdi (SAD) okirao je svoje sluatelje kad je 22. studenog 1991. prilikom kongresa u Amsterdamu rekao sljedee: Zadesi li Vas s 50 godina srani infarkt, to je dodue neugodan i nepoeljan, ali nikako nepredvidiv dogaaj, posve sigurno ne urota sudbine! Vi zapravo plaate za nerazborito postu panje s vlastitim tijelom, to traje ve desetke godina. Do bivate podsjetnik za nepromiljene prehrambene navike to Vam ih Vae koronarne arterije nisu oprostile." Taj je Amerikanac u svom sjajnom izlaganju uputio o tre kritike na raun modernih ivotnih i prehrambenih na vika, stavivi svima nazonima jasno na znanje u emu grijee. Dalje je Roberts rekao: "Mislite li da je koronarna skleroza degenerativna bolest koja nekoga sudbinski zade si, a drugoga potedi, tada se varate. Glavni ste krivac Vi sami, jer to to Vas moda danas mui kao Angina pectoris, priskrbili ste si dugogodinjim deranjem svega i svaega, bilo iz vlastite nepromiljenosti ili neumjerene elje za uit kom!" Tu imamo od glasovitog medicinara crno na bijelom: ovjek si ovapnjenje koronarnih arterija jednostavno priskrbi nepromiljenim deranjem! To vrijedi dakako za sve bolesti uvjetovane prehranom, osobito za rak. to zapravo nije uvjetovano prehranom? Slino u te dra stino upoznati u kratkom obliku sa svojim iskustvima. to e iz toga nainiti ostaje preputeno Tebi.
12

Jedino Ti sam mora ispatati za svoje pogreke. Znam kako je rastati se s dragim navikama. To vidim svakodnev no u svoje djece, svoje unuadi, svojih roaka i prijatelja. Na svakom smo koraku primamljivani na uivanje u jelu i piu. To nas uivanje u jelu svakim danom sve vie unita va. Uvijek se nae neki razlog za "orgije deranja". Pritom jo svatko eli nadmaiti drugoga; pretrpan je stol vanjski znak razmetljivog blagostanja. eli li meutim postii najbolje zdravlje, preostaje Ti samo okretaj za 180 stupnje va. Zatomljujui lijekovi mogu Ti donijeti privremeno olakanje simptoma. No budui da oni nemaju nikakvo lje kovito djelovanje, zapravo povlae za sobom daljnje slab ljenje. Uzrok bolesti, Tvoj pogreni nain ivota postoji dakle i dalje, tako da bolest koja je iz toga proizila stalno dalje napreduje i naposljetku le prerano ubije. Posve bi drukije bilo meutim kad bi ljudi uvaavali ovaj osnovni pouak: bolest je nastojanje prirode da Te ozdravi! Sto uspjenije zatomljuje svoje tegobe tabletama i terapi jama, to se vie bori protiv svoga vlastitog mehanizma lijeenja! Sve tablete svijeta ne mogu Ti pomoi ne bu de li prihvatio naelo prirode koje vrijedi za sve stvo rove: jedi prijesnu hranu i krei se! Promisli, djeluj, pred Tobom bi jo trebale biti one bolje godine!

"Za novi cilj trebamo i novo sredstvo, naime novo zdrav lje, snanije, otpornije, smionije i radosnije nego to su bila sva zdravlja dosada." (Friedrich Nietzsche)

13

Na ovom bih mjestu elio ponoviti citat dr. Herberta Raitnera to gaje ameriki lijenik dr. Henry Bieler obja vio ve 1965. u svojoj knjizi "Prehrana - Tvoj najbolji li jek": "Modemi ovjek zavrava kao psihosomatski bolesna, kirurki promijenjena ivotinja prepuna vitamina, aspiri na, tableta protiv kiseline, umirena barbituratima. Najvei proizvod prirode postat e iznemoglom, prestimuliranom, neurotinom ivotinjom s irevima na elucu, glavobolja ma i bez. krajnika." Danas tri desetljea kasnije, vae te Rattnerove pro roanske rijei vie nego ikada prije. Hrana iz kuhinjskog lonca dovela je ovjeka u potpunu ovisnost o instrumenti ma i lijekovima, pri emu je pretjerano lijeenje zdravstve nih oteenja uzrokovalo eksploziju bolesnikih trokova. Unato preventivi bolesti i nekim novim metodama lijeenja kolske medicine, raste jednako kao prije uesta lost glavnih bolesti, kao to su infarkt, rak i dijabetes. To je ono to je opisao Nietzsche: svi mi trebamo novo, snanije zdravlje. Moramo izii iz svakodnevnih, slamajuih dogaanja bolesti posvuda oko nas! Ve Ti je u predgovoru bilo natuknuto to pripada zdra vom nainu ivota. Ovo to sada slijedi kao objanjenje treba Te uvrstiti u Tvome miljenju i postupanju. U ovoj u knjizi isto kao obino zadrati prisno Ti. Tijekom svih su se godina od 1975. alila radi toga samo dvojica itatelja injenica koja me upravo uvruje u odluci da ne mijen jam oblik oslovljavanja. Tvoj bi duh trebao vladati Tvojim tijelom. Lati se za jedno sa mnom uklanjanja duhovne starudije u sebi. Ljud ski je razvoj zahtijevao 150 milijuna godina, to znai etiri
14

i pol milijuna narataja. 149 milijuna godina od toga hranio se ovjek prijesnom hranom, dakle 99,67 posto toga ogromnog vremenskog razdoblja iskljuivo biljkama. Da nas je obrnuto; ljudi vie sluajno pojedu tek neto prijesne hrane, jer uju i itaju daje ona zdrava. Trebamo li se tada jo uditi stoje gotovo svaki trei ovjek prijemljiv za rak? Vrati li se izvornoj hrani koja se sastoji od prijesnog, neo braenog voa i povra, nee se nikako izloiti bilo kak voj opasnosti! Rizik i opasnost predstavlja kuhinjski lonac i njegov veoma promijenjen, toplinski obraen sadraj! Bolesti i smanjena vitalnost imaju svoj uzrok u svakod nevnoj pogrenoj preobilnoj prehrani izrazito bezvrijed nom hranom, toplinski obraenim mastima, eerom svih vrsta, ukljuujui med, bijelo brano, bijelu riu i sve nji hove "ukusne" mjeavine! To su zapravo postale opasne ne-ivene namirnice koje se jo k tome kuhaju peku i pre. Vrh toga ugljikohidratnog zla zauzima kruh, jer se obilno jede kao glavno prehrambeno sredstvo u svim moguim pogrenim kombinacijama koje dodatno oteavaju probavu. Kruh nas je uinio ovisnima o ugljikohidratima, a kao posljedica toga o alkoholu. Ali ni to jo nije dovoljno - te se mrtve mjeavine razmekavaju alkoholnim i bezalkoholnim piima svih vrsta, pri emu mnogi ljudi dodatno jo obescjenjuju svoja plua pretvarajui ih u dimnjak. Puai su osobito nerazumno tvrdoglavi prema pokuajima da ih se oslobodi toga poro ka. Kao da se posvuda ne govori i ne pie kako je 70% svih oboljenja od raka uzrokovano udisanjem duhanskog dima. Tko pui, ne misli. Tko misli, ne pui! 15

Kao u svojim drugim knjigama i brojnim lancima, tako u i ovdje osobito upozoriti na sve veu potronju kru hu i itarica. Dr. Norman W. Walker, pionir prirodne preh rane prijesnom hranom, dao nam je i opisao - dok to nije znao bolje - zastraujui primjer kobne neumjerene po tronje kruha i itarica. On je uvijek iznova obolijevao bra nei se kruhom i itaricama, a odmah ozdravio kad je izostavio sve ugljikohirate koji sadre mnogo kroba i potpuno preao na prijesnu hranu. Dr. Walker je u tom po gledu proivio sve uspone i padove. Kad poslije svoga po sljednjeg povratka ovisnosti 0 ugljikohidralima nije jednoga jutra mogao ustali, jer je bio posve ukoen, spasilo gaje sjeanje na jednostavno pravilo nekog strunjaka za prirodno lijeenje: ostani mirno leati u krevetu, nita ne jedi i pij svakih pola sata jednu au vode. Za nekoliko e dana biti opet zdrav. Tako je i bilo. Disciplinom i uslrajnou oslobaao se ubudue svih namirnica koje sadre mnogo kroba i be/ novih bolesti doivio 116 godi na. S 56 godina poeo je tajiti svoju dob i vie nije slavio sljedee roendane. Umro je tek 1985., zato su njegove knjige za nas i danas aktualne. Svoju je posljednju knjigu, kojoj je tema bila pretilost, napisao u dobi od 113 godina. Tada se jo vozio biciklom i obavljao svoje vrtlarske poslo ve, jedan bismo njegov pouak trebali osobito zapamtili: "Kolebanja krvnog tlaka imaju svoj uzrok u uivanju kro ba! Nadalje: ugljina kiselina iz. J'ermentirajueg metabo lizma ugljikohidrata ubrzava kucanje Tvoga srca. Ti se srani problemi mogu dakle posve jednostavno izlijeiti: odrekni se uivanja ugljikohidrata koji sadr.e mnogo kro ba!" 16

Je li Ti ikada neki lijenik rekao da je u uivanju "uku snoga" kruha razlog za Tvoj previsoki ili preniski krvni llak ili za ubrzani rad srca? Betablokatorima i kalcij-anlagonistima, koji uope ne mogu uklonili uzrok, jo se vie umjetno smanjuje ona preostala snaga Tvoga srca-, a da ne govorim o jakim nuspojavama tih kemijskih pripravaka. Oni Te na primjer esto obdare slabou jelre i impotenci jom. Kad jednom pone uzimali le otrovne pilule, nee ih se vie rijeiti. S druge se sirane pri slabosti srca propisuju poticajna sredstva, kao stoje u biljnom svijelu digitalis. Ti treba meutim snano srce koje e izdrati sve ivotne nedae i stresove! Stvoritelj je stvorio nae srce za 300 go dina ivota. Mi sami unitavamo iz dana u dan sve vie nje gove snane miie uzimanjem pogrene mrtve hrane, lijekova i zbog premalo kretanja! Sve to se ne aktivira, slabi, propada, odumire. Ti si sam kriv za tegobe svoga srca. Ta bi spoznaja trebala biti prvi Tvoj korak na putu po boljanja. Zato sad jo tri strunjaku za srce ako Ti je ja san uzrok Tvojih sranih tegoba? Lijeenje poinje u Tvojoj glavi! Jedan je ljeitelj prirodnim postupcima i sredstvima pri mijenio pri bolesti dr. Walkera sljedeu nadasve uinkovitu metodu. Ona se sastoji u stalnom dotoku svjeeg zraka i to ploj kupki. Danas se za gotovo sve zdravstvene tegobe ok rivljuju masti. U zbilji postoje meutim dva glavna krivca: termiki obraene itarice i masti. To je dvoje u gotovo 100 posto sluajeva spojeno. Tih bi se opasnih naruavatelja zdravlja trebao klonili kao kuge. Kasnije emo vidjeli da prijesna hrana sadri tri "esencijalne" masne kiseline vane /a ivot Koje mi ne moemo sami stvarali: linolnu, linolensku i ahidonsku kiselinu. Njihova bitna prednost 17

poiva na tome da nisu obraene i kuhanjem unitene ako ih uzimamo u obliku prirodno istog voa i povra. Te su masti zdrave i ne taloe se u i na arterijama. ak jabuke sadre 6 posto masnih kalorija. Brokula ima 15 posto, kelj 13 posto dobrih masnih kalorija. Tim dobrim masnim ki selinama obiluju isto tako avokado i dakako orasi. Priroda je ve tako uredila da nam je dnevno potrebna lek mala koliina (manje od 14 grama) tih masti. Strunjaci katkad preporuuju poveano uzimanje viestruko nezasienih biljnih ulja. loje meutim opasno pretjerivanje. Time pri bavljamo sebi jo vie tetnih slobodnih radikala (o koji ma e kasnije biti rijei), protiv kojih se na organizam uzaludno bori ve zbog velikog udjela kuhane hrane. Nije dan jedini gram masti ne pojavljuje se u prirodi izdvo jeno. Sve se uvijek iznova svodi na kobnu termiku obradu hrane kojom se od svili ivih bia ove zemlje sluimo jedi no mi. Druga je veliku smetnja "oplemenjivanje" svih mli jenih proizvoda - propisano odredbama vlasti - u obliku homogenizacije, pasterizacije i sterilizacije. To je mjera koja se opravdava strahom od mikroba i duljom trajnou mlijenih proizvoda! Mlijeko nije nuna osnovna ivena namirnica za nas ljude i po tome se jasno razlikujemo od ivotinja. Bilo bi najbolje da se odrekne te izroene bijele tvornike robe koja uvelike izaziva alergiju i stvara kiseli nu. Ve je 1876. godine jedan drugi pionir, britanski lijenik dr. E. Densmore, pozivao pred Britanskim lijenikim drutvom: "Zamijeni kruh i itarice voem i uinit e veliki napredak u svom zdravstvenom stanju!"

Oba istraivaa - kako Densmore tako i Walker odluno pozivaju poslije vlastitih loih iskustava: kloni se s\ake vrste ugljikohidrata bogatih krobom, ukljuujui eer, i uvijek daj prednost svjeem vou i povru. Ugljikohidrate trebamo dakako kao glavne energetske tvari, ali samo one iz prijesnog voa i povra koji sadre malo kro ba i lako su probavljivi.

Kruh je opasna hrana

Taj su porazni sud izrekli doktori Walker. Densmore i DeEvans o naoj tobonjoj osnovnoj prehrambenoj namir nici. itarice dodue ne ugroavaju ivot, ali ni ne jame ivot na najviem zdravstvenom nivou. Mnotvo bolesti poiva na potronji kruha, prije svega arlerioskleroza i reu ma. Svi pobornici punovrijednih itarica ive u zabludi za koju prije ili kasnije ispataju ukoenou. slabou, te smanjenjem vida i sluha. Opasno je to oni svojim snanim propagiranjem itarica koje zvue uvjerljivo, odvode u stanje kronine bolesti one ljude koji su zapravo eljeli zdravo ivjeti. Glavni je problem prehrane kruhom i itaricama u lome da se tete pokazuju tek kasnije i tada se veoma teko mogu lijeiti. Isprva se ne primjeuje mnogo, osim katara, preh lada, prekomjerne sluzavosti, poetnih ukoenosti, reumatskih boli u miiima, eluanih tegoba poput garavice i podrigivanja. Te se svagdanje male smetnje uglavnom ne shvaaju kat) neto jako zabrinjavajue. To se obino spo minje samo pri askanju uz kavicu. A protiv prekomjerne 19

kiseline u elucu postoje razne jeftine tabletice koje zapra vo jo vie oslabljuju otpornost eluanih stijenki. Kiselina je tako zabavna, ili? Trajna prekiseljenost eluca obdarit e Te meutim s vremenom lijepim irevima! Obilno troen je itarica i premalo tjelesnog naprezanja isto su tako suizazivai pritajene arterioskleroze (ovapn jenja). Izraeno rijeima dr. med. Devrienta: "Najgori neprijatelji ovjekovog zdravlja nisu bakterije, ve lijenost, poman jkanje osjeaja odgovornosti, ravnodunost i nemarnost prema sebi i drugima, brkanje biologije i tehnike, te nedo statak hrabrosti i odlunosti!" Waerlund-hrana koju sam jeo oko 20 godina dovodi do takvih kasno nastupajuih bolesnih stanja. Tadanji vicar ski voditelj Waerland-pokreta, Gustav Gattiger, obolio je jo s 80 godina od raka kojemu je unato viekratnim raz dobljima posta uskoro podlegao. On mije ogoren napisao opluujue pismo kako usprkos zdravoj Waerland-lirani nismo zatieni od raka. Gattiger je proitao moju prvu knjigu iz 1975. u kojoj sam ve zauzeo kritiki stav prema "zdravom" kruhu. Tijekom moje faze itarica bio je kon tinuiran moj drugi sin. Ja sam meutim morao leati u kre vetu s tekom prehladom i poetnom upalom plua! elio bih napomenuti da uistinu imam razumijevanja /.a ljude koji se dive pobornicima prehrane itaricama i odano ih sli jede, jer se ni ja sam nisam drukije ponaao. Ugljikohidratima s mnogo kroba koji su sadrani u itaricama, snano podie vrijednosti eera u krvi, a kao reakcija na to raste razina inzulina u krvi. Pomou peptidnog hormona inzulina to se proizvodi u guterai mora ti jelo regulirati visok sadraj eera u krvi na podesivu mjeru, pri emu prag tolerancije nije osobito visok. Veli20

kom potronjom eera i termiki obraenih ugljikohidrata - koja je za ljudsko tijelo nadasve kodljiva-, prelazi razina inzulina doputenu vrijednost, a nakon toga pada na alost uvijek iznova ispod normale. Nae tijelo pokuava na to re agirali kao protumjerom odgovarajuim udarom adrenali na, aktivirajui nae rezerve glikogena. To stalno gore-dolje postaje meutim naposljetku uzrokom za mno ge Tvoje ivane i tjelesne tegobe. Na kraju takvih uspona i spustova nerijetko vreba velika opasnost: eerna bolest od koje samo u Njemakoj boluje pet milijuna ljudi. Daljnji su milijuni na najboljem putu do nje. Opasni napadaji kome koji esto zavravaju smru mogu uvijek nastupiti kako pri pomanjkanju inzulina, tako i pri preko raenju inzulinskih vrijednosti u krvi. Usput reeno: u vezi sa eernom boleu govori se o krunim, a ne o vonim jedinicama. Znanstveni naziv za prenisku razinu eera u krvi je, uzgred reeno, hipoglikemija i nju lijenici esto pogreno dijagnosticiraju kao ivano rastrojstvo. A ona je zapravo posljedica prekomjernog konzumiranja kroba i eera, koja moe dovesti do ovisnosti o alkoholu. Dijabetiari bi se trebali odrei svakog "uivanja" alkoho la, jer se njime i krobom teko moe odravati ravnotea u prehrani. Nae tijelo automatski sreuje kolebanje eera u krvi. Poremeaje razine eera zahvaljuje samo svom ne promiljenom nainu ivota. Uzrok eerne bolesti ne treba se meutim traiti samo u prekomjernoj potro nji kroba; isto takav kobni uinak ima i prevelika opskrba tijela bjelanevinama i mastima. Tko moe potvrditi tu mudrost dr. Walkera? Ti sam. Neka Ti pri tome pomogne jednostavni test: odrekni se na nekoliko tjedana itavog tog gore spomenutog "prehrani-

benog otpada", [zbaci iz svog jelovnika eer, sve vrste

kruha, pa i one od cjelovitog zrna, zatim brano, riu, kolae, pizze, tjesteninu i slino. Dobro pogledaj svaki nat pis na ivenim namirnicama radi mogueg upozorenja na sadraj eera i kroba. Tu se pokazuju kao kobni i "miisli" u kojima su sadrani jo svi mogui dodaci. Ti nas ugljikohidrati ine bolesnima, a ne zdravima, kako nas to eli uv jeriti promidba. Takav nain prehrane unitava naposljetku mnoge Tvoje organe. Sve je neprestano usko meano. Tvoja titna lijezda proizvodi adrenalin koji potie krvotok, kako bi putem njega djelovao glikogen. U kori nadbubrene lijezde stvara se hormon kortizon koji djeluje smirujue na boli, dok Tvoja guteraa - koja je pri tim bolestima dvostruko do trostruko poveana opskrbljuje krvolok inzulinom. Tvoj eludac esto visi po put rastegnute vreice od mjehura. Beki lijenik dr. Rosendorff nazvao je tu sputenost eluca ptoza i vidio u njoj glavnu bolesl. Ustanovit e da Ti je odmah bolje bude li malo poma lo smirio tu estoku uzburkanost u sebi. Osjeat e se sve zdravijim, vitkijim, hitrijim i vitalnijim. Tvoje e se proi rene, otekle ile na nogama povui, ba kao i oteklina kol jena. Neki je poduzetnik opisao kao " k r u n o " koljeno svoju bolesl kad je jednom opel dohramao u moj ured upu tivi se na lijeenje gladovanjem u Wcsterlandu. Time je mislio svoj povratak prekomjernoj prehrani kruhom. Na dalje nestaju bolni hemoroidi, a Tvoje srce radi mnogo ekonominije kad se vie ne treba borit s tim mrskim krobnim ljepilom. 1 vie se na i u Tvojim arterijama nee taloili ukasta, ilava, gumasta masa - uzrok smetnji u prokrvljenosti. Tvoji e ivci opet postati jakima poput 22

icanog uzela. Priroda lijei sve, ali ne sve ljude. Ona ne moe arolijom opet stvoriti ono to si vlastitom kriv njom lakoumno unitio ogrijeivi se o njezine zakone. Kako bi se Ti potpuno osvjedoio, mogao bi se sada po kusno vratiti starom nainu prehrane. U roku od samo ne koliko tjedana opet e te muiti Tvoje stare tegobe i nadula tkiva! Nemoj ekati na znanstvene dokaze, njih nema pri testiranju ivosti. Zaboravi strunjake koje netko plaa. Oni uvijek govore i ine ono to od njih oekuju davatelji novca. Danas su ljudi podmitljivi vie nego ika da. Ako se raspolae potrebnim novcem, moe se pribavili svaki struni sud. Tako je ve Milo Hastings, izdava ilu striranog asopisa "Physical Culture", rekao: "Sve u pot pisati-, glavno da za to dobijem ugovor o objavljivanju oglasa!"Ta svakodnevno ita te oprene izjave "strunja ka". Ako se netko na negativan nain oituje o proizvodi ma dugoga vijeka na policama sa ivenim namirnicama, pojavljuju se odmah strunjaci koji tvrde suprotno. Laik se ne moe snai pri takvom Za i Protiv. Najbolje da koristi one proizvode koji se mogu jesti u onom slanju u kakvom nam ih priroda stavlja od pamtivijeka na raspolaganje. Bo lesnici ne trebaju mudrovanja znanstvenika meu kojima neki pale od samodopadljivosli. oni samo ele ozdravili. Ti ne moe vidjeti ni silu teu, ni elektricitet, ni magnetizam, ali moe ilekako osjetiti strujni udar ili ako Ti pad ne kamen na glavu. Sve slanice i ivci trebaju elektrine impulse, to ih moe davati samo iva hrana, dakle prijesna hrana. Sve stoje toplinski obraeno, elektrino je mrtvo. Ponavljaj taj test kad god moe. Ne sluaj laboratorijske znanstvenike koji mogu ispitivali samo mrtav materijal. ovjek je bioloka, a ne kemijska jedinica. Nadam se da 23

poslije svog obeshrabrujueg iskustva nee odustati od borbe za ono pravo, izvorno. Zaboravi sva udotvorna lijeenja i senzacionalna ljekovita sredstva, pa i nove knji ge kuharskih recepata - bez obzira na to od koga potjeu. Priroda i Tvoja disciplina jedini su Tvoji Ijeitel ji. Tre ba samo napustiti svoje tetne navike to su ih prenosili dalje Tvoji roditelji, te bake i djedovi, i time zapoeli ve u Tvom ranom djetinjstvu.

Odrekni se svake vrste itarica!

Kruh. itarice, kolai, keksi i eer kao razvojnopovijesno veoma mlade prehrambene namirnice znae uz mesne proizvode Tvoju propast. To mogu potvrditi moja gorka iskustva iz onih desetljea prehrane itaricama i iskazi mnogih prijatelja. Waller Sommervi Hamburga je neumor no uvijek iznova kudio kobno djelovanje peenih i kuhanih itarica. Njegova se ena Liesel nije mogla posve odrei toplih jela. kruha i kolaa. Poslije prijeloma kuka vie se nije oporavila i umrla je sa 75 godina, dok je Sommer doivio 99 godina.

Bolesti prostate

prehranjuju prijesnim voem i povrem zastupaju to gle dite. Dr. Walker je ak oslobodio tegoba nekog 87-godinjeg ovjeka bolesne prostate koji je ve nosio trajni kateter. On se morao odrei svoje omiljene hrane kruha i drugih proizvoda od itarica. Tijekom moga vremena prehrane itaricama bolovao sam i ja od upale i poveanja prostate. Prehrana prijesnim voem i povrem pomogla je da se bolest posve uklonila. Uvijek iznova ponavljam: pokuaj to i Ti, prije nego to pusti skalpel k svojoj prostati - este su posljedice loga zahvata impotencija i noenje pelena. Ni prof. Hackenthal nije dao operirali svoj rak prostate. On je dodue u svojoj televizij skoj diskusiji s gospoom dr. Kidmemann u svibnju 1995. rekao kako je morao svoju "Pinkelstrasse" (cesta mokren ja, u Hackenlhalovom osebujnom stilu izraavanja naziv za mokrane pulove) podvrgnuti lijeenju novim pronala skom meu medicinskim ureajima. Hackenthalov je asi stent infracrvenim pregrijavanjem oslobodio njegov mokraovod. Koliko dugo ima meutim taj zahvat pozitiv ni uinak - ako ga uope ima? U diskusiji o kojoj sam pret hodno govorio nije bio meutim ni jednom rijeju spomenut uzrok bolesti: itna i eerna sluz. Bjelanevinski i krobni otpad zaepljuje Tvoje njene kapilarne krvne ilice kako u prostati, tako i u drugim vanim or ganima, kao na primjer u koronarnim arterijama i bu brezima. Neki ljudi gotovo dozive ok zato to ne odobravam "na svagdanji kruh" i itarice kao korisnu hranu, ve ak odvraam od njihove upotrebe. Mesa bi se jo i mogli odrei, ali nikako "finoga kruha"! Tako je teko samo proi mimo pekarnice iz koje lako zamamno mirie! A trebalo bi

24 25

biti obrnuto. Nisi li jo spreman posve prijei na prijesnu hranu koja se najveim dijelom temelji na vou. tada pri vremeno daj radije prednost prokuhanom mesu nego kru nim itaricama. Ponavljam: vegetarijanci koji se hrane itaricama bolesniji su od umjerenih mesodera. Kasnije e vidjeti to zapravo mislim o mesu. Ovdje se dakle radi o itaricama ili mesu. Neko jo nisam znao za dugorono ielni uinak peenih i kuhanih jela od itarica. Ta posvuda se govorilo o Kollathu, Waerlandu, Oshawi, Brukeru i drugima. Otada me jo vie od onih koji preferiraju meso grde pobornici prehrane itaricama, jer beskompromisno koljem njihovu "svetu kravu". Kruh i itarice kao glavne prehrambene na mirnice odgovorne su za bolesti u 60 posto sluajeva {Ro bert S. Ford). Oni se u prvom redu pobrinu za ranu ukoenost i starenje: tako tijelo postaje staro - bez obzira na broj godina ivota. Sama starost ne otvrdne arterije, niti ukoi miie i /globove. Postoje ostarjeli, ukoeni etrdeselogodinjaci i veoma vitalni sedaindesetogodinjaci! Omiljeni miisli i kruh od prekrupc odgovorniji su za ovapnjenje ila nego umjereno konzumirana mast ili meso! Samo to se meso mora u naelu prokuhati. Naime, mesoderi medu ivotinjama posjeduju kratak probavili kanal i probavili enzim urikazu. kako bi se mogla neutrali zirati mokrana kiselina to nastaje pri jedenju mesa. Mi ljudi imamo naprotiv dugi probavili kanal i nemamo urika zu - upozorenje Stvoritelja da bismo trebali ivjeti od bil jne hrane. "Meso ne moe biti tako nezdravo kakvim ga prikazuju vegetarijanci. Vana je koliina. Ukloni li se juha, ostaje dobra bjelanevina" (Steintel). Ja bih tu bjelanevinu naz26

Vao kompromisnom bjelanevinom. "Vegetarijanci su obino veliki potroai .innica. Manje bi bili meutim ugroeni malim koliinama mesa" (dr. Shelton). "Uivanju" termiki obraenih itarica imam zahvaliti prehlade, bronhitis, upalu plua i herpes z.oster. Zrna ne moemo pravo probaviti, jer nam nedostaje ptija volja kao organ predprobave. Cjelovita zrna itarica imaju nada sve tetan uinak na nas ljude. Te se molekule kroba mo raju potpuno probavili i moraju sagorjeti. Samo enzim ptijalin koji u maloj koliini postoji u slini usta, moe ra stvoriti krob ako se jako vae i slini. Kasnije se ne dogaa vie mnogo s tim krobom, jer od enzima amilaze koji se nalazi u guterai ne proistjee neki vaan uinak. Rezultat: neprobavljena se krobna sluz taloi posvuda u tijelu i uzrokuje hunjavicu. reumu, astmu, bronhitis, upalu plua, tegobe s prostatom, ukoenost i nateenost koljena. itarice proizvode osim toga - s iznimkom prosa - velike koliine kiseline i zbog toga razaraju zalihe kalcija u tijelu. Prehrana itaricama kao glavnom prehrambenom namirni com dovodi do omekanja kostiju - pomisli samo na brojne operacije /globa kuka! A kruh se osini loga ne jede sam za sebe, ve zajedno s mnogo kobasica, sira, marmelade, metla. Preteito krobni ugljikohidrali u spoju s preteito bjelanevinom, poput mesa i sira, kombinacija su koju na organizam ne moe potpuno probaviti. Posljedica su eluane tegobe, protiv kojih se tada uzimaju razliiti lije kovi. U prirodnoj svjeoj hrani odnosno vou i povru po javljuju se islo lako ugljikohidrali i aminokiseline, ali oni su bez toplinske obrade lako probavljivi za tijelo - protivno 27

koncentriranoj i toplinski obraenoj hrani. Pokuaj vakati sueni graak i grah, a da ih prethodno nisi moio i skuhao! Na se dananji kruh ne unitava samo vruinom pri peenju, ve i kemijskim dodacima. Radio Norddeutscher Rundfunk obavijestio je u emisiji emitiranoj 2. kolovoza 1994. godine: danas se u pekarskoj industriji upotreb ljava oko 1000 razliitih pekarskih dodataka za pripremu kruha, peciva i kolaa, kako bi lijepo nabujali i navodno bili boljega okusa. Nepobitno je da se i itaricama moemo prehranjivati, i to u vremena oskudice ak moramo. Prehrana itaricama poela je tek s poljodjelstvom i stoarstvom i mogla bi biti stara 6000 do 7000 godina. Krune su itarice bile uzgoje ne iz trava koje su prvobitno sluile dizanju u zrak kamena za izgradnju piramida, a danas nisu poznate. Prednosti ita rica temelje se na kratkom vremenu rasta i dugoj odrivosti. Ta se sposobnost meutim skupo plaa, jer je zrnje itarica omiljena hrana za insekte i mieve, te se stoga one moraju tretirati pesticidima koje opet tijelo tada prima u sebe u malim koliinama. Iz toga naui: krajnje ogranii krobnu hranu-jo mnogo bolje: krob potpuno zami jeni voem! Pekarnica Lubig u Bonnu razvila je proizvodnju laktoznog kruha u kojemu su itarice enzimski rastvorene. Time im je bilo oduzeto tekoprobavljivo, eksplozivno krobno djelovanje. Misli li da treba "pregristi i neto konkretno", tada daj prednost tom kruhu. Neprobavljen krob dospije putem crijeva u nau krv i mokrau, te izaziva smetnje po svuda u organizmu. Zapamti: krobne su molekule neotopive u vodi, alkoholu ili eteru i. kako kae dr.Walker, pret28

varaju jetru u tvrdu dasku. Kako tu jo moe uspjeno raditi na uinkoviti kemijski mehanizam detoksikacije? krobna je sluz omiljena hrana za mikrobe i crve. Oni pretvaraju molekule kroba u gnoj koji naposljetku probije kou. Zato toliko mnogo ljudi pati od konih osipa, akni, bubuljica i raznih konih bolesti. Time su pogoeni osobito mladi. Oboljela djeca imaju to najee zahvaliti nedostat nom zdravstvenom znanju svojih roditelja koji u tom po gledu ne ispunjavaju funkciju uzora. Moe li uope postojati toliko sluzi? Nekoliko bi posje ta bolnici moglo pomoi pri odgovoru na to pitanje. Tamo bi vidio kako bolesnici oajniki pokuavaju iskaljati gu stu, ljepljivu sluz. Jo mi je u uima provokativni zahtjev to ga je psiholog prof. Pudel, tadanji predsjednik Nje makoga drutva za prehranu (Deutsche GesellschaJ't fur Ernahrung), postavio gospodinu Beverit u televizijskoj ra spravi o lemi posta: "Njemakom biste lijenitvu uinili veliku uslugu kad biste mogli dokazati taloge u tijelu!" Ovdje i sada glasi moj poziv upuen teoretiaru Pudelu: ta pogledajte dobro ispljunutu utu, esto zelenu sluz u pa pirnatim maramicama! Zato lijenici tako esto propisuju preparate koji razrjeuju sluz ako je nema? Od samog ne korisnog znanja zaboravili su ti znanstvenici razmiljati posve jednostavno i logino! Ljudi bi se trebali odvraati od uporabe itnih mekinja kao etke za crijeva (Waerland), jer grube mekinje svojim otrim rubovima stalno nadrauju osjetljive stjenke crije va, dok ne doe do njegove upale (kolitis i morbus Crohn). Grube tvari iz voa i povra ine naprotiv crijevo gipkim i

29

mekim. Jo se s uasom sjeam Waerlandove etke za cri jeva koja nam je svakog dana bila donoena u krevet. Ona se sastojala od mekinja, lanenog sjemena i prokuhanih ostataka povra. Taje mjeavina poela grepsti ve u grlu. esto se vide ljudi vitke stranjice, dok im je trbuh po prilino ispupen. Uzrok za to su naduta crijeva od kaaste mjeancije i ona k tome pritiu na unutarnje organe, kao to su mjehur i maternica. Zakljuak: kad sam na ovim stranama govorio o teta ma od kruha i itarica, time sam mislio dugoronu potro nju kuhanih i peenih itarica. Jesu li bolje prethodno namoene itarice? Ne, naprotiv, jer kao u sluaju grubog divljeg povra ne moemo mi ljudi uope probaviti celulo zu, budui da nam nedostaje za to potrebni enzim celulaza. Nai probavni sokovi ne mogu kao prvo razradili nabujale molekule ila. Ako se miisli jo "oplemene" dodacima kao primjerice limunovim sokom, vrhnjem, orasima, pelinjim medom, postaju jo tee probavljivima. U prehrambe nom je pogledu besmislica nazvati nekoliko moenjem omekalih sjemenki prijeko potrebnom svjeom hra nom! Istinski ljubitelj itarica ne prihvaa meutim tu za slijepljenost muslima.Sve mora ipak biti zaokrueno "pravim" dorukom koji se sastoji od integralnog peciva, maslaca, pelinjeg meda, sira ili jaja. Ako se zasada ne moe odrei zrnja i sjemenja, tada oni moraju biti toplinski obraeni da bi se uope mogli probaviti. itarice bi trebale biti posljednji izbor, jer sadre previe fosforne i fitinske kiseline, tek neto malo kalcija i isto tako malo drugih vanih bazinih minerala. One se, uz \0

graak i grah. teko probavljaju, izazivaju vjetrove i proiz vode alkohol. krob itarica probavlja se osam do dvanaest puta dulje od krumpirovog kroba koji je osim toga bazian. Upozorenje za sve alergiare: penica uzrokuje poslije mlijeka najvie alergijskih reakcija. Za nas su ljude nadalje neprobavljivi gluten (molekula bjelanevine) u penici, jemu i zobi, jer nam nedostaju enzimi potrebni za njegovu probavu. Mnogi ljudi, osobito djeca, pate od eelijakije. Djeci do dvije godine trebali bi se openito uskraivati proizvodi od itarica. Roditelji koji ne paze na to, doputaju nehotice da stjenke crijeva njihove djece budu ve rano oteene. Rezultat je doivotna alergija na itarice. Tijekom prijelaza trebalo bi se uz sve proizvode od itarica jesti zelenolisno povre kao zatita od djelovanja kiseline. Zrna itarica sadre oko tri posto masti. Ta se mast zagrijavanjem pretvara u ilavu, neotopivu, gumastu masu. Takav se "kauuk" naposljetku nagomila u i na Tvojim arterijama. Pa se Ti tada bori kako zna i umije sa svojom ukoenou izazvanom jedenjem kruha!

Voe je idealna hrana

Ono sadri sve stoje potrebno naem tijelu: u svojoj suhoj tvari oko 90 posto glukoze-fruktoze (vonog eera), oko etiri do est posto aminokiselina, oko dva do tri posto mineralnih tvari, oko dva posto vanih ma31

snih kiselina i oko jedan posto vitamina, ukljuujui mikro-hranjive tvari. Voe se jede nekuhano, nemijeano, nezaeinjeno. Tako bi trebala uvijek izgledati Tvoja bilanca hranjivih tvari. Samo na mozak troi 25 posto tjelesne energije. Tvoja sposobnost miljenja ovisi o slobodnim arterijama, o dotoku vonog eera. "Smokve ili svinje, voe ili ivotinje? Najia je hrana voe. Voe je u najuem odnosu sa svjetlom. Sunce izlijeva bujicu svjetla u voe, a ono daje najbolju hranu stoje po trebna ovjeku da bi odrao zdravim tijelo i duh!" (dr. Aleott) Voe je najbogatije vonim eerom, najboljim od svih eera. On je spreman da bude trenutno primljen u organiZ.am. Zbog log brzog i lakog primanja djeluje voe osvjeavajue u umornih osoba. Najbolja je vrsta vonog eera sadrana u slatkom vou kao to su groe, datulje, banane, smokve, groice. Ti se eeri pojavljuju u pretprobavljenom stanju i u dobroj su ravnotei s mineralima i vitaminima. To je voe cjelovito, prirodno, ukusno i puno kvaliteta vanih z.a odravanje zdravlja. Nijedan kuhar, ni jedan proiz.voda najboljih slatkia ne moe proizvesti ni priblino neto poput tog proizvoda iz. ivotnog sunanog laboratorija! Slatko je voe mnogo nadmonije od krobi kao ugljikohidrat. ovjek je suptropsko ivo bie i njegova je elja z.a slatkim preostatak njegove navike da se prehranjuje slat kim plodovima koji tako preobilno rastu u tropskim i sup tropskim krajevima. Dr. Densmore preporuuje i tovie zahtijeva prehranu siromanu krobom i zamjenu krobne 32

hrane, poput zrna itarica, slatkim voem. On posve opravdano objanjava kako slatki plodovi daju najveu koliinu hranjivih tvari, a zahtijevaju minimum probavnog naprezanja." (dr. Shelton) Tvoja dananja hrana moe uz spomenute kuhanjem unitene ugljikohidrale sadravati najvie po 40 posto ud jela masti i mesa. Ostatak od 20 postoje isto tako uniten toplinskom obradom. Ta je beivotna mjeavina krob-mast-meso jadan spoj. ovjek koji jede samo meso, taj poslije 21 dana umire. No onaj koji se prehranjuje iskljuivo voem, postaje sve ivahnijim. Poput ivotinja u prirodi i mi smo ljudi stvoro vi od mesa i krvi. Velika se razlika sastoji u tome da ta iva bia sve uivaju onako kako zateknu na svojim ivotnim prostorima. Mi pleemo meutim oko zlatnog teleta, ku hinjskog lonca. Unato teta u okoliu to smo ih mi ljudi skrivili svojim nemarom, postiu ivotinje svoju po Stvori telju predvienu ivotnu dob, naime est do sedam puta vie od svoje razvojne dobi. To bi za ovjeka znailo 120 do 130 normalnih godina. Mi se ljudi bavimo meutim hrpama medicinskih i kuharskih knjiga i u prosjeku prera no umiremo (ene oko 79, mukarci ve sa 72). A naoj smrti prethodi jadno ivotarenje, doivotno polagano umi ranje uz stalne pratee bolesti s kojima se uglavnom bezu spjeno borimo. To su injenice pred kojima ne moe zatvoriti oi nitko tko se bavi zdravim nainom ivota. Ti si meutim slobodan da se ili da s noem i viljukom zakopati u grob ili da "plee polku na svadbi svoje pra33

unuadi" (dr. Wiili.x) Kasnije e proitati kako je neka danji kirurg za srce dr. WHlix koji je neko teio oko 130 kilograma, danas vitki maratonac koji ivi vegetarijanskim nainom ivota i ak je sudjelovao u najteem ispitu izdrivosti, triatlonskom natjecanju "Ironman" na Havajima.

iskoritava. Ona je zasitna. neotrovna i potpomae proba vu. "

Voe me ne voli
Moralo bi se rei obrnuto: Ti ima neto protiv voa, jer ne potuje vaan pouak: voe uvijek jesti natate, na posve prazan eludac. Svako se spajanje s drugom hra nom pokazuje u naelu tetnim! To je ono to ne shvaaju ni neki "strunjaci" za prehranu voem. Oni i "sveznajui" protivnici voa ine tada bezazleno voe glavnim krivcem za mogue negativne posljedice, a ne drugu hranu odgo vornu za probavne smetnje! Gotovo svi jedu voe kao do datnu hranu. Time ine veliku greku, jer voni eer u spoju s drugom hranom potie snanije vrenje u crijevima. Budui da su probavili organi gotovo svih ljudi prekiscljeni. ne mogu podnijeti ni slabu vonu kiselinu. Sloga savje tujem da se najprije probavni sustav dovede u red s nekoliko posnih dana. Poslije toga bi se trebalo poeti povrem, a lek poslije faze privikavanja posegnuti za voem! Tada se nee dogoditi ba nita. Prirodna e vona kiselina i najkiselijeg voa uvijek postali tijekom probave bazinom. Neugodnosti pri uivanju voa sam si sebi skri vio. Veoma je vano da Te la injenica ne odvrati od Tvoga puta! Ako si kad miljenja da Tvoj prazan eludac nee podnijeti voe. bolje da u to vrijeme odustane od nje ga. Voe koje sadri mnogo vode moe se najbolje uivati ujutro. Do podneva se moe zapravo odrei svakog obro35

Moe li se ivjeti samo od voa?

Dakako da se moe - i to ak dobro! Essie H oni bal l se od 1976. ne prehranjuje niim drugim. D. Carringtonje to pet godina uspjeno iskuavao, pri emu je udvostruio svoju radnu uinkovitost i kvalitetu ivota. Neki je ovjek s Horidc jeo est godina iskljuivo narane. Prof. Jaffa koji radi na kalifomijskom sveuilitu izvijestio je o pokusima sa skupinom Kineza koji su sedam godina dobivali ponueno samo voe. Oni su bili zdraviji i sposobniji za rad nego ikad prije. Njihova su djeca bila osobito snana; trkarala su i igrala se itav dan kao njihovi vrnjaci, ali su za razliku od njih bila potpuno poteena prehlada i drugih bolesti. Prof Jaffa je rekao: "Voe bi se trebalo smatrati najbol jom hranom, a ne samo uobiajenim dodatkom obroku. Samo ono jami zdravlje i vitalnost!" Dr. Victor Pauchet (Pariz 1909.) ustvrdio je: "Voe ne sadri toksine. Ono je lo medij za klice u probavnim orga nima. Voda u vou ia je od najbolje izvorske vode. Glukozu-Jruktozu (iz voa) organizam najbolje prima 34

ka, jer je Tvoja jetra lijekom noi pohranila 2000 kalorija kao glukogen. Tko je uspio nekoliko tjedana izdrati bez doruka, osjeat e se osobito dobro i naposljetku trebati samo jo dva obroka. Mui li Te osjeaj gladi, tada pojedi neto voa, po mogunosti iste vrste. Probavljanje samoga voa dogaa se brzo. Tvoje tijelo dobiva odmah najveu energiju da se moe osloboditi op tereujui!] taloga i naslaga, osobito onih jastuia masti. Svatko tko se pone prehranjivati voem, primijetit e od mah da ee mora na zahod. Uivanje voa bogatog kali jem i magnezijem dovodi do najbreg izluivanja voe, pri emu se na organizam oslobaa jo i tetne obine ku hinjske soli. O natriju smo ovisni, ali o mineralu natrijevom kloridu nismo. Cista je kuhinjska sol opasna. Misli na to da samo voni eer izravno pretvara u energiju; mast. bjelanevina ili drugi ugljikohidrati nisu za to sposobni. Oni moraju biti najprije preraeni u glukozu. Taj postupak stoji opet energije to ide dakako na teret miine i ivane snage. Na ovom bih mjestu elio jo jednom savjetovati: okani se voa ako ga ne moe jesti samo na prazan eludac! Trebao bi osim toga dobro upamtiti sljedea naela za prirodno zdravlje: 1. Odbaci kuhinjski lonac, ne kuhaj! 2. Jedi oko 75 posto sirovog svjeeg voa, ono je naju kusnije. 3. Jedi oko 20 posto svjee salate i povra. 4. Jedi sve nezainjeno, nemijeano i nekuhano. 5. Ostatak od 5 posto moe se sastojati od oraha i sje menki. 36

Pomanjkanje eera u krvi - Glikemijski popis

Dr. David Jenkins sa sveuilita u Torontu sastavio je 1981. godine tablicu brzine kojom pojedine prehrambene namirnice dospiju u krv. Ja sam se time bavio ve u svojoj anti-kuharici. Budui da dotada nisam u njemakoj litera turi uspio pronai nita o tom popisu, elio bih ovdje jo jednom ponoviti bitne toke. Dr. Jenkins uzima kao osnovu vrijednost 100. Sto niom ispadne vrijednost, to je bolji re zultat, jer znai da se inzulin sporije raspodjeljuje. Evo ne koliko brojki: glukoza 100, pelinji med 87, voni eer 20, narane 40, jabuke 39, banane 62, peeni krumpiri 98, kuhani krumpiri 70, sirova mrkva 31, kuhana mrkva 36, kruh od cjelovitog zrna 72, bijeli kruh 69, kukuruz 59, zo beno brano 49, ria 70, orasi 13, bijeli eer 59, graak 39, mlijeko 34, soja (u zrnu) 13. Pri tome se dakle opaaju vi soke vrijednosti kruha, dok je voe, poput jabuke i narane, na donjem kraju skale. Osobito upada u oi niska vrijed nost prirodnog eera (20). Zato mogu dijabetiari veoma dobro podnijeti sirovo voe, a da ne poraste naglo razina eera i tada se mora sniavati inzulinom. Cisti eer protiv kojega se svi borimo zauzima otprilike isto mjesto kao sve \ iste itarica. Iznenaujue je velika brojka krumpira. Dr. Walker ima dakle pravo kad tvrdi da obilni obrok krumpira izaziva jednake srane smetnje kao itarice: visoki krvni tlak i ubrzani rad srca. Orasima i mahunarkama daje veoma niski broj njihov visoki sadraj masti. to se dalje moe utvrditi? S pelinjim medom - to ga strunjaci toliko mnogo hvale - stoje stvari jo mnogo gore

nego s bijelim eerom. Primijetio sam da pobornici preh rane itaricama rado jedu integralno pecivo premazano de belim slojem maslaca i meda. Samo maslac moe neznatno usporili brzo primanje u organizam odnosno u krv. A to plinski obraene itarice skupa s maslima - ubrzavaju na stanak veoma uestale bolesti dananjeg ovjeka: ovapnjenja. Na ovom bih mjestu elio jo jednom citirati dr. Walkera: "Visok : nizak krvni tlak nisu nita druga nego rezultat prekomjernog uivanja ugljikohidrata s mnogo kroba! Oni stvaraju ugljinu kiselinu koja omela mirnu i ritminu funkciju krvi i srca!" Taj sam pouni zakljuak uzeo iz njegove knjige "Auch Sie konnenj linger vverden!" Vana pouka koja se moe iz toga izvui: previsok krvni tlak usko je povezan s visokim vrijednostima ma snoa u krvi. Ali to je samo simptom, a ne uzrok te bolesti. To sam uvijek iznova iskuao. Poslije uzimanja nekoliko kiika kruha ustanovio sam trenutno povienje krvnog tla ka. Bez obzira na to pali li od previsokog ili preniskog krvnog tlaka - nije Ti na raspolaganju nijedna jednostavni ja, nekodljivija protumjera. Pretvori prijesnim voem i povrem svoju ljepljivu medenu krv u tekui vitalni ivotni sok! Time nee samo izbjei sve vei rizik od eerne bo lesti, ve e silno poveati svoju ivanu snagu i energiju. eli li se uistinu doivotno muiti lijekovima za razrjeivanje krvi i na taj nain moda otetiti i naposljetku unititi jetru? eli li mune injekcije inzulina? Nadam si da Ti je jasno kako eerna bolesl udvostruuje rizik od ovapnjenja, oslabljuje vid i sluh i uzrokuje ukoene i bolne udove. Tijekom faze prijelaza na prijesnu, svjeu hranu moe se krvni tlak jo neznatno povisiti. Razlog za loje trenutno 38

omekavanje i topljenje naslaga, to ih tada Tvoje tijelo brzo odstranjuje i/ krvi. Taj proces zahtijeva lagano povi en, ali nekodljivi krvni tlak, kao pri naprezanjima kojima je svrha odranje i poticanje zdravija. Naruavanje Tvoga zdravlja kuhanim i peenim proiz vodima od krumpira koji sadre mnogo kroba stavio sam svjesno na poetak svojih objanjenja o ovoj temi, jer su posljedine bolesti veinom povezane s tim zlom! Za mene je to teina tema. Takve tegobe uine ljude prerano stari ma, umornima i mrzovoljnima. Dananji moderni ovjek pod stalnim stresom treba ve im se probudi poticaj u obliku kave i cigareta. Ja naprotiv ne trebam takav "do ping", a ipak mogu esto ve od etiri sata potpuno budno i bistro sabrati svoje misli.

