HRVATSKA I NOVI SVJETSKI POREDAK (Kako obraniti nacionalnu dravu) Knjigu posveujem lanovima udruge i urednitvu internet portala

Nem@cenzure.com
IMPRESUM Vlastita naklada Sva prava pridrana, Copyright Domagoj Margeti Prva hrvatska digitalna knjiga Domagoj Margeti, Antuna Bauera 19, Zagreb, Hrvatska e-mail: domagoj_margetic@yahoo.com web portal: www.domagojmargetic.com Za nakladnika: Domagoj Margeti Urednik: UNRH Recenzent: Ante Roso, general zbora u miru Grafika priprema: Jurica Cicvari Ilustracija naslovnice: Stiv Cinik Elektroniko umnoavanje: UNRH Zagreb, studeni 2005. ISBN 953-96966-2-3 ------------------------------------------------------CIP Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuilina knjinica Zagreb UDK 338.2 (497.5:4-67 EU) (086) 335.02 (497.5) (086) MARGETI, Domagoj Hrvatska i novi svjetski poredak <Elektronika graa> : (kako obraniti Nacionalnu dravu) / Domagoj Margeti. Zagreb : vlast. Nakl., 2005. Zahtjevi sustava: Windows ; Adobe Acrobat Reader 4.0 ili noviji. Stv. nasl. s nasl. zaslona. ISBN 953 96966 2 3

451125065 --------------------------------------------------------

SADRAJ

PREDGOVOR Ante Roso, general zbora u miru: Fenomen hrvatske slobode nitko ne smije dovesti u pitanje ................................................................................................... 5 Ante Roso, general zbora u miru: Integralna koncepcija nove Hrvatske vojske (HV kao interaktivni dinamiki mreni sustav teritorijalne sigurnosti) ...................................................................... 8 Dr. Branimir Molak: Strunjaci u MUP-u izloeni su pravom teroru i stalnim pritiscima ............................................................................................................. 9 SKROMNO, OSOBNO PROMILJANJE GOSPODARSTVA NACIJE (I.) NOVOG PUTA

Naelna misao o gospodarstvu .......................................................................... 15 Gospodarstvo nacije .......................................................................................... 15 Gospodarstvo obitelji ......................................................................................... 16 Gospodarstvo prenoenja znanja ....................................................................... 19 Gospodarstvo stjecanja znanja .......................................................................... 20 Gospodarstvo primjene znanja .......................................................................... 23 Gospodarstvo ljudskih ruku ............................................................................... 25 Gospodarstvo misli ............................................................................................ 29 Nacija mora promiljati o gospodarskom i drutvenom razvoju zemlje ........... 30 Devijantan model anacionalne globalizacije ..................................................... 31 Nacija treba biti dijagonala nove globalizacije ................................................. 31 Globalni elementi drave nacije ........................................................................ 32 Gospodarsko razvojno-ekonomsko-socijalna strategija Hrvatske (GRESS) .... 36 HRVATSKA I EUROPSKA UNIJA-TKO SE KRIJE IZA DVANAEST ZVJEZDICA EU-a (Projektanti europskog poretka) (II.) ...................... 37 Nadnacionalne institucije euro birokracije ........................................................ 38 Okrugli stol europskih industrijalaca ................................................................. 41 Bilderberg grupa ................................................................................................ 43 Banka za meunarodna poravnanja ................................................................... 45 Odbor za europsku monetarnu uniju ................................................................. 46 Odbor za akciju u Europi ................................................................................... 47 Raanovo preoblikovanje Hrvatske za europski poredak ................................. 49 Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju odraz je interesa europskih poslovnofinancijskih lobija i grupa .................................................................................. 50 Eurokrati nameu Hrvatskoj balkanske integracije ........................................... 51 GLOBALNE STRATEGIJE, OBNOVA I PREOBLIKOVANJE NACIONALNE DRAVE (III.) ..................................................................... 52 Svjetska vlada nad vladama ............................................................................... 54

Papirnato zlato ................................................................................................... 55 Tajni memorandum Amerikih federalnih rezerva ........................................... 56 Agenti krune ...................................................................................................... 57 DSL-globalni verc orujem i tehnologijama za masovno unitenje ................ 62 Soro sudjelovao u izgradnji globalnog financijskog sustava temeljenog na pekulacijama .................................................................................................... 63 Globalni financijsko-monetarni eksperiment .................................................... 65 Strateki ciljevi ekonomske politike MMF-a .................................................... 66 Globalna mo multinacionalnih korporacija ..................................................... 67 Ouvanje globalne korporacijske moi ............................................................. 68 Standardi reforme nacionalnih bankarskih sustava ........................................... 69 Tajni projekt MMF-a za Hrvatsku ..................................................................... 70 Hrvatska bankarska kriza projektirana u MMF-u i Svjetskoj banci .................. 71 MMF pisao novi zakon o Hrvatskoj narodnoj banci ......................................... 74 Prijetnja manipuliranom inflatornom krizom .................................................... 75 Reforme steajnog zakona po nalogu Svjetske banke ....................................... 75 Promjene Ustava po nalogu MMF-a ................................................................. 77 Hrvatska vlast provodi politiku i zahtjeve meunarodnih centara financijske moi ................................................................................................................... 78 Potpuna predaja monetarnog i ekonomskog suvereniteta drave ...................... 79 MMF stvara nove ekonomske regije ................................................................. 80 Sluaj Luka Rijeka ........................................................................................ 82 Sluaj Hrvatske eljeznice ............................................................................. 85 Lovci na glave i sindrom odljeva mozgova ................................................... 89 Manipulirani gospodarski slom ......................................................................... 90 Protokol o nacionalnom sustavnom upravljanju ............................................... 94 Nadzor vlasti uvjet razvoja ................................................................................ 96 Moe li Hrvatska stati na elo drava nacija? ................................................... 97 Potrebno je urno u tajnosti organizirati sustav paralelnog izvrnog upravljanja dravom ........................................................................................................... 100 Izrada konkurentne strategije razvoja .............................................................. 100 Nadzor monetarno-financijskog upravljanja zemljom .................................... 102 Strategija gospodarskog optimizma ................................................................ 103 Trebamo izgraditi sustav hrvatskih strategijskih institucija ............................ 104 Zato se problemi stvarno ne rijeavaju? ......................................................... 104 CIA: Globalni trendovi 2015. ...................................................................... 105 Mesi-instrument stranih interesa i rezultat naega neznanja ......................... 107 Posljednja faza izgradnje Novog svjetskog poretka .................................... 107 Tri od pet najveih globalnih centara informacijske tehnologije: London, Munchen, Pariz ................................................................................................ 108 Scenariji budunosti globalizacije ................................................................... 109 Hrvatska treba vladu nacionalne solidarnosti .................................................. 110 Model promjena ............................................................................................... 111 Globalna drava ve postoji ............................................................................ 115 Nova kategorizacija rada ................................................................................. 117

Institucije virtualne globalne www drave ...................................................... 119 Virtualna ekonomija dimenzije misli .............................................................. 120 ovjek-inteligentna tehnologija virtualnog gospodarstva ............................... 122 Misao-dijagonala suvereniteta osobnosti ........................................................ 123 Kriza financijskog karcinoma .......................................................................... 124 Novi svijet-po ijem modelu? ......................................................................... 126 Projekcija budunosti meunarodnih odnosa i Novog svjetskog poretka ....... 129 Dravu ele pretvoriti u jedno od poduzea multinacionalnih korporacija i geoekonomskih sila ......................................................................................... 130 Tranzicija Novog svjetskog poretka iz geopolitikih u geoekonomske interese.............................................................................................................. 131 Zakljuci Amerike strategije nacionalne sigurnosti u 21. stoljeu ................ 132 Tko i zato u Hrvatskoj proizvodi uzaludne zastarjele strategije? .................. 133 Opasne formulacije glavnih ciljeva Amerike strategije nacionalne sigurnosti .......................................................................................................................... 136 Projektirane globalne nepogode ...................................................................... 137 Opasnosti za nacionalnu sigurnost Hrvatske ................................................... 138 TREI PUT ILI GLOBALNA SOROIZACIJA (IV.) ............................. 140 Izgradnja globalne politike treega puta .......................................................... 141 Tony Blair slijedi Soroeve ideje .................................................................... 142 Manipulacija demokracije ili moe li se poiniti zloin slobode .................... 145 Ideologija unitenja drave nacije ................................................................... 146 Dokidanje Hrvatske kao nacionalne drave .................................................... 147 Tajni ameriki plan Y2 ................................................................................ 150 Najmonija svjetska sila .................................................................................. 151 Kissinger i Soro .............................................................................................. 152 Istona Europa kao Soroev laboratorij ........................................................... 154 Osnovne vrijednosti politike treega puta ................................................... 155 Izgradnja kozmopolitske nacije ....................................................................... 157 Potrebno je promiljati o globalnom pokretu nacionalnih drava ................... 158 Ameriki kongres prozvao Soroa i Amerike federalne rezerve zbog kriminalne pekulativne sprege ......................................................................................... 159 Soroa treba zaustaviti u Zagrebu .................................................................... 160 KRATKA KRONOLOGIJA POVIJESTI GLOBALIZACIJE (V.) ........ 160 PRIJEDLOG KLASIFIKACIJE HRVATSKIH NACIONALNIH VRIJEDNOSTI (Dokument donesen na Prvom kongresu o hrvatskim nacionalnim vrijednostima, odranom u lipnju 2003. u Zagrebu, na prijedlog prof.dr. Zvonimira Radia) (VI.) ............................................................................... 169 Prva klasifikacijska razina ............................................................................... 170

Druga klasifikacijska razina ............................................................................ 170 Demografske hrvatske nacionalne vrijednosti ................................................. 170 Odgojno-obrazovne hrvatske nacionalne vrijednosti ...................................... 171 Jezine hrvatske nacionalne vrijednosti .......................................................... 171 Vjerske hrvatske nacionalne vrijednosti .......................................................... 171 Umjetnike hrvatske nacionalne vrijednosti ................................................... 172 Znanstvene hrvatske nacionalne vrijednosti .................................................... 172 Ekonomsko-socijalne hrvatske nacionalne vrijednosti ................................... 172 Zdravstveno-portske hrvatske nacionalne vrijednosti ................................... 173 Predjelno-kopnene hrvatske nacionalne vrijednosti ........................................ 173 Predjelno-morske hrvatske nacionalne vrijednosti .......................................... 173 Ekoloke hrvatske nacionalne vrijednosti ....................................................... 174 Bio-tehnoloke hrvatske nacionalne vrijednosti .............................................. 174 Tehniko-tehnoloke hrvatske nacionalne vrijednosti .................................... 175 Tehnologijske hrvatske nacionalne vrijednosti ............................................... 175 Geopolitike hrvatske nacionalne vrijednosti ................................................. 176 Obrambene hrvatske nacionalne vrijednosti ................................................... 176 PREDGOVOR FENOMEN HRVATSKE SLOBODE NITKO NE SMIJE DOVESTI U PITANJE Suvremena Europa, u politikom, ekonomsko, drutvenom, dravnom, vojnom, geopolitikom i geostratekom, te geoekonomskom smislu, nije smogla snage tijekom prolih dvadesetak godina pristupiti ozbiljno rjeavanju nacionalnih pitanja na tlu Europe, u irem smislu. Hrvatski je narod, hrvatska nacija, svi graani Hrvatske, u revolucionarnom, dravotvornom procesu, prionuo toj povijesnoj zadai, svjestan poruke prvog hrvatskog predsjednika kako je dravnost nacija klju mira u Europi. Tu dalekovidnu poruku Tuman je uputio jo osamdesetih godina prolog stoljea. U stvaranju preduvjeta za mir Hrvati i Hrvatska nali su se sami i ostvarili ideju hrvatske slobode. Europa se nije niti usudila pomisliti na rjeavanje problema nacionalnih pitanja u cijeloj Jugoistonoj Europi. Odlaskom prvog hrvatskog predsjednika u Hrvatskoj je razvidan nedostatak vizije, nerazumijevanje prostora i vremena, te konteksta politikih procesa u kojima se nalazi Hrvatska i koji su joj ponovno nametnuti, hrvatska politika i vladajua elita jednostavno ne razumije koje su realne projekcije u prostoru. Hrvatski Domovinski rat je zadnja revolucija na tlu Europe u 20. stoljeu. Ona je potaknula na razmiljanje veliki broj ljudi, ali i one dobro pozicionirane eurobirokrate, skrivene monike u europskim institucijama, ali i institucijama globalnog poretka, te multinacionalnih korporacija, koji su se ve poetkom

hrvatskog osamostaljivanja poeli boriti za ekonomski i financijski plijen u Hrvatskoj. Nekompetentni ljudi koji u vrijeme stvaranja hrvatske drave nisu bili ni blizu dravotvornoga procesa danas tumae procese i vode ih, naravno na krivi nain, jer je cjelokupnost tih procesa i fenomena hrvatske pobjede i hrvatske slobode njima potpuno nerazumljiva. Vulgarizacija cijelog procesa u koju se upustila zakonodavna, izvrna, sudska vlast, na elu s predsjednikom Republike jednostavno je nedopustiva. Proces je izgubio legitimitet, a zakonitost se temelji na zakonodavstvu usvojenom po diktatu meunarodnih organizacija, nadnacionalnih institucija i organizacija. Potrebno je nai integralnu formu i odgovor na sporna pitanja i iznai izlaz iz nacionalne krize u koju nas je gurnula nekompetentna politika i izdajnika vlast, te stara politika elita iz vremena komunistikog jednoumlja. Mi smo slobodan i suveren narod. Mi smo cijenu slobode platili. To je cijena slobode: skoro 16 tisua mrtvih, 2750 sela i gradova razorenih i razruenih, na stotine tisua ljudi protjeranih i prognanih iz svojih domova. Agresija koju je Hrvatska pretrpila je neto specifino. Kroz cijelu europsku povijest nije se na ovako malom prostoru nigdje doivio ovakav intenzitet mrnje, unitavanja, ubijanja, razaranja. Europa je taj proces promatrala sa strane, preutnim doputanjem slamanja hrvatske neovisnosti i guenja zapoetog dravotvornog procesa. Zato nitko nema pravo suditi hrvatskoj revoluciji! U tom je smislu cjelokupni redoslijed vrijednosti poremeen, a danas u Hrvatskoj procese vode oni koji ih ne razumiju, oni koji ne poznaju fenomen Hrvatske Slobode. Hrvatskoj revoluciji, koja je dovela do Hrvatske Slobode, kao niti jednoj revoluciji na svijetu, ne moe se suditi. To je bila revolucija koja je imala jedan ranversirani smjer, ne kao tradicionalne revolucije. Prvo je proglaena drava, pa je branjena i tako dalje. Znai, bez obzira na formu revolucionarnog procesa, ona je rezultirala hrvatskom dravom, hrvatskom narodnom slobodom, znai i primjenom onih prava za koja se narod zalagao i borio. Vulgarizacija tih vrijednosti je jako opasna za nas i u tome je problem naina obnaanja vlasti trenutne politike elite. Ciljano se ide na dekompoziciju tih osnovnih elemenata nae revolucije. Posljedice mogu biti doista katastrofalne. Europska unija, hrvatska Vlada, Hrvatski sabor, predsjednik Republike Hrvatske nemaju legitimitet niti zakonske ovlasti dovesti u pitanje dravotvorni proces osamostaljivanja Hrvatske, kao niti Hrvatsku Slobodu i Hrvatsku Neovisnost. Postoji jedna realnost. 864 ljudi u cijeloj hrvatskoj politici i na pozicijama moi, stalno se izmjenjuje. Bilo tako zvani lijevi ili tako zvani desni. Nema Hrvatska

jo definiranu ni lijevicu ni desnicu, jer politika kultura politiko-financijske elite jo nije dosegnula tu razinu. Nema niti ekonomske kulture, to je uzrono posljedino povezano sa ranije reenim. Ostale su stare navike, stare veze, stare kadrovske instalacije, stari ljudi, stare strukture, stare organizacije i institucije, stara monopartistika kultura. Znai, 864 ovjeka danas vode Hrvatsku na onaj stari nain koji je nezamisliv i nedopustiv. Nita se drugo ne mijenja, osim proizvodnje promidbe i propagande. Trebamo ljude koji e razumjeti to je na narod. Jo se nismo rijeili starih, boljevikih, centralistikih metoda pristupa bilo kojem problemu u drutvu i dravi. Problem je i u tome to je danas mandat u rukama ljudi koji se ponaaju na vrlo primitivan nain kao da je drava njihov feudalni posjed, a ne vlasnitvo hrvatskoga naroda. Vlast nita ne smije raditi bez ope konzultacije nacije. U Europsku uniju moemo ui tek kada hrvatski narod kae da i kada ekonomski ojaamo i budemo ravnopravni partneri drugima. Onda se tek moe razmiljati o ozbiljnom pristupu. Nema bez ope konzultacije hrvatskoga naroda nikakvog politikog pomaka ni promjena u prostoru. U ime naroda ne moe govoriti nitko doli njega samoga kada odluuje o samome sebi. Mi imamo pravo na referendum o vanim i stratekim nacionalnim pitanjima. Moramo se prihvatiti posla i sami sebi dokazati da moemo unijeti nove promjene u drutvo i da moemo promijeniti svoj osobni moral. Hrvatska revolucija, hrvatski dravotvorni proces jo nije dovren. Nemogue je taj proces zamisliti samo jednim dogaajem ili sklopom dogaaja, moemo ga smatrati zavrenim tek tada kada je osiguran prosperitet Domovini i ljudima. Znai, prostoru i ljudima koji ive na tom prostoru. Tek tada moemo rei kako je jedna integralna faza hrvatske revolucije dovrena. Republiku Hrvatsku moramo zatititi od raznih avantura kojima je izlae politika i financijska elita. Republika Hrvatska nije niiji feudalni posjed. Naa politika snosi cjelovitu odgovornost, i tako zvani lijevi i tako zvani desni. Jedni su izdali dravu, drugi naciju. Dok su se hrvatski vojnici bavili obranom i stvaranjem hrvatske drave, oni su se bavili pretvorbom, stjecanjem dobara i izgradnjom politikih karijera. Narod, nacija i drava ne smiju se dirati! Dolazi vrijeme za veliku reviziju u Hrvatskoj. To je spontani proces koji ne ovisi o volji politike elite. To je proces koji e ih zauvijek pomesti sa pozicija moi koje zauzimaju posljednjih dvadeset i pet godina. Sada je vrijeme za polaganje rauna. Hrvatska revolucija i dravotvorni proces ulaze u svoju zavrnu fazu: obrane kontinuiteta dravnosti i provedbe smjene generacija i odlaska stare politike elite. Ante Roso, general zbora u miru

INTEGRALNA KONCEPCIJA NOVE HRVATSKE VOJSKE (HV kao interaktivni dinamiki mreni sustav teritorijalne sigurnosti) Integralno sigurnosno zahvaanje trodimenzionalnog prostora te od njega nerazdvojne etvrte dimenzije vremena ukratko nazivamo Kulturom mira, Vojskom ili Sustavom teritorijalne sigurnosti - Nova hrvatska vojska morat ce predstavljati upravo takav dinamicki sigurnosni sustav, mreno ustrojen po principima horizonta/nog procesuiranja informacija u realnom vremenu te zbog toga biti ustrojena prema nacelima organizacijskih ekspertnih sustava. Tehnoloki i informacijski radikalno izmijenjeno sigurnosno okruenje sve vie e od hrvatskog sustava obrane zahtjevati primjenu novog, multidisciplinarnog, mjerljivog vojnog znanja. Sustavi kontraobavjetajne prevencije, te obavjesajne analize i planiranja predstavljaju ve danas temeljne stupove svakog suvremenog sustava Teritorijalne sigurnosti u globalnom okruenju pa e tako morati i hrvatskog, dok e civilni sustavi edukacije i javnoga zdravstva u budunosti sve vie dobivati na obrambeno-sigurnosnoj teini i drutvenoj vrijednosti te se u konanici pretvoriti u ekspertne integralne stupove svakog sustava Nacionalne sigumosti. Tripartitnost suvremenog dinamikog vojno-obrambenog sustava sastoji se od optimalno uravnoteenog odnosa administrativno-upravnog dijela, djelatnoaktivne komponente te civilnih struktura Teritorijalne sigumosti. S obzirom na sve veu ulogu ena i mladih ljudi u suvremenim dinamikim oblicima svake nacionalne obrane koja se danas sve vie odvija u znanstveno-tehnoloki proizvedenom multimedijalnom okoliu te simboliki oblikovanoj stvamosti umjetne inteligencije, nezaobilazna je injenica da se ve danas pomalo briu nekada vrste granice izmedu vojnog i civilnog sektora te se u sluaju odrivih naroda, nacija i drava radi o dugorocnoj programskoj izgradnji integralne Kulture mira na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini kao jedinom primjerenom sustavu odrivog upravljanja vlastitim teritorijem kako iznutra tako i izvan njega samoga. Iz navedenog slijedi da se suvremena obrambena mo temelji na vojnosigumosnom sustavu koji se nezaustavljivo pretvara od intenzivnog potroaa drutvenih dobara u dinamiki sustav proizvodnje novih vrijednosti temeljem ouvanja (integritet) integralnih vrijednosti vlastitoga prostora (identitet) u irem smislu. Stoga je danas za Republiku Hrvatsku otvoreno pitanje Hrvatske vojske te sigumosnog sustava openito, u stvarnosti zaista temeljno pitanje opstanka i odrivoga razvoja integralne hrvatske kulture, a nikako tek ljuta rana nacionalnog sustava proizvodnje socijalnih slucajeva te galopirajue opedrutvene nebrige za temeljne nacionalne vrijednosti.

U smislu zakljuka ponoviti emo ono to je u stvari istinski poetak i stvama podloga svakoga sustava teritorijalne sigurnosti te vojno-obrambene moi svake odrive drave, pa e tako biti i sa Hrvatskom: permanentno metaratovanje u virtualnom prostoru iskljuiva je garancija izgradnje Kulture permanentnoga mira u realnom vremenu - onaj tko to na naim prostorima ne razumije a bavi se ovim stvarima, vrlo brzo iskustveno spozna da je u suvremenim dinamikim uvjetima permanentno nestabilnog okruenja sama izgradnja i ouvanje mira integralno velika i vrlo skupa obrambeno-ratna operacija irih razmjera i gotovo uvijek temeljno vojno pitanje svakog suvremenog naroda, nacije i drave, u interesu odrive izgradnje istinskog civilnog drutva i modeme graanske nacionalne drave. Ante Roso, general zbora u miru STRUNJACI U MUP-u IZLOENI SU PRAVOM TERORU I STALNIM PRITISCIMA Uvodna napomena (Domagoj Margeti) Ovaj tekst objavilo je Novo hrvatsko slovo, kao analizu strunjaka za sigurnost dr. Branimira Molaka o stanju u hrvatskom Ministarstvu unutarnjih poslova. Nakon objave ovog teksta, iako je za to dao ranije suglasnost putem emaila dr. Molak prekinuo je suradnju i objavljivanje tekstova u NHS-u. Ovaj tekst uvrstio sam u knjigu kao svjedoenje insajdera koji je izravno u dravnom sustavu o tomu na koji nain se sustav raspada pod pritiskom globalizacijskih i europskih uvjeta i strukturalnih reforma, ako nacija nema vlastite vizije o dravi i njezinu voenju. Nakon pisma ministru MUP-a Luinu 26.2.2000. u kojem sam ga upozorio o potrebi ponovne uspostave sustava za sluaj izvanrednih stanja i najblae reeno neobinim zbivanjima kojima su u MUP-u izloeni najkvalificiranije osobe branitelji nije bilo odgovora. Odgovorom ne mogu smatrati injenicu to mi je ubrzo nakon pisma iskljuen telefon u radnoj sobi (i tako to kroz razdoblje dulje od dvije godine). Stoga je napisan tekst Talibani u MUP-u. Nakon natjeaja Raanove Vlade od 17.9.2001. za lanove jednog tijela uprave za pitanja energetike od Vlade nisam dobio odgovor, pa i na nekoliko upita i injenica o tome iznesenih u medijima. Stoga je nastao tekst Kako Vlada vlada. Oba teksta su kao prilozi (uz jo neke druge upueni 14.2.2002. predsjedniku Sabora Zlatku Tomiu, koji je vrlo brzo odgovorio da ih je uputio dalje (Odboru za nacionalnu sigurnost i obranu.), no od tada niti od Tomia niti od predsjednice odbora (ura Adlei) nisam dobio nikakav odgovor osim to mi je telefonom rekla da e to rjeavati neki pododbor, a stanje u MUP-u je ostalo nepromijenjeno.

Spomenutim ne injenjem i postupcima prekreni su lanci Ustava RH. lan 44 Ustava RH kae da svaki dravljanin RH ima pravo, pod jednakim uvjetima sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne slube. lan 54 Ustava RH kae da svatko ima pravo na rad i slobodu rada. Svatko slobodno bira poziv i zaposlenje i svakome je pod jednakim uvjetima dostupno radno mjesto i dunost. lan 68 Ustava RH kae da se jami sloboda znanstvenog, kulturnog i umjetnikog stvaralatva. Drava potie i pomae razvitak znanosti, kulture i umjetnosti. lan 45 Ustava kae da svatko ima pravo slati predstavke i pritube, davati prijedloge dravnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor. Teror kojem su izloeni strunjaci, znanstvenici branitelji u MUP-u prelazi sve razine izdrljivosti. Brojnim smo se pismima obraali elnicima MUP-a, ali niti na jedno nismo dobili odgovor. Talibani u MUP-u bezgranino se egae sa ljudima najviih obrazovnih (dr. i mr. znanosti) i znanstvenih stupnjeva u MUPu braniteljima prisiljavajui ih protiv svih zakonskih normi (prilog 3 dopis Ministarstva prosvjete i sporta) i na daljnje kolovanje na teajevima organiziranim u Uiteljskoj koli po istom programu za kuhare kao i za doktore znanosti znanosti. Iste osobe koje su sruile 1994. godine sustav zatite i spaavanja u tajnosti su pripremile smijean i tragian zakon o zatiti i spaavanju koji proguravaju kroz proceduru prihvaanja da bi u biti onemoguili ponovnu izgradnju sustava. Pripremaju besmislenu masovnu vjebu (kroenje zmaja) za tisuu turista u Splitu na raun prorauna u vrijeme kada velik broj stanovnika Hrvatske nema niti to jesti. Molim da Sabor odmah zaustavi teror talibana u MUP-u, a takoer dok se ne ispita to se u MUP-u zbiva (u tu svrhu dostavit emo vam svu potrebnu dokumentaciju) da se stavi izvan procedure donoenje tajno pripremanog talibanskog Zakona o zatiti i spaavanju. Ako mi do kraja veljae ne javite imate li volje i jeste li u mogunosti da neto promijenite biti emo prisiljeni o svemu obavijestiti javnost i meunarodne organizacije. U ovo gluho, glupo doba puno terorizma svih vrsta, od fizikih, dravnih, antidravnih, preko onih kojekakvih malih bogova, pa do onih informacijskih, borba protiv takvih pojava ne bi imala smisla da se ne zna da je u ljudskoj povijesti bilo i bit e i ubudue duha i putova izlazaka iz kriza. Vjerojatno e se to dogoditi prije, ili kasnije i u Hrvatskoj.

Poetkom prosinca boravio sam na poziv i troak SAD (boravak i put) na najvanijem znanstvenom skupu o rizicima u svijetu Risk Analysis in an Interconnected World na sjeveru pacifike obale SAD u Seattlu jedini sa zapadnog Balkana (kako ga nai politiari vole nazivati), koji se ponajvie bavio pitanjima sigurnosti. No to ne bi bilo nita posebno da na tom skupu nisam morao boraviti tajei to od onih koji vladaju Hrvatskom (talibani u MUP-u), kao to sam to morao i za vrijeme velikosrpske agresije na Hrvatsku (Washington 1991, San Diego, New York 1992, Baltimore 1994), borei se za slobodnu Hrvatsku, a od istih tih koji su i tada mislili da je Hrvatska samo njihova. Proganjanje znanstvenika, intelektualaca pogotovo ako su bili branitelji u Hrvatskoj je u punom zamahu. Nisu "problem" samo generali. U Hrvatskoj, oito nita vie nije normalno. I ono to se zbiva u nekim naim sredinama s punim pravom moglo bi se nazvati faizmom, no ni taj nije "normalan" - crn, nego je obojen nekim drugim politikim bojama. Vane institucije drave potpuno su izvan kontrole drutva. Od privatizacije MUP-a u 1994. godini, kada je sruen sustav zatite i spaavanja stanovnika izgraivan u Domovinskom ratu intelektualci znanstvenici sa najviim stupnjem obrazovanja i branitelji od poetka Domovinskog rata sistematski su ikanirani. Moje iskustvo oito je: - pet godina kunog pritvora (za pisanje knjiga o sustavu koje zatim nisu htjeli objaviti nisu niti odgovorili na traenja kolske knjige premda su dogovorili sufinanciranje) na koje su me osudili ruitelji sustava u sprezi s prijanjom vlasti, - pokrenuli su protiv mene i izgubili disciplinski postupak jer nisam dovoljno brzo preuzeo spomenicu Domovinskog rata - i uinili mnogo toga drugog (izmeu ostalog, fiziki me napali u prostorijama MUP-a, odspojili upravlja na automobilu, odredili neprimjereno malenu plau glasnogovornica MUP-a, navodno sa zavrenom kolom uenika u privredi ima oko tri puta veu plau od doktora i magistara znanosti branitelja od poetka rata koji su izgradili sustav, koji se moraju jo i kolovati na uiteljskoj akademiji za nastavnike osnovnih i srednjih kola po istom programu za kuhare i doktore znanosti). To proganjanje intelektualaca sa znanstvenim stupnjem i branitelja iz Domovinskog rata u posljednje vrijeme poprimilo je u MUP-u oblik terora apsurda. Moj primjer: doktor tehnikih znanosti, magistar prirodnih znanosti i dipl. in., u dobi od 58 god. sa 36 godina staa, s brojnim objavljenim znanstvenim i strunim radovima i knjigama, posljednji ratni zapovjednik sustava zatite i spaavanja u Hrvatskoj prije nego su ga ruitelji sustava usred rata u Hrvatskoj unitili, branitelj od 1991.god., rasporeen sam na nepostojee radno mjesto u nepostojeoj koli za kolovanje nepostojeih polaznika i duan po nalogu talibana koji su sruili sustav pohaati teaj Pedagoko-psiholokog obrazovanja.

U tijeku Domovinskog rata izgraivali smo po metodologiji USA i NATO-a cjelovit sustav zatite i spaavanja stanovnika, dobara i okolia, ali je taj obiman posao razorila skupina neodgovornih i nepotenih osoba jo poetkom 1994. i do danas na njegovoj ponovnoj uspostavi nita nije napravljeno. Dok se ne ustanovi zato je sruen sustav, dok se ne prekinu primitivna iivljavanja na najstrunijim pojedincima (dr. i mr. znanosti), dok god sustav kreiraju osobe koje su za Domovinskog rata sabotirale rad na uspostavi sustava, te najee bile pod utjecajem alkohola, bavile se pljakom humanitarne pomoi, trgovinom opljakanim umjetnikim djelima i trofejima, poslije rata nenamjenskim troenjem kredita Svjetske banke za razminiravanje, trgovinom minskim poljima, i itavim spektrom drugih nedoputenih radnji ., nema nade za uspostavu sustava upravljanja u krizama. Isti su radili planove obrane od napada NATO-a (a sada bi trebali raditi valjda neto to NATO trai?). Osamostaljenjem Hrvatske najednom su postali veliki Hrvati i progurali su u saborsku glasaku mainu biveg saziva itav niz besmislenih zakona kojima blokiraju uspostavu sustava, a tu su rabotu titili pojedinci iz politikog vrha. Nakon smjene vlasti o svemu tome u niz navrata upozoravani su elnici MUP-a, ali ni na to ne reagiraju gluhi su. U tijeku Domovinskog rata posebice 1993. godine u Hrvatskoj je pri ministarstvu obrane izgraivan moderan i djelotvoran sustav zatite i spaavanja stanovnika, dobara i okolia u izvanrednim stanjima (u ratu i u miru), s razlogom po uzoru na ono to postoji u SAD i ono to je tada zagovarao NATO, ali su ga nesavjesni pojedinci tobonjim premjetanjem u MUP, zbog osobnih materijalnih interesa (poetkom 1994. godine) u opem meteu i pljaki svega i svaega, razorili i do danas nije ponovno uspostavljen, iako pojedini njegovi odvojeni segmenti ponekad imaju pozitivnih rezultata. Da nije sruen cjelovit sustav zatite i spaavanja tada izgraivan i da je primijenjena metodologija oporavka ili obnove (razvijena u drugim zemljama, posebno u SAD) sigurno bi bilo znatno manje problema u poslijeratnoj obnovi i povratku prognanika, a i tete od mirnodopskih ugroavanja bile bi manje. Vrijedi spomenuti da je ak i UNPROFOR, imajui vrlo visoko miljenje o naim mogunostima, u jesen 1993. traio zatitu naeg sustava za svoje snage (600-700 osoba) sredinjeg ureda u Zagrebu (Ilica) od potencijalnog napada srpskog agresora. Politika umjesto da iskoristi tu injenicu za objanjenje svijetu onoga to se dogaa u Hrvatskoj, umjesto toga je zajedno s mafijom sustav sruila i pokazala totalnu nebrigu za stanovnitvo. U svibnju 1995. raketiran je Zagreb. Sustav je sruen u vrijeme kada je jo gotovo treina Hrvatske bila okupirana i to u najkritinijim podrujima za obranu: u Osjeko baranjskoj upaniji (1.2.1994.), Vukovarsko-srijemskoj (Vinkovci) (4.2.1994.), Sisako-moslavakoj (Novska)

(11.2.1994.), Dubrovako-neretvanskoj (28.2.1994.). Razorena je sredinja organizacija SCZRH i rastjeran najkvalificiraniji kadar, a one koje nisu otjerali rasporedili su na posve neprimjerena mjesta s obzirom na struku, kvalifikaciju, iskustvo i znanje. Rastjerali su i oko 200 pirotehniara osposobljenih tijekom uspostavljanja sustava. Dakako da je i sva oprema nestala. Sada ti koji su sruili sustav toboe ele "po prvi puta napraviti" novi, pa sada svojim vezama proguravaju kroz Sabor svoj krajnje besmislen "Zakon o zatiti i spaavanju", koji su pripremali tajno - ispod ita, da bi u njemu progurali svoj interes i da bi u biti i nadalje blokirali ponovnu izgradnju sustava i zadrali postojee stanje (svoju kriminalnu aktivnost iz MUP-a preseliti pod Vladu je jedina inovacija). Obmanuli su itav niz ljudi u organiziranju niim utemeljene vjebe Kroenja zmaja Split, svibanj 2002. - u biti gozbe i pijae s potpaljivanjem poara. Taj posao ista je privatna stvar - pripremana u tajnosti - tih pojedinaca koji su sruili sustav. Bilo bi zanimljivo znati emu ta parada slui (vie 1000 turista iz 40 zemalja na raun drutva) kolika joj je cijena i zato se provodi u vrijeme kada velik broj stanovnika Hrvatske nema to niti za jesti. Da postoji sustav ne bi se dogaale niti besmislene uredbe o tobonjoj zatiti okolia zbog prijevoza opasnih tvari (taj dio - opasne tvari imali smo razraen jo 1992. godine) i mnogo toga drugoga. U brojnim strunim radovima dani su elementi sustava upravljanja u krizama koji smo izgraivali u tijeku Domovinskog rata sve dok ga "talibani" iz MUP-a (fanatici elje za vlau, pljakom i kriminalnim aktivnostima, ak trgovci minskim poljima) nisu razorili 1994. godine, a do danas nita nije ponovno izgraeno. Ono to je tada vrlo smiljeno i planirano uinjeno - razoreno, zloin je prema civilnom stanovnitvu (moda nisu trebali poginuti stanovnici Zagreba 1995.) isto tako kao to je i izvoz nafte i derivata neprijateljskom ratnom stroju. Moda bi spomenuto trebalo biti predmet razmatranja Hakog suda kad u Hrvatskoj za to nema nitko interesa. (valjda i za ono to je uinjeno Hrvatima treba netko odgovarati). Moda e u svemu trebati ukljuiti i meunarodnu zajednicu (rat protiv terorizma). Odmah treba prekinuti teror talibana na braniteljima znanstvenicima i ustanoviti zato je sruen sustav i pokrenuti kazneni postupak protiv onih koji su to uinili. Ako za to u Hrvatskoj nema interesa upoznati meunarodnu javnost, a napose Haki sud, jer u uinjenom ima osim krenja osnovnih ljudskih prava i elementa zloina prema civilnom stanovnitvu. Danas u Hrvatskoj ne postoji profesionalno tijelo dravne uprave sa stalno zaposlenim mjerodavnim strunjacima koje bi trebalo obavljati vrlo opsean, odgovoran, osjetljiv i zahtjevan posao upravljanja u krizama ili izvanrednim stanjima u sve etiri njihove faze: ublaivanje, pripravnost, djelovanje i oporavak. Stoga je potrebno da predsjednik Republike ili Sabor to prije osnuju

profesionalni tim (zametak) tijela dravne uprave za izvanredna stanja pri uredu predsjednika Republike ili Vladi u kojem e biti desetak najiskusnijih profesionalaca za ona izvanredna stanja koja u Hrvatskoj izazivaju najvee tete i koji poznaju problematiku uspostave sustava za upravljanje u izvanrednim stanjima. Taj tim bi u to kraem vremenu morao: a) izraditi prijedlog zakona o sustavu zatite i spaavanja koji bi trebao regulirati tu vanu djelatnost b) definirati organiziranost svih operativnih sudionika u zatiti i spaavanju i odrediti kako snimiti i koristiti resurse za zatitu i spaavanje c) pristupiti izradi niza prirunika za djelovanje sustava na lokalnoj razini (menader sustava, provoenje analize opasnosti, informiranje javnosti, procjena tete, strategije ublaivanja, izrada planova pripravnosti i djelovanja za sluaj izvanrednih stanja, obnova vitalnih funkcija zajednice nakon katastrofa, .) d) procijeniti trokove i izvore financiranja djelotvornog programatskog dijela sustava koji treba uspostaviti kao i ocijeniti trokove cjelokupnog sustava zatite i spaavanja e) izraditi prijedlog cjelovitog plana obrazovanja kadra za takav sustav (visokokolsko i ostali oblici). Dr. Branimir Molak

SKROMNO, OSOBNO PROMILJANJE GOSPODARSTVA NACIJE (I.)

NOVOG

PUTA

Vrlo je vano prijei prag nade, ne zastati pred njim . Sveti Otac Ivan Pavao II., Prijei prag nade NAELNA MISAO O GOSPODARSTVU Gospodarstvo je svako djelovanje ovjeka od roenja do smrti. Ono je fiziki dokaziv proces stvaranja novih vrijednosti. Gospodarstvo je fiziki primijenjena (i primjenjiva) kreativnost misli. Sve dosadanje pekulacije temeljene na raspolaganju i manipulacijom fiktivnim vrijednostima nisu niti mogu predstavljati oslonce i temelj stvarnog gospodarstva. To je pokazalo prolo vrijeme u kojem je gospodarstvo potpuno ugroeno manipulacijom fiktivnim vrijednostima, dionicama, vrijednosnim papirima, obveznicama bez pokria. Oivljavanje zemlje moe se dogoditi iskljuivo pokretanjem proizvodno razvojnog gospodarstva, koje sam ne bez razloga nazvao GOSPODARSTVO NACIJE. GOSPODARSTVO NACIJE A proizvodno razvojno gospodarstvo, koje je jedino i odrivo, te koje jedino moe odravati zemlju i osigurati ljude, temeljeno je na: - gospodarstvu obitelji; - gospodarstvu prenoenja znanja; - gospodarstvu stjecanja znanja; - gospodarstvu primjene znanja; - gospodarstvu ljudskih ruku; - gospodarstvu misli. Iz napisanog se prepoznaju sljedea naela gospodarstva nacije: 1. znanje; 2. sposobnost; 3. rad; 4. proizvodnja; 5. stvaranje. (PRILOG 1 IZVORNE STVARNE VRIJEDNOSTI GOSPODARSTVA NACIJE) GOSPODARSTVO OBITELJI

Strukturu gospodarstva obitelji ine: 1. stabilnost braka; 2. radno mjesto lanova obitelji; 3. djeca; 4. odgoj djece kao odgovornih ljudi; 5. obiteljski dom; 6. prihodi obitelji; 7. skrb mladih za stare; 8. meusobna solidarnost u tekoama; 9. obiteljska prijateljstva; 10. gospodarska i drutvena angairanost lanova obitelji; 11. meusobna potpora lanova obitelji u osobnoj izgradnji pojedinca. (PRILOG 2 SHEMA STRUKTURA OBITELJI) Stabilnost braka ini dvoje vie ili manje slinih pojedinaca, odlunih na zajedniki ivot, meusobno davanje i odricanje, ivljenje jednog ivota a dva ivota, stvaranje novog ivota u djeci. Koliko god nevjerojatno zvualo; stabilnost braka uvjetuje snagu gospodarstva (kao skupa nacionalnih vrijednosti) i obratno opi gospodarski uvjeti stvaraju pretpostavke stabilnih, trajnih i harmoninih brakova (koliko oni to mogu biti). Brak je na neki nain mikro poduzetnitvo, koje je dapae manje uvjetovano negativnim zakonskim propisima, a ima vee anse u naem pozitivnom osobnom pristupu. Brak ima svoj ugovor (meusobnu obvezu suprunika i njihovu obvezu prema npr. djeci), brak proizvodi: zajednicu (najmanju demokraciju u srcu drutva) obitelj; obitelj odgaja djecu kao odgovorne ljude i stvara temelje djetetu za stjecanje znanja o ivotu. Obitelj radi i stvara, stoga se i danas smatra da je obiteljsko poduzetnitvo najuinkovitiji oblik poduzetnitva, te najkvalitetniji nain odgoja vlastitih lanova: uenje odgovornosti, rada, stalnog stjecanja novih znanja i vjetina, upotrebe vlastitog razmiljanja u razvoju posla Radom, stvaranjem, znanjem i jakom eljom gradi se obiteljski dom. U obiteljski dom, kao sklonite i izvorite obitelji, ulau se svi obiteljski prihodi. A obiteljski dom nisu samo zidovi, podovi i stropovi. U obiteljskom domu nalazimo ponekad, iako je to sve rijee, i do etiri razliite generacije koje aktivno sudjeluju u procesu koji moemo nazvati obiteljsko gospodarstvo. Obitelj sa to vie aktivno ukljuenih generacija je pravo gospodarstvo obitelji. Zbog ega sam rekao da taj proces moemo nazvati obiteljsko gospodarstvo? Upravo zbog toga to je strukturirano tako da

predstavlja gospodarstvo nacije u malom. Moemo ga pojednostaviti na slijedei nain: 1. GOSPODARSTVO OBITELJI: - prabake i pradjedovi; - bake i djedovi; - oevi i majke; - djeca; - djeca od djece. 2. GOSPODARSTVO PRENOENJA ZNANJA: - prabake i pradjedovi; - bake i djedovi; - oevi i majke. 3. GOSPODARSTVO STJECANJA ZNANJA: - djeca. 4. GOSPODARSTVO PRIMJENE ZNANJA: - svi lanovi obitelji. 5. GOSPODARSTVO LJUDSKIH RUKU: - oevi i majke; - djeca. 6. GOSPODARSTVO MISLI: - svi lanovi obitelji. (PRILOG 3 SHEMA; GOSPODARSTVO OBITELJI PREDSTAVLJA ZATVORENI KRUG KAO GOSPODARSTVO NACIJE) Iz ove podjele se lako moe zakljuiti to je polo po krivu u tzv. suvremenoj obitelji. Obitelj se strukturalno raspala, izgubile su se meusobne veze njezinih lanova, te je na taj nain cijeli proces gospodarstva obitelji u osnovi poremeen. Primjerice; mlai narataji vie ne brinu solidarno o starijim lanovima obitelji ve ih smjetaju u starake domove (gdje se, naravno, gubi uloga prabake i pradjeda, djeda i bake), stariji lanovi obitelji na taj nain sami sebi i drugima postaju beskorisni, i umjesto da prenose svoj ivot na mlae, oni se bespovratno gase sa svim svojim znanjima, iskustvima, bogatstvima, predajama, generacijskim naslijeem. A mladi, pak, umjesto da predstavljaju generacijsku nadogradnju gube energiju, snagu i sposobnosti na otkrivanje znanja koja ve postoje (to bismo narodski nazvali otkrivanjem tople vode). Tek kada ovako strukturno, sustavno postavimo stvar jasno vidimo da osipanje gospodarstva nacije poinje osipanjem gospodarstva obitelji. Moja baka je doivjela devedeset godina. esto u veernjim satima kada smo zajedno gledali televizijski program, razgovarali i alili se, gledao sam je i razmiljao o injenici da je njeno postojanje u mom ivotu jedno od najveih i

neotuivih bogatstava koja kao ovjek mogu imati. Proivjela je vrijeme prije, tijekom i poslije tri rata (Prvi svjetski rat, Drugi svjetski, Domovinski rat), ivjela je u vrijeme kada su na prostoru Hrvatske bile ak etiri drave (o emu smo mi, inae, mogli samo turo i bezivotno itati iz povijesnih udbenika), ivot je proivjela izmeu seoskog ivota u rodnom Gorskom kotaru i gradskog ivota u Zagrebu (u kojem je rodila i dva sina, i gdje je do kraja ivota ivjela s nama), pamtila je male povijesti obinih ljudi, bez kojih ja osobno nikada ne bi toliko volio Domovinu, prenijela mi je staru predaju sela o vrijednosti ovjeka i znaaja ljudskih ruku. Da nije bilo moje bake, bez obzira na sva konfekcijska znanja suvremenosti, ja bih bio ljudska neznalica bez osobite upotrebljivosti. Iz tih razloga vrsto sam uvjeren da je nuno iz temelja obnoviti gospodarstvo obitelji, tu treba poeti gospodarski razvitak. Od moje bake sam uo jednu od najljepih domoljubnih pjesama, a iz te pjesme sam esto vukao motivaciju za poduzetnitvo u gospodarstvu: GDJE JE STANAK MOJ ? Gdje je stanak moj, Gdje je stanak moj? Sava tee po dolinah, Kupa umi po peinah, Z gora zvira grozda med, Zemaljski Zemaljski raj na pogled. Ah, ta to je ta, Krasna zemlja, Hrvatska je stanak moj, Hrvatska je stanak moj. Do kraja ivota je moja baka, gotovo djevojakim glasom, po mojoj elji esto otpjevala tu pjesmu, i pjevala je tako njenim i istim glasom, da je ovjek mogao osjetiti ljubav prema zemlji. Danas mi nedostaje ta draga, bistra, mudra starica. Kao dijete esto sam, gotovo cijelo djetinjstvo, provodio u Begovom Razdolju, rodnom goranskom selu moje bake. Od njenog sam brata kao maleni djeak nauio vrijednost rada ljudskih ruku. Nauio me gotovo sve seoske, fizike poslove, poslove u kui, ali i npr. izraivati drvene grablje. Jo kao mali djeak sudjelovao sam u procesu stvaranja novih vrijednosti. Sjeam se kada smo kui donijeli samo tap od jasena, i nekoliko cjepanica koje su se suile pred sjenikom nekoliko godina. Malo po malo, rezuckajui pilei,

tesajui, gulei koru drveta, savijajui drvo, i nastale su moje prve grabljice. Moje ruke su ih napravile, ja sam ih napravio. A jo nekoliko sati prije toga nisam niti znao da to mogu! I danas te grabljice uvam kao uspomenu. Ali i kao trajnu motivaciju na rad, one su jedan mali dio gospodarstva moje obitelji. GOSPODARSTVO PRENOENJA ZNANJA Kada promislimo o opisanoj strukturi gospodarstva obitelji ne moemo zanijekati injenicu da je najvei kapital jedne nacije znanje. Gospodarenje znanjem danas bi trebalo biti najvie postavljeno pitanje nacionalne sigunosti. Cjelina gospodarenja znanjem jest zapravo ivost jednog gospodarstva. Znanje je preduvjet svega u gospodarstvu nacije. Gospodarstvo prenoenja znanja strukturno se sastoji od: 1. predaje strunih i profesionalnih znanja na nove generacije; 2. pomoi novim generacijama u osobnoj izgradnji kao strunih pojedinaca; 3. zasada stvarnih vrijednosti kao naela ivota u novim generacijama; 4. ozraja nade i vjere u budunost koju pojedinac izgrauje svojim sposobnostima; 5. nastavnika, uitelja, profesora kao jednog od medija znanja; 6. drutva kao proizvoaa i prenosnika znanja; 7. ivota kao vremena u kojem se prenosi znanje; 8. iskustva i znanja uzajamne dopune. Ovaj dio gospodarstva nacije moemo nazvati stepenitem gospodarenja znanjem. (PRILOG 4 STRUKTURA GOSPODARSTVA PRENOENJA ZNANJA) Tko danas ima profesionalnu (primarnu) i opu drutvenu (sekundarnu) ulogu prenoenja znanja? Naravno pri tomu ne mislim na prenoenje znanja i iskustava u gospodarstvu obitelji. To dvoje jasno treba razgraniiti. Pod gospodarstvom prenoenja znanja podrazumijevam one koji pojedincu prenose znanja i iskustva izvan kruga obitelji i prijatelja; nastavnike, uitelje, sveuiline profesore, sugraane, sudove, javne institucije, udruge graana, akademije i tako dalje. Mediji su danas postali jedan od najveih prenositelja znanja, ali to nije ba i najbolje najutjecajniji prenositelj. Ljudi u politici i javnom drutvenom ivotu su, kroz izloenost u medijima, postali jedan od prenosnika znanja. Pa i neznanci koje susreemo hodajui ulicom, mogu na neki nain, u odreenim situacijama prenijeti nam odreena znanja. Razgovor, sluanje, gledanje i dodir takoer su skup naina na koje se prenosi znanje.

Najee se javno i privatno bavimo razmatranjem naina kako da to kvalitetnije organiziramo prijenos znanja na nove generacije u optimalnom vremenu optimalnu koliinu znanja. Znanje ini ovjeka. Ako bolje razmislimo o toj istini vidimo odgovornost onih koji prenose znanja. Svi nedostaci u njihovom odnosu prema primatelju znanja imati e ozbiljne posljedice koje e osjetiti svi i svatko od nas. Zbog toga je kljuno na poduzetniki, gospodarstveni nain razmiljati o sustavu obrazovanja. Stalno obrazovanje u funkciji gospodarskog razvitka. Jedino kroz takav pristup moemo postati generacija koja e znanstveno, struno, odgovorno i graanski planirati budunost zemlje. Meutim kroz cijeli ivot ovjeka treba pripremiti na to da znanja koja je stekao u prolosti nisu jedina znanja potrebna za ivot. Ljude je potrebno pripremiti za ivotno obrazovanje kako ih niti jedna potreba da u ivotu mijenjaju primjenu znanja ne bi zatekao nespremne. Potrebe za novim znanjima svakim su danom sve vee. ivotno obrazovanje je, naime, poetak nacionalne strategije razvoja. Zemlja koja ima vie odgovora i rjeenja nego li postavljenih pitanja i problema u budunosti e imati gospodarsku prevlast. Strategija Hrvatske kao male zemlje mora poeti od znanja. Ako znamo da je proces prenoenja znanja najprofinjenije ulaganje u ljude, tada je sigurno da sustav prenoenja znanja mora biti najelitnije organizirani dio gospodarstva, on se mora upotpunjavati s razvojem malog i srednjeg poduzetnitva. Znanje upravo radi toga treba biti aktualno. Zastarjelo znanje je neznanje, ali pri tomu treba jasno razlikovati stara (drevna) znanja i zastarjela (neupotrebljiva) znanja. Vrijeme prenoenja znanja je ivot. GOSPODARSTVO STJECANJA ZNANJA U skladu s prethodnom reenicom ivot je i vrijeme stjecanja znanja. Upravo zbog toga gospodarstvo stjecanja znanja ine: 1. ovjek kao proizvod obitelji; 2. interesi pojedinca u stjecanju znanja; 3. obrazovanje za ivot stalno obrazovanje; 4. znanje kao medij budunosti; 5. steeno znanje kao osobnost; 6. upotreba steenih znanja; 7. obveza ovjeka na stjecanje znanja osobna i opa odgovornost; 8. znanja koja ovjek stjee kroz ivot;

9. porijeklo, pozadina i povijest steenih znanja; 10. metode stjecanja znanja; 11. elja za stjecanjem znanja; 12. ovjek kao subjekt znanja. Gospodarstvo stjecanja znanja je kota ravnotee gospodarstva nacije. Stalnim okretom procesa gospodarstva stjecanja znanja odrava se stabilnom ravnotea gospodarstva nacije. Zakae li bilo koji dio procesa kota gospodarstva stjecanja znanja staje i naruava se ravnotea gospodarstva nacije. (PRILOG 5 - SHEMA GOSPODARSTVA STJECANJA ZNANJA KAO KOTAA RAVNOTEE GOSPODARSTVA NACIJE) Svaki ovjek je razliit. Moda je potpunije rei vieslojno razliit. Prije svega; ljudi dolaze u drutvo iz razliitih uvjeta male sredne: obitelji, ire porodice, sela ili mjesta u kojem su roeni u vee mjesto ili grad. Njihova porijekla su razliita, odrastali su i dogajani u prvim godinama ivota u razliitim gospodarstvima obitelji. ovjek je, grubo reeno, u trenutku kada krene u svijet, proizvod obitelji. Njegovi su interesi prema okolini i oni koje oekuje ostvariti od okoline razliiti od pojedinca do pojedinca, njegova su znanja s kojima dolazi pred drutvo razliita od pojedinca do pojedinca, navike su meu ljudima razliite. Spremnost razliitih pojedinaca na stjecanje znanja nije ista. Sukladno tomu metode stjecanja znanja su postavljene prestandardno, a premalo i prerijetko nimalo subjektivno, odnosno nisu dovoljno okrenute pojedincu kao stjecatelju znanja. Ukoliko pojedinac ne postane proizvod steenih znanja (kao preduvjet da bi i sam proizvodio nova znanja) naruava se odnos izmeu pojedinca kao proizvoda obitelji i pojedinca kao proizvoda znanja. Oni koji prenose znanje, ali prije svega sustav koji ih plaa i organizira obrazovanje, se ponaaju kao da odgajaju grupu, te zapravo izgrauju osobnost grupe, a nimalo se ne usmjeravaju na odgoj pojedinca odnosno na izgradnju osobe kao odgovornog, svjesnog i savjesnog pojedinca. U tom dijelu treba zapoeti drutveni razvoj Hrvatske. Obrazovanje mora biti usmjereno na pojedinca. Opet, naravno, dolazimo do toga da jedino gospodarskim ponaanjem u obrazovanju moemo doi do te razine. (PRILOG 6 VAGA RAVNOTEE STJECANJA ZNANJA) Jedno od, takoer, kljunih pitanja u stjecanju znanja ostaje: Gdje (kada) su granice stjecanja znanja? Mislim da nam je danas pouzdano svima jasno da vie tih granica nema. ovjek dananjice mora biti spreman stjecati znanja kroz cijeli ivot. Biti uenik i u srednjoj dobi. Ali i u starosti. Znanje ne poznaje ivotna doba. A tek e ovjek sutranjice morati stjecati znanja od trenutka roenja do trenutka smrti. Zbog toga je potrebno u strategiji razvoja sustava obrazovanja

dati posebno mjesto obrazovanju starijih osoba, prekvalifikacijama i tomu slino. ovjeku bez obzira na godine ili ve steeno obrazovanje znanje mora biti dostupno. Zbog svega toga nitko ne moe opovrgnuti injenicu da je ZNANJE MEDIJ BUDUNOSTI, odnosno znanje moemo nazvati konstantnom dijagonalom vremena. Jedino vrijeme moe potvrditi i u cijelosti odrediti punu vrijednost znanja. To je ve danas dokazano. Konstantnu dijagonalu vremena moemo prikazati kroz jednadbu: ZNANJE=BUDUNOST=VRIJEME (Z=B=V). POVIJEST P

(PRILOG 7 SHEMA ZNANJE KAO KONSTANTNA DIJAGONALA VREMENA) Ali da bi znanje zadovoljilo tu svoju ulogu mora biti upotrebljivo. Jer znanje koje nije upotrebljivo je glupost. Stoga moemo i rei da je danas sve to predstavlja znanje najprije podvrgnuto ispitu upotrebljivosti. Upotrebljivost, znai, potvruje znanje. Svaki ovjek upotrebljava steena znanja: u obitelji, u drutvu, na poslu, u druenju s prijateljima, javnom graanskom angairanju. Zato mogu i tvrditi da su steena znanja osobnost pojedinca. Po tim znanjima ga prepozajemo, i po nainu i obliku upotrebe tih znanja. Doista, ako se malo bolje zamislimo, bez onog to znamo i to svakodnevno koristimo mi bismo kao osobe bili potpuno neprepoznatljivi. Znanje koje jednom steknemo, za razliku od nas, nema rok trajanja. Znanje je stalno upravo zbog svojstva prenosivosti. U tom smislu razmiljajui o znanju uope i zbog jednog od razloga zato stjeemo znanja prepoznajem slijedea svojstva znanja: - prenosivost; - prijemljivost; - upotrebljivost; - trajnost; - dopunjivost; - promjenjivost; - ljudskost. To su samo neka od osnovnih svojstava znanja, koja se mogu prepoznati u susretu s znanjem, te predstavljaju svojevrsnu jednadbu znanja: znanje=prenosivost+prijemljivost+upotrebljivost+trajnost+dopunjivost+promje njivost+ljudskost (Z=P+P2+U+T+D+P3+L). Usporedimo li ovu sa jednadbom konstantne dijagonale vremena dobit emo UKUPNU JEDNADBU ZNANJA: ZNANJE= BUDUNOST=P+P2+U+T+D+P3+L=VRIJEME

POVIJEST Znanje je i uvjet spremnosti na ivot i rad pojedinca u zajednici. Razmislimo koliko sitnih znanja trebamo svakog trenutka. Moram otii u duan, za to je potrebno znanje, kao i za mnotvo malih svakodnevnih operacija koje izvravamo. Naa je opa odgovornost kao ljudi da prenosimo i stjeemo znanja. Jedino svojstvo znanja koje nisam do sada objasnio je ljudskost znanja. Time elim rei da je ovjek neosporno subjekt znanja. Nekoliko razloga govori tomu u prilog: - ovjek proizvodi znanje; - ovjek prenosi znanje; - ovjek stjee znanje; - ovjek primjenjuje znanje; - ovjek dopunjuje znanje; - ovjek mijenja znanje. Rekao sam da je znanje medij budunosti, ali uvjet tome je ovjek u svojstvu medija znanja. GOSPODARSTVO PRIMJENE ZNANJA Naela gospodarstva primjene znanja su: 1. osobna primjena znanja; 2. ovjek kao proizvod znanja; 3. primjena znanja kao uvjet ivota; 4. podruja primjene znanja; 5. ovjek kao subjekt proizvodnje i primjene znanja; 6. primjena znanja kao uvjet razvoja. Primjena znanja se u osnovi svodi na osobnu primjenu znanja. A to znai da svaka primjena znanja poinje od pojedinca koji svakodnevno primjenjuje znanja kojima u tom trenutku raspolae. Zbog toga se gospodarstvo primjene znanja temelji na pojedincu. Zbog toga pojedinac mora danas shvatiti da je u gospodarstvu i drutvu on (ti i ja) pokreta svega. Nitko nee nita uiniti za njega (tebe i mene) ili umjesto njega (tebe ili mene). Ne moemo samo eljeti promijeniti neto u ivotu, u gospodarstvu u drutvu, te na temelju nae elje oekivati da e netko izvesti tu promjenu. Taj netko nikada o eljenoj promjeni ne moe imati tolika i toliko znanja kao pojedinac koji eli tu promjenu. Zbog toga nije dovoljno raditi na ideji graanskog drutva. Ja bih ideju stvarne drutvene promjene nazvao ANGAIRANIM DRUTVOM GRAANA. To znai stalnu angairanost graana u gospodarstvu i drutvu, a ne samo zaokruivanje listia u vrijeme izbora u zemlji. Samo angairani graanin

primjenjuje znanje. Neangairani graanin stagnira u znanju. Njegovo znanje prestaje to biti, i prestaje biti dijelom gospodarstva nacije. Mi smo proizvod znanja, a sve oko nas je proizvod nae primjene znanja. Za krizu u gospodarstvu i drutvu svatko od nas snosi dio odgovornosti. I to ne zanemarujui dio. Razmislite za vjebu: kada ste zadnji put svoja znanja upotrijebili na ope koristan nain, u elji i namjeri rjeenja krize u gospodarstvu i drutvu?! Koliko ste puta rekli: ja u izabrati Peru, pa e on iznai rjeenja problema, ako ne bude dobar smijeniti emo ga. To je potpuno krivi nain razmiljanja. Na taj nain se odriete primjene znanja, i vidite, kod takve odluke svakog od nas poinje kriza gospodarstva i drutva. Za vjebu jednom, kada ete imati vremena, sjednite za svoj radni stol, uzmite olovku i papir te uinite slijedee. Na jednu stranu papira ispiite sva upotrebljiva znanja kojima raspolaete, upamtite pri tomu da tu spadaju i ona znanja koja vam se ine najbanalnijima. Na drugu stranu upiite za svaki dan to ste radili. Nakon deset dana usporedite ta dva stupca. Vidjeti ete da sasvim sigurno raspolaete veim brojem znanja, nego uincima koje ste imali u deset dana. Meutim, samo je na vama da to promijenite. Uzmite zatim drugi papir na koji ete upisati datume slijedeih deset dana. U svaki dan upiite po nekoliko svojih znanja koja ete tog dana upotrijebiti i nain i svrhu njihove upotrebe. Ukoliko neto tijekom tjedna ne napravite to prekriite. Nakon slijedeih deset dana usporedite rezultate. Vidjeti ete koliko toga ovjek moe promijeniti. Jer je znanjem jai od vremena. Jer je subjekt znanja, a znanje je medij budunosti. Voen time drim kako su svojstva primjene znanja slijedea: - osobnost; - korisnost; - pomoi drugome; - ope dobro; - ne tetiti; - stalnost; - uinkovitost; - snalaljivost; - brzina; - odlunost. Nakon napisanog nitko ne moe tvrditi da primjena znanja nije uvjet razvoja. Jer samo primjena znanja znanje ini opipljivim, vidljivim. Kao podruja primjene znanja vidim: - znanost, tehnologiju i obrazovanje;

obitelj; radno mjesto; prijatelje; gospodarstvo; zabavu; osobnost; opu angairanost.

Jasno nam je da su i najvei znanstvenici na poetku ivota stekli najjednostavnija znanja: priati, hodati, itati i pisati, kupiti kruh i mlijeko Da nisu prvo ovladali jednostavnim znanjima ne bi postali proizvoai znanja. Zbog toga ova prva znanja, koja zovem jednostavnima, ne smijemo stavljati u nikakve nie kategorije. To su temeljna znanja. Znanja, takoer, moemo razvrstati na: - temeljna; - osnovna; - opa; - sloena; - struna; - posebna; - specijalna. Tim, pojedinim vrstama znanja uvjetovan je i na rad, ponaanje, djelovanje, najkrae reeno primjena znanja. Jer primijeniti moemo samo ono to znamo. A trajna primjena znanja je ivot. Gospodarstvo primjene znanja je temeljni nosa gospodarstva nacije, a pretpostavka je gospodarstva rada ili kako sam ga ja nazvao gospodarstva ljudskih ruku. GOSPODARSTVO LJUDSKIH RUKU Doli smo do ljudskog rada; krune znanja, ali i vrhunca gospodarstva nacije. To je najvidljiviji dio gospodarstva nacije. Gospodarstvo ljudskih ruku je medij stvaranja novih vrijednosti. Naela tog dijela gospodarstva nacije su: 1. to sve mogu ljudske ruke?; 2. tehnika ljudskih ruku; 3. proizvodi ljudskih ruku; 4. ljudske ruke kao najjaa tehnologija; 5. nekoliko povijesnih stvari za ovjeanstvo koje su napravile ljudske ruke; 6. ljudske ruke kao konstantni trag o ovjeku; 7. stvaranje novih vrijednosti; 8. ljudske ruke kao medij znanja; 9. ljudske ruke najstariji i najtrajniji alat postojanja ovjeka;

10. ljudske ruke kao temelj zdravog gospodarstva. ovjek sve to zna i radi na kraju prenosi na ruke, zavrava rukama. Ljudske su ruke, na neki nain, dijagonala povijesti ovjeka. Postoji li bilo to da nije izvedeno posredno ili neposredno ljudskim rukama, osim samog ovjeka i ivog svijeta koji ga okruuje. Niti jedna tehnologija nije izvedena bez ljudskih ruku, a ne moe niti funkcionirati bez aktivnog sudjelovanja ljudskih ruku. (PRILOG 8 PROCES PODUZETNITVA PREKO GOSPODARSTVA LJUDSKIH RUKU) Upravo zbog toga tvrdim da su ljudske ruke najjaa tehnologija naeg svijeta. Karakteristike tehnologije ljudskih ruku su: - sveoperativnost; - nezamjenjivost; - jedine mogu posredno ili neposredno izvesti sve to ovjek zamisli; - najpodlonije kontroli i odluci ovjeka; - vie funkcionalnost; - mogu biti sredstvo komunikacije; - jedini dio ovjeka koji ostavlja trag; - one su jedini alat bez kojeg niti jedan drugi alat ne moe biti napravljen; - svedostupnost; - optimalna trajnost; - optimalna prilagodljivost radnim uvjetima; - alat sa najveim stupnjem mogue zatite. Sloenost ljudskih ruku kao alata i njihove svakodnevne korisne upotrebe, moemo usporediti sa sloenou sustava gospodarstva nacije. Pomislimo o naizgled, najbeznaajnijim stvarima: koliko bi zemlja bila korisna i ivotna tj. Vana za preivljavanje da njome ne gospodare ljudske ruke voene znanjem. ovjek je shvatio tko je (to je!) kada je nauio misao prenijeti na djelovanje i uinak ruku. Ljudske ruke i ono to mogu uiniti su klju oporavka gospodarstva. Rei ete: gledaj luaka. Dobro. Za vjebu koja e dokazati moju tvrdnju uinite slijedee: pokuajte ruke staviti iza lea i ne sluiti se rukama UOPE dvadeset i etiri sata. Vaa potreba da inite rukama neto potvrditi e moju teoriju. Izvedete li ovu vjebu spoznati ete stvarnu snagu i ulogu ljudskih ruku, samo je nakon toga pitanje da li ete to znanje iskoristiti da se napijete ili da neto izgradite. Da li emo ruke upotrebljavati da stvaramo ili unitavamo? Jer, naravno, kao i svaki drugi alat ruke mogu biti zloupotrebljene. Lopov zloupotrebljava ruke (ili ubojica), a graevisnki radnik nam njima gradi dom.

Kada potpuno shvatite rezultat prethodne vjebe uinite slijedee. Napravite listu od dvadeset stvari koje moete uiniti svojim rukama. Deset obinih radnji i deset neto sloenijih radnji, koje mogu sluiti i opem dobru. Uinite sve sa liste. Nije li i to ve pomak sa dotadanje mrtve toke. Ljudske ruke drim medijem ovjekovog poduzetnitva na bilo kojem podruju. One su transmisija u djelo onoga to ovjek zamisli (izmisli izgradi u mislima). Znanje gradi u mislima da bi ruke to fiziki izgradile. Znanje bez ruku ne znai nita. Tehnologiju ljudskih ruku ine: - rad; - znanje; - sposobnost; - stvaranje; - obitelj; - misao. U procesu poduzetnitva ruke u svemu navedenom ostvaruju ovjekove zaMISLI. (PRILOG 9 CRTE RUKE: TEHNOLOGIJA LJUDSKIH RUKU) GOSPODARSTVO NACIJE KAO

ovjek jede, pie, radi, sree prijatelje, voli dragu osobu, stvara dom i obitelj; u svemu tomu prisutne su ruke. A mi smo na ruke pomalo zaboravili, poimamo ih sasvim obino, tu su, ne vidimo njihovu posebnost. Tu smo pogrijeili. Prvi izraz ljubavi roditelja prema djetetu dogodi se rukama. Tako djeca osjeaju nau toplinu. ovjek je napretkom i razvojem zaboravio da su i napredak i razvoj nemogui bez ljudskih ruku. Priznajte sami sebi kada ste zadnji put pomislili na vae ruke, njihovo znaenje, a kamoli da njima moete uiniti neto veliko. Sve dobro to ovjek uini rukama je veliko. Uinite za vjebu slijedee. Naite nekoliko granica debljine palca, duine cca 20 cm. Uzmite si jedan dan vremena za razmiljanje to sve moete rukama napraviti iz tih granica. Slijedeeg dana napravite rukama iz tih granica to ste naumili. to god da ste napravili vie ili manje uspjeno predstavlja gospodarstvo ljudskih ruku. Nita ga bolje ne moe opisati od neega to ste napravili rukama, ako ste pri tomu dobro razmiljali DA TO INITE NA TEMELJU VLASTITE ZAMISLI SVOJIM RUKAMA.

Da bismo bili potpuno sigurni u nezamjenjivost ruku kao tehnologije izvesti emo jo jednu vjebu. Usporedite nekoliko predmeta, stvari ili alata bez kojih moete biti i uz njih na list papira napiite koliko dugo moete funkcionirati da ne upotrijebite taj predmet ili alat. Sa tom listom usporedite vrijeme koliko moete funkcionirati sa rukama na leima, da ih UOPE ne upotrebljavate, ali da normalno funkcionirate. Temelj zdravog gospodarstva lei na (s)mislenoj upotrebi ljudskih ruku. Upravo zbog spoznaje o tomu najjae gospodarske organizacije oduvijek su bile proizvoaka poduzea i obrti u vlasnitvu obitelji, gdje je naravno angairana i zaposlena cijela obitelj. Razvoj obiteljskog poduzetnitva jedini je nain ozdravljenja gospodarstva. Obiteljsko poduzetnitvo je preduvjet za razvoj gospodarstva, ali i drutva u cjelini, iz razloga to sadri sve elemente gospodarstva nacije: - GOSPODARSTVO OBITELJI; obitelj koja stvara nove vrijednosti, stjee nova znanja, prenosi znanja i koristi ih za stvaranje novih vrijednosti radom vlastitih ruku; - GOSPODARSTVO PRENOENJA ZNANJA; u poduzetnikoj obitelji, pogotovo u obiteljskom poslu prenose se nauinkovitije i najizravnije generacijska znanja, ona se prenose izravnom upotrebom tih znanja, to je vrlo bitno; - GOSPODARSTVO STJECANJA ZNANJA; u obiteljskom poslu lanovi obitelji e najbolje stei ivotna znanja, a najbolje e ih nauiti i primjenjivati, biti e najmanje traumatskih trenutaka u stjecanju znanja za odgovornog ovjeka; - GOSPODARSTVO PRIMJENE ZNANJA; upravo tu lei najvea kvaliteta obiteljskog poduzetnitva, jer lanovi pod nadzorom i upuivanjem starijih primjenjuju izravno steena znanja, ali tovie nove generacije e upotpuniti posao i uiniti ga kvalitetnijim znanjima novog vremena znanjima nove generacije, upravo ta generacijska irina obiteljskog poduzetnitva osigurava uspjenost gospodarstva; - GOSPODARSTVO LJUDSKIH RUKU; ovjek u obiteljskom poduzetnitvu shvati pravu, trajnu vrijednost rada ljudskih ruku, vidi to su ruke njegovih djedova stvorile, a sam ima priliku nadograivati nove vrijednosti koje e prenijeti svojim unucima; - GOSPODARSTVO MISLI; obitelj koja stvara vlastitu budunost i osigurava budunost novim generacijama najbolje e promiljati o svakom svojem postupku, promisliti e desetke puta na razliite naine prije nego to uini namjeravano.

(PRILOG 10 SHEMA PROCESA OBITELJSKOG PODUZETNITVA) Iz navedenog se vidi da oporavkom obiteljskog poduzetnitva ne samo da zapoljavamo ljude, ve jedino tako zapoinjemo opi gospodarski i drutveni razvoj zemlje. GOSPODARSTVO MISLI Gospodarstvo misli jest ono to nas ini ljudima: zdrav razum i njegova stalna upotreba. esto se pitam ako je to tako jednostavno zato nije uvijek primjenjivo?! Strukturni sadraj gospodarstva misli se sastoji od: 1. misli kao poetka ovjeka; 2. misli kao izvora znanja; 3. misli kao upravljaa ljudskih ruku; 4. misli kao traenja naina za primjenu znanja; 5. misli kao motivacije za ivot; 6. promiljanja kao programa razvoja; 7. misli kao osobe osoba misli; 8. misli kao standardnog rjeenja problema razmiljati znai doi do rjeenja (pretpostavka rjeavanja problema); 9. misli kao ulaganja u budunost ija je kamata ovjek. (PRILOG 11 PIRAMIDA GOSPODARSTVO NACIJE KAO IVOT POJEDINCA) Koliko se malo misli (razmilja, promilja) pokazuju svakodnevne gluposti. Zato da bi se problem korijenski rjeio o njemu treba temeljito promisliti i domisliti prikladna rjeenja. U mislima treba izvesti probna rjeenja, jer u mislima simulirana greka nema opih posljedica. Na taj nain djelovanje moe biti manje pogreivo, a to je u odnosu na sadanje stanje bitan napredak. Misao je proizvoa i sadraj znanja. ovjek ako misli ima i savjest, on je svjestan o svemu to se oko njega dogaa. Kao takav naravno, tek je graanin, jer promilja o svom djelovanju u danim uvjetima. Ako pomislite npr. Ja mogu uiniti to i to, ve ste uinili puno. To je prvi korak. Jer kada dobro promislite to e uiniti ruke. Misao je raskre znanja, rada, stvaranja, primjene znanja. A na raskru ne smijemo pogrijeiti pravo prednosti prolaza, moramo dobro poznavati prilazne puteve i prometne znakove. Inae emo u tom raskru doivjeti prometnu nesreu. (PRILOG 12 SHEMA UTJECAJ MISLI)

Misao po obliku, primjeni i nainu kako smo doli do misli vidim razvrstanu na sljedei nain: - nasljeena; - nauena; - steena; - prolazna; - vlastita; - tua; - opa; - struna; - javna. (PRILOG 13 MISAO PO OBLIKU PRIMJENI I PORIJEKLU) Na skici 11; misao vidimo kao zdravi razum koji je ishodite svega ljudskog: - rada ljudskih ruku; - ivota u obitelji; - stvaranja novih vrijednosti; - znanja; - stjecanja znanja; - primjene znanja; - uenja kroz ivot. Izgubimo li zdravi razum neku od ovih opih ljudskih uloga ili vie njih neemo moi ispuniti. Moe li, znai, biti proizvodnog i razvojnog GOSPODARSTVA NACIJE bez zdravog razuma? Na to pitanje su odgovorili oni koji su nam gospodarili zemljom bolesnog razuma. NACIJA MORA PROMILJATI I GOSPODARSKOM I DRUTVENOM RAZVOJU ZEMLJE Razmiljanje o problemima i promiljanje o rjeenjima jest prvi dio programa razvoja. Nacija mora promiljati o gospodarskom i drutvenom razvoju zemlje: svi graani suodgovorno s javnom vlau. Naa odgovornost u tom smislu niti poinje niti prestaje samo na izborima. Ona je stalna u naoj javnoj, graanskoj obvezi da promiljamo i traimo rjeenja. Jer tek kada znamo kako i mi kao graani moemo javnu vlast natjerati da djeluje na ope dobro. Kako emo znati da vlast radi dobro ako sami nemamo graansku viziju razvoja. to mi to onda hoemo? To je slijedea vjeba. Trajna vjeba koju vam ostavljam kao graansku zadau javnog djelovanja. Svakoga dana si postavite pitanje: to kao graanin hou da bude napravljeno? Odgovorite na njega. Kako hou da to bude

napravljeno? Odgovorite i na to pitanje. I upotrijebite graanske ovlasti da zahtijevate od javne vlasti da napravi to vi elite. To je graanska demonstracija zdravog razuma. To znai biti ovjek i djelovati kao graanin. DEVIJANTAN MODEL ANACIONALNE GLOBALIZACIJE Gospodarstvo obitelji je ishodite prvobitne globalizacije, koju sam nazvao globalizacijom obitelji (moemo je nazvati globalizacijom poetka). Moemo rei da je globalizacija obitelji predstavljala jedini, izvorni, prirodan globalizacijski ciklus nastajanja nacionalne drave. Globalizacija obitelji (GO) je izvorna drutveno proizvodna globalizacija. Globalizacija obitelji je u procesima stvaranja drave nacije predstavljala prvi oblik gospodarske strategije i ujedno najradikalniji oblik strategije gospodarskog optimizma. Danas je ravnotea izmeu globalizacije poetka i nove potrebe za strategijom gospodarskog optimizma, te novim strategijama gospodarskog ponaanja potpuno izgubljena. Razlog tomu je upravo devijantan model internacionalne (antinacionalne) globalizacije u obliku tzv. Novog svjetskog poretka. Upravo je drava nacija najvee ekonomsko i drutveno postignue globalizacije poetka. Deformacija internacionalne globalizacije izraena je upravo kroz neprihvaanje drave nacije kao osnovne polazne cjeline nove globalizacije. Ako je prvobitna globalizacija predstavljala globalizaciju obitelji, nova globalizacija treba predstavljati globalizaciju nacije (sve i svake nacije kao potpuno ravnopravnih u ukupnom svjetskom poretku). Rezultat nove globalizacije treba biti jaanje drave nacije, a ne njezino unitenje. Rezultat prvobitne globalizacije je dananji odnos i skup gospodarskih aktivnosti koji se odvija u dva trokuta procesa prvobitne globalizacije: 1. POJEDINAC OBITELJ DRAVA (P-O-D); 2. POJEDINAC NASELJE DRAVA (P-N-D). NACIJA TREBA BITI DIJAGONALA NOVE GLOBALIZACIJE Ove dvije skupine gospodarskih aktivnosti jedini su preivjeli oblik globalizacije poetka, ali predstavljaju ozbiljan oslonac mogue strategije protiv internacionalne globalizacije, koja danas predstavlja najveu gospodarsko socijalnu deformaciju. U globalizaciji poetka nacija predstavlja dijagonalu odnosa i meuodnosa obitelji, naroda i drave meusobno i s drugim obiteljima, drugim narodima, drugim dravama. NACIJA JE DIJAGONALA GLOBALIZACIJE POETKA I NOVE GLOBALIZACIJE. Zbog toga je poteban povratak jednadbi globalizacije poetka za poetak nove globalizacije. Iz navedenog proizlazi JEDNADBA GLOBALIZACIJE POETKA (GP):

P x O x D + P x N x D = GP = GO (PRILOG 14 SHEMA GLOBALIZACIJE OBITELJI) (PRILOG 15 SHEMA NACIJA KAO DIJAGONALA ODNOSA) GLOBALNI ELEMENTI DRAVE NACIJE Globalni elementi drave nacije kao meusobna akcija gospodarstva obitelji i gospodarstva nacije, ine odnos izmeu globalizacije poetka i nove globalizacije. Ti globalni elementi drave nacije su: potencijali, rad, misao, tehnologija, znanje. To su ujedno globalizacijske konkurentne prednosti svake drave i svake nacije u ukupnim odnosima globalizacije koji su stalno promjenjivi. Proces globalne konkurencije drava nacija morat e sve ee odgovarati na pitanja kako znati vie?. Konkurencija nove globalizacije e biti znanstvena, a ne osvajako teritorijalna. Slobodno moemo rei da je konkurencija nove globalizacije konkurencija znanja nacije. U tom smislu formula Hrvatske kao drave nacije za globalizacijsku konkurenciju moe biti saeta u reenici: Mi smo mali, ali znamo! . Hrvatska moe biti prva globalna industrija znanja i na taj nain utjecati na promjenu tijeka dosadanjih globalizacijskih procesa, te njihovo usmjeravanje na procese nove globalizacije. (PRILOG 16 SHEMA GLOBALNI ELEMENTI DRAVE NACIJE) shema: deset antiglobalizacijskih razloga UINAK GLOBALIZACIJSKIH NA TO UTJEE U PRIMJER U PROCESA DRAVI - NACIJI HRVATSKOJ (ANTIGLOBALIZACIJ SKI RAZLOG) strukturalno unitavanje ukidanje porodiljnih obitelji kao osnovne obitelj, pojedinac naknada, te drugih drutvene, posebice zdravstvenih i socijalnih gospodarske jedinice pogodnosti za obitelji, pod pritiskom MMF-a i Svjetske banke ekonomski razvoj, projekt HITRA, prodaja i tehnoloki razvoj, unitavanje Luke Rijeka, unitavanje nacionalnih inovacije u proizvodnji, Hrvatskih eljeznica, gospodarskih i gaenje nacionalne Hrvatske elektroprivrede, znanstvenih potencijala proizvodnje i proizvodno INA-e, smanjenje razvojnog ptoicaja za znanstvena gospodarstva, istraivanja iz Dravnog

unitavanje nacionalnog proizvodno razvojnog gospodarstva

monetarno financijska ovisnost zemlje o meunarodnim institucijama ili velikim i monim zemljama (financijsko monetarna desuverenizacija drave)

Iseljavanje i proces odljeva mozgova

onemoguavanje razvoja prorauna, privatizacija ekonomije znanja znanstveno istraivakih institucija stvaranje nekonkurentne rasprodaja kapitalnih trine pozicije za dravnih poduzea i nacionalno gospodarstvo infrastrukture, Hrvatski u globaliziranom telekom, koncesije na okruju, kojim hrvatskim cestama, dominiraju interesi koncesije na hrvatskim kapitala multinacionalnih lukama, meunarodni korporacija eljezniki promet kroz Hrvatsku kreditno zaduivanje Hrvatske kod Svjetske banke i MMF-a, to se status Hrvatske narodne uvjetuje politikim, banke, nacionalna ekonomskim i strategija razvitka u drutvenim promjenama smislu posebnih u Hrvatskoj koje za ekonomskih nacionalnih Hrvatsku projektno interesa; hrvatskim razrauju MMF i kapitalom raspolau Svjetska banka, strane financijske kue rasprodaja domaih banaka po nalogu MMFa i Svjetske banke, ime se, zapravo, sav nacionalni kapital stavlja u ruke stranih vlasnika, gubitak nacionalne financijske infrastrukture visoko obrazovani mladi ljudi putem raznih head hunting agencija odlaze znanstveno tehnoloka na rad i poslijediplomsko nekonkurentnost kolovanje u inozemstvo, nacionalne ekonomije u nakon ega se rijetko globalnom okruju vraaju u Hrvatsku, strane stipendije se ak ponekad i ciljano dodjeljuju kako bi se u pojedinim multinacionalnim kompanijama dobili

prisilne gospodarske i politiko dravne integracije prema projektima najmonijih zemalja globalnog poretka (Novog svjetskog poretka)

stvaranje nadsuverenih, naddravnih i nadnarodnih meunarodnih institucija

koncentracija globalne gospodarske i politike moi u krugu malog broja zemalja, a s najveim utjecajem u globalnom poretku

uvjetovanjem meunarodne ekonomske pozicije zemlje njezinim reginalnim integracijama, koje se projektiraju u centrima moi globalizacije, ograniava se razvitak, tehnoloki napredak i globalna konkurentnost drave nacije iroke ovlasti meunarodnih financijsko monetarnih institucija ulaze izravno u nadlenost dravnih tijela u zemlji, te u pojedinim sluajevima mogu djelovati i bez njihove suglasnosti na temelju potpisanih meunarodnih ugovora kapital multinacionalnih kompanija najjaih zemalja globalnog poretka ulazi u pojedino nacionalno gospodarstvo, da bi kasnije vlasnikim i financijskim, te kreditnim utjecajem odreivao intenzitet razvoja nacionalne ekomije, a sama drava nacija nema nikakav utjecaj na gospodarstvo u smislu svojih nacionalnih interesa, njome zapravo upravljaju multinacionalne

potrebni kadrovi, ime se oslabljuje nacionalno gospodarstvo Hrvatske Pakt o stabilnosti, Jugoistok Europe, inicijativa Zapadnog Balkana, odnos prema Hrvatskoj u svim meunarodnim odnosima globalnih institucija, kao prema dijelu Jugoistoka Europe

institucije Europske unije, Vijea Europe, Meunarodni monetarni fond, Svjetska banka, radna tijela Pakta o stabilnosti

ekonomski interesi podijeljeni su tono izmeu najmonijih zemalja globalnog poretka: kompanija i kapitala iz Sjedinjenih Drava, Velike Britanije, Francuske, Njemake (SAD Europska unija)

kompanije, kao najvee ekonomije globalizacije manipulacije gospodarskom stabilnou pojedinih manipulacije globalnim i zemalja u kojima nacionalnim krizama najmonije zemlje globalnog poretka imaju svoje interese; projektirano prezaduivanje, odobravanje sudjelovanja nacionalnih novarskih i financijskih kua na svjetskom tritu vrijednosim papirima i pekulacijama pod pokroviteljstvom Federalnih rezervi (SAD); manipulacije globalnim tehnolokim okovima MMF i Svjetska banka odreuju stupanj manipualcija stupnjem ekonomskog rasta i razvoja pojedinih tehnolokog razvoja zemalja pojeidnih zemalja, tono projektiraju koje potencijale pojedina nacionalna gospodarstva ne smiju koristiti i razvijati, kako ne bi postala pre stabilna i neovisnija o MMF-u i Svjetskoj banci

kriza bankarskog sustava u Hrvatskoj 1998., zloupotrebe u privatizaciji koja je bila uvjet za prvi stand by aranman MMF-a Hrvatskoj, kriza u Rijekoj banci, kriza proizvodnog sektora u Hrvatskoj, izvozni deficit, dok se istovremeno uvoze proivodi konkurentni hrvatskoj proizvodnji be ikakvih kriterija; manipulacije inflacijom

projektirano gaenje poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj, naputanje proizvodnih potencijala u selima, tehnoloko zaostajanje poljoprivredne i prehrambeno preraivake industrije, nizak stupanj tehnolokog razvoja domaeg energetskog sektora, izraen uvozni energetski imbenik

U dananjim potpuno izmijenjenim geoekonomskim odnosima mijenja se i oblik globalnog kapitala. Umjesto materijalnog kapitala (novca i imovine) svjetsko bogatstvo sve vie odreuje virtualni kapital u obliku ideje i znanja (iji su nositelji ljudi). Manipulacije ljudskim kapitalom (znanjem i idejama) izravni su uzrok nacionalnih i globalnih tehnolokih okova. Akumulacija ljudskog kapitala uvjetuje mo u Novom svjetskom poretku.

GOSPODARSKO RAZVOJNO-EKONOMSKO-SOCIJALNA STRATEGIJA HRVATSKE (GRESS) Gospodarsko razvojno ekonomsko socijalna strategija Hrvatske (GRESS) treba se razviti kao potreba primjene novog pristupa cjelovitog promiljanja budunosti Hrvatske, ciljevi tog pristupa su: odgovor na globalizacijske procese nacionalnog gospodarstva, razvijanje oblika stratekog upravljanja, preobraaj sadanjeg industrijskog u ekoloko i informacijsko gospodarstvo, afirmacija i primjena tzv. high technology (visoke tehnologije). Teze GRESS strategije temelje se na ve odavno prihvaenim miljenjima da je temelj vitalnosti i razvoja svake nacionalne zajednice njeno gospodarstvo (ekonomija), a za gospodarsku mo i razvitak upravo je preudna kvaliteta ljudskih potencijala. Osnovna postavka GRESS strategije jest da ljudski faktor treba promatrati kroz kategoriju rada, kao ljudske biti kroz koju on ostvaruje svoje potrebe za stvaralatvom, socijalizacijom i sigurnou. Gledajui to sa ireg aspekta ove dimenzije, moemo ih uzeti kao pristup promatranju ljudskih potencijala, kategorija najsposobnijih, kategoriju prosjenih i kategoriju najslabijih lanova ljudske zajednice. Pod dimenzijom rasta smatra se prelazak gospodarskog sustava iz jednog stanja u drugo, vie stanje. Definicija rasta, naravno, slui nam i za odreivanje pojma razvoj koji je ve odavna postao konstanta svake dravne politike, osobito danas kada je i pitanje razvoja postalo kompleksno, pa se govori o odrivom razvoju. U irem smislu rijei to je pitanje odgoene potronje s jedne strane tj. stimuliranje potronje s druge strane. Drugim rijeima stvaralatvo jest stvar pozitivne drutvene selekcije i stoga zajednica mora uloiti sve mogue napore i sredstva da identificira, promovira i podupire talente (OSMILJAVANJE HRVATSKOG TALENT PROGRAMA), jer su oni nositelji opeg razvitka. Temeljno pitanje ekonomske dimenzije jest poveanje uinkovitosti gospodarskog sustava u svrhu olakanja osiguranja opstanka kao nastojanja da se smanjuje nered u sustavu, to moemo shvatiti kao uinkovitost u koritenju resursa gospodarskog sustava. Promatrajui to s gledita osnovne postavke ovih teza ekonomski cilj jest osiguranje u srednjem roku i optimalnog iskoritavanja radno aktivnog stanovnitva. imbenik sigurnosti osigurava se kroz kontinuitet funkcioniranja gospodarskog sustava. Naime, svaki zastoj u funkcioniranju gospodarskog sustava ugroava postizanje ideala tj. opstanka. Sigurnost moemo shvatiti kao tenju irenju manevarskog ivotnog, tj. radnog prostora pojedinca. Vjerujem da ne treba posebno dokazivati ove tvrdnje, kao i to da je nuan jedan cjeloviti pristup koji bi bio drutveno prihvatljiv, znanstveno utemeljen, struno provodljiv i ekonomski isplativ. Za njegovu daljnju razradu i provoenje, neophodno je prihvatiti polazne pretpostavke, ciljeve, temeljnu strukturu i prije svega, usvojiti zajedniku metodu (metode) rada. U ovom sluaju bila bi najbolja metoda projektnog voenja. Ona se sastoji

u prihvaanju da svaki poslovni pothvat prolazi kroz pet radnih faza, i to: inicijalnu; konceptualnu; plansku; organizacijsku i provedbenu. HRVATSKA I EUROPSKA UNIJA-TKO SE KRIJE IZA DVANAEST ZVJEZDICA EU-a (Projektanti europskog poretka) (II.) Pozdrav pobjednicima! Zapovijed izdana amerikim marincima prilikom posjeta ministra Gojka uka i visokih vojnih zapovjednika Hrvatske vojske Sjedinjenim Amerikim Dravama, nakon vojno-redarstvene akcije Oluja, 1995. godine Nedvojbeno je kako je trenutno politiki, ekonomski, geostrateki, teritorijalni koncept Europske unije, zapravo usmjeren gaenju nacionalnih drava i unitavanju europskih nacija. Umjesto stare ideje Europe slobodnih nacionalnih domovina, danas imamo nadnacionalnu, internacionalnu birokratsku strukturu, koja ne slui ak niti sama sebi ve financijskim i stratekim polsovnim interesima monih multinacionalnih korporacija, lobija, trustova i vie ili manje tajnih organizacija koje se kriju iza suvremenog europskog poretka, kojeg poznajemo kao Europsku uniju. Europa je usmjerena bogatim i zanimljivim regijama, na ije su resurse bacili oko financijsko-poslovni monici velikih korporacija i konzorcija, njima nisu zanimljive drave. Zbog toga projekt Europe regija nije bezopasan za dravu poput Hrvatske. Taj je projekt i osmiljen kako bi se regionalnim povezivanjem, bez obzira na granice nacionalnih drava, drave nacije u Europi dezintegrirale i politiki, ekonomski i financijski marginalizirale, dok u prvi plan dolazi regionalna razmjena i regionalne integracije pojedinih europskih regija. Taj je projekt na djelu i u Hrvatskoj, jer je Istarska upanija, zahvaljujui politici IDS-a i Ivana Jakoviia, ve godinama lanica tzv. udruge europskih regija. Konferencija u Copenhagenu, koju je 1978. godine organizirao Danski institut, zacrtala je tone korake marginalizacije i unitavanja nacionalnih drava na tlu Europe, te je stvoren novi projekt regionalizacije Europe. Deklaracija koja je tom prilikom donesena i nosi naslov Politika organizacija Europe kroz regije je uvjet harmoninog i mirnog razvoja njezinih ljudi. Takvu prirodu projekta Europa regija dokazuju i rijei nekadanjeg efa Danskog instituta, koji je u jednom razgovoru 1988. godine izjavio o projektu Europa 1992.: Pratimo paljivo situaciju i uzbueni smo. Ovo je naa prilika izgraditi neagresivnu Europu, koja nikome ne e biti prijetnja. Nacionalne drave bile su katastrofa za Europu. Dale su nam dva sjetska rata i mnogo unitavanja. Znai jasna orijentacija projektanata suvremene Europske unije protiv nacionalnih drava ne moe za Hrvatsku u sadanjem trenutku, kao i u procesu pridruivanja Europskoj uniji donijeti nita dobro. Prepoznavanje i priznavanje regionalne autonomije biti e bitan imbenik budunosti nae zemlje, ukoliko nastavimo s

ovakvim divljim procesom pristupanja Uniji. Zapravo ve je krajem 1980.-ih godina zapoelo po raznim europskih institutima crtanje i precrtavanje karata koje su zadavale nove geopolitike i geostrateke parametre europske politike i teritorijalne organizacije. Hrvatska ni tada, kao ni sada europskoj birokraciji i monicima koji se kriju iza dvanaest europskih zvjezdica nije predstavljala nita. U cilju razbijanja nacionalnih drava eurobirokrati i podupiru autonomiju i prava manjina u dravama, kao i regionalni separatizam, kako bi lake kontrolirali i provodili proces dezintegracije nacionalnih drava. NADNACIONALNE INSTITUCIJE EURO BIROKRACIJE Europski parlament ima prividnu zadau stvaranja uvjeta za sudjelovanje graana Europe u europskim institucijama i vlasti, kao i funkciju demokratskog nadzora od strane graana europskih zemalja. U praksi, naravno, to ne izgleda tako. Europski parlament odluuje o proraunu EU, nakon to je isti predloen od strane Europske komisije, danas je za nadzor prorauna EU zaduen iskljuivo Europski parlament, te su ovlasti oduzete i te ovlasti nemaju parlamenti nacionalnih drava lanica EU. Stoga niti ne postoji model po kojem drave lanice mogu utjecati na troenje europskih proraunskih sredstava. Kako bi cijeli projekt Europske unije bio dobro pokriven osmiljena je cijela mrea institucija i nadnacionalnih financijskih institucija koje stoje iza tzv. Ujedinjene Europe, te zapravo predstavljaju centre moi u kojima se odluuje o pojedinim mjerama i propisima koje svojim lanicama namee EU. Drugim rijeima, ta mrea europskih institucija i nadnacionalnih financijskih grupa upravlja Europskom unijom. Radi se o pravom izgraenom, transnacionalnom financijskom carstvu, koje se krije iza europskog poretka i institucija osmiljenih projektom Europa 1992. Popis tih grupa, institucija, poduzea i pojedinaca je podugaak: Bilderberg grupa Trilateralna komisija BIS Okrugli stol CTTE, Europska monetarna unija Mediobanca FIAT SpA Pirelli & C. Fonditalia Liberian Trade Development Bank FBM-Hudson Italiana Montedison

Intersomer-Mercantile Internazionale Banco di Roma Credito Italiano Assicurazioni Generali Olivetti Banca Commerciale Italiana Banque Louis-Dreyfus The Geneva Assotiation Cie du Midi Nationale Nederlenden ROBECO ABN HEINEKEN AKZO NV Swiss Re AmRo Bank ROBECO SHV Philips Royall Dutch Shell Unilever SASEA Societe General de Banque Credit Lyonnalis ECU Clearing Assotiation Central European International Bank (Budimpeta) Deutsche Bank VEW Daimler Benz Hapag-Lloyd Bosch Bertelsmann Siemens Metallges. Phillip Holzmann AG Mannesmann Lazard Partners Lazard Freres Paris Pearson Trust The Economist

Washington Post Group Kennedy Trust Financial Times Lazard Feres N.Y. Lazard Bros. London Allianz AG Riunione Adriatica Sicurta Munchner Reinsurence Thyssen AG Cornhill Insur. UK S.G. Warburg COFIDE Kissinger Asoc. Bank Leu SODITIC S.A. PARIBAS SASEA Nestle Rowe&Pitman Barclays Bank Sun Alliance Rio Tinto Zinc Cadbury Schweppes LonRho General Electric Corp. Cazenove & Co. The Swire Group British Petroleum Commercial Union Assurance Royal Insurance Shearson, Lehman, Hutton-Amex Cerus S.A. Trade Development Bank-Geneve Kissinger Associates COFIDE Credit Suisse Alusuisse Andre Nestle ASEA-Brown Boveri

CIBAGEIGY CSFB Zurich Insurance Hoffmann Laroche Minerva Group Ital. Swiss Re Winterthur Insurance Lombard Odler Bayerische RE Bruxelles Lambert Group Pargesa Holding Geneva Power Corporation Canada Henry Ansbacher p.l.c. UK Drexel, Burnham, Lambert, New York Societe Financiere de Paribas (Suisse) B.V. Banque Internationale a Luxembourg.