Pomanjkanje eera u krvi

Pokazuje se u 90 posto sluajeva kao: nervoza iscrpljenost - smetenost - vrtoglavica - drhtanje - nesvje stica/slabost - depresija - glavobolja - osjetljivost na buku. U 60 do 80 posto sluajeva kao: nesanica - bojaljivost - zaboravnost - pospanost - probavne tegobe - ubrzan puis - boli u miiima - osjeaj gluhoe - neodlunost svrbe vjea U 40 do 60 posto sluajeva kao: duhovna smuenost trzanje tijela - seksualno neraspoloenje - nedrutveno po naanje - alergije - astme - loa koncentracija - grevi u nogama
39

U ostalim sluajevima kao: velika glad - srane neu roze - trzanje miia - impotencija - mucanje - none more - alkoholizam - suha koa - zijevanje - fobije - po remeaji titnjae - osipi na koi. Ako se u nekom od gore nabrojenih sluajeva ne uspo stavi opet ravnotea inzulin - eer dotokom novog eera, tada tijelo izluuje hormone koji aktiviraju zalihe glukoze i time ih oslabljuju. To neprirodno gore-dolje i stalno opte reenje nadbubrene lijezde dovodi dotinog ovjeka u bolesna stanja to sam ih prije naveo. Pri gornjoj e listi si gurno prepoznati neke simptome koji se odnose na Tebe. Tragino je da rijetko koji lijenik ispravno tumai te zna kove i na njih reagira na primjereni nain. Ne daj si dakle prepisati tablete za ivce, ve odmah zamijeni masne krobne proizvode svjeim prijesnim voem i povrem. Vidjet e da e veoma brzo nestati itav niz zabrinjava juih simptoma. askanje uz kavicu i kola otrov su za srce i krvo tok. Troenje kruha i kolaa povezano je s opasnou poste peno nastajue ukoenosti. Zato se ljudi koji se hrane pe karskim proizvodima kreu jo manje nego uobiajeno i putaju da im miii sve vie krljaju. Neke bismo pre hrambene nerazumnosti mogli izgladiti kad bismo se vie kretali. O velikom problemu pretilosti kao popratnoj pojavi naeg blagostanja bit e meutim rijei kasnije. Sto tada jo uope moemo jesti? Odgovor je jednosta van: sve to Ti nekuhano, nemijeano i nezainjeno ide naj bolje u tek! Opisat u Ti na Wandmakerov dan. Ujutro i naveer jedemo samo voe. Svatko uzme to mu trenutno najvie odgovara jesti. Zahvaljujui obilju vi
lo

tamina i minerala, te visokom udjelu lakoprobavljivog vonog eera opskrbljuje voe odmah Tvojih 75 milijardi stanica ivotnom snagom. Oko podneva dolaze na stol sa late, uvijek u usko ogranienom izboru. Budui da povre (za mene drugi izbor u prehrani) nije po pravilu tako uku sno, taj se obrok dopunjuje i oplemenjuje umakom od avo kada (od avokada nainiti kau i malo je razrijediti limunovim sokom). Veoma esto posegnemo i u podne za voem, tako da tada nastane posve voni dan. Treba li sada jo recepte? Ne, sada zna sve o prehrani. Daj mati na volju. A mogu se nabaviti i knjige dobrih recepata s prijesnim voem i povrem. eli li jo uvijek radije stajati uz tednjak - samo izvoli, rasipaj svoje vrijeme na "ukusna" jela. Ja osobno zagovaram jednostavnost u sva kom pogledu. Zapamti: velika je raznolikost u prehrani poetak prodrljivosti! Rastereti svoj probavni sustav, uvedi po sve vone dane. Mi uivamo osobito ljeti i po nekoliko tje dana iskljuivo sezonsko voe, kao na primjer jagode, trenje i nektarine. Po obroku bi to trebala meutim biti samo jedna vrsta koja dovodi do brzog zasienja. Ukusne, zrele banane uvijek su na raspolaganju. I banana sadri sve hranjive tvari. ovjek se osjea osobito lagano i vitalno i istodobno se raduje svom tijelu osloboenom svih tetnih tvari. To je dobro osjeanje i s medicinskog gledita pove zano s ugodnim popratnim uinkom: Tvoje tijelo stvara vie endorfina. Kad sam poeo pisati ovu knjigu, ve sam se pet tjedana prehranjivao iskljuivo voem! Tako je dak le jednostavna proizvodnja korisne tvari kojoj se pripisuje i ublaavajue djelovanje pri boli.
II

Prijelazna hrana
Taj jc pojam omiljeni izgovor onih takozvanih pristaa iskljuive prehrane sirovim voem i povrem. Oni obja njavaju kako je njihov cilj isto tako svjee prijesno voe i povre; ali naposljetku ostanu samo pri toj nakani! Ne daj se zbuniti samim brbljarijama tih slahiea! Ako ima vrstu volju, ne bi Ti smio biti teak prijelaz na tu tako vrijednu hranu. Nekoliko dana posti, kako bi se Tvoje tijelo moglo oslobodili ostataka mrtve hrane. Zatim poni s jednostavnim obrocima voa ili povra. Budui da malo ljudi uspije uiniti takav "skok u hladnu vodu", nudim Ti i sljedei prijelaz: najprije mjesec dana jedi umjesto uobiajenog doruka samo voe bogato vo dom. Ostale obroke uzimaj jo dalje onako kao do sada. Sljedeeg mjeseca zamijeni i veeru voem, a tek u treem mjesecu jedi umjesto dotadanjeg ruka samo salate i svjee povre. Veiiku e Ti korist donijeti ve samo doruak od voa s mnogo vode umjesto kruha ili miisla. Bude li Ti na poetku nedostajalo neto toplo, moe voe lagano pirjali. Do oko 45 stupnjeva celzija jo ne pro padaju vitamini i minerali. Na taj se nain moe voe i povre zagrijati i zimi ili za hladnih jesenskih dana. Prva bi Tvoja pobjeda nad tetnim navikama trebao dakle biti doruak koji se sastoji samo od voa. Takav e Ti nain prehrane brzo ui u krv. Bude li jednom kasnije opet dobio elju za pecivom, marmeladom, medom i sirom, nee Ti vie ii u tek. "Tko jede iskljuivo voe i pritom ostane zdrav, laj je zdrav. Tko podnosi mrtvu mijeanu hranu, taj je bolestan. Sto zdraviji, to bre bolestan. Djeca su zdra vija, jer bre reagiraju." ("News Letter")

Ti zahvaljuje svoje ukoene kosti i ostale "sitne problemie" kreacijama iz kuhinjskog lonca i tave. Jela boga ta bjelanevinama i kostobolja idu ruku pod ruku. Dobra, crvena, ista krv ne moe se stvarati iz kemijskog kruha, masnih umaka, mesa koje uzrokuje reumu, juha koje ne daju ivotnu snagu i kave koja razdrauje ivce. Najvie to moe nastati iz takvih "prehrambenih namirnica" je plava, anemina, masna tekuina nalik na kalian, ljepljivi bukuri slian medu. Tvoje srce pumpa krv u arterije po put vodopada. Kako to moe funkcionirati s gore opisanim ljepljivim "ivotnim sokom"? Tijekom prijelazne faze preporuujem ee, male obroke voa. Ne bi trebao gladovati ili moda izostaviti koji obrokjer e radi toga trpjeti Tvoj organizam. Pri preh rani svjeim, prijesnim voem i povrem ne broje se kalo rije. Brojne su "bezvone" kure mravljenja jednostavno besmislene. Poslije zavretka takve dijete automatski se opet udeblja i jo nadmai svoju teinu prije dijete. Na taj se nain onom prije spomenutom kolebanju eera u krvi pridruuje jo i ove promjene teine. itav se nain ivota mora zauvijek promijeniti. Debeli ljudi esto malo jedu, a to je malo jo i pogreno! Kasnije e poveati razmake izmeu obroka i ozdraviti, moi e doekati onu poticajnu glad. 43

42

"ak strunjaci :.a prehranu voem i pobornici prijesne hrane sumnjaju da dananji izrode ni ovjek moe ivjeti kao u raju. Ali osobito je ometaj ue nedostatno znanje o tome to se dogaa u tijelu kad se jede voe. posti ili preh ranjuje takvom hranom koja ne stvara sluz u organizmu. To je bio i jest "kamen spoticanja" pri upuivanju u lijeenje bez lijekova. Nikada ne bi trebalo sumnjali u to da samo voe, ak samo jedna vrsta, ne samo da lijei ljudsko tijelo, ve da savreno hrani i iskljuuje bolesti. Prije prijelaza na istu prehranu voem trebalo bi temeljito proistiti svo je tijelo" (prof. Arnold Eh ret) Nijemac Arnold Ehret bio je stopostotni zagovornik prehrane voem. Njime je pobijedio svoju dugogodinju teku bolest bubrega koji nisu mogla izlijeiti 24 lijenika. Naprotiv: oni su ga, kao to je tada bilo uobiajeno, od vraali od troenja voa. Ehret je u Njemakoj i vicarskoj poslao poznat kat) uitelj posta. Ve je 1909. godine postio 49 dana u neprekidno otvorenom kolnskom panoptikumu pod nadzorom vlasti i pred oima publike pozvane putem liska. U tu se svrhu dao zatvoriti u staklenu spremnicu, opskrbljen sa 125 litara vode za pie i pranje. Ne daj se zbuniti popratnim pojavama uskraivanja. Ovisno o stanju zatrovanosti, lo znai o koliini nagomila nog otpada u Tvom tijelu, moral e nekoliko dana trpjeli nelagodnosti u vezi s jakim izluevinama. To je prirodna popratna pojava, znak za to daje sada Tvoja snaga samolijeenja napokon preuzela komandu i time poinje u Tebe istiti. Ve je poela neizbjena, ali nuna kriza lijeenja! To je lijeenje pri kojemu Tvoje tijelo posve automatski i bez lijekova poinje samoienje! A to lijeenje, najbolje i najjeftinije to postoji, moe uvijek provodili kod kue.
II

Trebalo bi prihvatiti i povremene nelagodnosti povezane s njim. One su dokaz za to da Tvoje tijelo jo reagira. Veina ljudi shvaa te popratne pojave uskraivanja na alost kao bolest i vraa se starim ovisnostima. Tako se tetne tvari koje su ve u procesu rastvaranja poinju iznova taloili. Opet se osjea dobro, ali loje stanje lano i varavo i protiv njega se teko boriti. Time si iz akutnog poluzdravlja pre ao u kronino. Samo put natrag dakle vraanje akutnim iako privremeno neugodnim stanjima, moe donijeti iz ljeenje (dr. Reckeweg). Sada ve zna vie o uklanjanju tetnih tvari iz tijela. Postoji li uope tetni otpad u tijelu koji se moe vidjeti tek pri njegovom uklanjanju? Amebe na primjer ako ne budu pojedene, ive vjeno, jer ta jednostanina iva bia mogu potpuno uklanjati svoj otpad. To pri sloenom funkcioni ranju naega organizma nije mogue. On mora izluiti ot padni materijal izmjene tvari i unesene otrove svake vrste koji dakako nisu hranjive tvari. To je jednostavna defini cija za, svaku bolest. Dijagnoza neke bolesti nije nita drugo nego lokalizacija onoga mjesta na kojemu se Tvoje tijelo bori protiv nakupljenog otrova i eli ga se rijeiti. Na taj se dio usredotouje tijelo svojoj prirodnoj sposobnosti. Da su se u tijelu nakupile otpadne tvari i otrovi primije tit e po tome da neto nije u redu, po loem osjeanju za koje tako rado ini odgovornima nedune vremenske pri like. Te prve upozoravajue znakove pokuava priguiti stimulansima poput kave, aja, kakaa, rakije, nikotina ili i malim, bijelim ili arenim tabletama. Time ve ometa na pore Tvoga tijela da Te odri zdravim. Lijenik i mislilac prof, Hackethal opisuje u svojoj knji zi "Der Meineid des Hippokrates" od 309. strane na slje45

dei nain nakupljeni otpad koji eli napustili njegovo tijelo: " "ovjek oboli gotovo samo ako je pritajeno bole stan, ako se u njegovoj nutrini nakupilo toliko mnogo tetnih tvari..." Sto su drugo letne tvari nego "smee", kako ja nazivam te nakupine? On ak hvali gnoj kao ljeko viti gnoj. Jo drastinije: "Svaka je ljekovita upala usko povezana s postupkom ienja radi odstranjivan/a rue vina nastalih na bojnom polju... " I dalje: "Unatrag deset dana opet isto kiem, mrcam, pljujem i kaljem sluz i vodu. " 0 loj mobilizaciji tetnih nakupina pouava preko 170 godina Natiirliche Gesundheitslehre ( NG. prirodno uenje o zdravlju ). /lackenthal je to najzad shvatio, psiho log Pudel iz Njemakog drutva za prehranu (Deutsche Gesellschaf't fiir Ernahrung) jo nije. Nisam siguran je li sam I lackenthal doao do spoznaje da su itarice koje stva raju sluz glavni uzrok toga nakupljanja tetnih tvari. On preporuuje naime u svom klinikom programu kuhanu hranu. Sve mora biti posoljeno, zaeereno, zamaeno i zainjeno. Pri takvoj mjeavini svega i svaega ne dolazi vie u obzir prirodni izbor osjetilom okusa. Osjetilni se ivci okusa oslabljuju, umrtvljuju tom mrtvom hranom. Oni se opet probude tek nakon dulje prehrane svjeom, prirodnom, nekuhanom hranom. Evo neto o glavnom problemu: Stavi kuhani krumpir u zemlju da proklija. Time si ve uao u trag zravsi venom problemu br. I. ivost hrane mora biti na prvom mjestu svih promiljanja o pravilnoj prehrani. Mrtva ili iva.' Ljudski ivot ne bi bio mogu bez ive hrane. Mrtva hrana stvara bolesne ljude. Na je Stvoritelj opremio nae tijelo takvom otpornou da moe dugo vrijeme podnositi grube povrede zdravlja. Mi ne znamo na alost potovati nje

govo najvanije naelo: uzimaj hranu onakvu kakvu ju je priroda stvorila. Ubudue gledaj samo sunane zra ke kao svoj prirodni kuhinjski lonac. Znanac iz moga susjedstva objanjava ivost ovako: "Zdravo je sve to ide u tek!" To je miljenje glupost - tako se mogu smatrati zdravima i slani, zainjeni komadi mesa u raspadanju. Smatra li to pretjeranim? Biftek je mekan samo zato stoje nekoliko tjedana bio pod djelovanjem bak terija gnjiljenja. "Prehrambena namirnica" meso uzrokuje pri probavnom procesu velike gubitke energije. Ali - svaka kuhana hrana uzrokuje bolesti, osobito ve spomenuta ugIjikohidratna hrana za tov, ije su posljedice eerna bolest i ovisnost o alkoholu. Mi ljudi samo umiljamo da zauzi mamo posebno mjesto medu ivim biima. Svaka se ivo tinja u prirodi prehranjuje - ak i usred zime - sirovom hranom primjerenom njezinoj vrsti. ezne li srna za toplim zimskim obrokom? Jesi lije ikada vidio prehlaenu? Vre menske prilike nude nama ljudima uvijek dovoljno materi jala za sjajne izgovore! Prehladu i reumu si pribavi veoma raznolikom i obilnom prehranom. Nijedan stvor na zemlji ne unitava za njega predvienu hranu kuhanjem i peen jem, ne pije mlijeko poslije odvikavanja od sisanja majinog mlijeka, i ne troi lijekove za ublaavanje boli i za smirenje ivaca. Samo je ovjek sebi stvorio te loe na vike. eli li sudili po okusu, mirisu i izgledu, tada to vai samo pri prijesnoj, svjeoj hrani, a ne onoj beivotnoj, mi jeanoj. Ve tih nekoliko reenica objanjavaju dilemu nae znanosti o ljudskoj prehrani koja je proizvela brda medi cinskih knjiga i onih o svim moguim dijetama. Poslije upropatavanju vlastitog zdravlja oekuje ovjek u svojoj 47

dilemi neku pomo - od neba ili "polubogova u bijelom". On je zaboravio ili se odviknuo sam sebe lijeiti, nai put natrag do ivota u svijesti o vlastitom zdravlju i kako ga odrati. Tu nemoj vjerovati u udo. Ni Tvoja vjera ni dru gaije praktike, poput meditacije ili joge, nee Ti biti od pomoi kad se radi o tome da se Tvoje tijelo opskrbi po trebnim hranjivim tvarima, vitaminima i mineralima. Oni jednostavno moraju ui kroz Tvoja usta. Kae se dodue da vjera brda pomie, ali ta snaga ostaje neuinkovitom ako se ne eli pokoravati Stvoritelju svega ivota i zanemaruje svoje tijelo. Od kolskog medicinara ne moemo na alost oekivati da nas naui neto o prirodnom nainu ivljenja, jer tije kom svog studija nije doao u doticaj s tom tematikom. Na sveuilitima se svi bave samo bolestima. Tako on ivi po jednakim loim navikama kao svi mi i umire od istih bole sti. No sve vei broj lijenika, osobito onih mladih, gleda tijelo kao cjelokupni organizam i tei za cjelovitim lijeen jem. Bolesnik se ne moe promatrati kao sat kome se pri kvaru samo promijeni kotai. Pri svakoj je bolesti uvijek njome pogoen itav organizam. To primjeuje na primjer i pri bezazlenoj gripo/noj infekciji - osjea se loe u itavom tijelu. Bakterije ne prodiru u tijelo. One ve postoje u svakom organizmu. Autoine Bechamp je bio otac bakterioloke znanosti, ne Pasteur. Od Pasteura gledaju medicinari i lai ci mikrobe, bakterije i viruse kao glavne neprijatelje nae ga ivota, koji se moraju unitavati otrovima. Pritom se injenica da ti otrovi unitavaju i nae jo zdrave stanice prikazuje manje loom nego to jest. Bakterije pripadaju ivotu, bez njih ne bismo mogli ivjeti. No svojom ih 48

mrtvom otpadnom hranom pozivamo na milijunstruko raz mnoavanje, pri emu su njihove izluine osobito opasne. Bakterije i virusi su tamanitelji strvina i time nai najbolji pomagai, jer sudjeluju u odstranjivanju otpada u tijelu to smo ga sami proizveli. Bez njih bismo brzo zavrili na groblju. Ubaci jedan voni dan i nestat e svi suvini mik robi u Tvom probavnom sustavu. Zato? Jer vie nemaju Otpada za deranje. Pasteur je na samrtnoj postelji jo ispravio sebe, objasnivi da tek okueno tlo, dakle tijelo stvara bazu za rast bakterija. Njegov je nauk bio dakle sa svim pogrean. No po njemu se unato tome orijentiraju gotovo svi ljeitelji. Danas mora mlijeko biti po zakonu pasterizirano, ho mogenizirano i sterilizirano. Svjee mlijeko i njegovi pro izvodi bili su dakle isto lako degenerirani u otpad. Robert Koch, glasoviti bakteriolog i dobitnik Nobelove nagrade, bio je pronalaza bakterije tuberkuloze, Kochovog bacila. On je pokusom na vlastitom tijelu uspio dokazati da nije bacil veliki neprijatelj i time uzronik tuberkuloze, ve je to bolesno tijelo. Jesu li medicinari iskoristili tu spoznaju? Ni na koji nain! Oni se jo uvijek u prvom redu bore protiv bakterija, virusa, mikroba (gljivica) i slinoga, [zvuimo osobno iz toga pouku. Oslobodi svoje tijelo smea to ga vole bakterije, tada ih se vie nee morati bojati. Gamad se naseljava na otpadu! "Ne bi trebalo aliti ovjeka koji je navukao bakterije, ve bakterije to ih je ovjek navukao!" (dr. Lewis Tho mas). Tu su dakle rtva bakterije, jer moraju odvui nagomilani ljudski otpad.
49

Biljna je prijesna hrana temelj za prehranu, ienje i samoizlijeenje ljudskog tijela. Bez biljaka nema ivota na zemlji. Ve spomenuti prof. Roberts nije jo nikada na sto lu za obdukciju vidio pravog vegetarijanca s koronarnom sklerozom. Trebala bi se naglasiti rije pravi, jer vegetari janci koji se prehranjuju mrtvom krobnom i mlijenom hranom ponekad su prijemljiviji za bolesti od onih koji jedu mijeanu hranu. Oni ne bi zapravo smjeli sebe naziva li vegetarijancima, jer se u svojoj prehrani klone samo mesa. Sada ima mogunost uvrstiti svoje znanje pomou 105 "Studienbriefe"to ih je izdao T. C. Fry. a dostupna su i na njemakom jeziku. T. C. Fr\\ koga osobno poznajem, uvjereni je potroa prirodne, svjee hrane koji se 97% po sto prehranjuje voem, a samo VA povrem. Taj ezdeselosinogoinjak prakticira taj nain ivota ve 25 godina. Travu, lie i povre smatra Fry hranom koja bi trebala bili preputena samo etveronocima, kao to su goveda sa svojim hrapavim jezikom. On takvo zelenje jednostavno naziva slamom. Ovdje bih elio saeto izloiti njegovo kratko izvjee o pravoj prirodnoj hrani: mi ljudi ne moemo na alost potpuno izvui hranjive tvari iz stablji ka, kora i listova, jer nismo opskrbljeni odgovarajuim en zimima, kao to je celula/.a. Kad bi se ovjek neko vrijeme prehranjivao iskljuivo tom zelenom hranom, posljedica toga bile bi velika slabost i mravost. Govedima i drugim etveronocima iji je organizam najpodobniji za biljnu hranu bavit u se na drugom mjestu.

Fryjeva znanost o prehrani ukratko

"Prehranu moemo jednostavno oznaiti kao proces koji opskrbljuje na organizam potrebnim hranjivim tvari ma. Ako govorimo o prehrani peradi, konja, pela, pasa itd., svi mi znamo da te ivotinje trebaju hranjive tvari spe cifine :<i SVOJU vrstu. Znanost o prehrani poinje i zav rava u svakom sluaju utvrivanjem bitnih obiljeja prehrane pojedinog ivog hica. Sve se druge injenice tre baju podrediti loj sredinjoj temi. Uzmimo konja kao primjer. On se od roenja do prvog zalogaja trave prehranjuje iskljuivo majinim mlijekom. Od dobi do oko 30 godina moe ivjeti samo od trave. drijebe postaje snanom ivotinjom od jedne jedine vrste hra ne, naime samo od trave {ukljuujui sjenici. eli li dakle znati neto o hrani konja, tada bi se prvo trebao upoznati s njihovim prehrambenim navikama. Sve je ostalo manje vano. Biokemija i fiziologija konjske hrane zasnivaju se na toj presudnoj injenici. Isto takvo promiljanje vrijedi i za ljude. Prvo je i naj vanije u znanosti o prehrani ljudi utvrivanje karaktera prehrane. Fiziolozi, antropolozi i biolozi svijeta posljed njih 200 godina pribavili su neoboriv dokaz da su ljudi po svemu bili i jesu voojedi. Tako znanost o ljudskoj prehrani poinje i zavrava tom vanom injenicom. Sve je drugo sporedno, vie dopunjujue injenice. Mislimo dakako o istraivaima koji vjeruju da znaju neto o prehrani, ali su zapravo beznadno zabludjeli. Njihove velike zablude, to ih oni k tome nazivaju "znanou", n/ trebamo u pojedino51

50

sli analizirati. Vidimo posljedice: zapadni su narodi najbolesniji narodi na zemlji. Postoji estetski test koji stabilizira vrstu ljudske prehra ne vie od svega drugog: Tvoja vlastita sklonost. Zamisli ivot bez vatre i kuhinjskih lonaca, kao to su davno ivjeli nai preci. Ti bi trebao uzimati svoju hranu onako kako Ti je nudi majka priroda. Zamisli obilje hrane oko sebe. Bi li pokuao posegnuti z.a kuniem kao svojom hranom, ubiti ga, zdrobili njegovu glavu u svojim ustima i sirovog ga po jesti s krvi, kostima, mesom i iznutricama, kao to to ine grabeljive ivotinje? Mislim da ta slika ne bi bila za tvoje oko privlana kao hrana. Ne bi stvarala ugodan miris koji Te poziva na uivanje. Bi li moda lizao prste poslije toga? Bi li Ti brao travke i vakao ih kao svoju hranu? Oaravaju li one Tvoje oi, djeluju li poticajno na Tvoje osjetilo okusa? Moe li Ti tako neto ii u tek? Promatraj tako sve vrste hrane, kao to su kukci, itarice , sjemenje, klice, povre, voe itd. Pri svim tim vrstama hranepreostaje samo jedna koja e zadovoljiti Tvoje estetske osjeaje, koja 1. moe svojom ljepotom oparati Tvoje oko, 2. svojini miomirisom us hititi Tvoje osjetilo mirisa, 3. svojim Ti okusom donijeti pravi uitak. Kladim se da e svaki dan radije jesti lubenicu nego si sati kravlju sisu. Kladim se da bi radije pojeo malo groa nego hrpu sjemenaka. Proriem Ti da e banani dati pred nost pred mrtvom kokoi. Uvjeren sam da e uz. krasnu, zrelu breskvu zaboravili skakavce i svakojake insekte!"

Toliko o T.CFryju. Trebali bismo ponovili: znanost o ljudskoj prehrani poinje i zavrava utvrivanjem ljudskog dijetetskog karaktera. Ljudi su po svemu stvoreni da iskljuivo jedu voe! To je osnovna injenica. Sve su drugo sporedni detalji ili u sluaju onoga to se danas naziva zna nou o prehrani, izoblienje te znanosti. Ljudi posjeduju posve osobitu fiziologiju koja upuuje na iskljuivu preh ranu voem. Svaka je druga hrana mnogo tee probavljiva. injenica da polovina svih obroka zavrava umjerenim ili tekim probavnim smetnjama oit je dokaz neprobavljivosti pojedenih tvari. Mi ljudi nismo dakle nikako mesoderi, kukeoderi, biljoderi, itoderi ili svederi! Na toj se kratkoj definiciji cjelokupnog nauka o ljud skoj prehrani temelje i moje knjige. Fry dobro kae: sve je ostalo sporedno. Slubena znanost o prehrani u nas nije nita drugo nego prazno brbljanje. Nita osim gomilanja krivih informacija i propagandnih floskula, na koje svi mi vie ili manje nasjednemo. No ta se strategija financira s mnogo kapitala. A novac vlada svijetom! alosna poslje dica tih loih poslova?

Nijemci - narod bolesnih

430 milijardi DM bilo je 1993. izdano u Njemakoj za lano zdravlje, gotovo kao ukupni savezni budet. 1996. dospjet emo do 500 milijardi. Jesmo li parolama Nje53

makog drutva za prehranu ili rasputenog Saveznog ure da za zdravlje postali zdravijima'.' Ne. naprotiv - mnogo neotpornijima. 90% starijih ljudi uzima triput dnevno svo je propisane tablete poznatih jakih nepoeljnih nuspojava, te si na taj nain priskrbljuju druge bolesti, za koje moraju podnositi jo i dodatne tablete. Bolniee su prepune, jer su njihovi kreveti stalno zauzeti s prosjeno 500.000 pacije nata. Vie od dvanaest milijuna ljudi mora se godinje dati stacionarno lijeiti. Oko deset milijuna ljudi ne mogu zbog naruenog zdravlja potpuno obavljati uobiajene poslove. Oko deset milijuna boluje ih od reume i previsokog krvnog tlaka. Daljnjih pet do deset milijuna boluje ih od psihikih poremeaja {Izvor: dr. med. Uwe Heyll, " Risikofaktor Medizin". Ullste'm). To je samo nekoliko brojanih primjera. Kad bi se ljudima oduzele tablete i kad bi morali ivjeti bez log otrova kao ptice u otvorenoj prirodi, posljedica bi bila veoma brzo masovno umiranje. elim jo jednom po noviti: krajem Drugog svjetskog rata, razdoblja niskokalo rine prehrane, gotovo nije bilo infarkta u Njemakoj. Svi su bili vitki i pokretljivi. Prosjena je razina kolesterina iz nosila samo 140 miligrama na decilitar (mg/dl). Danas su mnogi ljudi debeli i bolesni i ovisni o lijekovima koji ih ne mogu izlijeiti, ve samo ublaavaju simptome - dok te sljedei poziv Tvoga tijela na uzbunu opet ne upozori da ne pretjeruje i ne bude lakouman. Prima li uistinu k srcu to upozorenje? Ne, Ti eli brzodjelujuu tabletu i dalje tako jadno ivjeti! Nikakva pilula ne moe ukloniti pravi uzrok. Tvoj pogreni nain ivota! U poslovnom ivotu uimo da su neuspjesi samo posljedica pogrenih odluka. Bolest je gomilanje svakodnevnih promaaja pri prehrani mrtvim lanim hranjivim tvarima i premalo kretanja! 54

Navodno zdravlje Nijemaca velika je izmiljotina. Po stoji li uope netko tko je potpuno zdrav? Svatko ima neke svoje zdravstvene smetnje!

Lijei li lijenik ili Tvoje tijelo?

Prije spomenuti dr. Heyll zakljuuje u svojoj knjizi "da se metodama prirodoznanstvene medicine moe tek mali postotak prevladavajuih bolesti i psihikih poremeaja stvarno poboljati ili ak izlijeiti." Tu smo dakle: jedino je samo ljudsko tijelo kadro lijeiti, a ne lijenik, kamoli lijek. Pritom mi sami oekujemo u bezizlaznim situacijama jo medicinsku njegu i lijeenje. Mladi je lijenik bio na sveuilitu uveden u ve uhodani znanstveni rad. Sada se on mora u sluaju potrebe odluiti za terapijske mjere koje su veoma daleko od svega to je nauio. Iz svega bismo toga trebali izvui zakljuak da postoji samo jedno pravo orue lijeenja: Tvoje tijelo. Pomozimo mu time da u sluajevima bolesti nita ne jedemo, ve samo mirujemo i pijemo vodu. Javi li se velika glad, trebale bi Tvoje jedine hranjive tvari potjecati iz n e k u h a n e , nemijeane i nezainjene hrane! "Moemo li bolesti sprijeiti?", to je pitanje bilo po stavljeno na simpoziju za preventivnu medicinu 1977. u Isnv/it. Potencijalni pacijent? - Ne, jer bi to zahtijevalo odricanje i neugodnosti. Pacijenti su osim toga osigurani i eljeli bi izvui ono to su morali stavili u obvezama bole sniku blagajnu. - Lijenici? Ne, jer se klijent ne bi tada osjeao dobro podvorenim!" 55

Dva desetljea kasnije ne samo da se nita nije promije nilo - postalo je jo gore. Ako lijenik ne da odmah pacijen tima bolovanje ili se ustee propisati eljeni lijek, ostaje bez svojih "muterija". Bolnice se poput hotela ocjenjuju po prednostima i nedostacima. Budui da smo upravo govorili o konju i o njegovoj hra ni travi - evo u vezi s tim izvjea jednog lijenika. Dr. Julicn P. Thomas patio je ve u dobi od 30 godina od stalnih eluanih tegoba, morao se odrei rada u svojoj ordinaciji i vie nije imao novca. Jednoga je dana potiten promatrao svoga konja kako jede travu koja mu je oito veoma prijala. Odjednom mu je sinula spoznaja! Taj je lijenik ubudue jeo iskljuivo prijesnu hranu, uglavnom povre i voe, i u tri tjedna ozdravio. 0 njemu sam opirno izvijestio u svo joj knjizi "Willsi Du gesund se in? Vergiss clen Kochtopf!" Zato nita ne nauimo iz lako jednostavne istine? Zato to je na dananji ivot podloan diktatu povrnih uitaka i ovisnosti. U nas je isto tako bilo nastojanja u pravcu prirodnog naina ivota, ali ona su na poetku dovela samo do izvje snog sektatva. Imena kao Kneipp, Priessnitz, Schrolh. Felke, Bircher-Benner, Kollalh, Waeiiand donijela su znat ni napredak, ali njihova su se saznanja pokazala samo kao djelomini putovi pravom zdravlju! Dananji su zagovor nici prirodne prehrane isto tako ostali na poecima, jer nji hovim receptima jo uvijek vladaju kuhinjski lonac, te kuhane i peene itarice. Prof. dr. med. Hans Eppinger, ravnatelj 1. sveuiline klinike u Beu. i dr med. Hans-Kaunilz biljeili su u godi nama 1936. do 1938. vane terapeutske uspjehe s njiho vom terapijom svjeim ivenim namirnicama-ponajprije 56

prijesnim voem i povrem, koja im je k lome donijela dra gocjena iskustva. Spoznali su daje za naslanak bolesti i oz dravljenje jo presuduiji od eluca i crijeva odnos izmjene izmeu kapilare i stanice. A tu izmjenu najbolje omo guuje ista, svjea, prijesna hrana. Samo se tako moe odrali potrebni mikroelektrini napon (Izvor: dr. Bircher. "Geheimarchiv der Lmdhrungslehre"). Sto uje danas, poslije 50 godina, o tim spoznajama? Nita, sve se pomno dri pod kljuem. Kad bi li rezultati bili uistinu provedeni u praksu morali bi ispraznili lijenike ekaonice i bolnice! Kasnije u se jo jednom vratiti na tu kapilarnu izmjenu. Dr. Ralph Bircher bio je veliki sin glasovitog Maximiliana Bircher - Bennera. Godinama sam itao njegov mje senik "Wendepunkt". Dr. Bircher. koji je umro s 90 godina, objavio je devet knjiga kao "Edition-Wendepunkt" s vanim prilozima "Wendepunkt"-ere (ere "Preokreta"). Toj neiscrpnoj riznici zahvaljujemo jo danas vaee, ne pobitne istine. "Sve je mudro ve bilo miljeno. To se samo mora pokuati jo jednom misliti !" moe se rei s Goetheom kad se itaju mjesenici "Wendepunkt". 1. kolovoza 1995. gledao sam na ARD-u reprizu filma llorsla Sterna o uzgoju ivotinja i trgovini njima, koji je bio proizveden ve prije 22 godine. Tko gaje vidio mora se kao ovjek stidjeti na kakav se okrutan nain postupa sa ivotinjama. Stern je u vezi s tim komentirao kako se do danas, unato nekim zabranama, nije nita bitno promijeni lo. Primatelji ivotinjskih poiljaka iz prekomorskih ze malja su i njemaki zooloki vrtovi, trgovci ivotinjama, a prije svega istraivaki laboratoriji u bolnicama i kemijske Ivorniee kojima njemaka Lufthansa dostavlja "na nain 57

primjeren dolinoj vrsti" jadne stvorove koji pobuuju sa milost. U tim se pokusnim laboratorijima nastavlja muenje ivotinja, da bi se proizveo neki lijek koji moda produljuje ljudski ivot za nekoliko dana ili tjedana. Ta e neovjenost imati jednom posljedice. Zato nai dravni i crkveni voe ne poduzmu energino neto protiv toga? Ako je neka ena vidjela ona strana ubijanja krokodila i ri jetkih velikih maaka - kako tada jo moe mirne savjesti nositi torbice i cipele od krokodilske koe? Glavni su kriv ci za to barbarstvo "besprijekorni" kupci. Bez odgovara jue potranje ne bi naime bilo tih masovnih ubijanja u ivotinjskom carstvu!

zdravstvene struke. Veoma mnogo ima onih koji obeavaju izljeenje svim moguim kurama, od bioenergije preko daljinskih dijagnoza, maginih lijeenja na daljinu do astrolokih matarija. Polovino se drati prirodnog nauka ne moe se trajno isplatiti. Opstoji jedino istina. Svi pred stavnici tih kompromisa vole kao i prije meso, kruh, kuha nu hranu i alkohol. Zauujue je na koje sve naine ine ljudi sebe smijenima. Dovoljno sam ih esto mogao pro matrati. Priroda ne ini ustupke, pa ni one najmanje. Ona ne poznaje ni osobiti sklad ili prilagoavanje ako se trajno ne ravnamo po njoj. Neki su autori miljenja da je svaki ovjek drukiji (i drukije jede). Zar smo odjednom postali drugom vrstom ivih bia? Moda deraima ivotinja? To je tumaenje glupost i vai kao sjajna isprika za grijehe u prehrani. Ne, samo su usvojene navike razliite. Njima si promijenio i jako otetio svoje organe. Smatraj sve alternativne me tode lijeenja jednostavno praznovjerjem. Treba li se moda priroda promijeniti, samo zato to ti ljudi nisu potivali njezine zakone? Ne - oni e nepromijenjeno opstojati i za one spremne na kompromis. Dr. Shelton: "Svi su ljudi strukturno i funkcionalno jed naki. Fiziolog ne nalazi razliku u konstituciji. Svi trebaju istu hranu da bismo prehranjivali naa tijela. Svatko od nas stvara ptijalin, pepsin, inzulin ili u." Tako je dakle isto ljudsko umiljanje da smo se odjednom tako razliito razvili. Kaem Ti posve otvoreno: Ne, zapravo si razvio tetne navike. I samo bi njih trebao odbaciti. Za to ne treba boravit u nekom skupom sanatoriju. Posve Ti je dovoljna Tvoja jeftina soba! 59

Prirodni nauk o zdravlju

Mogu rei da sam prvi na njemakom govornom po druju upoznao javnost s prirodnim naukom o zdravlju. Prvi sam otkrio u SAD-u i knjigu Harveya i Marilyn Dia mond "Fit za ivot". Diamondovi, nekadanji uenici T. C. Fryja, stidljivo izjavljuju da se oni osobno prehranjuju po pravilima Natural Hygiene (eng. NH). Njihova knjiga sadri na alost 52 recepta, tako daje ona zapravo daljnji tiskani kompromisni prijedlog za prijelaznu fazu, na koju se poziva mnogo onih kolebljivih. Taje knjiga irom svije ta dosegla nakladu od 13 milijuna primjeraka. Priutiti si da iskreno govori o svojoj odanosti pravom prirodnom nauku o zdravlju moe samo onaj koji je eko nomski neovisan i nije na platnoj listi nekog koncerna 58

Sto je Prirodni nauk o zdravlju?

Prirodni nauk o zdravlju (njem. Natiirliche GesundheitsIehre-NG) put je do pravoga zdravlja. On priznaje samo zakone prirode i pokorava se samo njima. Njegova filozofija poiva na nainu ivota u skladu s prirodom, naelu vitalne energije. On je blagodat za ljudski rod. Taj je nauk doao do spoznaje daje ljudsko tijelo organizam koji funkcionira po naelu samoizljeenja i djelo Stvoritelja. On ga titi time to ga je opremio vlastitim mehanizmom popravka. Prirodni nauk o zdravlju provoen u praksi moe bez kojekakvih ljeilelja i bez lijekova dovesti do najboljeg zdravlja i potpune slobode od bolesti. Za to se treba samo svjei, isti zrak, ista voda, dovoljno odmo ra i sna, prijesna hrana (prije svega voe i povre), ugodne temperature, sunana svjetlost, dovoljno kre tanja, zadovoljavajua profesionalna djelatnost i mir no ozraje u obitelji, te u krugu prijatelja. Prirodni nauk o zdravlju podrazumijeva da se prirodna prehrana sastoji iskljuivo od prijesne hrane, kao to su voe, povre i neto oraha. Oni bi se trebali jesti svjei, u pravilnoj kombinaciji, najbolje u obliku nemijeane hrane, to znai samo jedna vrsta kao puni obrok. Taj nauk tvrdi da bolesti nastaju nezdravim nainom ivota, u prvom redu zbog pogrene, kuhane hrane. Bolesti su nagomilavanja zatrovanosli tetnim tvarima. Smanjena ivana energija ima svoje uzroke u prekomjernom jedenju, stresu i preoptereenju. Prirodni nauk o zdravlju pouava da se zdravlje moe postii pravilnim nainom ivota. On ne poznaje 60

lijeenja bilo koje vrste. Pogreka je eljeti opet stei ili sauvati zdravlje lijeenjima ili raznim "ljekovitim" pri prave i ma. Taj nauk strogo odbacuje sve droge, lijekove, cijepljen ja i terapije, jer oni zapravo naruavaju nae zdravlje, uni tavaju nae tkivo i nae vitalno tijelo. Prirodni nauk o zdravlju ne treba rezultate strunjaka iz laboratorija koji se bave samo istraivanjem beivotne ma terije. ivosti nas ne mogu uiti teoretizirajui nazovi znanstvenici. Tko je uio jesti, vakati, disati? Kako smo na primjer nauili prazniti svoje crijevo? Sve su to prirodni procesi. Prirodni nauk o zdravlju ne treba ni dokumentacije ni autoritete koji isprazno brbljaju. Ne trebaju nam miljenja laboratorijskih strunjaka. Prirodno je zdravlje bilo i jest dio naega ivota, uvi jek je stvarno. Ono je sama priroda!

arolikost nazovi lijeenja

Ponavljam: ne postoje lijeenja bilo koje vrste. Stvoritelj nam je dao najdragocjeniju snagu: naime, snagu samolijeenja, kojom raspolau i ivotinje u otvore noj prirodi koje se pri bolesti skrivaju i nita ne jedu. Ne vjeruj nikakvim vidovnjacima, na kraju uvijek pobjeuje istina. Samo rtvuje vrijeme i mnogo novca za obmanu. Pri akutnim tekim oboljenjima trebao bi se dakako posavjetovati sa svojim kunim lijenikom i po mogunosti pri61

vrcmeno uzimati odgovarajue lijekove. Nakon loga treba meutim za Tebe vaili pravilo: pomozi sam sebi, budi svoj vlastiti Ijeitelj. time to e se povezali s prirodom! Samo priroda ima monopol za lijeenje, to je njezina povlastica. Stvaraj zdravom hranom zdravu krv. Zdrava krv sve lijei, ako jo nije posve uniteno. Tko moe podnijeli mrtvu hranu, ve je bolestan! Bolesti bi se trebao bojati isto tako malo kao svoga tijela. Priroda nas bolestima eli izlijeiti! Bilo bi bolje da se boji razuzdanog ivota i nezdravih ivotnih navika. udotvorna sredstva, uvijek novi pronalasci raznih pi lula - svi oni trebaju kompenzirati Tvoje povrede zakona prirode, kako bi mogao nesmetano dalje grijeiti. Ljekovi ta i udotvorna sredstva dou i odu! Istraimo nekoliko "metoda lijeenja". Dr. Herbert Shelton: "'K7ropraktiar 'ravna' kraljenicu, osleopat raz vlai noge. maser gnjei i pritiskuje, fizioterapeut lijei ku rama z.nojenja ili rashladivanja i eleklrookovima, psiholog nas lijei seansama 'ljekovitih'sugestija, kran ski nas znanstvenik uvjerava da nema boli i bolesti, lijenik nas truje, kirurg odstranjuje organe, a svi nas ti 'Ijeitelji' pozivaju da jedemo velike koliine 'okrepljujuih' preh rambenih namirnica, kako bismo lijeili posljedice pre komjernog uzimanja hrane." Opet je silno u modi prirodna medicina sa svojim bla gim metodama lijeenja, koje mogu postati isto tako opa snima kao kemijske tablete. esto se moe susresti s pojmovima poput kelalne, neutralne, ozonske terapije ili Bachove cvjetne terapije, alim terapije ivim stanicama i terapije refleksnih zona. alopatije i homeopatije, ayurved-

ske medicine, akupunkture, biljnih lijekova i kure pijenja ljekovite vode i slinoga. A ovo su dijagnostika sredstva, kako bi za mnogo novca mogao biti lijeen u okviru gore navedenih terapija: dijagnoza arenice, elektroakupunktura po Vollu, fotografija aure. pregled krvi, kineziologija, biotenzor, biomagneli i tako dalje. Nekima se od gore navedenih metoda ne moe daka ko osporiti izvjesni uinak. Ali one djeluju samo na povrini. Ta sam najbolje zna da mora uvijek iskuavali nove metode. Nee osjetiti bitno poboljanje ako ne uklo ni uzrok. Prirodni nauk o zdravlju ne propisuje terapi je. On ne propagira ni neke posebne dijete. Njegova se blaga medicina sastoji samo od prijesne, svjee hrane kojoj ljudski rod zahvaljuje svoj opstanak od drevnih vremena. Kuhinjski se lonac mora odbacili. Ono to ne moe jesti svjee i prijesno, ne valja! Ako oboli postoji samo jedna metoda lijeenja koju je opisao ve dr. Walker, legni u kre vet, nita ne jedi i svakih pola sata popij au vode. Otvori prozore i iskljui televizor i radio. Uivaj samo mir i svoju snagu samolijeenja! Ako Ti je hladno, dobro e Ti doi to pla kupka. Kad bi ljudi barem jednom iskuali tu "besplat nu metodu lijeenja"! Umjesto toga radije lee u bolnici, daju se kljukati otrovnim pilulama i "bolesnikom dijet nom hranom", a pritom vrtoglavo rastu trokovi nekori snog lijeenja! Kasnije se ale kako sve poskupljuje. Takve dvije velike opreke -, ali izbor je Tvoj ! Jo se jasno sjeam stoje "udotvorni" ljeitelj Geerd Homer elio prije ne tako dugog vremena uiniti s nekim djetetom oboljelim od raka. Njegov je sin iz drugog svijeta trebao pobijediti rak u posljednjem stadiju. Roditelji dje vojice vjerovali su u tu glupost i tako dugo odbijali 63

lijeenje dok ih vlasti nisu na to prisilile. Taj arlatan i lijenik bez odobrenja za rad bio je ak jedan od glavnih govornika na kongresu znanosti o ivotu odranom 1995. u Bad Godesbergu. Takve osobe mogu dakle sada tamo iriti svoje gluposti opasne za ivot! Glavno da sluatelji plaaju! Homer obavlja svoje mutne poslove na prostoru Marbelle (panjolska). Jedna ena koja tamo radi kao upraviteljica pripadala je mojim znancima. esto sam je molio da prestane puiti i jede vie sirove hrane - na alost bez uspjeha. Kraj prie: ona je nedavno s etrdeset godina umrla od raka na grliu maternice. I njezina majka koja je mnogo puila podlegla je mnogo prerano raku. Dr. med. Tilden lijeio je prvih 28 godina svoga lijenikog ivota lijekovima, a tada se 26 godina nadasve uspjeno odricao takvoga lijeenja. Svi su predstavnici te metode lijeenja nazivali sebe "Drugless Healer", dakle ljeitelji bez pilula. Tilden je obavljao svoju slubu u Denveru/Coloradu do svoje smrti u dobi od 90 godina. U "Fit ftirs Leben" od travnja 1993. izvijestio sam o ocu Natural Hygiene (prirodnog nauka o zdravlju), dr. Jenningsu. On je ve s 34 godine davao svojim pacijentima placeba to su ih trebali uzimati tono po njegovom uputstvu. Pri tim se placebima radilo o arenim kuglicama koje su zapravo sadravale mlijeni eer. Veliki uspjeh njego ve "No Pills Therapy" nije zaudio samo njega, ve i nje gove kolege. Izdaleka su pristizali mnogi ljudi eljni izljeenja, kako bi im propisao arene kuglice udesnog ljekovitog uinka. Dr. Jennings nije shvaao bolesti kao napad zlonamjernih bia, ve kao smanjenu ivotnu ener giju odnosno njezino iskoritavanje u druge svrhe. On je

kao prvi opisao fiziologiju zdravlja i bolesti, te u skladu s tim uspjeno djelovao, dok su njegovi lokalni kolege svo jim "lijeenjem" slali ljude na groblje. Mi poznajemo magino djelovanje lijekova ako su uvi jek na dohvatu. eli li netko pri navodnim tegobama s an ginom pectoris proiriti svoje ile nitroglicerinom, ali to naposljetku ipak ne uini, tada je to samo iz razloga to mu je to uvijek mogue zbog stalnog raspolaganja lijekom. Umiljanje lijei ili prijei! Samo s tim raunaju razni ljeitelji s njihovim navodno maginim sposobnostima! Najbolje je da odbaci svoje tetne navike, to je najbol ja i jedina terapija ! Zakoni prirode nepromjenljivi su i jednaki za sva iva bia. I Ti e jednoga dana shvatiti nji hovu snagu. Ja govorim otvoreno, ne uljepavajui stvari, odgovaralo to nekom ili ne! Radi se od Tvom zdravlju. Sve se nas mora katkad prodrmati da s probudimo, inae emo se i mi jednoga dana dali zavarali lanom pro pagandom! Iz toga moe uzeti to smatra ispravnim. Ne mora golovo nita osim toga nauiti, ali bi trebao zabora viti gotovo sve dosadanje!

Pohlepa za hranom i nediseipliniranost

Neki se ljudi ponaaju kao zastavice na vjetru. Danas propovijedaju ovako, sutra onako, a pritom ne mogu izii nakraj sa svojom vlastitom prodrljivou i neobuzdanou. Tako stalno trae pristae i suborce koji e ih podupirati pri njihovim osobnim prehrambenim grijesima, od kojih 65

64

ve lipe i li drugi. Disciplina nije nita za njih. A samosvladavanje je lako vano. Oni jo uvijek nisu shvatili da tek svladavanje svuda nazonih povrnih, ispraznih uitaka donosi prvi napredak. Za prodrljivost vrijedi ono pravilo to ga moraju prihvatili i Anonimni alkoholiari. Samo mora u naem sluaju glasiti: strogo izbjegavaj prvi zalo gaj. Ovisnik o okoladi nee se nikada zadovoljiti malim komadiem. \ee e se kljukali itavim ploicama. Tko moe podnijeti kuhanu hranu, jo je daleko od pra vog zdravlja. Ako se Tvoj eludac odmah ne pobuni nakon to si pojeo sendvi sa sirom, tada je ve oslabljen, nespo soban pravilno reagirati i funkcionirati. Dr. Walkerje izvi jestio o jednom svom pacijentu koji je bio na putu poboljanja. On je pitao dr. Walkera smije li sa znancima otii u restoran. Walker je odgovorio: "Uinite li to, za iri eete se dana pokajati." Njegovo upozorenje nije koristilo. Taj se recidivist prvog dana. poslije obroka koji se sastojao od peenja, krumpira povra, pudinga i neto vina, jo osjeao dobro i hvalio: "Vidite, doklore. opet mogu podni jeti hranu!" Treeg je dana umro. Zato ovdje jo jednom ponavljam: u istroen traktor (tijelo) moe se svata utrpa ti, ali fini stroj odmah reagira oteavajuim poremeajima u radu. elio bih Ti toplo savjetovati da se kao kuge kloni uitelja zdravlja spremnih na kompromis,koji su navodno zainteresirani samo za Tvoju dobrobit. Svakodnevne e Te male pobjede osnaiti u Tvojoj nakani da se ne pridrui ovisnoj masi tromog duha. Sto su te male pobjede? Kad de beli pojedu nekoliko komada torte sa lagom, a Ti nekoliko banana. Kad drugi vau peciva, a Ti uiva u nekoliko bresaka.
06

Zato ni meso ni riba, ni jaja?

"Dok ima klaonica, bit e bojita." (Lav Tolstoj)

Gotovo svi prirodoznanci i anatomi koji se bave uspo reivanjima, pa tako i dr. Alan Walker i prof. Thomas Hux ley, razloili su uz uvjerljive dokaze da su ljudi prvobitno bili f'rugivori, dakle hranili se voem. To se vidi po geni ma ovjekolikih majmuna koji se u postotku od 98,4 podu daraju s naima. Primati su se unato unitenju i oneienju okolia (to smo ga skrivili mi ljudi) mogli re lativno dobro odrati zdravima, dok smo mi zabrinjavajue degenerirani i teko bismo jo mogli ivjeti bez. pomonih sredstava. Mi smo se iz pralipa voojeda, koji je jeo voe samo u sirovom stanju, razvili u svedera iji su ivotni sadraj postali lonac i tava. Testiraj opet sebe: ubraja li sebe u mesojede, u karnivore, tada bi se trebao i odgovarajue vladati. Pravi mesoder prodere svoj svjei rastrgani plijen s krvi i iznu tricama. Krv, kosti, kotana modina i lijezde njegove rtve boljeg su, hranjivijeg sastava. Mi se ljudi zadovolja vamo toplinski obraenim mesom miia koje je ve u ra spadanju i stvara kiselinu. Mi ne posjedujemo enzime koji su potrebni da se meso moe dobro probaviti. Prije svega nam nedostaje enzim urikaza koji spreava stvaranje mok rane kiseline. Grabeljiva ivotinja moe svojim otrim zubima iupali komade mesa iz tijela svoje rtve i bez vakanja progutati. Njegovi enzimi nadleni za probavu 67

naputaju bez problema njegovo kratko crijevo, bez djelo vanja truljenja i trovanja. Unato lome mora se meutim mesoder, na primjer pas povremeno hraniti bazinim bil jem i kostima kao izravnanje za kiseljenje. Ako ovjek nije ve postao surovim, gadit e mu se pri jesno meso. Tako se ono mora hrskavo ispei, te mau i zainima uinili ukusnim. U ovjeka trune mesna hrana zbog dugog puta to ga mora prevaliti kroz crijeva. Kiseli ne i tvari truljenja Sto pritom nastaju teko se mogu proba viti. Reumu.kostobolju. iijas imamo zahvalili jedenju mesa, ribe i jaja. kao i itarica koje isto tako stvaraju kiseli nu. "Ve letimini pogled pokazuje da najpametnije, naj jae, najkorisnije, najljepe i najdugovjenije ivotinje nisu mesoderi: majmuni, ovce, konji, krave, slonovi. Mesoderi postoje da hi muili i ubijali, kao na primjer make, od domae make do leoparda, tigrova i lavova, takora, mieva, hijena i ostalih ubojica . Biolozi nas ele ubrojiti u tu posljednju skupinu" (dr. Herbert M. Shelton u "Pravilna prehrana "j A Ti si se, ovjekolika ivotinjo, spustio na stupanj grabeljive ivotinje! isto meso kao nositelj bjelanevi na ne daje snagu, a mrtvaki otrovi to se stvaraju pri nje govoj probavi bude surove nagone u ivotinji i ovjeku. Ne zahvaljujemo li po toj logici jedenju mrtvih ivotinja ubi janja meu ljudima i ratove? Prije se samo nedjeljom jelo peenje, danas pripada normalnom ivotu svakodnevni mesni obrok. Kamo mi sebe ubrajamo: meu miroljubive biljojede ili meu agresivne derae ivotinja?

Vrednovanje prehrambenih namirnica za ljude

Dr. De Evans koji je na temelju svog praktinog rada s velikim krugom pacijenata skupio mnogobrojna, korisna iskustva, izradio je sljedeu "ranglislu" naih osnovnih prehrambenih namirnica: I.) voe (!). 2. riba. 3. meso, 4. povre, 5. itarice. Voe je dakle na prvom mjestu u ljudskoj prehrani po njegovoj prehrambenoj vrijednosti. Povre zauzima zaudo tek pretposljednje mjesto. Za mene je povre iona ko hrana drugog reda. Ljubitelje itarica razoarat e daje njihova omiljena hrana na posljednjem mjestu. Mirisno voe ne treba nikakvo pripremanje, ono je uvijek veoma ukusno bez ikakvih dodataka. Ono je ve po osjeaju prvoklasna hrana. Hrana ivotinjskog porijekla dolazi jo prije povra i itarica. Po dr. De Evansu i dr. Densmoreu trebao bi se po mogunosti ograniiti na vonu hranu, umjesto da jede sve mogue vrste itarica. Time bi uinio najvei mogui skok u pravcu zdravlja. ivotinjska hrana zauzima danas na alost previe prostora u ljudskoj prehrani. Oni stariji meu nama gotovo se ne mogu sjetili da se pozivalo na ruak u restoran. Danas je to pravilo. Roendanska su slavlja ve nalik na svadbene gozbe. Ljudi to mogu sebi priutili i ele gostima ponuditi neto posebno. to se postavlja na stol? Oko 95% mesni i riblji specijaliteti. Ve sam na poetku ove knjige izloio da Stvoritelj nije nas ljude opremio probavnim sustavom za takvu hranu. Meso i masti stvaraju mnogo kiseline i po lako, ali sigurno unitavaju nae kosli. I ti postaje rtvom 69

68

mone propagande: "Meso vam daje ivomu snagu!" Oso bito je najea vrsta raka, rak crijeva, usko povezana s du gogodinjim jedenjem mesa i ribe! Ve vie puta spomenula Njemaka udruga za prehranu (Deutsche Gesellschal't fiir Ernahrung) brine se za veliku zbrku svojim propagiranjem hrane Basis-4 - to znai da bi sastavnim di jelovima svakog obroka trebale pripadali sve etiri tvari osnovnih ivenih namirnica: proteini, masti, ugljikohidrati i vitamini / minerali. Ve se kolska djeca ue da su meso, ribe, jaja i mlijeni proizvodi zdrave i za ivot po trebne prehrambene namirnice Pritom ta Basis-4 - propa ganda nije nita drugo nego la koja dobro slui mesnoj i mlijenoj industriji. ivotinje se pri mono-prehrani odno sno prehrani jednom \ rstom hrane sjajno razvijaju, ba kao i milijuni vegetarijanaca u itavom svijetu. Tome se pri druuje uvijek tetna potronja eera, podupirana sloga nom industrije eera: "tedjeli eer, loga se okani - eer nas hrani!" eer hrani iskljuivo industriju, a ugroava svaki organizam. Povremeno prolistam propagandni list "LUKULLUS" koji je izloen na uvid u naeg mjesnog mesara. U posljed njem je broju opet neki strunjak morao dati svoj sud o mesu kao hrani koja daje ivotnu snagu, kako bi se jo poveala njegova potronja meu ljudima. Tako je prof. Walter l-'eldheim sa Sveuilita Kiel rekao u jednom inter vjuu: "Veoma je teko i samo kompliciranim kombinacija ma mogue pokriti voem, povrem, salatama i itaricama potrebe ljudskog organizma za vitaminima, bjelanevina ma i mineralima."

Sada se iz toga neizbjeno postavlja sljedee pitanje: kako moe zapravo govedu uspjeti iz obine trave proizve sti sve ve spomenute vitamine, minerale i bjelanevine i sauvali ih u svom mesu pogodne za ljudsku upotrebu? Na vodni strunjaci i trgovci mesom stavljaju dakle najrazvi jenije ivo bie, ovjeka, jo ispod stupnja goveda - ba jadno svjedoanstvo od sirane znanosti za krunu Bojega stvaranja! Kad proita moju knjigu, nee vie bili lako la kovjeran da nasjene na takve prie. Milijuni su ljudi vegetarijanci. Oni su tada morali skupa sa ivotinjama koje se hrane jednom vrstom hra ne ve odavno izumrijeti, kad bi mesarski propagandi sti imali pravo!

Odakle da dobijem bjelanevine?

To se pitanje najvie postavlja, pa gaje meni uputio i dr. Bruker u jednoj ZDF-emisiji. Tada sam se sjetio ovjeka iz Francuske koji se prehranjuje samo voem, a za bjelanevinsku nadopunu uiva u "poslasticama" kao to su kukci, liinke, kine gliste i sline sitne ivotinjice. No je li mi dr. Brucker mogao navesti neku prirodnu prehrambenu namirnicu koja uope ne sadri bjelanevine? Ne - s iznim kom iste masti koja u prirodi ne postoji kao izdvojena tvar. nalaze se aminokiseline u svim biljkama. Gotovu bje lanevinu ne trebamo, nae je tijelo mora opet rastaviti u razne aminokiseline i iz njih dobiti svoju vlastitu bjekineevinu. I ovdje u uputiti na ivotinje: kako bi inae mo gao slon iz trave i lia izgraditi svoju divovsku 71

70

konstrukciju? Za to su uostalom sposobne sve ivotinje biljoderi. Samo mi ljudi trebamo ivotinjsku bjelanevinu ? Naprotiv - previe bjelanevine ini nas bolesnima. Prof. Wendt je prije 50 godina dokazao pomou elek tronskog mikroskopa da mi ljudi pohranjujemo viak bje lanevine u jetri i kapilarama, te na taj nain zaepljujemo putove kojima kolaju tjelesni sokovi. On je energino trait) tla se to smee od bjelanevine svede na minimum i preporuio: jedi jedan vegetarijanski obrok na dan, je dan dan u tjednu, jedan tjedan u mjesecu, jedan mjesec u godini. Suvina se ivotinjska bjelanevina sabire u jed noj toki i zaepljuje vani prostor kapilara ako se isto ve getarijanskom hranom ili postom ne oslobaamo stalno tih taloga. Vol, iji je soni odrezak veoma traen u "krugovima sladokusaca", uspije iz obine trave proizvesti vrijednu bjelanevinu! Krava daje za svoju telad, koja jo sisa, vri jedno mlijeko koje ona sama meutim ne pije. Takvu glu post preputa ljudima. Sad e mi se netko suprotstaviti: krava to moe, ona ima najzad etiri eluca. Na taj u argu ment odgovoriti: uzmi tada konja. U toj se raspravi navodi kao daljnji argument da mi trebamo ivotinjsku bjelanevi nu kao hranu za na mozak. Tada je dakle dovoljno jesti glupe krave i svinje da bi se postigla inteligencija? Ni to dakako nije tono, naprotiv: mozak treba samo voni eer to ga najjednostavnije i najuinkovitije daje nae voe. Smee iz bjelanevine, masnoa (kolesterin) i mrtvi anorganski minerali (osobito vapno) zaepljuje upravo fine modane arterije - rezultat: modani udar. Svaka se unijeta hrana mora pretvoriti u glikogen. Samo je tako upo trebljiva kao pogonska snaga. Na mozak zahtijeva sam 20 72

do 25 posto dopreme energije. Pri prijeteoj komi, smanje noj ili poveanoj razini eera u krvi, dovodi se bolesniku eer, a ne bjelanevina ili mast! Da, glupost je ljudska povlastica. Zar je Stvoritelj u nas, krune svoga djelovanja, tako po grijeio da moramo ivjeti svoj ivot kao mesoderi? Crkveni su krani s njihovim propovjednicima na alost loi se primjeri, jer se oni sami predaju "mesnim uicima", pastor i vegan dr. C. A. Skriva; koga sam otprije osobno poznavao, napisao je vie knjiga na temu "Verrat der Kirche an den Tieren" odnosno kako je Crkva izdala ivotinje. Njegovi oajniki pozivi nisu naili na odjek - naprotiv: potronja mesa je dalje naglo rasla. Pastora Skrivera sam vidio ve 1955. u plastinim cipelama, jer je i koa ivo tinjska sirovina. On je kao strogi vegetarijanac odbijao sve stoje ivotinjskog porijekla. To ga nije meutim spreava lo da svoje obroke kuha. ovjek moe dakako dobiti i iz biljaka bjelanevinu koja mu je potrebna. To se dogaa u zdravim crijevima pomou uvijek prisutnog duika (nitrogen bjelanevina). lili ret je napisao daje mesna hrana glavni uzronik veine dananjih bolesti. Ja tome dodajem da je mesna hrana kri vac za infarkte svake vrste. To je osveta ivotinjskog svije ta za to to stvorove s kojima ivimo na zemlji, jedemo iz iste prekomjerne elje za uicima. Zgruana, toplinski obraena ivotinjska bjelanevina i u kuhinjskom loncu promijenjene ivotinjske masti taloe se u i na naim arteri jama zajedno sa suvinim LDL- kolesterinom i anorgan skim vapnom. To smee zaepljuje sve putove kojima kolaju tjelesni sokovi, nita vie nije u redu. A za to si Ti sam odgovoran! 73

Lotlutr Wench je odredio sljedee idealne vrijednosti u krvnom serumu: ukupna bjelanevina i s p o d (>.() g/dl, he moglobin ispod 14, o g/dl , hematokril ispod 0.40 Vol. %, eritrociti ispod 5.0 Mio mnr. Da bih postigao nisku vrijednost bjelanevine po VVendtu, podvrgavao sam se poetkom osamdesetih godina re dovitim pretragama krvi. Nisam doao ispod 6.4 g/dl. Unato vegetarijanskoj prehrani uvijek sam imao i imam vrijednosti i/medu 7.0 i 7,5. Svatko moe pobiti tvrdnje slubenih znanstvenika da su meso, riba i mlijeko nuni kao bjelanevinska nadopuna. Posjeti svog lijenika i daj si pregledati krv. Ako rezultat ne pokazuje mnogo manju vri jednost od 6,0. tada si po Wendtu u idealnom podruju. Za pamti metastaze raka posjeduju deset puta vie bjelanevine od normalnih stanica. Shvaa li? Tijelo na padnuto rakom ne zna vie kamo s itavim bjelanevinskim teretom; radi toga stvara vreice, da bi se nekako rijeilo suvinog otpada, Wendtova se knjiga vegetarijanskih kuhinjskih recepata ne odrie na alost termiki obraene hrane; po mome mi ljenju jo nije bila dovoljno radikalna. Samo povremena laza vegetarijanske prehrane ne reducira dovoljno snano postojee bjelanevinsko smee. Gumasta. uta mjeavina ' protein- masi- vapno ilava je poput koe. Rijeit je se moe samo potpunim postom, prijesnom hranom ili nado punama po th: Radni, kao i snanim tjelesnim aktiviran jem. Na dr. Ratna u se jo vratiti. Ako bi uistinu postojalo pomanjkanje bjelanevine, tada se potvruje sljedee pravilo: priroda lijei sve, ali ne sve ljude. Drugim rijeima: taj manjak ima zahvaliti svo74

joj priroenoj sklonosti i svojoj dosadanjoj pogrenoj prehrani. Tvoje tijelo ve pati od slabog iskoritavanja su vinih aminokiseiina. kao i od slabosti jetre i enzima. Ja dosada jo nisam upoznao vegetarijanca s premalo bje lanevina. to se dakle treba uiniti? Tri do etiri dana po sti, pij samo vodu i uini nekoliko klistiranja. jo bolje jedno veliko ispiranje crijeva, kako bi bili iz njega odstran jeni tetni taloi i lijezde opet mogle ispravno raditi. Po slije toga preporuio bih Budwigovu-tmuhX]u od vjeeg mekog sira i lanenog ulja (opisuje se u obje moje dosada nje knjige) s mnogo zelenolisnog povra (koje sadri bje lanevinu). Ta je smjesa postala jakim mijeanjem sumporastog svjeeg posnog sira i lanenog ulja topljivom u vodi. Riblja je bjelanevina jo gore iskoristiva od bje lanevine iz mesa i peradi. Riba trune u elucu i crijevima mnogo bre od mesa. Trovanje ribom jo je opasnije od tro vanja mesom. More sadri velike koliine metalaslih otro va, kadmija i olova to ih i ribe primaju u sebe. Jedan slogan glasi: "Petkom je riblji dan, jer trebamo bjelanevi na za svoj mozak!" Pogreno, jer na mozak ireba, kao to sam ve spomenuo, voni eer. Moe pojesti sve ribe mora, a ipak nee biti nimalo pametniji. Glupost je openito priroena ili posljedica loeg kolskog obrazo vanja. Dok se poslije ribljeg i mesnog obroka osjea umorno i tromo, nakon to pojede voe osjea nesvladivu snagu u duhu i tijelu. Nita Te ne optereuje. Inuiti (Eskimi) koji se ponajvie prehranjuju ribom, umiru veo ma rano i postotkom pogoeni su najveim postotkom na padaja kapi na svijetu! 75

A hranjiva jaja? Jaje je predvieno za prehranu novog ivota. Tvoj je razvoj zavren i nije ovisan o koncentrira nim hranjivim tvarima te vrste koje nas ine bolesnima. Jedno jaje daje osim bjelanevine i masti oko 300 miligrama kolesterola, ukupnu dnevnu potrebu. Jaja stvaraju gnoj, omleti njegovu dvostruku koliinu, rekao je pozna ti njemaki lijenik dr. Steintel. U itaricama i jajima nala ze se vane hranjive tvari to nitko ne osporava. Ali ona su nalik na male atomske bombe koje su pogubne za na orga nizam. Pomisli samo na muenje ivotinja u tim gnusnim tvornicama jaja. Takva sam mjesta masovnog dranja ko koi nesilica vidio ve 1964. u SAD-u. Vlasnik je imao od vratni osip po licu i rukama. Tko pati od problema s jetrom ili bubrezima trebao bi se bezuvjetno kloniti jaja koja stva raju kiselinu. Budui da ona gotovo ne sadre grube tvari, zaepljuju na crijevni kanal. Njihov veliki udio sumpora stvara crijevne plinove. Ona su osim toga uz penicu i mli jeko najei, najvei uzronik alergija. Jaja su jednostav no nezdrava hrana.

Izaziva alergije broj 1. Penica i jaja zauzimaju sljedea dva mjesta. Po doktoru McDougall nalazi se u mlijeku 25 razliitih bjelanevina koje izazivaju 40 razliitih alergijskih reakcija. One se od majke koja doji svoje dijete, a sama jede mlijene proizvode, prenose na njezino dijete. Mlijeko izaziva osim toga kolike (bolne greve crijeva). Popularnom je miljenju da je mlijeko uinkovito protusredstvo pri iru na elucu protivna injenica da se pijen jem mlijeka jo pojaava stvaranje eluane kiseline. Osim toga postoji uska povezanost s nastankom multiple sklero ze (MS) ako su djeca bila othranjena kravljim umjesto majinim mlijekom. Opet jedan test: kloni se svih mlijenih proizvoda. irevi na elucu, poveani krajnici i lijezde bitno e se smanjiti ! Mlijeko sadri velik udio kalcija. Ali laj kalcij vezan na bjelance vi nas tu tvar kazein ne moe ljudski organizam pri miti i iskoristiti na nain koji bi bio povoljan za ovjeka. Najbolji je dokaz slaba graa kostura pripadnika zapadnih naroda koji najvie troe mlijene proizvode. Ljudi koji se prehranjuju svjeom prijesnom hranom i ivotinje biljoderi ne znaju za osteoporozu. Odakle slonovima i iralama lako snane kosti da mogu nositi teko tijelo? Odgovor je jednostavan: oni se poslije odvikavanja od si sanja majinog mlijeka moraju prehranjivati biljnom hranom! ivotinje jo najranije raskrinkavaju mlijenu propagandu. Mlijeko je od ivotne vanosti za rast do jeneta - ali iskljuivo majino mlijeko. Ono sadri samo oko 1,2 posto albumin - proteina. Brzorastue tele (s etiri eluca treba triput toliko bjelanevine koja je vezana na ka77

Mlijeko je politika hrana

Nijedna ivotinja nije tako glupa da poslije odvika vanja od majinih dojki jo uvijek dalje pije mlijeko. Ali ovjek eli ostati vjeni sisavac. Mlijeko ne sadriba kao i jaja - grube tvari, a sadri previe bjelanevine. To je prehrambena namirnica koja izaziva zatvor stolice. Kad e se konano okaniti tog bijelog bukuria? Zato jo tro i novac na nepotpunu hranu'.'' Mlijeko je poznato kao 76

zein koji stvara velike, lekoprobavljive dijelove (svjei mekani sir), dok albumin majinog mlijeka stvara meke di jelove koji su veoma lako probavljivi. Ljudsko mlijeko sadri mnogo vie cisteina i triftofana od svakog drugog mlijeka. Kravljemu mlijeku nedostaje eljeza, joda, fosfo ra i mangana, svaka vrsta ivotinjskih sisavaca hrani svoj podmladak vlastitim sastavom mlijeka. Visok udio bje lanevine u kravljemu mlijeku nadasve je tetan za dijele i uzrok prebrzog razvoja, io e imali lo uinak na njegov ivotni vijek. Kravlje mlijeko pretjerano stvara sluz, ba kao i ve spominjane toplinski obraene itarice. To osjeti u grlu svatko tko popije mlijeko ve poslije prvoga gutljaja. Ljep ljiva je sluz,uz isto lako tetne kuhane obroke, uzrok za raz ne prehlade. Pijenjem mlijeka mogu bili osim loga uzrokovane i tekoe s disanjem, visoki krvni tlak. vrtogla vica, nadimanje, jako otjecanje mokrae. U majinom su mlijeku sadrani lecitin i visoki udio aminokiseline taurina, to su bitni preduvjeti za razvoj dje tetovog mozga. U kravljem mlijeku nema tih dviju sup stancija. Majino je mlijeko slatko i sadri vie ugljikohidrata. Udio masti, minerala i vitamina veoma je razliit u te dvije vrste mlijeka. injenice pokazuju da se majino i kravlje mlijeko meusobno u mnogome bitno razlikuju. Razmotrimo sada probavljivost mlijeka. Njegovi se sa stojci lakloza (eer) i kazein (protein) probavljaju pomou enzimu lakloze i siriia. Ali u dobi od oko tri godine veina ljudi vie nema dovoljnu zalihu tih enzima, io je ilo lako 78

upozorenje prirode da bi se odrasli ljudi trebali odrei mli jeka kao hrane. Osim toga, mlijeko koje se danas nudi u trgovinama zbog loeg je postupka prerade mrtvo. Ono se po propisu mora homogenizirali, steriliziran' i pasterizirati! Zato za pravo? Da bi se na polici dulje odralo. Svjee se mlijeko naime brzo pokvari. Jednom sam sudjelovao na strunom teaju o mlijeku poslije kojega se smjelo u trgovini proda vati svjee mlijeko. Svakodnevno se morao provjeravati rastui sadraj kiseline u mlijeku. S tri gore navedena po stupka znatno se usporava prirodno propadanje. Njima se meutim okonava ivost mlijeka. Istraivanja su pokazala da bi tele hranjeno tako promijenjenim mlijekom u roku od tri tjedna uginulo. Homogenizacija rastavlja kuglice masti u mikroskopski najmanje dijelove. Dr. Ostcr]e dokazao da takve estice masti mogu lako probili stjenku crijeva i na taj nain ubrzali taloenje vapnenog smea u arterijama i u velikom limfnom sustavu. Homogenizacija ne slui nikak voj korisnoj svrsi, ona prikriva pokvareno mlijeko! I kad bi se teladi davalo da pije pasterizirano mlijeko, ne bi doiv jela ni svoju zrelost. Ponavljam - isto je kravlje mlijeko nuna hrana za telie, ali mi ljudi trebali bismo ga se po mogunosti kloni ti. Potroau mlijeka, ve je kasnije nego to misli! Krajnje je vrijeme da se okani le masne, bijele raskoi! Mlijeko i mlijeni proizvodi su uz itarice one prehram bene namirnice koje proizvode najvie kiseline i koje ele svom tijelu priutiti samo nerazumni ljudi. Odmah zapoinjuim procesom kiseljenja u elucu pretvaraju se u mlijeku postojee tvari vapno i fosfor, skupa s mlijenom bjelanevinom, u neprobavljivu masu koju nazivamo, sirom. 79

On u crijevu ak djeluje kao crijevni otrov koji zalijepi crijevne resice. Zbog toga se vie ne moe normalno pri mati prirodna hrana, a ravnotea fosfor - vapno znatno se poremeti. Posljedica su krhke kosti. Sir zatvara dakle eludac i crijeva i time zaustavlja probavu! Protiv toga zla ne pomau mjeavine vapna. Svaka neu tralizacija naih grijeha tim mjeavinama pojaava zapra vo skupa s maslima i koleslerinima ve postojee ovapnjenje: ja nazivam tu gumaslu. utu tvar proteinsku vapnenim smeem. Posve loe stoji stvar s H-mlijekom to ga nepromilje ni ljudi danas uvelike kupuju. Pusti taj otpadni proizvod nekoliko tjedana stajati i promatraj polagani proces pretva ranja u smrdljivu, sve Ijepljiviju tekuinu koja je naposljet ku nalik na gotovo savreno krobno ljepilo za tapete. Kad sam jo bio odgovoran za VVanmakerove trgovine, ener gino sam bio protiv tog bijednog mlijeka. To nije nita ko ristilo, jer kao to sam ve spomenuo u vezi neim drugim, muterija odreuje potranju. Ni od mlijene indu strije ni od Njemake udruge za prehranu ili udruga potro aa, a kamoli od slubene strane, ne moe oekivati pravo, struno razjanjenje. Tu su vani samo proda, do bitak i porezi!

ve poput stakla. Putujui lijenik i strunjak za post dr. II. Ci. Schmidt napisao je vie knjiga o prehrani ijednu o osleoporozi. On je raskrinkao neodgovorne promidbene slo gane, bitno izmijenivi njihovu prvotnu formulaciju: umjesto "Pijte mlijeko i ostat ete zdravi" trebali su nji hovi transportni terelnjaci nositi sljedei reklamni natpis: "Mi prevozimo razaralelje kostiju!" Ve je prije bilo rijei o tome da ljudski organizam neg dje od dobi od tri godine jo jedva raspolae enzimima lak ta/om i sirileni. kako bi mogao probaviti mlijeko. A ti se oskudni ostaci daljnjim tijekom naeg ivota jo smanjuju. Radi toga vie nismo u stanju primiti u svoj metabolizam kalcij vezan na bjelanevinu kazein. Jo jedna pokusna usporedba: kako uspijevaju veliki ivotinjski sisavci stvoriti bez ijedne kapi mlijeka tako vrste kosti? Kako se milijuni vegana u svijetu koji ne jedu ba nita od ivotinja, pa ni med. uspijevaju jo uope drali na nogama? Jo drastinije kako to uspijeva kravi koja se sama ne hrani mlijekom? Zalo mi kao navodno dobro obavijeteni potroai televizije ne znamo, unato mnogim izvjeima iz dalekih zemalja, da veina ljudi na zemlji uope ne pije mlijeko? Posve jednostavno: reporteri nepromiljeno uivaju, kao ve u svojim domovinama, iskvarenu kuhanu hranu po obiajima dotine zemlje, ("emu troiti misli na zdravlje - najvaniju stvar? Afrike Banlu-ene veoma su zdrave, imaju vrste kosti i zube, iako ne piju mlijeko. One dobivaju iz. biljaka 250 do 400 miligrama dobro iskoristivog kalcija, stoje polovina onoga to ga dobivaju hranom zapadne ene. Bantu-ene obino raaju desetero djece od kojih svako doje oko deset mjese ci. No ako Bantu tene isele u zapadne zemlje i lamo jedu 81

Pitanje kalcija
Vjeruje li propagandi mlijene industrije, tada misli da e bez njezinih proizvoda patili od pomanjkanja kalcija i kao posljedice togaosleoporoze, i dae li kosti biti lomljiS()

uobiajenu hranu, imat e uskoro osteoporozu i unitene zube!

Osteoporoza
Mlijeko je prehrambena namirnica nuna za ivot - to je tvrdnja bez ikakve osnove. Tu opet snosi krivnju ve vie struko spomenuta Njemaka udruga za prehranu sa svojom preporukom obilne potronje mlijeka, koja iri tu besmisli cu kao znanstvenu istinu. Ona se poziva na primjer m\prof. Mennena koji se bavi prouavanjem upljikavih kostiju. Potovani profesore, pogledajte samo ivolinjsko car stvo! Najmeke kosti nemaju etveronoci, ve dvonoci u zapadnim industrijskim nacijama koji prekomjerno troe mlijeko. Pripadnici njihove vrste koji ne piju mlijeko . veo ma su vrste kotane grae. Kao ivotinje, tako moe i ovjek sam izgradili svoje vrste kosti iz organskog kalcija koji se nalazi u prirod nom, prijesnom vou i povru. Nedovoljno probavljiv i stoga za organizam neprobavljiv kalcij iz mlijenih proiz voda ubrzava naprotiv ovapnjenje koje potjee od mrtve luksuzne hrane. Komadi mesa i krob koji stvaraju kiselinu upravo kradu kalcij iz kostiju i zuba. Pomau li tablete kalcija? Nikako, jer istraivanja u Ka nadi pokazala su da se ak i pri uzimanju 1200 miligrama kalcija jo smanjio sadraj kalcija u krvi. Naui napamet citat dr. Walkera: "U jednoj litri svjee preanog soka mrkve sadrano je vie kalcija nego u 25 funti tableta kalci ja u ljekarni!" On je nadalje rekao da poveanje titnjae i 82

poremeaji u njezinom radu potjeu izravno od kazeina u kravljem mlijeku. Glavni uzrok krhkih kostiju nalazi se dakle u velikom konzumiranju bjelanevine i krobi. Masti i proteini stva raju mnogo kiseline, tako da se moraju neutralizirati kalci jem iz kostiju i zuba. Svakim peenjem oteuje dakle malo vie svoj kostur koji Ti je od ivotne vanosti. Sto vie jede bjelanevina, to vie omekavaju Tvoje kosti! Inuili (Eskimi) daju alostan primjer log degenerativnog liinka bjelanevina. Oni dnevno troe 2000 miligrama kalcija te izmeu 250 i 400 grama bjelanevine i u svijetu su najpogoeniji osteoporozom. Pripadnici Bantu naroda pojedu samo 400 miligrama kalcija i 47 grama bjelanevi ne dnevno i time od poetka iskljuuju opasnost upljika vih i lomljivih kostiju. Svi ti podaci potvruju injenicu da su mlijeko i mli jeni proizvodi svojim visokim sadrajem kalcija glavni uzronik - uz meso koje stvara kiselinu - gubitka kalcija u kosturu. Oni ne predstavljaju dakle onu besprijekornu hra nu kakvom ih prikazuju - obmanjujui nas - promidba i znanstveni propagandisti ovisni o mlijenoj industriji. Nae tijelo uzima osim toga kalcij samo onda kad mu treba, -a ne kad mu ga mi dajemo u koncentriranom obliku. Dr. McDougall je poslije briljivog prouavanja doao dp zakljuka daje dnevno dovoljno dva i pol polo unijetih kalorija u obliku bjelanevina. To bi u odraslog ovjeka bilo samo oko 20 grama bjelanevina. Ovdje moramo do puniti da prirodne aminokiseline iz biljaka mogu biti mno go bolje iskoritene nego termikom obradom oslabljena i zgruana bjelanevina iz ivotinjskog tijela koja se teko moe probaviti. Nae tijelo stalno radi racionalno i posiup83

kom recikliranja: potroene proteine ponovo iskorita va. Dosada nije jo nitko ustanovio pomanjkanje bjelanevine u vegana koji se prehranjuju prijesnom biljnom hranom. Visoka potronja proteina znai preuranjeno starenje i ranu degeneraciju. Previe je bjelanevine veliko opte reenje za jetru i bubrege. Ona uzrokuje tetno kiselo stan je u krvi i tkivu koje se mora neutralizirati dragocjenim bazinim mineralima pohranjenim u kostima, zubima i tki vu. To znai da poslije svakog velikog obroka bjelanevina zavri nekoliko grama Tvog vanog kalcija u WC koljki ili da se bjelanevina taloi u malim dijelovima tijela (npr. utrobi, spolnim organima), arterijama, oima (mrena), bu brezima (bubreni kamenac), koi (bore), zglobovima (bo lovi u leima, pogrbljena lea), sranim zaliscima (zbog toga zastoj krvi). Prekomjernom se prehranom bjelanevi nom gomilaju dakle fosfor, sumpor, mokrana kiselina i druge kiseline, poveava demineralizacija kostiju i potie stvaranje vapnenog taloga u tkivu. Nama ljudima nedosta je enzim urikaza pomou kojega bismo mogli poput etverononih mesodera razgraditi mokranu kiselinu nastalu jedenjem mesa. Danski lijenik dr. Mikkel Hindhedc primjerno nam je pokazao kakve velike koristi izvlae ljudi iz male potro nje bjelanevina. U vrijeme opsade Danske u Prvom svjet skom ratu bio je Hindhede po nalogu danske vlade odgovoran za opskrbu ljudi ivenim namirnicama. On je dao da se stoka iskoristi na drugi nain, a ljudima dijeli bilj na hrana, umjesto da se upotrijebi kao hrana za stoku. Na poetku sam izloio da se tom metodom moe prehraniti
84

sedam do deset puta vie ljudi. Tako je Hindhede ouvao Dansku od gladovanja. Daljnja je spoznaja iz toga jo za nimljivija: stopa umiranja smanjila se za 40% . Ljudi su osim toga mnogo manje obolijevali. Tijekom Prvog svjet skog rata kad je vladala velika epidemija gripe, zarazile su se u Europi stotine tisua ljudi i bilo je mnogo smrtnih sluajeva. Dansko je puanstvo bilo toga poteeno.

Artritis / artroza
Artritis je naziv za esto veoma bolnu upalu koja nasta je kad se miii i zglobovi nedovoljno opskrbljuju svjeom krvlju, a venozna krv natovarena tetnim talogom ne moe normalno oljecati. Ovdje podsjeam na opisano kapilarno taloenje tetnih tvari koje ima svoje korijene u "mranom crijevu". Artroza je samo kronino nastalo stanje. Po gledaj, molim, zorni prikaz zgloba u dodatku na kraju knji ge. Crvena arterijska krv mora dvaput proi kroz kost, da bi se opskrbila opna koja obavija zglob. Isto tako mora venska krv dvaput protei kroz stijenku kosti, kako bi pro izvodi vlastite izmjene tvari i tetni taloi mogli otei. To su etiri uska mjesta to ih Tvoje otpadom zaepljene krvne ile moraju svladati, kosti se ne mogu povui! Ta nadasve vana "membranska vreica" opskrbljuje zglob bistrom, bijelom tekuinom, ne krvlju. Ona je meutim od velikog znaenja, jer ini odbojnik izmeu kotanih zglo bova. Inae bi dolazilo do trenja kosti o kost, to bi izaziva lo veoma bolne ivane podraaje.
85

A Ti itav svoj ivot opskrbljuje te zglobne kapilare mrtvom branom, tako da u zglobu nastaju snana upalna trenja. Na laj se nain razvije primjerice kruno koljeno koje se upali, natee i jako boli. Ja kaem kruno koljeno, jer kuhani, peeni, ljepljivi i krobom bogati proizvodi od itarica izazivaju u prvom redu zaepljenje kapilarnog su stava. Dakako da je suodgovorna sva termiki obraena hrana. Tome pripada i ustajala, preostala hrana koja "lako prija" kad se podgrije ili ponovo zapee. Pogledaj sliku zgloba u dodalku na kraju. To to sam ovdje opisao vrijedi za sve reumatske boli. A postoje na alost razne bolesti itavog tjelesnog su stava za kretanje. Kad Te budu opel muile reumatske boli, ne okrivljuj za to loe vrijeme, ve svoju dugogodinju neumjerenu, neuravnoteenu prehranu. Postoje li iz gledi za izljeenje? Da, tako da ukloni uzroke. Masae, oblozi, grijanja ne mogu ti pri lome pomoi, jer li oni dono se samo privremeno olakanje, a ne iskorjenjuju samo zlo.

Prikladne kombinacije hrane

U mojoj je knjizi "Willst Du gesund sein? Vergiss deri Koclitopf!" dan grafiki prikaz pravilnog sastava nae hra ne. Tu bih se elio usredotoiti samo na neke bitne toke koje su nadasve vane za pristau prirodnog nauka o zdrav lju. ovjek zapravo ne bi uope morao dugo razmiljali o pravilnom sastavu hrane daje ostao isti voojed. Sve vrste hrane sadre masti, ugljikohidrale. bjelanevine, vitamine i minerale u odreenom meusobnom omjeru. Neki kritizi raju selektivni odnosno odvojeni nain prehrane po dr. I lay it koji je svoju metodu preuzeo iz prirodnog nauka o zdravlju. Ja posjedujem prva izdanja dviju knjiga dr. Haya, u kojima se uvijek iznova spominju autori prirodnog nauka o zdravlju. Hay je posve jasno definirao: ivene namirni ce koje sadre u velikoj mjeri krob i bjelanevinu ne bi se trebale jesti zajedno. To je tono, jer trebaju probavne enzi me protivnog djelovanja. To usporava i oteava probavu. Zauujue je meutim kako danas njemaki pristae odvojene hrane tumae Haya. jer Hay se po svojim stavo vima slae s prirodnim naukom o zdravlju, osim kad se radi 0 temi mlijeka. Ve je dr. Wall) razvodnio i promijenio Hayev original. Kad se itaju knjige dananjih pobornika od vojene hrane, u njima se Hay prikazuje kao veliki uivatelj mesa, ribe i sira. A on je zapravo smatrao meso nekorisnim 1 nepotrebnim. Za njega je bila savrena vona hrana! Na 50. strani njegove knjige "Medical Millenium" pie: Ni kako kruh! 1 on je odbacio krobne proizvode. Pogledaj naprotiv stranu o krobu pri odvojenoj hrani koja se sada prakticira. Hay pie na 15. strani: "Rank fruits first! " 87

Boli u leima
Za brojne boli u leima vrijedi isto: izazivai su ve pri je opisani. Tvoje "ovapnjene" ile. kao i trajno loa opskrba stanica kisikom i hranjivim tvarima. Vene se teko i nedovoljno mogu rjeavati tetnih taloga, te tako nastaju oteenja meniska i miia. Osjetljivi su ivci podraeni i reagiraju s boli. I ovdje vrijedi: jesti svjeu, prijesnu hranu, mast maksimalno ograniiti i mnogo se kretati, da bi se tako proiavali putovi tjelesnih sokova.
So

Stavi voe na prvo mjesto. U Havaje alkalina hrana bila uvijek na prvom mjestu. I on je zastupao formulu: 80 posto baze, 20 posto kiseline! Kiselina i krob loe pristaju jedno uz drugo. Vona i octena kiselina unitavaju enzim amilazu koji rasi vara krob. Voe tada ostaje u elucu i fermentira. Tako su voni kolai ili limunov soku spoju s miislima prehrambeno be smisleni! Tu brzo dolazi do vrenja, javljaju se garavica i podrigivanje, a naposljetku se razvija alkoholni proces. Bjelanevina i krob trebaju isto tako enzime protiv nih osobina. Bjelanevina zahtijeva kiselinu kao posredni ka, a krob bazinu amilazu. Kiselina i baza se po kemijskoj zakonitosti neutraliziraju. Dolazi do dugog vre mena djelovanja u elucu i kao gore do razvoja alkohola. Bjelanevina i bjelanevina zajedno isto su tako pro blematine. Svaka bjelanevina treba odreenu jainu ki seline. Radi toga se treba jesti samo jedna vrsta bjelanevina u jednom obroku. To ne vrijedi za razne vrste oraastih plodova, jer su aminokiseline u njima gotovo jed nake. Bjelanevina i kiselina daju se ve bolje spojiti jedna s drugom. Ali enzim pepsin postaje aktivnim samo onda ako postoji samo jedna vrsta kiseline: solna kiselina. Druge lako kiseline smetaju tom enzimu i unitavaju ga. pa i vone kiseline. Pri mesnoj hrani ostaje voe lako dugo u elucu dok ne bude probavljen mesni protein. Dakle, opet vrenje i podrigivanje. Masti i proteini zajedno nisu isto tako preporuivi. Znamo da se masnoe ne pojavljuju u prirodi izdvojeno. Jede li se masnoa uz bjelanevinu, ne moe eluana kise lina pravo djelovali jer najprije mora biti probavljena maX X

snoa. Nazonosl ulja u elucu usporava stvaranje probavne kiseline. Izbjegavaj dakle povezivanje maslaca, ulja, avokada i slinoga s bjelanevinskom hranom! Naa je potreba za masnoom veoma mala, a mesna je hrana io nako ve dovoljno sadri. tSeer uz bjelanevinu isto tako usporava stvaranje eluane kiseline. To vai kako za voni eer tako i za bi jeli eer i med. eer tada oslaje u elucu kao faktor vre nja. eer i krob. eer spreava razvoj dovoljno enzima ptijalina u slini. Tako moe krob teko biti razgraena. Upravo je to opa popratna pojava pri jedenju kolaa i mje avina miisla: oni proizvode razne neugodne simptome. Ako uope mlijeko, tada bi se ono irebalo uzimati iskljuivo kao samostalna hrana, dakle bez ikakvih dodata ka. Ti si s druge sirane itao da ljudi poslije odvikavanja od majinog mlijeka vie ne posjeduju dovoljno potrebnih en zima laktaze i sirita da bi mogli dobro probaviti mlijene proizvode. Kravlje mlijeko za tele posve je drukije sastav ljeno od majinog mlijeka za bebu. Pristae prirodnog nau ka o zdravlju ne piju mlijeko, a pogotovo truli sir. Nekoliko se vrsta voa mogu dodue kombinirati, ali ve nam osjeaj odaje da slatko i kiselo voe ne pristaje do bro jedno uz drugo. Probavni proces lubenice poinje tako brzo da bi se one trebale jesti posve same za sebe. Idealna je samo jedna vrsta voa u jednom obroku. Na taj e si nain najbre priskrbiti energiju i osjeat e se veoma lagano. A sada usporedi svu onu zbrku i nered hrane koju si dosada uivao s ovim popisom kombinacija! Moe li
So

dakle sada pogoditi odakle dola/e probavile smetnje i pratee bolesti?

log, fermentirajueg voa, ne ponaaju se drukije od pripitih ljudi. Ta proizvodnja alkohola kao u pivovari ili destilani nema meutim nita s Tvojim elucem ili Tvojim crije vima. Ti sam proizvodi rakiju, jer si svoje tijelo zasuo ve likim koliinama kuhane i peene hrane od itarica i branom, koji su bili nepoznati kao ljudska hrana sve dok nisu bili uzgojeni iz trava kojih danas uope vie nema. Ljudi su jedina iva bia koja jedu tu termiki obraenu kau. Proizvodi od itarica ine danas zajedno s mesom, ri bom, jajima i sirom glavne sastavne dijelove dananje uobiajene kuhinje. Alkohol proizveden u pivovarama i pecarama iz fermentirajueg kroba isti je kao onaj koji se stvara iz krobnih supstancija u tvom tijelu. Veliki se potro ai kroba nalaze stalno u omamljenom stanju to ga iza ziva alkohol i osjeaju silnu elju za krobom i slatkiima. Devet desetina naega puanstva moe se ubrojiti u tu kate goriju. Oni se osjeaju loe kao pijanci, pate od zatvora, glavobolje i stalno su umorni. Osim loga su prijemljivi za "itis"- tegobe, kao to su bronhitis, gastritis, apendicitis, upale u podruju nosa i drijela, prehlade i upala plua. Je dina je razlika u tome to pijanac pije alkohol iz boce, dok ga uivatelj kroba proizvodi u svom tijelu! Proizvodnja te krobne kiseline dogaa se na alost u neprestanom kolan ju: danju i nou, iz godine u godinu - kao u pivovari. Taj nezdravi proces moe prekinuti samo ako odbaci svoje trajne navike i za svoju hranu napokon prihvati naelo: nekuhana, nemijeana i nezainjena! Strunjakinja za prijesnu hranu Stella McDermott napi sala je ve 1919. u svojoj knjizi "Metaphisics of Raw 91

krobom bogati ugljikohidrati stvaraju alkoholiare

ovjek voli sve vrste omamljujuih alkoholnih pia, jer ga ona trebaju odvratiti od grube zbilje svagdanjice. Ali veinu alkohola proizvodimo svakodnevno u sebi jeden jem kuhane i peene krobne hrane, kao to su kruh, keksi, miisli, sve vrste itarica, krumpir, puding, eer, med, kava, aj (da, ak kava i aj). Alkohol se sastoji od ugljika vodika i kisika, skraeno CHO. Samo je udio tih elemenata razliit i iznosi u: alkohola C H 0, eera CnH#$iu kroba C12H10O5, kave CH10O2, aja C 1 3 H 9 O . Jedina se razlika pre ma "tvari" iz boce sastoji u tome daje taj alkohol pomije an s drugim elementima, troi se u manjoj koliini i stoga sporije prelazi u krv. Antialkoholiari pokazuju odbojnost prema alkoholiarima. No budui da su sami veliki potro ai kruha, itarica, kolaa, eera, pudinga, kave, aja itd., riskiraju jednake, negativne posljedice kao alkoholiari. Pri svakom obroku prodire ta omamljujua tvar u tijelo i time u mozak te uzrokuje sljedee nepoeljne nuspojave: loe osjeanje, blokadu miljenja, mentalnu ogra nienost, smuenost, nemogunost koncentracije, neraspoloenost za rad. Dugorone su posljedice: problemi s jetrom, nateene noge, kljenuti, akutna slabokrvnost, eerna bolest itd. Primanje alkohola iz hrane moe se uo stalom dokazati na ivotinjama: pojedu li previe prezre lu
2 A

Food" daje kao studentica imala teke zdravstvene proble me, iako je vjerovala da se po tada uobiajenom miljenju zdravo prehranjuje. Napori za poboljanje njezinog stanja ostali su tako dugo bezuspjeni dok jednog dana nije dobila u ruku knjigu lijenika dr. Johna D. Tildena koji je prakti cirao u Denveru." U samo pet minuta spoznala sam uzrok moga bolesnog stanja: previe primanja alkohola iz prije spomenutih proizvoda. Doktora Tildena sam vie puta spomenuo u svojoj knjizi "VVillst Du gesund sein? Vergiss den Kochtopf!", i jo u govoriti o lom znaajnom lijeniku. "krob ini jetru tvrdom poput daske!" rekao je dr. Wal ker koji u svojim knjigama osobito kritizira krob koji uz rokuje vjetrove u crijevima. A dalje je k tome ustvrdio: "Mi nemamo ni grama slobodna kroba u tijelu, krob je glavni uzronik promjena krvnog tlaka, bilo da se radi o visokom ili niskom tlaku!" A trebali bismo uvaavati i sljedeu spoznaju dr. Walkera: "80 posto naih ljudi koji se preh ranjuju na uobiajeni nain, ima gliste! Da, gliste se ba kao i bakterije osjeaju veoma dobro u mrtvoj krobnoj kai, ona je njihova omiljena hrana. Protusredstvo: pojedi nekoliko obroka sirove mrkve i glisle e odmah uginuli. Ovo je itava naa tragedija: nitko se ne mora na prezati razmiljati o svom zdravlju. 1 nitko vie ne tre ba podnositi boli, jer opojnih sredstava ima kao pijeska na moru . A kad nam se blii kraj, poseemo za morfijem. Nije nam vano kako sa svim tim izlazi nakraj na najvei organ za odstranjenje otrova - jetra. Bolesnika blagajna plaa osim toga sve to lijenici propisuju spo92

rim samoubojicama, onima koji sebe polako ubijaju. Zahvaljujui raznim sredstvima protiv garavice i nadimanja ne trebaju se dakle odrei uobiajene hrane s alkoholom. Moj najbolji savjet za Tebe: smjesta napu sti klub deraa mrtve i krobne hrane! Arterioskleroza (ovapnjenje arterija) moe zadesiti itavo tijelo, ne samo koronarne i modane arterije.