Ovo je hijerarhija financijske i stvarne politike moi iza suvremenog europskog poretka kojeg danas poznajemo kao Europska unija. Razumijevanje te strukture financijsko-ekonomske moi, vano je kako bismo bolje razumjeli pod ijim je utjecajem hrvatska financijsko-politika elita, te po kojem obrascu se strukturiraju mree i lobiji moi u Hrvatskoj. OKRUGLI STOL EUROPSKIH INDUSTRIJALACA Okrugli stol europskih industrijalaca je privatna grupa financijskih monika koji su osmislili i bili glavnim lobistima za ostvarivanje projekta Europa 1992.. Elita liberalnih multinacionalnih korporacija u Europi okupila se u ovoj grupi 1983. godine, na nagovor Henrya Kissingera, kao svojevrsna oporba unutar europske industrije amerikoj politici Strateke obrambene inicijative.. prvi elnik orkuglog stola bio je veanin Pehr Gyllenhammar, lan Upravnog odbora Kissinger Associates Inc. Gyllenhammar je utemeljio okrugli stol europskih industrijalaca zajedno sa Etiennom Viscountom Davignonom, bivim europskim povjerenikom za industriju. Grupa je satsavljena od pomno odabranih elnika europskih multinacionalnih korporacija ija je glavna kvaliteta (kao to je jednom rekao jedan lan Europske komisije) da mogu podii telefonsku slualicu i odmah doi do svojeg premijera. U vrijeme kada je Jacques Delors obnaao dunost predsjednika Europske komisije okrugli stol je svoje aktivnosti usko koordinirao s njim. Danas moemo samo predpostaviti kako u jednom od njihovih dananjih

ogranaka sjede neki od hrvatskih tajkuna i financijskih monika, koji nisu nita drugo do li eksponent kapitala europskih monika u Hrvatskoj. Ljudi koji su u prolom stoljeu bili na elu i unutar Okruglog stola europskih industrijalaca: Wisse Dekker, predsjedavajui, Nizozemska, Philips; Umberto Agnelli, potpredsjednik, Italija, FIAT; Karl Heinz Kaske, potpredsjednik, Njemaka, Siemens; Thorvild Aakvaag, Norveka, Norsk Hydro, Bilderberg; Giovanni Agnelli, Italija, FIAT, Trilaterala, Bilderberg; Jean-Louis Beffa, Francuska, Saint Gobain; Yves Boel, Belgija, SOFINA; Sir John Clarc, Velika Britanija, Plessey; Etienne Viscount Davignon, Belgija, Societe Generale de Belgique, Sibeka, Trilaterala, Bilderberg; Carlo de Benedetti, Italija, Olivetti, Cerus, Francuska, COFIDE; Raul Gardini, Italija, Ferruzzi-Montedison; Alan Gomez, Francuska, Thomson; Klaus Geotte, Njemaka, MAN AG, u upravi Hypo banke; Pehr Gyllenhammar, vedska, Volvo, Kissinger Associates, Aspen Institute; Patrick Hayes, Irska, Waterford Glass group; Kari Kairamo, Finska, Nokia, Volvo; C.J. van der Klugt, Nizozemska, Philips; Olivier Lecerf, Francuska, Lafarge Coppee; Louis Magnana, panjolska, CEPSA; Floris Maljers, Nizozemska, Unilever; Maersk McKinney Moller, Danska, A.P. Moller; Helmut Maucher, vicarska, Nestle; Hans Merkle, Njemaka, Bosch; Jerome Monod, Francuska, Lyonnais des Eaux; Curt Nicolin, vedska, ASEA, Brown Boveri; Antony Pilkington, Velika Britanija, Pilkington Bros.; Edzard Reuter, Njemaka, Daimler Benz; Stefan Schmidheiny, vicarska, Anova; Patrick Sheehy, Velika Britanija, BAT Industries, Bilderberg, Action Committee for Europe; Luis Solana, panjolska, Telefonica, Trilaterala; Jacques Solvay, Belgija, Solvay & Cie.; Dieter Spethmann, Njemaka, Thyssen; Pierre du Tillesse, Belgija, Petrofina;

 Poul J. Svanholm, Danska, Carlsberg, Den Danske Bank, Trilaterala; Josef Taus, COUNTRY, Constantia; Jacopo Vittorelli, Italija, Pirelli. BILDERBERG GRUPA Iznimno tajanstvena i tajna Bilderberg grupa izradila je temeljni dokument Europske ekonomske zajednice tzv. Rimski ugovor iz 1957. Grupa je svoj naziv preuzela po mjestu u kojem se prvi puta sastala u svibnju 1954., u hotelu Bilderberg u Oosterbeeku u Nizozemskoj. Nizozemski princ Bernhard osobno je predsjedavao sastankom i kasnijim konferencijama grupe. Grupa je utemeljena od strane anglo-amerikih financijskih i diplomatskih elita kako bi provodila njihovu multinacionalnu politiku. David Rockefeller iz Banke Chase Manhattan, George Ball, Paul Nitze i Sir Harry Pilkington iz Velike Britanije bili su na prvom sastanku. Glavni ideolog i ovjek koji je osmislio cijelu priu u Bilderberg grupi bio je sve do svoje smrti 1960. godine, dr. Joseph H. Retinger, nekadanji ef britanske obavjetajne slube za specijalne operacije, ija je osnovna politika bila Ujedinjena Europa vrsto povezana sa Amerikom. Grupa radi u najveoj tajnosti i diskreciji, i jedan je od najvanijih koordinacijskih centara meunarodnih financijskih elita. Ljudi koji su u prolom stoljeu bili na elu i unutar Bilderberg grupe: Thorvild Aakvaag, Norveka, Norsk Hydro; Giovanni Agnelli, Italija, FIAT, Trilaterala; Tage Andersen, Danska, Den Danske Bank; George W. Ball, Sjedinjene Drave, Shearson, Lehman Bros., Dravno tajnitvo SAD-a; Martin Bangemann, Njemaka, nekadanji ministar gospodarstva; Sir John Baring, Velika Britanija, Baring Brothers & Co.; Robert L. Bartley, SAD, Wall Street Journal, Trilaterala; Jack F. Bennett, SAD, Exxon Corporation; Lord Boardman, Velika Britanija, National Westminster Bank; Nicholas F. Brady, SAD, Dillon, bivi ministar financija; Richard R. Burt, SAD, bivi veleposlanik u Njemakoj; Costa Carras, Velika Britanija, J.C. Carras & Sons; Jaime Caravajal Urquijo, panjolska, Banco Hispanico Industrial, Action Committee for Europe; Sen. John H. Chafee, SAD, senator; Alain Chevalier, Francuska, Moet Hennessey; Kenneth W. Dam, SAD, IBM Corporation; David dautresme, Francuska, Lazard Freres & Cie;

 Etienne Viscount Davignon, Belgija, Societe Generale de Belgique, orkugli stol; Willem F. Duisenberg, Nizozemska, predsjednik, Banka za meunarodna poravnanja, predsjednik, Nizozemska nacionalna banka; Lord Greenhill of Harrow, Velika Britanija, S.G. Warburg, BP, Trilaterala, Kissinger Associates; Sten Gustafsson, vedska, Saab-Scania; Denis W. Healey, Velika Britanija, lan Parlamenta; H.J. Heinz II, SAD, H.J. Heinz Company; Lord Home of the Hirsel, Velika Britanija, lan Doma lordova; Robert D. Homarts, SAD, Goldman Sachs, bivi dunosnik Dravnog tajnitva; Robert A. Jeker, vicarska, Credit Suisse; Simon Jenkins, Velika Britanija, urednik, The Economist; Paul Jolles, vicarska, Nestle, Okrugli stol; David Kearns, SAD, Xerox Corporation; Henry A. Kissinger, SAD, Cargill, Kissinger Associates, Trilaterala; Andrew Knight, Velika Britanija, Daily Telegraph, Anglo-sovjetski okrugli stol; Max Kohnstamm, Belgija, Action Committee for Europe, Trilaterala; Alexandre Lamfalussy, vicarska, Banka za meunarodna poravnanja, Delorsova komisija; Princ Hans-Adam von Liechtenstein, Banka Liechtensteina; Franz J. Lutolf, vicarska, Swiss Bank Corporation; Antonio Maccanico, Italija, Mediobanca; Sen. Charles M. Mathias, SAD, senator; Thierry de Montbrial, Francuska, Institut za meunarodne odnose, Trilaterala; Mario Monti, Italija, Centar za monetarnu ekonomiju, Sveuilite Bocconi, Trilaterala; Kraljica Beatrix, Nizozemska; Nizozemski princ Claus; Tommaso Padoa-Schioppa, Italija, Banka Italije; Sir Michael Palliser, Velika Britanija, Samuel Montagu & Co. (Midland Bank), Trilaterala; Robert P. Reid, Velika Britanija, Shell UK; Michel Rocard, Francuska, bivi premijer; Lord Roll of Ipsden, Velika Britanija, S.G. Warburg, Kissinger Associates, Trilaterala; Mariano Rubio, panjolska, Banka panjolske; Helmut Schmidt, Njemaka, Committee for European Curency Union;

 Patrick Sheehy, Velika Britanija, BAT Industries; Theo Sommer, Njemaka, izdava, Die Zeit, Trilaterala; Paul A. Volcker, SAD, bivi predjsednik Upravnog odbora Federalnih rezerva; Franz Vranitzky, Austrija, bivi kancelar; Charles, princ od Walesa, Velika Britanija; Niels Werring, Norveka, Wilh. Wilhelmsen Ltd.; John C. Whitehead, SAD, Dravno tajnitvo, Goldman, Sachs; Frank G. Wisner, SAD, Dravno tajnitvo, poslovi s Afrikom; Otto Wolff von Amerongen, Njemaka, Deutsche Bank, Otto Wolff A.G., Trilaterala; Lord Young of Graffham, Velika Britanija, bivi ministar trgovine i industrije; Georg Zimmer-Lehmann, Austrija, Creditanstalt Bankverein. BANKA ZA MEUNARODNA PORAVNANJA Ova banka drma europskim poretkom i eurobirokracijom jo od vremena Jacquesa Delorsa. Tada je, naime, ak 12 od 17 lanova njegove Europske komisije, bilo iz nacionalnih banaka lanica Banke za meunarodna poravnanja: Velika Britanija, Njemaka, Francuska, Italija, Nizozemska, Belgija, Grka, Irska, Danska, panjolska, Portugal, Luxembourg. Upravo ta banka i monici iza kojih ona stoji upravljaju mnogim europskim transakcijama, velikim financijskim poslovima, te je upravo ta skupina ljudi projektirana dananji jedinstveni europski monetarno-financijski prostor i jedinstvenu europsku valutu. Ljudi koji su u prolom stoljeu bili na elu i unutar struktura Banke za meunarodna poravnanja: W.F. Duinsenberg, predsjednik Upravnog odbora Banke za meunarodna poravnanja i guverner Nizozemske nacionalne banke; Lord Richardson of Duntisborne, potpredsjednik Upravnog odbora, bivi guverner Bank of England; Paolo Baffi, Banka Italije; Carlo Ciampi, Banka Italije; Bernard Clappier, Banka Francuske; Bengt Dennis, vedska nacionalna banka; Jean Godeaux, Nacionalna banka Belgije; Jacques de Larosiere, Banka Francuske; Robin Leigh-Pemberton, Bank of England; Markus Lusser, vicarska nacionalna banka; Karl Otto Pohl, West German Bundesbank;

Johann Schollhorn, West German Bundesbank; Baron de Strycker, Nacionalna banka Belgije; Lamberto Dini, Banka Italije; Rainer Masera, Banka Italije; Leonhard Gleske, West German Bundesbank; Georges Janson, Nacionalna banka Belgije; A.D. Loehnis, Bank of England; L.D.D. Price, Bank of England; Jacques Waitzenegger, Banka Francuske; Francis Cappanera, Banka Francuske.

ODBOR ZA EUROPSKU MONETARNU UNIJU Ovaj je odbor osnovan 12.11.1986. na sastanku u Heidelbergu, jo je poznat pod nazivom Schmidt-Giscardov odbor, a utemeljen je u bliskoj suradnji sa Europskom komisijom Jacqesa Delorsa. Glavna zadaa ovog odbora bila je provedba druge faze europske monetarne unije, odnosno utemljenjei poetak rada Europske sredinje banke i stvaranje jedinstvene europske valute. Bili su glavni lobisti prema efovima drava kako bi dobili privolu za ideju nadnacionalne sredinje, europske banke. Ljudi koji su u prolom stoljeu bili na elu i unutar struktura Odbora za europsku monetarnu uniju: Valery Giscard d Estaing, Francuska, supredsjedatelj Odbora; Helmut Schmidt, Njemaka, supredsjedatelj; Lord Callaghan, Velika Britanija, bivi premijer; David Howell, Velika Britanija, bivi ministar energetike; Mario Schimberni, Italija, Montedison, Trilaterala; Rinaldo Ossola, Italija, Credito Varesino; Miguel Boyer Salvador, panjolska, Banco Espagnol de Commerce Exterior; J.A. Sanchez Asiain, panjolska, Banco de Bilbao; Wilfried Guth, Njemaka, Deutsche bank, Allianz, Daimler Benz, Siemens, Solvay & Co.; Manfred Lahnstein, Njemaka, bivi ministar financija, predsjednik Bertelsmann grupe; Renaud de la Geniere, Francuska, bivi guverner Banke Francuske, Compagnie Financiere de Suez; Pierre Beregovoy, Francuska, bivi ministar financija; Jelle Zjilstra, Nizozemska, BIS, Dutch National Bank;

 Etienne Viscount Davignon, bivi lan Europske komisije za industriju, Trilaterala, Okrugli stol, Bilderberg; Niels Thygesen, Danska, Sveuilite u Kopenhagenu, A.P. Moller & Co., Trilaterala, Delorsova komisija; Jose Silva Lopes, Portugal, bivi ministar financija; Xenophon Zolotos, Grka, bivi guverner Banke Grke; Anthony O Reilly, Irska, H.J. Heinz Co., Trilaterala; Gaston Thorn, Luxemburg, bivi predsjednik Europske komisije, Trilaterala. Krajem 1987. godine, ovaj je odbor izrodio jednu novu grupu kako bi lobirala za jedinstvenu europsku valutu. To je Industrijska asocijacija za europsku monetarnu uniju. Veina lanova ove grupe preklapa se sa ve nabrojenim grupama i lanovima. Predsjednik je bio C.J. van der Klugt iz Philipsa, potpredsjednik Gianni Agnelli iz Fiata, rizniar Francis-Xavier Ortoli. AKCIJSKI ODBOR ZA EUROPU Ovaj je odbor prvotno bio poznat kao Jean Monnet Odbor, njegov je generalni tajnik od 1956.-1975. bio rodom Nizozemac, Max Kohnstamm, uivao je veliko povjerenje europskih oligarhijskih elita, i bio osobni tajnik Kraljice Wilhelmine od 1945.-1948. Birokratska struktuta ovog Odbora je malena. Ali na svojim satsancima taj odbor okuplja visoke predtavnike vlasti iz raznih drava. Sastanci se obino odravaju u drugoj polovici sijenja u Parisu. Na tim sastancima obino su se, tijekom 1980.-ih godina, okupljali: Egon Bahr, SPD-ov lan parlamenta u Njemakoj; Enrique Baron Crespo, bivi predsjednik Europskog pokreta, bivi panjolski ministar transporta; Marcel Boiteux, EDF, Trilaterala; Karl Carstens, bivi federalni predsjednik, Njemaka; Jaime Carvajal Urquijo, Banco Hispano Industrial, Trilaterala; Carmelo Cedrone, predstavlja Giorgia Benvenuta, UIL, Italija; Jacques Chaban-Delmas, bivi predsjednik Francuske nacionalne skuptine; Emilio Colobmo, Italija, bivi premijer; Vitor Constancio, bivi glavni tajnik socijalistike stranke, Portugal; Francois Dalle, L Oreal; Etienne Davignon, Cociete General de Belgique;

 Paul Henri Spaak Foundation, Trilaterala, Kissinger Associates, Europska kulturna fundacija; Georges Debunne, Europe Trade Union Confederation; Jacques Delors; Willy Dondelinger, bivi predsjednik vanjskopolitikog odbora parlamenta Luxembourga; Lazaros D. Efraimoglou, Union of Chambers of Commerce and Industry, Grka; Laurent Fabius, bivi premijer, Francuska; Maurice Faure, bivi ministar u francuskoj vladi; Carlos Ferret Salat, Banco de Europa, Trilaterala; Colette Flesch, predsjed. Liberalne stranke, Luxemourg; Garrett Fitzgerald, bivi premijer, Irska, Trilaterala; Brendan Halligan, bivi glavni tajnik Irske laburistike stranke; Edward Heath, bivi lan Parlamenta, Velika Britanija; Alfred Herrhausen, Deutsche Bank; Michael Heseltine, lan parlamenta, Velika Britanija, bivi ministar obrane; Jozef Houthuys, Belgija, Algemeen Christelijk Vakverbond; David Howell, lan parlamenta, Velika Britanija, Dobor za europsku monetarnu uniju; Max Kohnstamm; Oskar Lafontaine, bivi premijer, Njemaka; Giorgio La Malfa, lan parlamenta, Italija; Francisco Lucas Pires, lan Europskog parlamenta, Portugal, Trilaterala; Franco Maria Malfatti, lan parlamenta, Italija; Albert Mercier; Peter Mitzscherling, SPD-ov lan parlamenta, Njemaka; Henri Nallet, bivi francuski ministar poljoprivrede; Giorgio Napolitano, lan parlamenta, Italija; Francois-Xavier Ortoli, TOTAL, bivi ministar u francuskoj vladi; David Owen, lan parlamenta, Velika Britanija, Trilaterala; Ioannis Pesmazoglou, lan parlamenta, Grka; Alain Poher, predsjednik Senata, Francuska; Jordi Pujol, predsjednik Generalitat de Catalunya, panjolska; Joan Reventos Carner, predsjednik vanjskopolitikog odbora Senata, panjolska; Ernani Rodrigues Lopes, ekonomski konzultant, Banco de Portugal; Desmond Ryan, lan upravnog odbora irskih industrijalaca; Poul Schade-Poulson, Dansk Arbejdsgiverforening, Danska; Patrick Sheehy, BAT Industries, PLC;

 Gaston Thorn, bivi predsjednik Europske komisije; Leo Tindemans, bivi ministar vanjskih poslova, vanjske trgovine i razvoja, Belgija; Jose Manuel Torres Couto, Uniao Geral de Trabalhadhores, Portugal; Andre Vanden Broucke, Algemeen Belgisch Vekverbond; Cees van Lede, Verbond van Nederlandse Ondernemingen, VNO; Hans von Mierlo, bivi lan parlamenta, Nizozemska; Maarten van Traa, predstavlja Wim Koka, predsjednika Nizozemske laburistike stranke; J.J.C. Voorhoeve, bivi lan parlamenta, Nizozemska; Torsten Wolfgramm, bivi lan parlamenta, Njemaka, predstavljao je Martina Bangemanna, bivi savezni ministar gospodarstva; Daniel Barroy; Amadeo de Franchis; Manfred Gunther; Heather Honour; Francois Lamoureux; Walter Lion; Lluis Prenafeta; Kevin Walsh; Graham Watson. RAANOVO PREOBLIKOVANJE HRVATSKE ZA EUROPSKI POREDAK Kada vidimo popis poduzea i interesnih financijsko-politikih skupina iza europskog poretka, moemo ozbiljnije analizirati i uvjete koji su Hrvatskoj postavljeni, a koje je prihvatila jo Raanova Vlada neposredno nakon stupanja na dunost, kod potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju. Iza uvjeta sa kojima se sueljavamo i kojima nas eurobirokracija ucjenjuje, zapravo, se kriju konzorciji kapitala, poslovno-financijski karteli europskih monika, europske multinacionalne kroporacije i glavni projektanti cijelog sustava-mone europske financijske kue, banke i osiguravajua drutva. Potpisivanjem Sporazuma uinili smo prvi korak u pridruivanju obitelji ujedinjenih europskoh drava te smo preuzeli obvezu i spremnost ispuniti uvjete na tom putu, napisao je Ivica Raan 2001. godine. Ono to je jo vanije u toj Raanovoj izjavi jest ispunjenje uvjeta koje Hrvatska treba ispuniti, a koji su vie nego oito uvjetovani od strane ovdje imenovane europske financijskopolitike oligarhije. Treba znati da se punopravno lanstvo u Europskoj uniji ne dobiva na dar. Ono je rezultat ispunjenja pravnih, politikih i gospodarskih uvjeta, to za Hrvatsku znai cjelokupan preobraaj drutva i njegovu

sveobuhvatnu reformu. Hrvatska zato ovim Sporazumom zapoinje svoje unutarnje preoblikovanje iji je cilj dosei visoku razinu sukladnosti s najrazvijenijim europskim dravama ... To je dugotrajni proces koji e traiti odricanja i donositi odreene tekoe ... nema drugog puta. SPORAZUM O STABILIZACIJI I PRIDRUIVANJU ODRAZ JE INTERESA EUROPSKIH POSLOVNO-FINANCIJSKIH LOBIJA I GRUPA I sama preambula Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju saima one vrijednosti i odrednice, koje uglavnom odgovaraju financijskoj mrei koja se krije iza EU. Te vrijednosti, odrednice i ciljevi su: uspostava i konsolidacija stabilnoga europskog poretka utemeljenoga na suradnji, kojemu je Europska unija glavno uporite; razvoj civilnoga drutva, izgradnja institucija i reforma javne uprave, poveana trgovina i gospodarska suradnja, te suradnja na podruju pravosua i unutarnjih poslova; vee politike i gospodarske slobode; pravo na povratak svih izbjeglica i raseljenih osoba; slobodno trino gospodarstvo i spremnost Unije da pridonese gospodarskim reformama u Hrvatskoj; slobodna trgovina u skladu s pravima i obvezama koje proizlaze iz Svjetske trgovinske organizacije; razvitak trgovine i ulaganja; usklaivanje zakonodavstva u relevantnim podrujima sa zakonodavstvom Unije; provedba reforme i obnove uz upotrebu svih oblika suradnje, te tehnike, financijske i gospodarske pomoi. Poseban dio Sporazuma je onaj koji se odnosi na propisanu regionalnu suradnju Hrvatske sa ostalim zemljama bive Jugoslavije, to posredno, na ovaj ili onaj nain, ma koliko mi izbjegavali nazvati pravim imenom, predstavlja ponovnu balkansku neojugoslavensku reintegraciju Hrvatske sa zemljama s kojima je prekinula dravno pravne odnose poetkom 1990.-ih godina. Hrvatska se Sporazumom obvezala da e djelatno promicati regionalnu suradnju radi izgradnje mira i stabilnosti, dok e Europska unija takoer svojim programima tehnike pomoi pruati potporu projektima od regionalnoga ili prekograninog znaenja. Osim toga Europska je unija obvezala Hrvatsku, a Raan i Mesi su to potpisali, na formaliziranje takve regionalne suradnje sa

zemljama regije, da iskoristimo frazu koje najee koriste eurokrati kada govore o Hrvatskoj i njezinu okruju. lancima 69. do 74. SSP-a predviena je obveza Republike Hrvatske da u zadanim okvirima uskladi odgovarajue hrvatsko zakonodavstvo s propisima Europske unije. Stoga je teko tvrditi hrvatskoj izvrnoj i zakonodavnoj vlasti kako se ne radi o gubitku suvereniteta i prava na odluivanje o upravljanju vlastitom zemljom. Upitno je je li Vlada bez konzultacije nacije na opem referendumu imala pravo potisati takav meunarodni ugovor kojim izrijekom oduzima neka suverena prava hrvatskim graanima, te mimo zakonom odreene procedure i narodnog legitimiteta, preputa dio suvereniteta Hrvatske nekoj nadnacionalnoj, meunarodnoj instituciji, savezu ili organizaciji. S obzirom na opsenost itavog projekta zacrtanog SSP-om, odreena su prioritetna podruja koja imaju izravan doticaj s ostvarivanjem etiriju sloboda i uspostavljanjem unutarnjeg trita, te e stoga usklaivanje zapoeti s ovih podruja: trino natjecanje i dravne potpore, intelektualno, industrijsko i trgovako vlasnitvo, javne nabave, normizacija, mjeriteljstvo, ovlaivanje i ocjena sukladnosti, zatita potroaa, prava drutava, raunovodstveno pravo, financijske usluge, kopneni promet, zdravlje i sigurnost na radu, zatita podataka, jednake mogunosti za ene i mukarce. EUROKRATI NAMEU HRVATSKOJ BALKANSKE INTEGRACIJE Hrvatska e nakon potpisivanja Sporazuma zapoeti pregovore s dravama koje su takoer potpisale SSP radi sklapanja dvostranih sporazuma o regionalnoj suradnji da bi se poveao opseg meusobne suradnje. Glavne su sastavnice sporazuma o regionalnoj suradnji: uspostava politikoga dijaloga; uspostava zone slobodne trgovine; uzajamne koncesije glede kretanja radnika, prava poslovnoga nastana, usluga, tekuih plaanja i kretanja kapitala i osoba; suradnja i na podrujima izvan Sporazuma, poglavito na podruju pravosua i unutarnjih poslova. Osim ovih uvjeta koji svakako predstavljaju novi balkanski integrativni faktor koji je EU nametnula Hrvatskoj na putu gaenja hrvatske nacionalne drave, Hrvatska je prihvatila niz drugih uvjeta na koje jednostavno nije spremna ni ekonomski, ni financijski, ni u smislu nacionalne sigurnosti, pogotovo ne demografski. Namjere nadnacionalnih financijskih struktura iza EU se jasno razobliavaju u tim uvjetima. Meutim, i nije toliki problem u njima. Problem je to hrvatska elita nije iznala alternativu za Hrvatsku.

Posebno je upitno na koji e nain na hrvatski ekonomsko-inteligencijski suverenitet utjecati obveza slobodnog protoka radnika i osoba. Naime, europski i svjetski centri moi svjesni su kako se u 21. stoljeu granica teritorijalnog suvereniteta pomaknula i na virtualni prostor ljudske inteligencije i ljudskoga uma, intelektualnoga vlasnitva. U tom smislu nije nebitna mogunost gubitka intelektualnog suvereniteta Hrvatske, te intelektualne asimilacije nae nacije u jedan potpuno drugaiji milje i podlijeganje strategijama ispiranja mozga. Slobodno kretanje radnika i osoba, kao jedna od temeljnih sloboda utvrenih europskim pravom, ureena je drugom poglavljem pravne steevine Zajednice (acquis communitaire). Sloboda kretanja radnika razmijeva slobodu zapoljavanja dravljana zemalja lanica na itavom podruju Unije i potrebu ujednaenoga reguliranja njihovih radnih i socijalnih prava. U tom smislu obveze koje je potpisala hrvatska Vlada nedvojbeno ugroavaju nacionalni suverenitet nae zemlje, koju se potpuno nespremnu gura u nepoznato. Temeljni su elementi slobodnoga kretanja radnika na podruju Unije: pravo boravka i zapoljavanja u svakoj od zemalja lanica; zabrana diskriminacije u zapoljavanju i odabiru zvanja; puno ostvarenje svih prava iz rada i socijalne sigurnosti; pravo ostanka u zemlji posljednjega zaposlenja te ostvarenje svih prava na podruju socijalne sigurnosti i socijalne zatite. GLOBALNE STRATEGIJE, NACIONALNE DRAVE (III.) OBNOVA I PREOBLIKOVANJE

Po trei put u ovom stoljeu Amerika eli stvoriti novi svjetski poredak. Kljuni zadatak Amerike je uspostaviti ravnoteu izmeu dva iskuenja koja su oduvijek bila svojstvena amerikoj viziji iznimnosti: ideje da Amerika mora biti snaga koja e ispraviti svaku krivu politiku i stabilizirati svaki poremeaj u svijetu, i latentne elje da se povue i vodi izolacionistiku politiku. Nekritiko upletanje u sve meuetnike sukobe i graanske ratove u svijetu nakon hladnog rata, u potpunosti bi iscrpilo Ameriku. S druge strane, samo ustrajanje na unutarnjem poboljanju amerikog drutva na kraju bi uinilo sigurnost Amerike upitnom te joj oduzelo mogunost da utjee na sudbinu i donoenje odluka u drugim, udaljenim zemljama, nad kojima bi sve vie gubila kontrolu i utjecaj. Henry Kissinger, Diplomacija Neovisnost, samostalnost i puni narodni i dravni suverenitet osnovne su pretpostavke gospodarske samostalnosti i razvoja. Kada su ovi elementi

narodnosti i dravnosti na bilo koji nain i u bilo kojem dijelu narueni ili u nekom dijelu dravnog i narodnog suvereniteta nema, ne postoji mogunost gospodarskog oporavka i razvoja. Ovisnost o nadlenosti izvan dravnih i izvan narodnih institucija bitno utjee na gospodarstvo drave i gospodarstvo nacije. U suvremenim politikim i ekonomskim meunarodnim odnosima upravo iz tih razloga uz pojam "geopolitike" sve se vie koristi pojam "geoekonomije", a oba su pojma danas uglavnom instrument politike gospodarske globalizacije kroz vitalnu gospodarsku meuovisnost manjih drava o bogatijim i veim dravama. Radi se zapravo o dobro smiljenoj "Novoj kolonijalizaciji". Globalizacija je u dijelu svojih izvora pozitivna i dobra ideja. Barem je takva bila do trenutka kad je predstavljala ideju zajednikog ostvarivanja meusobnih gospodarskih interesa drava i naroda na njihovo ope dobro. Pozitivna gospodarska razmjena i stvarne investicije interaktivno kroz nacionalna gospodarstva predstavljaju najbolji i najpozitivniji doseg globalizacijske ideje. Prema Johnu Baylisu i Steveu Smithu (u knjizi Globalizacija svjetske politike, drugo izdanje, Oxford) Globalizacija je skup procesa u kojima mnogi drutveni, socijalni odnosi postaju relativno odijeljeni od teritorijalnog prostora, tako da su ljudski ivoti sve vie vezani na odnose u svijetu kao jednom prostoru (jedinstvenom prostoru). Meutim stvaranje monih nadsuverenih, naddravnih i nadnarodnih meunarodnih monetarnih institucija predstavljalo je okosnicu ideje Nove kolonijalizacije i razotkrilo mranu stranu prie o svjetskoj globalizaciji. Kada je dolo do tog "razotkrivanja" velik broj zemalja ve je bio uhvaen u nezaustavljivi kota ovisnosti o "bogatima i monima". Globalizaciju, na odreen nain, moemo podijeliti u tri osnovne faze: a) ideja globalizacije nastala je kao ideja globalne ravnotee mira i stabilnosti meunarodnog poretka; b) nakon vremena hladnog rata, posebice u prvoj polovici devedesetih godina dvadesetog stoljea globalizacija predstavlja ideju globalne ravnotee kapitala i ekonomskih (energetskih) resursa (ravnotea bogatstva); c) poetkom dvadeset i prvog stoljea (2001.) globalizacija predstavlja ideju globalne ravnotee znanja, ravnotee ideja i tehnologije. Kada je prije vie od pedeset godina odran sastanak tadanje financijske elite u Bretton Woods-u s ciljem da se donesu strateki planovi poslijeratnog ekonomskog razvoja, situacija u Europi devastiranoj ratnim strahotama zahtijevala je nastanak jedne jake supranacionalne organizacije koja e za ekonomije pojedinih nacija znaiti isto to i Ujedinjeni Narodi sa svojim specijalnim agencijama znae za njihove politike akcije: jamenu sigurnost, ali i samovoljnu mogunost prodiranja u njihove sisteme. Tako je u lipnju 1944. nastao Meunarodni monetarni fond (MMF) (International Monetary Found IMF) koji je danas uz Vijee Sigurnosti OUN-a najjaa supranacionalna

organizacija na Svijetu. Bio je to poetak jake monetaristike politike protiv stvarne ekonomije drava nacija. SVJETSKA VLADA NAD VLADAMA Slobodno se danas nakon pola stoljea rada MMF-a moe rei da je stvorena svjetska Vlada nad vladama, izravan instrument ruenja suvereniteta drava i naroda, nadlegitimno i nadlegalno tijelo koje e najveim ulagaima u MMF jamiti stalnu kontrolu i skrivene poluge upravljanja nad dosadanjim dravama potpunog narodnog i dravnog ekonomskog suvereniteta. Istovremeno se ideja suvereniteta proglaava zastarjelom, neliberalnom i reakcionarnom, te se stvaraju i veliki globalni pokreti koji promoviraju ideje suprotne suverenitetu drava i naroda. MMF ima izravne ovlasti i instrumente mijeanja i naruavanja suvereniteta svojih drava lanica. MMF danas ima 183 zemlje lanice, ukupna vrijednost uplaenih kvota zemalja lanica 2000. godine iznosila je 210 milijarda specijalnih prava vuenja (SPV), to iznosi gotovo 300 milijarda amerikih dolara. MMF-ovu strukturu upravljanja i odluivanja ine: Odbor guvernera, Meunarodni monetarni i financijski komitet, te Izvrni odbor. Osnutkom MMF-a prvi put je institucionaliziran meunarodni (svjetski) monetarni sustav u obliku jedne meunarodne institucije koja e do danas imati gotovo presudan utjecaj na svjetska monetarna i financijska, te gospodarska kretanja u svijetu. Jedno od izvjea "Komisije za budunost institucija Bretton Woods-a" kojom je predsjedavao bivi ef amerikih Fedralnih rezervi Paul Volcker, navodi ak i planove proirenja dosadanjih ovlasti MMF-a. Nakon Drugog Svjetskog rata jedine zapadne industrijalizirane drave koje su imale svoja gospodarstva, bankarske sustave i sustave dravnih rezervi u cijelosti netaknute bile su Sjedinjene Amerike Drave, Kanada, vicarska i Australija. Veinu svjetskog zlata i bogatstva drale su SAD, vicarska i Kanada. Osnovna zadaa i ideja konferencije u Bretton Woods-u bila je preraspodjela i uspostava ravnotee svjetskog bogatstva, kako ono ne bi ostalo koncentrirano u rukama samo nekolicine zemalja. Tijekom ranih 40-tih godina prolog stoljea Harry Dexter White (SAD) i John Maynard Keynes (Velika Britanija) gotovo istodobno predloili su temelje budueg MMF-a, na meunarodnoj konferenciji u Bretton Woods-u, New Hampshire, SAD, u srpnju 1944. predstavnici 44 drave zapoeli su glavne pregovore o osnivanju Meunarodnog montarnog fonda. MMF je zapoeo s radom u Washingtonu DC, SAD, u svibnju 1946., sa 39 zemalja lanica. Na konferenciji u Bretton Woods-u bilo je predloeno da SAD (podrana od Kanade i vicarske) preuzme ulogu svjetskog bankara, te da ameriki dolar postane zajednika valuta za trgovinu u svijetu.

Ti su prijedlozi tijekom konferencije usvojeni, ali se vrijednost USD (amerikog dolara) trebala vezati uz "zlatni standard" (ili "standard zlata": 35 USD za uncu zlata), umjesto da je bio poduprt s punom vjerom i kreditiranjem od strane SADa, kako je prvotno i bilo predloeno. Kasnije se upravo vezanje vrijednosti USD uz zlato pokazalo ozbiljnom pogrekom ovakvog sustava. Danas MMF ima 182 drave lanice, koje plaaju ukupnu lanarinu u iznosu od 193 milijarde amerikih dolara, koja slui kao svojevrsni kreditni depozit. Najvei su deponenti, stoga i najmonije drave MMF-a SAD (18,25%), Njemaka (5,67%), Japan (5,67 %), Francuska (5,10 %), Velika Britanija (5,10 %). S druge strane neki od najveih korisnika financiranja od strane MMF-a su Meksiko, Rusija, Argentina i Indija. Svojevrsnu valutu MMF-a predstavljaju specijalna prava vuenja SPV (engl. Special drawing rights SDR). 1967. godine grupa desetorice (odnosno vodeih zemalja u svjetskoj trgovini) usvojila je dokument o prihvaanju novog sredstva plaanja u formi posebnih prava vuenja, koja ima svaka zemlja lanica MMF-a, i to tako da od Fonda dobije posebnu vrstu kredita. PAPIRNATO ZLATO Taj dokument je 1969. usvojila skuptina MMF-a, a 1970. ta su prava aktivirana u funkciji dodatnog izvora meunarodne likvidnosti. Ta su prava nazvana i papirnatim zlatom, i to stoga to se na temelju takvih prava bez ikakvih tekoa i predradnji dolazi do bilo koje druge konvertibilne valute potrebne nekoj zemlji za podmirenje njezinih obveza iz tekuih transakcija. U tom smislu ta su prava izjednaena s prvobitnom ulogom zlata ili dijela kvote pojedine zemlje u zlatu na temelju koje se moe koristiti kreditom MMF-a. Vrijednost SPV-a se od 1. sijenja 1981 utvruje na temelje mjeavine peta valuta, onih zemalja koje su u vremenu od 1975. 1979. ostvarile najvei izvoz robe i usluga. To su: ameriki dolar (koji u vrijednosti SPV sudjeluje sa 42%), njemaka marka (19%), japanski jen, francuski franak i engleska funta (po 13%). Naravno, pojavom eura to se mijenja, pa su francuski franak i njemaka marka zamijenjeni eurom od sijenja 2001. Utjecaj Hrvatske u Meunarodnom monetarnom fondu moemo nazvati beznaajnim i podlonim utjecaju najmonijih zemalja (slabija je ak i od Srbije i Crne Gore). Naime udio Hrvatske u ukupnom iznosu SPV-a je 0,17%, dok u ukupnom broju glasova kojima se odluuje u MMF-u Hrvatska sudjeluje s 0,18% glasova (podaci MMFa od 2001.). Na vrhu ljestvice utjecaja i moi u MMF-u nalaze se: SAD, Njemaka, Japan, Francuska, Velika Britanija, Italija, vicarska, Kanada, Nizozemska, Belgija, vedska. Te zemlje ujedno ine i skupinu zemalja koja osigurava MMF-u sredstva za meunarodne kredite i financijska pokria, ime izravno mogu utjecati na sudbinu pojedinih nacionalnih gospodarstvama, manipulacijom u cilju ostvarivanja svojih ekonomsko financijskih interesa.

TAJNI MEMORANDUM AMERIKIH FEDERALNIH REZERVA U jednom svom tajnom memorandumu ameriki federalni sustav rezervi detaljno opisuje svoju ulogu u pekulacijama i manipulacijama na svjetskom tritu novca. Ovakvi memorandumi krue po svijetu iz SAD-a kako bi se privuklo kompanije, banke i pojedince na sudjelovanje u globalnim pekulacijama kamatama pod pokroviteljstvom amerike vlade. "Vodea snaga iza ovih financijskih instrumenata (op: misli se na kreditna pisma i bankarske garancije, nikako na ivi novac) je Vlada Sjedinjenih Drava, preko svoje monetarne agencije, federalnog sustava rezervi (engl: The federal reserve system). Ameriki dolar je temelj likvidnosti u svijetu, obzirom da sve ostale valute temelje svoju razmjenu na amerikom dolaru. Vrlo pojednostavljeno, to znai da su Sjedinjene Drave centralni svjetski bankar. Kao svjetski centralni bankar SAD imaju veliku odgovornost odravanja stabilnosti u svjetskom monetarnom sustavu ...", govori se u navedenom memorandumu. Ovaj tajni memorandum, koji je nastao tijekom 1996., sadri detaljan opis mehanizama financijskih pekulacija kreditnim pismima i bankarskim garancijama preko amerikog Federalnog sustava rezervi, zbog ega je i klasificiran kao "povjerljive biljeke" (engl: confidential notes). Kasnije emo detaljno opisati tu tehnologiju. U istom memorandumu priznaje se da taj sustav omoguuje odreenoj elitnoj grupi stalno bogaenje i financijsku premo: "... Jedna, moda negativna posljedica ovog sustava jest da je on naslonjen na grupu skupljaa sredstava nazvanu vlasnici obveznica (engl: commitment holders) koji postaju vrlo bogati zbog usluga koje pruaju. Ali to je jedini nain kojim sustav ovaj proces moe drati povjerljivim i visoko selektivnim ...". Ovaj memorandum dokazuje da se takvim pekulacijama uz pokrie svjetskih monetarnih institucija (IMF, Svjetska banka) moe manipulirati vrijednostima pojedinih nacionalnih valuta, te prouzroiti ili sprijeiti inflaciju u pojedinim nacionalnim gospodarstvima. "Glavno pitanje je zato se sredstva osiguranja ne daju izravno bankama koje imaju sredstva. Prvo, ovaj sustav nije ovlaten za izdavanje sredstava osiguranja; samo Ministarstvo financija SAD i druge agencije uz garanciju Vlade SAD mogu to uiniti. Drugo, prodaja obveznica bi bila negativno gledana, obzirom da se uglavnom koriste za financiranje deficita (gubitka). Ovaj proces djeluje ovako uspjeno zato to se odvija potpuno daleko od pogleda (engl: entirely out of sight) ...". Ova reenica dokazuje da se manipulacije u stabilnosti svjetskog monetarnog sustava odvijaju u potpunoj tajnosti, bez ikakvih instrumenata nadzora, te se provode posrednim putem kako bi omoguile tajno gomilanje bogatstva u malom krugu ljudi, kompanija ili zemalja. Zapravo se radi o trgovini pekulativnim papirima, jer se bankarske garancije, jamstvena pisma, kreditna pisma kasnije prodaju na svjetskom tritu, ime se stvara privid stabilnosti monetarnog sustava. Da se radi o tajnoj

monetarnoj pekulaciji govori i jedan od zadnjih odlomaka navedenog memoranduma: "... Banke rutinski nijeu postojanje ovakvih programa, ak i one koje su ukljuene u njih. Veina djelatnika u bankama ne zna nita o tome u bilo kojem trenutku. Jedini ulaz u sustav je mogunost potvrivanja pozamanih dobara ovlatenoj osobi sustava ili njegovim pod - ovlatenicima ... Postoji vrlo malo ovlatenih osoba u sustavu. Ako investitor ne moe potvrditi barem 100 milijuna USD, pa ak i 500 milijuna USD, anse za ulazak u sustav su stvarno male ...". AGENTI KRUNE Jedna organizacija koja se bavi ovakvim pekulacijama, pokrivenim slubenom djelatnou vrlo je vjerojatno britanska organizacija "Agenti krune za pomo stranima vladama i administracijama" (orig: Crown Agents for oversea governments and administrations). Izvorna organizacija The Crown Agents je osnovana 1833., kao organizacija pod nazivom "Agenti krune za kolonije" (engl: The Crown Agents for colonies), a nakon dekolonijalizacije preimenovana je u naziv koji danas nosi. Prema Godinjem izvjeu iz 1996., uvodniku koji je potpisao tadanji predsjednik "The Crown Agents", David Probert oni su "... meunarodna organizacija, koja djeluje u 150 zemalja, i prua svoje usluge razvojnim agencijama, posebno Svjetskoj banci, Europskoj uniji, regionalnim razvojnim bankama, i odreenom broju bilateralnih donatora, ukljuujui Britansku i Japansku vladu. Slian posao odrauju i za velik broj organizacija iz javnog sektora irom svijeta ...". Od 1996., izvren je uz suglasnost britanske Vlade postupak privatizacije The Crown Agents", te je organizacija postala dioniko drutvo sa svojim menadmentom i upravom. Funkcionira kao holding kompanija sa desetcima malih i veih poduzea, raznih djelatnosti. Dionice poduzea vlasnitvo su "Fondacije Agenti Krune" (engl: the Crown Agents Foundation). Ovaj in privatizacije samo je naizgled udaljio ovu organizaciju od slubene britanske Vlade, jer i dalje u njenim tijelima sjedi Vladin predstavnik, i dalje obavlja poslove za Vladu i Vlada garantira za poslove "The Crown Agents". U upravi novog dionikog drutva sjede predstavnici vodeih nevladinih organizacija, korporacija, banaka i poslovnih organizacija kao npr.: Barklays Bank, Standard and Chartered Bank (dvije od najveih i najprestinijih britanskih komercijalnih banaka), Uniliver i Tate & Lyle (britanska dva najvea konglomerata u poljoprivredi), Securicor plc. (velika privatna tvrtka specijalizirana za sigurnost banaka), Manchester Airport plc., British Telecommunications plc., Pince of Wales Business Leaders Forum (kojim predsjedava Princ Charles, organizacija koja organizira putovanja i seminare britanskih poslovnih lidera cijelim svijetom), Meunarodna gospodarska komora Ujedinjenog Kraljevstva, Britanska gospodarska komora, Fondacija Aga Khan (utemeljena od strane