Opetovanja
su potrebna za Tvoje dobro. Zato moraju vojnici vjebati do iznemoglosti odreene radnje? Da bi s vreme nom stekli potrebnu vjetinu. Mnogi ljudi kupuju na prim jer odreenu vrstu margarina, jer televizijska propaganda uvijek iznova hvali kvalitetu te "ivene namirnice"". Na poetku sam Ti u nekoliko reenica opisao svoj nauk o zdravlju. Sad Ti moram utuviti u glavu tih nekoliko misli. Iz iskustva i mnogih pisama itatelja znam da ba ne stoje dobro stvari sa spremnou da se prihvate sadraji knjiga. Neki nisu nita razumjeli ili su zaboravili. Tako je jednom doao na moja vrata neki vicarac koji je hitno elio sa mnom razgovarati. Na sva pitanja to ih je on sebi pribiljeio odgovorio sam meutim opirno u svojoj knjizi "Willst Du gesund sein? Vergiss den Kochtopf!" Mogao si je dakle utedjeli daleki put. Osobito se u labilnih ljudi mora uvijek raunati s po vratkom staroj ovisnosti. Kako esto vidim one koji se na vodno prehranjuju svjeom, prijesnom hranom, kako s 93

uitkom jedu kruh sa sirom. Mi ljudi koji se uistinu preh ranjujemo u skladu s prirodnim naukom o zdravlju ne jedemo meutim krobni kruh ni sir, otrovni mlijeni proizvod koji je zapravo u procesu raspadanja. Tko pati od neke alergije, trebao bi se ionako okaniti mlijenih pro izvoda. Gluten u penici zauzima drugo mjesto na popisu hrane koja je uzronik alergija! Slijede ga jaja i okoladni proizvodi! Znam da to stalno kuenje ide nekima na ivce. Moja me ena redovito poziva da budem tolerantniji. Stoga pre putam Tebi da moda ni ne proita ovu knjigu ni ne provede u djelo preporuke to ih ona sadri. To bi bilo meutim na Tvoju veliku tetu.

samo 1,2 posto vegetarijanaca, medu kojima je rijetko tko uivatelj svjee, prijesne hrane, a manje preteito ili iskljuivo voa. 95 posto vegetarijanaca jede tople obroke i openito ne ivi zdravije od mesojeda. Istraivanja su po kazala: pri prehrani iskljuivo voem i povrem ne bi moralo gladovati ak dvadeset puta vie ljudi na zemlji nego sada. Walter Sommer vidio je ve 1950. posve jasno: "Bolesti nevolja kroz narataje ljudskog roda: to je ivotni uspjeh' judi zasljepljenih arom vatre tednjaka, koji ne ele pre stati pripremati svoju hranu na vatri, kako bi bila toboe ukusnija. Time upropatavaju meutim sami sebe, priskrbljuju si nesreu, sve mogue bolesti i jade. K tome tada dolaze ekonomske krize, te politiki nemiri. Obja njenje za njih moe se posve jednostavno nai u tome da zemlja ne moe proizvesti dovoljno hrane ako ovjek poku ava ivjeli svoj ivot odnosno prehranjivati se zaobilaz nim putem preko ivotinje. Zar se ne misli na to da se do 85, ak 90 posto ivenih namirnica proizvedenih za stonu hranu izgubi pri uzgoju stoke prije nego to njezino meso postane iskoristivim za ljude, a tada ono jo izaziva razne bolesti i jade? Meso se osim toga 85-90 posto sastoji od vode, a samo je ostatak masa. I evo opet gubitka ljudske radne snage i napora, a za to? Je li sada jasnije zato su svi narodi oduvijek izloeni propasti?" Ali mi ne elimo propasti. Ravnajmo se po naelu veli kog kineskog filozofa Lao-Cea: "U prekomjernom se zlu krije spas od zla!" Ja sam uvjeren da e ljudski rod u asu najvee nevolje ipak imati dovoljno snage uma i nai lijek za spas itave nae lijepe zemlje na kojoj ivimo. A to jed nostavno znai: povratak hrani koja je rasla pod sunanim 95

Dva velika problema

zaokupljat e nas u budunosti i zadavati muke: prvo, neobuzdani rast stanovnitva u svijetu; drugo, golema koliina ugljinog dioksida (C0 ) stoje ljudi, automobili, ivotinje, strojevi itd. ispuhuju k nebu.
2

Jo bi bilo mogue dobavljanje dovoljno ivenih na mirnica kad bi i mesojedi postali vegetarijancima, jer da bi se primjerice proizveo jedan kilogram mesa, potrebno je deset kilograma itarica. Odmah bi se moglo prehraniti se dam do deset puta vie ljudi kad bi uslijedila opskrba izrav no iz biljke. Zaobilazni je put preko ivotije skup, ini ljude bolesnima i nanosi tetu okoliu. No Ako i Ali nita ne koriste. To ostaje tek pusta elja, jer u Njemakoj ima
9-1

sjajem! Gornji citat Lao-Cea moe uostalom primijeniti na sve probleme naeg ivota !

Ugljini dioksid
U mojoj su mladosti bili pjeaenje, koije s konjima i bicikli uobiajena sredstva za kretanje. Dananje najdrae dijete Nijemaca, auto, omoguava uistinu gotovo bezgra ninu slobodu. Auto je najvanije prijevozno sredstvo za putovanje na posao i na godinjem odmoru, kao i dokaz (naega) postignutog ivotnog standarda. Za seosko sta novnitvo nije prihvatljiv prijelaz na sredstva lokalnog jav nog prijevoza, jer kao prvo uope ne postoje odgovarajue veze, a kao drugo, gubi se dragocjeno vrijeme. Vrijeme je novac. Mnogo vee koliine C 0 nastaju pri loenju vatre u kuanstvu.
2

lapaju. Ja se ne bih elio odrei dananjeg tehnikog napretka, samo se on treba dobro povezati sa zdravim nainom ivota. Ti bi ljudi trebali poeti od sebe: ostaviti svoje automobile, odjavili telefone, ne sluiti se strujom proizvedenom u nuklearkama, a na svojim se putovanjima odrei charter-zrakoplova koji zagauju zrak! Iskljuenje nuklearnih proizvoaa struje u Njemakoj ne koristi ba nita ako sve drave oko nas nesmetano dalje grade nukle arne elektrane. Sanjaru, pokai kako si to zamislio! Odbacimo najprije ono to moemo odmah promijeniti odnosno zamijeniti boljim: skupu kuhanu, mrtvu hra nu. Vegetarijanskom bi se hranom moglo prehraniti se dam puta, a svjeom prijesnom hranom dvadeset puta vie ljudi! Priopenje iz Genfa od kolovoza 1994. godine: "Bude li se porast stanovnitva i dalje dogaao lakvom brzinom kao do sada, bil e 2025. godine na ovom svijetu oko 9.1 milijarda ljudi, pokazalo je istraivanje Ujedinjenih naro da. Danas na svijetu ivi 5,7 milijardi ljudi." Taj e se broj u samo 30 godina gotovo udvostruiti. Budemo li se i dalje vladali tako nepromiljeno kao do sada, iserpit e se zemIjin potencijal i bez. nuklearnih ratova. S obzirom na tu in jenicu krajnje je vrijeme da i Vatikan stalno promilja i potie na odgovorno rodileljstvo. Ali ne moemo samo Va tikan smatrati odgovornim za tako nagli porast stanovni tva, jer su njime najvie pogoene siromane, nekatolike zemlje Afrike i Azije. "Budite plodni i mnoite se" - taj se biblijski poziv pokazuje na putu u 21. stoljee najvie prak ticiran u najsiromanijim zemljama. Najljepa se stvar na svijetu ne moe zabranili, a Kina sa svojim propagiranjem 97

Najgora je meutim opskrba hranom preko ivotinje. Sume su bile posjeene za nesmetani uzgoj stoke. Stoga, te metode njezinog uzgoja i iskoritavanja proizvode najvei udio C 0 . Glavni su krivci za umiranje naeg drvea i oneienje pitke vode isto tako i mnoge gnojnice sa svo jim visokim sadrajem sumpora. To se "sredstvo za gno jenje" dodue ispari poslije njegovog iznoenja na polje, ali njegovi topljivi otrovi dospiju do svakog kutka nae zemlie2

"Zeleni" su uinili mnogo dobroga. No kad te iste ljude gledam kako pue i jedu velike koliine mesa, tada mi preostaje jedino zakljuak da se praksa i teorija katkad ne pok 96

obitelji s jednim djetetom ili rigorozna prisilna Sterilizacija ne pridonose iz raznih razloga stvarnom rjeenju tog pro blema. Ne budemo li uskoro poeli djelovati na razuman i uistinu uinkovit nain, bit e sve vie izgladnjelih i umi ruih u bijedi. Sadanji broj stanovnitva bi trebalo rav nomjerno rasporediti. To bi trebalo biti nastojanje svakog ovjeka koji odgovorno misli. Bole li neki organi, loje znak za uzbunu. Zdravi organi nikada ne bole. Jedan je lijenik dao svojoj knjizi naslov "Liebe Deine Krankhcit, sie halt Dich gcstind". A jedna se knjiga doktora von Elbwehra zove "Herzinfarkt - Signal zar Gesundheit?" Sluaj znakove - tko ih preuje, ne moe se vie spasiti. Ako jo uistinu moe sve podnijeli i dobro se osjea unato ustrajanju na takvoj prehrani, tada bi trebao biti zahvalan svojim precima, jer u lom sluaju njima zahvalju je nasljeivanje otpornih kromosoma. Tada Tvoje zdrav lje nije Tvoja zasluga i trebao bi pokazati mnogo poniznosti! Ja sam lijekom vie desetljea upoznao mnogo razmetljivih tobonjih sveznalica koji odavno lee na groblju. Ti bi trebao uvijek misliti na to da ne uzme u usta nita to nije prava, zdrava, iva, prirodna hrana. Pazi i na to da Ti svjei zrak. isla voda, sunana snaga, ugodna okolina i mnogo kretanja budu stalni pratioci. Dakako da naslijeena ivotna snaga isto tako igra iz vjesnu ulogu. Uzmimo kao svijetao primjer prof. dr. med.Kdtschaua. On je dokazao da se naslijeene slabosti mogu pobijediti: roditelje, brau i sestre, te neke roake iz gubio je kad im je bilo oko 50 godina. On je meutim nje govao zdrav nain ivota i prakticirao kao lijenik na 98

Chiemseeu jo do svoje devedesete godine. Njemaki sa vezni predsjednik Herzog boji se, kako sam uo, obiteljski uvjetovanog modanog udara. Trebao bi proitati Kotschauove knjige i pravodobno promisliti o svom nainu ivota. Samoiscjeljujuu snagu tijela prepoznajemo na raz ne naine i u raznim situacijama. Nagnjeenja, ogreboti ne, rane. oiljci poslije operacija, slomljene kosti, prehlade i mnoge druge infekcije prou odnosno zacijele bez nae pomoi ili zahvala s nae strane iii neije druge. Mi prih vaamo samo ono to vidimo, a poriemo da snaga, koja je u nama moe svladali i sve druge bolesti. Unutarnja je iscjeljujua snaga uvijek u nama. Ako tijelo vie ne moe samo neto izlijeili, tada je esto ve prekasno i to je po stalo neizljeivim. Prirodna je snaga uvijek spremna iz lijeiti, ali ona zataji u onih ljudi koji su trajnim pogrenim vladanjem unitili svoje stanice. Tijekom svog ivota silno smo sebe zlorabili. Krivnju za svoje oslabljene snage trebamo pripisati samima sebi. Nastavi mo li dalje kao do sada. ostat emo naposljetku i bez one jo preostale snage. Ovdje u jo jednom ponovili: priroda sve lijei, ali ne vie sve ljude. Na organizam stalno radi, kako bi nas odrao sposob nima da funkcioniramo. On nas neprekidno nastoji potejeti vlastitog i tueg smea. Tijelo s nagomilanim otrovnim otpadom ne moe funkcionirati na najvioj razini. Tako se javljaju poznate akutne bolesti koje trebaju ubrzati proces ienja. Tijelo aktivira svoje rezerve, kako bi proiavalo i popravljalo. S tom bismo unutarnjom snagom trebali suraivali u sluaju tegoba. Za nas to znai najbolje nita ne jesli. mirovali i pili samo istu vodu. A kako bi se Tvoja crijeva mogla bre oslobaali otrova, trebao bi se svake 99

veeri podvri klisliranju. Izbjegavaj aktivnosti bilo koje vrste. Uz to je najbolja pomo mirovanje u postelji, i to u dobro prozraenoj, sunanoj sobi bez radija i televizora. Sve drugo, poput uzimanja pilula, bilo na kemijskoj ili bil jnoj bazi, bila bi pogreka i dodatno bi te oslabilo. A ienje tijela moralo bi ukloniti jo i taj kemijski teret. Zaepljujemo li sebi ui za te znakove, zapasl emo u tee izljeivo kronino stanje. Postoji pet stadija bolesti: 1. nadraaj, 2. upala, 3. nastanak gnojnog ira, 4. otvrdnue, 5. rak! Svojom krivnjom silazimo takvim ljestvama iz akutnih u kronine stadije. Na mnoge se nadraaje i upale, poput prehlada i eluanih katara, ne osvremo ili ih ublaavamo pilulama. Tim prvim stadijima isto tako pripadaju nesanica i razdraivost. Ako se negdje stvorila izraslina, loje ve silazak preko otvrdnua u posljednji stadij: rak. Tim se ljestvama moe opet popeli samo ako se smjesta vrati potpuno pri rodnoj hrani, svjeoj prijesnoj hrani. Nije vano koje je vrste bolest. Takvi se stadiji mogu odnositi na svaku bolest. Budui da je bolest samo zatrovanost, ti su stadiji razni stupnjevi zatrovanosti. Moramo nauiti potovati vitalnu snagu u sebi. Uzmimo k srcu sljedee toke: Prvo: nita unutar ili izvan prirode ne moe nadomjesti ti unutarnju mudrost. Drugo: nita unutar ili izvan prirode ne moe preuzeti tjelesne funkcije ienja i popravljanja. Bolesno tijelo po kazuje daje bilo zlorabljeno. A ipak se neprekidno radi na izljeenju. Ako si konano postao svjestan znaenja vital ne snage samoiscjeljenja, tada bi se odmah trebao odrei
100

svake zloupotrebe svoga tijela. Gdje je neto uniteno, tamo ni prirodna snaga ne moe nita arolijom ponovno stvoriti. Operativno bi vaenje organa trebao smatrati osakaenjem i velikom zabludom.

Moe li se rak izlijeiti?

Eventualnu izljeivost raka prijesnom hranom uzimao sam veoma oprezno kao tematiku svojih izlaganja. Kaem posve otvoreno: rak je posljednja postaja dugog postu panja protiv zakona prirode. Zamislimo li kao mjeru duine jedan metar, tada se on pri ustanovljenju raka ve skrati za 90 centimetara. Rak se ne moe prije dijagnosti cirati. Rak si dakle uzgajao - slikovito reeno - tijekom 90 centimetara od ukupnog jednog metra. On je poeo bujati prije mnogo godina. Rak ne bukne iznenada! Ba vit emo se samo tim posljednjim deset centimetara protiv kojih se naa kolska medicina bori stranim mjerama: operacijama, zraenjima, kemoterapijama. Preivi li netko to muenje nekoliko godina ili samo ne koliko mjeseci , moe govoriti o srei. Oboljeli od raka je ve ionako pri kraju snaga. I sad bi ga jo trebali moi spa siti isti otrov i kirurki zahvati? A lijenik jo ohrabruje bolesnika: "Jedi to Ti prija." Po mojim iskustvima imaju izglede za ozdravljenje samo karakterno jaki ljudi, poput Franza Konza, ako ubu due jedu samo prijesnu hranu, voe i povre i mnogo se kreu.
101

Kom se iuljao iz bolnice gdje je ve bio pripremljen skalpel i izlijeio svoj rak eluca iskljuivo tom snagom prirode. Ali tko to jo moe? Oboljeli od raka mora se po pravilu borili protiv ogorenog otpora kolskih medicinara ako eli primijeniti alternativne metode. Ja shvaam da se svatko hvata i za najtanju slamku ako mu je ivot ugroen lom stranom boleu. No promiljanje o raku trebalo bi poeti u roditelja, kako bi svoju djecu mogli uiti pravom nainu ivota. Svako potiskivanje odnosno ublaavanje simptoma bolesti pilulama stvara isto lako rak kao prekom jerna prehrana ivotinjskom, termiki obraenom bje lanevinom. Metastaze raka preoptereene su produktima razgradnje bjelanevine. To je najozbiljnija opomena pri rode da vie ne taknemo ivotinjsku bjelanevinu. Rak je postao veoma alosnom ljudskom sudbinom. Unato istraivanjima koja se raunaju u milijardama nema jo nekih rezultata koji nude spas oboljelima od te opake bolesti. Naprotiv - broj novo oboljelih i dalje raste. Dok je prije dvadeset godina jo svaki esti obolio od raka, danas se to dogaa svakom treem ovjeku. Stanje e se dalje pogoravati, jer ljudi nisu spremni promijeniti svoj nain ivota. Sto se danas na primjer posluuje povodom drutvenih poziva? U 95 posto sluajeva mrtva ivotinjska hrana u kojoj ve nakljukani gosti uivaju i zalijevaju je vi nom i rakijom. to drugo moe iz toga nastati negojednoga dana smrtna osuda rak? Ljudi koji su doivjeli takve sluajeve u svojih najbliih, ni tada se ne promijene. To su shvatili samo kao zlu kob dotinih. Dokle god ovjek ne bude promijenio svoj nain ivota, rast e i dalje broj obol jelih od raka. Ljudi su podlegli tovljenju mesom, "bogu otpada"!
102

Stoga bi prehrana prijesnom hranom i mnogo kretanja trebali konano postati nudom osobito za te bolesnike. Perzijac Aterhov rekao je: rak je ki kuhinjskog lonca. Ta razorna bolesl ima svoj zaetak ve u prvom ublaavanju prehlade u djejoj dobi! Ve nagomilani otpad eli van i ne bismo mu to trebali onemoguavali. No to ini zabrinuta majka'.' Ona se lijekovima bori proliv vruice i hunjavice, samo da jadno dijele ne bi trpjelO. Tako ostaje meutim ot pad u tijelu i sve se vie gomila. To poluzdravlje postaje tada uzrokom danas najeeg uzroka smrti u djejoj dobi: raka. Naa dananja djeca ovisna o hamburgeru, prenim krumpiriima i Coca-Coli imaju ve esto visoki krvni tlak i povienu razinu kolesterola u krvi. Sve to je upravljeno protiv ivota, stvara izrasline, gnoj i naposljetku rak. U ovoj bih Ti knjizi elio na grub nain prikazali tu praksu samolrovanja, kako ne bi podle gao biu raka. Glavno pitanje mora glasiti: kako da u tom nezdravom svijetu ostanemo zdravi? Svjea prijesna hrana oslobaa domaice prisilnog rada u zaparenoj kuhinji. One bi za pravo morale presretne prebjei prirodnoj prehrani. Mogle bi se vie radovali ivotu, doivjeti pravu slobodu i k tome svoju obitelj odrali zdravom. Na alost upravo one zagriljivo brane kuhinjski lonac koji ih vee za tednjak! Koliko je mnogo brakova bilo razoreno samo zbog tog ku hinjskog posla. Nije sve uinjeno samo kupnjom i pripre manjem jela. poslije loga slijedi pranje i spremanje posuda. Za to se vrijeme ostali lanovi obitelji obino odmaraju od napora jedenja obroka. A ovdje bih jo elio dodati: ta je domaica posluila svoje najblie pokvarenom, mrlvom 103

hranom od ivotinjskih leeva, ne zdravom hranom, ne zdravom hranom. Pri prehrani prijesnom hranom utede se osim toga veli ki trokovi za potroenu energiju. Meni osobno uope ne smeta ako kod kue nije postav ljeno nikakvo jelo. pa ni povre. Tada jedem voe to ga nudi to godinje doba i koje upravo najvie elim. To su esto banane koje su na raspolaganju 365 dana u godini. One su jeftine, sadre sve hranjive tvari, pa tako i osam nunih esencijalnih aminokiselina: one su lako probavljive i zasitne. Svojim visokim udjelom kalija i magnezija imaju pozitivan uinak u esto kiselom elucu i crijevima. 700.000 ivotinjskih vrsta na zemlji ponaaju se instin ktivno po ovom jednostavnom naelu: one ive od ive hrane. Danas ljudskom krivnjom svakodnevno propada 160 ivotinjskih i biljnih vrsta. Samo ovjek koji umilja da je osobito mudar unitava ivost hrane njezinom ter mikom obradom. Samo on pije mlijeko jo i poslije odvi kavanja od majinog mlijeka, on eli vjeno ostati sisavac. Samo on uzima lijekove. Nijedna se ivotinja na zemlji ne vlada tako budalasto. ovjek je nepromiljen i premalo vae, a posljedice su loa probava, irevi na elucu, hemoroidi i bolesti vena. eludac, kao to znamo, nema zube. Kad spomenem te loe i tetne navike ovjeka, ujem ve dobro poznati odgovor: mi nismo ivotinje. Dakako da nismo ivotinje, ali se ba kao i one sastojimo od mesa i krvi i trebamo se drati istih zakona prirode. ivotinje su nam meutim dovoljno dobre za ispitivanje lijekova koji tada slue nama ljudima. Milijuni njih su radi toga svakod nevno muene i ubijane. ovjek nema potovanja prema drugim stvorovima. Mrtvoj ivotinji preostaje samo jedna 104

mogunost, da nam se osveuje: kolesterolom. U biljnom svijetu nema kolesterola. Taloge te tetne, ute, ilave mje avine kolesterola, vapna i masti u i na Tvojim arterijama moe zahvaliti mrtvim, termiki obraenim ivo tinjskim tijelima! Eskimi jedu dodue velike koliine ma snoa bogatih kolesterolom, ali prijesnih. Oni imaju dodue slobodne arterije, ali najvie napadaja kapi i kratak oekivani ivotni vijek. Njima nedostaje kao protumjera prijesna biljna hrana. Upravo nas taj primjer ui da ljudski organizam ima kao prehrambenu osnovu samo biljnu hra nu, a ne termiki obraena mrtva ivotinjska tijela. Iz toga naui: sirov ivotinjski kolesterol i vrjedniji kolesterin koji se sam stvara u tijelu ne taloe se kao tetni otpad. A to dosada malo tko zna: krobno ljepilo, osobito iz termiki obraenih itarica, pospjeuje taloenje smea u ilama i u itavom tijelu !

Bezazlene bakterije
Danas se naglo iri i jedna tobonja "bolest": "uzronici" su bakterije u naem tijelu. Njih iznenada pret vore navodno jo nepoznati virusi u opake nemani koje u roku od nekoliko sati izjedu itave komade mesa. to ima navodno za posljedicu amputacije udova ili ak smrt. U stvarnosti ne postoje meutim zarazne bolesti, jer bi se tada morali svi zaraziti. Radi se samo o reakciji vlastitog tijela. Ono poinje novu fazu ienja od otrovnih taloga, bez ob zira jesu li bili skriveni u tijelu od djetinjstva ili su nakupi ne novijeg datuma. "Jama za taloenje" bila je opet puna. 105

Kad se organizam ne bi s vremena na vrijeme oslobaao takvih otrovnih taloga, zavrili bismo brzo na groblju. Danas se pri jaim prehladama i gripoznim infekcijama suvie nepromiljeno propisuju antibiotici, premda su uzronici tih bolesti virusi. Penicilin ubija meutim samo bakterije, nikada viruse. Svakom nepotrebnom upotrebom oslabljuje sve vie svoju otpornost, tovie svoju ivotnu snagu. Mi ljudi time sami uzgajamo ubojite bacile! Bakterije i virusi su naprotiv dragocjeni supomagai, tako rei derai strvina. Oni stupaju u akciju posve nezavisno o zarazi, samo tamo gdje se ima to utamaniti. Zato bismo svaki jaki katar trebali pozdraviti kao dobro dolu pomo. Poslije prehlade se osjea mnogo bolje znak da je Tvoja "kanta za smee" opet trebala ienje. Tvoj je bolesni organizam potaknuo dakle te male, pri jateljske ivotinjice na veliko ienje. One su sve prije nego izazivai bolesti. Are Waerlaml je o njima ovako su dio: "Osjeaj zahvalnosti trebao bi vas (Ijeitelje) barem potaknuti da podignete spomenik ili moda nadgrobni ka men, jer koliko znamo nema nijednog bacila sa spomen ploom: "Nepoznatom mikrobu od zahvalnih lijenika!" Waerland je na alost svojom hranom pruao sjajno tlo baeilima: peeni Waerlandovi kruhovi! Oni se u takvoj krobnoj sluzi osjeaju osobito dobro. To je krobno ljepi lo hrana za bacile, mikrobe, bakterije i viruse. Drugi primjer: stavi kuhanu i sirovu jabuku jednu kraj druge. Kuhana e jabuka za 24 sata sagnjiti djelovanjem bakterija; sa sirovom se mjesecima nee nita dogoditi. Pokusi sa ivotinjama ue nas izumiranju. "Cats" se zove knjiga doktora Pot tinge ra i D. C. Simonsena. u kojoj oni opisuju dugotrajno prouavanje pri kojemu je jedna 106

skupina maaka bila hranjena prijesnom, a druga kuhanom hranom. U nekih je pokusnih ivotinja iz druge skupine za tajio od druge generacije spolni nagon, a od tree je genera cije bila znatno smanjena sposobnost rasploivanja. etiri je daljnje generacije trajalo da bi se sirovom hranom vratilo zdravlje preivjelim ivotinjama. Osim toga, snale su ih teke, degenerativne bolesti, ali i sve bolesti ljudi koji jedu kuhanu hranu: nepotpun razvoj lubanje i drugih kostiju, krive noge, rahitis. iskrivljene kraljenice, dua degenera cija motorikih ivaca u mozgu i lenoj modini. Make hranjene sirovom hranom ostale su vitalne i nisu pokaziva le nikakve promjene. Ovdje jo moram napomenuti da meu istraivaima i proizvoaima hrane vlada veliko nadmetanje, prava lju bomora. Svaki pokuava drugom neto prigovoriti.

Teze doktora Brukera

Rado bih odustao od ovih redaka o poznatim Brukcrovim itaricama, ali moram govoriti na njegove osobne kle vete i optube to ih je iznio u svojoj knjizi "WerDiat isst, wird krank". Ja svakako znam cijeniti da je dr. Bruker u svojoj neu mornoj borbi protiv izoliranih vrsta eera ostvario veliko, zasluno djelo, osobito s obzirom na to daje imao financij ski jakog protivnika: industriju eera i slastica. Ali tko se detaljno pozabavi njegovim tetnim dogmama o itarica ma, nee naii na bezazlene stavove. Bruker je svojim na107

padima protiv mene radi toga to dajem prednost prehrani voem i povrem bez. itarica, zapravo pobijao samoga sebe. Ono stoje on preporuao pri bolestima, naime preh ranu 100 posto svjeom, prijesnom hranom, isto je to sam i ja savjetovao kao idealnu hranu kad je ovjek bolestan. Ako stopostotna svjea, prijesna hrana lijei bolesti - kako moe bili tetna kao trajna hrana? Brukerovi prijedlozi za lijeenje bolesti trebaju dakle bili dobri i ispravni, dok su isle preporuke s moje strane tako rei potpuno pogrene, nelogine, fanatine, vodene interesima ekonominosti? Tii zar se ne shvaa to se objavljuje? Kako moe jedan lijeniki savjetnik pokazati tu slabu stranu? Brukeru je vano samo to da ouva od ruenja sustav prehrane itari cama i hranom koja sadri maslac, to gaje desetljeima gradio! Jo jednom: u Brukera ima svjea, prijesna hrana ljekovit karakter, a ista je Wandmakerova preporuka po grena! Dvopreg Bruker/GuljalirsmiiUuo sam neto inteli gentnijim. Gdje je ostao razum? Za zdravlje ne igra ulogu to su itarice bile vie tisua godina vana osnova prehra ne. Nitko ne osporava da su one to bile. Ljudski su se geni prenosili dalje milijunima godina, nisu su se mijenjali. Nit ko nije ovjeka prisilio da s prostora svoga porijekla, trop skog pojasa, iseli u krajeve umjerenije klime i masovno se razmnoava. Za nagli porast stanovnitva i prenapuenost zemlje sa svim njezinim posljedinim problemima trebale bi se prije pripisati itaricama koje se mogu dugo usklaititi. Praktini se test uvijek pokazuje korisnijim od svake te orije. Ne daj se dakle zavarati zvunim imenima - bilo s profesorskim ili doktorskim titulama ili bez njih - i njiho vim silnim teorijama. I )a se razumijemo,ja sam sam bio je108

dan od pristaa prehrane itaricama koji je svoj kruh pekao od bioloki uzgojenih itarica mljevenih u vlastitom mlinu. Govorim dakle iz dugogodinjeg iskustva na vlastitom tijelu. Ve sam prije spomenuo da itarice bogate kro bom predstavljaju sjajno plodno tlo za viruse, bakteri je, mikrobe itd. Prehrana itaricama po Brukeru nudi na idealni nain preduvjete za to! Tko eli proitati moj odgovor na optube Jr. Bruke ra - koji se sastoji od etiri strane teksta - neka mi poal je kuvertu s plaenom potarinom (Helmut VVandmaker, Miihlenberg 15, 25782 Tellingstedt). Brojne knjige s dijetama i raznim kompromisima trebale hi se zaboraviti, one samo vode preko kompro misnih bolesti u kompromisnu smrt! Naa dananja hrana vie nije punovrijedna zbog sred stava za gnojenje, insekticida i peslieia. Naa su tla iscrpljena, a time i na organizam. Nakon prouavanja mnogih novih knjiga, rezultata istraivanja i poslije vlasti tih pokusa ponavljam svoju preporuku o prikladnoj nado puni prehrane vitaminima i mineralima koju sam izrekao ve u svojoj prvoj knjizi od 1975. Na to prisiljavaju 11000 ispitivanja, aktualna saznanja o "slobodnim radikalima" i njihovim protivnicima antioksidansima. Ako uistinu po stoje takve jednostavne, nekodljive tvari, zato ih ne bi smo iskuali i primjenjivali? Ta one samo dopunjuju ono to smo mi ljudi stoljeima nerazumno unitavali. Vidim po svojim prijateljima da takva sredstva uistinu djeluju i olakavaju nastale probleme. Odrei se prehrambenih na vika - to se mnogima ini kao nesavladiv problem. No uzi mati vitaminske pilule odmah su spremni. Pritom me udi koliko mnogo ljudi ve upotrebljava takve tablete! 109

U nekim mjestima ima ve lijenika za prirodno lijeenje koji se istodobno bave ortomolekularnom-medicinom. Ti lijenici za cjelovitu medicinu lijee svoje paci jente tom blagom metodom . Pojam ortomolekularna medicina stvorio je dvostruki dobitnik Nobelove nagrade Linus Pauling. On znai ispravne molekule. Zakljuak: mi trebamo vie vitamina i minerala nego to nam ili moe dati in dustrijalizirana hrana!

ni u dovoljnoj koliini punovrijednim svjeim i prijesnim proizvodima. Ni onaj koji se prehranjuje iskljuivo prije snom hranom, ne moe uvijek nabaviti eko-proizvode. A kad i uspije, ne zna u kolikoj su mjeri uistinu isti. Jer ni proizvodi iz prirodnog uzgoja nisu poteeni znatnih tet nih djelovanja iz zraka i isparavajuih gnojnica. Potpuno zdravu prijesnu hranu trebali bismo kao svoj jedini i najbolji "lijek" promatrati kao pravilni sastav svih poznatih i jo neotkrivenih vitamina i minerala. No mi smo ljudi gotovo sve kobno promijenili i k tome termikom obradom bijedno smanjili prehrambenu vrijednost nae hrane. Moda e nam s dodacima uspjeti dovesti opet bil jke donekle u ono prvobitno normalno stanje kakvo je bilo na zemlji milijunima godina bez razornog kemijskog dje lovanja i termike obrade. Bez te nekadanje normalnosti ne bismo svi mi danas bili ovdje. Nadam se da e jednog dana u nama izrasti spoznaja da organizam moe primiti vitamine i minerale u njihovoj punoj snazi samo u prirod nom vezanju i da emo opet ivjeti poput divljih ivotinja koje se prehranjuju iskljuivo prirodnom prijesnom hra nom. U tijeku mojih razmatranja spoznao sam da nema po sebnih lijekova, ni pilula ni ljekovitog bilja . Tako ne bismo ni te dodatke prehrani trebali gledati kao ljekovita sredstva, ve gotovo kao besprijekorne prehrambene namirnice koje su opet postigle prvobitno stanje. Ti dodaci ne mogu djelo vati kao ublaavajui lijekovi koji odmah djeluju, ve samo dugorono poboljavaju Tvoju prehrambenu osnovu i time Tvoju vitalnost i zdravlje. Nikako ne smijemo te dodatke smatrati lijekom i dalje ivjeti kao do sada po motu: uzet u vitamine,
111

Dopuna vitaminima i mineralima

Trebaju li nam dodatno vitamini i minerali? Pristae prirodnog nauka o zdravlju, dakle ljudi koji se prehranjuju zdravim prirodnim proizvodima bez njihove termike obrade, ne bi trebali dopune vitaminima i mineralima - ako se mogu uvijek stopostotno prehranjivati biljnim prirod nim proizvodima, kao to su voe, povre i neto oraha koji su rasli na posve zdravom tlu koje jo nije bilo mueno ke mijskim sredstvima za gnojenje, insekticidima i pesticidima. Prirodni je proizvod uvijek potpun, sadri sve to ovjek i ivotinja trebaju. Na alost ima jo malo takvih savrenih proizvoda, a isto tako i malo ljudi koji se njima prehranjuju. Tko ne moe potpuno prihvatiti prehranu zdravim proizvodima to se odnosi i na one koji jedu kuhanu hranu - trebao bi oz biljno razmotriti upotrebu tih dodataka prehrani. Opredijeli se i tada snosi posljedice. Na temelju svojih dugogodinjih iskustava polazim od loga da se 99 posto svih ljudi ne hra110

tada mogu opet "zgrijeiti"! Mora se dakle i u zagovorni ka vitamina i u njihovih protivnika razluiti bezvrijedno od vrijednoga. Ima strunjaka za prehranu koji su deset ljeima odvraali od upotrebe dodataka, a sada govore upravo suprotno. Ovdje ne elim govoriti samo za ono malo pravih uivatelja prijesne hrane, ve elim sve ljude pouiti, da ih tako naoruam protiv goleme premoi tutorstva.

Magnezij, udesni metal

U ovoj se maloj knjizi ne mogu u pojedinostima baviti djelovanjem vitamina i minerala. O lome postoje veoma dobre knjige. No na poetku ove kratke razrade te teme elio bih kao primjer prikazati osobnu priu profesora kemije Jamesa B. Piercea, u kojoj on izvjeuje u svojoj knjizi "Heart He althy Magnesium". Ona poinje kao u tisua ljudi napada jem jakih boli u predjelu jednjaka i grudi. Bio je ustanovljen povien krvni tlak. Daljnje su dvije godine prolazile u uzimanju diuretika (lijeka za pospjeivanje mokrenja, kako bi se sniavao krvni tlak i sprijeilo stva ranje vode u pluima i oko srca). Zatim su uslijedili teki napadaji to ih je lijenik dijagnosticirao kao anginu pecto ris, a koji su bili ublaavani pilulama nitroglicerina. Ve postojeim tegobama pridruile su se jo i druge, poput ub rzanog, nepravilnog kucanja srca - osobito poslije obroka, uz koje je Pierce pio nekoliko alica kave. Nakon to je 112

poeo izostavljali kavu, dolo je do privremene normaliza cije stanja. Osjeaj teine u elucu izazivao je meutim iste simptome. A tada je dolo do iznenadnog veoma jakog na padaja pri radovima u vrtu,uslijed ega se sruio. U bolnici su uslijedile beskonane procedure s kateterizacijom koro narnih arterija. Bilo je udnovato da su te arterije pokaziva le tek minimalne laloge. A simptomi su ipak postojali. Ta se injenica podudara sa spoznajama glasovitog kardiokirurga doktora dc Bakcva koji u polovine svojih provedenih operacija srca nije uslanovio taloge. Neka mi ovdje bude doputeno pitanje: zato se tada uope moralo operirati? Da bi uao novac u blagajnu? Lijenik je Pierceu propisao Cardizem, blokator kalcija, da bi se snizio krvni tlak. Nje gova je dijagnoza glasila: angina pectoris uslijed greva koronarnih arterija. Tako su prole daljnje dvije godine , tijekom kojih se on kao profesor kemije morao teko boriti da bi izdrao drati nastavu. Poslije 50 minuta bio je prisiljen nainili stanku od 20 do 30 minuta. Kad je primijetio polagani gubitak moi pamenja, postao je depresivnim i morao prijevreme no otii u mirovinu. Njegovo muenitvo nije meutim jo bilo okonano. Unato uzimanju lijekova jo se pojaala estina napadaja. Tome su se pridruile jake boli u donjem predjelu lea i u lijevoj nozi stoje zahtijevalo upotrebu ta pa kao pomoi pri hodanju. Napadaji su bili sve tei i uestaliji. Godine 1988. bili su u SAD-u objelodanjeni prvi pozi tivni istraivaki rezultati o djelovanju aspirina pri sranim napadajima, dok britanski istraivaki projekt nije doao do pozitivnog rezultata. Razlog za to bio je to su Ameri113

karici primjenjivali pul'er koji je uz aspirin dodatno sadravao magnezij i kalcij, dok su Britanci istraivali nor malni aspirin. To je sada privuklo pozornost profesora ke mije: uz aspirin bili su dakle u puferu magnezij i kalcij. Tako je prof, dr. Pierce poeo uzimati Dolomit-tablete koje su sadravale kalcijev i magnezijev karbonat. U roku od nekoliko dana iezle su u njega boli u nozi i leima. Tego be s anginom pectoris toliko su se popravile daje odluio ubudue izostaviti antagoniste kalcija. Sada angina vie nije bila problem. Bilo je osobito primjetljivo: vratila mu se tjelesna i duevna snaga, te prijanja izdrljivost. Kakva se pouka moe izvui iz munog puta tog profe sora kemije? Pomanjkanje minerala magnezija u organiz mu bilo je uzrok svim stranim tegobama. Uzimanjem magnezija u spoju s kalcijem, kalijem i drugim mineralima dolo je u prof dr. Pierced za kratko vrijeme do zaudnog izljeenja tegoba sa srcem, leima i nogom - i potpunog povratka moi pamenja. Prof Pierce je u spomenutoj knjizi opisao na 180 strana svoja osobna iskustva iz tekih stadija bolesti i najnovije spoznaje o magneziju i drugim mineralima. Iz toga bismo izvjea trebali shvatiti da svakog dana moramo dodatno uiti, kako bismo se znali vratiti prirodi - koju smo iznevje rili - s njezinim nepromjenljivim zakonima. Poznavatelj prirode Goethe izrazio je to ovako: "Mi smo napustili prirodu, ne priroda nas! Nije dovoljno neto samo znati, mora se i primijeniti; nije dovoljno neto satno eljeti, mora se i uiniti!" ini se da tek sada uistinu poinje povijest vitamina i minerala. Tko raspolae primjereno opremljenim kompju terom, moe krenuli putem podataka. Nedavno sam saznao I 14

da se pod llelathNei Database skupljaju publikacije koje nas svaka tri etiri dana upoznaju s najnovijim otkriima i postojeim stanjem na tom podruju. U kolovozu 1995. bilo je tamo 240 000 tekstovnih priloga i upuivanja na odreene knjige, meu njima 233 lanka o C vitaminu. Internet je po svoj prilici trenutno najvei On/me-ponua. No taj sustav dobiva sve jau konkurenciju drugih posred nika podataka. Na temelju uvijek mogueg pristupa istraivakim rezultatima u itavom svijetu stvoreni su preduvjeti ije se znaenje jo uope ne moe sagledati. No u/ sav tehniki napredak koji olakava na ivot: nita se nee promijeniti pri nainu ivota prehranom prije snom hranom - stoje propisuje priroda - koji treba biti povezan s mnogo kretanja. Jedi dakle ive, svjee, neo braene prehrambene namirnice i krei se! Stoga to ee iskljui kompjutor i ekran, podi van na svjei zrak i priskrbi snagu svom organizmu. ini se daje magnezij vaan katalizator za sve procese u tijelu. Pomisli na to da bez magnezija nema kucanja srca, ivanih impulsa ni miinog kretanja. On upravlja s preko 300 enzima i aktivira ih, kao to pie Maria Elisabeth Lange Emsl u svojoj knjizi "Bioelemeut Magnesium - Beruhigung MS der Natur" (Ilerbig -Verlag). Magnezij pomae nadzirati krvni tlak, odravati miie gipkima, spreavali greve i stvaranje bubrenih kamena ca, te nenormalnih taloga u ilama; tititi miine stanice ako pri ozljedi doe do stvaranja previe kalcija; odravati ravnoteu elektrolita; smanjili rizik od angine pectoris, a osobito sranog i modanog infarkta 115

Prof. Pierce, kemiar koji je uistinu bio strunjak na svom podruju, ipak nije znao da se uzrok njegovih tegoba trebao traili u pomanjkanju magnezija. kolski su ga me dicinari lijeili na uobiajen nain blokatorima i diureticima, koji su meutim samo kratkorono pomagali. Tek je zahvaljujui naprednom istraivakom timu sa sveuilita u Gainsvilleu /Florida saznao da su njegove boli potjecale od greva u koronarnim arterijama i u grlu. Kao terapeutska je mjera bilo propisano iskljuivo dodavanje magne zija. On zahvaljuje magneziju da se danas osjea 20 godina mlaim, opet se moe normalno kretati i vie ne osjea srane tegobe i ukoenost miia. Za njega je potresno i tuno gledati kako prijatelji koji pate od slinih tegoba ne ele preuzeti nita od njegovih iskustava. Tako je slino i meni, stoje vidljivo iz nekih opisa u ovoj knjizi. Traim dakle prehrambeno orijentiranog lijenika ili Ijeitelja koji se ne bavi samo potiskivanjem odnosno ublaavanjem simptoma, ve govori o zdravom nainu ivota i k tome pomae tijelu bezazlenim, ali nadasve uinkovitim vitami nima i mineralima. Je li novo ono to je kemiar Pierce na sebi iskusio o djelovanju magnezija? Ne, jer ve je 1915. francuski istraiva raka prof. Pierre Delbet tumaio da magnezijev klorid u omjeru od 12 prema 1000 u golemoj mjeri poveava djelovanje bijelih krvnih tjeleaca i daje "udot vorna sol za pomlaivanje i borbu protiv raka" (Izvor: Julien Dungleru: "Die Pj'orte der Gesundheit"). Prof. Delbet bio je primarijus, sveuilini profesor, nositelj svih ugled nih titula i doivio 96 godina. 1 Nijemac dr Friedrich Tasehe izvjeuje u svojoj knjizi "Uberlegungen zur Krebs 116

bekdmpfung" o Delbetovim istraivanjima. Ja sam u svojoj knjizi "Willst Du gesund sein? Vergiss den Kochtopf!" po svetio vie stranica magneziju, velikom protivniku kalcija. Ovdje sam elio pomou stvarnog primjera jo jednom skrenuti pozornost na to da se krajem ovog stoljea treba konano shvatiti koliko je silno na organizam ovisan o opskrbi vitaminima i mineralima svake vrste i u dovoljnoj koliini. Oboje se moe trajno omoguiti iskljuivo istom prijesnom hranom i dobro promiljenom nado punom. Od svoga tijela moemo oekivati da daje samo onoliko koliko smo mi spremni dali njemu. Dosada smo ga kljukali samo mrtvom hranom i stimulansima. Zapamti ovaj slogan: "Magnezij u stanicu, vapno van - kalij u stanicu, sol van!"

Vrhunski vitamin C
Ljudi, ovjekoliki majmuni i zamorci imaju jedan ge netski defekt koji vjerojatno see unatrag do ledenog doba: oni ne mogu vie sami proizvoditi vitamin C. Taje vjero jatno naslijeena mana preivjela tisue narataja i ne moe se uklonili nikakvom idealnom prehranom! Sva dru ga iva bia mogu u jetri stvarati iz glukoze svaku potrebnu koliinu vitamina C. Tako i slino tumae pomanjkanje vi tamina C u ovjeka Pauling i mnogi drugi istraivai. alosna injenica: mi ljudi nismo sposobni sami stvarati vrhunski vitamin C koji upravlja svim ivot nim procesima. 117

Mi srno dakle u tom pogledu u nepovoljnijem poloaju od ivotinja. Na temelju objavljenih istraivakih rezultata 0 vitaminima, prije svega nobelovcaLinus a Paulinga osje tio sam se potaknutim iznova se njima pozabaviti. ivotin je u slobodnoj prirodi ne umiru od sranog infarkta, dok su u nas ljudi srani i modani infarkti gotovo najei uzrok smrti. Uzaludno je raspravljati o tome zato ne moemo vi tamin C sami proizvodili i kad se la sposobnost izgubila ili je li ona uope bila potrebna kad smo se jo u punoj mjeri prehranjivali svjeim, posve istim, niim zatrovanim voem koje je sadravalo mnogo vitamina C. To se dvoje vie ne moe dokazati. Tu sa sada radi samo o za nas kob nim injenicama da mi ljudi vie ne moemo vitamin C sami proizvoditi i da se 99 posto nas vie ne prehranjuje u dovoljnoj mjeri svjeim voem i povrem. A ta se hrana veinom jo unitava kuhanjem, peenjem i prenjem. Uvijek iznova kaem: kuhinjski je lonac naa smrt! "Broj. ljudi koji su platili ivotom poslije upotrebe poz natih farmaceutskih proizvoda iznosio je tijekom sedmogo dinjeg razdoblja istraivanja od 1983. do 1989. ak 2069. U istom vremenskom razdoblju nije bilo nijedne rtve medu onima koji su upotrebljavali vitaminske dodatke!" (Objavila u "The Townsend Newsletter for Doctors" ame rika udruga centara za kontrolu otrova.) Ako je samo uzimanje kemijskih lijekova povezano s rizikom smrti - zato da tada barem za sebe ne iskuamo bezazlene vitaminske dodatke? Prirodni nauk o zdravlju kae da prijesna hrana sadri sve potrebne vitamine i mine rale u organskom obliku. Ta tvrdnja vai na alost samo onda ako je ta prijesna hrana bila. kao to je ve objanje no, uzgojena ekoloki i bioloki, bez umjetnog gnojiva i 118

kemijskih pomonih sredstava na jo posve zdravom tlu. No gdje je to jo mogue i tko moe platiti takve proizvode? Prirodni je nauk o zdravlju polagao svoje temelje ve od 1822. Tada su zatrovane prehrambene namirnice bile neto nepoznato. Nova gledita tjeraju na promjenu mi ljenja! Ja sam stoga godinama oklijevao objaviti svoja iskustva s dodacima hrani. Ali injenice jasno govore za to! Mnogim prijateljima koji ne mogu sami izii nakraj s promjenom svoga naina ivota, moe se bre pomoi. Netko tko se stopostotno prehranjuje prijesnom hranom, ak onaj koji jede samoniklu zelenu hranu - stoje propagira moj prijatelj Franz Konz -. moe u svojim organima asimi lirati maksimalno 100 miligrarna istog vitamina C. Nije vana koliina vitamina to je sadri voe i povre, ve ona koliina to je moemo primiti! Potroai kuhane hrane moraju se meutim zadovoljili jednom etvrtinom te koliine ili jo manje. Podgrijana jela ne sadre vie nita. U takozvanoj Junk food sadrani su samo jo tragovi toga krajnje vanog vitamina koji je prijeko potreban za sve ivotne procese. Norveki istraiva Kare Berg otkrio je ve 1963. lipo protein koji se kasnije istraivanjima dr. Ratha i kolega po kazao kao tetan. Dovoljno vitamina C sprjeava taloenje log tetnog proteina na stijenkama arterija. Oni su zak ljuili da laj proteinski surogat dovodi do arteriosklerotinog ovapnjenja i uzrokuje neku vrstu skorbuta. Dr. Rath je 1991. u "Journal of Orthomolecular Medicine" objavio detaljno izvjee o tome. U njemu je savjetovao kombina ciju vitamina C i L-lizina, da bi se poboljao rad srca i lako uklonile boli izazvane anginom pectoris. Ve bi svakod119

nevno uzimanje 500 miligrama L-lizina, L-prolina, 1000 miligrama vitamina C i drugih antioksidansa raz gradilo postojee taloge u arterijama. Revolucionarna hipoteza - ako je tona. No to moe provjeriti! Svaka stresna situacija krade tijelu vitamin C. svaka popuena cigareta potroi 20 miligrama vitamina C. Za nedragovoljne, pasivne puae jo je gore. Pua gubi dimom 40 posto svog vitamina C. Svaki put kad povue dim iz ci garete udahne 100 milijuna "slobodnih radikala". Budui da pua openito prakticira posve pogrean nain ivota, pati od stalnog pomanjkanja vitamina C. Puai, kao i osta li ljudi koji pate od nedostatka tog vitamina, idu ravno u pravcu skorbuta. Odatle i njihova prijemljivost za modanu i sranu kap. Njihove su arterije upljikave, krv moe prokapljivali u okolinu. Vitamin C jaa arterije, kao to emo kasnije vidjeti. Dosada sam govorio samo o vitaminu C, to ga vie ne moemo proizvoditi. No i drugi su vitamini i minerali, poz nati i jo nepoznati, isto tako potrebni za ivot. Vitamin C je meutim najvanija tvar, vrhunski vitamin, to ga nae tijelo mora dobivati u velikoj koliini. Njega ima najvie u ipku, citrusima i tamnom zelenolisnom povru. On je veo ma osjetljiv na svjetlo i u kuhinjskom se loncu veinom unitava. Njime osobito oskudijevaju uivatelji itarica. Njihova hrana sadri kao konani proizvod jo veoma malo vitamina C. Mi trebamo uvijek itav, cjelokupni, potpuni proiz vod. Nije vano samo to jedemo, ve i biopodnosivost hrane: kako na organizam moe primili u sebe njezine molekule i iskoristiti ih. Danas se to bez dodataka hrani moe meutim pokazati na alost kao pogreni zakljuak! I 120

ja moram preispitali svoj stav to se lie vitamina i minera la i vratiti se svojoj izjavi u mojoj knjizi od 1975. Na kon gresu "ivotnog nauka" ("Lebenskunde") koji je bio odran 1992. u Bad Godesbergu, podnio sam izvjetaj o istraivaima Paulingii i Burgersteinu i pritom navijestio da se prirodni nauk o zdravlju mora poneto mijenjali s ob zirom na dodatke hrani. U to sam poslije nekoliko dugogo dinjih pokusa uvjeren vie nego ikada: danas vie ne poznajemo punovrijednu, izvorno prirodnu hranu! Istraivai su otkrili da su ak pingvini zatrovani olovom i kadmijem. Osim toga, mi ljudi nismo sposobni kao to sam ve spomenuo -. proizvoditi vitamin C! Iako je upravo vanost vitamina C poznata ve desetljeima, ipak se ta spoznaja openito jo uvijek nedovoljno iskoritava u praktinom ivotu. Njemaka stalno u tome zaostaje. Prik ladnu primjenu sprjeavaju u prvom redu kolski medici nari. 1100 istraivanja irom svijeta s pozitivnim rezultatima nije jo uvijek dovoljan dokaz za le konzerva tivne ljude. Oni zahtijevaju doputenja zdravstvenih slubi. A s druge strane svakodnevno propisuju bez grinje savjesti pilule ije su katkad kobne nepoeljne nuspojave dobro poznate - pogledaj upozorenja na papiriu pri loenom uz dolini lijek. Tvrdnje o nepoeljnim nuspojavama vitamina nisu dokazane pretpostavke. Ja savjetujem svim neodlunim lijenicima: ta provedite na sebi pokus s nadopunom vitaminima i mineralima! Samo ete tako moi napokon pomoi svojim pacijentima. S jednim moramo meutim uvijek raunati: privremeno mogu nastupili sline etoksikacijske pojave kao pri prom jeni naina ivota prijelazom na prehranu prijesnom Ina 121

nom. No to te ne bi trebalo obeshrabriti, jer e brzo proi. Tko ipak ne moe s tim izii nakraj, neka jednostavno pre kine uzimati dodatke. Istraivanja Linusa Paulinga - koja seu unatrag do 1966. godine - potvruju sada konano stotine znanstvenih istraivaa i lijenika. Ja sam u drugom izdanju moje knji ge "dick+krank oder sch lan k+ge su iid?" od 1992. uvrstio dodatak gdje neki "lijenici novog narataja" ili ak "no vog uzgoja" kako oni sebe nazivaju, opisuju velike uspjehe lijeenja u svojih pacijenata zahvaljujui tome to njihovu zdravu prehranu spajaju s visoko doziranim vitaminima i/ili mineralima. Ti lijenici svi skupa ponajprije prepo ruuju neobraenu prijesnu hranu. Katkad se doputa neto ribe kao opskrbljivaa bjelanevinama. Mladi su istraivai dakle na taj nain njegovali i pacijente koji su esto ve bili kratko pred "bypass"- operacijom. Poslije ne koliko su tjedana ve mogli brzim hodanjem ili ak laga nim tranjem prevaliti dosta velike udaljenosti. Boli angine pectoris posve su prestale. Njihove su ile bile pola ko, ali sigurno osloboene taloga. Poznati je pobornik alternativne metode lijeenja dr. Whi taker, ija mjesena pisma "Health & Healing" pri mam ve godinama. Nadalje se trebaju spomenuti: dr. McDougal, dr. Dean Ornish, dr. Rios, dr. Barnard. Pritom ti lijenici nisu s obzirom na njihove prijedloge o prehrani upotrebljavali tako stroga mjerila kao na prirodni nauk o zdravlju. Njemaka slubena znanost jo i sada ospora va da se ve postojei taloi mogu ukloniti. Velika za bluda. Pacijenti koji pate od tekih sranih bolesti idu jo uvijek pod no. Jednom mome znancu predstoji ve neko vrijeme presaivanje srca. On se na alost ne moe obratiti. 122

ostaje podloan kolskoj medicini. Prije nego to bih se ja prepustio tako rizinom zahvatu, bile bi moje prve mjere stopostotna promjena naina prehrane, prijelaz na prijesnu hranu i nadopuna vitaminima i mineralima. Posavjetovao bih se s onim lijenicima koji to ve godinama uspjeno prakticiraju i svoje pacijente vraaju bez operacije aktiv nom ivotu. Ali ovjeja je volja njegovo nebesko kraljev stvo. Prije spomenuti "lijenici novog narataja" provodili su pokuse s vitaminsko - mineralnim nadopunama i bez njih. Pritom se pokazalo da su njihovi pacijenti bili da vanjem vitamina i minerala bre osloboeni taloga na gomilanih u njima. Prvi lijenik koji je u svojoj terapiji primjenjivao vita mine bio je Kanaanin dr. Ahrain Hoffer koji je pedesetih godina lijeio velikim koliinama vitamina B3 (niacina) pacijenticu koja je bolovala od shizofrenije. Taj je lijenik uistinu utemeljio tu novu dopunsku medicinu. Na njega je uvijek iznova upuivao i Linus Pauling. Prema "Orthomolecuiar Nutrition"objavio je dr. Hoffer 1994. godine zajed no s dr. Mortonom Walkerom knjigu "Smart Nutrients - A Guide to Nutrients That Can Prevent and Revers Senility". Prije otprilike 13 godina donio sam sa sobom prve knjige trojice amerikih lijenika Cheraskina, Ringsdorja i Sisleya. Njihova velika knjiga "Vitamin C - so ndtig wie Sauerstoff" na alost je rasprodana. Ona je nastala kao rezultat 11 000 znanstvenih istraivanja i dokazuje da su u zabludi oni kritiari koji jo uvijek tvrde daje previe vitamina C tet no. Sada se tom tematikom bave i neki autori s njemakog govornog podruja, ali nitko nije tako opseno prikupio 123

mnoga znanstvena istraivanja iz itavog svijeta kao ta tro jica Amerikanaca. Maarskom biokemiaru Albertu Szentu Gyorgyiju dugujemo zahvalnost, jer mu je 1928. uspjelo izolirati vitamin C iz limunske kiseline. Za njegov mu je rad bila odana ast 1937. godine, kad je postao dobitnikom Nobelove nagrade. Zato njegovo djelovanje nije poznatije poslije toliko vremena? Napola informirani znanstvenici osjetili su potrebu da upozore na mogue bubrene kamen ce i druge nepoeljne nuspojave. Tek su Pauling i njegovi nasljednici mogli pokusima na sebi obeskrijepili brojne protuargumente. Pauling je u svrhu pokusa uzimao dulje vrijeme do 50 grama (= 50000 miligrama.) dnevno i tako mogao uvjeriti i posljednje skeptike u bezazlenost vitami na C. U meuvremenu postoji toliko mnogo rezultata ispi tivanja da se sada moe sigurno rei: vitamin C nije ni u veim koliinama toksian. Nadopunjujua davanja drugih vitamina i minerala ute meljila su konano uspjeh generacije mladih lijenika bez predrasuda. Ima li boljih dokaza od onih u svagdanjem ivotu s pacijentima? Kakvo olakanje osjete li jadni teki bolesnici kad osjete da njihova iscrpljena tijela opet dobi vaju snagu i da se malo pomalo mogu odrei poznatih uvi jek tetnih lijekova sa svim njihovim nuspojavama! Kako se samo mogao tako dugo odrati stav kritike i nevjerice prema vitaminu C potrebnom za ivot, a s druge strane i rokogrudno propisivati lijekovi iji tetni uinci sigurno nisu bili nepoznati? Kako je mogue takvo protuslovlje? Razlog: vitaminom C se, za razliku od prekomjerno skupih lijekova, ne moe mnogo zaraditi! 124

Jedan me znanac izvijestio kako mu je pao na glavu strujni kabel. Posljedice su bile tjedan dana kome i uzetost lijeve strane za koju su lijenici rekli da e ostati. On si je po Paulingovoj preporuci dao ubrizgati 45 grama vitamina C intravenski. Uzetost je u roku od nekoliko dana nestala. Taj je ovjek u rujnu 1995. sjedio posve zdrav nasuprot meni i pritom mi priao o tekom meningitisu svoga sina koji se isto lako mogao dokraja izlijeili injekcijom visoko doziranog vitamina C. Vjerujem da smo s istraivanjem vitamina C tek na poetku! Pauling je sebi posljednjih godina davao 18 do 20 grama sintetikog vitamina C. a moj se znanac zadovoljava s 10 grama. Kad bi smanjio dozu, odmah bi to osjetio. Inae, Pauling je djelovanje kiseline praka vitamina C uvijek neutralizirao natronom. Unazad etiri godine i ja opel oprezno uzimam te vita minske i mineralne nadopune - i primjeujem da mi ine dobro! Trebam li drugima preutjeti tu injenicu, jer bih moda sebe uinio nevjerodostojnim, kao stoje mislio moj prijatelj Franz Konz? Ne, osjeam se obvezanim da za pomo jasno upuujem na tu novu. a ipak ve odavno poz natu istinu! To je dokaz da sam jo i s 80 godina prilagod ljiv za nove zahtjeve. U dobroj sam formi i elio bih to jo dugo ostati. Ta iskuajte sami inei kao ja! Time moete svoje zdravstveno stanje samo poboljali, nikada pogora li ! Ja nisam ni o kome ovisan i opisujem samo ono to sam iskusio na samom sebi. Neki govornici, autori knjiga i vo ditelji ljeilita ostavljali su na kongresima "ivotnog nau ka" ba jadan dojam kad sam vidio to su sve lamo pojeli i jo zalili kavom i vinom. Jela to su bila posluivana tim "uzorima" bila su mrtva hrana, ne prijesna. Kako su mogli 125

sljedeeg dana mirne savjesti zastupati pred sluateljima svoje miljenje? No i oni su ne birajui grabili sa stolova sve io su mogli i trpali u sebe - od tople juhe preko inte gralnog kruha do voa i povra. Neki su ak jo napunili i svoje torbe /.a kupovinu to su ih donijeli sa sobom. Tobonji su se potroai zdrave prijesne hrane vladali kao grabeljive zvijeri. Kako li izgleda u njihovim elucima?

emo dana bili bespomono izrueni tim napadaima. Po sljedica toga mogu bili brojne autoimune bolesti, kao to su MS. lupus, reuma zglobova, mukoviscidoza. No vitamini C, E i beta-karoten, koji se u tijelu pretvara u vitamin A. mogu obuzdati tetno djelovanje slobodnih radikala time to obnavljaju zatitni ogrta stanice. Danas je dakako i u Njemakoj poznat nain djelovanja tog mehanizma koji spaava ivot. Mnoge domae farma ceutske tvrtke nude zatitne vitamine u sintetikom obliku s nekim dodacima. Svi su ti pripravci meutim preslabo dozirani. Za bioloko ra nje kriv je dakako u velikom po stotku nain ivota s preteito mrtvom hranom, ali ni naj bolja prehrana ne moe trajno nadoknaditi nau nemogunost stvaranja vitamina C! A kad je ve tako kako da nas tek opskrbljuju potrebnim vitaminima pizze. hamburgeri, kobasice s prenim krumpiriima. kava. Cola i slatkii / Sve su to beskorisne ne ivene namirnice koje stvaraju velike koliine slobodnih radikala! Naim dana njim nainom ivota troimo vie zatitnih tvari nego to ih moemo pribavljati prehrambenim lancem. Time su pogoeni osobito zapadni narodi. Istraivanja su pokazala da do 60 bolesti - od artritisa preko raka . sranih bolesti do SIDE - moe biti izazvano tim nepostojanim, slobodnim molekulama (radikalima)! 1994. godine postojalo je ve 500 objavljenih lanaka i knjiga o slobodnim radikalima i antioksidansima! Nijedan istraiva koji sebe smatra oz biljnim ne moe danas rei da o tome nije nita uo ili itao. Bolesti srca jo su uvijek uzrok smrti broj 1. Ali da se krivo ne razumijemo: slobodni su radikali i korisni i vani za ivot, kao na primjer kisik bez kojega uope ne bismo 127

Sto su oksidansi?
"Slobodni raikali" bili su otkriveni ve 1940. godine ali im se tek od 1980. poela pridavati pozornost kakvu za sluuju. A antioksiansi su njihovi protivnici. Funkcija i djelovanje antioksiansa mogu se objasniti na jednostav nom primjeru: eljezo ra ako se izloi kisiku. Slino se odvija bioloki proces u tijelu. To vidimo na krici jabuke koja brzo poprimi smeu boju ako je izloena zraku. To se djelovanje moe oslabiti ako se na kriku nakapa nekoliko kapi limunovog soka. Tu moe na praktinom primjeru nauili o obrambenoj odnosno zatitnoj snazi limunovog soka koji sadri mnogo vitamina C. Za svaku prirodnu pro bavu hrane trebamo kisik. Pritom nastaju ti slobodni rai kali. isto tako na posve prirodni nain. Nae se tijelo po svojim izvornim osobinama i sposobnostima moe samo obraniti od slobodnih radikala. No budui da mi gotovo sve jestivo unitavamo termikom obradom, nije vie na imu noloki sustav trajno za to sposoban, tako da se nae slani ce malo pomalo liavaju njihovog zatitnog sloja. Jednog 126

mogli ivjeli. U ovom mi je sluaju vano govorili o viko vima protiv kojih se zbog naeg pogrenog naina ivota vie ne moemo borili. Danas uobiajena termika obrada odnosno kuhanje i peenje naih prirodnih prehrambenih namirnica unitava obrambene tvari protiv slobodnih radikala, to nam ih je priroda obilno dala na raspolaganje. 1 lako mi sami proizvodimo bolesti svojim nerazumnim, ne promiljenim nainom ivota. Ve sam se u poglavlju o mesu, ribi i jajima bavio anlioksidansima u vezi s visoko nezasienim biljnim uljima. To ne vai samo za margarin, ve i za danas uvelike hvalje na riblja ulja koja oslabljuju nau obranu od bolesti. U meuvremenu su se, kao stoje gore ve bilo kratko spomenuto, bavili tom tematikom brojni autori. Tako je dr. med. Cooper, svjetski poznali "otac" aerobika, objavio 1994. godine opirnu knjigu s naslovom "Aniio.xydaiu - Re volution" - pazi: Revolution*. Sada je laj ameriki bestseler dr. Coopera iziao i na njemakom jeziku pod naslovom "Die neuen Gesunclinae/ier Antio.xydantien". Lijenik dr. Elmer Canton izdao je ve 1990. knjigu "Bypassing Bypass" s opirno opisanim konkretnim sluajevima kao primjerima za pogubno djelovanje slobodnih radikala. On je vidio neke Stvari u novom svjetlu. Tako je utvrdit) da EDTA, supstancija koju su razvili Nijemci, da bi ivotinje oslobaala trovanja metalom, ne odstranjuje kalcij iz ila kao to se dotada pretpostavljalo-, ve otrovne tvari kao to su olovo, kadmij itd. On je nadalje ustanovio da nije kole sterol glavni zlikovac, ve se krivnja treba pripisati slobod nim radikalima koji onemoguavaju nau prirodnu tjelesnu zali lu. 128

Predmet je medicine sprijeili bolesti i produljiti ivot; idea! je medicine uklonili potrebu za lijenikom." (Dr. William Mayo, utemeljitelj svjetski poznate klinike Mayo)

Tako sam i ja Tebi ve savjetovao: nasloj se osloboditi lijenika, bolnice i tableta. Takav bi poziv mogao potjecati i od dr. Willi.xa. Posljednjih sam dana u studenom 1994. go dine otkrio na Floridi njegovu novu knjigu provokativnog naslova "Healthy at 100" ("Zdrav sa 100"). U njoj se isto tako daje mnogo prostora antioksidansima i visoko doziranim vitaminima. Dr. Willi.x jo planira plesati polku sa svo jom unuadi na njihovim svadbama. Na tako pozitivni i poletni nain pie kardiokirurg koji je nekada teio oko 120 kilograma i imao problema s disanjem. Willi.x se kao veina Amerikanaca prehranjivao mesom, krumpirom i raznim "specijaliletima", to vie masnoa i bjelanevina, to bolje. Svoju je hranu nazivao "See Food diet" ("morska hrana"): sve stoje vidio, morao je ne birajui utrpati u sebe! U Boca Ratonu (Florida) otvorio je praksu i oekuje od svojih paci jenata da vie ne dou budu li se drali njegovih preporuka. To bi bila njegova najvea elja! Njegova je terapija jednostavna: dobra prehrana, vitaminsko-mineralni dodaci i mnogo kretanja. On sam eli doivjeti ak 126 godina! Ja redovito primam Willixova mjesena izvjea s naslovom "Health and Longevity" ("Zdravlje i dugovjenost") Dr. Willixje, kako pie, mjesec dana kuao vegetarijansku hranu. Ubudue se odrekao crvenog mesa. jer mu je poslije tog pokusa bilo mnogo bol129

je. U brouri od 1994. s naslovom "Smashing the Longevity Barrier" ("Razbij zapreku k dugovjenosti") izvjeuje Willi.x da je postao potpuni vegetarijanac i k tome vitki porta koji je sudjelovao u najteem trijatlonskom natje canju na svijetu pod nazivom "Hawaii Ironman". Dr. Lothar Burgenstein mogao je ve 1966. iskuati na vlastitom tijelu korisno djelovanje vitaminskih dodataka, kad je kao sedamdesetjednogodinjak bio povrijeen u te koj automobilskoj nesrei pri kojoj je pretrpio komplicira ni prijelom zdjelice, a bio preslab za vie potrebnih operacija. Njegova povezanost s "Nutritional Science" i tada ve aktivnom "ortomolckularnom medicinom u SAD-u . dovela gaje do uzimanja visoko doziranih vitami na i minerala. Tako je ve uskoro bio spreman za operaciju i potpuno ozdravio. Njegova knjiga "Heilwirkung von NahrstolTen" (llaug) izila je ve 1982. godine. Ja imam pred sobom i etvrto izdanje od 1985.. tada mu je bilo ve 90 godina. Posljednju sam vijest primio o njemu kao devedesetlrogodinjaku. Sada ima mnogo drugih istraivaa koji u svojim ispitivanjima polaze od radova Paulinga i Burgensteina. elio bih se jo jednom vratiti na defekt gena to sam ga opisao na poetku ovog poglavlja. Na organizam nije vie danas sposoban proizvoditi /a ivot vani vitamin C i sloga mora traili druge izvore. Dovoljno nam je vitamina C isto tako na raspolaganju u obliku voa i zelenolisnog povra. Unalo tome ne moemo posve iskljuiti rizik da obolimo od skorbuta (pomanjkanje vitamina C), bolesti koja nije bila rijetka do poetka 20. stoljea. Glavni je uzrok poman jkanja vitamina C -kao to sam ve spomenuo - u nezado voljavajuim prehrambenim navikama. 130

ivotinja moe dnevno sama proizvesti 1000 do 20000 tisua miligrama vitamina C. Zbog loga su u ivotinjskom carstvu nepoznati ovapnjenja. srani infarkti ili modani udari, uz malo iznimaka (dranje domaih ivotinja). Budui da nama ljudima manjka sposobnost stvaranja vita mina C. moramo svoju potrebu za njim zadovoljiti na drugi nain. Bajka je da smo mi takooooo zdravi! Onih nekoliko vie doivljenih (statistikih) godina ivota doseu ljudi veinom u starakim domovima kao tjelesne olupine, raz nim operacijama, poput ugradnje "pacemakera", pre saivanjem zamjenskih organa itd. To vie nije vitalni ivot. 90 posto svih seniora i seniorki uzima triput dnevno lijekove koji se izdaju samo na recept. Kakav bismo bili jadni, bolesni narod kad jednog dana vie ne bismo mogli posegnuli za tabletama. Uvijek se alimo kako sve poskupljuje. Ta ponimo sami zdravije ivjeti. Kakve bi se goleme svote mogle u tedjeti! Svatko poznaje poslovicu: "Bolje sprijeili nego lijeiti!. ali rijelko se tko ravna po tome. Svatko eli dakako biti zdrav, ali to manje za to uinili . Nama zapravo dikti raju nae ljubljene navike i mona promidba. Lijenici ne dobivaju plaeno za zdravstveno pro svjeivanje. Nije udo da im je ve pomalo dozlogrdilo pouavali pacijente koji lo uope ne ele. Jedno moemo meutim odmah provesti u djelo: naime, barem uzimati mnogo vitamina C kao najvaniju vitaminsku nadopunu! Vitamini su zdravi, te ak i visoko dozirani gotovo nemaju negativnih popratnih uinaka - protivno mnogim tetnim lijekovima koji se izdaju samo na lijeniki recept. Paulingu su desetljeima njegovi kolege prigovarali da vitami nom C samo proizvodi bubrene kamence i lo urin. Taj je 131

ameriki biokemiar uspio svojim kritiarima dokazati da 85 posto dodatno davanog vitamina C ostaje u tijelu, a samo se 15 posto izluuje urinom. Na taj nain organizam stalno raspolae velikom zalihom vitamina C, a ne stvaraju se ni bubreni kamenei. Naprotiv - funkcija bubrega se unoenjem mnogo vitamina C znatno poboljava. Pauling je dalje ustanovio da poslije redovitog uzimanja velikih koliina vitamina C nije patio ni od prehlada ni od probavnih smetnji. Vitamin C je osim toga najjeftinije i najpodnosivije sredstvo protiv crijevnog zatvora do kojega dolazi samo prehranom mrtvom ivotinjskom hranom i ljepljivim ita ricama. Uobiajena sredstva za ienje crijeva dovode do navikavanja i znatnih gubitaka elektrolita, kao i vanih mi nerala kalija i magnezija. Pauling je teinu psa stavio u od nos prema teini ovjeka i otkrio da bismo mi ljudi morali dnevno pojesti 360 iiaranaa bogatili vitaminom C da bi smo se po koliini tog vitamina mogli izjednaiti s njego vom koliinom koju sam proizvodi organizam psa. Tako je najprije poeo s etiri do pet grama vitamina C u prahu, a naposljetku poveao koliinu na 18 grama, to je 18000 mi ligrama dnevno! Pauling smatra vitamin C zatitnim vita minom protiv svih bolesti srca i krvotoka, pa ak i raka. Na taj je nain uspio do svoje 93. godine - umro je 1994. godi ne - obuzdavati svoj rak prostate koji je latentno postojao ve 30 godina. U rujnu 1995. posjetio me Geni Schumacher iz Dusseldorfa. On je esto pratio Paulinga lijekom njegovog ivo ta, te i sam uzima deset, grama vitamina C dnevno. Tako sam mogao iz prve ruke saznati vie o Paulingovom ivom. 132

On je u svojim knjigama i lancima uvijek iznova naglaa vao veliko znaenje sirovog voa i povra, ali sam je rado jeo "ukusnu" kuhanu hranu. Uivao je u tipinoj amerikoj hrani, ali uvijek samo u malim koliinama. Naveer nije bio nesklon nekom dobrom piu. Puenje je meutim bilo tabu. Inae je njegov nain ivota bio skroman. Za svoju je prvu Nobelovu nagradu u visini od 40.000 amerikih dola ra kupio sebi kuu na kalifornijskoj obali Pacifika, u kojoj je ivio do kraja svog ivota. Pauling nije kapital steen vilamiiiima iskoristio za sebe. Ono to je pri vrijedio svojim istraivanjima i predavanjima bilo je odmah opet uloeno u istraivanja. Spomena je vrijedna Schumachcrova izjava da je Pauling uzimao samo jeftini sintetiki vitamin C u obliku praka. Ako se pridodala samo mala doza prirod nog vitamina C, kakva je sadrana na primjer u na ranama, djelovao je i sintetiki pripravak svojom punom snagom. Vaan rezultat istraivanja: nijedan od ta dva pripravka ne umanjuje vrijednost i uinkovitost onog drugog - naprotiv! lb bi Paulingovi kritiari tre bali dobro zapamtiti! Ja sam u svojoj knjizi "Willst Du geSlind sein? Vergiss den Kochtopf!" izvijestio o slinom pokusu s ribama. U bazenu s umjetno pripremljenom sla nom vodom uginule su sve laboratorijske ribe. Ako se meutim dodala samo mala koliina prave morske vode, ribe su preivjele. Je li Pauling doivio 93 godine zahvaljujui obilnoj upotrebi vitamina C? To ne moe nitko prosudili. Ima naj zad i onih stogodinjaka koji su u svom ivotu uivali sva kojaku hranu i doivjeli tu dob bez vitaminskih dodataka. Ali svatko oslaje pozvan da lo sam iskua. Ve sama inje nica da se jeftinim vitaminom C moe sprijeiti nacionalna 133

bolest prehlada, ini Paulinga velikim predvodnikom na podruju istraivanja vilaminsko-mineralnih dodataka prehrani i njihovih uinaka na ljudsko zdravlje. Pauling je tijekom posljednjih godina svoga ivota iskuavao i velike koliine vitamina E, te beta-karotena. Zastoje naposljetku njegova prostata oboljela od raka? On nije bio svjestan da bjelanevinsko smee i sluz iz. kuhanih i peenih proizvoda od itarica lako rei prekopavaju lanke, osjetljive kapilarc prostalc! U tom podruju nastaje veina bolesti propadanja. Ja nisam uostalom jo sreo nijednog kemiara koji ivi zdravstveno osvijeteno. Je li to moda povezano s radom na mrtvoj materiji? L svakom sluaju, nijedan se od njih ne vlada u svom ivotu kao daje svjestan prednosti ive hra ne. U svojoj sam anti-kuharici spomenuo svoga prijatelja dr. Liebicha. Njegov je argument uvijek bio da e solna ki selina u elucu ionako sve unititi, te stoga nije vano je li hrana kuhana ili prijesna. Kobna zabluda! Kad jc ve bio suoen sa smru, elio je jesti prijesnu hranu i piti destilira nu vodu iz svoga kemijskog laboratorija - prekasno! Neki su lijenici i kemiari ivenih namirnica, ba kao njihovi preci, na alost analfabeti s obzirom na zdravu prehranu. Jedna je anketa pokazala da pomonica lijenika u ordina ciji zna o zdravoj prehrani isto onoliko kao njezin ef. A ak je jo bolje od njega informirana o dijetama za mrav ljenje. Lijenici se u tome ne obuavaju. Kao danas najpoznatiji ameriki strunjak za vitamine moe po svoj prilici vaiti dr. Fari Mindell. Njegova po sljednja knjiga nosi naslov "Earl MindelFs Food as Medi cine" ("Hrana-kao-lijek"). Njegov dvomjesenik "Joy of Health" ("Radost zdravlja") primam ve dulje vrijeme.
I.H

Trite SAD-a danas se preplavljuje novim knjigama o vitaminima. Mnogi mladi istraivai nastavljaju Paulingovo ivotno djelo. Ovdje bih elio spomenuti osobito doktor ra Matiluasa Rat ha koji je jo zajedno s Paulingom djelovao pri Istraivakom institutu u Palo Altu / Kalifornija. U studenom 1994. donio sam s Floride njegovu revo lucionarnu knjigu "Eradicating Heart Disease" ("Izbrisali srane bolesti") s podnaslovom "The most important book of yourlife" ("Najvanija knjiga Vaeg ivota"). Dr. Rath koji je potjecao iz Njemake - i njegovi kolege otkrili su u okviru svojih opsenih istraivanja na hamburkom sveuilitu i pri berlinskom Centru za srce glavni uzrok bo lesti srca: 1. Infarkti srca i mozga mogu biti izazvani i pomanj kanjem vitamina. 2. Ti se ubojice broj I mogu sprijeiti i ukloniti optimal nim unoenjem vitamina i hranjivih tvari u organizam. 3. Lipoprotein je glavni krivac. Tu se zapravo radi o supstanciji u naem tijelu vanoj za ivot, ija se funkcija sastoji u tome da zatvara upljikava mjesta u naim ilama. Ona zalijepi propusna mjesta, adhezivna je i pritom na alost predobro obavlja svoju funkciju. Tako se u ilama i na njima stvaraju najprije manji, a zatim sve vei ilavo-ljepljivi taloi koji mogu dovesti do potpunog zatvara nja krvnih ila. No dva proteina, naime L-lizin (jedna od osam esencijalnih aminokiselina koju nae tijelo ne moe samo proizvesti) i L-prolin (koji se sam stvara u organiz mu), mogu apsorbirati ljepljivost lipoproteina. Na taj se nain mogu postojei taloi ukloniti bre nego samo v itaminom C. 135

Zato nae ile uope postaju krhkima, upljikavima? Jer nam manjka vitamina C koji titi krvne ile od oteenja i odrava ih gipkima. Uslijed nedostatka vitami na C nastaju dakle u naim krvnim ilama upljikava mje sta kao u. staroj gumenoj cijevi za zalijevanje vrta . Zato je ljepljivi lipoprotein samo mjera naeg tijela za spaavanje ivota zatvaranjem tih otvora. To je jo dosta novo otkrie i moe se smatrati prevra tom na podruju medicine. Rath i njegovi kolege idu ak tako daleko da tvrde kako se ve nastale srane tegobe mogu upola ukloniti jednostavnom i k tome jeftinom meto dom koju u malo kasnije opisati. Dr. Rath pie da se tako mogu neutralizirati sljedei rizini faktori: - previsoke vrijednosti lipoproteina, kolesterola, triglicerida, - previsok eer u krvi u dijabetiara, previsok krvni tlak. Trebaju se izbjegavati sljedei rizici: puenje, stres, antibebi-pilule, ovisnost o dijalizi. Naa nemogunost stvaranja vitamina C prisiljava nau jetru na stalnu proizvodnju grubog lipoproteina, kako bi se pomou njega zaepljivale "rupe" koje lijekom ivota na staju u velikom krvoilnom sustavu. Te "rupe" nastaju samo zbog trajnog pomanjkanja vitamina, osobito vitami na C. Kakva je mjera potrebna da bi se zaustavila ta prije tea opasnost? Poni odmah s vitaminom C koji se moe nabaviti u obliku tableta, a najjeftinije kao praak. Najprije uzimaj tabletu od 500 miligrama ili praak na vrhu noa,
I M)

najbolje uz obroke: Sljedeih tjedana povisuj tu dozu na dva do tri grama, loje 2.000 do 3.000 miligrama dnevno. Uzimanje vitamina C moe se bez rizika povisiti do meke stolice, zatim neto sniziti. Doe li meutim ve pri 500 miligrama do meke stoli ce, tada bi trebao uzimati tablete vitamina C koje su obloene proteinskim slojem. Na tritu ima mnogo raznih mjeavina. Jedna je od novih manje kiseli Ester C koji se moe nabavili i u naim ljekarnama. Otkrij stoje za Tebe najbolje. Ali uvijek pokuaj uzimati najveu koliinu. Pri bolestima ili prehladama moe bez brige povisiti dozu na 1000 miligrama na sat. Po Paulingu e tada moi biti si gurniji u brzo poboljanje odnosno ozdravljenje. Ja sam iskuao tako visoko doziranje i najvie to sam pritom osje tio bio je slab svrbe/ koe na poetku. Tablete se trebaju uvijek uzimati poslije jela s neto vode. Takvi vitaminski udari trebaju meutim jo pojaanje, na primjer u obliku vitamina E, beta-karotena i selena. Tako je na podrujima SAD-a iji su stanovnici patili od pomanjkanja selena bilo ustanovljeno najvie obolijevanja od raka. Tako snano utjee na zdravlje ve pomanjkanje jednog minerala. Najbolje da uzima neki multivitaminski pripravak. Oni su u Njemakoj na alost prenisko dozirani, tako da moe mirno uzimati viestruko veu koliinu od navedene. Zapamti; vitamini su za ivot vane supstancije, a ne tetne tvari. Pri vitaminima A i D koji su topljivi u ma sti moe se dodue pretjerati. No pri beta-karotenu ne moe pogrijeiti, jer Tvoje ga tijelo pretvara u vitamin A samo onoliko koliko ga treba u stanovito vrijeme. 137

U Njemakoj se na alost ne mogu nabaviti najvanije aminokiseline L-lizin i L-prolin koje rastvaraju ljepljivost lipoproleina. Ali to je primjerice mogue u Nizozemskoj. Najprije bi se pri sljedeem odlasku lijeniku trebao meutim podvrgnuli testu bjelanevina i u vezi s tim traiti da se izvri elektroforeza lipoproteina u Tvojoj krvi. Ti bi dakle trebao poznavati sljedee vane vrijed nosti lipoproteina koje SU po Ratlin vanije od razine kolesterola u krvi: - 0 do 20 mg/dl: nizak rizik za bolesti srca - 20-40 mg/dl: srednji rizik za srane bolesti - preko 40 mg/dl: visok rizik za bolesti srca Ta razina lipoproleina ovisi u prvom redu o Tvom na sljeu. Dosada nije bilo mogunosti da se ona snizi lijeko vima. Rathje U svojoj drugoj knjizi s naslovom "WhyAnimals Don't Get Heart Attacks... But Humans Do" ("Zato ivo tinje ne obolijevaju od sranog infarkta, a ljudi da") saeto izloio epohalne rezultate svojih istraivanja. Obje se knji ge mogu nabaviti i pri vlastitoj nakladi autora pod HEALTH NOW u 387 Ivy Street, San Francisco CA 94052, USA Tel.: 1-800-624-2442. Toplo preporuujem njihovo itanje, kako bi lanovi obitelji, prijatelji i roaci bili to prije osloboeni opasnosti od infarkta srca/mozga. Rath je. kao to sam ve spomenuo, suraivao jo nekoliko godina s Linusom Paulingom. a njegovi su najstroi kritiari umrli ve dugo prije njega u mnogo mlaoj dobi. Unazad nekoliko godina vre se pokusi, kako bi se zaepljene koronarne arterije proirivale pomou mikro138

skopski sitnih balonia. Odncavno se umee i komadi metala sa svrhom da dri ile otvorenima. No ve pregled srca kateterom nije bezazlen. Osim toga, usauju se zam jenski dijelovi koronarnih arterija. A do zaepljenja moe doi posvuda u organizmu, osobito esto u nogama. No. prijatelji moji. umjesto da se prepustite riziku sku pih zahvata, trebali biste izabrati alternativu: odmah do stupna, jeftina sredstva kojima se mogu sprijeiti srani infarkt i modani udar. te uklonili taloi ilama. Vitamini su uostalom vani za ivot i poslije operacije bypassa i i renja ila baloniima. Ne padajte pod utjecaj elaborata koji su protiv svih dodatnih vitamina/ minerala, kao to se izjanjava kemiar za ivene namirnice Udo Polluter u svojoj knjizi "Prost-Mahlzeit" i u lanku objavljenom u "Sternu" pod naslovom "Der Vitamin-Schvvindcl" (br. 3271994. ). Pollmer se kruto dri danas uobiajene prelu a ne i ne usvaja najnovije spoznaje. Ja osjeam -kao io sam ve rekao - izvjesnu odbojnost prema kemiarima za ivene namirnice koji se pozivaju na istraivanja mrtvog materijala kao osnovu svojih rezultata. Pri dananjoj se potkupljivosti ljudi nikada tono ne zna tko stoji iza raznih strunih sudova. Danas se svaka eksper tiza moe milom kupili - ak i ona koja propagira bezazlenost slatkia! Tada glasi parola: "eer Ti ne tedi, eer hrani'" Lukava nas televizijska promidba neprestano na stoji zavesti. Tamo rije zdravlje nita ne vrijedi. Mnotvo ne moe razlikovati istinu od zaglupljivanja. Na ovom mjestu naglaavam da ni izravno ni neizravno ne sudjelu jem u prodaji vitaminsko-mineralnih dodataka. Jo jed nom: ja sam ekonomski neovisan i ba nita ne prodajem! 139

Ovdje ne bih elio zaboravili spomenuli doktora Hansa Niepera, onkologa iz. Ilannovera. koji je ve 1985. izdao knjigu o doalnim hranjivim Ivarima: "Revolution in Medizin tind Gesundheit". On osim loga redovilo pie za "Raum und Zeit". Spektar djelovanja vitamina C izvanredno je velik. Zato ne udi io su trojica ve spomenutih amerikih lijenika Che rash in. Ringsdorfi Sisley napisali: "Ono to u ovoj zemlji trebamo, to je pilula za 20 pjeni ga, sigurno, udotvorno sredstvo koje usporava starenje, sprjeava bo lesti srca, pomae sve mogue zarazne bolesti i degenerativne pojave, a pomae i pri brojnim tegobama to ih imamo zahvaliti oneienju okolia i psihikim optereen jima. Vitamin C je toliko potreban za ivot kao kisik!" Ameriki lijenik dr Lite de Schepper pie u svojoj knjizi od 1991. s naslovom "FULL of LIFE" da naa kol ska medicina nije do danas shvatila golemu vanost vita mina C. Ona jo uvijek ustraje pri tvrdnji da njegovom upotrebom mogu nastati bubreni kamenci. Drugi strunjaci za vitamin C zastupaju naprotiv miljenje da taj vitamin donosi bubrezima veliko olakanje. Dr. de Schep per kae da se vitamin C dokazuje kao velika pomo pri borbi protiv svih bolesti, jer znatno jaa imunoloki sustav. Njegovim uzimanjem odmah nestaje i dobro poznati sin drom umora od kojega danas pali toliko mnogo ljudi. Dr. Schepper zahtijeva kao njegovo prijeko potrebno minimal no uzimanje od 4.000 do 6.000 miligrama. Pri bolestima se moe doza bez razmiljanja povisili na 25 grama (25.000 miligrama). On isto tako ne zaboravlja uputili na vitamin C koji nam je uvijek na raspolaganju u citrusiina. 140

bobiastom vou, krumpiru, rajici, cvjetai i svjeem kukuruzu. Pri prehladi ili gripoznoj infekciji trebale bi se odmah uzimali visoke doze vitamina C: svakog sata naj manje jedan gram (1000 miligrama). Nemoj, molim Te, na glo prestati uzimali lijekove, ve smanjuj njihovu koliinu u briljivoj suradnji sa svojim kunim lijenikom. S njim hi se uope trebao stalno dogovarati, jer on dobro poz naje Tebe i Tvoju obitelj. Dok bi se io prije trebao rastati s onim lijenikom koji se jo uvijek ne snalazi s modernim naukom o prehrani ih ga ak odbacuje. Ta postoji mogunost slobodnog izbora lijenika. Ni struka lijenika i Ijeitelja (bez visokokolskog obrazovanja, ali s dozvolom za rad) nije na alost poteena arlatana, no gdje njih nema? Sve lo ne mijenja meutim nita pri mojoj toploj prepo ruci: jedi idealnu hranu - prijesnu hranu, osobito voe i povre. Ni u sluaju kompromisnog rjeenja ne bi se trebao odrei najmanje dvaju obroka prijesnog voa i povra dnevno. Dopunski vitamini mogu ispraviti na nasljedni defekt nemogunosti vlastite proizvodnje vitamina C koji sam ve spomenuo. Danas gotovo nema publikacije veza ne uz lemu zdrave prehrane, koja ne preporuuje prijesnu hranu u obliku voa i povra. Tako se i tu potvruje oprav danost upornih preporuka mojih prijatelja i mene. U krugovima nae kolske medicine ne govori se jo uvijek dovoljno o tome da se kuhanjem gubi najvei dio prirodnog vitamina C. Lijenici, pomozite sebi uzimanjem tog jeftinog vitamina, tada ete pomoi i svojim pacijenti ma. S druge je sirane uzdranost lijenika i nekako razum141

ljiva: jer ono to nije kliniki ispitanu, moe izazvati naknadnu tetu u pacijenta koji je to uzimao. Ti vitamini meutim nikada ne kode, njihov je nain djelovanja izriito pozitivan, ak i uz upotrebu lijekova na koje si do sada bio naviknut. Pri svakom novom otkriu postoji daka ko izvjesni rizik, ali ivot bi bez rizika protjecao jednolino i tuno.

zi "The New Superantio.xidant - PLUS"), te dr Michael Colgan (u "The-New-Nutrition") opisali su zaudno djelo vanje piknogenol-bioflavonoida. A sve je to u izobilju sadrano u neobraenom svjeem vou i povru. No ti to lakoumno ili iz neznanja unitava kuhanjem, ak raskuhavanjem. Zato u uvijek iznova neu morno ponavljati: kuhinjski je lonac naa smrt! Jesu li spo menuti istraivai u pravu mora sam ispitati u suradnji sa svojim ljeiteljem.

udotvorno sredstvo piknogenol

Taj sjajni antioksidans. nazivan i procijanidin ili leukocijadinin. pripada bioflavonoidima. Njegovo je djelo vanje pedeset puta jae od djelovanja vitamina E i dvadeset puta jae od djelovanja vitamina C, koji su poznati kao lov ci na radikale. On je posve neotrovan i ostaje u krvi 72 sata umjesto dva do etiri kao vitamini C i E. Dr. Hobson u "That Dirty Fat" ("Ta prljava mast", 1994.): "Tijekom primjene samo tog jednog proizvoda u naoj klinici uoili smo izvanredno dobe rezultate!" U piknogenola se radi o ekstraktu iz voa i povra to gaje prof. Jaccpies Mascpielier dao 1982. patentirati, iako se to sredstvo ve od 1948. godine upotrebljava u terapeutske svrhe. U Europi se ekstrakt proizvodi prije svega od kotica groa i drugog voa, pa i od kora europskog i sjevernoamerikog bora. Indijanci ve stoljeima koriste taj ekstrakt kao ljekovito sredstvo. Od mene esto spominjani lijenik dr. Julian Wliitaker(u knjizi "Guide to Natural He aling"), kao i biokemiare//: Richard A. Passwatcr (u kuji 142

Je li crveno vino zdravo?