Njegovog Velianstva Aga Kana, jedna od najpoznatijih filantropskih organizacija, koja vodi bolnice i kole po svijetu) i mnoge druge organizacije i kompanije. Danas "The Crown Agents" slubeno sudjeluje u projektima vrijednim oko 3 milijarde amerikih dolara. Posjeduje i vlastiti poslovni portfelj u obliku svojih poduzea vrijedan oko 1 milijarde USD. Cilj je organizacije "The Crown Agents" stei kontrolu nad najvanijim projektima u pojedinim zemljama, koji mogu imati puno dalekosenije konane uinke. Primjerice upravlja kompletnim sredstvima gospodarske razvojne pomoi za obnovu Bosne i Hercegovine. Funkcioniraju kao agenti za 150 stranih vlada i organizacija, te se bave djelatnostima od financijskog posredovanja, prikupljanja sredstava, kupoprodaja, upravljanja sredstvima, poslova s nekretninama i upravljanjem offshore sredstava. Klijenti ostavljaju velika sredstva na upravljanje organizaciji "The Crown Agents". Sredinom 70-tih godina prolog stoljea "The Crown Agents" su bili u sreditu najveeg financijskog kolapsa u Britaniji poslije II. Svjetskog rata. Od 1967. - 1974., prema novinskim lancima i slubenim parlamentarnim sasluanjima, "The Crown Agents" su bili jedni od najveih "igraa" na financijskom i pekulativnom tritu nekretnina u Londonu, prema nekim pokazateljima bili su drugi, odmah iza "The Bank of England". "The Crown Agents" je stekla portfelj nekretnina koji se protezao od Londona do Australije, i mnogih drugih zemalja. Prije navedenog kolapsa upravljali su sredstvima, zajmovima i drugim vrijednosnim i financijskim papirima u vrijednosti preko 4 milijarde britanskih funti. Kontrolirali su mreu banaka u cijelom svijetu, a da u tom trenutku nisu bili novarska kua, ili registrirani kao poduzee za obavljanje tih djelatnosti. Nakon naftne krize 1973., koja je prethodila globalnoj financijskoj krizi, posebno sekundarnog bankarskog trita, potpuno je kolabirala financijska strana "The Crown Agents", a The Bank of England ih je financijski "izvlaila" za nekoliko stotina milijuna funti. Ovaj je sluaj doveo do tri Vladine i parlamentarne istrage u Britaniji. Nakon toga su, pimjerice, od 1983. upravljali osobnim bogatstvom Sultana od Brunea. Opseg posla izmeu Sultana i "The Crown Agents" koji su na pekulacijskom tritu upravljali njegovim novcem bio je tolikog opsega da kad je Sultan povukao svojih 3,5 milijardi funti, "The Crown Agents" su morali otpustiti 400 zaposlenih. Iako nisu bili banka, njihove su se bankarske aktivnosti proirivale 60-tih godina prolog stoljea zbog povezanosti s Britanskom Vladom, te zbog velikih iznosa sredstava kojima su upravljali u ime svojih klijenata; "The Crown Agents" su bili u mogunosti posuditi novac po povoljnoj kamati, a zatim ga plasirati

skuplje drugim bankama. Meu tim bankama bila je i Trgovako razvojna banka (Trade Development bank), banka s najvie dubioza na svijetu (po ocjeni nekih medija) svojevremeno kontrolirana od strane Edmonda Safra-e, pokrovitelja organizacije World Wide Fund for Nature (Svjetskog fonda za prirodu) Princa Filipa. Takoer je poznata injenica (po nekim medijima) da je organizacija "The Crown Agents" tijekom 90-tih godina prolog stoljea organizirala isporuke oruja nekim afrikim dravama. Tijekom 80-tih su dogovorili dolazak kompanije "Defence Systems Limited - DSL" u Ugandu. David H. Probert, koji je 1996. bio predsjednik "The Crown Agents" tijekom 80-tih je bio direktor poduzea koje je bilo jedan od veih dioniara "Defence Systems Limited", to takoer dokazuje izravnu vezu te dvije organizacije. Zanimljiva je podudarnost da je i sjedite ove dvije organizacije za podruje bive Jugoslavije na istoj adresi, s istim brojevima telefona i telefaksa: u Sarajevu, Dolina 6. Kasnije emo za primjer ukratko opisati i ulogu kompanije "Defence Systems Limited". Na listi klijenata organizacije "The Crown Agents" nalaze se, izmeu ostalih: Afrika razvojna banka (African Development Bank), Azijska razvojna banka (Asian Development Bank), Bosna i Hercegovina, Razvojna korporacija Komonvelta (Commonwealth Development Corporation), Hrvatska, Danska meunarodna razvojna agencija (Danish International Development Agency) Europska banka za obnovu i razvoj (European Bank for Reconstruction and Development), Europska komisija (European Commission), Inter - Amerika razvojna banka (Inter - American Development Bank) kao banka sustava Organizacije amerikih drava (engl. Organization of American States OAS) koja bi u irenju Europske unije ponovno mogla dobiti na znaaju i postati dijagonala geoekonomskih interesa SAD, Meunarodna banka za obnovu i razvoj (International Bank for Reconstruction and Development), Meunarodni kazneni sud (International criminal Tribunal), Meunarodna razvojna asocijacija (Interantional Development Association), Organizacija za sigurnost i suradnju u Europi (Organisation for Security and Cooperation in Europe - OSCE), vedska agencija za suradnju u meunarodnom razvoju (Swedish International Development Cooperation Agency), Centar UN-a za humana preseljenja (UN Centre for Human Settlements), Organizacija UN-a za ublaavanje katastrofa (UN Disaster Relief Organisation), Organizacija UN-a za industrijski razvoj (UN Industrial Development Organisation), Tajnitvo UN-a (UN Secretariat), UN-ov visoki povjerenik za izbjeglice (UN High Commissioner for Refugees), UN-ov fond za djecu (UN Childrens Fund), UN-ov razvojni program (UN Development Programme), Svjetski program hrane (World Food Programme), Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organisation) (podaci iz Godinjeg izvjea "The Crown Agents" za godinu 1996.). Kada sam od organizacije "The Crown Agents" zatraio informaciju o tome tko je u ime

Hrvatske pregovarao s njima i tko je potpisao s njima ugovor, te to je organizacija "The Crown Agents" prema tom ugovoru odraivala za Hrvatsku nisam dobio odgovor. Tada sam otkrio u jednom od zapisnika u britanskom parlamentu da su ak odbijali na taj nain odgovarati na pitanja zastupnika u britanskom parlamentu, to su objasnili na nain da organizacija "The Crown Agents" naelno ne daje takve odgovore. U istom godinjem izvjeu za 1996., direktor "The Crown Agents" Peter Berry, daje pregled rada tog koncerna: "... Kroz paljivo i uinkovito upravljanje potiemo klijente da tede vrijeme i novac, tako to ulaemo uinkovito u njihovo ime na svjetskim tritima. Svjetskoj usluzi upravljanja sredstvima, dostavi dobara, opreme i usluga mi dodajemo savjetodavnu i konzultacijsku uslugu koncepiranu tako da ojaa sposobnosti naeg klijenta ...". Mnogo stvarnije o njihovoj ulozi u kontroli nacionalnih gospodarstava i nacionalnih vlada u pojedinim zemljama govori direktor Berry na slijedei nain: "... Radimo na poboljanju strukture, izvedbe i kvalitete standarda institucija naeg klijenta tako to gradimo kapacitete i jaamo organizacije. Osiguravamo sredstva naem klijentu za prikupljanje daljnjih prihoda, tako to olakavamo razvoj njihove gospodarstva, industrije i trgovine. Pomaemo im da sauvaju svoja bogatstva kroz primjenu specijalno dizajniranih rjeenja za pojedine potrebe carina i izravnih programa poreznih reformi. Kroz nae dugo sudjelovanje u upravljanju nacionalnim gospodarstvom, radimo na tomu da osiguramo dravama minimalne gubitke u povratu investicija ili vitalne strane razmjene. Crown Agents Financial Services Limited nastavljaju razvijati i iriti svoje bankarske i financijske savjetodavne usluge i ubrzano se specijalizira u irenju financiranja razvoja ...". Dokazi o najvroj povezanosti organizacije "The Crown Agents" sa Svjetskom bankom i Meunarodnim monetarnim fondom su mnogobrojni: "... Mi radimo na projektu Svjetske banke za reformu porezne administracije na Jamaici ...", navodi se u godinjem izvjeu za 1996., pa nastavlja "... Na predstavnik u Gvajani nastavio je pomagati Generalni uvozni program (General Import Programme) koji je zapoela Europska Unija i Program socijalnog utjecaja melioracija (Social Impact Amelioration programme) koji je zapoela Svjetska banka ...". "U Rumunjskoj smo, primjerice, okupili jedan broj konzorcija da rade na razvoju javnog i privatnog sektora ...". Tamo gdje se u suverenitet pojedine zemlje ne mijea izravno Meunarodni monetarni fond to ine organizacije poput "Crown Agents" za MMF i Svjetsku banku, oni izravno odreuju nain i vrstu promjena u gospodarskim sustavima pojedinih zemalja, te nadziru ili ak provode (sudjeluju u provedbi) tih promjena. Sasvim je jasno da e "Crown Agents" raditi za svoje izvore financija, a ne za "klijente", obzirom da se radi o koncentraciji kapitala monih kompanija,

banaka i organizacija, poptuno je vidljivo da "Crown Agents" provode i organiziraju promjene u pojedinim zemljama po elji najueg kruga onih zemalja, kompanija i organizacija koje dre kapital u svijetu. Na taj nain paralelnim podsustavom vlasti kapital svjetske moi manipulira pojedina nacionalna gospodarstva. "Crown Agents" kratko opisuju nain utjecaja na vlade zemalja koji su im klijenti: "... Primjenjujui specijalno dizajnirana rjeenja informacijske tehnologije za programe carinskih i poreznih reformi, te naom ekspertizom unutarnjeg stanja i stratekog ukljuivanja u upravljanje nacionalnim gospodarstvom, pomaemo osigurati da zemlje optimiziraju svoj porezni i financijski menadment ...". "Na meunarodnoj financijskoj i bankarskoj koli u Moskvi dizajnirali smo i predstavili seriju teajeva za obuku u upravljanju sredstvima i trokovima, u skladu s vodiljama Svjetske banke, a to je bilo namjenjeno osoblju iz ruskih ministarstava i lokalnih konzultacijskih kua ...". "Nai ekonomisti su pomagali Izvozno - uvoznoj banci Japana u analizama poslovnog sektora u Indiji, kao dio pomoi programu kreditiranja industrije u Indiji ...". "... Na ured u Washingtonu je nastavio raditi na zadacima savjetovanja u upravljanju u ime Svjetske banke i drugih donatora iz SAD-a ...". U jednom dijelu svojeg slubenog izvjea predstavnici ove organizacije priznaju da su i svojevrsni financijski agenti za strane vlade i institucije, te ne kriju svoj izravni utjecaj na glavne nacionalne financijsko - monetarne institucije u pojedinim zemljama - klijentima. Oni na neki nain pripreme teren za mjere i aktivnosti Meunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke, ili su s druge strane financijski izvritelji tih institucija. "Crown Agents" takoer slue i za pranje novca uske grupacije financijskih monika u svijetu i to na nain da oni plasiraju sredstva "Crown Agents" a onda ovi ili kroz robe ili kredite plasiraju ista sredstva vladama, sredinjim bankama, javnim i privatnim institucijama. Sjetimo se sadraja pekulacijskog memoranduma ranije u tekstu koji govori o tome da se posrednicima u procesu pekulacija kreditima i vrijednosnim papirima omoguuje pretjerano bogaenje i gomilanje sredstava. "... Crown Agents Financial Services Limited je proirio svoje poslove tijekom godine. Osiguravao je pomo sredinjim bankama, komercijalnim bankama i drugim financijskim institucijama, ali je bio i bankar vladinim tijelima i drugim javnim institucijama ...", dokazuju moju tezu sami izvjetaji "The Crown Agents" u dijelu koji se odnosi na njihovu banku "Crown Agents Financial Services Limited - CAFSL". Ta je banka financirala i promatrae na izborima u Bosni i Hercegovini, za to je potpisala ugovor o financijskim uslugama sa Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju (OESS). Takoer daju zemljama klijentima srednjerone i kratkorone kredite za nabavu nunih dobara i opreme za javni i privatni sektor. Meutim uvjetuju da se ta dobra i oprema nakon dobijenog kredita kupi od njihove kompanije nazvane "Crown Agents Services Limited - CASL". Takoer

imaju i kompaniju koja iskljuivo upravlja imovinom "Crown agents Asset Menagement Limited" koji je 1996. upravljao sredstvima vrijednim preko 1 milijardu amerikih dolara za preko osamdeset centralnih banaka, vlada, dobrotvornih organizacija i regionalnih organizacija. Jedan dio tih sredstava ulae se, vjerojatno, i u pekulacijske poslove koji su ranije opisani memorandumom "Azriel grupe", da bi zaraivali na razlici provizije i kamata, dok drugi dio izravno investiraju ili plasiraju putem kredita. DSL-GLOBALNI VERC ORUJEM I TEHNOLOGIJAMA ZA MASOVNO UNITENJE Jedna od kompanija kojom se koriste, a koju smo i ranije spomenuli, je "Defence Systems Limited - DSL". DSL je osnovana 1981., a razvila se u "najveeg svjetskog opskrbljivaa specijaliziranim siguronosnim uslugama". Posluje i vodi operacije u najteim podrujima na svijetu, a potie svoje klijente i priprema ih za siguran i uinkovit rad u neprijateljskom i promjenjivom okruju. Vrlo je vjerojatno da je to organizacija putem koje se crnim kanalima omoguuje interesna prodaja oruja i tehnika za ratovanje na tajnom svjetskom tritu, kako bi meunarodni kapital mogao nadzirati i (ili) planirati odreene oruane sukobe, ili ih pak ravnoteom naoruavanja suprotstavljenih strana sprijeiti. Na popisu klijenata DSL nalaze se primjerice: Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Australija, SAD, Francuska. Meu posljednjim popisima klijenata DSL je onaj sa listom od 44 drave u svijetu. I Organizacija Ujedinjenih Naroda (UN) ubraja se meu njihove klijente. Jedna od glavnih poslovnih zadaa DSL-a je pronalazak i primjena rijeenja za kompleksne siguronosne probleme u podrujima visokog rizika. Zapoljavaju oko 4 000 ljudi, iz 30 razliitih nacija svijeta i nudi svoje usluge u devet glavnih podruja: - sigurnost u rudarstvu i na naftnim poljima; - specijalne snage za uvanje; - razminiranje i pohrana tekog naoruanja; - sigurnost linija komunikacije; - ljudski potencijali i logistika potpora; - usluge osiguranja visokih rizika; - obuka i treniranje; - zatita tereta visoke vrijednosti; - istrage. DSL djeluje irom svijeta sa poslovnim ograncima u Washington-u (Ameriki obrambeni sistemi - US Defence Systems), Singapuru (DSL Security Asia), Kolumbija (DSC), Peru (DSP), Zair (USDS Zair), Juna Afrika (DSL Security Systems Africa), Moskva (Gorandel Trading) i u bivoj Jugoslaviji (sjedite u Sarajevu). DSL je samostalna kompanija sa dva glavna dioniara: "NatWest Ventures" i "Phoenix Fund Managers Limited". To su dvije financijske

institucije sa vrhunskim kredibilitetom. Ono to je znakovito je injenica da DSL ima punu bankarsku potporu bankarskog sustava "Rothschilds" koji je jedan od dioniara ne samo organizacije "Crown Agents" nego i mnogih poduzea u koncernu, ali i jedan od kreditora poslovnih operacija sustava "The Crown Agents". Tijekom 2000., "The Crown Agents" otvorili su i svoju prvu internet banku na malom otoiu dravi Sv. Helena, koja je smjetena daleko od obale June Afrike. Vlada te drave je prvi klijent banke u vlasnitvu "The Crown Agents"; "Crown Agents Financial Services Limited", koja je slubeno uvela aktivno internet bankarstvo. To moe zvuati kao prednost ukoliko se radi o dravi udaljenoj od kopna, meutim, stvarna motivacija "The Crown Agents" je drugaija. Slubenim uvoenjem ovakvog bankarstva moe se danonono nadzirati sve transakcije u toj dravici, sustav se lako moe zloupotrijebiti za pekulacije ili prekonone kredite. Da se radi o moguim pekulacijama i pranju novca govori i injenica da je banka organizacije "The Crown Agents" velik broj vlastitih meunarodnih transakcija preusmjerila upravo na ovu internet banku u dravi otoku Sv. Heleni. Moe se dogoditi da velika sredstva pojedinih Vlada, koja su povjerena na upravljanje ovoj organizaciji, budu transferirana na ebankarske raune, nakon ega "Crown Agents" mogu manipulirati tim sredstvima, vriti fiktivne, pekulativne transakcije, daleko od oiju javnosti, i ujedno uz pomo kompjuterskog sustava sve drati pod stalnim nadzorom (to u klasinim bankarskim transakcijama nije mogue). Prilikom putanja u rad ovog sustava direktor banke "Crown Agents" za odnose s klijentima, Stuart Ponder, je izjavio: "... Na je cilj bio pronai klijneta koji e osigurati mogunosti odravanja i podrke elektronskom bankarstvu bez obzira na daljinu naih ostalih klijenata. Trebali smo sustav koji nam je mogao osigurati vie valutnu podrku, kako bismo bili u mogunosti vriti meunarodna plaanja ...". Kod ovakvih bankarskih transakcija nejasno je koja se zakonska regulativa potuje kod poslovanja, koja su pravila sgurnosti i nadzora poslovanja, te osiguranja uloenog novca. Sve to se moe pretpostaviti na temelju postojeih dokaza jest da se radi o operaciji koja je vrlo slina financijskom inenjeringu u Hrvatskoj. SORO SUDJELOVAO U IZGRADNJI GLOBALNOG FINANCIJSKOG SUSTAVA TEMELJENOG NA PEKULACIJAMA I jedan od najveih svjetskih donatora, ili kako ga drugi nazivaju megaspekulator, George Soro, opisao je proces nastajanja novog bankarstva potpuno oslonjenog na tehnologiju manipulacija pekulacijama: Ulagai se na bankovne dionice naprosto nisu obazirali. Tada se, meutim, poela pojavljivati nova sorta bankara, ljudi obrazovanih u poslovnim kolama, koji su razmiljali u kategorijama netto profita. Uvedeni su financijski instrumenti nove vrste. Neke su se banke svojim kapitalom poele sluiti mnogo agresivnije,

pokazujui pritom vrlo dojmljivu sposobnost zaraivanja. Bankovne su se dionice, meutim, prodavale po nominalnoj cijeni ili cijeni tek malo vioj od nje. Analitiari su bili svjesni njihove relativne potcijenjenosti, ali su ve bili izgubili svaku nadu da bi se to dalo ispraviti. Pa ipak mnoge su banke ve bile dosegle toku u kojoj su ih, prema standardima tog vremena, ve poele tititi granice financijske podloge. Ako su eljele i dalje rasti, morale su skupiti dodatni dioniki kapital. To je bio kontekst u kojem je First National City Bank priredila veeru za analitiare vrijednosnih papira to je bio neuven dogaaj u svijetu bankarstva. Ta je veera oznaila kraj mrtvila to su ga koncem 1930 ih nametnuli bankama. Ja sam nisam bio pozvan, ali me je to potaklo da objavim izvjetaj u kojem sam preporuio stvaranje buketa agresivnije voenih banaka. I doista, godine 1972. bankovne su dionice napravile lijep skok pa smo na naem buketu digli nekih 50 postotaka . Upravo je Soro najavio da e meunarodne financijsko monetarne institucije prije ili kasnije pribjei laboratorijskoj metodi dokazivanja svojih pekulacijskih, ekonomskih teorija. On sam bio je u tome pionir: u to doba bio sam posve zaokupljen nastojanjem da na financijskim tritima zaradim to vie novca. Financijskim sam se tritem posluio kao laboratorijem za ispitivanje svojih ideja. Rezultati su bili prilino ohrabrujui: tisua dolara uloena u moju zakladu, Quantum Fond prilikom njegova osnivanja 1969., do danas je narasla na vie od pola milijuna dolara .... Drutvene politike i ekonomske promjene u Istonoj i Srednjoj Europi najmonije zemlje svjetskog poretka iskoristile su kako bi na ovim prostorima (gdje se nalazi i Hrvatska) uspostavili globalni financijsko monetarni laboratorij, gdje e moi u praksi ispitivati uinkovitost teorija meunarodnog financijskog sustava. Da je tomu tako Soros svjedoi i na primjeru bive. Iz njegove ocjene s poetka 90 ih godina prolog stoljea proizlazi vrsto oekivanje stabilizacije Jugoslavije, kako bi se zbog globalne ekonomske ravnotee sprijeilo nastajanje nacionalnih drava: Sluaj Jugoslavije je posebno zanimljiv. Unato tome to su nacionalni rivaliteti tu zemlju doveli na rub sloma, radikalni program stabilizacije novca, koji je uveden istog dana kad i u Poljskoj 1. sijenja 1990. poeo je mijenjati politiki krajolik. Taj je program uvelike paralelan s poljskim, a poluio je vei poetni uspjeh. Sredinom godine ljudi su opet poeli misliti u kategorijama Jugoslavije, a savezni premijer Ante Markovi se namjeravao kandidirati na saveznim izborima kao nekomunist . GLOBALNI FINANCIJSKO-MONETARNI EKSPERIMENT Vrlo jasno treba rei da ekonomsko unitavanje novonastalih drava na prostoru bive Jugoslavije nije bilo sluajno. Bio je to sastavni dio globalnog financijsko monetarnog eksperimenta koji Soro djelimino i priznaje na drugim primjerima: Ljudi mnogo priaju o privatizaciji, ali sam ja osobno doao do

zakljuka da je besplodno ekati na privatizaciju da ona rijei problem. U ovom je trenutku zapravo potrebno dravnim poduzeima nametnuti trinu disciplinu. Steajeva praktiki nije bilo. Kad bi gubitai bili otjerani u likvidaciju, i radna snaga i ostali resursi postali bi ponovno raspoloivi. Tad bi se mogla ubaciti zapadna poduzea i uposliti jeftinu (op. u ovom sluaju) poljsku radnu snagu za snabdijevanje zapadnih trita Eto gdje bi u igru trebalo ubaciti dravnu pomo zapadnih zemalja . Ako paljivo analiziramo ove Soroseve rijei, prepoznat emo od slova do slova obrazac ponaanja hrvatske Vlade koju vode Raan i Lini. Ne udi to oni postupaju po obrascima Georga Soroa, jer je upravo mrea njegovih zaklada izdano financijski i materijalno pomagala dolazak na vlast koalicije pod Raanovim vodstvom. Naravno, u ime onih koje predstavlja, Soros danas, zajedno s MMF-om i Svjetskom bankom od hrvatske Vlade trai ekonomske protuusluge, koje dugorono tete hrvatskom gospodarstvu. U tom kontekstu treba shvatiti i pristajanje hrvatske Vlade na svrstavanje Hrvatske meu zemlje Jugoistoka Europe. Tu je ideju cjelovite ekonomske regije prvi promovirao upravo Soro, krajem osamdesetih i poetkom devedesetih godina prolog stoljea. Sad je na Zapadu red da u tom pogledu pokae sposobnost voenja te da s Istonom Europom postupa kao s cjelovitom regijom, a ne kao s odvojenim zemljama , kae Soro, te nastavlja: Mogua je i alternativa, ali je za nju potrebna zapadna pomo. Svojevrsna Istonoeuropska platna unija, koju bi dotirao Zapad, mogla bi pribaviti mehanizam za prijelaz od neekonomske k trino orijentiranoj trgovini izmeu zemalja Kao to sam to zamislio 1990., trgovina bi se odvijala posredstvom lokalnih moneta; samo bi se razlike pokrivale dolarima Zapadne zemlje bi preuzele ulogu bankara i jamca provedbe itavog plana. Postavila bi se ogranienja na kredit deficitarnim zemljama, a ljekoviti postupci bili bi propisani znatno prije no to bi se do te granice dolo. Meu te postupke ubrojili bismo devalvaciju i politiku skupog novca . Ova ideja je osnova dananje njemake ideje Gospodarske unije zapadnog Balkana, ili svrstavanja Hrvatske meu sedam zemalja Jugoistoka Europe prema kojima MMF, Svjetska banka, Europska unija imaju jedinstveno postupanje, kriterije i politiku. Hrvatska Vlada provodi politiku stranih centara geoekonomske moi. Soros je samo ambasador sive diplomacije globalizacijskog kapitala i ekonomskih monika iza ideje Novog svjetskog poretka. Sam za sebe kae da je dravnik bez drave. Soro je jo poetkom devedesetih godina prolog stoljea osmislio strategiju prema novom geoekonomskom krajoliku Istone Europe: Moj je novi cilj uspostavljanje, na njegovu mjestu (op. misli se na komunistiki sustav), otvorenog drutva. To e biti mnogo tee postii. Konstrukcija je uvijek tea od destrukcije i mnogo manje zabavna. Ta zadaa daleko nadilazi moje snage; sretna je okolnost to na poslu njezina ostvarenja nisam sam. Pomaganje Istonoj Europi postalo je monom industrijskom granom. Zbog toga snage svojih zaklada moram koncentrirati tamo gdje uivamo komparativne prednosti

. Manipulacija vladama postalo je alatom industrije amerikog nacionalnog interesa, stvaranje uvjeta za manipulaciju vladama Soros otvoreno naziva monom industrijskom granom. Trenutni ekonomski poloaj Hrvatske je proizvod i te industrije. Da je to tako Soro potvruje na primjeru Maarske: Dajui male stipendije ljudima koji su radili u dravnim institucijama, omoguili smo im da rade ono to sami ele, a ne to eli drava. A dajui inae nedostupne dolare u zamjenu za maarsku monetu, mogli smo djelovati subverzivno i u samim institucijama . STRATEKI CILJEVI EKONOMSKE POLITIKE MMF-a Strateki ciljevi ekonomske politike MMF-a sa katastrofalnim posljedicama za zemlje u tranziciji su: - servisiranje stranog duga; - fiskalna otrina; - redukcija ili eliminacija trinih tarifa bez obzira na nacionalne ekonomije, proizvodnju ili meunarodna suparnitva; - privatizacija ili likvidacija infrastrukture i industrije u vlasnitvu drave. To su sve naela na kojima se temelji MMF-ova tzv. "ok terapija". U svojem govoru na godinjem skupu Svjetske banke u Hong Kongu, Kina, u rujnu 1997., Malezijski premijer dr. Mahatir Bin Mohamad prvi je optuio MMF i Svjetsku banku (World Bank) za "manipuliranu svjetsku krizu", govorei o krizi ekonomija azijskih zemalja. Kao elnik jedne od vlada lanica MMF-a na primjeru krize u Meksiku i Maleziji optuio je MMF i Svjetsku banku: "... Sad znamo zato je bilo odlueno da e Malezija zavriti kao Meksiko. Znamo da je ak i ekonomski slom u Meksiku bio manipuliran i planiran, kao to i ekonomije drugih zemalja mogu uskoro biti manipulirne i prisiljene u propast od strane velikih menadera Fonda, koji su najednom postali oni koji odluuju tko e ekonomski napredovati a tko nee ...". Naruavanje i mijeanje MMF-a i Svjetske banke u suverenitet zemlje i naroda premijer Malezije je dokazao iz vlastitog iskustva: "... Nareeno nam je da moramo dozvoliti da se naim novcem trguje i izvan nae zemlje, nareeno nam je da dozvolimo kratkorone prodaje, ak da dozvolimo ozakonjenje trgovine posuenim dionicama. Nareeno nam je da dozvolimo pekulacije. Uinili smo sve to nam je nareeno. Ali nam je reeno da nismo uinili dovoljno. Nareeno nam je da usporimo na rast, reeno nam je da se tako neemo odrati, da je to loe za nas, da emo se pregrijati. Nareeno nam je da se ne ulae u velike projekte, tako zvane "mega - projekte", ak ako oni samo osiguravaju nunu infrastrukturu koja nam je bila potrebna. A naravno, na kraju nam je reeno da ako ne osiguramo potrebnu infrastrukturu neemo ostvariti rast. Stvarno, prilino zbunjujue ...".

Upravo svjedoenje iz govora dr. Mahatira govori o tomu na koji nain svjetski korporacijski financijski monici iz svojih carstava izgraenih u papirnatim financijskim pekulacijama u zemljama lanicama MMF-a, kontroliraju i interesno odreuju razinu razvoja ili pak ekonomsku propast pojedine zemlje lanice. Pri tomu se slue ucjenama stranim kreditima pojedine zemlje ije je plaanje dospjelo, kreditima koje pojedina zemlja tek treba dobiti, preporukama za strane investicije u pojedinu zemlju, ukljuenjem pojedine zemlje u globalne infrastrukturne i energetske planove. Krug je potpuno zatvoren. Kao to je rekao malezijski premijer zemlja lanica mora pristati na sve. GLOBALNA MO MULTINACIONALNIH KORPORACIJA Visoki dunosnici i ekonomisti MMF-a i Svjetske banke posljednjih nekoliko godina bili su usmjereni na izradu stratekih dokumenata koji e utvrditi tehnologiju desuverenizacije novonastalih drava u srednjoj i istonoj Europi. Studija Amerikig instituta za politika istraivanja, projekta Globalne ekonomije pod nazivom Top 200 uspon korporacijske globalne moi, autora Sarah Anderson i Johna Cavanagha (bivi meunarodni ekonomist pri Konferenciji o trgovini i razvoju UN-a i direktor Instituta za politika istraivanja), koja je bila pod embargom objavljivanja do prosinca 2000., dokazuje teze koje je iznio malezijski premijer o korporacijskom upavljanju procesima globalizacije. Nalazi ove radne skupine vrlo mjerodavnih meunarodnih strunjaka u potpunosti razotkrivaju skrivene namjere projekta globalizacije. Od stotinu najveih ekonomija u svijetu pedeset i jedna su korporacije, a samo etrdeset i devet drave. Promet i ekonomska mo vodeih dvjesto korporacija u svijetu raste brom stopom rasta nego cjelokupna globalna ekonomska aktivnost, njihov je promet vei od prometa svih drava svijeta zajedno osim vodeih deset zemalja poretka (koje su i najjae zemlje MMF-a i Svjetske banke, te zemlje u kojima je koncentrirano vlasnitvo najveih dvjesto korporacija u svijetu), njihov je promet osamnaest puta vei od godinjeg prihoda 1,2 milijarde ljudi. Izmeu 1983. i 1999., profit vodeih dvjesto korporacija je narastao za 362,4 %, dok je broj ljudi koje u istom vremenu zapoljavaju narastao samo za 14,4 %. Meu dvjesto najveih svjetskih korporacija SAD imaju najvei udjel od 82 korporacije (41 %), a Japan je na drugom mjestu sa samo 41 korporacijom, slijede Njemaka sa 20 i Francuska sa 17 korporacija. Od amerikih globalnih korporacija 44 nisu platile ukupan iznos od 35 % poreza na dobit od 1996. 1998., dok sedam poduzea nije platilo nikakve poreze 1998., i to su: Texaco, Chevron, PepsiCo, Enron, Worldcom, McKesson i najvea svjetska korporacija General Motors. Kako bi se usporedila globalna ekonomska mo korporacija nad nacionalnim dravama moemo navesti podatke: trenutno je korporacija General Motors ekonomski vea od Danske, DaimlerChrysler je

vea od Poljske, Royal Dutch/Shell je vei od Venecuele, IBM je vei od Singapura i Sony je vei od Pakistana. Financijska mo najveih dvjesto korporacija u 1999. je bila vea od bruto drutvenog proizvoda 182 zemlje svijeta zajedno. Svojom iznimnom financijskom moi utjeu na centre politikog odluivanja u nacionalnim vladama, samo tijekom 2000., za izborne kampanje 82 amerike korporacije donirale su preko 33 milijuna dolara slubeno, dok se iznos izravnih donacija u gotovini ne zna (engl. soft money donations). OUVANJE GLOBALNE KORPORACIJSKE MOI Briga Svjetske banke i MMF-a za odranje trenutnog svjetskog financijsko monetarnog sustava je upravo usmjerena na ouvanje korporacijske globalizacijske moi. To dokazuju dokumenti iji su autori najuvaeniji strunjaci i slubenici Svjetske banke pod nazivom (op. dokumente objavljujem u cijelosti u prilogu knjige): Korporacijski rizik u svijetu (autori: Stijn Claessens, Simeon Djankov, Tatiana Nenova), Upravljanje rizicima protoka kapitala (autor: Mansoor Dailami), Financijska otvorenost, demokracija i politika redistribucije (autor: Mansoor Dailami), Globalizacija i nacionalni razvoj (autor: Andres Solimano), Bankarski sustavi u svijetu: da li regulacija i vlasnitvo utjeu na poslovanje i stabilnost? (autori: James R. Barth, Gerard Caprio Jr., Ross Levine), Nove prilike i izazovi globalizacije (autori: Radna skupina Svjetske banke za male zemlje, dokument izdvojen iz dokumenta Male drave: u susret izazovima globalne ekonomije). U dokumentu Globalizacija i nacionalni razvoj kao jedan od vodeih ciljeva globalizacije strunjak Svjetske banke navodi: Globalizacija je poput sile za discipliniranje vlada koje poduzimaju neodrive ekonomske politike , naravno kriterije odrivosti ekonomskih politika postavljaju MMF i Svjetska banka, koji su pod utjecajem SAD-a i 200 najveih multinacionalnih korporacija, stoga su i politike koje se nameu kroz uvjetovanje tehnike pomoi i kredita MMF-a i Svjetske banke, zapravo, mehanizam ostvarivanja interesa tih korporacija. Kao jedan od ciljeva globalizacije u ovom dokumentu autor izravno spominje i smanjenje broja kulturnih razliitosti u svijetu, kao i nacionalnih identiteta, za to e, priznaje Solimano, ipak trebati neko vrijeme ekonomske, socijalne, politike, institucionalne asimilacije u novom globalizacijskom poretku. Kao jedan od glavnih mehanizama globalizacije i integracija u institucije svjetskog poretka upravo se namee smanjena uloga nacionalnih vlada u voenju autonomne ekonomske politike, taj dio ekonomskog suvereniteta nacionalna vlada imperativno prenosi na institucije globalizacije prema projektu Svjetske banke. Te se institucije u ovom projektu naziva agentima koji provode mandate nacionalnih vlada. Naravno, ti se mandati

odreuju i filtriraju kroz birokratske strukture regionalnih i globalnih institucija , kae se u dokumentu. STANDARDI REFORMA NACIONALNIH BANKARSKIH SUSTAVA S druge strane u dokumentu Globalizacija i izazovi za zemlje u razvoju Svjetska banka postavlja standarde reformi nacionalnih bankarskih sustava i to na nain da se nacionalno zakonodavstvo u regulaciji bankarskog sustava prilagodi zakonodavstvima zemalja iz kojih dolaze banke u stranom vlasnitvu na prostoru jedne drave, ime se zapravo eli otvoriti prostor za nesmetan odljev kapitala iz zemlje: Poveanom prisutnou i jaanjem uloge stranih banaka, zemlja moe uvesti najbolju praksu, unijeti vie konkurencije u bankarski sektor, i prilagoditi vlastite zakone zakonima koji se provode u matinim zemljama banaka investitora . Kao neke od najvanijih imbenika politike nacionalnih vlada u procesima globalizacije Svjetska banka u ovom dokumentu navodi: Porast trgovine, slobodan protok kapitala i financijske mogunosti zemlje, migracije (op. slobodan protok visoko obrazovane radne snage), informacijske tehnologije i Web, rasprostranjenost koritenja novih tehnologija i nastavlja svi dijelovi svijeta su pod utjecajem globalizacije kroz te imbenike. Da je to doista tako potvrdili su mi nedavno i dokumenti koje Vlada Hrvatske u tajnosti uva i skriva po ministarstvima, a koji sadre direktne naredbe hrvatskoj Vladi od strane MMF-a i Svjetske banke to moraju uiniti u upravljanju Republikom Hrvatskom (dokumentaciju sam dobio uslunou biveg djelatnika Hrvatske narodne banke - HNB). U uvodu samog dokumenta stoji klauzula o tajnosti: "Sadraj ovog izvjea sadri tehnike savjete i preporuke osoblja MMF-a koji su dani vlastima drave lanice na njihov zahtjev za tehnikom pomoi. Izvjee je klasificirano kao STROGO POVJERLJIVO" prema Opoj administrativnoj odredbi br. 35 MMF-ovog administrativnog prirunika. Izvjee u cijelosti ili njegovi dijelovi ili saeci, ne smije biti priopeno ili objavljeno bilo kojoj neovlatenoj strani ili citirano u drugim dokumentima bez pismenog odobrenja Direkcije za pitanja monetarne i teajne politike odgovarajuih vlasti ili Izvrnog diektora drave lanice o kojoj se radi". Za nas graane koji smo nositelji suvereniteta drave ovo je izvjee potpuno tajno, a sadri upute o naim sudbinama. Izvjee pod naslovom "ULOGA HNB-a, ZAKON O HNB, ZAKON O BANKAMA, INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE, UPRAVLJANJE PRIUVAMA, UPRAVLJANJE DUGOM I TRITA NOVCA" sastavila je skupina u sastavu: Warren Coats (voditelj), David Woo, Simon Gray (Bank of England), Duncan Last (FAD), Henry Schiffman (umirovljenik MMF-a) i Barry Topf (Bank of Izrael) tijekom lipnja 2000. (op. navedeni dokumenti nalaze se u prilogu knjige).

TAJNI PROJEKT MMF-a ZA HRVATSKU Dokumenti koje sam naveo, a hrvatska Vlada i MMF ih klasificirali kao strogo povjerljive sadre upravo upute, odnosno naredbe o kakvima govori malezijski premijer dr. Mahatir. Na drugoj stranici tog dokumenta upuenog Hrvatskoj vladi MMF-ovi strunjaci ocjenjuju stanje u Hrvatskoj kratko i jezgrovito: "... Fiskalni deficiti su na neodrivo visokim razinama. Hrvatska je na pragu velikih obeanja i visokih rizika. ...". Tajni dokumenti sadre i dokaz ranijih naredbi MMF-a hrvatskoj Vladi vezano uz reforme platnog sustava u zemlji i uvoenja klirinkog sustava plaanja: "... Misija (op: misli se na radnu skupinu MMF-a) je sa zadovoljstvom zabiljeila napredak postignut prema ostvarivanju klirinkog sustava za plaanja. Misija je takoer zabiljeila pripreme koje se poduzimaju za preseljenje rauna iz ZAP-a u banke. Misija je, meutim, skrenula panju na ire implikacije ovog preseljenja, posebice na restrukturiranje ZAP-a (koji e izgubiti znaajan dio svojih poslova), potrebu rjeavanja poslova vezanih za oporezivanje i statistiku koje trenutano obavlja ZAP na osnovu podataka o iro raunima pravnih i fizikih osoba i cjelokupno pitanje rauna ope drave. (op: slijedee pie podebljano naglaenim slovima) Misija je preporuila hitno osnivanje tripartitne radne skupine (Ministarstvo financija, Hrvatska narodna banka, ZAP) koja bi bila zaduena za planiranje i provedbu ove reforme. Ranije navedena pitanja upravljanja dugom i gotovinom, programiranja likvidnosti i reforme platnog sustava, predouju neka od podruja na kojima suradnja i koordinacija izmeu Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke mogu poveati njihovu uinkovitost poslovanja. (op: ponovno podebljana slova) Misija je preporuila formaliziranje visoke razine koordinacije u obliku koordinacijskog odbora koji bi se sastajao jedanput mjeseno i sugerirala da se moe vie uiniti da bi se produbilo meusobno razumijevanje. Misija je pripremila nacrt uvjeta poslovnog odnosa (engl. Terms of reference, TEM) za Koordinacijski odbor. ...". Preseljenje rauna i poslovanja iz Zavoda za platni promet (ZAP) u poslovne banke u uvjetima u kojima se nalazi hrvatsko gospodarstvo moe predstavljati visoko rizinu operaciju. Na taj nain preko poslovnih banaka MMF Svjetska banka (i preko HNB-a) u svakom trenutku imaju puni uvid i kontrolu nad financijskim stanjem u zemlji, potpuno je olakana manipulacija financijskog sloma, nadzor, usmjeravanje i manipulacija trita novca i kapitala, to je opasno za zemlju u ovom trenutku. Iz ovih razloga MMF i pouruje hrvatsku Vladu na uvoenje klirinkog sustava plaanja, pa ak i arbitrira u osnivanju koordinacije kako bi se smi proces to prije dovrio.

Nain rada triju vodeih monetarnih institucija u zemlji lanici (Hrvatskoj) odreuje upravo "strana" institucija u obliku MMF-a. Upravo ta injenica dokazuje da bitne naputke u financijsko monetarnom upravljanju dravom Vlada prima iz izvandravne institucije kakva je MMF. Takvi sluajevi dokazuju nadnarodni i naddravni suverenitet MMF-a nad hrvatskom Vladom. Ne elim pri tomu ocjenjivati reforme i naredbe koje dolaze iz MMF-a, ve naglasiti da su planirane i provedene po naredbama "iz vana". To je potpuno suprotno dojmu koji Vlada eli ostaviti pred graanima: kako sama planira razvojnu, financijsku i monetarnu budunost zemlje. Kada to postane uobiajenom praksom, MMF moe izmanipulirati gospodarski slom zemlje u roku od nekoliko sati. Vlada koja za takav sluaj nije spremna i nema posebnog "Kriznog plana" pretvorit e se u sustav kaosa koji e jedini izlaz vidjeti u daljnjem zaduivanju drave kod MMF-a i Svjetske banke. Prezaduenost drava kako bi se potpuno kontrolirao njihov gospodarski rast i razvoj time i utjecaj na meunarodna gospodarska kretanja je glavna okosnica rada Meunarodnog monetarnog fonda (MMF). Cilj je kontrolirani kaos u gospodarstvima zemalja u razvoju i onima u tranziciji. Upravo su te zemlje najizloenije slobodnom tritu pekulativnim vrijednostima. U dokumentu se dalje navodi ocjena koja potpuno dovodi u pitanje slubena izvjea Vlade RH: "... Misija Europske unije u oujku i travnju zakljuila je, meutim, da je fiskalna situacija znatno tea no to bi se moglo uiniti iz nacionalnog prikazivanja podataka, uz manjak dravnog prorauna vei od 8 posto i javni dug koji premauje 50 posto BDP-a. vlasti su pokazale zanimanje za poetak primjene MMF-ovog programa ...". HRVATSKA BANKARSKA SVJETSKOJ BANCI KRIZA PROJEKTIRANA U MMF-u I

Ipak slijedea ocjena navodi nas izravno na sumnju kako je bankovna kriza u Hrvatskoj, koja se protezala od 1995. - 1998., izravno planirana i manipulirana iz centara moi u MMF-u i Svjetskoj banci kako bi se prisililo hrvatsku vlast na prodaju domaih banaka sa svim njihovim plasmanima, komitentima, nekretninama i hipotekama u vlasnitvo stranaca, stranih banaka i novarskih institucija. Iako je to posredno zahtijevano od hrvatske Vlade tijekom zadnjih desetak godina do potpunog sloma hrvatskog bankarskog sustava Hrvatska nije bila voljna veinsko vlasnitvo svojih banaka prepustiti strancima, ali je nakon manipulirane financijske krize Vlada bila prisiljena to uiniti. O tomu dokument MMF-a govori u pozitivnom svjetlu: "... Nakon dvije godine druge bankovne krize tijekom koje se broj banaka smanjio sa 60 na 45, ini se da se situacija u financijskom sektoru stabilizirala. Prva je bankovna kriza u razdoblju od 1995. 96., rezultirala time da je Agencija za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka preuzela etiri od pet najveih banaka u Hrvatskoj. Nakon to je Slavonska

banka prodana 1998., dvije od tih banaka, Privredna banka Zagreb i Splitska banka prodane su ove godine, a oekuje se da e prodaja Rijeke banke biti dovrena tijekom ljeta. Jo su dvije banke ule u program sanacije 1998. i 1999., Dubrovaka banka i Croatia banka. Oekuje se da e te dvije banke biti prodane prije kraja godine ...". Pri tomu ne smijemo zaboraviti da su bankovnom krizom u Hrvatskoj i nainom njezina rjeavanja oteeni graani Hrvatske koji su svoj novac povjerili posrnulim bankama, ali i mali dioniari tih banaka, ije je vlasnitvo jednostrano poniteno od strane drave. Tu se, naime, dogodila tiha nacionalizacija vlasnitva. Nitko od vlasnika dionica tih banaka do danas nije obeteen, bez obzira to neki (kao primjerice dioniari PBZ i nekih drugih) vode viegodinje sudske sporove za naknadu vrijednosti oduzetih (ponitenih) dionica. Time je ozbiljno bila naruena gospodarsko pravna stabilnost sustava. Jedan od kljunih zahtjeva MMF-a hrvatskim vlastima je potpuna neovisnost upravljanja monetarnom politikom zemlje koja bi trebala pripasti Hrvatskoj narodnoj banci. Iza tog zahtjeva stoji htijenje MMF-a da ubudue u odreenim odlukama i dugoronim monetarno financijskim planiranjima, u upravljanju priuvama i dugom, moe mimoii Vladu utjecati izravno iskljuivo na elne ljude HNB-a. MMF eli olakati sebi manipulaciju monetarnim sustavom Hrvatske. U tom smislu se ovaj dokument MMF-a uputa u ocjene: "... Nezavisnost HNB-a nedavno je bila napadnuta. Voa jedne od regionalnih stranaka u novoj koalicijskoj Vladi zatraio je smjenjivanje Guvernera Hrvatske narodne banke (HNB-a) zbog njegovog naina rjeavanja bankovne krize. Zbog toga su, nakon to je Sabor odluio da nee usvojiti Godinje izvjee HNB-a za 1998. i 1999. i Financijski plan za 2000., lanovi Savjeta HNB-a, ukljuujui i Guvernera, "stavili mandate na raspolaganje Saboru. Ti su dogaaji izazvali ozbiljna pitanja o adekvatnosti Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci za ouvanje nezavisnosti HNB-a. osim toga, nova Vlada jo uvijek trai svoj put obzirom na organizaciju i poslove upravljanja, kao i primjereno mjesto HNB-a u toj strukturi ...". Jedan od primjera ozakonjenja pekulacija unutar institucija koje upravljaju monetarnim sustavom zemlje jest i slijedea preporuka MMF-a hrvatskoj Vladi: "... Kako bi Ministarstvo financija dobilo primjereni financijski poticaj da svoju gotovinu dri kod HNB-a i da njome primjereno upravlja (npr. izmeu oroenih depozita i depozitnog novca), Misija je predloila da se Zakonom o sredinjoj banci propie da HNB mora plaati trine kamate na depozite drave ...". Radi se zapravo o istoj pekulaciji u kojoj e drava derivativnim putem fiktivnim kamatama na vlastita sredstva poveavati iznose sredstava na svojim raunima, iako stvarnog poveanja iznosa ivog novca po toj osnovi uope nee biti. Kada se odnos stvarnog depozita ivog novca drave kod HNB-a i fiktivnih kamata nakupljenih obraunavanjem nepostojeeg novca ukamaenih dravnih sredstava prekomjerno uvea monetarno financijski sustav zemlje sruit e se

poput kule od karata, moemo to slobodno nazvati "sindromom kule od karata" koji e potpuno uruiti hrvatsko gospodarstvo. Da bi se pokrio gubitak nastao takvim ukamaivanjem na raunima drave, MMF i Svjetska banka ponuditi e kreditne aranmane kojima e zaokruiti svoju kontrolu nad hrvatskim gospodarstvom. To moemo nazvati "financijsko - monetarnim protektoratom" MMF-a nad Hrvatskom kao izravnom posljedicom "sindroma kule od karata". Takav pekulativni manevar nad Hrvatskom potvruju i daljnji planovi MMF-a izreeni u tajnom dokumentu: "... U skladu s najboljim praksama i obvezama lanstva u EU, sredinjoj banci ne bi trebalo biti dozvoljeno da izravno kreditira dravu. Nacrt zakona o sredinjoj banci koji je predloila Misija (op:misli se na MMF) sadri to ogranienje, ali dozvoljava HNB-u da za potrebe monetarne politike kupuje i prodaje dravne vrijednosnice na sekundarnom tritu ...". Ovo posljednje moglo bi ozbiljno naruiti makroekonomsku stabilnost zemlje. Kupovanje i prodaja dravnih vrijednosnica i nije nita drugo do kreditiranje drave. Vrijednosnica ima svoju vrijednost prema kojoj je njen izdava (u ovom sluaju drava) obvezan, odnosno tu vrijednost drava u odreenom vremenu i pod odreenim uvjetima i kamatom, jami kupcu vrijednosnice. Meutim prodaja vrijednosnica omoguuje ire pekulacije, manipulacije i zloupotrebe nego to je to mogue izravnim kreditiranjem. MMF je tijekom godina ustrojio crno trite vrijednosnicama, na kojem se uz zalog vrijednosnica i njihovo prenoenje na tree osobe isplauju ogromni novani gotovinski iznosi. Dio tih poslova svojevremeno se obavljao i kroz Dravne robne rezerve SAD-a. Na taj nain dolazi do iscrpljivanja vrijednosti nacionalne valute ija se (ne)stabilnost odrava prodajom vrijednosnica na nain sadran u dokumentu MMF-a. Meunarodni monetarni fond je u sluaju Hrvatske izravno odluio sprijeiti mogunost da ak i Hrvatski sabor kao predstavniko tijelo graana, time i glavni predstavnik suvereniteta zemlje, moe utjecati na odluke HNB-a po naredbama MMF-a. Takav prijedlog smanjenja utjecaja Hrvatskog sabora u radnim komentarima HNB-a komentirali su kratko "O.K.!". Radi se o slijedeem: "... Nacrt Zakona koji je Misija (op: misli se na MMF) predloila obvezuje HNB da objavljuje svoje ciljeve i planove monetarne politike za slijedeu godinu kao i vlastitu procjenu uspjenosti svojeg poslovanja tijekom prethodne godine u odnosu na ciljeve zacrtane godinu dana ranije. Ti bi dokumenti trebali biti objavljeni, a ne izravno izloeni Saboru (iako bi HNB bio obvezan o njima raspravljati sa Saborom) kako bi se zatitila nezavisnost HNB-a od bilo kakvog rizika da Sabor pokua modificirati ili utjecati na HNB-ve planove monetarne politike ...". U ovom sluaju MMF potpuno protuzakonito kriom preko hrvatske Vlade predlae zakone Hrvatskom saboru i jo nareuje da Sabor ne smije imati nikakvog utjecaja na kreiranje monetarne politike zemlje. MMF eli osigurati svoju poziciju u kojoj e svakog trenutka HNB-u moi narediti ovakvim tajnim naputcima to e i kada uiniti. Hrvatskoj se vlasti na taj nain oduzimaju sve poluge kontrole nad monetarnom politikom, a sve