Francuzi vole svoje crveno vino. Oni rjee dozive in farkt. Gore spomenuti ekstrakti groa, u ovom sluaju iz crvenih sorti, djeluju stabilizirajue na krvotok. Stidljivo se preuuje da svjee, crveno groe sadri jednako dobre uinkovite tvari kao crveno vino. Uinkovitost nije u alko holu, ve u samom grou. Jasno, eli se to bolje prodava ti crveno vino, ali alkohol uvijek oslabljuje, teti jetri i mozgu. U "Klinische Chemie 1995." izvjeuje se o pokusu u vezi s tim. U prvom se redu taloi u ilama i na njima tetni LDL-kolesterol. To ovisi meutim o koliini antioksidansa u krvnoj tekuini pojedinog ovjeka. Od 22 pacijenta dobi la su devetorica 300 mililitara crvenog vina, devetorica 300 mililitara bijelog vina, a etvorica 1000 miligrama vi tamina C. Rezultat: 143

Poslije jednog sata Crveno vino: Bijelo vino: Vitamin C:

Poslije dva sata 18 posto 11 posto 4 posto 7 posto 22 posto 29 posto

Obini, jeftini vitamin C mogao je dakle znatno vie poveali obrambenu sposobnost protiv oksidacije LDL-koleslerola nego crveno vino! Zakljuak iz loga: prije ma snog obroka uzmi 1000 miligrama vitamina C, kako bi sprijeio taloenje LDL-koleslerola. Iz log je pokusa oito da Francuzi nemaju zahvaliti svoju manju sklonost infar ktima uivanju crvenog vina, dakle alkoholu, ve prirod nom grodanom iscrpku. Svakako je znatno uinkovitija "velika porcija" vitamina C. Proizvoai vina moraju imali odline propagandiste, jer nam se pria o crvenom vinu redovito servira u ovoj ili onoj varijanti- Publikacije veoma rado objavljuju takve prie: ta primamljivi su izgledi za dobru zaradu objavlji vanjem promidbenih oglasa velikog formata -, a ni novi nari ba nisu apstinenti. Zaboravi uvijek istu priu kako konzumiranje malih koliina alkohola koristi zdravlju i jami dulji ivot. A to je mala koliina? Prvi gutljaj uvijek vodi drugom - zatim u teku ovisnost. Zato se u "strunom sudu" to ga vinska industrija iznosi pred javnost moe proitali da je tek obilnije konzumiranje alkohola tetno. Alkohol nikada nije dobar! Stoje o tome rekao dr. Ralph Bircher u "Sturmjeste Gcsundheit"? "Alkohol se ak i u najmanjim koliinama tetno nagomilava ako se sva kodnevno uzima!" Izraelski su znanstvenici otkrili da rajice sadre iste korisne uinkovite tvari kao crveno vino: da za oko 70 po144

sto sniavaju razinu kolesterola u krvi. Zalo se dakle eli omamljivati crvenim vinom? Ponavljam: u plodovima (rajice su plodovi povra) su sadrane sve potrebne hranjive tvari u pravom sastavu i koliini. Zato moemo i dulje vrijeme veoma dobro ivjeti iskljuivo od plodova, ali ne iskljuivo od trava i lia. Otkrij raz liku! Bilo bi najzad veoma tuno da je na Stvoritelj proizveo neto loe, za nas pogreno. Prije sam opisao djelovanje piknogenola koji se izmeu ostaloga sastoji od grodanog iscrpka. Uzeti dozu toga mnogo je ugodnije nego omamljivali se alkoholom. Dosada su se uzimale premale koliine piknogenola, koji se moe nabaviti i u Njemakoj. Prvih bi se tjedana trebalo svakodnevno uzimati 200 do 300 miligrama, a kasnije sni zili na do 50 miligrama, kao io preporuuje dr. Whitakcr u svojoj knjizi "Guide to Natural Healing" ("Upute za pri rodnu lijeenje"). Inae se nee nikada poslii eljeni uinak. Fiknogenol je skup -, ali koliko sloji u usporedbi s njim svakodnevno peenje s mnogo masnoe i kolesterola ili boravak u bolnici? Ja bih kao pristaa prirodnih proizvoda dao prednost biljnim ekstraktima - ako se uistinu moemo pouzdati u re zultate uz to vezanih istraivanja i provjeriti ih. Svi vitami ni na tritu potjeu meutim iz sintetike proizvodnje. Ali ameriki istraivai uvijek iznova naglaavaju da su pri pravci jednake vrijednosti kao prirodni vitamini, ak nad moniji od njih, jer mnoge oslale molekule (alkaloidi) u biljnim iscrpinama sadre olrovne tvari i mogu biti tetne. T. C. Frv je usporedbom zakljuio da bi jedna vitaminska tableta od prirodnih tvari morala bili veliine teniske lopti ce i stoga bi bila neisplativa. Nije sve to potjee od bilja145

ka i zdravo. Zato uvijek iznova kaem: to se treba sam iskuati. ivci se mogu na primjer divno umiriti i (navod no) prirodnim i sintetikim vitaminima B kompleksa. Vita mini B-skupine protustresni su vitamini! Sjeti se to sam napisao u vezi s Paulingom: jedna kap prirodnog vita mina potie sve sintetiko na aktivno djelovanje! Tu e primijetili proturjeje s mojom knjigom "Willst Du gesund sein? Vergiss den Kochtopf!" u kojoj zagova ram organske ivene namirnice. Samo sunana energija moe pomou fotosinteze pretvoriti anorganske, zemlja ne tvari u organske. Taje tvrdnja tona. No i anorganske tvari imaju svoje djelovanje, bilo ono dobro ili loe. Tako pri grevima u listovima pomae na primjer i anorganski magneziji. Osim loga. u onih koji se prehranjuju prijesnom hranom nije vano nekoliko grama u dodatnim sredstvima. U Njemakoj se sada moe kupiti ph-ucutralni supervi tamin EslerC. On je bio izumljen na sveuilitu Mississip pi (SAD). Ta supstancija dobivena iz kalcijevog karbonata osobito je lako podnosiva za eludac i crijeva, jer sadri malo kiseline ili je uope ne sadri. Najbolji su C-vitamini Ester C s bioflavonoidima, a bili su otkriveni tek posljed njih godina. Ester C koji se moe nabaviti u obliku tableta ili praka vrst je doka/ napretka u istraivanju vitamina. Ovdje ne elim initi promidbu za tvrtke koje se bave pro izvodnjom vitamina. Ja nita ne prodajem i nemam nita s tvrtkama. Obrati pozornost na oglase u medicinskim aso pisima, nabavljaj si prospekte i briljivo ispituj ponude. Neke tvrtke ve daju u prodaju originalne amerike vitami ne, koji ne moraju meutim uvijek biti i dobri. Ja sam se bavio dakako i tumaenjima protivnika vita mina. Ameriki lijenici Stephan Barren i Victor Herbert 146

izdali su knjigu od 536 sirana "The Vitamin Pushers" koja sadri neke zanimljive poglede. Ta dvojica medicinara ne maju nita protiv vitamina samih po sebi, ve zauzimaju kritiki stav prema nepromiljeno smionima s obzirom na vitamine. Njihova bismo upozorenja trebali primiti k srcu: naime, ne ubacivati u sebe ponuene kombinacije vitami na, a da nismo prethodno dobro promislili i izabrali najbol je za sebe. Provjeri dobavljaku tvrtku i tada sam iskuaj. Poni malim koliinama, a zatim polako povisuj dozu. Opet po navljam: posavjeluj se sa svojim kunim lijenikom, on Te najbolje poznaje. Bilo bi dobro daje on ve stekao iskustva vlastitom upotrebom. Moj kuni lijenik propisuje na primjer svim svojim dijabetiarima vitamin C koji odmah sniava potrebu /a inzulinom. Ostaje meutim pitanje: zalo smo dosada uli tako malo o vitaminima i mineralima, kao to je na primjer udesni magnezij, iji sam nain djelovanja prikazao na primjeru profesora kemije dr. Pierceal Time bih elio zavriti poglavlje o vitaminima i mi neralima. Jo jednom: svakako se opskrbljuj svim po trebnim hranjivim tvarima putem svjee, zdrave hrane koja je dakako uvijek nekuhana, nemijeana i nezainjena. Vitaminska je terapija, ba kao i terapija ljekovitim bil jem i pilulama prijevara i samoobmana ako zadri svoj dosadanji nain ivota. Vitamini nisu zamjena za zdravu prehranu, kretanje, odmor, spavanje i sunani sjaj ili svjei zrak! Bolesti se ne mogu izlijeili djelominim sredstvima, to moe jedino sam organizam. Vitamini i minerali trebaju samo nadopuniti ono to je nerazumni ljudski rod oduzeo 147

prirodnim proizvodima kemijskim gnojenjem ve ionako iscrpljenog tla , pesticidima i openito bezobzirnim postu panjem.

Simptomi starenja
"Mislimo uvijek na to da je naa starost rezultat naeg dosadanjeg ivota i da u starosti anjemo to smo u mladim i srednjim godinama posijali." (Goethe) Ne dopusti da Ti zub vremena prijevremeno ukrade vid, sluh i pamenje! Oslabljene reakcije, ukoenost i okotavanje daljnji su tipini znakovi tjelesnog propadanja to ih tijekom naih "zrelijih" godina shvaamo kao uvjeto vane starou. Nije meutim samo starost kriva za dugo, teko bolovanje, ve i dotadanji pogreni nain ivota s premalo kretanja i mrtvom hranom iz kuhinjskog lonca i tave. Sretni smo dakako to se danas moe staraka ona mrena ukloniti laserskim kirurkim zahvatom, to znai da se ne mora kao nekada boraviti u bolnici i poslije nositi jake posebne naoale. Ili stoje danas mogue zahvaljujui operacijama i slunim aparatima omoguiti starom ovje ku da moe normalno doivljavati svijet oko sebe i komu nicirati sa svojom djecom, unuadi i okolinom. Ta sigurno ne elimo biti lieni tolikih divnih zvukova, uma lia na vjetru i ptijeg cvrkutanja. 148

A budui tla smo se prije bavili vitaminima: oni mogu dakako uz pravilnu prehranu prijesnom hranom sprijeiti spomenute starake pojave, na primjer vitamin A u obliku beta-karotena koji osobito pomae protiv one mrene, odravajui tako vid. Beta-karotenom su bogate mrkva, breskva, marelica, cikla, tamnozeleno lisnato povre, po put pinata, i sve salate. Stalnoj dnevnoj potrebi /a hranji vim tvarima pripada i najmanje 500 miligrama (bolje vie) vitamina C. Dozu bi trebala dopuniti multivitaminsko-mineralna tableta i mnogo citrusa. Ona je mrena meutim u prvom redu posljedica dugotrajnog konzumiranja ugljikohidrata, s mnogo kroba u obliku kruha, itari ca, kolaa, eera i slinoga.

U crijevu se krije ivot ili smrt

Jednom se u mislima uputi u svoje mrano tanko crije vo u kojemu se dogaa glavno primanje hranjivih tvari. Za misli unutarnje stjenke crijeva s njihovim resicama kao ravnu povrinu od oko 200 kvadratnih metara. Na njoj se iri kuhanjem dobivena mrtva, masna, eerna, vitaminima i mineralima siromana, neodrediva mjeavina: Tvoja hra na koja Te treba jaati i ouvati zdravim. Kakav teki rad trai danju i nou od te goleme povrine koju jo dodatno oslabljuje dimom cigarete, pivom, vinom, rakijom...! Sto ona moe izvui iz takve beivotne mase koja je zamijenila nekadanju ivu hranu s tisuama probavnih enzima? I ne pojaava li strani dojam te kae jo i fast food, brze, mrtve, 149

masne, kalorine bombe koje se jo zalijevaju Colom i dru gim bezalkoholnim piima? Ve mladi imaju visoki krvni tlak i zasaljene ile. Sloga ni ne udi daje u djece i mladei smrt od raka na prvom mjestu. Tu, u tim mranim cijevima nedostaju zdrave, hranjive tvari. Zar je tada udo to iz takvog zatrovanog kanala mo raju prije ili kasnije nastati kronine bolesti? Tu se nala zi uzrok svih Tvojih nevolja. Takva fermentirajua loa mjeavina ne moe nikako biti prikladna kao hranjiva tvar za zdravog, vitalnog ovjeka.

ma arterije i vene. lako dakle tu lei velik neodrediv otpad s kojim se Tvoje tijelo uistinu mora estoko boriti. Tu se nakupilo itavo bjelanevinsko i krobno smee to si ga unio u sebe obilnim uivanjem proizvoda sa ivotinjskim bjelanevinama i branom (vidi istraivanja doktoru Wendid). Tjelesni napori ne odstranjuju taj viak bjelanevina, jer se kao energetske tvari upotrebljavaju lake sagorjevajui ugljikohidrali i masti. Samo e Ti poslom i nakon toga vonom hranom najuinkovitije uspjeti oistiti taj svinjac. Moe li sada sebi stvoriti sliku zato su najfinije ilice u oima, uima i mozgu zaepljene, to ima za posljedicu potekoe s vidom, oslabljen sluh s vrtoglavicom i zujanje u uima? Iznenadni poremeaji sluha nisu nita drugo nego mali modani udari. Takvih se tegoba ne moe rije it i lijekovima, ve samo bezuvjetnim odstranjivanjem ot pada to se u Tebi nakupio, zatim prehranom prijesnom hranom i s mnogo kretanja. Samo se tako mogu ouvati funkcije osjetila i odgoditi starou uvjetovane tegobe. Nestane li ivosti, tada to znai daje metabolizam postao tromiji. Otvrdnue se ne dogaa samo u stjenkama arterija, ve u itavom tijelu. Ne daj da Te starost svlada!

Kapilare
Te najsitnije krvne ilice koje se nazivaju i vlasastima, najvanije su prekrcajno mjesto u tijelu. Naziv vlasaste ukazuje na njihov mikroskopski siuni promjer. Ja sam im u svojoj knjizi "Willst Du gesund sein? Vergiss den Koc htopf!" posvetio jedno poglavlje s naslovom. "2500 km Blutgefasse weinen". Arterije dovode stanicama kisik i hranjive tvari, vene odvode duik i otpadne tvari. One ne maju meutim izravnu vezu, tako da se mogu povezali sa stanicom samo preko membranske stjenke. To se zove di fuzija. Sad se u mislima vrati u mrani kanal, svoje crijevo, o kojemu sam prije govorio. Kako da ono iz svoje mrtve, za trovane mjeancije proizvodi istu krv sa svim hranjivim tvarima i vitaminima za te kapilare? Jetra i plua pomau dodue pri detoksikaciji, ali krv puna otpada ini islo takvi150

Voda - najvee na svijetu otkrie za zdravlje?

Svi mi smatramo vodu poslije zraka drugim po vanosti elementom za nas iva bia. Ali kako to daje ona bila tek 1994. propagirana kao "najvee otkrie" za zdravlje? Na151

duak sam proitao knjigu doktora Batmanghelidja "YourBody's many CRIES for Water" ("Mnogi vapaji Tvoga tijela za vodom",. Knjige i videokazete mogu se nabaviti od: Global Health Solutions, Inc. Falls Church, Virginia 22043, USA. tel. 703-848-2333, fax - 2334. Tko je dr. Batmanghelidj^ On je u Londonu studirao medicinu, a kasnije u Iranu projektirao za aha nove bolni ce. Poslije Homeinijeve revolucije bili su pripadnici "gor njeg drutvenog sloja" zatvarani. Tako je Batmanghelidj zajedno s 90 zatvorenika ivotario u prostoriji koja je prvo bitno bila predviena za etiri do est osoba. Uhienici su morali po jedna treina leati, stajati ili sjediti u trajanju od osam sati. Muenja te vrste mogli su smisliti samo fana tini, bolesni mozgovi. Batmanghelidj je bio sedamnaest puta pozivan na sud i osuen na smrt. a njegova imovina zaplijenjena. Naposljet ku je bio osloboen samo zato stoje ukupno 3.000 ostalih zatvorenika lijeio samo vodom, osobito eluane tegobe. Nije mu bilo na raspolaganju nijedno drugo medicinsko orue. Njegove su spoznaje o ljekovitosti vode proizile dakle iz nude. Takvog se dragocjenog ovjeka ne moe ubiti, on treba svoje znanje staviti na raspolaganje narodu -, tako je bilo obrazloeno njegovo putanje na slobodu. Tije kom njegovog boravka u zatvoru bilo je ustrijeljeno 20, 30 ili 50 zatvorenika. Sudac koji je donosio presude predao je krvnicima ak dvojicu svojih sinova, jer su kritizirali nje govo "presuivanje". Batmanghelidju je naposljetku uspjelo bez novaca pobjei u SAD. Neto sam opirnije opisao raniji ivot tog lijenika, jer je on prvi otkrio ljekovito sredstvo vodu za unutarnju upo trebu. Priessnitz. i Kneipp prakticirali su preteito vanjsku 152

upotrebu vode. Spoznaje tog iranskog lijenika moramo uzeti ozbiljno, jer on kao prvo ne moe nita zaraditi na vodi iz obine slavine, a kao drugo, odrekao se primjene li jekova. Uvijek bismo najprije trebali pokuati lijeenje vo dom, prije nego to ponemo upotrebljavati lijekove. Ovdje u iznijeti njegove praktine spoznaje, a u uglalim zagradama svoje napomene. Boli bilo gdje u tijelu VAPAJI su za vodom. Mi smo degeneracijom i navikom izgubili normalni osjeaj ei, to vrijedi osobito za stare ljude. / ne satno da vie nemamo osjeaj ledi, ve ni ne prepoznajemo osnovne bolesti kao nedostatak vode. to smo stariji, sve se vie presttujemo. Naboranost, perutavost koe, znakovi su pomanjkanja vode. Gastritis, irevi na elucu, garavica: eludac ne pu ta kiselu hranu u sterilno tanko crijevo. Sokovi (bikarbonati) iz guterae moraju prije neutralizirati sadraj eluca. Za probavu hrane potrebno je mnogo vode koja nije meutim na raspolaganju. Rezultat: vratar zatvara izlaz iz eluca, posljedica su grevi i druge tegobe, do ira i najzad raka. Opasne tablete protiv kiseline ne uklanjaju uzrok, ve vode ravno u kasnije teke nevolje. Astma / bronhitis: disanjem se gube velike koliine vode koje su prijeko potrebne u tijelu. Tada tijelo oteava disanje, zgri plua i bronhije. Pri obilnom unoenju vode nije tijelo prisiljeno na tu nunu mjeru. Uspjeh: astma i te ko disanje nestaju, ak u onim ve dugotrajnijim sluajevi ma. Zatvor (stolice): hrana koja je prije u crijevu jo bila tekua, gubi u silaznom debelom crijevu vodu koja se od vodi i/ravno bubre/ima. Sadraj crijeva zgunjava se i 153

vrsne vie nego stoje uobiajeno i poeljno - rezultat: zaepljenje. Pije li se vie vode, ostaje sadraj sve do pranjenja mekan, tako se dakle sprijei zatvor stolice. I nepotrebne su danas na alost toliko mnogo upotrebljavane tablete za otvaranje, odnosno za ienje crijeva, koje u sluaju tako uestalih upotreba naposljetku oslabljuju cri jeva, ine ih manje pokretljivima, tromijima, te unitavaju crijevnu floru. Previsoka razina kolesterola u krvi: i tu vrijedi naelo da vlastito tijelo nikada ne eli nakoditi. Ono oblae stanice kolesterolom nalik na vosak (poput voska na liu koje odbija vodu), kako ne bi mogla izii voda. Pri dovoljnom unoenju vode rastapa se kolesterinski sloj i izluuje putem jetre. Autor rado ponekad jede jaja koja imaju najvei sadraj kolesterola. Njegova razina koleste rola u krvi ne prelazi meutim 130 mg/dl. Stoga se ne mora bojati kolesterola iz hrane. On je kao dragocjena supstanci ja ivotno vaan za mnoge procese u tijelu, osobito za li jezde. Batmanghelidj preporuuje za razinu kolesterola osnovnu vrijednost izmeu 100 i 150 ni/dl. Zbog stalnog odvoenja kolesterola preko jetre ne mogu se stvarati plakovi (taloi) u arterijama. Previe kolesterola ukazuje samo na unitenje slanice. Ima pacijenata koji su pije njem vode izgubili 100 toaka ili mg/dl! Srane tegobe: ono to kaem o visokom krvnom tlaku i kolesterinu vrijedi pogotovo za te tegobe. Suene i zgrene kapilarne krvne ilice prisiljavaju srce na snaniji rad pod pritiskom. Visokom se tlaku najee pridruuje preniski tlak = slabost srca. Prvi lijek u tom sluaju: digita lis, zatim slijede opasnije "bombe". Voda bi trebala biti jedini lijek ve od poetka! 154

Visoki krvni tlak: kaki) bi i tu tedio vodu. zgri orga nizam sve putove vode. osobito kapilarnu mikrocirkulaciju. Zbog toga mora srce snanije raditi, kako bi moglo osigurati ivotno vane procese, poput prokrvljenost srca i mozga. Pri obilnom unosu vode nije meutim potrebna ta mjera za sluaj nude. Ljepljiva se krv tada opet razrijedi, rastvaraju se zapreke za optok krvi. Srce kao organ moe sebe tititi, pada krvni tlak. Ne bismo se trebali dati zaluivati od "White Coats" ("bijelih kuta") u ordinacija ma; veinom otkriju visoki krvni tlak i njime su zaokuplje ni. Glavno da je dijastola (ritmino irenje srca koje se izmjenjuje sa stezanjem) ispod 100! Ne uzimati lijekove za sniavanje krvnog tlaka koji ne uklanjaju uzrok! Umjesto blokatora unosili u tijelo mnogo vode! Modani udar: dr. Batmanghelidj izvjeuje o sluaje vima pri kojima je ve nastupila jednostrana uzetost. Tre nutno, obilno unoenje vode uklonilo je blokade, pacijenti su za kratko vrijeme ozdravili. Jednostavno ljekovito sred stvo voda uklonilo je uzroke i oslobodilo putove za norma lan optok krvi. Reuma / artritis / iijas: hrskavice kostiju i zglobova trebale bi sadravali mnogo vode, kako ne bi bila ugroena gipkost i pokretljivost. Ako hrskavica zbog stalnog nedo statka vode malo pomalo propada, esto ak posve nestane, tako da se naposljetku trlja kost o kost i nadrauju okolni ivci, tada se javljaju strane boli. No razmekaju li se ti slojevi obilnim koliinama vode. tegobe e malo pomalo popustiti. Boli u leima: slino je i s polukrunim hrskavinim ploicama izmeu kraljeaka, takozvanim diskovima. Nji ma manjkaju dodue krvne ile, ali se i oni pri nedostatku L55

vode sue, emu jo osobito pridonosi stalno optereenje tjelesnom teinom. Po doktoru Batmanghelidj u trebaju se te ploice opet napuniti vodom kao spuva. On za to prepo ruuje odreene vjebe, poput sljedeih (napornih): lei potrbuke i stavili ispod prsnog koa i bedara po tri debela jastuka, tako da trbuh visi izmeu. Tako se hrskavine ploice jako rastereuju i mogu iznova primati vodu u sebe. Hladne ruke i noge: znatno poveana prokrvljenost brine se za tople udove (meu uivaleljima svjee prijesne hrane nema onih koji zebu zbog loe prokrvljenosti). Voda se sama dijeljenjem u kisik i vodik brine za snanu opskrbu mozga energijom, svake stanice i itavog orga nizma! Tko je ve uo da voda sama donosi energiju i to plinu? Ta bi reenica trebala potaknuti na "pijenje vode" i one koji su dosada oklijevali! Rak: Batmanghelidj polazi od toga da i svi oblici raka imaju najzad svoj uzrok u nedostatku vode. Ako sokovi (krv i limfa) ne mogu uvijek slobodno tei, kako bi stanica ma dopremali hranu i kisik, te otpremali istroeni materijal, razvijaju se bolesti (Vidi poglavlje "2500 km Blutgefasse vveinen" u mojoj knjizi "Willst Du gesund sein ? Vergiss den Kochtopf!") Rak dojke: kronini je nedostatak vode stres za tijelo. Time se pospjeuje djelovanje hormona prolaktina, izazi vaa karcinoma dojke. Isuivanje nadalje mijenja ravno teu aminokiselina, u diobu slanice prodire vie DNK (nasljedno dobro) pogreaka - daljnja indicija za rak dojke. Posljedica nedostatka vode u tijelu mogu biti i stres, depresija, eerna bolest, upala slijepog crijeva, kolitis alergije, umor, slabost, prehlade, napetosti, procesi starenja 156

ild. Ukratko: "isueni" je organizam primamljiv za bolesti svake vrste! Batmanghelidj spominje jo i nastanak SIDE i drugih tekih zaraza zbog nedostatka vode. Temi SIDE po svetio je posebni medicinsko-znanstveni rad. Slobodni radikali: odnedavno sluamo uvijek iznova o tim "radikalima" koji nam oteavaju ivot. Oni se mogu usporediti s nagrizajuom rom ije se djelovanje pospje uje dovoenjem kisika. Tako mogu slobodni radikali, koji idu tako daleko da napadaju i unitavaju vlastite stanice, uzrokovati teke autoimune bolesti. Kao uinkovito se protusredstvo prepuruuju kombinirani vitamini A,E i C. Bat manghelidj pie da se slobodni radikali mogu najbolje i najjeftinije otplaviti vodom! Napadaju li nas danas tolike nove bolesti zato to se jednostavno "isuujemo" (vidi po glavlje o vitaminima i mineralima u ovoj knjizi)? Osteoporoza: Batmanghelidj smatra kalcij sadran u vodi "apsolutno sigurnim". Obilnim unoenjem u tijelo kombinacije voda/kalcij sprjeava se po njemu razmekavanje kostiju i zubiju. Istraivanja su pokazala da ak ni tvrda voda ne uzrokuje tetu. On protivno prirodnom nau ku o zdravlju odvraa od destilirane vode kao "prazne", jer ona pri trajnoj upotrebi odstranjuje kalcij iz kostiju. U tije lu ije su funkcije uredne, kojemu je na raspolaganju do voljno vode kao sredstva za dopremu i otpremu, izbacuju se sve nepotrebne tvari. On zapravo upuuje na to da bismo vodu trebali piti onakvu kakvu nam je daje priroda, ak je i protiv njezinog zagrijavanja, jer se njime - kao sredstvima za pranje to se dodaju vodi - unitava snaga vode koja dje luje na njezinoj povrini. Ostala iva bia na zemlji ne dobivaju nikakvu drugu tekuinu.

157

Koliko i to trebamo dakle piti? Najmanje dvije litre iste vode dnevno. On preporuuje obinu, jeftinu vodu iz vodovoda, i da se pije hladna. Ako je vodi dodan klor (radi unitavanja bakterija), staviti nepoklopljenu posudu s vo dom u hladnjak. Klor e u roku od 30 minuta ishlapiti. Ne piti mineralnu vodu koja sadri ugljinu kiselinu: ugljina kiselina kodi srcu. Moe dakako i kupovati istu, negazi ranu vodu u boci. etvrt sata prije jela popiti veliku au vode. kako bi kasnije pri probavi bilo na raspolaganju toliko vode da se ona ne mora crpiti odnosno oduzimati iz drugih dijelova ti jela. Jedna do jedna i pol litra vode treba "poput tua" prskati po hrani. Odmah nakon ustajanja popiti dvije ae vode /a zdrav poetak dana. I prije spavanja trebala bi se popili jed na aa vode. tada je san jo dublji. Tako se malo pomalo popije osam aa. Vie se vode mora pili pri vruem vre menu i radu koji izaziva pojaano znojenje, isto lako i pri prekomjernoj tjelesnoj teini: na 13 kilograma jedna aa vie! Dvije litre su minimum, vie je bolje! Pri nadulom tijelu nisu potrebni diuretici, kalcij- i betablokatori - ne, vodaje najbolji prirodni /iurelik". Lijeko vi ne lijee uzrok bolesti. Unitenje stanica se nastavlja. Moemo li dakle bez daljnjega odmah prijei na tu dodatnu koliinu vode? NE, jer su svi dijelovi tijela isu eni, oni se tek moraju na to naviknuti. Pretili su pacijenti unato mnogo vode i soli izgubili 15 do 25 kilograma su vine masti, uz dodatnu pomo polusatnog brzog hodanja ujutro i naveer. Tjelesno kretanje aktivira u mozgu en zime koji razgrauju masnoe, a djeluju dvanaest sati! 158

Moe biti problem ako bubrezi vie ne rade pravilno, lako da se nakuplja voda u pluima. Tko ima nateene glenjeve i suzne kesice, trebao bi mjeriti koliinu vode koju popije i izluivanje mokrae. Mogu li bubrezi preradi ti dodatnu vodu, tada se moe koliina dalje poveavati. Mokraa bi trebala bili svijetla da bubrezi ne moraju zbog koncentrirane tekuine teko raditi. Ako bubrezi opet nor malno funkcioniraju, tada im preporuena koliina vode veoma prija. 1 ovdje preporuujem da se povezete sa svo jim kunim lijenikom ili Ijeileljem prirodnim metodama, kako bi bio zajamen medicinski nadzor. Uslraj na lome da on ne propisuje lijekove, ve najprije samo nadgleda dje lovanje vode! Za kou je voda idealna obnova, vlaga iznutra uk lanja hore bolje od krema izvana. Suha. zguvana lica ja sno upozoravaju na potpuno isuena lijela! Voda odrava stanino tkivo, te uvruje miie i kou! A sada dolazi veliko razoaranje za mnoge uivatelje: kava. aj. kakao, okolada. Cola i slina pia, dakle sva pia koja sadre kofein, isuuju tijelo! Tko misli da se ne moe odrei alice kave ili aja, mora taj luksuz nadokna diti dvostrukom do trostrukom koliinom vode. Radi toga se u brojnim kavanama zajedno s kavom posluuje aa vode. To vrijedi i /a sva alkoholna pia koja isto lako isuu ju organizam (otuda naknadna e sljedeeg jutra). Uvijek bismo trebali jesti itave, potpune proizvode, ne dijelove ivenih namirnica, dakle odrei se sokova od voa i povra kao nadomjestka za vodu. Oni su hrana i idu posve drugim putem. Iznenadno preplavljivanje s previe vonog eera i kalija teko je podnosivo za nae tijelo. Tko ne jede svjee voe, moe popili najvie jednu au 159

svjee preanog soka narane, vie od toga teko je ponosivo za nae tijelo, ne moe organizam dobro korisno pre raditi. Ne piti proizvedene trajne sokove. Previe vonog eera najedanput prisiljava guterau na proizvodnju in zulina, kako bi se previsoka razina eera u krvi opet nor malizirala. Inzulin stvara meutim glad. Na taj se nain razvija pohlepa za jelom - avolski krug koji se teko moe raskinuti. Ako se pritom sakupljene kalorije ne potroe tje lesnom aktivnou, stvaraju MAST. Prehrana i kretanje nisu dovoljna potpora ako tijelo pati od nedostatka vode. Nadalje ne mogu proteini i enzimi razviti svoj potrebni uinak. Sve mora uvijek tei! (Te su reenice od golemog znaenja, jer se suvie iscrpno bavi mo hranjivim tvarima, a pritom zanemarujemo vodu!) Zakljuak: sada si zahvaljujui doktoru Batmanghelidju u tanine informiran o ljekovitom uinku vode. Moe ga iskuati sam na sebi! Voda je udotvorna Boja hrana, a NITA ne stoji. Svi mi previe jedemo, a pre malo pijemo! Dr. Batmanghelidj se oituje o hrani samo kao proma tra. On je protiv suvinog naglaavanja dijete, jer ni naj bolja dijeta za mravljenje nita ne koristi bez dovoljno vode. Pri eernoj su bolesti potrebne dakako, sol, voda i dijeta. On preporuuje svakodnevno jedenje mrkve zbog velikog sadraja beta karotena. Masnoe svake vrste treba le bi se jako ograniiti. Mi predstavnici "prirodnog nauka o zdravlju" prakticiramo oblik prehrane to su ga 1822. raz vili lijenici u Americi i koji se otada dokazuje na najbolji nain. U Njemakoj ima samo 1.2 vegetarijanaca, meu njima samo nekoliko pravih uivatelja svjee prijesne hra160

ne; oni koji se prehranjuju prijesnim voem ine tek siunu manjinu. Potroai prijesnog voa sigurno nisu ovisni o koliini vode koju preporuuje Batmanghelidj, jer sono voe uvi jek dijelom pokriva potrebu za vodom. Ali zato ne bi onih gotovo 99 posto ljudi koji se prehranjuju na uobiajeni nain, izvukli veliku korist iz vode? Batmanghelidj zastu pa miljenje da bi se moglo postii smanjenje opih bole snikih trokova za oko 60 posto (i to pri danas uobiajenoj prehrani) kad bi svi odmah postali ufivateljima vode. To e po svoj prilici ostati iluzija. Nadam se meutim da sam zahvaljujui potpori doktora Batmanghelidja barem uspio dati donekle jasnu sliku o vanosti pijenja vee koliine vode.

Zdrava prijesna hrana

Taj je nain prehrane skupa s dobro odmjerenim dodatkom vode, vitamina i minerala moda jedino sredstvo da se bez tete svladaju rizina, teka vremena poput dananjih. Stotine pisama itatelja potvruju mi daje prehrana pri rodnom hranom - to je ja propagiram - bez upotrebe, ku hinjskog lonca, pravilna i postie dojmljive rezultate. Njezin veliki plus: svatko je moe odmah sam iskuati. Budi svoj vlastiti pokusni kuni! Ne daj se ni od koga na govoriti na polovinosti! Protivno prehrani prirodnom hra nom ostaje pri upotrebi nekog lijeka skriveno djeluje li 161

zaista, jer je zapravo samo umrtvio Tvoja osjetila. Posto jea bolesl dalje se razvija. Uvijek smo iznova u iskuenju da li da svoje zdravlje prepustimo naporima vlastitog tijela da se proiuje i time automatski lijei. Izvijestile me, mo lim o svom uspjehu. "Zdravlje se ne moe kupiti u trgovini, ono se mora izvojtili promjenom naina ivota!" rekao je graditelj auto mobila Henry Ford. Izvojtiti, to je prava rije! Zamijeni kuhanu hranu prijesnom! Zaboravi broj ili kalorije! Nema debelih uivatelja prijesne hrane. Nedavno mi je neki devedesetgodinjak pisao da se s hranom koju sam mu preporuio odlino osjea, ali pri visini od 1,75 m tei samo 60 kilograma i da mu se prijatelji rugaju zbog njego ve mravosti. Odgovorio sam mu da bi se dodavanjem primjerice kuhanih ili peenih krumpira dodue udebljao -, no trebamo li svoje stanine meuprostore ispunili tetnim krobom? Moj je otac isto tako bio mravko. a doivio 98 godina! Na zadnju televizijsku raspravu u kojoj sam sudjelovao u sijenju 1994. bio je pozvan i prof, Rottka iz Njemake udruge za prehranu (Deutsche Gesellschaft fur Ernahrung , DGE) - jaje nazivam udrugom pogrene prehrane. Zamolio sam profesora da prvo kua prirodnu hranu, prije nego io iznese ikakve komentare. Njegov odgovor: "Ta neu kuati svaku glupost, kamo bismo tada dospjeli!" Tako dakle uena gospoda nazivaju prirodni nain ivota,iz kojega su se razvili ovjek i ivotinja. To nazivaju glupou. Pritom je upravo Rottka po nalogu Saveznog ureda za zdravlje provodio istraivanja o vegetarijancima 162

s jasnim rezultatom da je ta skupina u svakom pogledu zdravija. Taj je profesor trebao dakle rije glupost radije upotrijebiti za svoju osobnu karakterizaciju. Tko se krije iza Njemake udruge za prehranu? Ona se financira prilo zima svojih lanova i savezne vlade. lanovi su uglavnom predstavnici prehrambene, mesne i mlijene industrije. Ne manjka ni nazovi-znanstvenika koji samo teoretiziraju. Tu potpuno dolazi do izraaja stara poslovica: "iji kruh je dem, njegovu pjesmu pjevam!" Deutsche Gesellschaft fiir Emahrung (DGE) i sveuilite Giessen neumorno alju u svijet lai. primjerice kako dugotrajna prelu ana prijesnom hranom, po naelu 75 posto voa, 20 posto povra i 5 posto oraastih plodova (tono moja preporuka, a da se mene ne spominje) izaziva pomanjkanje bjelanevina, ope po manjkanje hranjivih tvari, nedostatak vitamina B , a u ena i izostanak mjeseniee. Na te se opasnosti osobito upozoravaju trudnice i dojilje. Same besmislice! Pozna jem dosta zdravih majki sa zdravom djecom koja se isto tako prehranjuju svjeem prijesnom hranom. A dokazano je da su uivatelji prijesne hrane sposobni postizati velike portske uspjehe. Ta blazirana gospoda koja nisu nikada kuala iskljuivo prijesnu hranu trebala bi se podrobno po zabaviti ve spomenutom knjigom doktora Ralpha Birchera "lloehleistungskost" I dr. Bircher se uvijek iznova tuio na nerazboritost nekih teoretiara. Jedan oponaa go vor drugoga.
i2

Ako su smjernice DGE-a tone - zalo onda dalje snano raste broj smrtnih sluajeva u ljudi koji boluju od sranih bolesti i raka? Zar ta institucija nije shvatila da sva ki trei umire od raka. a u dj^ce i mladei je smrtnost od 163

raka na prvom mjestu? Budi krajnje sumnjiav prema svim informacijama kojima DGE "usreuje" ljudski rod. Ako je prehrana mrtvom hranom, takozvana prehrana Basis-4 tako zdrava - gdje su tada rezultati? Snaga prirode ne smije se nikada omalovaavati! Propaganda DGE-a za raznoliku, uravnoteenu prehra nu Basis-4 iz kuhinjskog lonca nije dakle nita drugo nego obmana. To je zakupljivanje naroda! Na laj nas se nain zapravo izbacuje iz ravnotee. ivotinje jedu s uitkom svoju jednovrsnu hranu. Unato oneienju okolia - uz rokovanog krivnjom nas ljudi - ipak dozive po prirodi predvienu starost, i to bez lijekova i bolnice. Njima ne pri padaju Tvoji ljubimci, pas. maka, papiga, te zatvorene ivotinje za klanje. Oni ne mogu vie ivjeli bez veterinara i izloeni su slinim bolestima kao ovjek, primjerice raku i debljini. Neshvatljivo je da savezna vlada jo podupire DGE na im novcem poreznih obveznika. Na tu se udrugu pozivaju na alost i udruge potroaa, te asopis "test". Udruge po troaa koje se isto tako financiraju dravnim novcem, za vode parolama koje im daje DGE ve nau kolsku djecu na pogreni nain ivota. Ako su nai takozvani strunjaci za prehranu jo lako daleko od prave spoznaje o zdravom, prirodnom nainu ivota - to moemo tada oekivali od i rokog sloja puanstva? Ispravniji bi put bio inicijativa dvojice lijenika iz Slo vake. Oni su bili tako oduevljeni mojom knjigom "Willst Du gesund sein? Vergiss den Kochtopf!". a su molili /.a pravo prevoenja. Postavili su sebi cilj da taj nauk o pri164

rodnoj prehrani uvedu ve u kole. U meuvremenu je uraen prijevod na eki i na slovenski. U pripremi je panjolsko izdanje. to se opsenije i raznolikije prehran juje, to vie treba probavnih enzima. To zapravo zna sva ko dijete, jer: nita nije tee podnijeti nego niz "dobrih, prehrambeno bogatih" dana! Mi elimo postii vitalno zdravlje, u ne tla budemo jad no pogrbljeni ili sa takama otjerani u staraki dom! Ne elimo neprirodni nain ivota koji neprirodnim metodama umjetno produljuje ivot. Ne elimo umorni, pasivni ivot sa zatrovanim organizmom. Zalo se godinje prodaju vagoni i vagoni sredstava protiv boli, za srce, pro tiv kiseline i za ienje crijeva? Zato su bolesti srca, eerna bolest, rak, plune i bronhijalne tegobe, preuranje ni staraki problemi i prerana smrt tako esti? Ja elim ak tivno sudjelovati u ivotu. A to vie nema pravog smisla s ukoenim zglobovima, oslabljenim sluhom i vidom, te zaboravljivou - osobito ako potomci otpremaju svoje stare - iz elje za vlastitom udobnou i iz sebinosti - u domove za stare i bolesne, gdje oni jo zavre u invalidskim kolici ma. Stariji, jedite svjeu prijesnu hranu, dopunjenu vi taminima i to vie se kreite, da ostanete gospodari svojih odluka i ne budete ovisni ni o kome, pa ni o svojoj djeci. Jedina terapija koju priznajem je terapija oslo baanja od loih navika! Ne daj se vie od njih pokorava ti. Ja ne mogu za Tebe ni jesti, spavati ni provoditi vjebe. Zdravlje poinje kod kue. Tvoj je vlastiti dom idealno mjesto za najjeftiniju terapiju. 165

Na ovom bih mjestu elio zamoliti: ne upuujte mi, mo lim Vas, medicinske upite; po zakonu mi nije doputeno odgovarati na njih. To ne smije ak ni lijenik, on mora raz govarati s pacijentom licem u lice. Ali tko proita ovu knji gu, taj ionako zna to mu je initi. Radovao bih se Vaim izvjeima o vlastitim iskustvima, od ega mogu drugi samo imati koristi. Dosada se sabralo veliko blago itateljskih pisama. U dodatku u se jo jednom vratiti vanim pitanjima. U veine onih koji su se poeli prehranjivati prirodnom hranom dolo je odmah do velikog zdravstvenog napretka. Tko jede samo voe, taj isprva naglo mravi. Odjednom se osjea lake i poletnije. A tada se dogodi recidiv: onaj u Tebi prikriveno postojei krivi ovjek postaje aktivnim, jer mu nedostaje njegova kuhanjem unitena otpadna hrana. No Tvoje se osnaene zdrave stanice poinju opirati tom zloduhu. Nadam se da si sada dospio tako daleko da moe ispravno tumaiti znakove svoga tijela. Neki me pozivatelji uistinu ele uvjeriti daje za njihove dalje postojee tegobe odgovorno jedenje voa , a ne vla stita slabost radi koje ne mogu dosljedno odolijevati onoj staroj, looj hrani. Raspitivanjem s moje strane izilo je na vidjelo: dolini jedu kao i prije kruh sa sirom (najgora kombinacija), pa ijedan lopli obrok! Zobena im kaa i dal je silno prija! Gotovo ne mogu vjerovati daje i samo jedna alica kave ve loa za zdravlje. I opravdavaju se: kad ih drugi pozovu na ruak ili veeru moraju ve iz obzira pre ma domainu neto prigristi! Iz itave Europe dobivam takve pozive! Da, okrivljuje se voe, ne vlastita slabost, emu nerijetko pridonose roaci svojim "dobronamjer nim" savjetima. 166

Svakom se moe dakako dogodili da jednom popusti pri golemoj ponudi i brojnim primamljivanjima. Ali to ne smi je opet postali trajnim stanjem. Podnosi li bez problema takvu nezdravu, mrtvu hranu, tada Ti na alost moram rei da si jo miljama daleko od pravog zdravlja. Organizam zdravog ovjeka odmah na nju loe reagira. Nakon to si "zgrijeio", vrati se smjesta prirodnoj hrani i odrekni slje deih obroka, kako bi se tijelo moglo osloboditi tog iznova nagomilanog smea. No bez tih "napadaja slabosti" ide sve mnogo lake. Tko govori o zdravlju ne bi trebao ni puiti ni piti, a pogotovo ne nositi na sebi teret prekomjerne teine! Sramota je meutim okrivljavati najbolju hranu na svijetu za vlastito pogreno vladanje! Neki prije veoma radikalni autori pokazuju na alost svojim potpunim obra tom da ne izlaze nakraj sa svojim vlastitim problemima i trae pristae koji e ih slijediti. Takvi ljudi koji prema si tuaciji mijenjaju stavove nailaze na kongresima ak jo na odobravanje za svoja izlaganja od strane mnotva nespo sobnog za kritiku . Ta dotinom ini tako dobro ako i drugi ine greke i obolijevaju. Tako su mu zajameni sljedbeni ci. Jedna mi je znanica rekla da ne podnosi jabuke. Zato ne? Njezina prekisljena crijeva ne mogu vie izii nakraj sa slabom kiselinom jabuke koja se tijekom probave pretvara u bazu. Stoje dakle ona trebala uinili? Posve jednostavno: podvrgnuti svoju utrobu velikom ienju. Jo jednom: kome prija kruh sa sirom, taj jo dugo nee moi za sebe tvrditi daje zdrav i u dobroj formi. Pristae prirodnog nau ka o zdravlju ne jedu kruh, a pogotovo ne smrdljivi, slani, teko probavljivi sir. Ve sam prije usporedio istroeni traktor i visoko osjetljivi stroj...

167

"Bolest je naprezanje tijela da Te ozdravi!... Bol je re zultat stalnog krenja zakona prirode. Sve nevolje to ih vidimo oko sebe posljedica su tih zanemarenih zako na!" (Dr. She/ton)

Kolesterol - kuena tvar

Borba koja se danas vodi na svim frontama izazvala je loe miljenje o ivotno vanom kolesterolu to ga naa je tra i sve stanice mogu same proizvodili. Kolesterol je baza za stvaranje vanih hormona. No kad se govori o njemu, openito se radi o njegovoj esto povienoj razini u krvi. Rezultati nekih istraivanja novijeg datuma govore u pri log tome da tu uope nije toliko vana visina te razine, ve problem mnogo vie poiva na reguliranju luenja inzulina i na napadima slobodnih radikala. Oboje sam ve prije spo minjao. ivotinje jedu dijelom koliine masti koje sadre i primjereno mnogo kolesterola, a ipak nemaju ni previsoke vrijednosti kolesterola u krvi ni taloge u svojim arterijama. Razlog je u tome to ivotinje jedu samo sirovo meso koje se ne taloi. Mi ljudi jedemo meutim iskljuivo snano termiki obraenu mast. To je veoma vana osnovna spoz naja. Podsjeam na to da je krajem Drugog svjetskog rata prosjena razina kolesterola iznosila oko 140 mg/dl. Danas se vrijednosti izmeu 220 i 300 mg/dl smatraju jo normal nima. Visoka razina masti (ukljuujui kolesterol) i visoki 168

krvni tlak mogu se najbre sniziti prehranom bez itarica! To je za veinu ljudi novo. Kako moe zdrava kruna ita ricu utjecati na razinu masnoe i kolesterola u krvi? U lite raturi na jeziku njemakom jeziku ne moe nai nita o tome. Opet moj savjet: provedi na sebi pokus kojem sam se ja podvrgnuo ve poetkom sedamdesetih godina. Ja sam nasljedno sklon povienim vrijednostima masnoe u krvi. U tadanje se vrijeme pridavala vrijednost samo ukupnoj razini masnoe u krvi. Tada jo nisu bile poznate razne vrste kolesterina. kao HDL, LDL ili VLDL. Unato biljnoj hrani nije moja razina masnoe padala ispod 1200 mg/dl. 1 vrijednost kolesterola ostajala je visoka. Sto sve nisam iskuao! Poveao sam udio prijesne hra ne. Prehranjivao sam se dodue vegetarijanski, ali jo dugo ne iskljuivo prijesnom hranom. Tada sam izostavio mli jene proizvode, kao sir, osobito meki svjei sir, jer sam pretpostavljao da je krivac mast iz mlijenih proizvoda. Posve sam se odrekao i maslaca. Na krike kruha mazao sam banane ili jabunu kau. Nita se nije promijenilo - na protiv: katkad su vrijednosti ispale jo vie nego prije. La boratorijski su pokusi postali frustrirajuima zbog slabih rezultata. Tada sam se sjetio Waltera Sommera, te izbacio iz svog jelovnika sav kruh i proizvode od itarica. Veliko iznenaenje: brzo opadanje vrijednosti masnoa s 1200 preko 800 na 670 mg/dl (miligram u jednom decilitru krvi). Tu je dakle bio uzrok zla. Kruh i itarice znatno povisuju razinu masti u krvi unato zdravom nainu ivota. To uz rokuje dakle u prvom redu sluz itarica, a ne sama mast. I termiki obraena ivotinjska bjelanevina povisuje razi nu kolesterola, sirova ivotinjska i biljna mast ne (Dr. med.
169

Dean Ornish it "Stress, Diet Young Heart", 1954.). Zak ljuak i/ loga: poviene vrijednosti masnoa u krvi, kolesterinske i neutralne masnoe, dakle triglieei ide, moe veoma brzo "potkresati" na pravu mjeru ako izbaei iz svog jelovnika sve itarice, ukljuujui na alost nezdravi kruh i kolae. Hrana od itarica sadri ak i do 90 masnoe i isto je lako termiki obraena. Pa ni "dobri" maslac nije vie si rovi maslac. Teko povjerovati? Uvijek Ti iznova govorim: budi svoj vlastiti pokusni kuni! Bil e zauen, kao to sam ja bio nekada, da iz tih prehrambenih namirnica koje su toliko hvaljene kao zdrave, zapravo proizlazi tako negativno dje lovanje. Vrhunski vitamin C stupa i tu u akciju i dri pod nadzorom kolesterol koji se toplinskim djelovanjem veo ma promijenio. Nitko ne osporava da su itna zrna bogata hranjivim tvarima, jer trebaju najzad kao sjeme pripomoi da biljka moe zaivjeti punim ivotom. Dr. Steinel je tu hranu od itnih zrna smatrao malim atomskim bombama s kojima na probavili sustav ne moe trajno izlaziti nakraj. eli li moda ta tvrda zrna, bez nekog okusa, vakati u njihovom izvornom obliku? Tada iskoritavaj za to svoje vrijeme i ini kao nekadanji rimski legionari. No itne mekinje sa svojim otrim rubovima oteuju osjetljive crijevne stjen ke. Ne radi se meutim samo o hranjivim tvarima, ve i o sposobnosti probavljanja. Namoena su itna zrna teko probavljiva, jer ograniavaju djelovanje probavnih enzi ma. Uope je veoma upitno trebaju li nam grube tvari u tako obilnoj koliini; a one najbolje i najblae ionako su sadrane u vou i povru. Majino mlijeko nema grubih tvari, a ojene ipak ima obilne stolice. 170

Pioniri Kollath. Bircher-Benner, te jo i danas Bruker, smatrali su svjeu prijesnu hranu samo sredstvom lijeenja. Ta se gospoda meutim silno varaju - prijesna je hrana najbolja trajna prehrana! Prijesnoj se hrani, prije svega dakako vou i povru, priznaje s raznih strana status ljekovitog sredstva pri bolestima. Po Adamu Rieseu morala bi tada stopostotna prehrana prijesnom hranom biti idealni nain prehrane! Da, za prirodni nauk o zdravlju, ali ne za te strunjake koji nemaju ni ta protiv toga da se poslije ozdravljenja opet prijee na trag na kuhanu hranu. Do sljedee bolesti! Prosudi sam o kratkovidnosti tobonjih strunjaka! Na takav se jednostavni nain moe potkopati itav nauk tih strunjaka! Ti nazovi-uitelji ne ele priznati ni primjer ivotinja. Ali doputaju da se ivotinje mue i ubi jaju radi pokusa za ispitivanje lijekova. Milijuni ljudskih i ivotinjskih vegetarijanaca na svijetu ive bez koncentrira ne bjelanevine. Oni su morali odavno izumrijeti kad bi se uzelo kao mjerilo nauk o bjelanevinama takozvanih strunjaka za prehranu. Ti nazovi-znanstvenici stalno propovijedaju kako se ve getarijanci koji ive strogo veganski izlau opasnosti od pomanjkanja solne kiseline i vitamina B | . Takvu u be smislicu odmah pobiti! Ovdje bismo trebali najprije opisati razne kategorije vegetarijanaca.
2

- Normalni vegetarijanac: iz etikih se razloga odrie mesa, jede prije svega termiki obraenu biljnu hranu. - Mlijeni vegetarijanac: tome dodaje i mlijene pro izvode. - Vegetarijanac koji se dodatno prehranjuje i jaji ma. 171

- Veganski vegetarijanac: iskljuuje iz svoje prehrane sve ivotinjske proizvode, ali biljnu hranu jo jede uglav nom kuhanu. - Veganski vegetarijanac koji jede samo svjeu, pri jesnu biljnu hranu. Normalni vegetarijanci, le oni koji se uz biljnu hranu prehranjuju jo i mlijekom i jajima, ali u velikom postotku i itaricama, ne ive zdravije od onih koji konzumiraju mije anu hranu. Oni se zapravo ne bi trebali uvrtavati medu prave vegetarijance, ve prije meu ne mesojede' Vegani koji jedu kuhanu hranu nemaju isto tako velike koristi; ni jedno ivo bie s iznimkom ovjeka ne priprema sebi tople obroke. Usporedi li se prema tome vegetarijanski nain prehrane s normalnom prehranom, trebala bi se prihvatili samo posljednja kategorija vegetarijanstva. Ona se u svim istraivanjima pokazala kao najzdravija i najuinkovitija. Najzdraviji su dakle oni koji uivaju svjeu, prijesnu hra nu, prije svega voe i povre. Vegani koji se strogo dre prehrane prijesnom hranom najzdraviji su i od svih vegeta rijanaca. Oni rjee obolijevaju od bolesti srca, eerne bo lesti, raka jajnika i plua. Meu njima je i manja smrtnost u sluajevima tekih bolesti. Ne pate od nekih pomanjkanja u organizmu, pa ni od nedostatka bjelanevina. I mi u Njemakoj imamo dobre primjere za zdravu prehranu, na primjer brani par Glaser koji se od 1991. prehranjuje iz zdravstvenih razloga iskljuivo sirovim voem i povrem. Prije su oboje patili od raznih tegoba, no otada su potpun ozdravili. Harold Glaser je toliko ojaao daje ak postao triatloncem iji su uspjesi itekako vrijedni spomena. Tako je izmeu ostaloga sudjelovao u najteem
172

triatlonskom natjecanju na svijetu. "Ironman" na Havajima. U brojnim su se novinama i asopisima mogla proitati pozitivna izvjea o tom branom paru. Oboje objanjava ju posve otvoreno da se uvelike ravnaju po mojoj knjizi "Willsl du gesund sein ? Vergiss den Kochtopf". Ingrid Gla ser je od 1994. kuanica i majka jednog sina. Razlog za takvo zdravstveno poboljanje Glaserovih nije bila punovrijcna hrana, ve tek prijelaz na iskljuivu svjeu, prije snu hranu. I oni su bili upozoravani kako se izlau opasnosti tekih pomanjkanja ivotno vanih tvari u organizmu, kao stoje pomanjkanje vitamina B|?, kalcija, joda i bjelanevina; te kako je to osobito opasno za dojenad i bebe. No nisu se dali zbuniti. Tko se eli informirati o portskim uspjesima pri prehrani prijesnom hranom - dakako preteito voem i povrem . neka proita knjigu "Hochleistungskost" dok tora Ralpha liirchcra. Takva glupa upozorenja kojima se iskrivljuje istina re dovito dolaze od Njemake udruge za prehranu i sveuili ta Giessen. Po iskazima "strunjaka" obiju institucija trpe posljedice manjkave prehrane prije svega majke i djeca. Stvarnost izgleda meutim drukije. Barbara Sinionsohn iz Hamburga ima dvoje djece koja jedu prijesnu hranu. Nji hov je djeji lijenik potvrdio osobito stabilno zdravlje dje ce. Kad bi ti "strunjaci" posjedovali samo malo pameti, morali bi se u sebi zapitati zato su ivotinje koje se hrane biljkama odvajkada sposobne stvarali zdravo potomstvo. A degenerirani ljudi koji se prehranjuju mrtvim prehrambe nim namirnicama nisu sposobni preivjeti bez upotrebe propisanih kemijskih lijekova. Prava je istina da sve bolesti za koje "strunjaci" tvrde da su tipine u onih koji jedu
173

svje7.ii. prijesnu hranu, zapravo javljaju upravo u ljudi ija se prehrana temelji na mijeanoj, kuhanoj-dakle mrtvojhrani. Slabokrvnost i leukemija su bolesti mesojeda. Bio bih zahvalan tim "strunjacima" kad bi mi predstavili ne koliko vegana koji pate od pomanjkanja nekih vanih hran jivih tvari. Vitamin B , : injenica je daje u biljnoj hrani sadran taj vitamin samo u tragovima. Ali ivotinje koje se preh ranjuju samo biljnom hranom, mogu ga dovoljno proizve sti. Njegovo je postojanje u mesu biljodera odavno znanstveno dokazano. Zar smo mi ljudi po Bogu, naem Stvoritelju, tako primitivno opremljeni da kao kruna Bojeg stvaranja ne moemo kao te ivotinje proizvoditi vitamin B pomou uvijek nazonih crijevnih bakterija? Kako to da crkveni dostojanstvenici nisu odavno "optuili" Boga to nas je tako zanemario? Svi pleu oko zlatnog telela. to znai ivotinjskih leeva. Openito se uiva u beivotnoj, mijeanoj, slanoj i zainjenoj kai od svega i svaega koja se "upotpunjava" kavom, alkoholom i bez brojnim tabletama. A na to osobito prija cigareta koja uni tava pluno tkivo. Za koga zapravo govore sveznajui "strunjaci". Samo su ivotinje sposobne proizvodili vita min B 1 2 u svom tijelu? Moramo li mi jesti jo i pametnije ivotinje, da nam razum bude bistar? Vegetarijanci koji se prehranjuju prijesnom hranom posve su sigurno u dovo ljnoj koliini opskrbljeni svim vitaminima. Ja imam u krvi ak dvostruko vie vitamina B od normalne vrijednosti. Kad bi se u nekoga i ustanovilo pomanjkanje - tko uope kae to je normalnu''! Budui da 99% stanovnitva daje prednost uobiajenoj mijeanoj i kuhanoj hrani, odreuju zapravo smjernice li ljudi koji se nezdravo hrane. A kako i
; t 2 i 2

"strunjaci" jedu isto takvu hranu i dobivaju iste bolesti, te su hipotetine vrijednosti nevane za uivalelja prijesne hrane. T. C. Fry smatra upozorenja na opasnost poman jkanja vitamina B | jednostavno medicinskom obmanom i pretjerivanjem.
2

Ujesen 1995. objavili su "strunjaci" iz Giessena kako vegetarijanke koje ive vegan ski izgube mjesenici!. Zar se li ljudi nisu nikada bavili primatima koji su od svih ivotin ja najsliniji ovjeku? ovjekoliki majmuni, kao i sve ivotinje koje slobodno ive u prirodi, nemaju mjesenicu; ona je obiljeje degeneriranog ovjeka koji se prehranjuje kuhanom hranom. Veganke dobivaju unato tome zdravu djecu!

to sve moe uiniti mast?

Masi je - budui daje zagrijavanjem bila promijenjena . velika opasnost za zdravlje. "Uprirodi nema svakovrsnih masti, pa ni maslaca", rekao je prof. Ehret. "Sveznajui" ele meutim nametnuti ljudima svoje mudrosti: mora se jesti neto masti, jer se inae ne mogu uinkovito primiti u organizam vitamini topljivi u masti! Tu bajku to kola u krugovima laika podravaju uvijek iznova i nazovi-znanstvenici. Kako tada mogu primjerice ivotinje biljoderi ivjeli tako dugo bez unoenja koncentrirane masti u orga nizam? Male koliine visoko nezasienih masnih kiselina u vou i povru posve su dovoljne kao olapala i sredstva za prijenos. Pritom se treba rei da hladno preana (a zapravo uslijed pritiska i trenja islo tako vrua) biljna ulja nisu bolja
175

174

od masti ivotinjskog porijekla. Ona jaaju naprotiv tetne slobodne radikale u organizmu. Pretile bi osobe trebale znati ovo: nae tijelo moe bez tekoa pretvoriti ugljikohidrate u mast i obrnuto, stoga se ne bi trebao pojesti ni gram izolirane masti. Prvenstveno debljaju ugljikohidratipeeni i kuhani u masti (to ih primjerice sadre kolai, palainke, pizze, peeni krumpiri)! Nai organi mogu ak iz voa si romanog masnoom proizvesti mast ako je to potrebno. Tko obilno jede voe, moe ak "nabaciti" koji kilogram: pri iskljuivoj prehrani samo zelenom hranom to nije mogue zbog njezine niske kalorinosti i neto tee pro bavljivosti! Kuhane, peene i prene masti u krobnim proizvodima opasne su, teko probavljive i izazivaju zatvor od kojega pati veina ljudi. To se ne dogaa s prirodnom masnoom u mrkvi, orahu ili avokadu to se jedu kao prijesna hrana. Za pamti: termiki obraene masti gotovo se ne mogu odstra niti iz tave bez sredstva za njihovo otapanje. Prirodne masnoe iz voa moe krpicom lako obrisati s tanjura, one su topljive u vodi! Pojedi avokado iz ruke - ima li poslije toga masne ruke? Masti su odgovorne za lou probavu pojedene hrane. Molekula hrane zavije se u mast. Tada moraju nai enzimi preraditi masti, prije nego to dospiju do hranjivih tvari. To znai za oko 50 posto smanjenu probavim uinkovitost! Neki se pristae itarica dodue ispravno odriu mlije ka, ali ih to ne sprjeava da nesmetano jedu velike koliine maslaca, vrhnja i sira. Mogu li se ti mlijeni proizvodi pro izvoditi bez stonog uzgoja? Nije li proizvodnja maslaca ovisna i o klaonici? Pogledajte u popularne knjige o punovrijeduoj hrani ili Brukerov "Gesundlieilsberater ("Zdrav176

stveni savjetnik") s njihovim mnogo hvaljenim receptima. Brukei se uporno bori protiv stare kole koja upotrebljava bijeli eer i brano kao rafinirane djelomine prehrambe ne namirnice. Ali nisu li maslac i vrhnje isto tako djelo mine prehrambene namirnice ? Tu prestaje Brukerova razboritost i kritinost, on ne doputa da mu se oduzme ma slac s kruha. "Hrana mora prijati", glasi njegovo tumaenje. Ta on bi morao ispraviti i sve svoje knjige - to ne ini nijedan pisac, a da ga na to ne prisiljavaju veoma ozbiljni razlozi. Maslac i vrhnje su poput svih termiki obraenih masti glavni uzronici ovapnjenja i pretilosti. Punovrijedni su recepti "obogaeni" branenim krobom, medom (pa i eerom), jajima i mastima. Budui da se te prehrambene namirnice jo i peku, pre i kuhaju, mogu se mirno nazivati pomonicima smrti! itarice imaju naj veu koncentraciju kroba, i u tome je problem. Taje ter miki obraena mjeavina upravo opaka. Danas je in "ii dobro jesti'"!, bolje bi bilo rei kako je in "dobro unitavati svoje tijelo"\ Dananji se ovjek moe praktino nazvati svederom. On je mutirao u novu vrstu ivih bia! Oekuje zdravlje od Stvoritelja, iako g a j e On opskrbio svim moima samoizljeenja. Taj je suvremeni ovjek oito zaboravio drevnu mudrost: pomozi si Sam, pa e Ti i Bog pomoi! Ako je jedan put bolji od drugoga, tada je to put prirode! Slijed dogaaja je na alost takav da najprije razvije tetne navike, a poslije one tobom posve ovladaju. ovjek radije propada nego da promijeni svo je navike koje ga ine bolesnim.

177

Sto jedu majmuni?

Istraivanja gena pokazala su da se mi organizmom u postotku od 98.4 podudaramo s impanzama. Pitanje koje iz toga logino slijedi: zalo se mi tada ne prehranjujemo kao primati koji prije svega uivaju u vou? To bismo da kako mogli, kad bismo samo htjeli! S druge strane: moemo li se orijentirati na zelenu hranu koju jedu gorile? Veoma teko: takva bi hrana bila kao prvo z.a nas premalo kalorina, a kao drugo nije na organizam u stanju probavi ti lie, stabljike i kore. Gorila pojede primjerice dnevno oko 30 kg njemu omiljenog celerovog lia. Orangutani i impanze koji se preteno prehranjuju voem, bioloki su nam mnogo blii. Oni su vitkog stasa i okretni, dok su gori le vie nezgrapne, trome, ak se vie ne mogu popeti na drvo. lako imamo i anatomski velikih slinosti s primati ma, ipak nismo majmuni. Unato pogrenom nainu ivota preteito kuhanom hranom, doivi ovjek znatno stariju dob nego njegovi ivotinjski roaci koji osim toga prema rezultatima istraivanja prof. Grzimeka pokazuju mnoge simptome bolesti. Nije dakle ispravno uzimati primale kao uzor za nas. K tome se treba rei da oni uope nisu tako mi roljubivi kao to se ini na prvi pogled - u njih nisu rijetki izljevi kanibalizma. Osim loga, ne moemo mi dananji ljudi provodili itave dane na livadi ili u umama, da bismo jeli gorko lie, trave i razno samoniklo bilje: ipak moramo i raditi! Gorka samonikla zelena hrana sadri neke veoma tetne alkaloide. K lome je takva hrana za nas neukusna. Ovdje ponavljam: svjea i prijesna hrana mora biti ukusna, ugodno mirisati i dobro izgledati! Biljna hrana kojom se prehranjuju primati ne posjeduje nijednu od tih osobina.
178

U zoolokim vrtovima i televizijskim emisijama primi jetio sam sljedee: ako se primatima ponudi voe odmah posegnu za njim i ostave zelenu biljnu hranu. To poka zuje da i ovjekoliki majmuni daju prednost vou kao hrani! Mi smo ljudi veoma ograniili ili unitili njihove ivotne prostore. Uvijek je ovjek taj koji poduzima tetne zahvate u prirodi. U sljedeem e poglavlju o bilju shvatiti da ni ljudi ni ovjekoliki majmuni ne mogu iz samonikle zelene biljne hrane dobiti dovoljno hranjivih tvari.

Zato ne "ljekovito" bilje"?

Sada /nanio dakle da su i ovjekoliki majmuni prven stveno voojedi. Zalo da lada njihovi srodnici vrste Homo sapiens jedu bilje koje je jo k lome gorko i neukusno? Jer to bilje nije nekad sluilo ovjeku kao hranjiva tvar. ve kao ljekovito sredstvo. Bilje se tisuama godina upotreb ljava za lijeenje bolesti. Kae se: protiv svake bolesti raste neko ljekovito bilje. I taje narodna mudrost na alost veli ka zabluda. Svako sredstvo djeluje na nae tijelo, bilo to bilje, kofein, alkohol ili nikotin. To se djelovanje definira kao zdrava prva reakcija. U stvarnosti pokree meutim Tvoj organizam sve mogue kako bi odmah otpremio stra ne tvari. Time dodatno optereuje svoje tijelo koje se ve ionako mora oajniki boriti s kuhanom, dakle mrtvom hranom. Nikakve posebne uinkovite tvari, ni bilje ni pilu le, ne mogu aktivirali ljekovite snage za jedan odreeni or gan tijela!
179

Svi oni neobjektivni pristae bilja otkrivaju uvijek izno va "udotvorna sredstva". Oni iskoritavaju lakovjernost ljudi oko sebe koji kao i oni sami ne ele promijeniti svoj tetni nain prehrane, uzimajui im praznim obeanjima novac iz depa. Sva takozvana ljekovita sredstva, bila ona biljnog ili kemijskog porijekla, izazivaju snane nuspojave i samo suzbijaju odnosno ublaavaju simptome. "Ljeite lji" koji primjenjuju takve pripravke samo jo pogoravaju slanje, jer oslabljuju ili ometaju prirodni poriv za samoiscjeljenjem. Tijelo se ne moe uistinu izlijeiti biljem ili pi lulama. Uzimanje bilja odnosno njegovih pripravaka spada za pravo u alopatiju, metodu lijeenja u kolskoj medicini. I tu se simptomi suzbijaju otrovnim lijekovima koji ne ukla njaju uzrok, pogreni nain ivota. Bilje i lijekovi pojaavaju ve postojee toksino optereenje Tvog tijela. To skupo, nekorisno suzbijanje simptoma plaa snanim nuspojavama, te prije ili kasnije daljnjim slabljenjem. Sve bilje sadri otrovna eterina ulja i alkaloide koji su pri viso kom doziranju katkad opasni za ivot. ak i najmanje koliine mogu izazvati povraanje, proljev, vruicu, glavo bolju i spontani pobaaj. Ni ljudi ni ivotinje ne jedu svje sno bilje gorkog okusa. I biljoderi instinktivno znaju to im ini dobro, a to ne. Zagovornici samoniklog bilja ob janjavaju kako ono sadri devetorostruko veu koliinu bjelanevine od vrtnog povra. Odmah sam na poetku re kao to prvenstveno trebamo kao izvor energije: ugljikohidrate! A voe daje 90 posto ugljikohidrata to ih na organizam moe odmah primiti u sebe i pretvoriti u energi ju. Ni biljne ni ivotinjske bjelanevine ne opskrbljuju nas energijom! Tijelo uvijek najprije upotrebljava ugljikohi180

drale i masti kao proizvoae energije. Svi mi ionako ve dobivamo previe bjelanevina - to je dovoljno je do voljno! Ve spomenuti rezultati istraivanja prof. Wendia mogu to samo potvrditi. "Ljekovito" i zainsko bilje: zaini slue samo tome da bi se hrana koja je postupkom kuhanja postala bezvri jednom i bez okusa, opet uinila ukusnom. "Ljekovito" i zainsko bilje, te stimulativna pia sadre najvie otrovnih tvari. Zrelo, svjee voe jedina je prehrambena namirnica kojoj nisu potrebni nikakvi dodaci. Ti sigurno ne bi na kri ku jabuke namazao senf. Sjetimo se sljedeeg: svaka ista, prirodna hrana mora bez obrade biti ukusna, ugodnog miri sa i izgleda. Ljekovito i zainsko bilje ne ispunjava taj zah tjev. Pokuaj s uitkom jesti luk, enjak, samoniklo bilje ili ak papar. "Priuti" si dakle obrok koji se sastoji od jed ne biljke. Nee Ti uspjeti, veoma e se brzo otrovati i po vraati. No upravo tako djeluje i u malim koliinama taj otrov koji poveava Tvoju pohlepu za jelom. Kuhani, zainjeni obroci ine nas prodrljivima! Ako su u tijelu razne spremnice za otpad pune i ve se prelijevaju, tada Tvoje tijelo automatski pokree akciju ienja - odgova ralo to Tebi ili ne! Ono mora poduzeti taj spasonosni postu pak, jer bi ti inae za kratko vrijeme umro. Dakle, eljeti lijeili nekim gorkim, otrovnim i samoniklim biljem loeg okusa, isto je lako varljivo kao lijeenje kemijskim otrovi ma, jer je Tvoj organizam umjesto samoienja prisiljen najprije se rijeiti njih. Tijelo bi samo pokazalo ako mu neki lijek (bez obzira koji) ini dobro. Tijelo samo sebe proiuje i lijei. Ono samo uklanja tete to su ih uinili otrovi. Tvoji organi ocjenjuju sve to nije hrana kao otrov koji se po mogunosti mora odmah odstraniti. Dr. John H.
181

Tilden misli u vezi s tim: "Osim nakupljenih taloga oslabljuju dodatno otpornost naeg organizma jo i otrovni lijekovi." Strunjakinja za post dr. Irigri Oliver iz Heidea iskori stila je ljekovito djelovanje voa za svoju terapiju. Nakon to su njezini pacijenti ijedan dana dobivali jesti samo voce esto su ustanovili da pravi post nije ni potreban, jer su njihove tegobe ve nestale. Samo voe moe ve dakle uiniti udo! Tko pati meutim od neke teke bolesti i postao je ovisnim o lijekovima, kao pri bolestima srca i eernoj bolesti, ne bi trebao nita poduzimati na svoju ruku, ve postupati onako kako se dogovorio sa svojini lijeni kom. Zakljuak: "ljekovito" je bilje opasno, ono samo suzbija simptome i stvara iluziju o zdravlju. Osim "sone" svote za te lijekove, plaa kasnije visoku cijenu za to da se time samo prikriva uzrok bolesti, a ne lijei. Pod nazivom pri rodna metoda lijeenja daje Ti se samo lana sigurnost u uspjenost lijeenja. Nije sve stoje prirodno ujedno i zdra vo. Prestani vjerovati u taj mit o ljekovitom djelovanju bil ja. Tvoje se tijelo ne moe lijeiti bilo kakvim sredstvima, bile to "ljekovite" tablete ili "ljekovito" bilje i mirodije. Ako se pacijent unato uzimanju ljekovitog bilja opet do mogne zdravlja, tada se ozdravljenje pripisuje, otrovnoj biljci, dok se ne uzima u obzir samoiscjeljujua mo tije la. Bolesnim postaje zbog nezdravog naina ivota. To ne moe promijeniti nikakvo ljekovito sredstvo, ako uisti nu eli ozdraviti. Nita ne doe iznenada i neoekivano! Samo se neprirodna, kuhana, dakle mrtva hrana mora "poboljati" mau, solju, paprom, lukom, enjakom, oc182

lom, i slinim dodacima. Svi su oni opasna tetna dopunska sredstva koja dugorono ugroavaju Tvoje tijelo, da bi ga naposljetku unitila. Ni u kojem sluaju nemaju "ljekovit uinak". Tvoje stanice ne mogu izdrati smrad otrovnog enjaka, njegove se toksine supstancije alicin i goruino ulje odmah izluuju preko svih pora. Jo uvijek esto sreem zdravstvene fanatike iz ije se koe iri prodorni zadah enjaka. Na proizvodima od enjaka moe se meutim dobro zaraditi! "Ono to se ne moe jesti u izvornom obliku, ne treba se jesti." (Mahatma Gandi)

Takozvani strunjaci za prehranu upuuju uvijek izno va na to da se ne moe sve jesli prijesno, kao na primjer grah, lea, krumpir ild. Moram li tada jesti te proizvode? Ravnajmo se po velikom Gandiju: okanimo se svega onog to nije jestivo bez termike obrade. Jednostavno uimo od samo ivotinja koje u svom prirodnom okoliu ive samo od svoje uobiajene svjee, prijesne hrane! Nisu "jake" hranjive tvari ono to Te hrani, ve obine, lako probavlji ve, nepromijenjene "naluralije". "Makrohranjive tvari" mogu se pokazali kao loe, letne. Nije dakle vano samo to jede, ve i to to Tvoji pro bavili organi mogu preraditi, Tvoja krv i Tvoje stanice pri miti u sebe! Prepusti mudrost izbora hrane svom tijelu. Stoga, danas bi trebao za ostatak svog ivota poeti s preh ranom prijesnom hranom. Poni danas, sutra moe biti pre kasno! 183

Ti treba uzimati u sebe samo tri stvari: isti zrak, istu vodu i svjeu, prijesnu hranu kojoj se Tvoje tijelo pri lagodilo jo unazad vie milijuna godina. Ta se hrana sasto ji preteno od voa i povra u kojeg se jedu zeleni listovi (npr. pinat). Voe je najvei izvor energije koja s minimal nim gubicima pri probavi odmah prelazi u krv i time u sta nice. Voe vai kao jedina ivena namirnica koja nikada nije tetna (voe: iskoristivost 90 posto, gubitak deset po sto; povre: iskoristivost 70 posto gubitak 30 posto; meso: iskoristivost samo 30 posto, a gubitak ak 70 posto!). Meso je dakle otima energije. Ono to misli da osjea kao "snagu" nije nita drugo nego "poticaj" to ga uzrokuju otrovi kao to su kava, aj, duhan ili kokain. Oni Ti meutim oduzimaju energiju! Dr. med. Jackson, autor knjige "Ne biti vie nikada bolestan " koji je s 49 godina jedva svladavao tri stube do svo je ordinacije, ali je tek s 93 godine smrtno stradao pri klizanju, mislio je ovako o vou: "Svjee je voe najbolji stvaratelj baze to ga znamo, i ima snagu ubijati bakterije truljenja (iz pojedinih ivotinjskih proizvoda), kiselkasto voe vie od slatkog. Svjee voe spada medu nae naj vanije i najbolje prehrambene namirnice i mora bili glav ni sastavni dio itavog obroka ." Uvijek raspoloiva jabuka isti na primjer zube, eludac i crijeva od tetnih nametnika i oslobaa Te opasnog sala!
1

osjeaju dobro. Jedi samo voe, a osobito jabuke. One daju primjerice vie ivane i modane energije nego penica. Je li potrebno ope ienje? Tada izbjegavaj bilo kakav unos hrane i jedi triput dnevno samo jabuke. Ako je potreb na proljetna kura, jedi triput dnevno samo jabuke. eli li idealne rezultate, tada STOP lijenicima, lijekovima, operat 'ljama i jedi jabuke. Optereuju li Te bolesti? Ne budi tako nerazuman da uzima lijekove. Mue li Te crijevni zatvor i boli u donjem predjelu crijeva? STOP svakoj hrani osim vou. Sto je na ruilo Tvoje zdravlje? Duhovno i tjelesno optereenje iz nad Tvoje otpornosti! Ili je prekomjerno jedenje Tvoja navika i zbog toga Ti je rijetko koji dan ugodan? Tada pre kini svaki rad i jedi triput dnevno samo voe, sve dok se ne bude opet dobro osjeao. 1 nikada ne zaboravi: jabuka je na vriitt - / kao hrana i kao lijek!" Proitaj Tildenovu knjigu "Mit To.xdmie (=otrovanjem) jdngen alle Krankheiten" iz naklade VValdlhausen.

Sto jo odreuje nae zdravlje

isti zrak, ista voda, unutarnja i vanjska istoa, spa vanje, odmor i oputanje, njega duha. sklad osjeaja, sunana energija, mnogo kretanja, zadovoljavajui posao, ugodna temperatura, stvaralaki i korisni rad, osigurana egzistencija, miroljubiva okolina, izbjegavanje nepotreb nog uzrujavanja! Sve se to meutim bazira samo na zdra voj prehrani. Ono to ue u naa usta i bude primljeno od naih organa, ostaje glavni temelj ljudskog ivota. 185

Lijenik i kirurg dr. John H. Tilden lijeio je prvih 25 godina uobiajenim lijekovima, zatim 29 godina u Denveru/CoIorado uspjeno lijeio do svoje 90. godine bez ikak vog "ljekovitog sredstva". Za njega otrov lijek nije vie postojao. O vou, a osobito jabuci, ovako se oitovao: "Ja buke su u proljee i zimi lijek i hrana za sve one koji se ne
184

Nae nas porijeklo oznaava kao voojee. Cijenjeni antropolog dr. Alan Walker sa .sveuilita John Hopkins u Marylandu (SAD), opisao je u "New York Time su" od 15. veljae 1979. svoje briljive analize. Po njima smo mi ljudi bili u prethistorijsko vrijeme milijunima godina voojedi ne i voojedi. ve samo voojedi. Takozvana je "mesoderska narav ovjeka" isto umiljanje dananjih ljudi! Mi smo bioloki ostali voojedi. "Sli) je uistinu tono, ne zna nitko od nas, to ostaje dvojbenim!" citirao je prof. Ehret nekog znanstvenika. Poznati vedski filozof i istraiva na podruju prehrane. Are VVc/e/7<///c/.objasnio nanije 1955. uBadSodenu: "ovjek je najmanje 25 miliju na godina ivio na drveu. Da je siao, odmah hi ga poderale divlje ivotinje!" Britanski zoolog prof. Alister Hardy, neoarvvinist, tvrdi da su se prvi poeci razvoja ljudskog oblika ivota dogaali ve prije milijardu i pol godina. Darwino\ se nauk o evoluciji sve vie potvruje nalazima fosila. Sav ivot potjee iz mora. Selekcijom su se razvile mnoge vrste. Uzajamno proiranje, bolesti i prirodne ka tastrofe sprjeavali su prekomjernu razmnoenost. Daka ko, svekoliki razvoj ivih bia na zemlji pratio je i potpomagao svemoni Stvoritelj, napose nastanak i ivot ovjeka, krune svoga stvaranja. O Bojoj nam veliini i svemoi govori ve pomisao na beskrajni svemir i udi) ivota. Ja uvijek iznova govorim o jednostavnim pokusima na vlastitom tijelu. Dva daljnja neproblematina pokusa: 1. Normalni puis zdravog ovjeka u mirovanju trebao bi iznositi 55-60 otkucaja u minuti. Ubrza li se on poslije jela ili ak za stalno na 72-80 otkucaja, tada je Tvoj plan pre186

hrane bio pogrean. Tom se jednostavnom metodom moe otkriti i alergijska reakcija. 2. Zdrav ovjek ima oko 6.000 bijelih krvnih tjeleaca po kubinom mililitru krvi, a onaj koji se prehranjuje mrtvom hranom do 18.000! Bijela su krvna tjeleca (gnoj) nae najbolje obrambeno sredstvo, ali njihov stalni porast oslabljuje nau otpornost. To moe prepoznati i po boji koe. Zdrav ovjek ima dobro prokrvljenu, ruiastu ko/u. a bolestan lice nalik na sir! Vidi pokus doktora Kouehakoffa: pri prijesnoj se hrani ne uzbunjuju bijela krvna tjeleca, samo pri mrtvoj hrani. Saetak: "Mi ljudi nikako nismo predodreeni da jede mo meso. bilje, sjemenke jtariea. insekle. nismo svederi. Ljudi posjeduju posebnu anatomiju i fiziologiju koja je pri lagoena samo konzumiranju voa. Svaka se druga hrana mnogo tee probavlja. Dokaz probavite smetnje pri uzi manju svake druge hrane." (T. C. Fry) Salate i povre - kako izgleda s tim? Moemo dakako dijelom jesti i povre. Dr. N. W. Walker koji vai kao uzor za zdrav nain prehrane (tko jo doivi 116 godina?) rekao je ovako: "Voe isti tijelo, povre ga izgrauje!" Ta tvrdnja nije posve tona, j e r je voe i povre jednako u mo lekularnom sastavu. Oboje sadri sve to treba na organi zam. Listovi su dio stabla koje proizvodi divne plodove. Zdravije je i ukusnije jesti voe, u posljednjoj fazi njego vog razvoja, ne u kiselim ili gorkim meufazama. U mojim je oima najradikalniji predstavnik "ceha povra i samoniklog bilja" Franz Konz autor nove knjige od gotovo 1600 strana, s naslovom "Dergrosse Gesunhe187

its Kom." koja je izila u nakladi Universitas. Mi smo sprijateljeni i u stalnoj vezi. Samo to Franzu uvijek iznova govorim: "To Tvoje zelenje nije ukusno." On na to odgova ra: " Primijeaj ga vou." Po njemu bismo dakle trebali voe divnog okusa i mirisa pokvariti njegovim gorkim bil jem? Svoju porciju salate moemo dakako dopunili nekim samoniklim vrstama, kao io su primjerice maslaak, ko priva, kiselica. Svatko e meutim potvrditi da ta zelena hrana nije ukusna, mora joj se dodati barem neki umak za salate. Sve gorke tvari izazivaju gaenje, odbojnost -znak da ih se trebamo kloniti. "Ljekovito" bilje sadri alkaloide koji mogu biti proeti i otrovnim supstancijama, dakle koditi. Unato tome mora se rei da se Kom iskrao iz bolnice i svoj rak na elucu sam lijeio svojom metodom. On je meutim ipak jo neto do datno nauio: danas jede oko 75 posto svjeeg voa! Konz je pobornik starih prirodnih metoda lijeenja. Ali kao to sam ve prije rekao ne postoje zapravo ni medicina ni lje kovita sredstva. Lijei jedino samo tijelo. Moramo mu samo dati priliku za to i vratiti se njemu primjerenoj preh rani. A ona se sastoji samo od prijesnog voa i neto povra. Konz ima ipak mnogo zajednikog s nama: i on vidi itav organizam, a ne samo neki detalj iz njega, i zastu pa isti nauk isto lako radikalno kao ja! Pelinji med smatra se gotovo udotvornom hranom. On je meutim samo jo jedna stimulativna tvar koja stvara kiselinu. Med nije nita drugo nego pretjerano slatki eer s veoma malo hranjive vrijednosti. Svi oni udotvorni uinci to mu se pripisuju trebali bi se to prije zaboraviti. Njemu nedostaje B - vitamina i minerala, a uzrokuje karijes ba
I KS

kao i bijeli eer. Hannah Allen objanjava da med sadri neke kiseline koje su opasne za ljude. Tako ini manitna ki selina med u kombinaciji s drugom hranom jo tetnijim od bijelog eera. Med djeluje negativno na probavu, zube i ivce. On moe dovesti do eerne bolesti jednako kao svi drugi izolirani ugljikohidrati upotrebljavani u prekomjer noj koliini. Pele proizvode med za svoj vlastiti opstanak i bilo bi poeljno da na tome ostane, ne bismo trebali u to di rali. Oduzimati hranu tim korisnim inseklima nije nita drugo nego kraa koja se moe izbjei. Pele slue kori snoj svrsi i za nau etvu: oprauju cvatove. ovjek je i tu faktor ometanja. Preko meda unosimo u svoj organizam obilno koritene insekticide i pesticide. O nama se Nijemcima posvuda govori da smo skloni pretjerivanju, to se potvruje u injenici da jedemo najvi e meda u svijetu. Gotovo je neshvatljivo da neki strunjaci za punovrijednu hranu smatraju med bezazlenim i zdra vim. Po tome moe prepoznati koliko drugih kojetarija potjee iz njihovog pera. eer kao rafiniran, izoliran ugljikohidrat svakako je tetan; a isto tako koncentrirani, izoli rani ugljikohidrat med trebao bi biti zdrav? Takav je nain miljenja uistinu neprihvatljiv! Orasi i sjemenke sadre dragocjene hranjive tvari: ma sti, bjelanevine, ugljikohidrate. Oni bi bili veoma dobra nadopuna vonoj hrani, kao to preporuuju neki nutricionisti u SAD-u i Europi. Ali tu postoji i jedan problem: po slije obilnog jedenja oraha osjeat e teinu u elucu. Razlog je u lome stoje priroda dala orahu protuenzime koji ometaju normalnu probavu tvari io ih on sadri. Samo pn
189

vlanoj toplini oslobaaju protuenzimi uinkovite tvari po trebne za ivot: orah moe istjerati klice. Kao pri mahunarkama, tako je naravno i orahe mogue dovesti do klijanja. Tada se meutim proizvod pretvorio u povre - i tada to mogu jesti i u drugom obliku. Klice bilo koje vrste nisu preporuive, jer se pri procesu klijanja stva raju tetni biljni alkaloidi. One osim toga nisu ukusne. Mali savjet: provni nekoliko oraha (aicu) izmeu obroka. Ne mijeaj ih ni sa kakvom drugom hranom! To to sam rekao o orasima vrijedi za sve sjemenke, dakle i za zrna itarica. Orasi su ukusni, ali zrna itarica ne maju okus ni po emu. Zato se 96 posto tih zrna pee i kuha. dodaju im se masnoe, sol i zaini. Tako nastaju ne gativne posljedice, to sam ih opisao pri itaricama. Tak vim nainima pripravljanja unitavaju se vrijedni sastojci itarica. Kava, aj, Cola i slino nisu hranjive tekuine, ve po sve nepotrebni, dodatno optereujui stimulansi. Zato to primjerice ne moe ujutro onako pravo, poletno, krenuti u novi dan, treba neto za poticaj. To je kao da se konja mora biem natjerati da se pokrene. Tvoji ivci isprva dodue re agiraju na stimulanse, ali njihovo djelovanje brzo slabi i tada malaksa. Uzima li uvijek iznova takva sredstva "do pinga", izazvat e prije ili kasnije potpunu iscrpljenost svojih ivaca koja e Te naposljetku odvesti u depresiju. Jesi li sada zreo za odlazak psihijatru? Ne, ti moe sam razbiti taj avolski krug, time to e snagom svoje volje svladati ovisnost o kavi ili aju. To nije drukije nego pri oslobaanju od ovisnosti o alkoholu ili duhanu. Ne trai pomo u drugih, ona uvijek postoji u Tebi.
190

Kisik
Zrak je danju i nou kao ivotni eliksir Tvoj dragocjeni pomaga. Plua su najvei unutarnji organ Tvoga tijela. injenica je da udisanjem zraka teinski konzumiramo vie nego hrane i vode uzetih zajedno. Kakva nam je to "sprava" ugraena? Diemo "automatski", dakle nesvje sno, bez vlastite volje, dovodimo slanicama putem arterija kisik i hranu, a putem vena odvodimo ugljini dioksid i ot pad. Sve to neprekidno obavljaju naa plua. Ona su uz srce najvaniji organ. Znamo li to cijeniti? Ne! Puai iznakazuju. zaauju i tako oslabljuju oba svoja pluna krila, inei ih podlonima tekim, esto neizljeivim bolestima. Uz to truju nikotinom jo i nepuae oko sebe. Mi pluima ne dovodimo putem krvi ivu, svjeu hranu, ve mrtvu koja zaepijuje plune mjehurie. Lica boje sira dokazuju da naa plua zapravo stavljaju u opticaj otpad! Koa mora dobivali hranu iznutra, a ne namazanu izvana. Vana informacija i savjet (za one koji imaju mogunost za to): ja sam si pored svoga kreveta dao naini ti otvor za dovod svjeeg zraka (veliine 30 puta 60 centi metara), alim u sobnom stropu ugradili napravu za odvod loeg zraka preko krova, koja dodatno sadri ventilator za sluaj da se treba pojaati dovod svjeeg zraka. Tako imam iznad svoga kreveta stalno kolajui, svjei, hladni zrak iz vana. Ako je zimi prehladilo, radije ukljuim grijanje nego da zatvorim otvor. Pue li prejako istoni vjetar (pri oluji), mogu taj otvor posve ili djelomino zatvoriti zaklopcem. Otvor je opremljen perlonskom mreicom. Stoga mogu prozore drati zatvorene, tako da mi vjetar ne die zavjese, 191

niti mi dosauju muhe i komari. Pri novogradnjama bi se trebale sve prostorije na taj nain zraiti i oslobaali loeg zraka. Kretanje na svjeem zraku pospjeuje disanje i prokrvljenost naeg organizma. Mi neprestano izdiemo otrovni ugljini dioksid, a u zadimljenim ga prostorijama stalno opet udiemo. Taj je plin meutim i sastavni dio na pitaka koji sadre ugljinu kiselinu, piva, fermentiranih krutih tvari i tekuina, praka za pecivo, kruha i kolaa s kvascem. to mi inimo? 90 do 95 posto vremena provodi mo u zatvorenom prostoru i uvijek iznova udiemo opte reen, lo otpadni zrak. Tako je taj unutarnji zrak mnogo opasniji od vanjskog kojega smatramo zagaenim i o koje mu se kritiki oituju svi ekolozi. Unutarnji je zrak deset puta gori i opasniji, pie Debra Lynn Dadd u svojoj knjizi "Nontoxic and Natural". A dr. Walker je iznio o ugljinom dioksidu sljedee miljenje: udisanje toga plina uzrokuje uz prekomjerno uivanje termiki obraenih krobnih pro izvoda najvie bolesti srca. Saetak: pazi na to da danju i nou dobiva dovoljno svjeeg, istog zraka i da se dovoljno kree na otvorenom, tako da se Tvoj grudni ko iri i Tvoja pluna krila budu uvijek dobro "prozraena". Teko optereujue tjelesne vjebe bez promjena u prehrani mogu biti opasne. Tako svjetski poznati otac aero bika dr. Cooper odvraa od preintenzivnog vjebanja. Nje gov prijatelj Fixx i mnogi drugi umrli su tijekom i poslije tranja na duge pruge. Fixx je imao posve zaepljene arte rije. U svojoj je knjizi "Laufen" uvijek iznova isticao sva kodnevni trening izdrljivosti, dok mu prehrana naprotiv nije bila tako vana. Tu je zabludu morao platiti svojom ra192

nom smru. Umjereni su naini tjelesnog kretanja zdraviji, kao na primjer hodanje, osobito brzo hodanje, plivanje, vonja biciklom itd. Pokreni se, ovjek je predodreen da se kree. Danas su ljudi postali veinom lijenima i nepokretljivima: sjede u uredu, u autu, pred televizorom. A pri tom tamane jo vie suvinih kalorija nego prije. Obraene, zagrijane tvornike masnoe iz biljaka isto su teko pro bavljive. Neobraene prirodne masnoe u orahu i avokadu mogu se naprotiv dobro probavili zbog njihove topljivosti u vodi. Dr. McDougal: "Od svili makrohraujivih tvari pri obilnoj hrani uzrokuju masti najvee optereenje za tijelo. Nae se krvne stanice tada zgrudvaju. Zbog toga se uspo rene protjecanje kn>i, to dovodi do zaepljenja vanih ila. Tako nastaje visoki krvni tlak. "

Odnos kiselina - baza

Mi bismo ljudi trebali prvenstveno uzimali u sebe hranu koja jami odnos baze prema kiselini od najmanje 70 pre ma 30 posto, najbolje 80 prema 20 posto. Do log je podatka doao vedski biokemiar dr. Raguar Berg provodei poetkom dvadesetih godina opsene pokuse po nalogu njemakog lijenitva. Taj je odnos pri naem dananjem nainu prehrane gotovo obrnut. elim Ti rei to stvara bazinu sredinu: voe, povre, mlijeko koje se pije izravno iz kravljeg vimena i voda. Sve druge prehrambene namir nice uvijek stvaraju kiselinu: osobito kuhana hrana, meso, riba, masti, sir, jaja, orasi, sjemenke i sve vrste zrna itari ca. Prekomjerna kiselina uzrokuje sljedee bolesti: u 193

prvom redu probavne smetnje, sve oblike reumatskih tego ba, uloge, iijas, ireve na elucu i crijevima i najzad rak. Danas ima razumnih ljudi koji ne mogu pustiti da se voe okrivljuje za stvaranje kiseline. Tek me je nedavno u vezi s tim nazvala Nizozemka koja inae esto sa mnom te lefonira i godinama pokuava ivjeti po zakonima prirode. Uvijek je iznova na alost zbunjuju katkad veoma razliita miljenja. U svojoj sam knjizi "Willst Dugesundsein? Vergissden Kochtopf!" objavio opirna tumaenja vanih istraivaa na podruju prehrane koji istiu bazini zavrni stupanj u dozrijevanju voa kao najpreporuljiviji za konzumiranje voa je daje voe zrelo i da se uvijek jede na prazan elu dac. Tko je svoj eludac i crijeva ve natrpao fermentirajuom mijeanom hranom, imat e zbog vonog eera dodatne tekoe, jer on pojaava alkoholno vrenje. Jesam li igdje napisao da treba jesti mrtvu hranu koja stvara kiseli nu? Ako se neto treba jesti, tada je to zrelo voe. Jedenje nezrelog voa moe biti povezano s loim posljedicama. eli li ga jesti, malo ga opari. Nije li ti na raspolaganju zrelo voe, zamijeni ga povrem. Ne mogu dovoljno esto ponoviti: voe jesti samo na posve prazan eludac. Ako to ne moe, tada je bolje da se odrekne voa. Koliko sam esto bio u prilici promatrati kako se voe jede u svim moguim kombinacijama s drugom hranom, uz uvjeravan ja kako je to zdravo. Neto gore ne moe uiniti svojim probavnim organima. U tom sluaju jedi itav voni obrok odvojeno, tek etiri do pet sati poslije druge hra ne. Izbjegavaj voe i vone sokove izmeu obroka. Lo je i opasan obiaj piti vone sokove ve ujutro na pra zan eludac ili uz obroke.