instrumente kontrole potpuno zakulisno preuzima MMF. Ovim inom nitko unutar hrvatskih vlasti nee moi nadzirati financijsko - monetarnu budunost zemlje, instrumenti kontrole nalaziti e se izvan Hrvatske, i koristiti e se protivno interesima razvoja Hrvatske. Ovo je, zapravo, proces izdvajanja financijskog suvereniteta od dravno-narodnog suvereniteta, ili financijsko monetarna desuverenizacija drave. To je toka s koje za nacionalno gospodarstvo nema povratka osim udarca u dno financijsko - gospodarskog sloma: toka udara. MMF PISAO NOVI ZAKON O HRVATSKOJ NARODNOJ BANCI U skladu s nastojanjem da se postigne financijsko - monetarna desuverenizacija drave, MMF je i predloio hrvatskoj Vladi kako bi trebao izgledati novi Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci: "... Kako bi HNB-u omoguio da ostvari svoj primarni cilj stabilnosti cijena, nacrt Zakona o HNB-u odreuje da je jedino HNB odgovoran za formuliranje, usvajanje i provedbu monetarne politike. Iskustvo potvruje da je sredinja banka koja je nezavisna od politikog utjecaja u formuliranju i provedbi monetarne politike, uinkovitija i uspjenija u postizanju cilja stabilnosti cijena od sredinje banke koja nema tu nezavisnost ...". Podri li hrvatska Vlada (a trenutno to namjerava) ovakav Zakon Ustavni sud bi ga trebao staviti izvan snage zbog grubog krenja Ustava RH. Sabor mora odrati kontrolu nad HNB-om, niti jedna institucija hrvatske drave ne bi smjela moi samostalno bez nadzora i utjecaja Sabora kreirati i provoditi financijsko monetarnu politiku zemlje. Pojednostavljeno do krajnosti ovu situaciju moemo slikovito objasniti na sljedei nain. ovjek zaradi svoju plau, ima novanik u kojem uva svoje novce, ali ne smije odluiti to e s tim novcima jer postoji neki trei ovjek koji e mu bolje objasniti kako i na to potroiti taj novac. MMF pri tomu zna to ini: oduzima mogunost narodu jedne zemlje da sam upravlja svojim gospodarskim resursima. Taj postupak otvara MMF-ovo trgovanje pekulacijama i derivatima financijske prirode. O posljedicama takve MMF-ove politike prema njegovoj zemlji Malezijski premijer dr. Mahatir vrlo kratko kae: "... U sluaju Malezije, naa je valuta devalvirala 20 posto. To znai da smo mi, svi ukljuujui i Vladu izgubili 20 posto trine vrijednosti novca u kojem ga god obliku drali.siromani su postali siromaniji i sada je vie siromanih u Maleziji. Bogati su postali takoer siromaniji, ali na njih, naravno, neemo troiti suosjeanje ...". PRIJETNJA MANIPULIRANOM INFLATORNOM KRIZOM Meutim u dokumentu MMF-a upuenom hrvatskoj Vladi nalazi se izravna prijetnja manipuliranom inflatornom krizom ukoliko se ne postupi po naputcima Misije MMF-a: "... Inflacija je openito potaknuta oekivanjima kontinuiranog

poveanja cijena. Stabilnost cijena zahtijeva povjerenje javnosti da e barem u srednjeronom razdoblju cijene biti stabilne. Politiari su skloni tome da stvari sagledavaju kratkorono, te ih stoga javnost moe promatrati kao neuinkovite borce protiv inflacije. Zbog toga, to e vei utjecaj politiari - bilo oni u Vladi ili oni u Saboru - imati na monetarnu politiku sredinje banke, to e sredinjoj banci biti tee odrati povjerenje javnosti (vjerodostojnost) da e cijene ostati stabilne i kontrolirati inflatorno ponaanje ...". Ovo je izravna prijetnja hrvatskim vlastima manipuliranom inflacijom ukoliko ne pristane na uvjete MMF-a. Da situacija nee biti puno bolja ukoliko se HNB-u omogui potpuna nezavisnost (odnosno ovisnost o naputcima iz MMF-a) svjedoi i sljedea ocjena Misije MMF-a: "... Iako Vlada moe izgubiti mogunost da umjetnim nainom kratkorono stimulira gospodarstvo, ona moe i prebaciti na sredinju banku dio "krivnje" za neophodne, ali nepopularne monetarne politike ...". MMF u ovom tajnom dokumentu potpuno razotkriva svoju namjeru da Hrvatsku narodnu banku pretvori u svoje trite financijskim pekulacijama te na taj nain periodino izaziva manipulirane financijsko - monetarne krize i krize gospodarstva, u trenutku kada ocjeni da Hrvatska gospodarski staje na svoje noge. Hrvatskoj Vladi MMF je naredio to e biti u tom smislu budua glavna zadaa HNB-a: "... Glavni instrument HNB-ove monetarne politike bile bi operacije na otvorenom tritu - kupovina i prodaja dravnih vrijednosnica ili blagajnikih zapisa HNB-a kako bi se utjecalo na iznos likvidnosti u gospodarstvu. Ostali instrumenti su obvezne priuve banaka, diskontne operacije i krediti bankama ...". REFORME STEAJNOG ZAKONA PO NALOGU SVJETSKE BANKE Jedna od najudnijih reformi je izuzee banaka iz Steajnog zakona, ime se ozbiljno dovodi u pitanje zakonitost cjelokupnog gospodarskog sustava, kao i jednakost poloaja, prava i odgovornosti pravnih osoba pred zakonom. Prema predloenim reformama (koje je hrvatskoj Vladi predloio MMF) odluku o insolventnosti banaka i pokretanju steaja donosila bi Hrvatska narodna banka po vlastitoj procjeni, a sam steajni postupak vodio bi se i nadzirao iz "Fonda za osiguranje tednih uloga", umjesto pred sudom. To bi, osim naruavanja poslovnih i gospodarskih odnosa, ozbiljno ugrozilo i sigurnost ulaganja u banke, jer oteeni ne bi mogli traiti ostvarivanje svojih prava pred sudom. MMF se izravno uputa u ocjene rada suda ime opravdava ove svoje prijedloge hrvatskoj Vladi: "... Meutim, iskustvo u veini ostalih drava je pokazalo da je rjeavanje pitanja insolventnih banaka na sudu vrlo neuinkovito i dovodi do mnogo veih gubitaka za vjerovnike i gospodarstvo nego to je to neophodno ili potrebno ...". Nakon toga MMF izriito nareuje Vladi kako e izgledati zakonska regulativa ubudue: "... Steajni zakon ne bi se primjenjivao, a uloga suda bila bi ograniena na jedno prizivno roite nakon pokretanja

administrativnog postupka za sluaj nelikvidnosti banke ...". Dalje se pojanjava tehnologija postupanja s nelikvidnom bankom: "... HNB bi imao iskljuivu ovlast u odreivanju insolventnosti banke. U tom sluaju Fond za osiguranje tednih uloga bi imenovao steajnog upravitelja. Steajni upravitelj bi odmah sastavio novu bilancu na osnovu revidiranih vrijednosti banine imovine, koja odraava primjenjive bankovne raunovodstvene standarde, te bi sukladno smanjio banine obveze tako da su jednake vrijednosti njezine imovine ...". MMF i Svjetska banka imaju izravan interes za provedbu ovakve reforme, jer se u nerazjanjenim odnosima i izravnom dogovoru s HNB-om kao kupci propalih banaka mogu javiti strane novarske kue ili ulagai. Tako se pojaava prisutnost inozemnih vlasnika kapitala u bankarskom sustavu zemlje, ime se opet interesno moe upravljati gospodarstvom u zemlji. Kreditni programi takvih banaka nee voditi rauna o interesima investicija u proizvodnju i infrastrukturu, nego iskljuivo o to brem obrtaju stranog kapitala kroz kratkorone kredite i pozajmice, koje ne poveavaju proizvodnju i irenje kapaciteta u zemlji. esto su upravo takve banke, kasnije, nositelji financijskih operacija na tritu vrijednosnih papira, obveznica i kreditnih pisama, za raun i u korist MMF-a i Svjetske banke. Kada jednom krug poslovnih banaka postane dijelom tog trita za daljnje takve transakcije ne mora znati niti Hrvatska narodna banka, to dodatno ugroava monetarno - financijsku stabilnost zemlje. Takoer, ulaskom u vlasnitvo banaka, inozemne banke priznali mi to ili ne, postaju regulatori gospodarstva u zemlji. Glavne meunarodne financijske institucije upravo u tom dijelu imaju najvei interes manipuliranja potencijalima. Nametnutom kreditnom politikom moe se dovesti do kolapsa cijelog niza djelatnosti u gospodarstvu, ako ih se izolira od mogunosti kreditiranja i novanog praenja. Na taj nain, malo po malo, dolazi do naputanja potencijala u gospodarstvu, ime se dodatno moe stvoriti ovisnost gospodarstva o inozemnim kreditima i pokrivanju likvidnosti zemlje. U tom smislu jedna od veih reformi Zakona o bankama (koje hrvatskoj Vladi nareuje MMF) predvia drugaiji odnos prema podrunicama stranih banaka. One su po dosadanjim propisima u Hrvatskoj poslovale kao posebne pravne osobe sa vlastitim kapitalom, te su u cijelosti odgovarale nadlenim institucijama nadzora u Republici Hrvatskoj. Novi zakon eli omoguiti poslovanje podrunica stranih banaka djelimino u skladu s pravilima matine drave, te se eli omoguiti regulacija podrunica od strane matine drave i u smislu kapitala, meutim, i u smislu odgovornosti, te nadzora poslovanja. Ovo izravno zadire u samu strukturu hrvatskog monetarno financijskog sustava, omoguavajui neravnopravnost izmeu hrvatskih banaka i podrunica stranih banaka. To je izriito traenje Meunarodnog monetarnog fonda (MMF) kako bi se, po njima, ojaala konkurentnost u bankarskom sustavu. Na taj nain MMF osigurava mogunost izazivanja planiranog bankarskog sloma u trenutku kada ocjeni da mu je to u interesu (takvi su primjeri brojni od Meksika do Malezije).

"... Misija je zamijetila da bi se ojaala konkurentnost u bankovnom sustavu oslanjanjem na kapital cijele banke, te regulacijom podrunica od strane matine drave ...", govori se u dokumentima MMF-a o promjeni statusa podrunica stranih banaka u Hrvatskoj. to se tie nadzora govori se nedvosmisleno: "... Kao to preporuuje Povjerenstvo za superviziju banaka iz Bazela, nadzorno tijelo matine drave treba vriti nadzor nad podrunicama inozemnih banaka na konsolidiranoj osnovi ...", ime se izravno naruava nadzroni sustav ustrojen u Hrvatskoj i banke se meusobno dovodi u neravnopravan poloaj. PROMJENE USTAVA PO NALOGU MMF-a Naznaka svojevrsne deregulacije uloge HNB-a po mjeri i eljama stranih financijsko - monetarnih institucija je i skriveni plan hrvatske Vlade da u sklopu ustavnih promjena mijenja i Ustavom odreene ciljeve HNB-a, to se prije svega odnosi na odredbu koja ciljeve HNB-a odreuje kao "stabilnost domae valute i opa likvidnost plaanja u zemlji i inozemstvu" (lanak 53., Ustava Republike Hrvatske). Ukidanjem tog dijela Ustavnih odredbi o Hrvatskoj narodnoj banci potpuno bi izmijenilo Ustavnu odrednicu gospodarskog, monetarnog, financijskog sustava zemlje. Ta se Ustavna odredba brie iz Ustava upravo na zahtjev MMF-a, kojemu najvie i odgovara da se stabilnost hrvatske kune i gosopodarskog sustava ne namee kao obveza Hrvatskoj narodnoj banci. Ovo je ozbiljno i zbog toga to potvruje injenicu da su pojedine izmjene i dopune Ustava RH provedene po nalogu ili naputcima inozemnih institucija. Dokument MMF-a je jasan: "... Ustav Republike Hrvatske odreuje ciljeve HNB-a kao "stabilnost domae valute i opa likvidnost plaanja u zemlji i inozemstvu". Ovakvo navoenje svrhe sredinje banke u raskoraku je s obvezama i najboljim praksama EU-a. Misija je razumjela da e ove odredbe biti izmijenjene u sklopu izmjena Ustava koje se trenutano formuliraju ...". Ovo su dovoljni dokazi za pokretanje postupka ocjene ustavnosti donoenja cijelog niza zakonskih i podzakosnkih dokumenata, kao i proces ispitivanja odgovornosti Vlade zbog ozbiljnog naruavanja gospodarskog suvereniteta zemlje. U svojim naputcima zemljama lanicama MMF i Svjetska banka esto nareuju koje grane gospodarstva, industrije i tehnologije treba napustiti, a kojima dati prednost. Pri dodjeli kredita i financijskih aranmana ak uvjetuju dravama kredite ispunjenjem takvih naredbi. esto se dogaa da se gase potencijali koji bi upravo mogli pridonijeti gospodarskom rastu zemlje. To je MMF-ova "strategija naputanja potencijala", koja se esto formalno pravda neprofitabilnou pojedinih sektora, dok je stvarno potrebno samo uloiti u njihovu infrastrukturu i tehnologiju da budu visoko profitabilni. S vremenom pojedine zemlje i zaborave na iroko rasprostranjene resurse koje ima na raspolaganju ali ih je prestala koristiti. Upravo revitalizacija njihovog koritenja esto moe znaiti put ka gospodarskom oporavku. Kod nas su najbolji primjer i

dokaz strategije naputanja potencijala velika naputena prostranstva Like, Gorskog kotara, dalmatinskog zalea i otoka, gdje se planski omoguila depopulacija i odlazak stanovnitva kroz due razdoblje. Metode su razliite od sluaja do sluaja; usitnjavanje posjeda, nemotivirajui uvjeti za bilo koju proizvodnju a osobito poljoprivredu, gaenje kolskih ustanova, smjetavanje velikih fakulteta i srednjih kola daleko od ovih podruja ... Na ovaj nain dolazi do stanja u pojedinim dijelovima drave koje nazivamo "sindromom puste zemlje". Kao primjere strategije naputanja potencijala navesti u samo one sluajeve koji u najveoj mjeri nanose izravnu tetu hrvatskom gospodarstvu i nacionalnim interesima. HRVATSKA VLAST PROVODI POLITIKU MEUNARODNIH CENTARA FINANCIJSKE MOI I ZAHTJEVE

Hrvatska Vlada je ucijenjena i mora provoditi politiku i zahtjeve meunarodnih centara financijske moi. To dokazuje i sadraj dokumenta pod naslovom O politici prevladavanja depresije hrvatskog gospodarstva koji potpisuje dr. Stjepan Zduni (Ekonomski institut Zagreb). Ekonomski institut opisuje dio tehnologije ucjene od strane meunarodnih centara moi na primjeru uvrtavanja Hrvatske meu pet balkanskih zemalja, bez naroitog ekonomskog kredibiliteta. Posljedice tako odabrane polazne osnove, odnosno cijena te politike (op. misli se na ekonomsku politiku hrvatskih vlasti), bila je svrstavanje Hrvatske u pet balkanskih zemalja (The CEPS Plan for the Balkans, M. Emerson, D. Gross, CEPS, Brussels 1999.) sa relativno slabom ekonomskom djelotvornou. Prema jednoj analizi sposobnosti europskih zemalja da pristupe EU odnosno njenom optimalnom valutnom podruju postoje tri kategorije zemalja: (1) fiskalno ureene zemlje sa ispunjenim Maastricht kriterijima. Tu bi primjerice spadale vicarska, Norveka, koje ispunjavaju i sve ostale kriterije konvergencije optimalnom valutnom podruju; (2) zemlje koje pristiu prvu kategoriju, sa slijedeim karakteristikama: inflacija im je jo uvijek prisutna i umjerenih je razmjera, tekui deficit platne bilance jo uvijek je znaajan i relativno visok, proces restrukturiranja im je dosta intenzivan, proraunski deficiti su jo uvijek asoviti problemi. S obzirom na navedene karakteristike tim zemljama je potrebna politika fleksibilnog realnog intervalutarnog teaja, tj. vea monetarna autonomija, kamatna politika treba biti povezana sa teajnom politikom i igrati ulogu posredne varijable. U tu kategoriju zemalja, prema klasifikaciji bi spadale zemlje CEFTA-e, tj. Viegradske skupine i neke druge. (3) Treu kategoriju tvore zemlje sa akutnom financijskom krizom, sa slabim institucijama sistema, pate od visoke inflacije, visoki su tekui deficiti prorauna i platne bilance, realne kamate vrlo variraju, u funkciji stabilizacije realne kamate postaju neodrivo visoke, este devalvacije su indikator kaosa. Ulaskom u euro zonu, u prvom koraku pomou currency

board-a, te zemlje dobivaju: kredibilitet monetarne i ekonomske politike, odgovarajui senzibilitet makroekonomske politike, koji je vjerodostojan, dobivaju uvjerljivo i stabilizirano financijsko trite. Ukoliko izostanu aranmani sa EU (op. ucjena manipuliranim izazivanjem krize ukoliko zemlje u toj klasifikaciji ne pristanu na uvjete EU-a o stabilizaciji i pridruivanju, pa makar bili i nepovoljni za njihovo naionalno gospodarstvo, financijsko monetarni suverenitet) te zemlje eka: hiperinflacija, enormna premija rizika razorit e proraun u funkciji servisiranja vanjskog duga. Zakljuno se konstatira, da bi pozitivni efekti ulaska u EU monetarnu zonu nadmaili nuni troak nemogunosti amortiziranja asimetrinog oka zbog gubitka mogunosti koritenja teajne politike. Tu kategoriju zemalja ine pet zapadno balkanskih zemalja (op. zemlje koje njemaka diplomacija, a ne zaboravimo da je Njemaka trea zemlja MMF-a, eli objediniti u tzv. gospodarsku uniju zapadnog Balkana), pri emu se Hrvatsku eksplicite ukljuuje. Te zemlje nemaju kredibilitet da bi mogle sanirati svoje kaotine privrede. Zbog toga im je jedini izlaz pristupiti u euro zonu. Drugim rijeima nudi im se ispunjenje kriterija konvergencije ex post, nakon to uu u konkurentni ambijent EU i meusobno. Preporua se, dakle, prethodna predaja monetarnog suvereniteta po metodi big bang, ali i ekonomskog suvereniteta u irem smislu pristupom zoni slobodne trgovine i carinskoj uniji , opisuje Zduniev dokument tehnologiju financijsko monetarne desuverenizacije zemlje na konkretnom primjeru Hrvatske. Hrvatska Vlada potpisala je ovakve uvjete Europske unije i za oekivati je, ukoliko radiklano ne promjeni smjer ekonomske politike, da e kroz slijedeih dvije do pet godina potpuno zaivjeti ideja gospodarske unije zapadnog Balkana, kao sredini ekonomski interes u ovoj regiji ekonosmki najmonijih zemalja svjetskog poretka. POTPUNA PREDAJA MONETARNOG I EKONOMSKOG SUVERENITETA DRAVE Dokument The Road to Stability and Prosperity in South Eastern Europe: A Regional Strategy Paper, od 01. oujka 2000., koji je izradila Svjetska banka, a citira ga i Zduniev dokument, sadri izriite naredbe Hrvatskoj o ukljuivanju u globalno projektirane regionalne integracije prema interesima svjetskih centara financijske moi: Strukturne politike polaznih osnova hrvatske razvojne strategije trebaju ukljuiti aspekt Jugoistone Europe te aspekt ukljuivanja u EU u obliku Ugovora o stabilizaciji i pridruivanju (op.: koji je Raanova Vlada i potpisala, a o uvjetima koje je tajno dobila od strane EU jo uvijek ne znamo sve detalje). Jugoistona Europa u predmetnom smislu obuhvaa, pored pet balkanskih zemalja, jo Bugarsku i Rumunjsku . Da je u cijeli projekt ukljuen u pozadini kao autor i koordinator Meunarodni monetarni fond sa Svjetskom bankom potvruje Zduniev dokument rijeima: Uloga makroekonomske politike, posebno teajne i platno bilanne nije eksplicite

obuhvaena. To se u stvari preputa djelatnosti MMF-a, kao simultane politike odnosno tehnike pomoi Svjetske banke i drugih razvojnih institucija. Sadraj reformskih zahvata u Jugoistonoj Europi odnosi se na slijedea podruja: podrati pogodan ambijent za privatni sektor u pogledu rasta, izvoza i zaposlenosti (ubrzanjem privatizacije i strukturnih reformi u financijskom i proizvodnom sektoru); podrati zakonodavni okvir za razvoj trgovakog zakonodavstva; ukloniti zapreke za direktne strane investicije, ukljuivo portfolio investicije; liberalizirati trite rada i uiniti ga fleksibilnim; potaknuti daljnju liberalizaciju trgovine pomou smanjenja zatite, harmonizacije tarifnih stopa, ukidanje ne-carinske zatite; unaprijediti upravljanje vanjskim dugom, upravljanje rizicima u bankama, upravljanje bankama pomou privatizacije, kontrolom banaka itd. . Ovo su jasno postavljeni uvjeti reformi kojima su MMF i Svjetska banka ucijenili hrvatsku Vladu. Ovi dokumenti sadravaju ono to Vlada nema hrabrosti priznati svojim graanima vezano uz nepovoljne uvjete koje je potpisala s Europskom unijom. Izvrena je potpuna predaja monetarnog i ekonomskog suvereniteta zemlje. Na ovaj nain, nadzirani razvoj zemalja regije, dugorono bi osigurao stabilnost gospodarskih interesa globalno najmonijih zemalja u odnosu na gospodarske potencijale zemalja nad kojima imaju interese. Izazovi Vlade nacionalne solidarnosti (kakva bi Hrvatskoj trebala) pokuavaju odrati ravnoteu izmeu dravnog suvereniteta i gospodarsko tehnolokog razvitka, snalaenja u virtualnom prostoru globalne drave (Novog svjetskog poretka) i globalne ekonomije kao sustava manipulacije potencijalima nacionalnih gospodarstava. Globalizacija sve vie poprima oblik procesa stvaranja jedne velike, globalne drave, iji e glavni cilj biti tehnoloka premo i ekonomska odrivost najmonijih zemalja, primjerice Sjedinjenih Amerikih Drava, Njemake, Francuske, Japana, Velike Britanije. SAD i Velika Britanija spremne su ovog trenutka podrati njemaki prijedlog utemeljenja gospodarske unije zapadnog Balkana, jer je njihova procjena da e lake nadzirati procese u regiji, stabilnost i gospodarske resurse u zemljama regije, ukoliko zemlje bive Jugoslavije postignu dogovor oko novih oblika integracija, kojima bi SAD prikljuile Albaniju, Bugarsku i Rumunjsku. Stvarni autori projekta gospodarske unije zapadnog Balkana su Meunarodni monetarni fond i Svjetska banka. MMF STVARA NOVE EKONOMSKE REGIJE Dokaz tomu je dokument MMF-a, od 20. oujka 2000., pod nazivom Jugoistok Europe: regionalne ekonomske mogunosti, potrebe vanjskog financiranja i programi MMF-a. Samo tijekom 2000. MMF je u regiji intervenirao s 400 milijuna amerikih dolara, time stvarajui mogunost pritiska na pojedine zemlje u procesima regionalnih integracija. U tom MMF-ovom izvjeu kao zemlje regije se navode: Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska,

Makedonija, Rumunjska. U dokumentu se jasno vidi da MMF planira odreeni stupanj integracije tih zemalja u regiji. Zduniev dokument to potvruje: Sadraj Ugovora o stabilizaciji i pridruivanju jeste: zadovoljavajui politiki dijalog sa EU i susjedima je uvjet Ugovora; cilj mora biti slobodna trgovinska zona sa susjedima, pripadnicima Jugoistoka i Pakta o stabilnosti; uspostava slobodne trgovinske zone izmeu zemlje kandidata i EU, ukidanje carinskih barijera bit e asimetrino, EU e svoje trite potpuno otvoriti prije zemlje kandidata, osobito za industrijske robe, reguliranje kretanja radnika, slobodne uspostave tekuih plaanja, kretanje kapitala, ponude usluga, usklaivanje pravnog sustava . I sadraj Pakta o stabilnosti (iji su najvaniji autori i sudionici: SAD, MMF, Svjetska banka, Velika Britanija) potvruje te namjere te od zemalja regije zahtijeva reforme u odreenom vremenskom roku: postupna liberalizacija trgovine i stvaranje slobodne trgovake zone do 2003/4. Godine sa svim partnerima regije, to znai eliminiranje administrativnih zapreka trgovini u multilateralnom smislu za sve zemlje regije; implementacija slobodne trgovinske zone sa EU i meu partnerima do 2004/5. godine; mogui pregovori sa EU o carinskoj uniji do 2004/5. godine; harmonizacija politika i institucija sa EU s ciljem budueg lanstva do 2004/5.; regionalna kooperacija na projektima odmah . Pakt o stabilnosti samo je jedan od instrumenata regionalnih interesa globalnog kapitala za ekonomskim i institucionalnim integracijama na Balkanu, gdje po svojim projektima nedvojbeno svrstavaju Hrvatsku. Ekonomski institu Zagreb priznaje globalnu manipulaciju nacionalnim ekonomijama preko financijsko monetarnih instrumenata politike MMF-a: Sve je vie primjedbi na ulogu MMF-a u utvrivanju ekonomske politike neke zemlje. Smatra se da je uloga MMF-a previe izraena u razvojnoj politici zemlje putem uvjetovanja podrke. To uvjetovanje znai prihvatiti sasvim konkretne mjere ekonomske politike, koje eksperti MMF-a smatraju neophodnim za uspjeh aranmana kojeg nude nekoj zemlji . Ekonomski institut u svom dokumentu ocjenjuje: MMF treba koristiti konzultacije po osnovi lana IV., da upozori zemlje na rizinost bilo vezanog, bilo prilagodljivog teaja. Iz injenice da se trai promjena uloge MMF-a u financiranju zemalja u tekoama, tj. da se financiranje svede na kvazi ulogu posljednjeg utoita samo za potrebe likvidnosti (do 120 dana) i to zemljama koje ispunjavaju odgovarajue uvjete, jasno je da se eli razvojna uloga Fonda obustaviti . Ovime se u potpunosti zanemaruje financiranje razvoja i razvojnih programa od strane MMF-a, te on postaje izravni instrument financijskih ucjena nacionalnih ekonomija u postizanju interesa najmonijih zemalja svjetskog poretka. To dokazuju i uvjeti koje bi pojedina zemlja morala zadovoljiti za dobivanje takvih kratkoronih kredita za potrebe likvidnosti: kreditno sposobna zemlja mora postupno uvesti slobodu ulaza i djelovanja stranih financijskih institucija

na svom tritu; zdravo ponaanje zemlje mora se oitovati u poremenom obavjetavanju o svojem dugu i njegovoj strukturi dospijea, ukljuivo garancijski dug; komercijalne banke trebaju udovoljavati kriterijima adekvatnosti kapitala po meunarodnim standardima, bankarski sistem treba biti osiguran od rizika nglog povlaenja kratkoronog kapitala, odnosno treba biti stabilan (op. MMF je svojom tehnologijom izazivanja kriza isprovocirao bankarsku krizu u Hrvatskoj, kako bi, izazvavi nestabilnost prisilili Hrvatsku na prodaju banaka u Hrvatskoj strancima, to sam dokazao opisujui sadraj dokumenatcije razmijenjene izmeu MMF-a i Vlade); MMF mora biti siguran da posuena likvidna sredstva nee biti upotrijebljena za neodgovornu proraunsku politiku, tj. za financiranje deficita . U svojim ocjenama Ekonomski institut u Zagrebu neizravno priznaje da je prodaja hrvatskih banaka i osiguravajuih drutava strancima, te potpuno liberalno omoguavanje osnivanja stranih banaka u Hrvatskoj omoguilo novi odljev hrvatskog kapitala izvan Hrvatske (u obliku novca u vlasnitvu graana, uteevina, tekuih rauna, iro rauna poduzea i graana, stambene tednje, mirovinskih fondova itd.), ak i u veoj koliini nego to je novac nestajao iz Hrvatske za vrijeme bive vlasti. Ovo je zapravo istinski odljev kapitala hrvatskih graana u strane zemlje (preko rauna u bankama): Problem izbora monetarnog sustava bitno se uslonjava stranom privatizacijom naih banaka. Makroekonomski aspekt tog problema treba vezati za razvojnu strategiju zemlje, koja stranom privatizacijom dobiva dodatna ogranienja: liberalizacija ulaza i izlaza kapitala (tednje) moe dovesti i do jaanja ponude kredita, ali i do isuivanja te odliva tednje u konkurentniji ambijent naih susjeda. U tom pogledu u nas prevladava optimistina mikroekonomska interpretacija, koja ne uzima u obzir makroekonomsku i razvojnu politiku zemlje nasuprot kriterijima globaliziranih bankarskih sustava . I dokument Stjepana Zdunia nepobitno potvruje da se ubrzana privatizacija kapitalne imovine u Hrvatskoj odvija po projektu i na zahtjev Svjetske banke: Model kuponske privatizacije, a osobito privatizacije dravnih poduzea (INA, infrastruktura) je pod strunom instruktaom Svjetske banke i drugih ekspertnih skupina, koje oni podravaju u okviru svojih programa restrukturiranja gospodarskih sustava tranzicijskih zemalja. U tim programima je privatizacija osnovni element restrukturiranja i daje mu se apslutni prioritet. Smatra se da je privatizacija preduvjet za efikasno proizvodno, tehnoloko i kapitalsko restrukturiranje . SLUAJ LUKA RIJEKA Iako na prvi pogled moe biti nejasno zbog ega Raanova Vlada nije posvetila vie vremena, ozbiljnosti, odgovornosti i sustavnosti u rjeavanju otvorenih pitanja i problema Luke Rijeka, kao i izrade strategije organiziranja cjelovitog hrvatskog lukog kompleksa, posrijedi je, zapravo, kontinuitet meunarodnih interesa poslovnih i financijskih lobija, koji u posljednjih deset godina

onemoguavaju oivljavanje rijeke luke. Zanimljivo je da sva nastojanja struke, znanstvenika, gospodarstvenik, te institucija kakva je pimjerice Akademija tehnikih znanosti Hrvatske, nailaze na utnju i nerazumijevanje Vlade. Umjesto irokog partnerstva na izradi strategije za Luku Rijeka i hrvatski luki kompleks, Vlada je izabrala pritajeno i zatvoreno dogovaranje oko investicija u luku. Status glavne hrvatske luke zamijenjen je za poloaj glavnog gospodarskog problema u zemlji. Svatko imalo obavijeten o stvarnim potencijalima rijeke luke sumnja u motive odgovornih u vlasti. Cjelovita strategija oivljavanja lukog pometa kroz Hrvatsku podrazumijevala bi organiziranje hrvatskog lukog kompleksa u lukama Rijeka (glavna hrvatska luka), Pula, Zadar, ibenik, Split, Ploe i Dubrovnik. Duljina izgraene operativne obale tog kompleksa je 17 736 metara, na ukupnoj povrini od oko 700 hektara. Takoer bi se revitalizirali i ispitali potencijali rijenih plovnih puteva u Hrvatskoj., osobito na Savi i Dunavu, to bi kao izravnu posljedicu imalo gospodarsko oivljavanje i stvaranje novih mogunosti za zapoljavanje od Posavine do Vukovara. Vukovar bi mogao biti jedna od glavnih rijenih luka regije s izlaskom na Aziju preko Crnog mora, na europski zpad preko Zagreba (eljeznikom vezom), te otvorenim Sredozemljem (Mediteranom) preko Luke Rijeka. Upravo zato to Hrvatska raspolae takvim potencijalima, Vlada je dobila nedvosmislene poruke iz MMFa da e se Hrvatskoj odobriti povoljni aranmani s MMF-om i Svjetskom bankom ne bude li Vlada inzistirala na stratekom pozicioniranju Luke Rijeka, ne samo na Jadranu i Sredozemlju, nego i u europskom zaleu. Takvo bi strateko pozicioniranje Luke Rijeka i cijelog hrvatskog lukog kompleksa pomutilo cijelu projekciju svjetskog kapitala i njegova kretanja u Europi tijekom slijedeih nekoliko desetljea. Najvaniji rijeni transportni putevi, autoceste, eljezniki koridori, morali bi promijeniti svoju ulogu i smjer. Glavne strategije, institucije i programe u naputanju potencijala Luke Rijeka moemo svesti na: - uvjeti MMF-a i odnosi Vlade s MMF-om; - uvjeti Svjetske banke i odnosi Vlade sa Svjetskom bankom; - projekti glavnih europskih i svjetskih prometnih koridora; - projekt Pakta o stabilnosti za jugoistonu Europu; - pretvorba i privatizacija Luke Rijeka; - poputanje slovenskoj strani u pregovorima o pograninim podrujima i granicama; - plan prodaje Luke Rijeka inozemnim tvrtkama i ulagaima. Gospodarsko zalee Luke Rijeka, srednja Europa, zapadna Europa, istona Europa (s teitem na Ukrajini) i baltike zemlje nude mogunosti za pozicioniranje rijeke luke kao druge luke Europe vodee pomorske luke u regiji. Povezivanje hrvatskog lukog kompleksa novom infrastrukturom eljeznice, koja bi prugom optimalne brzine povezivala luke unutar kompleksa,

te povezivanje moderniziranom prugom Rijeka - Zagreb - Vukovar, zapoelo bi stvaranje stratekog gospodarskog partnerstva Luke Rijeka i Hrvatskih eljeznica, koje bi s rijekom lukom povezivale i rijene plovne puteve u Hrvatskoj. Meutim, i u ovom dijelu MMF pouruje hrvatsku Vladu na prodaju kako Luke Rijeka tako i privatizaciju Hrvatkih eljeznica. Ono to su do sada mogui strani ulagai predlagali za Luku Rijeka znailo bi svoenje hrvatskog lukog kompleksa na skladino otpadni prostor talijanskih luka i slovenske luke Kopar. Slovenska strana u meuvremenu je ubrzano radila na svom stratekom prometnom smjeru Trst - Kopar - Ljubljana - Budimpeta - europski zapad, kako bi se na taj nain potpuno izoliralo Luku Rijeka. Takvoj meunarodnoj strategiji u prilog je iao i projekt Pakta o stabilnosti koji je Luku Ploe odabrao za glavnu luku koja e prometovati prema Bosni i Hercegovini, ali bi istodobno kroz BiH imali izlaz preko istone Hrvatske na europski istok. Tako bi cijeli hrvatski luki kompleks, kao i kapaciteti Hrvatskih eljeznica ostali potpuno izolirani, a promet roba bi dijelom bio preusmjeren preko Bosne i Hercegovine. Od 1992. do 1994. u Hrvatskoj su boravili predstavnici poduzea iz nekoliko europskih zemalja skupljajui poslovne podatke o Luci Rijeka i radei na njihovoj analizi, uglavnom su to bili "ulagai" iz Nizozemske, Belgije i Francuske. Tako je nizozemska tvrtka "Ballast Nedam", poduzee za gradnju luka, 1992. bilo spremno, navodno (prema pismu koje je njihov posrednik u Hrvatskoj uputio mr. Dragi Kraljeviu, lanu SDP-ove Komisije za vanjsku politiku), osigurati sredstva u iznosu od deset milijardi amerikih dolara za ulaganje u infrastrukturu Luke Rijeka, tijekom dvadeset godina. na hrvatskoj strani je, da bi se posao ostvario, bio osnovan Konzorcij sastavljen od vodeih hrvatskih banaka, graevinskih tvrtki, INA-e, Luke Rijeka, na elu s jednim lanom hrvatske Vlade. Prema navedenom pismu nizozemskog posrednika u Hrvatskoj, te kronologiji poslovne ponude, poduzee "Ballast Nedam" organiziralo je svoje lobistike grupe u MMF-u, Svjetskoj banci, Europskoj banci za obnovu i razvitak (EBRD), svjetskim komercijalnim bankama, nizozemskoj vladi, te institucijama Europske unije, za osiguranje deset milijardi amerikih dolara investicijskog kapitala. Iz samog pisma posrednika nizozemske tvrtke u Hrvatskoj jasno se moe vidjeti da nitko od hrvatskih strunjaka ili poduzea ne bi bio pozvan na suradnju u tom projektu, kako bi se to bolje moglo manipualirati potencijalima toga gospodarskog kompleksa. U pismu se spominje i sudjelovanje sadanjeg potpredsjednika Vlade Slavka Linia u pregovorima s nizozemskom tvrtkom. Meutim, neosporno je da bi takav strani ulaga kupio rijeku luku upravo kako bi mogao tiho ugasiti njene potencijale i osigurati danas najvanijim svjetskim lukama nesmetano poslovanje. Zanimljiv je i podatak da su neke od najveih lukih zemalja ujedno i zemlje s najveim financijskim udjelom u MMF-u, stoga i s najveim brojem glasova u toj instituciji. Pozicioniranje Luke Rijeka s cjelovitom infrastrukturom duboko u europskoj unutranjosti, Luku Rijeka bi moglo odrediti kao jednu od najvanijih

svjetskih luka, a razvoj infrastrukture vezane na luku u samoj Hrvatskoj omoguio bi stabilan gospodarski rast koji ne bi bio uvjetovan kreditima MMF-a ili Svjetske banke. Suprotno tomu, meunarodne strategije ve deset godina vjeto planiraju naputanje potencijala Luke Rijeka, njezinom marginalizacijom i planiranjem globalnih strategija zaobilazei vanost Luke Rijeka i cjelovitog hrvatskog lukog kompleksa. SLUAJ HRVATSKE ELJEZNICE Hrvatska eljeznika infrastruktura predstavlja jedan od najveih gospodarskih potencijala zemlje i pretpostavka je prometne integracije Hrvatske u europske i svjetske prometne pravce. Takoer ini okosnicu infrastrukturne i gospodarske mree, te jedan od najveih potencijala za novo gospodarsko i tehnoloko industrijsko pozicioniranje Hrvatske, ne samo u regiji nego u Europi i svijetu. Razvoj eljeznike infrastrukture, te unapreivanje tehnolokih kapaciteta hrvatskih eljeznica, postavlja pred to poduzee potpuno nove zadae i moe biti kljuni uvjet u izlasku iz gospodarske krize, te postizanju stabilne stope gospodarskog rasta. Ne moemo sustavno promatrati i traiti mogunosti gospodarskog razvitka Hrvatske bez ukljivanja sustava eljeznica i pripadajue infrastrukture. Poloaj Hrvatske u osmiljavanju nove uloge eljeznica tim je jai to posjedujemo i kapacitete za potpuno infrastrukturno praenje razvoja eljeznica, od tvornice strojeva, dijelova za vagone i lokomotive, preko proizvodnje tranica i kamena za pruge. Takoer raspolaemo znanstveno strunim potencijalima koji mogu raditi na tehnolokom i infrastrukturnom razvitku eljeznica u Hrvatskoj. Meutim hrvatska Vlada ve se obvezala prema MMF-u da e obustaviti ulaganja u kapitalnu infrastrukturu iz dravnih sredstava, te da e trenutno pristupiti prodaji najveih poduzea u koja spadaju i Hrvatske eljeznice. Interakcija znanosti, tehnologije i eljeznike infrastrukturne izgradnje bila bi poticaj opem zaokretu ekonomskog upravljanja dravom, to je Vladinim aranmanom s MMF-om izravno i dugorono onemogueno. Prodaja Hrvatskih eljeznica stranom vlasniku biti e pripremljena jo do kraja 2001., a prema traenjima MMF-a u roku od sljedee dvije godine to poduzee mora biti veinski privatizirano. Danas je infrastruktura H-a u prilino loem stanju, dotrajale pruge ne zadovoljavaju uvjete rentabilnosti, sigurnosti i brzine prijevoza ljudi i roba, u istom je stanju tehnoloki vozni park koji znaajnije nije obnavljan u prosjeku dvadesetak godina. Hrvatske eljeznice se po dananjem stanju infrastrukture svrstavaju na samo dno europske ljestvice. Hrvatska ima ukupno 2699 km eljeznikih pruga, 2947 km kolosijeka, 1340 km staninih i ostalih kolosijeka i 258 eljeznikih kolodvora i postaja. Cjelokupna hrvatska eljeznika mrea je potpuno tehnoloki neprilagoena dananjim potrebama i razvojnim potencijalima. Loginim se namee pitanje nije li takvo stanje

Hrvatskih eljeznica dio sustavnog plana koji e u konanici dovesti do prodaje po podcijenjenim vrijednostima. Najnoviji planovi hrvatske Vlade u veoj mjeri potvruju takve slutnje. Meutim razvojne mogunosti infrastrukture i tehnolokih standarda Hrvatskih eljeznica Hrvatsku bi mogle odrediti kao sredite europskog eljeznikog etverokuta Rijeka - Zagreb - Budimpeta - Be - London - Paris - Lyon - Trst - Rijeka. Samim takvim pozicioniranjem sustav Hvatskih eljeznica i Hrvatska kao drava sa svojim gospodarstvom, postali bi ishodite najvanijih europskih eljeznikih prometnih pravaca. Pri tomu mislim na dvije glavne europske eljeznike dijagonale: sjever - jug i istok zapad. Europska eljeznika dijagonala sjever - jug podrazumijeva pravac Rijeka - Zagreb - Budimpeta - Be - Varava - Riga - Tallin, a dijagonala istok - zapad sastoji se od pravca London - Paris - Lyon - Trst - Rijeka - Zagreb Budimpeta - Kijev - Moskva, sa odvojkom na Vukovar prema jugoistoku. Kada bi se inzistiralo na ovakvom pozicioniranju europske eljeznike prometne mree sam po sebi se namee projekt transkontinentalnog eljeznikog mosta Europa - Azija - Afrika, iji bi glavni pravac bio London - Paris - Lyon - Trst Rijeka - Zagreb - Vukovar - Beograd - Sofija - Istanbul - Ankara sa odvojcima prema Kairu i Teheranu. U razvojnim mogunostima Hrvatskih eljeznica kao glavna eljeznika prometnica u Hrvatskoj postavlja se linija Rijeka - Zagreb. Motivirani stratekom pozicijom te prometnice lanovi Akademije tehnikih znanosti Hrvatske jo prije par godina zapoeli su razvojni projekt "Povezani Rijeka i Zagreb - hrvatsko i europsko gospodarsko arite". Ovakvo repozicioniranje hrvatskog eljeznikog prometnog sustava predstavlja vitalni gospodarski interes Hrvatske. Sva druga rjeenja koja se planiraju u Banskim dvorima, ukljuujui i prodaju H-a stranim "investitorima", zapravo su predmet ucjena Meunarodnog monetarnog fonda i vezanih interesa, koji su svjesni da bi takav projekt znaio poetak trajnog gospodarskog oporavka Hrvatske, bez inozemnog prezaduivanja i prihvaanja politikih i financijskih ucjena. Jedan od prioritetnih pravaca infrastrukturnog razvoja Hrvatskih eljeznica trebao je biti eljezniki tunel Uka, kao kljuni dio prometnog pravca izmeu Europe, Bliskog i Dalekog istoka. Jadransko more je inae (u budunosti bi strateki trebalo naglaavati te mogunosti) zbog svog geoprometnog poloaja stjecite nekih od najvanijih prometnih koridora za Europu i svijet. Dio ve navedenih eljeznikih prometnih pravaca kroz Europu, te prema Aziji i Africi zahtijeva paljivu, sustavnu analizu eljeznike veze Trst --Rijeka - Zagreb, s posebnim projektima izgradnje eljeznikih objekata tunelom kroz Uku i Kozjak. eljezniki tunel kroz Uku dodatno je vaan zbog dviju prirodnih morskih luka: luke Bakar (kraj Rijeke) i luke Brica u Istri. Iz tih luka razvio bi se glavni trajektni prometni pravac Europa (Jadran) - luka Mersina u Turskoj (Bliski i Daleki istok). Navedenom trajektnom vezom dnevno bi se mogla prevesti jedna eljeznika teretna kompozicija u jednom i druga u drugom

smjeru, te bi postojala mogunost prijevoza odreenog broja teretnih i osobnih vozila. Takva prometna veza po dosadanjim procjenama bi mogla biti oko 30 % bra i jeftinija od bilo koje kopnene veze na toj relaciji uz optimalizaciju svih ekonomskih i ekolokih uinaka. Hrvatska bi postala nezaobilazna eljeznika postaja svijeta. Mnogi strunjaci unutar samog sustava Hrvatskih eljeznica smatraju da bi ekonomski isplativije, korisnije i jeftinije bilo izgraditi jadransko - jonsku eljeznicu, nego autocestu kako je po prijedlozima meunarodnih strategija prihvatila hrvatska Vlada ne razmiljajui o gospodarskom uinku projekta. Ovakav razvoj eljeznikih prometnih mrea potpuno bi poremetio promet roba Sredozemljem Njemake, Francuske, Velike Britanije i SAD-a, njihova dominacija na tritima bila bi ugroena i MMF (u kojem te zemlje imaju najvei broj glasova) je jednostavno izvrio pritisak na Hrvatsku za prodaju H-a. nije iskljueno da e kupci biti upravo iz tih zemalja, obzirom da postupak restrukturiranja H-a sa Vladom pokriva Svjetska banka, a o savjetodavnoj ulozi prilikom privatizacije se pregovara i sa jednom britanskom kompanijom. To su samo neki od razloga zbog kojih svjetski kapital kroz MMF pokuava sprijeiti takav gospodarski razvoj hrvatske infrastrukture. I dogovor hrvatske Vlade s MMF-om podrazumijeva to bri postupak prodaje (privatizacije) Hrvatskih eljeznica. Da se doista radi o projektu privatizacije koji je planiran, nareen i nadziran od stranih institucija dokazuje projekt Svjetske banke pod identifikacijskim brojem 39161, brojem kredita 4433, naslovljen: "Projekt modernizacije i restrukturiranja Hrvatskih eljeznica". Svjetska banka (koja je pod veinskom upravom istih zemalja kao i MMF) odobrila je za taj projekt hrvatskoj Vladi kredit od 85,4 milijuna EURO-a, koji se treba vratiti (otplatiti) do 30.06.2003. Kao glavni ciljevi projekta naznaeni su primjena mjera restrukturiranja, te realizacija nunih investicijskih prioriteta za optimalizaciju poslovanja H-a i unapreenje njihove financijske pozicije. Uvidom u ovaj projekt stjee se dojam da su MMF i Svjetska banka eljeli izvriti gospodarsko - organizacijsku sanaciju Hrvatskih eljeznica prije prodaje novom vlasniku, te kako je novi vlasnik tim institucijama ve poznat. Sam projekt predvia obnovu 220 km pruge (to nije niti desetina ukupnih pruga u Hrvatskoj), obnovu 40 lokomotiva, 120 vagona, zamjenu 100 teretnih vagona, te primjenu mjera zatite okolia. Kao izravne mjere restrukturiranja MMF i Svjetska banka naredili su hrvatskoj Vladi mjere smanjenja broja radnika, komercijalizaciju usluga H-a ukljuujui i ukidanje odreenih ne-ekonomskih usluga, restrukturiranje i postupnu privatizaciju, financijsku reformu. U prvoj fazi provedbe projekta sustav Hrvatskih eljeznica trebalo bi napustiti oko 3000 zaposlenih ije bi prekvalifikacije i navodno zapoljavanje u drugim poduzeima trebala financirati Svjetska banka, u drugoj fazi otpustit e se jo 4000 zaposlenih. Sve ove mjere spadaju u tipine postupke "bussines inteligence" priprema za prodaju

poduzea. Voditelj tima Svjetske banke za ovaj projekt je Peter Parker, dunosnik Svjetske banke za obnovu i razvitak (IBRD) u Washingtonu. Unutar same Hrvatske posljedice prodaje hrvatskog eljeznikog kompleksa biti e viestruke. Pod opravdanjem (ne)rentabilnosti vrlo brzo bi novi vlasnik mogao ukinuti linije za pijevoz osoba izmeu pojedinih gradova u Hrvatskoj, to bi za izravnu posljedicu imalo djeliminu prometnu blokadu odreenih krajeva. Za pretpostaviti je da e prvi na udaru biti Lika, Istona Slavonija, Gorski kotar, dalmatinsko zalee. Takvu mjeru slijediti e poskupljenje cijena eljeznikog prijevoza ljudi i roba, koje bi u prvoj godini nakon privatizacije moglo dosegnuti stopu od 75 % u odnosu na dosadanje cijene. To e, neminovno, poskupjeti dio potanskog prometa, te maloprodajne cijene odreenih roba, kao i cijenu dijela turistikih usluga. Najugroenije skupine stanovnitva; studenti, srednjokolci. Umirovljenici, invalidi, branitelji, nezaposleni, vie nee imati pravo na jeftiniji eljezniki prijevoz, to e dodatno ograniiti kretnje jedne velike populacije ljudi i imati dodatne gospodarske posljedice. Velik broj obrtnika i privatnih poduzea koja su sada svojim poslovanjem, proizvodnjom i uslugama vezana za sustav Hrvatskih eljeznica ostat e bez posla, jer e novi vlasnik pod opravdanjem niih cijena i vee kvalitete (?) proizvoda i usluga te poslove ponuditi partnerima uglavnom izvan Hrvatske. Takoer se pretpostavlja da bi u prvih deset godina nakon privatizacije Hrvatskih eljeznica broj stranih radnika narastao na oko 60 % ukupno zaposlenih na eljeznicama, to e ugroziti sadanje zaposlenike H-a i izravno onemoguiti budue zapoljavanje radnika iz Hrvatske u eljeznikom sustavu. Odravanje infrastrukture, te nabavka tehnologije i voznog parka takoer e biti uglavnom povjerena stranim tvrtkama koje e birati novi vlasnik. Obzirom da je formalni osniva i vlasnik Hrvatskih eljeznica Hrvatski sabor, postavlja se pitanje kako se Vlada mogla obvezati jednoj stranoj instituciji kakva je MMF na prodaju kapitalnog infrastrukturnog sustava Hrvatskih eljeznica, bez prethodne saborske rasprave i odluke o prodaji. Nije li taj "propust" jo jedna nezakonitost u radu Raanove Vlade, za koju saborski zastupnici estorke spremno diu ruke u svako doba. Prodaja Hrvatskih eljeznica po naredbi MMFa (na to se Vlada odluila) trajno e onemoguiti Hrvatsku da sustavno planira strateki razvoj prometnih pravaca u regionalnom, europskom i svjetskom sustavu prometnih koridora. Takav postupak najvie odgovara tzv. svjetskom cestovnom lobiju ije su glavne kompanije smjetene u SAD i Francuskoj, te bi njihovi financijski interesi bili takoer ugroeni revitalizacijom eljeznike infrastrukture u Hrvatskoj. Hrvatska Vlada, meutim, takav razvoj eljeznike infrastrukture nije predvidjela svojim "programom". Umjesto vitalnih nacionalnih, gospodarskih interesa u odreivanju budunosti hrvatskog eljeznikog sustava presudnu e ulogu imati interes kapitala multinacionalnih kompanija.

LOVCI NA GLAVE I SINDROM ODLJEVA MOZGOVA Nikako se ne moe nazvati sluajnou injenica da su svi procesi i globalni projekti namijenjeni Hrvatskoj organizacijski, financijski, trgovinski, gospodarski, te samim nastankom projekta usko vezani na vodee financijsko monetarne institucije globalnog poretka: Meunarodni monetarni fond i Svjetsku banku. Te dvije institucije (MMF kao svjetska vlada u sjeni) sudjelovale su u projektiranju Pakta o stabilnosti, svrstale su Hrvatsku u grupu sedam balkanskih zemalja time otvarajui put ideji jugoistoka Europe kao modela pridruivanja europskim integracijama, projektirale su hrvatski bankarski sustav i model bankarske krize u Hrvatskoj, izradile projekt monetarne politike hrvatske Vlade s potpunom monetarnom desuverenizacijom drave, sudjelovale tehnikom pomoi u izradi modela privatizacije kapitalne infrastrukture i dravnih poduzea, sudjelovale u izradi gospodarskog, financijsko - monetarnog zakonodavstva Hrvatske. Tako su u osmiljavanju sadraja "Pakta o stabilnosti" sudjelovali Svjetska banka, Meunarodni monetarni fond, Europska investicijska banka (EIB), Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD). Uloga tih institucija u nametnutom regionalnom poretkuodreena je tokom 30., zavrnog dokumenta Summita Pakta o stabilnosti u Sarajevu 1999. "... Meunarodni monetarni fond, Svjetska banka, Europska banka za obnovu i razvitak, Europska investicijska banka, kao financijske institucije Europske unije, imaju vrlo vanu ulogu, u skladu s njihovim specifinim mandatima, u podupiranju zemalja regije (op. misli se na jugoistok Europe) u postizanju ekonomske stabilizacije, reformi, i razvoja regije. Oslanjamo se na te institucije da razviju cjelovitu strategiju meunarodne pomoi za regiju i promoviraju vrste makro ekonomske i strukturne poltike za zemlje regije. Pozivamo te meunarodne financijske institucije da preuzmu aktivnu ulogu u regionalnim tijelima Pakta o stabilnosti ...", stoji u izjavi koju su potpisali predstavnici zemalja i institucija sudionika meunarodne konferencije u Sarajevu. Sve prethodno reeno izaziva, osobito kod mladih akademski obrazovanih ljudi, osjeaj nesigurnosti, manjka uvjeta za minimalnu egzistenciju, znanstveno, struno i poslovno napredovanje, siguran ivot budue obitelji, dok u isto vrijeme "lovci na glave" (head hunters) trae kvalitetne strunjake za popunjavanje potreba za ljudskim potencijalima u svojim kompanijama i zemljama. Ponekad nai ljudi i bez konkretnih ponuda, ali i bez egzistencije u zemlji odlaze traiti bolju budunost izvan Hrvatske. To je proces koji u Hrvatskoj traje posljednjih etvrt stoljea kontinuirano, a posljednjih deset godina naglaenije i intenzivnije (organiziranije), koji popularno nazivamo "sindromom odljeva mozgova". On se u prvoj fazi oporavka nee moi zaustaviti, niti e se naim strunjacima izvan Hrvatske u prvo vrijeme moi

ponuditi (prije svega) financijsko - materijalni uvjeti za naputanje njihovih radnih i ivotnih sredina u drugim zemljama. Meutim, morat e se raditi na motivaciji onih koji jo nisu otili da ostanu u Hrvatskoj i sudjeluju u njenom ponovnom gospodarskom oivljavanju i razvoju. To je za poetak mogue uiniti na nain da im se bez obzira na plau ponudi mogunost daljnjeg znanstvenog i strunog, poslovnog usavravanja i napredovanja u zemlji, u strukovnim podrujima za koja su obrazovani. Problem procesa odljeva mozgova centri moi poput MMF-a gledaju pozitivno, jer u njemu vide postizanje "ravnotee znanja" u zemljama lanicama, pa su spremni i novano i programima pomagati "razmjenu ljudskih potencijala" meu zemljama lanicama. Iza toga se, zapravo, krije nastojanje da se planski pojedine zemlje znanstveno i tehnoloki dre pod kontrolom, jer bi u protivnom pre brzo i pre sigurno napredovale. Jedna od institucija uspostave globalne ravnotee znanja je i Soroseva mrea zaklada, kojima pritajeno financira globalni transfer tehnologije misli i znanja. drugi je veliki projekt stvaranje meunarodne mree kojoj bi cilj bio odailjanje istono i srednjeeruopskih kandidata na naukovanje u zapadne tvrtke. Srce bi sustava bila banka podataka otvorena svim moliteljima, udruena s komjuteriziranim protokolom traenja koji bi omoguio zapadnim tvrtkama da nau prikladne kandidate , priznaje poetkom 90-tih George Soros svoju namjeru odljeva znanja iz zemalja u kojima (tada) tek poinju demokratske promjene i koje bi se tek tada trebale pripremati na potpuno koritenje svih svojih potencijala, kako bi u tranzicijskom procesu postigle to konkurentniju poziciju. Onog trenutka kad se uvidjelo da procesi demokratizacije zemalja Istone Europe dolaze, te da je njihova drutveno ekonomska tranzicija neizbjena, globalne sile pripremile su projekt globalnog transfera ljudskih potencijala bojei se, zapravo, potencijala znanja i tehnologije misli u tim zemljama. Kako bi se izbjeglo uplitanje jedne drave u poslove druge drave, Soroseva zaklada posluila je globalnim ekonomskim monicima kao vrlo pogodan paravan. Uistinu se radi o obezvrijeivanju vrijednosti znanja jedne drave. Stoga bi bilo potrebno da se to skorije pri jednoj od institucija dravne uprave organizira "Sredite za analizu, praenje i planiranje ljudskih resursa" ili tu ulogu treba dati Zavodu za zapoljavanje ukoliko se odlui na njegovu reorganizaciju. MANIPULIRANI GOSPODARSKI SLOM Cjelokupni globalni projekt "manipuliranog gospodarskog sloma" nacionalnih gospodarstava od strane MMF-a moemo razvrstati u sedam toaka: 1. toka pritisaka; 2. toka manipuliranog kaosa; 3. toka pada;

4. toka udara; 5. slom; 6. toka svijesti; 7. nulta toka. (PRILOG 17 SHEMA MANIPULIRANOG GOSPODARSKOG SLOMA PREMA PROJEKTU MMF-a) Do svake od tih toaka dovode pomno planirani, koordinirani i praeni procesi manipulacije gospodarskim slomom: 1. stvaranje nadsuverenih, naddravnih i nadnarodnih meunarodnih monetarnih i financijskih institucija; 2. ok terapija MMF-a; 3. strategija naputanja potencijala; 4. sindrom "puste zemlje" 5. stvaranje sustava kontroliranog kaosa; 6. sindrom "odljeva mozgova" 7. sindrom kule od karata; 8. financijsko monetarni protektorat; 9. iscrpljivanje vrijednosti nacionalne valute; 10. financijsko - monetarna desuverenizacija drave; 11. kriza razvoja. Navedena politika meunarodnih financijsko - monetarnih institucija dovela je dugorono i do krize razvoja koja uvruje mrtvu toku manipuliranog gospodarskog sloma. Potrebno je potpuno izmijeniti naela i sustav gospodarskog upravljanja zemljom za najmanji pomak prema oporavku i razvoju. Pokazatelje krize razvoja moemo podijeliti u etiri skupine: 1. skupina - opi gospodarski stalni pokazatelji: - nezaposlenost; - inflacija; - zastoj i pad industrijske proizvodnje i rasta drutvenog proizvoda; - "dravni dug". 2. skupina - drutveno gospodarski pokazatelji: - pad ivotnog standarda; - oteana, smanjena socijalna mobilnost; - rast socijalnih, politikih i industrijskih sukoba, rast svih oblika agresivnog ponaanja; - pogoranje kvaliteta ivota; - iseljavanje mlae akademske populacije, ali i ostalih dobnih skupina; - pogoranje zdravstvenog stanja stanovnitva; - promjene u socijalnoj patologiji. 3. skupina - sustavni i promjenjivi opi gospodarski pokazatelji:

- kriza racionalnosti u dravnom (politikom i dravno - upravnom) i privrednom menadmentu; - sustavna i kronina uvozna ovisnost gospodarstva; - niska produktivnost, ekonominost i rentabilnost privreivanja; - nejasni i nesigurni imovinsko - pravni (vlasniki) odnosi; - neuinkoviti pravosudni sustav; - neuinkoviti sustav gospodarstva. 4. skupina - politiko kulturni pokazatelji: - kriza legitimiteta; uvjetovana nemogunou vlasti da ispunjava zahtjeve stanovnitva; - koncentracija stanovnitva u velikim gradskim sreditima, naputanje sela i manjih mjesta; - krah vladajue ideologijske ortodoksije; - jaanje konzervativne javnosti i politike; ideologijski fundamentalizam, populizam, etnocentrizam, radikalni egalitarizam; - rast drutvenih sukoba. Uzroke nastale krize razvoja moemo odrediti kao dvadeset kriznih toaka ponaanja vlasti od 1990. 2000.: 1. domovinski rat; 2. ustrojavanje dravne i lokalne vlasti; 3. pretvorba i privatizacija; 4. ustrojavanje i usmjeravanje gospodarstva nepoticajnog za proizvodnju, razvoj, time i rast zaposlenosti; 5. utemeljenje financijsko monetarnog sustava zemlje na fiktivnim vrijednostima pekulacijske prirode; 6. krivi odabir stratekih oslonaca gospodarstva; 7. koritenje sredstava inoemnih financijskih izvora za jaanje moi dravnog aparata kroz financiranje ministarstava i javnih trokova nebitnih za razvoj i rast proizvodnje u zemlji; 8. guenje proizvodnje i time dovoenje u pitanje ekonomskog opstanka zemlje; 9. preveliko zaduenje javnog sektora zemlje, koje obzirom na mrtvilo proizvodnje moe zemlju nemogunou povratka inozemnih dugova dovesti u odnose ovisnosti o vjerovnicima; 10. unitenje malog i srednjeg poduzetnitva graana; 11. stvaranje i tiho odobravanje bez pokria prevelikog unutarnjeg duga u pravnom i pravosudnom neredu; 12. stvaranje ovisnog i politikoj dravnoj vlasti podlonog pravosudnog aparata koji djeluje ne po pravu ve po naredbama; 13. stavljanje Sabora u funkciju dravnog parlamenta, a ne predstavnikog i vrhovnog zakonodavnog tijela graana RH;

14. stvaranje sustava osobnog interesnog gospodarstva pojedinaca iz vlasti i njihovih tienika; 15. zloupotreba obavjetajnih slubi za zaplaivanje i prijetnje graanima umjesto da slue opem dobru i nacionalnoj sigurnosti; 16. rasprodaja opih nacionalnih dobara bez novanog pokria i bez nadzora odljeva sredstava steenih prodajom; 17. uvjetovanje postupaka u gospodarstvu jaanjem moi dravnog aparata; 18. ope osiromaenje graana Hrvatske; 19. porast nezaposlenosti; 20. neprogramski, maglovit pristup rjeavanju pitanja nezaposlenosti. Nakon smjene vlasti nova vlast je nastavila krizni kontinuitet i produbila krizu do krize razvoja, ime je dotadanja ekonomska kriza dobila oblik duboke nacionalne krize, s moguim meunarodnim posljedicama za Hrvatsku. To ponaanje nove Vlade (pod vodstvom Ivice Raana) moemo odrediti kroz esnaest kriznih toaka ponaanja vlasti od 2000. 2002.: 1. porast nezaposlenosti, uz smanjenje ukupnog broja radnih mjesta u zemlji; 2. poveanje vanjskog duga Hrvatske za pokrivanje proraunskih deficita; 3. tajni kreditni i reformski aranmani s Meunarodnim monetarnim fondom (MMF) i Svjetskom bankom; 4. brza i podcijenjena prodaja kapitalnih dravnih poduzea, prema projektima iz inozemstva uz sudjeovanje savjetnika iz stranih poduzea; 5. politika steajeva kojom bez posla ostaje i do 50 000 zaposlenih; 6. strategijsko programsko neslaganje lanova vladajue koalicije; 7. najave i poetak masovnih otputanja u vojsci i policiji (do 30 000 zaposlenih); 8. suradnja s Haakim tribunalom, izruenje najviih vojnih zapovjednika Hrvatske vojske, pristanak na kriminalizaciju Domovinskog rata i procese stvaranja hrvatske drave, oduzimanje nacionalnog ponosa graanima Hrvatske; 9. smanjenje prava branitelja Domovinskog rata; 10. odbijanje vraanja dravnog duga umirvoljenicima, to je bilo jedno od glavnih predizbornih obeanja; 11. prekren Ugovor za pravednu Hrvatsku potpisan s najjaim hrvatskim sindikalnim sredinjicama; 12. nesposobnost Vlade za partnerstvo u opem, javnom, strunom dijalogu o budunosti Hrvatske, ime Vlada postaje proizvoa drutvenih sukoba, umjesto sudionik nacionalnog dijaloga (primjer sukoba Vlade s rodiljama, braniteljima, umirovljenicima, Katolikom Crkvom, itd.); 13. nemogunost vladajue koalicije i Vlade za postizanje nacionalnog koncenzusa o budunosti; 14. ne postojanje stratekih institucija drave; 15. ne postojanje sustava i plana kriznog upravljanja dravom;

16. otvaranje krize sustava. Uz to nerijeene su ostale i krizne toke prethodne vlasti, tako da je gospodarska i drutvena kriza prerasla u krizu sustava i krizu razvoja. Kriza sustava je, sasvim sigurno, najozbiljnija krizna toka nacionalne krize. Ona onemoguava sustavni pristup rjeavanju nacionalne krize i potpuno onemoguuje uinkovitost ne samo vlasti, ve paralizira drutvo u cjelini, to je strukturalna dezorganizacija drave, koja kao sustav vlasti gubi unutarnji i meunarodni kredibilitet. Oituje se kroz: - nepostojanje dijaloga Vlade, poslovnog i civilnog sektora; - nepovjerenje graana prema institucijama drave; - meusobno nepovjerenje institucija i njihovo razjedinjeno djelovanje u stratekom smislu; - mandatno postojanje institucija, a ne njihovo dugorono, strateko izgraivanje; - neizvravanje obveza dravnih institucija; - proizvodnju sukoba unutar sustava i sustava unutar drutva; - zamjenu stratekih institucija politikim institucijama; - krizu dravnog prorauna; - krizu civilnog drutva; - krizu inicijative; - nemogunost brzog djeovanja; - krizu nacionalnog optimizma; - tehnoloku krizu, tehnoloki nesrazmjer Vladinog, poslovnog i civilnog sektora; - izostanak stratekog planiranja nacionalnog prostora (virtualnog, ekonomskog i teritorijalnog); - izolacionizam institucija unutar sustava; - izostanak nacionalnog planiranja meunarodnih trendova. PROTOKOL O NACIONALNOM SUSTAVNOM UPRAVLJANJU Upravo iz tih razloga, potrebno je, kao pretpostavku rjeavanja nacionalne krize, otpoeti rjeavanje krize sustava kroz donoenje svojevrsnog Protokola o nacionalnom sustavnom upravljanju. Prije toga, svaki e pokuaj rjeavanja krize pasti na jednoj od toaka krize sustava. Potrebna je izgradnja nacije kao sustava na razini misli, nacija i jest najreprezentativniji primjer virtualnog sustava. Da bi se omoguio oporavak i ozdravljenje nacionalnog gospodarstva mora se sainiti plan kriznih mjera koje vidim kao dvadeset i pet zadaa Dravnog upravnog povjerenstva:

1. zatititi proizvodna materijalna dobra; 2. sprijeiti obustavu proizvodnje; 3. sprijeiti porast nezaposlenosti; 4. izraditi prioritetni plan proizvodnje u zemlji; 5. izvriti pripreme za postavljanje novog financijsko - monetarnog sustava zemlje temeljenog na realnoj vrijednosti nekretnina, maksimalnoj mobilizaciji ivog novca koji se oplouje u proizvodnji i izuzetno brzom opticaju koji ga umnaa; 6. usvajanje i provoenje Programa za gospodarsko - pravno ureivanje drave; 7. reorganizirati i preustrojiti dravnu i lokalnu upravu, smanjenjem nepotrebnih trokova i birokratizacije dravnog aparata, uinkovitim i kvalitetnim smanjenjem broja ministarstava i uprava, korisnim i kvalitetnim smanjenjem broja upanija i opina u RH; 8. stabilnost valute vezati uz vrste investicije u proizvodnju - fiziki dokazive parametre svakog ulaganja treba jasno odrediti i pratiti, oni trebaju biti jedino mjerilo opravdanosti ulaganja; 9. proglaenje bankrota sustava gospodarstva u kojem prevladavaju trgovina, verc, manipulacije pekulativne prirode (fiktivnim dionicama, vrijednosnim papirima bez pokria, bilo kojim oblikom novca bez pokria); 10. osnivanje Hrvatskog razvojnog fonda ukljuivanjem graana i njihovim nadzorom nad programima ulaganja; 11. prekinuti daljnju emisiju dravnih obveznica; 12. stabilizirati hitne uvjete za funkcioniranje gospodarskog sustava; 13. reaktivirati znaajne neiskoritene proizvodne potencijale; 14. odrediti nove ekonomske zahtjeve, a to mora predstavljati izvorni produktivni koncept investiranja svog raspoloivog kapitala u stvarnu ekonomiju; 15. program javnih infrastrukturnih investicija; 16. osigurati proizvodne kredite iz dravnih sredstava; 17. definiranje stratekih tehnolokih podruja industrije, malog i srednjeg poduzetnitva; 18. sredinja banka, kontrolirana od strane drave, mora stvoriti temelje nacionalnog financijskog suvereniteta, te osigurati program kredita za financiranje infrastrukture i tehnolokih projekata; 19. uvesti standarde nadzora novca, tj. kontrole cijene novca; 20. uvesti Nacionalni sustav naplate poreza na promet novca; 21. u podruju infrastrukture krediti trebaju biti dugoroni i s malom kamatom, u podruju tehnologije krediti mogu imati malo veu kamatnu stopu, ali ne veu od 5 % u pionirskoj fazi; 22. konkretnu gospodarsku strategiju Hrvatske; 23. strategiju razvoja ljudskih potencijala;

24. razvojne strategije uzajamnog, meusobnog razvoja susjednih zemalja, po logici ukoliko susjedne zemlje uzajamno pomau svoj razvoj bolje e se razvijati. NADZOR VLASTI UVJET RAZVOJA Graani se, takoer, moraju aktivno ukljuiti u nadzor obnaanja javne vlasti od strane onih koji su dobili mandat. Zato je dobro poznavati naela javnog, graanskog nadzora vlasti. Graanski ili civilni nadzor vlasti, zapravo, stvara uvjete uinkovitosti i otvorenosti vlasti, te aktivnog i potpunog nadzora vlasti od strane graana, angairanje graana kao javne vlasti. Naela aktivnog, graanskog nadzora vlasti: - naelo otvorenosti vlasti prema graanskim inicijativama i interesima; - naelo partnerskog odnosa vlasti i graanskih inicijativa; - naelo stalnog i sveprisutnog nadzora institucija vlasti od strane graana; - naelo javnosti rada institucija vlasti i dunosnika, te inovnika; - naelo pritisaka interesnih grupa i udruga; - naelo graanske predstavke i obveze odgovora na predstavke od strane vlasti; - naelo Ustavnih ovlatenja: prava i obveza graana koje proizlaze iz Ustava RH; - naelo legitimiteta i legaliteta; - naelo graanske odgovornosti i suodgovornosti za ponaanje, rad i uinkovitost vlasti; - naelo javne vlasti: svi graani su javna vlast; - naelo dostupnosti podataka i programa vlasti graanima, koji kroz svoje zakonske obveze financiraju i pokrivaju te programe i podatke; - naelo odgovornosti vlasti i njezinih pojedinih segmenata prema svakom pojedinom graaninu; - naelo jednakosti i ravnopravnosti pred Ustavom i zakonima; - naelo promjenjivosti vlasti pod utjecajem graana; - naelo zaposlenika i poslodavca u smislu da su graani poslodavci vlasti, te da vlast radi za graane i po volji i potrebama graana, svakome od njih odgovara i mora polagati raune; - naelo obveze ispunjavanja usmenih i pisanih obeanja, i to u smislu da graani sve izreeno, napisano i obeano tretiraju kao usmeni ili pisani ugovor koji vlast treba ispotivati; - naelo solidarnosti, vezano uz krize, socijalno i ivotno teke prilike, u kojima vlast mora solidarno snositi ope teke uvjete ivota i rada sa svojim sugraanima; - naelo izravnog kontakta s graanima, u smislu stalnog ispitivanja volje i potrebe graana kroz izravne kontakte s graanima;

- naelo graanskog zahtijevanja u smislu rjeavanja odreenih problema ili kriznih situacija; - naelo pregovaranja i zajednikog rjeavanja problema i izrade konkretnih programa; - naelo sigurnosti i stabilnosti, to znai da vlast mora raditi na nain da se svi i svaki graanin osjeaju sigurno, da imaju povjerenje u dravni, pravosudni i gospodarski sustav; - naelo sposobnosti, a ne podobnosti na svim razinama, jednako za sve i svakog graanina; - naelo nacionalne sloge, u smislu traenja koncenzusa svih graana u donoenju odluka presudnih za dravu i naciju, putem referenduma, opeg i tajnog izjanjavanja punoljetnih graana RH. Potrebno je hitno uvesti plan kriznog upravljanja u poduzeima s veinskim udjelom drave, zbog zbrinjavanja ljudi i rada poduzea. U tom smislu trebalo bi se voditi slijedeim naelima kriznog upravljanja u tim poduzeima: dijalog sa zaposlenicima i sindikatima; analiza financijskog stanja; analiza materijalne imovine; analiza kadrova; analiza obveza; analiza potraivanja;analiza proizvodnog razvojnog odnosno poslovnog programa; analiza gospodarskog okruja;analiza trita i partnera; utvrivanje i ureenje vlasnikih odnosa; analiza i odreivanje strateke pozicije poduzea; izrada investicijskog programa restrukturiranja i revitalizacije; revitalizacija poslovanja. Strateki partneri u tom pristupu mogu biti: zaposlenici, sindikati; vjerovnici, dioniari, vlasnici; ovlateni revizori; banke. Cilj kriznog upravljanja u poduzeima mora, prije svega, biti uspjeno poslovanje poduzea, rast dobiti (proizvodnje), osiguravanje zaposlenih. Prvenstveno mora biti oivljavanje poduzea, a ne njegova likvidacija. Uspjeh ovakvog kriznog upravljanja predstavlja visoki nacionalni interes zemlje u ovom trenutku. MOE LI HRVATSKA STATI NA ELO DRAVA NACIJA? Hrvatska treba preuzeti vodstvo drava nacija u globalnom zalaganju za oivljavanje naconalnog proizvodno - razvojnog gospodarstva i ruenje sustava "Nove kolonijalizacije" koji se gradi praksom financijsko - monetarnog protektorata, te traiti putem Generalne skuptine Organizacije Ujedninjenih Naroda hitno rasputanje MMF-a i Svjetske banke, u ovom obliku kakvi danas postoje, ili zatraiti od MMF-a odravanje konferencije o redefiniranju uloge, naela rada i reorganizaciji Meunarodnog monetarnog fonda. To kratko moemo nazvati: Inicijativom za novi gospodarski poredak u svijetu. Od iznimne je vanosti da takva inicijativa doe upravo od jedne (ili grupe) male zemlje sa snanim nacionalnim, gospodarskim potencijalima, kao to je Hrvatska. Hrvatska treba izraditi geoekonomski model "drave nacije" kao paralelni globalizacijski model pravednog svjetskog poretka. U svim

projekcijama "Novog svjetskog poretka" malim dravama se namee koncept ovisnosti o velikima, monima, bogatima, ukratko onima koji bi trebali odluivati o odnosima u globalnom poretku. Zbog toga je potrebno jasno rei da "novi svjetski poredak" nije pravedan osobito u podruju gospodarskih odnosa, razvoja i potencijala pojedinih nacionalnih gospodarstava. Na neki nain jedna od najveih globalnih nepogoda postao je upravo "novi svjetski poredak". Hrvatska je zemlja nastala suprotno toj koncepciji, te bi bilo za oekivati da inicijativa nove globalne strategije krene upravo iz Hrvatske. Koncept "Novog svjetskog poretka", dominacije jednih nad drugima, meunarodnih ucjena, treba zamijeniti strategijom "Pravednog svjetskog poretka" kao novog puta gospodarske globalizacije. Hrvatska mora povesti Globalni pokret drava nacija (Global Nation State Movement). elnici zemalja G7 su, naalost, i tijekom sastanka na vrhu u Genovi, propustili istinski izraditi smjernice preustroja dosadanjeg sustava ekonomske globalizacije i odnosa prema nacionalnim gospodarstvima pojedinih zemalja. Zakljuci Genovskog sastanka potvruju elju za dominacijom financijski najjaih zemalja svijeta ukupnim svjetskim gospodarstvom, te njihovo nastojanje da globalni gospodarski sustav bude potpuno u funkciji iskljuivo njihovog gospodarskog napretka. "... Ostat emo oprezni i gledati unaprijed u primjeni mjera, po potrebi, kako bismo osigurali da naa gospodarstva krenu prema odrivijem modelu rasta, u skladu s njihovim potencijalima. Zalaemo se za nastavak politike koja e doprinijeti globalnom rastu jakim poveanjem rasta proizvodnje u stabilnom makroekonomskom okruju, kroz strukturalne reforme, slobodnu trgovinu i jaanje meunarodne gospodarske suradnje ..." (toka 2., Ekonomske izjave zemalja G7 u Genovi). Naglaavanje gospodarenja potencijalima kao uvjeta odrivosti gospodarstva razotkriva skrivene namjere najmonijih zemalja "Novog svjetskog poretka". Strukturalnim reformama svjetskog financijsko monetarnog sustava, divljom i nekontroliranom liberalizacijom trita (na tetu nacionalnih gospodarstava), postavljanjem uvjeta meunarodne trgovinske suradnje i razmjene po mjeri i potrebama najjaih u globalnom poretku stvaraju se uvjeti za novu, svjetsku, ekonomsku kolonijalizaciju zemalja u kojima vodee zemlje svijeta imaju interes bilo za potencijalima ili koritenjem teritorija. ak i davni ameriki dokument nacionalne sigurnosti, do nedavno klasificiran kao strogo povjerljiv razotkriva planove i projekte Sjedinjenih Drava za kreditno optereivanje pojedinih zemalja u kojima SAD imaju interes za koritenjem potencijala, kao i za kontrolu rasta stanovnitva u tim zemljama kako ne bi bilo ugroeno ameriko iskoritavanje gospodarskih potencijala u tim zemljama. Davni memorandum nacionalne sigurnosti pod nazivom "Posljedice svjetske populacije na amerike siguronosne i inozemne interese" upravo projektira interesne zone u svijetu koje raspolau gospodarskim potencijalima od interesa

za odrivost rasta gospodarstva SAD. Sastanak u Genovi samo potvruje takve pojekte "velikih i monih", s druge strane ne postoji grupacija zemalja dovoljno jaka nasuprot skupini G7. Moda je upravo tu prilika za hrvatski gospodarski uzlet. Kao glavni ciljevi gospodarske politike zemalja G7 oznaen je poetak novog kruga trgovinskih pregovora i jaanje stabilnosti i integriteta meunarodnog financijskog sustava. Dodatno pod pritiskom antiglobalizacijskih demonstracija efovi drava G7 uvrstili su na svoj dnevni red pomo teko zaduenim zemljama u razvoju i siromanim zemljama, preko multilateralnih razvojnih banaka. Meutim i zaduivanje, kao i reprogram obveza tih zemalja prema bankama kreditorima ili MMF-u, vodi se prema projektu SAD, koji je sadran u memorandumu nacionalne sigurnosti "Multilateralne razvojne banke i njihova uloga". Nakon idejno i reformski sterilnog Genovskog sastanka na vrhu G7, te krvavih demonstracija pripadnika antiglobalizacijskog pokreta i sve dublje globalne ekonomske krize, uz sve izraeniju krizu nacionalnih gospodarstava, potrebna je hitna reorganizacija meunarodnog financijskog sustava po potpuno novom modelu suverenih drava nacija. Ukoliko se to ne dogodi graanske skupine pojedinih zemalja mogle bi uskoro (a zato upravo hrvatski graani ne bi to uinili prvi) podnijeti tube Meunarodnom sudu pravde protiv Meunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke kao centara moi iz kojih se projektiraju globalne gospodarske nepogode. Upravo bi takva tuba Meunarodnom sudu mogla biti glavni povod za reorganizaciju dosadanjeg globalizacijskog gospodarskog modela. Gospodarska naela "drave nacije" mogu se postaviti kao: naelo gospodarske inicijative, naelo gospodarske slobode, naelo gospodarskog partnerstva, naelo gospodarskog integracijskog odabira, naelo gospodarske ravnopravnosti (u smislu jednakih mogunosti), naelo ekonomskog suvereniteta, naelo ekonomskih resursa, naelo kapitala znanja, naelo sustava nacije, naelo virtualnog kapitala, naelo nacionalnog koncenzusa o budunosti. Model "drave nacije" moe posluiti kao most dosadanjih koncepcija ekonomske samoodrivosti i globalnih ekonomskih integracija. Retorika meunarodnih odnosa uspostavljena u odnosu sukoba i teritorija zamijenila bi se odnosom gospodarstva, teritorija, tehnologije i virtualnog prostora, kao osnove zajednikog modela razvoja zemalja pojedinih regionalnih cjelina (tzv. "nasloni se" model razvoja). Osnova regionalizacije globalnog sustava mora biti nova regionalizacija u ukupnom svjetskom poretku, i to ne regionalizacija prema projektima globalno najjaih zemalja, ve prema potrebama zemalja u pojedinim regijama i njihovoj meusobnoj volji za suradnju i gospodarsku razmjenu.

POTREBNO JE URNO U TAJNOSTI ORGANIZIRATI PARALELNOG IZVRNOG UPRAVLJANJA ZEMLJOM

SUSTAV

Svojevrsni Krizni plan mora predvidjeti sustav paralelnog izvrnog upravljanja zemljom koji tajno treba drati u priuvi i aktivirati ga (ako ne prije) kod "toke udara". Potrebno je u tajnosti imenovati paralelnu vladu: Dravno upravno povjerenstvo, a tajnom Uredbom Vlade, koju e supotpisati predsjednik Republike, predsjednik Vlade i predsjednik Sabora predvidjeti uvjete u kojima Dravno upravno povjerenstvo automatizmom preuzima izvrno upravljanje zemljom, ovlasti upravljanja, rok upravljanja. Spremnost na taj korak je kljuan za nacionalnu sigurnost zemlje. Trenutak kada se utvrdi takav tajni Krizni plan i odrede lanovi Dravnog upravnog povjerenstva i njihovi zamjenici je "toka svijesti". Samo stupanje na snagu tajnog Kriznog plana i poetak rada Dravnog upravnog povjerenstva predstavlja "nultu toku". Dravno upravno povjerenstvo treba imenovati na dvanaest mjeseci i organizirati ga u deset povjerenstava sa deset povjerenika: 1. Povjerenstvo za gospodarstvo; 2. Povjerenstvo za rad i socijalnu skrb; 3. Povjerenstvo za poljoprivredu i umarstvo, 4. Povjerenstvo za zdravstvo; 5. Povjerenstvo za prosvjetu i port; 6. Povjerenstvo za kulturu; 7. Povjerenstvo za pravosue i upravu; 8. Povjerenstvo za vanjske poslove; 9. Povjerenstvo za unutarnje poslove; 10. Povjerenstvo za obranu. IZRADA KONKURENTNE SATRATEGIJE RAZVOJA Kada se u potpunosti odrede ciljevi Kriznog plana, potrebno je pristupiti procesima izrade konkurentne strategije razvoja koje moemo podijeliti u etiri faze: 1. ime drava raspolae? - ljudski potencijali; - poduzetniki, privatni potencijali, - tehnologija; - inovacije; - industrijska proizvodnja; - ideje; - kapital u obliku novca i nekretnina (privatnih i dravnih); - dosad neiskoriteni ili naputeni proizvodni resursi ...

2. to sada drava ini s raspoloivim kapacitetima? a) identifikacija - pregled postojeeg stanja u zemlji; - postojei problemi; - stvaranje vlastitih modela rjeavanja problema; - stvaranje pozitivne klime u javnosti kako bi se graane pripremilo za prihvaanje nove strategije; - stvoriti informacijsko - edukativni sustav koji e u tranzicijskom vremenu omoguavati i ljudima u administraciji, graanima, poduzetnicima i strancima stalnu edukaciju o hrvatskom modelu razvojne strategije, uiniti sustav interaktivnim izmeu svih drutvenih segmenata. b) podrazumijevanje pretpostavke - drava je u prvoj fazi razvoja idejnog projekta i razrade konkretne strategije razvoja; - snaga je u ideji, ljudima, domaem kapitalu u obliku novca i imovine, proizvoda; - slabosti su u nedovoljnom poznavanju svih parametara i imbenika za postizanje cilja strategije razvoja; - slabosti su u prejakoj ovisnosti o meunarodnim monetarno - financijskim institucijama; - zato je potrebno kranuti u realizaciju s raspoloivim mogunostima, te na taj nain razviti cijelu strategiju; - biti korak ispred ili barem u korak s potencijalnim problemima i nepovoljnim ishodima; - predviati mogue krize "drugog udara". 3. to se dogaa u okolini? a) analiza pojedinih sektora u dravi. - razvoj informacijskog sustava zemlje u svrhu unapreenja odluivanja i poveanja uinkovitosti, umreeni rad. b) analiza okruja drave i nacionalnog gospodarstva. - osnovne znaajke susjednih gospodarstava, problemi i pozitivne strane, takoer i za gospodarstva svih zemalja s kojima Hrvatska ima razmjenu; - osnovne znaajke organizacije i djelovanja meunardonih organizacija u gospodarstvu; - analiza informacijskog sustava u gospodarstvima drugih zemalja; - komparativna analiza tehnolokog razvitka i potencijala sa drugim zemljama; - komparativna analiza resursa u drugim zemljama. c) drutvena analiza; d) snage i slabosti. 4) Izbor stratekih ciljeva! a) testovi pretpostavki i strategije; b) strateke priuve ili alternative; c) strateka odrednica ili izbor.

NADZOR MONETARNO FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZEMLJOM U poetnoj fazi treba kao mjeru monetarno - financijske politike utvrditi jasne standarde nadzora novca, odnosno kontrole cijene novca. Bilo bi poeljno kada bi osim HNB-a u tom nadzoru kljunu ulogu imalo Graansko - saborsko struno povjerenstvo za nadzor monetarno - financijskog upravljanja zemljom kako bi se sprijeile manipulacije od strane MMF-a ili Svjetske banke preko HNB-a. Bankama je potrebno limitirati neoporezive iznose za promet novca, bilo bi dobro da limit bude do 100.000,oo DEM, a na sav ostali promet novca zakonom bi trebalo odrediti porezne obveze za banke, jer ako postoji porez na promet proizvoda mora postojati i porez na promet novca. Potrebno je uvesti Nacionalni sustav naplate poreza na promet novca (NSPN), a prethodno o tomu donijeti poseban Zakon o kontroli cijene novca. Porez na promet novca potrebno je plaati kod kreditnih odnosa, na ostvarivanje kamata na posueni novac, te na poslove kupoprodaje valuta (novca) izmeu novarskih kua (jer tu i postoje najvee mogunosti pranja novca i financijskih malverzacija). Ovaj bi nacionalni sustav podrazumijevao potpuno oslobaanje poreza na kredite u izgradnji stanova i proizvodnih pogona, te za pokretanje, revitalizaciju i repromaterijale u proizvodnji, kao i kredite seljakim gospodarstvima i samostalnim poljoprivrednicima. Na ovaj nain destimulirati e se banke na lihvarenje u kreditnim odnosima, a potaknuti ih na investicijsko kreditiranje izgradnje i proizvodnje. Ne smije se dozvoliti bankama apsolutna sloboda u ugovaranju i primanju kamata. Drava mora odrediti najvei iznos kamata koji se uope smije ugovoriti i koji dunik mora platiti. Ovo je potrebno uiniti i unatrag u odnosu na mnoge lihvarske ugovore kojima su se zapravo zloupotrebljavale nevolje, bijeda, neukost ili lakoumnost ljudi koji su dizali kredite pod izrazito lihvarskim uvjetima. Izradi ovakvog sustava Vlada ne eli pristupiti, prije svega, zbog ugovorenih obveza prema MMF-u. Nacionalni sustav naplate poreza na promet novca (NSPN) sastojao bi se od slijedeih elemenata: 1. kompjuterska baza podataka (u HNB-u i Saborskom povjerenstvu) - registar kreditnih ugovora; - vjerovnici; - dunici; - glavnica kredita; - kamatna stopa; - otplata glavnice i kamata; - razrezana visina poreza. 2. porez na promet novca - izravni kamatni porez (IKP) u iznosu 15 % ugovorene kamate tijekom razdoblja kredita.