Loe je to "apostoli protiv prekiseljenosti" ne provode pokuse na sebi, inae ne bi mogli govoriti gluposti kakve govore. ak i pri vietjednom konzumiranju iskljuivo voa iznosi ph -vrijednost mokrae 6,8 do 7,2. Ta to moe svatko provjeriti indikatorskim papirom. Nakon to se po jede samo jedna krika kruha prethodne veeri, smanji se vrijednost na 5,2 do 5,6. "Obvezatna" ph-vrijednost za nau krv iznosi 7,4. Stvoritelj je dakle odredio da naa naj vanija tekuina, krv, mora uvijek biti u neutralnim grani cama. esto se govori o prekiseljenosti, ali ona u doslovnom smislu ne postoji - inae bismo bili mrtvi. Naa danas uobiajena prekomjerna hrana iz ku hinjskog lonca koja preteito stvara kiselinu, veoma je tet na. Takva hrana stalno preoptereuje plua i bubrege. Da bi se ta kiselina neutralizirala, mora nae tijelo posegnuti za vanim zalihama alkalija (kao kalcija i magnezija). Tko misli da ne moe ivjeti bez kruha trebao bi umjesto masla ca, sira ili salame staviti na njega mnogo listova salate, kako bi donekle ublaio djelovanje krune kiseline. Jedan list u hamburgeru nije dakako nita s obzirom na obilje ostalih sastojaka koji stvaraju kiselinu, kao to su meso, sir, masnoa i hljepi! Isto vrijedi za danas tako omiljene pizze. Pa i za tijesto s keapom koji sadri 45 posto eerne ki seline! Na stablu spoznaje nije bilo ni kruha ni sendvia ni salame! Svaka je bol upozoravajui znak Tvoga tijela to ga ne smije ignorirati. Bolest je pokuaj Tvojih organa da preive i nikako ga ne bi trebao zanemariti. Gotovo nijedan od boraca protiv kiseline ne zna najvanije pravilo prirod ne prehrane za sva iva bia: jedi prijesnu hranu koja stvara bazu. Ni oni se ne udaljuju od kiselotvornog ita i ku195

194

hinjskog lonca koji izvornu, prirodnu hranu pretvara u beivotnu smjesu to potie stvaranje kiseline u naem tije lu i uzrok je svih bolesti. Protivnik kiseline Koch ak je na svaku kriku jabuke stavljao vapna. Iskuaj to jednom u svrhu pokusa! Rezultat je komadi jabuke odvratnog oku sa. Koch sije na taj nain zapravo priskrbio ovapnjenje. A elio je da jo s 80 godina moe klizali na Ledu, hodati bez slapa i imati zdrave zube. Tu dob nije meutim ni doivio! Protivnici njegove protukiselinske metode (njemaki Antisauremelhode - AAM) nazivali su sebe i klubom zdravih zabija. Sam je Koch bio meutim jadna olupina samo s jo nekoliko krnjih zubiju u ustima. Tko radi protiv prirode, laj sirada. Poplavi kiseline smijemo se suprotstaviti samo zre lim voem ili svjeim povrem, a ne anorganskim minera lima koji jo samo zaotravaju uzrok. Dr. Walker je protiv kiseline propisivao velike koliine sokova voa i povra, tvrdei da oni mogu najbolje dopri jeti kroz zaepljena crijeva do crijevnih resica u svrhu pri manja hranjivih tvari. Tko kao borac protiv kiseline jo upotrebljava kuhinjski lonac, taj je od poetka na pogre nom putu! Tu mu nee pomoi ni velike koliine egzo tinih vrsta sjemenki. Ja nisam prijatelj sokova voa i povra. Tko pozorno ita Walkcrovc knjige, saznat e i od njega daje itav proiz vod uvijek bolji! Walker je primjenjivao sokove u sluaje vima bolesnika kad ni poslije posta i ienja crijeva nisu hranjive tvari iz krute hrane dospijevale do crijevnih resi ca. U nekog su inenjera hortikulture iz Rurskog upravo podruja nastali irevi na elucu upravo zbog hrane koja stvara kiselinu. Tablete protiv kiseline pojaale su dugo196

rono te simptome. Lijenici su mu zabranili voe. Nakon to mu je dospjela u ruke moja knjiga "Willst Du gesund sein? Vergiss den Kochtopf!" preao je odluno na prehra nu s mnogo voa. i irevi su nestali. On mi je povodom svog posjeta sestri u meni susjednom selu elio zahvaliti. Tom mije prilikom ispriao kako je nekom njegovom pri jatelju trebao zbog zaepljcnih koronarnih arterija biti ugraen "pacemaker", ali je operacija poslala nepotreb nom, jer su arterije opet bile slobodne! Inenjer hortikultu re nagovorio ga je da me posjeti i vidi kako sam. U jednoj sam svojoj knjizi napisao da se garavica moe veoma brzo ukloniti kiselini limunom i grejpfrutom. Protivnici voa ne mogu to dakako shvatili. Ta neka barem iskuaju, kako bi shvatili o emu ja govorim!

Debeo ili "fit"?

Najzdravije je dakako biti vitak i zdrav. To moe postii bez brojenja kalorija i muenja sebe gladovan jem. Mora samo zaboraviti sve moderne dijete, uvijek se dosita najesti prave hrane i revno se kretati! Pogledaj samo u mnoge ilustrirane asopise koji se do slovno nadmeu u ponudama dijela. Stjee se dojam kao da su ljudi u urednitvima tih asopisa zaokupljeni samo jo time da svakog tjedna smisle neku novu dijetu. Po tome e shvatiti da pri naoj prehrani mora neto biti naelno po greno. A to je hrana bogata masnoama, bjelanevina ma, beivotna hrana iz kuhinjskog lonca jo i zdruena s premalo kretanja. Postoje dakako i bolesni mravi ljudi.
197

oni isto tako pogreno jedu i cesto vie od debelih. A debeli jedu premalo prave, zdrave hrane! U debelog je ovjeka ve dolo do kemijskog poremeaja u organizmu, do uspo rene izmjene tvari. Gladovanjem oslabljuje i dijelove svojih vanih miia, pri emu mast unato tome ostaje u miiima. Miii siromani masnoom tanki su i izduljeni, a usaljeni su obli i debeli! Ogranienje kalorija oslabljuje Te: mi eli mo meutim svoju energiju stalno poveavati, a pritom po stizati sagorijevanje masti. To se moe posve jednostavno ostvariti s mnogo prijesne hrane i kretanja. Ako zasada i nisi spreman potpuno prijei na prijesnu hranu - ova for mula vrijedi za sve ljude, pa i one koji se "normalno" hra ne: jesti pravu hranu i mnogo se kretati. Debeli ljudi ne dr/e mnogo tlo kretanja, njihovo je tijelo postalo nepokretIjivim, tromim. Sve to se ne upotrebljava, zakrlja. pro padne. Sagorijevanjem masti vraa se sam od sebe pori\ /a kretanjem. Normalizirano sagorijevanje masti izjednaava se s onim u vitkih ljudi. Cesto vidimo mrave mukarce i debele ene i obrnuto, iako ti parovi jedu za istim stolom gotovo istu hranu. Mravi esto jedu vie od debelih. Treba se srediti kemija svojih lijezda. Veini pretilih ljudi ini mo nepravdu kad im se rugamo. Oni se tada zbog frustraci je jo vie debljaju. Pretili su ljudi skloni sve veem debljanju. Nije dakako zlodjelo zgrijeiti ako pritisak postane pre velikim. No ubrzo e primijetiti da Ti se ono u emu si pri je uivao, sada ini bljutavim, bez okusa, da Te komadi preslatke okolade grebe u grlu i da se Tvoj eludac buni. Veoma e se brzo sam vratiti laganoj prijesnoj hrani. to je veoma vano: ako si jednom preao nacistu prijesnu hra198

nu, ne moe vie podnijeti danas (jo uvijek) uobiajenu mrtvu hranu. Tvoje se tijelo odmah brani mnogim nelagod nostima, osobito probavnim poremeajima. Grijei li da lje, tada se ono jednoga dana bespomono preda onom Tvom starom unitavanju. Ti se opet dobro osjea, a kriv nju za sve sitne tegobe svaljuje na zdravu hranu. Tvoje se tijelo prisilno zadovoljava privremeno i smeem, kao to su kava, nikotin i alkohol. A zatim te opominje akutnim, kasnije i kroninim bolestima. Stoga bi iz svega upravo reenog trebao nauiti: dokle god organizam jo reagira, u Tebi je mo lijeenja. Sjeli se pet stadija bolesti to sam ih opisao, inae moe na kraju nastati rak! Jede li neto pogreno ili uzima lijekove, mora Tvoje tijelo svim sredstvima izbaciti to smee, kako bi teta bila to manja. A to predstavlja veliki napor za Tvoj organizam. Djeluju li pilule na Tvoje tijelo? Naravno, primjeuje nuspojave. To zapravo reagira Tvoje tijelo. Ono eli od mah izbaciti to otrovno smee! To se pogreno smatra lijeenjem! Pri debljini ili mravosti nije vano to pokazuje kazalj ka vage, ve kako izgleda Tvoj lik u zrcalu . Dokle god se u njemu vide podvoljak, bucmasti obrazi, naslage sala na trbuhu i debele butine, jo si predebeo. Spremi dakle svoju vagu negdje u upu, ona samo frustrira. Bez obzira na glu pe tablice teine ima krnih ljudi prekomjerne teine bez podvoljka i debelog trbuha, kao i onih vitkih u kojih su meutim miii slabi i mlohavi. Miii su tu za kretanje, osobito se snaga sranog miia mora stalno odravati kre tanjem. Mlohavi miii tijela znae i slabost sranog miia.
199

Pritom je posve svejedno na koji se nain kreemo. Naj bolje je jo uvijek hodanje, brzo hodanje, plesanje, pliva nje, vonja biciklom, a zimi skijako tranje. A neke vrste kretanja moe provoditi u stanu. Ima li u kui stube, penji se njima i sputaj. Napornije vjebe, poput jogginga i di zanja utega nije preporuivo dokle god jo ima preko mjernu tjelesnu teinu. Ima i okretnih debelih ljudi, ali veina ih je ipak troma. Tvoj bi se puis trebao navedenim vrstama kretanja lagano povisili i pritom se mirno moe oznojiti. Njemaki lijenik dr. Ernst van Aaken bio je utemelji telj njemakog sistematskog vjebanja skijakog tranja i izdrljivosti to ga je veoma uspjeno uveo i za ene. S njim sam se vie puta dopisivao. On je na alost u pogledu svoje prehrane veoma grijeio. Za njega je krepka hrana bila primjerice za doruak nekoliko jaja na oko. Jedna od njegovih glavnih knjiga nosi naslov "Programmieri fiir 100 lebensjahre"("Programiran za 100godina ivota") no on sa svoje samo 73 doivljene godine nije ni izdaleka do segao tih 100 spominjanih godina. Njegova je posljednja knjiga "AltemativMedizin durch Ausdauer"(Mehr Wissen Verlag, Dusseldorf-Langen). koja sadri 719 strana, izila neposredno nakon to je on umro. Svojom je terapijom izdrljivosti elio lijeiti veinu bolesti. Ali samo kretanje nita ne koristi, to dokazuje i rana smrt spomenutog poznatog amerikog junaka jogginga Fixxa. Njegove su srane arterije bile posve zaepljene unato svakodnev nom joggingu izdrljivosti. Arterije koje su se ve zaepile ne mogu se proistiti portskim naprezanjima. Naprotiv - tada jo bre doe do infarkta. Kako da krv izba civana ubrzanim otkucajima srca protjee kroz ovapnjene 200

glavne ile kucavice? Uvijek se tijelo mora najprije oslo bodili taloga. Masna mrtva hrana zaepila je Tvoje ile, ne masna ih prijesna hrana oslobaa. To je dodue polagani, ali naposljetku ipak uspjeni proces. No ni svoje si taloge nisi najzad priskrbio u samo nekoliko tjedana ili mjeseci prekomjernog konzumiranja tetne hrane! Oekivani ivotni vijek vrhunskih portaa nije osobito dug. Kre tanje da, ono bi pri veem naporu trebalo trajati 12 mi nuta pri srednjem 30 minuta. Debljaju nas u prvom redu: sve vrste eera, uk ljuujui pelinji med i sve vrste masti. eer i masti su ljudsko djelo, med je ukraden pelama. Uspije li uvijek je sti samo jednu vrstu hrane po obroku, bre e se nasititi i biti vitak: na primjer samo trenje, samo jagode, samo ja buke, samo kruke itd. 50 posto mijeane hrane znai upola goru probavu. Unutra i van mora se odvijati blago - bez pomonih sredstava i naprezanja, te bez pritiskivanja na eludac i trbuh. ovjek je po svojim uroenim osobinama ljubitelj sla stica, otuda neumjerena, esto gotovo ovisnika tenja za slatkim, koja se osobito oituje u djece. Slatko, ukusno voe, a zimi sueno voe, mogu potpuno zadovoljiti tu elju. Izolirani su eeri i brana otimai vitamina. Tome se pridruuju i tetne masti svake vrste, poput tvornikih ulja i umjetnog proizvoda margarina. Samo da nabrojim to je danas sadrano primjerice u nekim keksima najnovije pro izvodnje: 20 posto peninog brana, sedam posto okola de- eera, biljno ulje, tri posto orahovog maslaca, tri posto kakaoa, jaja. Nadalje praak za pecivo, natrijev hidogenkarbonal, natrijev fosfat glukozni sirup, obrano mlijeko u prahu, sol, aroma, emulgator. lecitin. Proizvoa jo nasto201

ji privui kupce sljedeim tekstom na omotu: "Mi iz X-a uloili smo itavo svoje umijee da bismo za vas proizveli Y, izbor najprobranijih vrsta ajnih kolaia, bogatih hran jivim sastojcima i okusa kao u stara dobra vremena." Kak ve li radosti za Tvoje masne stanice! Tu ima uz termikom obradom unitene ivene na mirnice jo i "kalorine bombe": kolaie i kekse koji se grickaju izmeu obroka. Izvorni prirodni okus vie se i ne osjeti od silnih umjetnih dodataka i aroma. Tako poinje prekomjerno debljanje. Sve se te masti odmah veu s Tvo jom ve postojeom masti. Jer u prirodi ne postoje izoli rane masti a ni maslac. Sve su masti dakle ljudsko djelo. A one imaju triput vie kalorija od ugljikohidrata ili bjelanevina. Doda li mast nekoj prehrambenoj namir nici - ,a to se danas svakodnevno dogaa pri devedeset po sto svih vrsta hrane-time znatno smanjuje mogunost probave. Enzimi Tvoga tijela moraju najprije raditi na pro bavi masti, jer ona zatvara pristup drugim molekulama. Ti svjeu, ivu hranu kuhanjem ubija i jo je zaogre ma snoama koje se mogu probaviti tek u tankom crijevu. Usta i eludac nemaju orua za to. Ne treba se uditi to Ti ra ste obujam trbuha i bedara i to se smee od masti i bje lanevina taloi u Tvojim arterijama i na njima. Tvoja se zamaena krv zgruda i ne moe vie prolaziti kroz one najsitnije krvne ile. Prijesna nam hrana daje rijetku krv, tako da otrovna sredstva za razrjeenje krvi postaju nepo trebnima. Svoju si ljepljivu mednu krv priskrbio sam sebi svojim nerazumnim prehrambenim navikama. Opet naglaavam da je bajka teoretizirajui!) labo ratorijskih strunjaka kako mast trebamo za vitamine
202

topljive u masti. Prirodni prijesni proizvodi sadre do voljno lako topivih prirodnih masnoa. ini se da ne moraju izumrijeti samo iritelji te neistine, ve jo ne koliko generacija vie! Mravi ljudi ne bi sada trebali klicati od radosti. Upravo zato to oni naoko mogu sve podnijeti, gomilaju u sebi jo vie otrova nego debeli. Oni isto tako esto priskrbe sebi infarkte srca i mozga kao oni pretili. Svoj stas imaju uostalom zahvaliti samo svom nasljeu. Stoga bi tre bali jo danas posvetili molitvu zahvale kromosomima svojih predaka. Poznajem mnoge mravce koji jedu neum jereno mnogo. Piavilo po kojemu bi se Ti trebao ravnati pri svladavan ju pretilosti ili njezinom sprjeavanju, glasi: maksimalna koliina prijesne hrane i mnogo kretanja. Ne treba i/osiavljati obroke. Energija Ti uvijek treba. Kad god je mogue trebao bi se kretali vani na zraku koji je bogat kisi kom. Prelili se ljudi premalo kreu. Pretvori sebe iz stroja za gomilanje masti u motor za sagorijevanje masti. Zabora vi sve moderne dijete i laboratorijske znanstvenike s njiho vim izmudrovanim kalorijskim tablicama i receptima. Baci sve u kantu za smee i utedi svoj novac. ovjek je miliju nima godina preivljavao bez debelih medicinskih udbe nika, lijenika i bolnica. Nisi li spreman na potpunu promjenu u prehrani, tada je jo uvijek najbolje; jedi polite vinu ili ak etvrtinu koliine hrane to je sada jede i ne daj da Ti dalje krfijaju miii! Svi mi danas jedemo previ e, preslatko i premasno! Lijenici polau Hipokratovu zakletvu. U njegovo vrijeme nije bilo ni jednog jedinog li jeka. Njegova su ljekovita sredstva bili post, ljekovito bilje i skromni ivot.
203

Stres, meditacija
Kad nam se dogodi neto dobro, tada jo dugo ne treba mo konjak da bismo se dobro osjeali. Svatko zna da duh dua i tijelo ine cjelinu. Loe vijesti, previe buke i uur banosti veoma nam smetaju. Svakodnevne strane ratne slike na televiziji, s mnotvima mrtvih i prognanih ne\ inih ljudi kode nam i tjelesno. Tome se pridruuju deprimirajue vijesti 0 brojnim ubojstvima iz pohlepe, esto samo zbog nekoliko maraka. Anarhina mlade/ razbija iz obijesti izloge trgovina, unitava fasade zgrada, podzemne el jeznice, lomi namjetaj u uionicama itd. Mislim da smo na najboljem putu da se pribliimo velegradskim prilikama u SAD-u. Mi kao pojedinci teko bismo mogli promijeniti to stan je ako se ne promijeni itavo drutvo. U svakom sluaju moramo ostali u dobroj formi za ivotnu borbu. To se moe samo svakodnevnom meditacijom, misaonim odstojanjem od sve ove zbrke oko nas. Ima mnogo meditacijskih praktika. Oni preporuuju da smirimo svoju podsvijest i crpimo snagu iz zadobivenog mira. Pokuaj jednom ni na to ne misliti. Doleti li Ti neka misao, odagnaj je od sebe. Mi smo skloni tome tla svojim ogranienim umom o svemu sudi mo. Toga se ubudue okani. Sjedni u mirnu, tihu prostoriju, sklopi oi, meditiraj. Na taj e nain Tvoja podsvijest i time dnevna svijest nai svoj mir. Obuzet e Te udesni spokoj. Ja se danas mogu tako "iskopati" ak i pri vonji auta ili pri radu. Unato tome sam posve budan, kako bih mogao ispunjavali zahtjeve ivota, svoje svakodnevne ob veze. Da, poslije toga mi sve mnogo bolje uspijeva. 204

Kad biste manje derali

"Doivite li s 50 godina srani infarkt, to je dodue neu godan, ali nikako nepredvidiv dogaaj, posve sigurno ne urota sudbine! Vi samo plaate za - vie - desetljetno neraz borito iscrpljivanje svoga zdravlja, kanjeni ste za nepro miljene prehrambene navike koje Vam Vae koronarne arterije nisu oprostile." Tako jasnim rijeima okirao je prof. dr. William Roberts svoje sluateljstvo prilikom simpozija u Amsterdamu odranog u studenom 1991. godine. Taj je ameriki strunjak u svom sjajnom izlaganju o tro kritizirao moderne ivotne i prehrambene navike, te ja sno pokazao kako zapravo stoje stvari. Kao glavni patolog i strunjak za arleriosklcroz.u pri uglednoj medicinskoj ustanovi National Institute of Health u Helhesdi bio je prof. Roberts godinama zaokupljen promiljanjima o temi koro namih arterija i kolesterola. Glavni si krivac Ti sam. "Mislite li da je koronama skleroza degenerativna bolest koja nekoga sudbinski zade si, a drugoga potedi, tada se grdno varate", rekao je prof. Roberts . "Glavni ste krivac Vi sami, jer to to Vas danas moda mui kao angina pectoris, sami ste si priskrbili time to ste desetljeima pohlepno uivali u pogrenoj hrani!" Koronarna skleroza (ovapnjenje koronarnih arterija odno sno ila koje opskrbljuju krvlju srani mii) nije lokalizi rani proces, ve ire pogaa koronarni i uope krvoilni sustav: patolog nae - ako se potrudi - dobru polovinu tvreg dbroznog tkiva u koronarnim arterijama, k tome jo 20 do 30 posto mekeg fibroznog tkiva, to zajedno ini 75 205

posto fibroznih pro! i ferae ij a (bujanja masnog tkiva, a to zavrava ateromatoznim, masnoom ispunjenim ja stuiima u krvnim ilama. "Pogledajte samo spolnu podjelu: do 60. godine ivota to je tipino muka bolest, a poslije toga joj postaju po dlonima i ene - zbog lienosti estrogenske zatite - do osme ivotne dekade. I to mislite, odakle to da postoji linealni odnos izmeu ukupnog kolesterola u serumu i uesta losti sranog infarkta? Ja nisam vidio na obdukcijskom stolu nijednog vegetarijanca s koronarnom sklerozom. elite li brz nastanak koronarnog plaka (ovapnjenja koro narnih arterija), imam za Vas uputu koja sigurno vodi u smrt: kljukajte se bez razmiljanja svim onim to Vam se nudi u Fast-food dvoranama za opanje. Pogledajmo samo tipinu prehranu prosjenih Amerikanaca iz SAD-a, a na alost i sve vie Europljana: masni 'burgeri', stekovi, k tome peeni krumpirii ili salata uz obilni dodatak majone ze, kikiriki i Chips, kamo god se pogleda. U SAD-u se iz dana u dan prodiru milijarde kalorija, tonije reeno 200 milijardi vie nego to je potrebno za razumni ivot. Sva kodnevno se kupuje 85 milijuna kutija cigareta, tono 85 milijuna vie nego to je potrebno! Zato jo zapravo govo rimo o pojedinostima istraivanja ili o veoma skupim lije kovima koji bi navodno trebali pomoi pri posljedicama arterio - skleroze? Dokle god se ivi tako nerazumno, uza ludna su sva nastojanja u pravcu poboljanja zdravlja da nanjih ljudi!" Pretilost donosi preranu smrt. "Vi elite uiniti neto za svoje krvne ile, bojite se da bi Vas mogla prerano poko siti bolest srca? Evo mog savjeta za uspjeh: popuite danas posljednju cigaretu svoga ivota, oprostite se s 'burgeri206

ma', uklonite masnou iz svoje prehrane gdje god moete i time odravajte svoj ukupni kolesterol ispod 150 mg/dl! Vidjet ete da e to svakako pozitivno djelovati! Sto jo moete oekivati od takvog razumnog naina ivota osim zatite od arterioskleroze? Vie nego to slutite: manje vi sokog krvnog tlaka, raka dojke i crijeva, eerne bolesti, ireva na elucu sranog i modanog infarkta, tegoba sa unim mjehurom, bolesne debljine, osteoartritisa koljenih zglobova, bubrenih kamenaca, hemoroida Ud.! Sto Vam je vea tjelesna teina od one normalne, to ete bre otii u smrt. Vama je preputen izbor! Izbjegavajte crveno meso u oko 21 obroku to ga tjedno pojedete! Naviknite se na hranu s malo masnoe. Ukoliko to ne pomogne da obuzdate svoje masnoe u krvi, tada ne oklijevajte sa sniavanjem razine lipida lijekovima. Ukup ni, a osobito LDL kolesterol morate bezuvjetno dovesti u 'sigurnosne granice'. To u praksi znai: hranom unositi u tijelo manje zasienih masnoa, manje kolesterola i uope manje kalorija. Manje sira, mlijeka i mesa s mnogo ma snoe, s vie biljnog ulja, ribe, povra i voa! Ali to ako se srani infarkt ve dogodio? Smjesta poeti s dosljednim sniavanjem lipida (masnoa u krvi). Pritom je posve svejedno koliko su visoke bile koncentracije LDLodnosno ukupnog kolesterola u serumu prije infarkta -posve su oito bile za dotinu osobu pevisoke i dovele do tog dogaaja. Najbolje to moete uiniti poslije preivljenog infarkta, kako biste sprijeili recidiv (ponavljanje istoga): nastojte to prije i maksimalno sniziti lipidel To za mene znai kombinaciju dijete s malo masnoa i terapije za sniavanje lipida. I to bez ikakvog kompromisa, jer rizik ponovnog infarkta zasjenjuje sve druge mogue rizike,
207

primjerice poznate nuspojave sni.avalelja lipida. Ako mene pitate, isto vrijedi i za pacijente poslije operacija Inpassa ili balonske dilatacije proirenja koronarnih arte rija. " Toliko od prof. Robertsa, on kao patolog zacijelo zna kako stoje stvari! U ovoj sam knjizi opisao jednostavna sredstva pomou kojih moe odrati slobodnima svoje ar terije: jesti maksimalno nemasnu prijesnu hranu u obliku voa i povra. Prijesnu hranu, ne masnu kuhanu hranu! 1 ne zaboravi ono to Ti dosada vjerojatno nije nitko rekao: ter miki obraeni, krobom bogati ugljikohidrali u obliku kruha, itarica i krumpira isto tako pospjeuju "ovapnjenje" - dodue neto sporije, ali sigurno! Nabavi si knjige na eg velikog uzora dr. Walkera.

P.: Ja ne mogu podnijeti voe, to da uinim protiv toga? O.: Ne moe li podnijeti najbolju hranu za nas ovjeju djecu, tada je Tvoj probavni sustav u loem stan ju. Najbolje e biti da nekoliko dana nita ne jede. Tada e se Tvoj sustav sam od sebe proistiti. Zatim poni tijekom nekoliko dana s uvijek bazinim povrem. Poslije toga e Tvoji probavni organi biti spremni probavljati slatko voe. Bude li to u redu, moi e uivati i kiselo voe koje tije kom probave uvijek djeluje bazino. Misli na to da se voe treba jesti na prazan eludac. Svako mijeanje voa koje sadri voni eer s bilo kojom drugom hranom dovodi do kobnog alkoholnog vrenja. Posljedica su jaki vjetrovi. P.: I pri prehrani voem imam garavicu. to mogu uiniti protiv toga? ().: garavica, kiselo podrigivanje i slino znakovi su da Tvoj eludac proizvodi previe kiseline. Ona je potreb na za probavu bjelanevina. No budui da Ti jede previe hrane koja stvara kiselinu, ne moe Tvoje tijelo svladali tu poplavu kiseline. Postupi kao to sam gore opisao. Koliko god neobino zvualo: kiselo voe suzbija prekiseljenost. Iskuaj to. P.: Zato mije lako hladno pri prijelazu na istu vonu hranu? O.: Tako je bilo i sa mnom. S jedne su strane putovi Tvojih tjelesnih sokova jo zaepljeni, vidi moje izvjee o Tvojim kapilarama punim talozima smea. S druge strane, Tvoje tijelo vie ne dobiva stimulanse. Budui da se u Tebe dogaa ope ienje, moi e kasnije krv tei bez zapreka. Tada e sve biti toplo! 209

Pitanja i odgovori
P.: Ima li jo uope svrhe zdravo ivjeti ? Ta ionako je sve zatrovano. O.: Ako tako postavlja to pitanje, moram Ti odgovoriti da si i Ti sukrivac za tu zatrovanost okolia, koja ukljuuje i sve biljke. Zato nema vlastiti vrt? Svugdje moe uzeti u zakup komad zemlje, 300 kvadratnih metara bilo bi do voljno. Kupuje li ekoloki uzgojene proizvode? Ne, jer su oni dakako neto skuplji. Budui da kupac odreuje izbor robe, Ti si sam taj koji koi bri razvoj ekolokog poljod jelstva. Svi mi tako rado smiljamo izgovore, kako bismo mogli krivo postupati. Dobro promisli o tom svemu to sam Ti rekao. 208

P.: Pri prehrani voem postaju mi zubi hrapavima, ispa daju plombe. Sto da uinim? O.: Vone kiseline ne unitavaju zubnu caklinu, inae ne bi nai preci imali zube. Previe si se prehranjivao ivenim namirnicama koje otimaju kalcij, na primjer pro izvodima od zrnja itarica, te eerima i slatkiima svih vrsta, kuhanom, masnom hranom koja stvara kiselinu. To je unitilo tvrdu supstanciju Tvojih zubiju. Ako dakle ima problema sa zubima, tada uvijek odmah isperi usta vodom. Tada e ponajprije jo kiselom vou nedostajati povrine za napad. Slina je uvijek bazina. Ja sam to opetovano iskuao. Kad tjednima jedem samo voe, uope ne prim jeujem svoje zube. Prema tome: Tvoje zube unitava dru ga, kuhana, mrtva hrana koja stvara kiselinu! Tim se nainom prehrane neprestano sam brine za to da se oslobaa kalcij iz kostiju zubiju i nokata kao neutral izirajua tvar. Kalcij se dakako naposljetku ne vraa na svo ja ishodita, ve ukruli Tvoje meke dijelove. Voe nikada ne ostaje na zubima, ali zato kruh. praline, okolada itd. Ja buka isti zube bolje od svakog pranja etkicom i pastom za zube. Tono je da plombe ne dre dugo pri prehrani voem. To bi za Tebe trebao biti upravo pozitivni dokaz, da organ ska, slaba vona kiselina uklanja vapnene taloge u itavom Tvom tijelu! Posjeuj dakle ee zubara radi kontrole, a poslije konzumiranja vou isperi usta vodom, kao to sam ve rekao. U prijelaznoj fazi moe uz voe uvijek prova kati nekoliko listova zelene salate ili nekoliko prutia cele ra, tada e Ti ionako slaba vona kiselina zadavali jo manje brige. P.: Sto misli o klicama?
210

O.: Ne drim mnogo do njih. Tijekom procesa klijanja poprimaju klice strukturu povra, budui da se iz sjemena razvijaju u biljku. Tada mi je jo jednostavnije odmah jesti povre. Klice su kao povre znatno manje vrijednosti. Alfaltaje poput slame i sadri kancerogenu tvarkanvavanin. Pri klijanju nastaju i drugi alkaloidi koji su otrovni. Povre moe zadovoljili nau potrebu za vanom gluko zom samo ako se dopuni gomoljima, korijenjem i slinim. P.: U drutvu se osjeam kao izopenik. Kako da se po naam? O.: Ja se s tim problemom borim ve 45 godina. Trebao bi sebi rei: tko ne prihvaa moj drukiji nain prehrane, taj nije pravi prijatelj. Drugi se zapravo osjeaju ugroenima u svom samopotovanju, jer nemaju disciplinu potrebnu za zdrav ivot. Danas ne moe vie nitko osporiti da su voe i povre najbolji uvari zdravlja. To objavljuju svi mediji i dosada konzervativno nastrojeni lijenici - esto kao novu znanstvenu spoznaju. Promisli o ovoj besmislici: za pri rodnu su hranu potrebne znanstvene spoznaje, ak viestru ki pokusi! Neke si zdravstvene udruge ak priute znanstvene savjetnike. Ti si sam najbolji pokusni kuni koji moe raskrinkati tu znanstveno kamufliranu glupost. Stoje o tome rekao ve dr. Jager "Sto ueniji, to budalasti]i!' Kako li smo samo mi ljudi mogli milijunima godina preivjeti bez tih znanstvenih umova?!

P.: Tri godine jedem prijesnu hranu i izgubila sam 17 kilograma, a jo me uvijek mue glavobolje. Zato ne pre slanu? O.: Cjelokupno je ienje tijela dugotrajni proces. Ne moe se unaprijed odrediti trenutak kad e proi svi neu godni simptomi. Osoba koja je postavila to pitanje jo je
211

jela svjei sir. Budui da su mlijeni proizvodi pri vrhu prehrambenih namirnica koje izazivaju alergije, zamolio sam je da taj proizvod izostavi nekoliko tjedana; ako glavo bolja ni onda ne prestane, neka to ee ee na svjeem zraku, umjesto da sjedi u zaguljivoj sobi pred televizo rom. P.: Ne sadri li voe previe eera? ().: Vie sam puta objasnio to mi ljudi u prvom redu trebamo kao energetsku tvar: 90 posto glukoze/fruktoze. Nju ti najbre i najlake daje VOe. Bez obzira io jede - za tijelo nije upotrebljivo prije nego to se preradi u glukozu/fruktozu. Fruktoza iz voa pretvara se bez problema u glukozu. Jede li gotovu bjelanevinu, dakle meso ili ribu, gubi 70 posto od toga zbog tekog, napornog probavnog procesa, samo ti 30 posto ostaje kao energija. Od kuhane se krobne hrane isto tako gubi 30 posto tijekom probave. Sveznalice koji tvrde da voe sadri previe eera nisu ni kada sami iskuali prehranu voem i govore iste gluposti! P.: Stoje s gljivicama, mikozama. eandidom i slinim? O.: Molim Te proitaj ponovo to sam rekao o bakteri jama, virusima itd. I gljivice su zapravo nai prijatelji koji pripomau da se rijeimo otpada u sebi to smo ga sami na gomilali. One su nadasve korisne unitavaleljice strvina. To oboljeli naravno ne gleda lako. On eli biti to bre osloboen tih "nametnika". Zdravom organizmu ne mogu meutim gljivice i bakterije nita nakoditi. Tu se nemaju ime hraniti. Mora dakle svoje tijelo proistiti, kao to sam opisao u ovoj knjizi. Zatim bi se prijesnom hra nom trebao brinuti za to da se ne gomilaju novi taloi. Tvo je bi tijelo trebalo bili u stanju izbacili svoje vlastito smee kroz sve postojee otvore. Uope mu ne bi trebalo biti po212

trebno zvali smetlare, kao to su bakterije, virusi, gljivice itd. Nita ne koristi uzimati nistalin. Jesi li time uklonio uz rok, svoj pogreni nain ivota? Isto lako slabo pomae ako se uskrauju prirodni eeri iz voa. Saznao si da je voe najbolja hrana na svijetu. Ono nas ne moe uiniti bo lesnima. Kako dakle postupiti? Nekoliko dana potpu nog posta, zatim tjedan dana jesti samo povre/salatu, tek poslije toga prijei djelomino na voe. To bi trebao u intervalima prakticirati toliko dugo dok se Tvoji mali prijatelji ne oproste s Tobom. P.: Kiseli je kupus veoma zdrav, zar ne? O.: Tono - za novarku proizvoaa. Fermentirani ki seli kupus eli tijelo to bre napustiti, zato dolazi do breg pranjenja crijeva. Po tome vidi da su svi fermentirani proizvodi nezdravi. Izmeline za to "nadlenih" bakterija osobito su otrovne. To vrijedi i za druge kisele proizvode, kao to su kiseli krastavci. P.: Dobivamo li prijesnom hranom dovoljno eljeza 7 O.: Znam - neki tvrde da oni koji jedu prijesnu hranu ne dobivaju dovoljno eljeza. Mi kao prvo trebamo tek naj manje koliine eljeza, kao drugo: nae tijelo dovodi na trag do 90 posto eljeza, dakle reciklaa kao pri bjelanevinama! Tablete eljeza esto su naprotiv veoma tetne. Tijelo ne prima u sebe to upravo unosi u njega, ve samo ono to mu trenutano treba. A organsko eljezo u prijesnoj hrani dolazi mu ba kad treba. eljezo u danas uobiajenoj kuhanoj hrani anorgansko je i tako je postalo stjecitem slobodnih radikala. P.: Sto misli o mokrai kao lijeku? 213

O.: Carmen Thomas je svoju bestseller knjigu nazvala "Mokraa - posve osobiti sok." Stoljeima uvijek iznova sluamo o navodnoj ljekovitosti tog otrovnog otpada ljud skog tijela. ovjek je uvijek u potrazi za novim nainima lijeenja i udotvornim lijekovima, pa bio to i vlastiti "oso biti sok". Mokraa je otrovni otpad to ga tijelo mora izba citi ne eli li samo sebe ugroziti. 1 taj bi otrov trebao lijeili? Ovdje moram ponovili: nijedan lijek ne lijei uz rok bolesli. Reakcija tijela na pilule ili kao ovdje mokrau, smatra se lijeenjem. Tijelo ini meutim sve kako bi se smjesta oslobodilo te otrovne tvari. Ako se otrovom prigu i neki simptom, pojavit e se na drugom mjestu drugi sim ptom. Kako li se ljudi daju obmanjivati. Zato se odmah ne uzme jo otrovnija maja mokraa? I ' . : Doputale li mi neke kompromise? O.: Kad si jednom proistila svoj organizam od otrova i taloga i prehranjuje se prijesnom hranom, ostaje Ti krajnje malo prostora i mogunosti da "zgrijei". Osjetila su opet postala tako tankoutna da smjesta reagiraju na svako odstupanje od onog na to su se naviknula, kao da bi eljela rei: ta to si nam to danas uinila? Neu Ti dati nikakve kompromisne preporuke. Morat e ih sama pronai i tada osobno za to platiti i trpjeti. Kompromisi vode preko kompromisnih bolesti do kompromisne smrti! Ta mi vie i ne znamo to je pravo zdravlje, ono se ve izrodilo u n e o t p o r n o k o m p r o m i s n o z d r a v l j e . Oslobodi se prijelaznog ludila!

Kako moemo pomoi?

Tko je proitao moje dosadanje knjige, taj poznaje moj jezik; novopridoli e itatelji moda biti sablanjeni. Ja svjesno lako piem i govorim, jer blagost, ulagivanje ili kompromisi u zdravstvenim stvarima nita ne vrijede i ne vode dobrom rezultatu. U tom "oceanu kompromisnih knjiga" {prof. Ehret) moemo se utopiti, a neemo postati mudrijima. Pravi nas prijatelji uvijek iznova hrabre, da ne promijenimo uvjerenje. Sve se nas mora s vremena na vri jeme prodrmati. Pri bolestima to su ih ljudi sami skrivili, kao i onima koje nisu izazvali svojom krivnjom, svakako trebalo bi se sve poduzeti - pa i najnovijim medicinskim metodama -, kako bi se pomoglo. Meu onima koji pate od njih su i naa djeca, unuad, roaci i prijatelji koji su, zbun jeni stalnom poplavom komercijalne promidbe poli kri vim putovima. Industrija eli dakako svojoj mrtvoj tvornikoj robi dug ivot na policama. Bitna joj je njezina zarada, pritom joj je posve svejedno kako utjee na Tvoje zdravlje. Sve to pojede mora se pretvoriti u glukozu, pa tako i meso i mast! Zato ne energija iz prve ruke? A prije sna Ti hrana daje obilje vitamina, minerala, elemenata u tragovima itd. - ukratko: sve to trebamo da bismo ostali zdravi, Trebalo bi zaboraviti sve sumnjive i skupe kure. Jo e Ti uvijek najuinkovitije pomoi Tvoj kuni lijenik koji e Te moda uputiti vrsnim strunjacima. Da nas doivljavamo da sve vie lijenika postaje i savjetnici215

214

ma /.a prehranu i primjenjuje blagi, neagresivni nain lijeenja. "Die Woche" je u svom izdanju od 22. rujna 1995. na itavoj jednoj strani iznio kritike na raun blage "prirodne medicine". Ti zna da ni ja ne zagovaram neke odreene metode lijeenja. No ipak je bolje najprije nai put od grubog kemijskog lijeenja preko "prirodne medici ne" do prehrane prijesnom hranom! Ve je pojam "prirod no lijeenje" zapravo pogrean. Nema metode lijeenja koja uistinu izlijei, samo se ublaavaju simptomi bolesti. Posvuda se osnivaju udruge seniora koje ele ezdesetgodinjake i starije izvui iz njihovog jednolinog i umirov ljenikog ivota. To je veoma vano - uvijek moramo imati neki zadatak. Uspava li se duh, zadrijema i tijelo. U Ham burgu su prije ne lako dugog vremena poznate osobe osno vale "New Generation" (zato ne njemaki naziv?), s ciljem duhovnog i tjelesnog aktiviranja ljudi starijih od 50 godina. Ta udruga shvaa sebe kao pokret "graana ivog duha" koji eli prireivati razne seminare, predavanja, dogaanja na podruju kulture, porta, obrazovanja, zna nosti. Prema rezultatu ankete "Infratesta" eljelo bi 87 po sto ljudi, osobito onih starijih, ostati "zdravima i u dobroj formi". U takvim bi se udrugama trebala prema tome pri davali velika vanost prehrani i nainu ivota, jer bez zdravlja nita drugo ne vrijedi! Nedavno sam dobio novu knjigu Gail Sheehy s naslo vom "New Passages!". Njezin sadraj: nakon to smo pre ko burnih tridesetih godina, proletjelih etrdesetih, rasplamsanih pedesetih, dospjeli do mirnih ezdesetih, hra bri nas autorica da odvano koraamo cestom k mudrim se damdesetima, neogranienim osamdesetima, otmjenim
216

devedesetima, da bismo najzad sveano slavili sto godina svoga ivota.

Svih 90 hranjivih tvari?

Posve nova knjiga "Rare Earths" lijenika Wallacha i Lana dospjela mi je u ruke pri zavrnom obraivanju ruko pisa. Ukratko nekoliko napomena u vezi s njom: slika na omotu knjige prikazuje 126000-struko poveanje promi jenjene jetrene mitohondrije majmuna. Taj je majmun obo lio od cistine fibroze, cystic fibrosis (mukoviscidoze) i pati od pomanjkanja selena. Je li nedostatak selena uzrok te strane bolesti? Njemaka tla pokazuju veliko pomanjkan je selena. Mitohondrije su, u obliku sitnih ovalnih zrnaca u staninoj plazmi, veoma vane za disanje i izmjenu tvari. Autori su irom svijeta istraivali i saznali da ljudi koji ive na tlima to jo sadre sve bioelemente, stasaju u dobi ne znajui za bolesti istroenosti tako dobro poznate na Za padu. Oni spominju najpoznatije dijete i dolaze do zak ljuka da oni navodno zdravi naini ivota i prehrane najzad ne postiu eljeni uinak ako tla ne sadre svih de vedeset hranjivih tvari potrebnih za rast zdravih biljaka. Samo zdrave biljke jame i zdravlje za ljude i ivotinje. Autori navode preranu smrt znanstvenika, nutricionista i drugih, kako bi potkrijepili rezultate svojih istraivanja. Unato zdravom nainu ivota nije se mogla sprijeiti pri jevremena smrt. Tla s kojih je potjecala hrana nisu bila opskrbljena potrebnim mineralima. Zbog toga bi se sva kodnevno trebalo u tijelo dopunski unositi organske hranji217

ve tvari koje nedostaju - od onih devedeset dosada otkrivenih. Ta spoznaja nije nova. Ja sam ve pedesetih i ezdesetih godina bio upoznat sa 64 bioelementa zahvaljujui Radnoj zajednici Kraftovih prijatelja (Arbeitsgemeinschaft der Freunde Kraft) i sudjelovao u teajevima dr. Krafta. Nje govo smo brano prakamenja nabavljali za na vrt. Prof. dr. Schweigart, Hannover, odravao je svake godine teajeve o vitalnim tvarima. Dr. Kraft je poznavao 64 elementa, dr. Wallach ve 90. A koliko ih je jo neotkriveno? Priroda jo krije velike tajne? Dr. Walker koga sam esto spominjao uzimao je uz svaki obrok dovoljno proizvoda od algi. Jer alge imaju u sebi itav spektar hranjivih tvari mora. One su organske i lako se asimiliraju. Od dr. Walkera se uistinu moe mnogo nauiti. Nije bez razloga taj vegetarijanac koji se prehranjivao prijesnom hranom doivio 116 godina. Proizvodi od algi mogu se i ovdje kupiti. Ja ih svakodnev no uzimam. Ako uz vitamine unosi u tijelo i te esencijalne (bitne) minerale, na pravom si putu. Ja nabavljam te mineralne do datke u tekuem obliku iz SAD-a. Sada se ti ameriki mi neralni kompleksi mogu kupiti i u Njemakoj. Rado u ti poslali adresu ako mi poalje frankiranu kuvertu s lozin kom "Minerali". Moja adresa: Helmut Wandmaker Muhlenberg 15, 25782 Tellingstedt. Jo bih elio dodati da nae tijelo moe dodue iz mine rala stvoriti vitamine, ali ne moe obratno, pretvarati vita mine u minerale. Stoga je dakle najbolje: imati vlastiti vrt, nainiti humus, mnogo crnog zlata uz pomo kinih glista (vidi Heinz Ervens Paradies), kupovati proizvode seljaka

koji se bave ekolokim uzgojem (iako su oni neto skuplji) i uzimati mineralne dodatke. Neki su dijelovi u ovoj knjizi postali radi boljeg razumi jevanja opirnijima. A po elji nakladnika ve sam mnogo skratio. Knjiga treba kao u orahovoj ljusci kratko i jasno opisati nae velike probleme. No veinu sam ih mogao samo naeti. Pozvan si da proita knjige koje sam Ti pre poruio. "Mora znati, da bi elio", rekao nam je prof. dr. Johannes Ude povodom 1. tjedna narodnog zdravlja 1951. u Koblenzu. Sada ima znanje, zato odmah ne pone? "Vrijeme da bude sretan je sada. Mjesto da bude sre tan je ovdje. Put je da bude sretan: usrei druge!" (Robert Ingersoll)

218

219

Zatiti svoje krvne ile i svoje srce!

Uzroci artritisa

U ovoj si knjizi uvijek iznova itao o talozima u i na Tvojim krvnim ilama. Za njih je u prvom redu kriva Tvoja hrana iz kuhinjskog lonca. Kuhana i peena, masna hrana koja sadri mnogo kroba stvara najvie takvih tetnih talo ga u Tvojim osjetljivim arterijama! Nikad nije prerano poeti zdravo ivjeti! Stoje zdravo? Ono stoje milijunima godina bilo izvorna ovjekova hra na: svjea prijesna hrana, najbolje prijesno voe, a za si gurnost nadopune vitaminima i mineralima! Samo tako moe sprijeiti "ovapnjenje" i ouvati svoje arterije isti ma! dulje ivjeti mlai
220

Ovaj crte prikazuje tipian, opnom obavijen zglob. Ona stvara iz svoje krvi bistru, bijelu tekuinu, kako bi odravala klizavom hrskavicu na povrini zgloba, da se ublai trenje kad se kreemo. Ako je smanjen ili ak preki nut optok krvi kroz tu stjenku membrane, ne moe se vie proizvoditi dovoljno te tekuine. Zglob tada propada, ne moe vie normalno vriti svoju funkciju. Pojaan napor da bi to jo uope ikako mogao, te njegova istroenost, iza zivaju artritine tegobe koje dovode do upale i naposljetku njegove ukoenosti. Uzrok sam objasnio u tekstu: kuhane i peene prehram bene namirnice, uslijed toga nedostatna opskrba krvi pra221

vim hranjivim tvarima, vitaminima i mineralima. Zato nam je prijeko potrebna svjea, dakle iva. prijesna hrana Tko osjet, prve bol, u zglobovima, trebao bi se odmah odrei kuhane hrane.

222

223

Ovdje iznijete informacije provjere su po najboljem znanju i savjesti, no autor i izdava ipak ne preuzimaju odgovornost za eventualnu tetu bilo koje vrste naslalu izravno ili neizravno iz upotrebe ovdje predstavljenih primjena. Molimo da u svakom sluaju uzmete u obzir granice samolijeenja i pri simptomima bolesti zatraite strunu dijagnozu i pomo lijenika klasine ili prirodne medicine.