3. sustav plaanja poreza na promet novca tj. izravnog kamatnog poreza u visini 15 % ugovorene kamate kod kreditnog odnosa - porezne uplatnice za plaanje IKP-a prima dunik kod realizacije kredita, odnosno im banka kredit prijavi nadlenoj ispostavi porezne uprave, a obvezno prije isplate glavnice kredita duniku; - porezna uplatnica sadri termine za uplatu svake rate uz naznaku kamatne stope - IKP-a 15 % od ugovorene kamate, iznos se uplauje u korist dravnog prorauna; - preostali dio glavnice i dio kamate namjenjen vjerovniku plaa dunik posebnom uplatnicom u korist vjerovnika, uplata ovog dijela ne bi se smjela dozvoliti bez uvida u uplaeni porez; - IPK plaa dunik 15 % od iznosa kamate na poseban raun Porezne uprave. STRATEGIJA GOSPODARSKOG OPTIMIZMA Hrvatska kao drava i njeni graani kao ivo gospodarstvo trebaju poduzeti strategiju gospodarskog optimizma koja podrazumijeva angairanje svakog ovjeka, svih struka, opu javnu, nacionalnu konvenciju o ciljevima i sredstvima gospodarskog razvitka. To je povratak na nultu toku gospodarstva, toku poetaka svakog razvoja, jednakih mogunosti, zajednike nacionalne angairanosti, strunog i znanstvenog entuzijazma, inovativne ekonomske hrabrosti i pionirskog poduzetnikog duha. To je obnova ekonomskog morala i primjena naela fizike ekonomije u gospodarstvu nacije. Formula je: ZAJEDNO + ZNANJE + POTENCIJALI + TEHNOLOGIJA + RAD + TRITE = GOSPODARSKI OPORAVAK (Z+Z+P+Th+R+Tr=GO, "go" engl. "idemo"). Strategija gospodarskog optimizma je tehnologija drutvenog ponaanja koja proizvodi alate i procese za gospodarski oporavak i stvaranje preduvjeta za stabilan razvitak. Sirovina je zemlja s potencijalima, tehnologija je ovjek, alati i procesi su sva postupanja ovjeka prema namjeravanom cilju, a proizvod je poetak gospodarskog oporavka Hrvatske. Stoga govorim o dravi kao tvornici budunosti i naciji kao tehnologiji proizvodnje nacionalnog gospodarstva. Strategija mora postati individualno djelovanje svakog ovjeka, tehnologija mora postati svaka misao, proizvod mora postati svako djelovanje. Hrvatska mora poeti razmiljati (Hr), Hrvatska mora poeti znati (Hz), Hrvatska mora postati svjetska tehnologija (Ht). To je strategija nacionalnog gospodarskog optimizma (Hr+Hz+Ht=Z+Z+P+Th+R+Tr). TREBAMO IZGRADITI INSTITUCIJA SUSTAV HRVATSKIH STRATEGIJSKIH

Istovremeno potrebno je izgraditi sustav nacionalnih strategijskih institucija u Hrvatskoj koje do danas nisu uspostavljene, odnosno one koje postoje ne zadovoljavaju standardima strategijskog planiranja budunosti zemlje i uvelike ne slue tom cilju, ve su to uglavnom ispolitizirane institucije pod utjecajem politikih promjena u vladajuoj strukturi. Sveuilita bi mogla biti dobar "inkubator" za utemeljenje takvih institucija ili stavljanje svojih postojeih institucija u ivu funkciju strategijskog, sustavnog pristupa planiranju budunosti. JEDNADBE GOSPODARSKOG OPTIMIZMA Hr+Hz+Ht=GO Z+Z+P+Th+R+Tr=GO Hr+Hz+Ht=Z+Z+P+Th+R+Tr KRIZNA JEDNADBA GK+KD+KS+KO=KR Gospodarska kriza+kriza drutva+kriza sustava+kriza obitelji= kriza razvoja JEDNADBA GOSPODARSKOG RAZVITKA Z+T+P+P+O+S=GORA Znanje+tehnologija+potencijali+poduzetnitvo+obitelj+sustav=gospodarski razvitak JEDNADBE RAZVIJENOG NACIONALNOG GOSPODARSTVA GO+GORA=Z+T+P+Z+R+S O+P GO+GORA=znanje+tehnologija+potencijali+zajedno+rad+sustav Obitelj + poduzetnitvo GO+GORA=GOSPODARSTVO OBITELJ GO+GORA=G O FORMULA GOSPODARSTVA NACIJE GO+GORA=OVJEK GO+GORA= ZATO SE PROBLEMI STVARNO NE RJEAVAJU? Obian ovjek danas se s pravom pita ukoliko rjeenja postoje zbog kojih razloga se ne pristupa rjeavanju kljunih nacionalnih problema. Upravo suprotno svaka Vlada Hrvatske pristupa gospodarskim mjerama i promjenama

koje jo ozbiljnije i dugotrajnije produbljuju nastalu krizu. Najvie politike strukture hrvatske izvrne vlasti duboko su podreene meunarodnim financijsko - monetarnim institucijama, te su prisiljene provoditi mjere odreene za Hrvatsku izvan same Hrvatske. Hrvatska je na izvjestan nain, kao to tvrdim i dokazujem u prethodnom tekstu, postala najvei gospodarsko - politiki eksperiment Meunarodnog monetarnog fonda i njegovih najmonijih zemalja lanica. Da je globalizacija ameriki eksperiment globalne drave, sa jedinstvenom svjetskom vlasti dokazuje i nedavni dokument amerike obavjetajne zajednice koji planira vrhunac globalizacijskih procesa do 2015. godine. Mandatna Vlada (ona koja danas jest, a sutra nije) ne moe upravljati vremenom kao bitnim imbenikom moderne ekonomije i sustava predvianja, te upravljanja budunou. Za koncept virtualne drave, koji dugorono planira razvoj i strateke interese drave, moraju se stvoriti uvjeti opeg, javnog, strunog dijaloga o budunosti, u kojem uloga moderatora pripada institucijama civilnog drutva. Naravno, Raanova Vlada, a nekadanji elnici ujedinjene oporbe znali su za taj koncept amerike obavjetajne zajednice, nije spremna prihvatiti nacionalno partnerstvo za budunost sa irokim krugom strunjaka i civilnih aktivista u Hrvatskoj. Oni su proizveli mutanta civilnog drutva u obliku mnogih udruga i saveza koje su osnivali kao nezavisne, a zapravo ih koristili za osvajanje vlasti ili proizvodnju sukoba unutar pojedinih socijalnih grupacija. Iz tih razloga su unaprijed stvorili nadzor nad mreom institucija civilnog drutva u Hrvatskoj od kojih su mnoge upravo suprotno svojojpravoj ulozi sudjelovale u politikoj borbi Raana i partnera za sovajanje vlasti. Moda bi takav postupak nevladinih udruga bio i legitiman, kada bi se radilo o podupiranju politikih stranaka kako bi i same ostvarile svoje programske ciljeve. Mnogobrojni dokazi, meutim, ukazuju upravo na suprotne motive meu elnim ljudima institucija civilnog drutva u Hrvatskoj. CIA: GLOBALNI TRENDOVI DO 2015. Jedan od kljunih dokumenata projekcije budunosti globalnog poretka jest ameriki dokument zraen u suradnji CIA-e, National Intelligence Council NIC, strunjaka amerike Vlade, nevladinih strunjaka, pod nazivom Globalni trendovi do 2015.: dijalog o budunosti s nevladinim strunjacima (engl. Global Trends 2015: A Dialogue, About the Future with Nongovernment Experts), izraen u prosincu 2000. Umreena globalna ekonomija e biti voena velikim, neogranienim protokom informacija, ideja, kulturnih vrijednosti, kapitala, dobara, usluga i ljudi: to je globalizacija. Takva globalizirana ekonomija bit e glavni doprinos poveanoj politikoj stabilnosti u svijetu 2015., iako njezina bogatstva i dobrobiti nee biti univerzalne . Ovim

rijeima dokument, zapravo, najavljuje premo odreenih zemalja u raspolaganju prirodnim resursima drugih zemalja, jer e primjerice liberalizacija nacionalnih trita i njihovo umreavanje u globalnu ekonomiju za pojedine zemlje znaiti rasprodaju ekonomskih resursa, dok e za bogatije (monije) zemlje to znaiti prisvajanje resursa. Sjedinjene Drave upravo su na ravnotei ekonomskih resursa sedamdesetih godina prolog stoljea poele graditi model Novog svjetskog poretka, tj. globalizacije. Za SAD globalizacija predstavlja geoekonomski model globalne premoi nad raspolaganjem ekonomskim resursima nacionalnih gospodarstava. Ravnotea znanja, resursa i tehnologije trenutno je glavni predmet strateke obrade amerike obavjetajne zajednice. Ovaj dokument CIA-e predvia i to e se dogoditi sa zemljama koje e zaostajati za globalizacijskim procesima: Regije, zemlje i grupacije koje e se osjeati izostavljene iz procesa suoit e se sa produbljavanjem ekonomske stagnacije, politikom nestabilnou i kulturnim otuenjem. Oni e biti ishodita politikog, etnikog, ideolokog i religioznog ekstremizma, zajedno s nasiljem koje je esto popratna pojava ekstremizmu. Te e zemlje prisiliti Sjedinjene Drave i ostale razvijene zemlje da ostanu usredotoene na izazove starog svijeta . Izmeu redaka ova reenica skriva mogue amerike projekcije meunarodnih kriza u podrujima gdje SAD imaju svoje posebne, strateke interese, kako bi se posredovanjem u meunarodnim krizama SAD nametnule kao imbenik mira i stabilnosti, a nakon toga pomaga ekonomskog restrukturiranja u kojem e upravo za sebe osigurati koritenje stratekih ekonomskih, eneregetskih resursa. U poglavlju dokumenta Nacionalno i meunarodno upravljanje procjenjuje se: Drave e i dalje biti dominantne na svjetskoj sceni, ali e nacionalne vlade imati sve manju i manju kontrolu nad protokom informacija, tehnologijom, zaraznih bolesti, migracijama, orujem, financijskim transakcijama (zakonitim i nezakonitim) preko njenih granica. Nevladine institucije, od gospodarskih, poslovnih do neprofitnih organizacija e igrati sve veu ulogu u nacionalnim i meunarodnim odnosima. Kvaliteta vladanja, nacionalno i meunarodno, e odrediti koliko dobro e se drave uklapati u te globalne procese . Sjedinjene Drave, nedvojbeno, do 2015. godine ele uspostavu jedinstvene, globalne Vlade sa svjetskim premijerom na elu. Pri tomu se ne ele odrei prava da kao jedina svjetska sila odreuju kojim zemljama e biti omogueno sudjelovanje u procesima, a i kada se pojedinoj zemlji omogui sudjelovanje u procesima SAD ele odrediti poloaj te zemlje u globalnom poretku. Kako je to mogue? Jednostavno, manipulacijom ljudi koji su na pozicijama vlasti, kao to je to danas sluaj s Raanom i njegovom petorkom. SAD su bile, kroz privatne i dravne fondove, najvei financijski pomagai dolaska na vlast vladajue koalicije. Sukladno tomu imaju skrivenu mogunost odrediti nain na koji e Raanova Vlada upravljati zemljom, a na temelju rezultata tog upravljanja odredit e Hrvatskoj poloaj u ukupnom svjetskom poretku. Jednako tako e

financijski, kadrovski, tehnoloki i edukacijski pomagati civilni sektor u Hrvatskoj, kako bi njegovom manipulacijom usmjeravali drutvene procese u Hrvatskoj u smjeru koji odgovara amerikim nacionalnim interesima i projekciji svjetskog poretka u globalnoj dravi. MESI-INSTRUMENT STRANIH INTERESA I REZULTAT NAEGA NEZNANJA Predsjednik Mesi je obina neznalica kad je na nedavnoj studentskoj tribini izjavio da Bushova administracija ne razmilja o interesnom upravljanju procesima tranzicije u Hrvatskoj. Sasvim je nebitno je li u ovom sluaju Mesi marioneta ili nepromiljeni neznalica, on je instrument stranih interesa i rezultat naeg neznanja. Ovaj ameriki dokument je konkretan plan upravljanja svijetom 2015 godine. Zbog ega ga Raanova Vlada nije analizirala, a znam da nije, te zbog ega institucije zaduene za zatitu i planiranje nacionalnih interesa u Hrvatskoj nisu prikladno odgovorile na ameriku strategiju globalnog upravljanja do 2015.? Ili rade za strane interese, ili uope ne znaju to rade. Ili se poput Mesia igraju u pijesku vlastite samodopadljivosti, i poput prave djece jedni drugima bacaju pijesak u oi. Ameriki dokument jasno planira globalno upravljanje: drave s kompetentnim upravljanjem, ukljuujui Sjedinjene Drave, e prilagoditi strukture vlasti dramatino izmijenjenom globalnom okruenju inei ih prilagodljivijim ukljuivanju u meusobno jae povezani svijet. Odgovornost nekad poluautonomnih vladinih agencija uvelike e se kriati zbog transnacionalne prirode prioriteta nacionalne sigurnosti Oblikovanje globalnog kompleksa svijeta u brzom pokretu 2015., e zahtijevati preoblikovanje tradicionalnih vladinih struktura . Obavjetajna zajednica SAD ve od druge polovice sedamdesetih godina prolog stoljea u kontinuitetu radi na projektima preoblikovanja drava i struktura vlasti u svijetu (osobito u onim zemljama gdje SAD imaju svoje strateke interese). Svoj utjecaj u svim meunarodnim institucijama Sjedinjene Drave koriste u ostvarivanju tog globalnog projekta preoblikovanja svijeta. SAD su najutjecajnije u: NATO-u, Ujedinjenim Narodima, svim agencijama UN-a, Meunarodnom monetarnom fondu, Svjetskoj banci, Svjetskoj trgovakog organizaciji (WTO), u grupi zemalja G8, jedina su zemlja koju nitko ne moe sprijeti da svugdje u svijetu po vlastitoj procjeni vojno intervenira, trenutno su jedina zemlja s globalnom obavjetajnom zajednicom, matina su zemlja svjetske valute (amerikog dolara). POSLJEDNJA FAZA IZGRADNJE NOVOG SVJETSKOG PORETKA Upravo zbog te pozicije dokument poput ovog iskazuje svu ozbiljnost realizacije posljednje faze izgradnje Novog svjetskog poretka do 2015. godine. Ovaj dokument prdstavlja standarde Novog svjetskog poretka, odnosno uvjete pod

kojima e zemljama biti mogue opstati u vie ili manje suverenom obliku. Novi svjetski poredak nee priznavati tradicionalni suverenitet koji proizlazi iz naroda, ve e uspostaviti mutantni oblik dravnog suvereniteta koji proizlazi iz odnosa drave prema globalnom poretku. Volja naroda vie nee uvjetovati ponaanje upravljaa dravom, ve e njihove postupke uvjetovati volja globalne vlasti. U protivnom e biti izolirane i ignorirane. Uinkovito vladanje dravom e poveano biti odreeno sposobnou i okretnou da se oblikuju partnerstva za koritenje poveanog protoka informacija, novih tehnologija, migracija, i utjecaja nevladinog sketora. Veina, ali ne i sve zemlje koje to uspiju, bit e reprezentativne demokracije Drave s neuinkovitim i nekompetentnim upravljanjem ne samo da nee koristiti dobrobiti globalizacije, nego e na odreenim razinama proizvoditi sukobe kod kue i u inozemstvu, osiguravajui jo vei nesrazmjer izmeu regionalnih pobjednika i gubitnika nego to postoji danas Globalizacija e poveati transparentnost procesa donoenja odluka u vladi, komplicirajui sposobnost autoritarnih reima da odre kontrolu, ali jednako komplicirajui tradicionalne neliberalne procese demokracija. Poveano kretanje stanovnitva e stvoriti utjecajne dijaspore, koje e utjecati na politiku i nacionalni identitet mnogih zemalja. Globalizacija e takoer stvoriti poveane zahtjeve meunarodne suradnje na transnacionalnim pitanjima . Sjedinjene Drave nameu kriterije uinkovitog i kompetentnog upravljanja dravom i postavljaju ih kao globalizacijski standard. Ovaj dokument je i projekcija interesa SAD-a u regijama Novog svjetskog poretka, koje dokument odreuje kao: Istona i Jugoistona Azija; Juna Azija; Rusija i Euroazija; Srednji Istok; Sjeverna Afrika; Sub-Saharska Afrika; Europa (gdje se ubraja i Hrvatska, unutar Balkana); Kanada, Latinska Amerika. To su glavne regije globalizacije u slijedeih petnaest godina. TRI OD PET NAJVEIH GLOBALNIH CENTARA INFORMACIJSKE TEHNLOGIJE: LONDON, MUNCHEN, PARIS U istom dokumentu CIA predvia da e tri od pet najveih globalnih centara informacijske tehnologije biti upravo u Europi: London, Munchen i Paris. Kao jednu od opasnosti SAD vide i mogunost da pod pritiskom vlastitih graana mnoge europske vlade zatrae jau kontrolu nad meunarodnim financijskim i trgovakim institucijama. Dokument sadri i projekt meunarodne suradnje, te kao ciljeve meunarodne suradnje i zajednikih poslova globalne vlade vidi: nadzor meunarodnog protoka financijsa i bescarinskih i besporeznih zona; izgradnja institucija i zakonske regulative protiv korupcije, te protiv trgovine drogama, enama i djecom; nadzor meteorolokih podataka i upozoravanje na ekstremne vremenske pojave; selektirana pitanja zatite okolia; razvoj cjepiva ili lijekova protiv zaraznih bolesti; humanitarna pomo; borba protiv terorizma; napori meunarodnih i regionalnih organizacija na rjeavanju unutar dravnih i meudravnih sukoba; uvjeti zatite intelektualnog vlasnitva; reforma i jaanje

meunarodnih financijskih institucija; posebno Bretton Woods institucija (op. MMF); ekspanzija Vijea Sigurnosti UN-a; globalna nadlenost Meunarodnog kaznenog suda sa univerzalnim zakonodavstvom; prihvaanje genetski modificiranih organizama kao poboljanje prehrane i zdravlja; utemeljenje mirovnih snaga ili stand by vojnih postrojbi pod nadlenou Vijea Sigurnosti UN-a, s moguim izuzetkom Europske Unije; predlaganje novih graanskih prava kao zajednikih globalnih graanskih prava, kao primjerice prava na otvorene granice za ljude iz zemalja s niim primanjima . SCENARIJI BUDUNOSTI GLOBALIZACIJE Na kraju dokumenta navode se i etiri mogua scenarija budunosti globalizacije. Sveobuhvatna globalizacija: stvara se virtualni krug izmeu tehnologije, ekonomskog rasta, demografskih faktora, uinkovitog upravljanja, koji omoguuje veini svjetskog stanovnitva koritenje dobrobiti globalizacije u mnogim takvim dravama uloga drave se smanjuje, njezine se funkcije privatiziraju ili se provode javno-privatnim partnerstvima, dok se intenzivira globalna suradnja na mnogim pitanjima kroz razliite oblike meunarodnih ugovora i dogovora . Razorna globalizacija: postoje globalne elite, ali veina svjetskog stanovnitva ne uspijeva koristiti dobrobiti globalizacije globalna ekonomija se dijeli na tri dijela: rast se nastavlja u razvijenim zemljama, mnoge zemlje u razvoju biljee nizak ili negativan rast, to rezultira poveanim nesrazmjerom u odnosu na razvijeni svijet, nezakonita ekonomija ubrzano raste. Upravljanje i politiko vodstvo su slabi na nacionalnim i meunarodnoj razini . Regionalna konkurencija: izotravaju se regionalni identiteti u Europi, Aziji i Junoj Americi, potaknuti rastuim politikim otporom u Europi i Istonoj Aziji amerikom globalnom vodstvu i globalizaciji po amerikom projektu, porastom preokupacije svake regije vlastitim ekonomskim i politikim prioritetima regionalne ekonomske integracije u trgovini i financijama su u porastu, relativno visok stupanj ekonomskog rasta i regionalnu konkurenciju odgovornost se prenosi sa globalnih na regionalne institucije. Svijet poslije podjela: SAD-ova unutarnja preokupacija raste kako amerika ekonomija usporava i stagnira. Rastu ekonomske i politike tenzije s Europom uz prioritete Azije, obje Amerike i Europe, zemlje izvan tih regija su marginalizirane, gotovo bez ikakvih izvora politike ili financijske potpore . Ameriki projekt GT-2015 je projekt globalne drave. Ozbiljno je pitanje zbog ega saborski odbori Hrvatskog sabora, slube hrvatske obavjetajne zajednice, Vladina ministarstva i instituti ne rade ozbiljno na slinom projektu globalizacijskog pozicioniranja Hrvatske na to povoljniji nain. U protivnom jedini kontinuitet hrvatske politike jest manjak stratekog planiranja budunosti i pristanak na strane strategije. Hrvatska treba preuzeti svjetski mandat projekta

Nove globalizacije, koji e podrazumijevati obnovu struktura i ekonomije drave nacije i njezino konkurentno pozicioniranje u procesima globalizacije. Za to je potrebna vizija budunosti, stvaranje projekta virtualne Hrvatske, za to ni Raan ni Mesi, ali niti hrvatska oporba nemaju ni znanja ni razumijevanja. U trenutku kada tradicionalna demokracija (posredno predstavnika, verbalna) ustupa svoje mjesto globalnoj demokraciji (internet demokraciji apsolutne komunikacije) Hrvatskoj je potreban opi, javni, struni dijalog kao jedini put do nacionalnog koncenzusa o budunosti. Raanova Vlada je pokazala da ne zna biti partner nacionalnog dijaloga. (PRILOG 18 SHEMA PROCESA NACIONALNOG PARTNERSTVA) HRVATSKA TREBA VLADU NACIONALNE SOLIDARNOSTI Hrvatskoj je hitno potrebna Vlada nacionalne solidarnosti, koja e kroz nacionalnu solidarnost omoguiti preporod naroda. Za poetak je potrebno jasno odrediti tko su partneri nacionalnog dijaloga o budunosti i uspostaviti njihovu meusobnu komunikaciju, kroz svojevrsnu virtualnu, multimedijsku radionicu javnog dijaloga, koja moe posluiti kao svojevrsni inkubator nacionalnog dijaloga. Za proces stvaranja Vlade nacionalne solidarnosti potrebna je uspostava drutvenog, kulturnog, tehnolokog, informacijskog, znanstvenog i strunog dijaloga kao unutarnjeg dijaloga hrvatskog drutva. Ako su institucije civilnog drutva (barem njihova najutjecajnija veina) imale zadau tijekom zadnjih deset godina stvoriti drutvene uvjete za promjenu vlasti, to predstavlja proces manipulacije civilnim drutvom u Hrvatskoj; danas treba stvoriti kritinu masu institucija civilnog drutva i pojedinaca, graana, iji e strateki cilj biti uspostava nacionalnog dijaloga za partnerstvo u postizanju koncenzusa o budunosti. Naela Vlade nacionalne solidarnosti su: strunost; opi, javni, struni dijalog; nacionalno partnerstvo; upravljanje tehnologijom misli; socijalna solidarnost s graanima; upravljanje stratekom dravnom imovinom; upravljanje krizom i stabilizacija sustava; upravljanje budunou; izgradnja sustava stratekih institucija; strateko pozicioniranje znanja, tehnologije i ljudskih potencijala kao nacionalnog kapitala; upravljanje resursima; oivljavanje proizvodno razvojnog gospodarstva; Vlada kao graanski servis upravljanja dravom; izrada Memoranduma nacionalnog koncenzusa o budunosti kao stratekog dokumenta budunosti drave i nacije u buduem vremenu globalne virtualne ekonomije, odnosno to mora biti svojevrsna vizija Hrvatske tijekom ovog stoljea. (PRILOG 19 SHEMA PROCESA NACIONALNOG KONCENZUSA O BUDUNOSTI)

MODEL PROMJENA Meutim, za takve ekonomske i drutvene odnose unutar drave, potrebna je ozbiljna tranzicija hrvatskih politikih stranaka, kako bi na potpuno novim, suvremenim naelima, politike stranke u Hrvatskoj mogle kreirati hrvatsku globalnu konkurentnu strategiju. Potrebno je izgraditi sustav modernih politikih stranaka, kao nositelja javnog komuniciranja. Danas se politika stranka nalazi pred izazovom novog komuniciranja u procesima globalizacije i regionalnih integracija. Mijenja se uloga i nain upravljanja dravom, dravni suverenitet mijenja oblik iz teritorijalnog u kulturno, tehnoloko, znanstveni. Novo vrijeme stvara potrebu za novim nainima politikog organiziranja. Moderna politika stranka mora uskladiti nacionalno i globalno komuniciranje, kao transfer interesa drave i novih oblika meunarodnih integracija. Integracija interesa vanija je modernoj politikoj stranci od integracije teritorija. Stoga su upravo izazovi novog upravljanja znanjem, ljudskim potencijalima, tehnologijom, gospodarskim potencijalima najvei ispit tranzicije politikih stranaka. Tako poinje izgradnja modernog, razvojno orjentiranog civilnog drutva. Moderna politika stranka je stranka virtualne stvarnosti. To, zapravo znai, da je ona kadrovski strukturirana za stvaranje virtualnih modela upravljanja, virtualnih kriza i njihvoih rjeenja, stvaranje sustava srednjeronog i dugoronog planiranja i predvianja, ona je nacionalni, znanstveni, informacijski, tehnoloki, struni tim kontinuirane, alternativne paralelne vlasti, kako bi sustav drave bio u potpunosti siguran. Moderna politika stranka upravlja znanjem i kadrovima, a ne masama, zbog toga je moemo nazvati virtualnom strankom. Moemo je nazvati i kadrovikom nacije. Ona je medij nacionalnog koncenzusa o budunosti i dijagonala drutvene stabilizacije. Tabela 1 DANANJE POLITIKE STRANKE Masovna stranka Komunikacijski izolacionizam Nepoznavanje novih komunikacijskih tehnologija Organizacija manipulacije informacijama Potie drutvene sukobe (generator sukoba) Ne bavi se edukacijom kadrova za nove tehnologije i uvjete rada POLITIKE STRANKE 21. STOLJEA Kadrovska stranka Apsolutna komunikacija sa svima Stranka WWW komunikacije Informacijska baza podataka Nositelj javnog komuniciranja (katalizator promjena) Obrazovna institucija

Ne potie znanstveno i struno usavravanje Komunikacija suhoparnim priopenjima i PRESS konferencijama Institucija osobnog interesa pojedinaca ili odreenih skupina Institucija transfera materijalnog kapitala

Institucija cjeloivotnog uenja Organizacija komunikacije multimedijske

Strateka institucija civilnog drutva Institucija transfera virtualnog kapitala, proizvodnja novih vrijednosti Inzistira na razlikama i vlastitim Institucija nacionalnog koncenzusa, interesima ili interesima svog ugrauje razlike u drutveni mozaik elnitva Naela trinog kapitalizma Naela virtualnog kapitalizma Djeluje na nacionalnoj razini Djeluje na nacionalnoj i meunarodnoj razini Predstavlja graane u Predstavlja graane u predstavnikim tijelima u zemlji predstavnikim tijelima u zemlji i Stranka tradicionalne demokracije meunarodnim integracijama Stranka globalne demokracije Verbalna demokracija Internet demokracija (globalna) (tradicionalna) Medij selektivnog dobra Medij opeg dobra ???????????????????????????????? Inteligentni razvojni sustav ?? Politika stranka budunosti je svojevrsna kola politike, graanske angairanosti. I u toliko je ona kadrovska stranka. Ona priprema kadrovsku infrastrukturu drave, preuzima ulogu upravljaa ljudskim potencijalima. Tradicionalna uloga politikog nadmetanja preputa svoje mjesto modernoj ulozi nadmetanja novom tehnologijom, znanjem i ljudskim potencijalima. Moderna politika stranka je svojevrsna banka ljudskih potencijala, banka kadrova, jer nakon financijsko ekonomskih kriza u nacionalnim dravama, za oekivati je udar tehnoloko kadrovskih kriza, uzrokovanih globalizacijskim trendovima slobodnog protoka ljudi i roba. Moderna stranka je kreator nacionalne kadrovske politike i institucija selekcije kadrova. Moderna politika stranka, kao kadrovska stranka, mora funkcionirati kao nacionalni menaderski tim. Upravo transformacija politike stranke u kadrovsku stranku znai transformaciju upravljanja dravom i stvarnu drutveni traniziciju, kojom je uvjetovana politiko - gospodarska tranzicija drave i nacije. Iz dosadanjeg upravljanja politikim interesima u budue upravljanje gospodarstvom putem nacionalnog koncenzusa o budunosti. Drava postaje nacionalna kompanija kojom upravlja menaderski tim. To znai kadrovska stranka. To znai

kontinuirano osposobljavanje tima za voenje drave. Ovo je tranzicija iji e procesi biti najtei i dugotrajni. Za te procese potrebni su novi ljudi, nove stranke, nove ideje, nove tehnologije. Onima koji danas predvode drutvene, politike i ekonomske procese tranzicije hrvatskog drutva i drave bit e najtee shvatiti da su njihova znanja zastarjela i da svoje mjesto trebaju ustupiti novim ljudima. To je svojevrsna kulturna revolucija u mentalitetu ljudi koji danas upravljaju dravom. Selekcija nacionalnog menadementa u budue se nee vriti kroz birokraciju (dravnu amdinistraciju), jer e se njihove tradicionalne uloge kadrovske mobilizacije izgubiti, ve e se selekcija nacionalnog menadementa vriti kroz modernu politiku stranku. To je jedini nain, u suvremenoj demokraciji, da sami graani izabiru i kandidate za menadment svoje drave, tj. da graani izabiru administraciju (utjeu na promjene u dravnoj birokraciji, koja ne smije vie ivjeti sama za sebe), umjesto da kao do sada biraju na izborima samo vrh drave. Zbog ega? Demokratinost dravno aparata se na taj nain dodatno modernizira i, moemo rei, apsolutizira. U protivnom administracija (birokracija) sama mobilizira kadrove koji njoj odgovaraju, onemoguava izabrane predstavnike graana u izvrnoj vlasti u provedbi njihovog programa za koji su dobili mandat biraa, odnosno stvara sustav unutar sustava esto po naelima negativne selekcije. Prvi korak transformacije politike stranke u kadrovsku je uspostava apsolutne komunikacije sa svima. Stranka postaje medij ope dostupnosti informacija, a ne manipulator informacijama i njihovim izvorima, te nainom prikupljanja i obrade informacija. Postaje moderator ope drutvene informiranosti, a ne subjekt zloupotrebe selektivnog pristupa informaciji. Stranka je jamac javnosti informacije, a ne instrument skrivanja podataka. Tabela 2. model odgoja novog politiara DANANJI POLITIAR NOVI POLITIAR Tehnoloki nepismen, ne poznaje Virtualni politiar, koristi sve nove tehnologije, ne koristi se prednosti novih tehnologija, one njima postaju neizbjeno sredstvo njegovog uspjenog rada Koristi zatvoreni komunikacijski Komunicira sa svima, potie krug, ograniena komunikacija i komunikaciju, trai izvore izvor informacija, znanja informacija, koristi znanja svojih sugraana, stalno iri komunikacijski krug Ne komunicira s politiarima u On je politiar virtualnog globalnog svijetu, nema komunikacijski krug ciber-space prostora, u stalnoj je u inozemstvu internet komunikaciji sa

politiarima u svijetu Bavi se pitanjima politike, ne Bavi se ekonomskim pitanjima, poznaje ekonomski sustav, poslovni virtalnom ekonomijom, moderator i civilni sektor je suradnje politikog, poslovnog i civilnog sektora Ne bavi se sustavskim Sustavski promilja promiljanjem Ne koristi znanja oko sebe, uvjeren Koristi virtualni prostor globalnih je da sve zna dovoljno (od svega po znanja, potie zajednicu oko sebe malo, pa nita) na meusobnu interakciju znanjem Verbalni politiar Politiar znanja Nije svjestan da je zaposlenik Zastupa interese svojih sugraana, svojih sugraana, uglavnom je potuje nepisani ugovor o svojoj drutveno neodgovoran opoj drutvenoj obvezi Politiar stranake obveze i stege Politiar obveze prema graanima Sastaje se s graanima periodino ivi s graanima, u virtualnoj je (po dogovoru) u svom uredu, dnevnoj, trenutnoj komunikaciji s izraeno birokratsko postupanje graanima, izmeu njega i graana prema graanima, postavlja se kao ne postoji birokratsko postupanje i politiar ef proceduralna komunikacija, on je politiar sluga, slui sugraanima Profesionalni politiar Politiar poduzetnik Politiar kontinuiteta Politiar inicijative Svojim ponaanjem i nainom Inicijator i sudionik javnog, iznoenja svojih stajalita izaziva drutvenog dijaloga, spreman na javne sukobe razgovor sa svakim i svima, ne namee se, slua, procjenjuje, surauje, potie oblike drutvene suradnje, iznalazi nove oblike postizanja koncenzusa Demagog Pedagog i komunikolog Ne poznaje sustav informacija i Manager informacija i znanja znanja Slui se politikim nagonom Koristi metode upravljanja tehnologijom misli Nije sklon promjenama, osobito Inzistira na temeljitim radikalnim radikalnim ekonomskim, promjenama tehnolokim i znanstvenim promjenama Politiar lanih obeanja Programski politiar javnog ugovora s graanima

GLOBALNA DRAVA VE POSTOJI Da stvaranje globalne drave nije samo zloslutna procjena analitiara globalizacije potvruje injenica postojanja globalnog umreenog drutva koje je ve poprimilo sve osnovne znaajke virtualne drave. Cyber space, WWW prostor, odnosno virtualni prostor interneta postaje prva virtualna, globalna drava u kojoj svaki graanin svijeta, bez birokrtizirane procedure, ogranienja ili zabrane moe dobiti virtualno dravljanstvo (pristup WWW prostoru). To je potpuno virtualno globalizirano drutvo, u kojem su sudionici graani globalne WWW drave. Glavna obiljeja WWW drave ujedno oslikavaju ideju Novog svjetskog poretka: (1) slobodan protok ideja, (2) slobodan protok informacija, (3) slobodan protok znanja, (4)slobodan protok tehnologije, (5) slobodan protok ljudi (rada, internet rad, internet radnici, internet proizvodnja, internet proizvod), (6) slobodan protok novca, (7) slobodan protok roba, (8) slobodan protok usluga, (9) jedinstveni jezik i pismo, (10) jedinstveni prostor (cyber space), (11) graani (svi umreeni pristupom internetu), (12) internet kultura, (13) X kompjuterska nacija, (14) jedinstveno vrijeme (vrijeme misli), (15) meusobna drutvena interakcija sudionika, (16) internet obrazovni sustav, (17) institucije internet vlasti (provideri, web masteri), (18) drutveni ivot (internet novine, internet kafii, brbljaonice, aukcije ), (19) internet kao globalna demokracija, (20) www ideologija. Virtualna globalna drava ve postoji, na nju nacionalne vlade ne mogu uope utjecati, ne mogu je ograniiti, nadzirati, globalna internet drava se iri velikom brzinom, broji sve vie dravljana, osvaja prostor i ljude ne ratom konvencionalnim orujima, ve znanjem, informacijom i novim tehnologijama. Trenutno WWW globalna drava ima premo u nekoliko bitnih podruja nad nacionalnim dravama: znanju, tehnologiji, informacijama, prostoru kojim upravlja, ona upravlja prostorom koji se ne moe vojno, teritorijalno ili obavjetajno ugroziti, to je prva nebirokratizirana drava u povijesti postojanja svijeta. To je drava koja, primjerice nema vojsku i policiju, a zna sve o vojskama i policijama nacionalnih drava, ona nema novac, ali ima pristup novcu nacionalnih drava, ona nema predsjednika, ali umreeno vlada svim predsjednicima u svijetu. U prostoru WWW globalne drave protok ideja nije niim ogranien, moe ih plasirati svatko, svaku ideju, na sve naine, svima u WWW prostoru. Moemo rei da je u ciber space-u ideja javno dobro koje stoji svima na raspolaganju, i svakome na upotrebu. Ali, autor ideje ostaje poznat, s njime se lako komunicira, njegova adresa je poznata. Na odreeni nain, u virtualnom prostoru globalne WWW drave ideja je kapital kojim raspolau graani. Upravo slobodan protok ideja bitno odreuje apsolutnu demokraciju WWW drave. Globalna ekonomija, koja mijenja oblik iz fizike u virtualnu (esto na tetu nacionalnih gospodarstava i drava nacija) u slobodnom protoku ideja kroz ciber space

dobila je dimenziju ekonomije ideja, kao virtualne gospodarske interakcije misli umreene u drutvo. Slobodan protok informacija posluio je kao mono oruje u irenju WWW globalne drave i njezinoj ekspanziji na teritorij nacionalnih drava. Neograniena razmjena informacija, pristup informacijama, koritenje informacija, WWW drava kao izvor informacija, potpuno mijenjaju oblik Novog svjetskog poretka iz zajednice teritorijalno politikih integracija u jedinstven globalni informacijski prostor kojim nije mogue manipulirati s pozicija moi u nacionalnim dravama. Apsolutno informacijsko globalno drutvo WWW drave potie poseban nain razmiljanja virtualnih graana. Oni misle brzinom emocionalne elje za novim podatkom. Vrijeme postaje misao, a misao postaje bra od informacije. Jedna misao moe biti jedinica za mjerenje ciber vremena, a jedinicu trajanja misli odreuje broj informacija koje moe obraditi jedna misao. To je virtualna, besprostorna inteligencija brzine misaone rekacije. Slobodan protok znanja i tehnologije u prostoru WWW drave je apsolutan i gotovo da je to jedina drava na svijetu koja raspolae glavninom svjetskog znanja i tehnologije. Znanstveno tehnoloka revolucija informacijskog drutva e dosegnuti uzlet i vrhunac upravo u prostoru virtualne WWW globalne drave. Apsolutna konkurencija znanja uvjetuje brz i stabilan tehnoloki razvitak te drave, a apsolutna konkurencija tehnologija sprijeava ozbiljnije tehnoloke krize i okove. Moemo ak govoriti i o znanstveno tehnolokom drutvu ija su znanja i tehnologije dostupne ljudima ak i ako nemaju posebna znanja o tome. Jednostavnost znanja i jednostavnost tehnologija u virtualnom prostoru WWW drave omoguilo je znanstveno tehnoloku globalizaciju; znanje i tehnologiju za svakog graanina u ciber-space dravi. WWW globalna drava je znanstveno i tehnoloki najmonija drava na svijetu, to je drava virtualne znanstveno tehnoloke emigracije iz nacionalnih drava. Svaki graanin koji iz svoje zemlje dolazi u ciber-space je instrument transfera znanja i tehnologije iz nacionalne drave u globalnu dravu, a globalizacija znanja i tehnologije dogaa se brzinom misli s velikim brojem informacija u jednoj jedinici misli. Niti jedan meudravni sporazum, ugovor, niti jedan meunarodni dokument ili odluka nije do danas omoguio apsolutnu slobodu protoka ljudi i rada. Prostor globalne WWW drave ne poznaje tradicionalne instrumente ograniavanja kretanja ljudi kao: radne vize, dozvole za boravak, dozvole za rad, ogranienje broja ljudi odreenih struka koji dolaze u dravu i slino. Virtualna drava ciber-space-a je prostor apsolutnih ekonomskih migracija, ljudi se zapoljavaju bez ogranienja fiziki tisuama kilometara daleko a da se nisu ni pomaknuli. Posluju preko svojih banaka koje nikad nisu vidjeli u globalnoj dravi. Tu injenicu slobode rada u virtualnoj internet dravi priznaju ak i

meunarodne sindikalne udruge u svojim dokumentima. Virtualni rad, virtualna proizvodnja, virtualni proizvod su injenice koje proizlaze iz rada internet radnika. Nacionalna drava gubi kontrolu nad kapitalom rada u virtualnom prostoru gloablne drave kao apsolutnog trita rada. Socijalna emogracija iz nacionalnog u virtualni globalni prostor bit e sve ea i sve izraenija, njezin utjecaj na nacionalna gospodarstva mogao bi u slijedeih deset godina potpuno promijeniti ekonomske odnose meu nacionalnim dravama, i skrivenim silnicama virtualne ekonomije ih prisiliti na apsolutnu ekonomsku liberalizaciju. 01. sijenja 2000., etiri meunarodne sindikalne organizacije: Meunarodni savez trgovaca, slubenika, profesionalnih i tehnikih zaposlenika; Komunikacijska internacionala; Internacionala medija i zabavne industrije i Meunarodna federacija grafiara udruile su se u novu internacionalu Meunarodnu sindikalnu mreu (Union Network International UNI)., koja okuplja preko 900 sindikata iz 140 zemalja i ima preko 16,5 milijuna lanova. UNI je kod osnivanja izdao dokument pod nazivom Globalizacija i sindikati, u kojem se prvi put ozbiljnije bavi pitanjem virtualnog rada, virtualnih radnika, njihovih prava, to samo potkrepljuje moju tezu o postojanju globalne WWW drave i u podruju slobodnog protoka ljudi i rada. U navedenom dokumentu se kae: neosporno je da veliki i brzorastui dio dananje radne snage, bez obzira na to vode li se kao zaposleni ili ne (a milijuni se ne vode), vie ne posjeduje nita to bi sliilo onome to smo tradicionalno nazivali poslom . NOVA KATEGORIZACIJA RADA UNI spominje termin novih radnika pod kojima izmeu ostalih podrazumijeva: nove kategorije koje rezultiraju iz primjene novih tehnologija, uglavnom teleradnici svih vrsta; kompjuterski hakeri, zanesenjaci i tehnoloki tipovi svih vrsta, veinom mladi i esto nezavisni radnici za koje Internet nije samo alat, ve i nova filozofija, nov nain restrukturiranja i rada. To je grupa koju je najtee identificirati, i moda brojano najmanje vana, ali je sigurno najjasniji izraz onoga to elimo definirati kao nove radnike . Dokument nastavlja zajednikim karakteristikama koje novi radnici mogu imati: manjak sigurnosti; manjak fiksiranog radnog mjesta; barem relativna kvalificiranost, vrlo esto visoka, neobina briga za obrazovanje i usavravanje, esto ele vie, puno vie; visoka tolerancija za stalne inovacije; jaka radna etika i samodisciplina; raznolikost interesa, iako mogu biti strastveni za ono to rade, obino je to sredstvo a ne cilj, obino imaju druge strasti, ili barem odgovornosti, koje stalno nastoje uskladiti sa svojim plaenim poslom na drukiji nainnego to to rade regularni radnici; jak osjeaj za slobodu izraavanja; malu ili minimalnu vezanost za konkretnog poslodavca, ne moraju ni imati poslodavca u tradicionalnom smislu; iako esto imaju snani osjeaj suradnje s kolegama, obino imaju, ili razviju, antipatiju prema strukturama i

hijerarhijama; jaki smisao za individualizam, otvoreniji politikom i socijalnom pluralizmu od nekih drugih radnika; stoga, esto stvaraju atipine sindikate ili se uope ne pridruuju sindikatima. Primjerice u 1999., Europa je imala 6,7 milijuna teleradnika (4,5 % ukupne radne snage), Nizozemska je pojedinano imala ak 18 % teleradnika od ukupne radne snage, to je najvie u Europi, Japan ima dva milijuna teleradnika (oko 8 % ukupne radne snage), SAD imaju 15,7 milijuna teleradnika (oko 12,9 % ukupne radne snage). U grupaciji koju UNI odreuje kao fanatike, hakere i techie pleme odreuju se i zajednike osobine te skupine novih radnika: osobna predanost tekom radu i postignuima; neformalnost u radnim odnosima i radnoj sredini, govoru, odijevanju; predanost slobodi da slijede ideju; malo brige o radnom vremenu i drugim propisima, premda nisu sasvim nesvjesni da ih se esto eksploatira ili da se sami eksploatiraju; jak osjeaj egalitarizma, preferiranje decentralizacije, niski prag tolerancije prema hijerarhiji; oslanjanje na samoga sebe i individualizam esto su pobrkani s iluzijom o tome koliko su zapravo neovisni; snani socijalni stavovi, ali slab organizacijski angaman (u politikim strankama ili vlasti); stoga su za sada rijetko organizirani u radnike organizacije. U Sjedinjenim Dravama takvi su radnici ve osnovali virtualni sindikat (engl. virtual union), u obliku internet (on line) rasprave, razmatranja i traenja rjeenja njihovih statusnih problema i pitanja. Bankarstvo i promet novca u cyber space-u poprima do sada sasvim nepoznatu dimenziju. Slobodno je moemo nazvati treom dimenzijom kapitala. Virtualno bankarstvo, virtualno upravljanje novcem i imovinom danas je stvarnost. Gotovo svaku robu, raun i slino danas moemo kupiti, platiti, naruiti, prodati putem interneta. Ne samo da su postojee banke i novarske kue svoje poslovanje proirile na poslovanje internetom, ve su se otvorile i specijalizirane banke i novarske kue koje posluju iskljuivo internetom. Slobodan protok roba, novca i usluga u virtualnom prostoru WWW drave ne ovisi o zakonodavstvima nacionalnih drava, one tu slobodu ne mogu ograniiti, niti nad takvim prometom novca, roba i usluga tradicionalna nacionalna drava moe imati ikakvu kontrolu. Jedina alternativa je stvaranje virtualnog prostora drave nacije na potpuno novim naelima virtualne ekonomije. INSTITUCIJE VIRTUALNE, GLOBALNE WWW DRAVE Status graanina u globalnoj WWW, virtualnoj dravi proizlazi iz nekoliko injenica. Da biste postali njezin virtualni graanin ispunjavate odreeni obrazac kojim podnosite zahtjev za svoju virtualnu adresu stanovanja (e-mail adresa), koja predstavlja vae prebivalite u globalnoj dravi; dobijate virtualni jedinstveni matini broj graanina (password) koji vam slui za identifikaciju u virtualnom prostoru WWW drave; dobijate svoje virtualno ime (user name)

kojim se predstavljate u komunikaciji s drugim virtualnim graanima i kojim vas oni oslovljavaju u virtualnom drutvu cyber space-a. Znai da biste bili WWW graanin morate imati: e-mail adresu, password, user name. Pojedine Web stranice, zapravo, nisu nita drugo do virtualni gradovi, vei ili manji ovisi koliko se graana slui odreenom WEB stranicom, u kojem vremenu i u koje svrhe. U tom smislu virtualna WWW drava potie pionirski, istraivaki duh svojih graana, ona ih prostorno ne ograniava i gotovo je svakom mogue osnovati vlastiti virtualni grad ili manje mjesto. Upravo u virtualnom prostoru WWW drave danas djeluje Svjetski parlament (The World Parliament), koji predlae osnivanje Zemaljske Federacije (The federation of Earth) i prikuplja potpise u svijetu za globalnu peticiju za ratifikaciju Ustava Zemaljske Federacije. U preambuli peticije pie: Potpisujem kao osobni ratifikator i potvrujem moju spremnost da ivim kao graanin Zemlje pod Ustavom Zemaljske Federacije i Svjetske Vlade, sa izabranim Svjetskim Parlamentom, koji e takoer pomagati dobrom funkcioniranju Vlade moje zemlje i svih zemalja kao dijela Svjetske Federacije . U dokumentu koji opisuje Svjetsku Vladu stoji zapisano: Svjetska Vlada e imati reprezentativan Svjetski Parlament za izradu svjetskog zakonodavstva, a bit e biran od strane graana; Svjetsku izvrnu vlast odgovornu Parlamentu, s ovlastima izravne primjene svjetskog zakonodavstva, Svjetsko sudstvo s provedbom odluka; i slina ostala tijela koja su poeljna i nuna za prikladno i uinkovito rjeavanje svjetskih problema i upravljanja globalnim poslovima . Cijelu inicijativu za Svjetsku Federaciju i ratifikaciju Ustava Svjetske Federacije vodi meunarodna organizacija pod nazivom: Udruga za Svjetski Ustav i Parlament (engl. World Constitution and Parliament Association), sa sjeditem u Sjedinjenim Dravama (Colorado). Dok barem 25 zemalja ne ratificira Svjetski Ustav ova e organizacija organizirati sjednice Privremenog Svjetskog Parlamenta, koji se organizira prema lanku 19., Ustava Zemaljske Federacije. Svjetski parlament je usvojio jedanaest svjetskih zakonodavnih mjera vezano za glavne svjetske probleme. Osam na svoje prve dvije sjednice koje su odrane u Brightenu (Velika Britanija) u rujnu 1982., te u New Delhiju (Indija) u oujku 1985., te tri na treoj sjednici u Miami Beach (Florida) u lipnju 1987.. Ti svjetski zakoni dotiu jedanaest podruja: (1) odbacivanje nuklearnog naoruanja i drugog oruja za masovno unitavanje, te uspostava Svjetske Agencije za razoruavanje; (2) osnivanje Svjetske ekonomske razvojne organizacije (World Economic Development Organization), koja e uspostaviti novi globalni sustav financija i kreditiranja, te pomoi uspostavi novog svjetskog ekonomskog poretka; (3) o vlasnitvu, upravljanju i razvoju oceana, mora i obalnih podruja na Zemlji (od 20 kilometara od obale) kao zajednikom dobru (vlasnitvu) Naroda Zemlje (op. samo treba usporediti s hrvatskim obalnim pojasom koje bi to ekonomske, demografske, teritorijalne i druge tete imalo po Hrvatsku); (4) o

Fakultetu o svjetskim problemima, kao dijelu Svjetskog sveuilinog sustava; (5) o privremenim regionalnim Svjetskim sudovima; (6) o hitnoj administraciji za spas Zemlje, sprijeavanje globalnih klimatskih katastrofa; (7) o Financijskoj korporaciji Svjetske Vlade, koja bi financirala cijeli program; (8) o Svjetskoj komisiji za terorizam; (9) o zatiti ivota i prirode na Zemlji, te uspostavu globalnog Ministarstva zatite okolia; (10) o Svjetskoj upravi za sustav hidrogenske energije; (11) o Odluci o osnivanju Svjetske financijske kreditne korporacije. Istim se dokumentom predvia i uspostava privremene Svjetske Vlade. Ova svjetska organizacija trenutno ima individualne lanove u ezdeset drava svijeta i nacionalne ogranke u petnaest zemalja. Budua globalna Vlada bit e virtualna institucija svjetske vlasti, svjetski izbori sasvim sigurno e se odvijati putem virtualnog prostora interneta. Zanimljivo e biti vidjeti koja e nacionalna drava u svijetu prva uvesti izbore putem interneta. To bi naime bitno olakalo pristup graana izborima, dravi smanjilo financijske trokove odravanja izbora, a jednostavnije bi bilo i nadzirati zakonitost i regularnost izbora. Svaki bi graanin identifikacijom svojim matinim brojem na internetu mogao pristupiti virtualnom glasovanju. Pitanje je vremena kad e se to dogoditi. Ovakve projekcije potvruje djelimino i temeljni dokument Amerike strategije nacionalne sigurnosti u 21. stoljeu, koji je izradila Amerika komisija za strategiju nacionalne sigurnosti u 21. stoljeu. U svojem treem zakljuku ta strategija zakljuuje: U slijedeem stoljeu ljudi u cijelom svijetu, jednako u razvijenim i zemljama u razvoju, e moi komunicirati gotovo trenutno. Nove tehnologije e poveati produktivnost i stvoriti transnacionalnu cyber klasu ljudi. Vidjeti emo vea kretanja i migracije ljudi iz visoko obrazovanih elita iz manje u vie razvijena drutva prihvaanje novih tehnologija e stvoriti novi moral, novu kulturu i nove oblike ekonomije . VIRTUALNA EKONOMIJA DIMENZIJE MISLI Globalna ekonomija je virtualna ekonomija dimenzije misli, ona vie nije tradicionalna materijalna ekonomija novca, fizike imovine, nekretnina i pokretnina. Ona je ekonomija kadrova, ekonomija znanja, ekonomija ideje, ekonomija informacije, ekonomija tehnologije, ekonomija vremena, ekonomsija prostora, ekonomija internet dimenzije, ekonomija resursa. Globalna ekonomija je ekonomija virtualne proizvodnje i virtualnog proizvoda. Misao, informacija, ideja, plan su oblici virtualnog proizvoda. Znanje je najsavreniji, najkomercijalniji i najizvozniji virtualni proizvod suvremene globalizacije. Misao je proces virtualne proizvodnje, a ovjek virtualna tehnologija budunosti. Upravo u tom kontekstu slobodan protok radne snage u virtualnoj ekonomiji predstavlja globalni transfer tehnologije, odnosno, skrivenu manipulaciju globalnim tehnolokim krizama i okovima. Globalizacija drave

dolazi na kraju globalizacijskog procesa, ali se globalizacija strukturalno sastoji od: globalizacije znanja, globalizacije informacije, globalizacije tehnologije, globalizacije misli, globalizacije ideje, globalizacije vremena, globalizacije prostora. Sve to uvjetuje globalizaciju ovjeka kao virtualne tehnologije, ovjek iz nacionalnog bia postaje univerzalno bie, iz korisnika tehnologije ovjek postaje tehnologija. Drava nacija u susretu s globalizacijom, s globalizacijskim procesima, mora postaviti sasvim nove standarde nacionalne ekonomije, odnosno standarde drave nacije. I to: standarde vrijednosti ideje, standarde iskoristivosti vremena, standarde upotrebljivosti tehnologije, standarde brzine misli, standarde neogranienosti prostora, standarde obrade informacije. STANDA RDI VRIJEDN OSTI IDEJE STANDA RDI ISKORIS TIVOSTI VREMEN A STANDA RDI UPOTRE BLJIVOS TI TEHNOL OGIJE Vrijeme Uinak kao tehnologije proizvodni u jedinici prostor misli ideja STANDA RDI NEOGRA NIENOS TI PROSTO RA Inteligentn Misao kao a granica tehnologija virtualne nadtehnolo drave ke proizvodne brzine Vrijeme Virtualna Vremensk Misao kao prilagodlji a granica proizvodni vost nemjerljiv globalizaci prostor tehnologije ost je misli STANDA RDI BRZINE MISLI STANDA RDI OBRADE INFORM ACIJA Informacij a kao kvantificir ana roba

Primjenjiv ost

Proizvodn ost

Vrijeme Tehnolok kao a prostor oblikovnos virtualne t ekonomije

Ekonomsk

Vrijeme kao

Informacij a kao najosjetljiv iji nacionalni kapital Globalna Vanprostor Informacij potranja na Misao kao a kao za proizvodna proizvodni temelj proizvodo tehnologija prostor modela m nove tehnologije razvojne informacij ske ekonomije Koliina Misao kao Prostorna Tehnologij uloenog proizvodna dimenzija a

a dobit od proizvodni kapitala ideje prostor znanja informacij e Interakcija tehnologije Znanstven i ljudskih a dobit potencijala

dimenzija vremena Brzina misli strateka tehnologija virtualnog upravljanja Interakcija znanja, tehnologije i ljudskih potencijala Tehnologij a upravljanja nacionalni m koncenzus om

vremena u upravljanja virtualnoj informacij ekonomiji ama Informacij Misao kao ski granica menadme tehnologije nt Bezgrani nost misli kao dimenzija virtualne ekonomije Javna dostupnost informacij e Standardi simetrino g javnog drutvenog informiran ja Odgovorn ost upravljanja informacij ama

Edukacijsk a dobit

Opa dobrobit

Ideja kao nacionalni proizvod

OVJEK-INTELIGENTNA GOSPODARSTVA

TEHNOLOGIJA

VIRTUALNOG

U globalizacijskim procesima ovjek postaje inteligentna tehnologija virtualnog gospodarstva. Tranzicija globalnih standarda se ve dogodila. Prostor, fiziki, materijalni prostor kakav poznajemo, prostor izmeu granica je nestao i transformirao se u globalni prostor cyber space drave. Standard vremena koji smo poznavali kao jedan sat (koji se sastojao od ezdeset minuta, a minuta od ezdeset sekundi), prestaje predstavljati standard vremena. Jedan sat kao jedinicu trajanja vremena zamjenjuje jedna misao kao jedinica iskoristivosti vremena. Standard trajanja vremena zamijenjen je standardom iskoristivosti vremena. Proizvodnja, proizvod, tehnologija, takoer prestaju biti tradicionalni ekonomski oblici kakve smo poznavali, oni sada postaju virtualni oblici proizvodnje i tehnologije. Dosadanji standard novca i nekretnine, vrijednosnog

papira kao kapitala potpuno se mijenja i doivljava moda najdublju transformaciju. Upravo kapital doivljava u procesima globalizacije najdublje i najkompleksnije promjene. Novac, materijalna imovina, nekretnina, vrijednosni papir, pokretnina, kao kapital mijenja svoj oblik. Temeljni kapital globalizacije postaju informacija i znanje. Standard vrijednosti novca kao tradicionalni ekonomski standard u globalizaciji e zamijeniti standardi vrijednosti ideje. Standarde slobodnog protoka informacija u tranzicijskom drutvu poetka globalizacije, u globalizacijskom drutvu zamijenjuju standardi obrade informacije, jer protok informacija vie nije mogue ni na koji nain ograniavati. Meutim, razlikuju se metode, naini i tehnologije obrade informacija, znanja o obradi informacija. U globalizaciji standarde brzine djelovanja zamijenit e standardi brzine misli. Tradicionalni standardi djelovanja kao ljudske interakcije u drutvu zamijenit e suvremeni standardi brzine misli kao globalizacijske interakcije vrijednosti ideja, tehnologija, znanja. Svijet e funkcionirati brzinom misli, a ne vie ovisiti o sposobnosti ovjeka na bru ili sporiju fiziku reakciju, fiziko djelovanje. Upravo tranzicijom kroz ove standarde drava nacija moe preivjeti globalizacijske procese i u njima aktivno sudjelovati uvajui i titei interese nacionalne ekonomije. MISAO-DIJAGONALA SUVERENITETA OSOBNOSTI Procese globalne ekonomije predstavlja umreena interakcija znanja, informacija, tehnologija, misli, procesa virtualne cyber-space ekonomije i virtualnog prostora globalne cyber-space drave. Na marginama te elise globalne virtualne ekonomije ostaje ovjek kao nositelj procesa nacionalne ekonomije. Virtualni prostor globalne WWW drave razbija izolaciju drave nacije i prua joj priliku za tranziciju u virtualni prostor nacionalne ekonomije. Ne zapone li takva tranzicija drava nacija, one bi, pod pritiskom globalne virtualne ekonomije i prostora gloablne WWW dave, mogle nestati u slijedeih pedesetak godina. Misaona simulacija stvarnosti postat e virtualni oblik stratekog postupanja i upravljanja u planiranju budunosti, one dugorone i one koja dolazi ve u trenutku slijedee misli. ovjek e morati prihvatiti strategiju virtualne misaone simulacije. Kroz izgradnju takve strategije upravljanja brzinom misli, drava nacija ima priliku za svoj ponovni uzlet, renesansa nacionalne ekonomije u pionirskom poletu optmizma je mogua, ako ponemo izgradnju kapitala virtualne nacionalne ekonomije. Misao moe postati strateka tehnologija nacionalne virtualne ekonomije i potpuno promijeniti globalne odnose ekonomske konkurencije. U toj strategiji kriju se komparativne prednosti Hrvatske kao drave nacije, koja moe postaviti nove standarde globalnog ekonomskog sustava. Izgradnja nacionalnog sustava misli moe osigurati Hrvatskoj suveren poloaj u globalizacijskom sustavu svjetskog poretka. Sustav misli kao ekonomski sustav globalne konkurencije potpuno virtualizira svjetsko gospodarstvo, meutim za njegovu izgradnju potrebna je suradnja unutar drave

nacije. Jedino tehnologija sustava misli moe osigurati opstanak drave nacije. Misao je nova ekonomska dimenzija. (PRILOG 20 SHEMA UPRAVLJANJA TEHNOLOGIJOM MISLI) Zbog ega e drava nacija opstati u ekonomiji misli? Misao predstavlja suvereni proces osobnosti svakog pojedinca, ona je na odreeni nain dijagonala suvereniteta osobnosti. Ako je to tako, upravljanje tehnologijom misli moe osigurati ekonomski suverenitet drave nacije. To je virtualna dimenzija dravnog suvereniteta u 21. stoljeu. Misao pojedinca i njezino djelovanje u drutvenom i ekonomskom okruju odreivat e u budunosti virtualne granice suvereniteta pojedine drave. Te virtualne granice esto e nadilaziti tradicionalne teritorijalne granice drave. Nestaju granice kakve smo poznavali u tradicionalnom, teritorijalnom smislu, granica virtualne drave i prostor virtualne ekonomije je misao. To objanjava i transformaciju tradicionalnih pogleda nacionalne sigurnosti kao ouvanja teritorija, fizike imovine i pokretnina u nacionalni interes kao proizvodnju i ouvanje znanja, novih tehnologija, vremensku iskoristivost misli. (PRILOG 21 SHEMA VIRTUALNE DIMENZIJE DRAVNOG SUVERENITETA U 21. ST.) (PRILOG 22 ELISA GLOBALNE VIRTUALNE EKONOMIJE) KRIZA FINANCIJSKOG KARCINOMA Graanin postaje nova institucija drave nacije, institucija znanja, institucija ideje, institucija tehnologije, institucija kapitala. Temeljna institucija drave nacije stoga jest njezin graanin. Dravni i narodni suverenitet obnavlja se iz temelja. Obitelj postaje osnovna ekonomska zajednica drave nacije. To je proces izlijeenja utjecaja globalnih financijsko monetarnih institucija na ekonomsku neovisnost drave nacije. Taj sindrom slobodno bismo mogli nazvati kompleksnom ekonomskom bolesti ili financijskim karcinomom. (PRILOG 23 SHEMA GRAANIN KAO TEMELJNA INSTITUCIJA DRAVE NACIJE) Graani ipak ostaju veinom poteeni od trajnijih posljedica financijskog karcinoma i upravo se meu graanima mora pripremiti prostor obnove nakon krize financijskog karcinoma. Ta prijelomna toka je proglaenje dravnog bankrota kao mjere stabilizacije i oporavka. Udar financijskog karcinoma imat e najpogubnije posljedice po sustav izvrne vlasti i sustav monetarne vlasti, koji su sindromom financijskog karcinoma potpuno paralizirani; zatim na

bankarski sektor i poslovni poduzetniki sektor. Kao posljedica toga stradat e institucije civilnog drutva zbog gubitka socijalnih drutvenih partnera, i dravna poduzea zbog gubitka financijske, vlasnike i infrastrukturne logistike. Bankarskog sektora bi preivjelo svega oko 10 % s mogunou revitalizacije. Kao posljedica toga svega oko 20 % poslovnog sektora moglo bi nastaviti proizvodnju i pruanje usluga. Jedva oko 5 % institucija civilnog drutva nastavilo bi nesmetano sa svojim aktivnostima, te svega oko 5 % dravnih poduzea moglo bi se osposobiti za ponovno poslovanje. I u ovom sluaju ljudski kapital pokazuje se kao jedini imbenik stabilizacije u kontinuitetu i pokretanja inicijative ekonomskog oporavka. (PRILOG 24 SHEMA FINANCIJSKOG KARCINOMA) Proces ozdravljenja, zapravo, e stvoriti uvjete nove globalizacije jer e unutar same drave nacije nametnuti nove drutvene, ekonomske i politike odnose. I ta transformacija drave nacije e uvjetovati zaokrete globalnih procesa prema novom obliku globalizacije. Graanska inicijativa u poslovnom i civilnom sektoru predstavljat e svojevrsnu prvu gospodarsku liniju drave nacije. Dravna infrastruktura kao sredinja gospodarska linija obnavljat e se u interakciji poslovnog i civilnog sektora, te nastajanju snanog nacionalnog bankarskog sustava kao nacionalne infrastrukture kapitala u interakciji poslovnog, civilnog i vladinog sektora, te uz izmijenjene odnose sa sredinjom bankom. Banke u stranom vlasnitvu inile bi treu gospodarsku liniju, kao logistika kapitala, ali bez uvjetovanja i ucjena iz vana. Meunarodne institucije Nove Globalizacije bile bi partner nacionalnoj vladi, a ne njezin pokrovitelj ili skrbnik. (PRILOG 25 SHEMA PROCESA OZDRAVLJENJA FINANCIJSKOG KARCINOMA) Iz reenog proizlaze kljune formule globalne virtualne ekonomije: (1) formula vremena; (2) formula ideje i (3) formula misli. FORMULA VREMENA IDEJA+MISAO+INFORMACIJA+OVJEK VIRTUALNI PROSTOR+VIRTUALNA PROIZVODNJA Id+M+In+ = V VP1+VP2 VIRTUALNA EKONOMIJA = V VIRTUALNA TEHNOLOGIJA = VRIJEME

Ve = V Vt Id+M+In+ = V = Ve VP1+VP2 Vt FORMULA IDEJE MISAO+INFORMACIJA = IDEJA OVJEK M+In = Id FORMULA MISLI INFORMACIJA x OVJEK = MISAO Ix=M NOVI SVIJET PO IJEM MODELU? Osvrt na budunost svjetskog poretka i njegovo sadanje stanje moemo iitavati izmeu redova predloka Amerike strategije nacionalne sigurnosti u 21. stoljeu, koju je izradila Amerika komisija za nacionalnu sigurnost. Radni naslov dokumenta je Novi svijet (engl. New World) ili Dolazak novog svijeta (engl. New World Coming). Taj dokument, prije svega, raspravlja o budunosti svjetskog poretka kroz vidik amerikih interesa i vrijednosti, pozicionirajui bez rezervi Sjedinjene Amerike Drave kao jedinu svjetsku silu, odnosno zemlju prevodnika novog svjetskog poretka. To je loe, jer e financijska, politika, vojna premo SAD uvijek stajati u sjeni svih odnosa unutar svjetskog poretka. I poloaj, interesi, gospodarstva, granice pojedinih drava kritino e ovisiti o interesima Sjedinjenih Drava i financijsko politike oligarhije u samim vrhovima meunarodnih organizacija koje samo naizgled upravljaju i reguliraju ono to se pomodno (opasno) naziva Novim svjetskim poretkom. Ovaj dokument zapravo je ameriki projekt svjetskog poretka. Hrvatska kao mala zemlja mora izraditi svoj projekt koji e kroz potivanje elemenata nacionalne sigurnosti planirati budue pozicioniranje zemlje ne samo u ukupnom svjetskom poretku i meudravnim odnosima, nego i u nadolazeim

problemima, koje treba predviati, simulirati njihove pozitivne i negativne posljedice, te na tomu dograivati i graditi sigurnost zemlje i gospodarstva. Predvianje i simulacija pojedinih kriza su jedna od najboljih tehnologija njihovog sprijeavanja. To ponekad ne moe ublaiti nastanak samog problema, ali nas moe pripremiti za posljedice i njegovo rjeavanje. Za ovo, meutim, treba kadrovski, obrazovno i organizacijsko tehniki reorganizirati obavjetajnu zajednicu u Hrvatskoj, i postaviti joj moderne suvremene, znanstvene zadae u 21. stoljeu. Umjesto do sada prevladavajue policijske uloge tih slubi potrebno ih je usmjeriti na slube za analizu i planiranje, uz ostale poslove kojima se bave. Potrebno je znanstveno i struno utvrditi Strategiju nacionalne sigurnosti Hrvatske, umjesto dosadanje prakse kada su se nacionalni interesi odreivali politikim interesima vlasti. U sljedeem stoljeu irenje znanja, razvoj novih tehnologija i rastue priznanje zajednikih globalnih problema predstavljati e mnoge prilike za ekonomski rast, regionalne integracije i globalnu politiku suradnju. Veliina srednje klase u svijetu moe porasti vie puta, doslovno podiui desetke milijuna ljudi iz siromatva i bolesti. Autoritarni reimi e ubrzano padati, kad pokuaju izolirati svoje stanovnitvo od svijeta slobodnog protoka informacija, novih gospodarskih prilika i sve irih politikih sloboda , govori se u dokumentu Amerike komisije za nacionalnu sigurnost. U nastavku ove strategije jasno se naglaava preivljavanje velikih sila i njihove meusobne interakcije kroz uvjetovanje odnosa u svjetskom poretku, te unutar velikih meunarodnih organizacija: I dalje e postojati velike sile, i njihova interakcija u potrazi za njihovim vlastitim interesima i dalje e igrati vanu ulogu . Potrebno je posebno obratiti panju i na slijedei odlomak, koji naglaava SAD kao jedinu svjetsku silu: Danas, ali i u svijetu koji dolazi, ameriko vodstvo e biti od najvee vanosti. Ameriki trenutak u povijesti svijeta nee trajati vjeno, nita to stvori ovjek ne traje. Ali trenutno, velika je odgovornost na snazi i vrijednostima Sjedinjenih Drava. Rijedak je trenutak i posebna prilika u povijesti kada priznata dominantna globalna sila ne trai niti teritorij ni politiko carstvo. Moraju se poduzeti svi napori da se ova odgovornost mudro koristi i spunjava. Tomu je uglavnom posveena ova studija (op: misli se na Ameriku strategiju nacionalne sigurnosti za 21. stoljee). Na ovom primjeru odreivanja amerikih nacionalnih interesa moemo vidjeti zaokret u prevladavanju geopolitikih interesa prema najvanijoj ulozi u geoekonomskoj premoi. To, naravno, SAD nee javno i otvoreno priznati u svojim dokumentima. Meutim, to otvoreno ini kroz institucije kao to su The Federal Reserve Bank, Meunarodni monetarni fond, Svjetska banka i niz drugih meunarodnih organizacija i institucija, preko kojih ostvaruje geoekonomsku kontrolu i dominaciju. Sama injenica koju smo i u ranijem tekstu naveli da je ameriki dolar i kroz MMF prihvaen kao univerzalna svjetska valuta dovoljno

govori o stvarnom znaenju ovakvih rijei opisanih u dokumentu o strategiji nacionalne sigurnosti. Svojevremeno se i vrlo iva rasprava o geoekonomskim odnosima vodila u amerikom specijaliziranom asopisu Nacionalni interes (The National Interest), u ijem je savjetnikom odboru sjedio i nekadanji ameriki dravni tajnik Henry A. Kissinger. U broju 20, iz ljeta 1990., u ovom je asopisu objavljen analitiki lanak pod naslovom Od geopolitike do geoekonomije, s podnaslovom Logika konflikta, gramatika gospodarstva (engl: From Geopolitics to Geo-Economics, Logic of Conflict, Grammar of Commerce) autora Edward N. Luttwak-a, koji je direktor Centra za strateke i meunarodne studije u Washingtonu (engl: Center for Strategic and International Studies CSIS, Washington D.C.). u jednom odlomku tog lanka Lutwak potvruje moju raniju tezu: Umjesto svjetske politike, na toki ukrtavanja snaga i veza na meunarodnoj sceni, jednostavno emo imati svjetski biznis, bezbrojne ekonomske interakcije u cijelom svijetu . Nekoliko redaka dalje naglaenim slovima stoji upisana reenica u kojoj se moe prepoznati namjera desuverenizacije drava kroz ekonomske odnose nametnute od strane meunarodnih organizacija i gospodarski jaih zemalja: Ali bilo kroz konkurenciju ili suradnju, akcija na svim stranama e se uvijek rairiti bez obzira na granice . Pri tomu je teko vjerovati da je Lutwak kod spomena granica mislio samo na one teritorijalne, prije je bila rije i o zakonima, ustavima, propisima i obiajima pojedinih zemalja. Bitno u Luttwak-ovom opisu tek slijedi kao objanjenje novog poretka svjetskog gospodarstva, to moemo nazvati njegovom sirovom definicijom geo-ekonomije: U nekim sluajevima, logika gospodarstva rezultirati e estokom konkurencijom. U drugim e sama logika voditi prema savezima ekonomskih entiteta bilo gdje kako bi se kapitalizirala odvanost, kako bi dolo do vertikalnih integracija, do zajednikog horizontalnog razvoja, zajednike proizvodnje, zajednikog trita dobara i usluga , te kasnije nastavlja, Ovo ili neto vrlo slino tomu, jest zapravo ono to mnogi imaju na umu kada govore o novoj globalnoj meuovisnosti i njezinim dobrim posljedicama . Na jo jednom mjestu u ovom lanku razotkrivaju se skrivene namjere suvremene globalizacije. Luttwak govori o otvaranju svjetskog biznisa i formulira ga kao slobodnu interakciju gospodarstva voenu iskljuivo svojom neteritorijalnom logikom . Ovo je vrlo lukava i oprezna reenica, iz koje se ipak moe proitati namjera definiranja suvereniteta pojedinih drava na nain koji e odgovarati projektiranom poretku u svijetu, po mjeri SAD-a, MMF-a, Svjetske banke, te njihovih suinvestitora i partnera saveznika. PROJEKCIJA BUDUNOSTI MEUNARODNIH ODNOSA I NOVOG SVJETSKOG PORETKA

U poglavlju strategije Na pogled na budunost daje se projekcija budunosti svjetskog poretka i meunarodnih odnosa u dvanaest toaka od kojih emo navesti najznaajnije. Ve u prvoj toki ovog predvianja globalnih odnosa u svijetu potvruje se moja tvrdnja iz prethodnih reenica: Ekonomski jake Sjedinjene Drave e vrlo vjerojatno ostati glavna politika, vojna i kulturna snaga kroz slijedeih dvadeset i pet godina (op: do 2025.), te e stoga imati vanu ulogu u oblikovanju meunarodnog okruja . Naglasak je stavljen upravo na ekonomski jake (misli se u kontekstu cijelog teksta i na najjae) SAD, kao na silu koja e ne samo voditi geoekonomske odnose svjetskog poretka, nego e ih uvjetovati, stvarati i podeavati svojim nacionalnim interesima. Potvrde ovakvih namjera nalazimo i u prethodnom Luttwak-ovom lanku. U drugom lanku ovog dokumenta daje se na znanje kako e upravo SAD biti predvodnik novog svjetskog poretka: Stabilnost i smjer amerikog drutva i politike e pomoi u oblikovanju ciljeva amerike vanjske politike, te omoguiti da Sjedinjene Drave utjeu na cijelu globalnu budunost . Ovo posljednje neizostavno podrazumijeva i utjecaj SAD-a na budunost pojedinih zemalja i njihovog unutarnjeg ureenja na vie ili manje otvoren nain, a u skladu s opim ciljevima jedine preostale svjetske sile. Svjetska opskrba energijom e se i dalje uglavnom temeljiti na fosilnim gorivima , to dokazuje da i na ovaj nain SAD eli zadrati dominantnu geo-ekonomsku ulogu, jer je svojom vojnom, obavjetajnom i financijskom premoi na svjetskom tritu jedina u stanju interesno upravljati i regulirati trite nafte u svijetu. Projektiranim sukobima, ratovima, nestabilnou ili njihovim smirivanjem SAD u velikom mjeri manipuliraju tritem fosilnim gorivima i derivatima u svijetu. Osim toga i cijena nafte se u svijetu obraunava u amerikim dolarima, dok bi cijena energije sunca npr., mogla biti odreivana u svakoj pojedinoj zemlji i u njezinoj nacionalnoj valuti, isti bi sluaj bio s energijom vjetra, vode. Meutim izgradnju takvih projekata koji bi ozbiljno naruili odnose ne samo na svjetskom tritu ve i u ukupnom svjetskom geo-ekonomskom poretku nee financirati meunarodne organizacije poput MMF-a i Svjetske banke, a oni su obino preskupi da bi ih nacionalna gospodarstva mogla do kraja sama financirati. SAD, MMF, Svjetska banka su i gospodari energije u svijetu, barem za sada, dok nacionalna gospodarstva prihvaaju tu igru. Nije nebitno niti ameriko prognoziranje irenja siromatva u svijetu upravo u njihovoj strategiji nacionalne sigurnosti: Dok e veina svijeta iskusiti ekonomski rast, razlike u prihodima e se poveati i nastaviti e se raireno siromatvo . Meunarodni aspekti biznisa i gospodarstva (trgovine, transporta, telekomunikacija, investicija i financija, proizvodnje i profesionalnih usluga) e se nastaviti iriti , ovo je zapravo najava premoi amerikog gospodarstva i to kroz izravni ulazak u nacionalna gospodarstva pojedinih zemalja, bilo kroz kredite ili direktne investicije, kupnju dionica, vrijednosnica, poduzea, koncesija na autoceste, eljeznice i slino. Amerikanci ne kriju da im je jedan od

glavnih ciljeva stvoriti apsolutno globalno gospodarstvo kojim e moi upravljati iz Washingtona ili nekog drugog centra u SAD. Time se svaka pojedina zemlja dovodi u situaciju da e i njezino zakonodavstvo morati funkcionirati ne vie u skladu s nacionalnim potrebama i interesima, nacionalnim vrijednostima, ve e upravljanje pojedinim zemljama izravno ovisiti o interesima meunarodnog kapitala, uglavnom, u rukama SAD, MMF-a i Svjetske banke. DRAVU ELE PRETVORITI U JEDNO OD PODUZEA MULTINACIONALNIH KORPORACIJA I GEOEKONOMSKIH SILA Na taj nain drava postaje samo jedno od poduzea velikih multinacionalnih kompanija i geo-ekonomskih sila. Volji graana kojima pripada suverenitet zemlje suprotstavlja se volja svjetskog kapitala koji desuverenizira dravu. Vanost nevladinih organizacija e rasti, jednako kao njihov broj i meunarodna uloga . I na primjeru u ranijem tekstu moemo vidjeti koja je namjera manipulacije tzv. nevladinim sektorom, odnosno, nevladinim organizacijama. One, uglavnom, amerikoj Vladi slue za tajnu diplomaciju, ja bih je ak nazvao zabranjenom diplomacijom. Zabranjenom zbog toga jer slubeno ostvaruje ciljeve i zastupa naela koja nisu javna politika Vlade, ali su od vitalnog nacionalnog interesa. Zatim te organizacije slue i kao praonice novca, te za financiranje tzv. dvostrukog prorauna, iz kojeg se opet novac ulae u neslubene, tajne operacije amerike Vlade, ili u odreena poduzea, nevladine udruge i institucije (zaklade i fondacije). SAD osnivaju i financiraju velik broj takvih organizacija koje su izravni medij amerikih nacionalnih interesa u svjetskom poretku. esto te organizacije sufinanciraju i prate projekte zajedno s Meunarodnim monetarnim fondom i Svjetskom bankom. Neke od tih organizacije su, primjerice, Center for International Private Enterprise (CIPE), Center for Strategic and International Studies (CSIS), GOPAC i sline. Te i takve organizacije su iskljuivi instrument strategije nacionalne sigurnosti i interesa SAD. Iako e to pokrenuti vana pitanja suvereniteta, Sjedinjene Drave e u svom nacionalnom interesu raditi s meunarodnim organizacijama i jaati njihovu raznolikost , kae se u strategiji nacionalne sigurnosti SAD za 21. stoljee. Ista strategija izriito naglaava nastavak vojne premoi SAD u svijetu, ne kao mogunost nego kao injenicu: Sjedinjene Drave e ostati glavna vojna sila u svijetu . Ovo je, zapravo, ameriki as u rukavu. U ranijem tekstu sam spomenuo da se geo-ekonomski odnosu u svjetskom poretku mogu manipulirati i uzrokovanjem ili smirivanjem odreenih svjetskih kriza i sukoba. Kod ove namjere amerike strategije nacionalne sigurnosti potrebno je povezati i ameriku odlunost da glavni izvori energije u ovom stoljeu ostanu fosilna goriva. Upravo su se u zemljama s najveim potencijalima prirodnih rezervi

fosilnih goriva tijekom prolog stoljea odigrali neki od najveih ratnih sukoba ili meunacionalnih nemira, sukoba susjednih drava i slino. Ne rijetko su upravo Sjedinjene Drave bile glavni inicijator rjeavanja tih sukoba i sudionik u vojnim operacijama s ciljem obustave ratnih sukoba. Ali isto se tako esto ispostavljalo da je upravo SAD isporuivala oruje ili komponente za oruje zemljama koje su ratovale. Takav je i primjer Zaljevskog rata i operacije Pustinjska oluja, a postoje i odreene nerazrjeene nejasnoe u sukobima u eeniji. SAD su spremne u svakom trenutku javnom ili tajnom, slubenom ili neslubenom vojnom operacijom braniti svoju geo-ekonomsku prevlast u svjetskom poretku. To je i poruka amerike namjere da ostanu glavna vojna sila u svijetu. Slobodno moemo rei da su tijekom prolog stoljea SAD nametnule u svjetskom poretku ulogu zemlje koja kontrolira druge zemlje, procjenjujem da e u ovom stoljeu graditi svoju ulogu kao zemlja koja je veinski dioniar gospodarstava drugih zemalja. TRANZICIJA NOVOG SVJETSKOG PORETKA IZ GEOPOLITIKIH U GEOEKONOMSKE INTERESE To je ujedno tranzicija (globalna reforma) novog svjetskog poretka iz geopolitikih odnosa interesa u geo-ekonomske interese (nazovimo je tranzicijom globalizacije). U svemu tome i Hrvatska mora nai i osigurati vlastiti put novog pozicioniranja, ona to moe uiniti suprotno globalnim namjerama jer je i kao drava nastala suprotno geopolitikim projekcijama novog svjetskog poretka s kraja prolog stoljea. Na neki nain Novi svjetski poredak je postao najvea globalna nepogoda. Koncept Novog svjetskog poretka, dominacije jednih nad drugima, meunarodnih ucjena, treba zamijeniti strategijom Pravednog svjetskog poretka kao novog puta gospodarske globalizacije. Hrvatska treba izraditi geoekonomski model drave nacije kao paralelni globalizacijski model pravednog svjetskog poretka. Gospodarska naela drave nacije mogu se postaviti kao: naelo gospodarske inicijative, naelo gospodarske slobode, naelo gospodarskog partnerstva, naelo gospodarskog integracijskog odabira, naelo gospodarske ravnopravnosti (u smislu jednakih mogunosti). Model drave nacije moe posluiti kao most dosadanjih koncepcija ekonomske samoodrivosti i globalnih ekonomskih integracija. Retorika meunarodnih odnosa uspostavljena u odnosu sukoba i teritorija zamijenila bi se odnosom gospodarstva i teritorija, kao osnove zajednikog modela razvoja zemalja pojedinih regionalnih cjelina (tzv. nasloni se model razvoja, koji je jednim dijelom isproban i na primjeru gospodarskog rasta Malezije). Osnova reorganizacije globalnog sustava mora biti nova regionalizacija u ukupnom svjetskom poretku, i to ne regionalizacija prema projektima globalno najjaih zemalja, ve prema potrebama zemalja u pojedinim regijama i njihovoj meusobnoj volji za suradnju i gospodarsku razmjenu.

Zbog toga u do kraja opisati i zakljuke amerike Strategije nacionalne sigurnosti za 21. stoljee, kako bih lake projektirao mogunosti Strategije nacionalne sigurnosti Hrvatske u 21. stoljeu, u odnosu na okruje opisano amerikom strategijom. ZAKLJUCI AMERIKE STRATEGIJE NACIONALNE SIGURNOSTI U 21. STOLJEU U prvom zakljuku ovog memoranduma o strategiji nacionalne sigurnosti u ovom stoljeu vrlo jasno se potvruje srednjerona pozicija Sjedninjenih Drava: Sjedinjene Drave e biti i apsolutno i relativno jae od bilo koje druge drave ili saveza drava. Iako je malo vjerojatno da se u sljedeih 25 godina pojavi globalni konkurent Sjedinjenim Dravama, rastue sile bilo pojedinane ili u koalicijama poveano e ograniavati regionalne opcije SAD-a i njihov strateki utjecaj. Kao rezultat toga bit emo ogranieni u mogunosti nametanja nae volje . Ova zadnja reenica moda najbolje oslikava strategiju Sjedinjenih Drava. Komisija koja je radila na ovoj strategiji izravno priznaje da je jedan od stratekih ciljeva koji e biti na udaru u novom stoljeu upravo mogunost SAD-a na regionalno, bilo gospodarski, politiki ili vojno nametne svoju volju. Kada govore o savezu drava misle na Europsku uniju i mogue daljnje regionalne integracijeizvan prostora SAD-a. upravo da bi potpuno drali pod kontrolom procese udruivanja drava u saveze, esto i same SAD nameu odreene modele udruivanja i integracija, kako bi zadrali mogunost kontroliranja buduih saveza i nametanja svoje volje u stratekim pitanjima. U ovakvoj stratekoj odrednici amerike strategije nacionalne sigurnosti kriju se motivi amerike angairanosti na prostoru drava srednje i istone Europe, osobito drava koje su nastale raspadom bive Jugoslavije. SAD su predloile gotovo sve kljune integracijske projekte na ovim prostorima u trenucima kad im je situacija izmicala kontroli. Rezultat toga nastojanja je i program Partnerstva za mir i Pakta o stabilnosti. Oba su projekta na ovim prostorima stabilizirala ameriku geopolitiku i geo-ekonomsku prisutnost i nadzor, i to ba u trenucima kad je uloga Europske unije i njenih lanica postajala sve dominantnija. SAD s pravom ideju europskog jedinstva doivljavaju kao stvaranje pandama saveza drava. Sredinom 1992., imao sam priliku nazoiti jednom skupu pod pokroviteljstvom Europske komisije (kojom je tada predsjedavao Jacques Delors) u Francuskoj. Tijekom cijelog skupa provlaila se ideja Sjedinjenih Europskih Drava, prije svega kao ekonomske protu tee Sjedinjenim Amerikim Dravama. Usvajanje zajednike europske valute EURO-a je na tragu te ideje. I sam Delors je u svom izlaganju na taj nain branio ideju europskog federalizma. Realno je oekivati da e ba zato SAD jaati svoju prisutnost u Europi ekonomski, financijski, vojno, politiki i obavjetajno, te da e zadrati dominaciju nad NATO-om (Sjeverno atlanskim

savezom). Europska unija je trenutno jedini projekt saveza drava koji bi mogao ozbiljnije ugroziti geo-ekonomske interese SAD-a. Vlade ili grupe neprijateljske prema SAD i njihovim interesima imati e pristup naprednim tehnologijama. Nastojati e smanjiti ameriku prednost posjedovanjem tih tehnologija i njihove stvarne primjene u netradicionalnim napadima. tovie, kako e nae drutvo postati sve ovisnije na tehnologijama temeljenim na znanju za proizvodnju dobara i pruanje usluga, poveati e se mogunosti takvih napada . Ova se prognoza amerike strategije nacionalne sigurnosti objanjava na samom kraju teksta dokumenta, te izmeu redaka daje naslutiti puno vie nego to su sami autori dokumenta, moda, htjeli priznati. I dok e konvencionalni sukobi jo uvijek biti mogui, najozbiljnija prijetnja naoj sigurnosti dolazi od nenajavljenih napada na amerike gradove od strane sub nacionalnih grupa, koristei genetski modificirane patogene . ini se da autori dokumenta vrlo dobro znaju o emu govore i teko je povjerovati da u ovoj prognozi samo nagaaju o moguim opasnostima. TKO I ZATO U HRVATSKOJ PROIZVODI UZALUDNE I ZASTARJELE STRATEGIJE? Povrni analitiari (ne)uspjeha Raanove Vlade niti u jednom trenutku nisu uzeli u obzir povezanost ekonomske politike Vlade petorke s njihovom politikom obrane i nacionalne sigurnosti. Nedonoenje strategije gospodarskog razvitka u najuoj je povezanosti s nedonoenjem suvremene strategije obrane i nacionalne sigurnosti. I jedno i drugo, zapravo, je rezultat politike koju Raanovi ministri provode po nalogu Meunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke, iza kojih stoje globalni, politiki, ekonomski i obavjetajni centri moi u Sjedinjenim Dravama. Jedan od prvih tajnih zahtjeva MMF-a i Svjetske banke kako bi financijski pomogli Raanovu Vladu lanih obeanja bio je upravo smanjenje izdataka iz Dravnog prorauna za razvoj oruanih snaga (Hrvatske vojske), znanstveno tehnoloka istraivanja, uvoenje novih tehnologija u poslovanje Ministarstva obrane. I prilikom zadnjeg boravka u Hrvatskoj, tijekom prosinca 2001., predstavnici MMF-a traili su dodatno kresanje izdataka za obranu i nacionalnu sigurnost, te smanjenje sredstava za znanost, tehnologiju i istraivanja, kao i stipendije. Dokaz tomu je i najnoviji dokument amerikog Ministarstva obrane, koji dokazuje kako iza razvikanog rata protiv terorizma stoji skriveni cilj uvrivanja amerike dominacije u ukupnom svjetskom poretku. Upravo dokument objavljen 30. rujna 2001., kojeg potpisuje ameriki ministar obrane Donald H. Rumsfeld, pod naslovom etverogodinje izvjee o obrani (engl. Quadrennial Defense Review Report 2001.), potvruje dobar dio prije napisanih tvrdnji. Sjedinjene Drave su kao prvi korak uspostave dominacije u regiji, preko MMF-a i Svjetske banke (gdje imaju veinu glasova i utjecaja, a te institucije ovise veinom o amerikom kapitalu) ucijenile

nacionalne vlade u Jugoistonoj Europi, meu kojima i Hrvatsku, na smanjenje izdataka za obranu i reorganizaciju oruanih snaga (kvantitativno i kvalitativno), tako da uspostave svoju tehnoloku, informacijsku, znanstvenu, strategijsku premo u regiji koju danas vide kao strateko zalee nemirnog Mediterana, prepunog ekonomskih resursa od vitalnog nacionalnog interesa za SAD. Raanova Vlada nije autor, ve samo realizator, projekta preustroja hrvatskih obavjetajnih slubi, Ministarstva obrane, Hrvatske vojske i Ministarstva unutarnjih poslova. Prema mojim izvorima meunarodna pomo tadanjoj oporbi i obeanje meunarodnih kredita dato je Raanu i Budii u Londonu 1999., upravo pod uvjetom (izmeu ostalih) preustroja Ministarstva obrane, Hrvatske vojske i MUP-a. tada je, navodno, predloak tog projekta Raan primio od svojih sugovornika iz britanskih financijskih krugova (meu kojima u bili i neki od strunjaka MMF-a) i u pisanom obliku. Navodno je taj prijedlog napisan u kompaniji DSL Ltd. (Defense Systems Ltd., koja je u djeliminom vlasnitvu britanskog koncerna Agenti Krune The Crown Agents). Moj izvor potvruje to porijeklo projekta preustroja Ministarstva obrane i oruanih snaga. U svojim slubenim izvjeima dostupnim samo u inozemstvu i Agenti Krune i DSL Ltd. Navode Hrvatsku kao jednog od svojih klijenata. Upravo kao savjetodavci MMF-a i Svjetske banke koncern Agenti Krune davao je kljune preporuke za kredite Raanovoj Vladi i financijske aranmane za prodaju meunarodnih obveznica (daljnje zaduivanje) hrvatske Vlade. Meutim, ameriko izvjee QDR-2001 potvruje da su meunarodne financijsko monetarne institucije koritene upravo kako bi osigurale ameriku vojnu, obavjetajnu, znanstvenu i tehnoloku premo u regijama od posebnog amerikog ekonomskog interesa. Ovaj dokument treba promatrati paralelno s Amerikom strategijom nacionalne sigurnosti, koji je neka vrsta prethodnice ovom zadnjem amerikom dokumentu. Ameriki ministar obrane Rumsfeld u uvodu dokumenta navodi osnovna etiri cilja oko kojih je graena strategija QDR-2001: Strategija je graena oko etiri kljuna cilja koji e voditi razvoju oruanih snaga SAD kao i pripadajue infrastrukture, njihove upotrebe: osiguravanje saveznika i prijatelja SAD-a na spremnost ostvarivanja svrhe i uzajamnih siguronosnih obveza; odgovaranje na negativnosti koje bi mogle biti posljedice programa i operacija koje prijete interesima SAD-a ili interesima naih saveznika ili prijatelja; sprijeavanje agresije i prisile predvianjem kapaciteta za sprijeavanje napada i primjenu strogih mjera odgovora na agresiju na vojne pogone i pripadajuu infrastrukturu; odluno poraavanje nepogoda ako njihovo sprijeavanje ne uspije . Ove diplomatski iskazane ciljeve jasnije tumai amerika strategija nacionalne sigurnosti koja u prvi plan izravno stavlja odraavanje globalne premoi SAD: Danas u svjetskom poretku koji se razvija vodstvo SAD je od najvee

vanosti. Trenutno je na nama velika odgovornost, na naoj moi i naim vrijednostima. Strategija u svojih dvanaest osnovnih ciljeva jasno odreuje: Ekonomski jake Sjedinjene Drave ostati e vodea politika, vojna i kulturna sila barem do 2025., te e stoga imati znaajnu ulogu u oblikovanju meunarodnog okolia; iako e zemlje pokuati naglasiti svoj suverenitet SAD e drati u svom nacionalnom interesu jaati razliitost meunarodnih institucija i organizacija; SAD e ostati glavna vojna sila u svijetu. Zadnjim rijeima se zapravo razotkriva dio prave uloge institucija meunarodnog poretka, koja je odravanje ekonomske i vojne moi SAD-a kroz nametanje niza ekonomskih, vojnih i razvojnih politika nacionalnim dravama preko tih institucija (MMF, Svjetska banka, Svjetska trgovinska organizacija, NATO ). Ovakvu instrumentalizaciju meunarodnih institucija meemo nazvati najveom globalnom zloupotrebom i osnovnim dokazom kako je globalizacija postala instrumentalizacija nacionalnih drava u okvirima amerikog nacionalnog interesa. Dokument QDR-2001 samo detaljnije razrauje te ciljeve i zadae amerike strategije nacionalne sigurnosti: Ameriki ciljevi su promoviranje mira, odravanje slobode i ohrabrivanje razvoja. Vodstvo SAD je ustrajno na odravanju meunarodnog sustava koji potuje vladavinu zakona (op. naravno sve meunarodne propise uvjetuju SAD, odnosno oni su uglavnom proizvod najjaih zemalja svjetskog poretka i male drave nemaju mogunosti utjecaja na meunarodne propise, ti su propisi odraz interesa SAD, Velike Britanije, Njemake, Japana, Francuske). Ameriko politiko, diplomatsko i ekonomsko vodstvo u svijetu doprinosi izravno globalnom miru, slobodi i napretku. Vojna sila SAD je nuna za postizanje tih ciljeva . Sve ukazuje na to da su SAD spremne i manipulirati svjetskim krizama ukoliko je to u njihovom nacionalnom interesu, a meunarodne institucije i globalna politika im slue kao logistika u tim operacijama. Ministar Rumsfeld u izvjeu QDR-2001 nastavlja: Amerika siguronosna uloga u svijetu je jedinstvena. Ona osigurava temelje za mreu saveza i prijateljstava meu dravama. Prua naelni osjeaj stabilnosti i povjerenja, to je kljuno za ekonomski napredak od kojeg dobrobit ima veina svijeta. Ovaj Rumsfeldov dokument pobrojava i amerike nacionalne interese od kojih su posebno zanimljivi: vitalnost i produktivnost globalne ekonomije; sigurnost u meunarodnim vodama, zranom prostoru, svemiru, te informacijskim linijama komunikacije (op. to dokazuje da je nacionalni interes SAD globalni nadzor); pristup kljunim tritima i stratekim resursima. Ovo samo razotkriva ameriko nastojanje da manipulacijom meunarodnim institucijama zadri globalnu premo nad svjetskim ekonomskim, posebno, energetskim resursima, to se moe naslutiti iz ocjene u amerikoj strategiji nacionalne sigurnosti: Amerika ovisnost o stranim izvorima energije e rasti u sljedea dva desetljea . Takoer se izriito planira: Najbitnije je odrati tehnoloku premo Sjedinjenih Drava Nove tehnologije e nastaviti

natezati i protezati sve postojee granice; fizike i socijalne Tradicionalne granice izmeu drava i graana se vie nee moi uzeti zdravo za gotovo Globalna povezanost e omoguiti velikim idejama da se brzo ire po svijetu (op. naravno na teritorij SAD jer e samo prikupljanjem novih ideja iz ostalih drava uspjeti odrati tehnoloku premo). Dokument se nastavlja rijeima koje upuuju na manipulaciju postojeim institucijama i organizacijama meunarodnog poretka: ".. Broba e se voditi oko debate da li e meunarodne institucije voditi regulaciju financijskih trita, meunarodnih politika i zakona, kao i drugih zajednikih globalnih problema. Svejedno, globalne sile, posebno one ekonomske, e nastaviti brobu protiv koncepta nacionalnog suvereniteta. Drava kakvu poznajemo (op. misli se na dravu openito, ne na SAD) e se suoiti s izazovima u odnosu na svoj suverenitet pod mandatom meunarodnog prava i institucija SAD moraju djelovati na oblikovanju budunosti meunarodnog okolia, koristei sve instrumente amerike diplomatske, ekonomske i vojne sile Meunarodni apsekti ekonomije, biznisa i trgovine e se proirivati . OPASNE FORMULACIJE GLAVNIH CILJEVA AMERIKE STRATEGIJE NACIONALNE SIGURNOSTI Jedan od glavnih ciljeva nove amerike strategije obrane i nacionalne sigurnosti iskazane u dokumentu QDR-2001 je mogunost Sjedinjenih Drava da u budue samo odreuju kriterije svojih vojnih intervencija izvan granica, prema vlastitim nacionalnim interesima i trenutnim ekonomskim potrebama, SAD vie u takvim operacijama nee traiti posebne suglasnosti UN-a, NATO-a ili regionalnih tijela. Sluaj nedavnih intervencija u Afganistanu i Iraku dokazuje da e to biti tako. Opasna je formulacija jednog od glavnih ciljeva amerike obrambene strategije: sprijeavanje prijetnji protiv amerikih interesa. To je vrlo iroka formulacija, koj uz ostale dokumente upuuje na to da e u slijedeih 25 godina SAD koristiti vojnu i obavjetajnu silu i u ostvarivanju svojih konomskih interesa, i onda kada su oni protivni nacionalnim interesima neke druge drave ili politici neke druge nacionalne vlade. Te e metode, naravno, biti primjenjene ukoliko dotina nacionalna vlada ne pristane na podlonost svoje politike amerikim nacionalnim interesima. Dokument predvia i nastavak regionalnog projektiranja globalnog poretka u smislu odravanja pogodnih regionalnih ravnotea, ime zapravo SAD nastoje zaustaviti procese ekonomskog, tehnolokog, znanstvenog i vojnog napredovanja pojedinih drava, i prebaciti odnose na regionalne integracije kako bi lake odrale svoju strateku prisutnost u pojedinim regijama. Novi oblici regionalne siguronosne suradnje znae da e preoblikovanje siguronosnih i obrambenih strategija pojedinih nacionalnih drava biti odreivano potrebama nacionalnih interesa SAD. oD tuda proizlazi i najnovija amerika strategija formiranja regionalnih vojnih i siguronosnih snaga pojedinih regija. Upravo u zemljama gdje se pod

pritiskom meunarodnih institucija smanje izdaci za obranu i njezin razvoj, pogotovo u Europi (primjerice u Hrvatskoj), SAD planiraju repozicioniranje svojih vojnih i obavjetajnih kapaciteta. Ovakvo strateko planiranje amerikih nacionalnih interesa, kako ih planira dokument QDR-2001 i Amerika strategija nacionalne sigurnosti, ima za osnovni cilj poistovjeivanje globalnih interesa meunarodnog poretka s nacionalnim interesima SAD. zAdnji put je takva globalna ravnotea ostvarivanja amerikog nacionalnog interesa bila najizraenija Marshallovim planom poslije Drugog svjetskog rata. Posebno zauuje da hrvatska diplomacija nije reagirala na taj dokument, kao i injenica da saborski odbori, obavjetajna zajednica i Ministarstvo obrane jo nisu pristupili ozbiljnoj analizi tih najnovijih amerikih dokumenata. Sluajnost je i ovaj put pre sluajna. Naime, Raanova Vlada je postala samo jedan od globalnih gubitnika u kockarnici nacionalnih interesa koju nazivamo globalizacijom. Raan i Mesi, zapravo, po svojim osobnostima i jesu kockari; jedan je proraunati, a drugi rastroni gubitnik. Ovaj put, meutim, bacaju kocke ispisane hrvatskim nacionalnim interesima. Hrvatski sabor se pre lako, ali potpuno svojevoljno, pretvorio u pomalo mamurnu publiku globalne kockarnice. Naalost, dio oporbe, a pritom mislim na neke bive premijere, je ucijenjen od strane Raanove vlasti moguim kaznenim progonom za pretpostavljena kaznena djela tijekom ranijih godina. hrvatska treba potpuno novi mentalitet parlamentarne demokracije u kojoj nee biti mogue ovakvo tetno djelovanje Vlade. Velik dio oporbe i sam nije spreman na takvu preobrazbu. Raan to zna i koristi to vrijeme da Hrvatskoj kao dravi, njezinom gospodarstvu i meunarodnom poloaju, te stratekim nacionalnim interesima, nanese to vie tete. PROJEKTIRANE GLOBALNE NEPOGODE Zbog previe podudarnosti u nacionalnim interesima SAD i posljedica pojave velikih nepogoda u pojedinim regijama (u smislu ratova i velikih zaraza) sklon sam prihvatiti tezu da se radi o projektiranim nepogodama kojima je glavni cilj stvoriti uvjete za ostvarivanje vitalnih nacionalnih interesa SAD i vezanih centara moi (MMF, Svjetska banka, multinacionalne kompanije ). Taj splet amerikih nacionalnih interesa koji zaokruuju trinaest posebno zanimljivih zemalja (spomenutih ranije) nazvao sam elisom globalnih interesa (A), iji je centar projektiranja stratekih globalnih interesa u Washingtonu. Dijagonalu elise globalnih interesa ine dva strateka globalna trokuta (B): jedan Washington Turska Filipini (B1), drugi Meksiko Brazil Indonezija (B2). Ova dva strateka globalna trokuta povezani su na svojim krajnjim tokama s dva trokuta stratekih kontinentalnih mostova (D): jedan Washington Meksiko Kolumbija Brazil (D1), a drugi Indonezija Tajland Indija Pakistan (D2). Prvi strateki kontinentalni most povezuje Junu, Srednju Ameriku sa

Sjevernom Amerikom i Kanadom, dok drugi povezuje Aziju sa Australijom. Okosnica cijelog ovog sustava globalnih interesa je afriki trokut strateke ravnotee (C) koji ini Egipat Nigerija Etiopija. Ovaj trokut strateke ravnotee povezuje sredita dva strateka globalna trokuta; prvi Sjeverna Amerika Europa Azija, drugi Srednja Amerika Juna Amerika Afrika Australija. Ovakvu moju analizu dokazuju gospodarski, politiki, vojni, financijski, infrastrukturni interesi i akcije Sjedinjenih Drava u drugoj polovici prolog stoljea. Najnoviji ameriki dokument o strategiji nacionalne sigurnosti potvuje ovu teoriju globalizacije amerikih interesa. U podrujima koja obuhvaa elisa globalnih interesa nalaze se danas glavni globalni prometni putevi; eljezniki, cestovni, rijeni, pomorski i zrani, te najvei potencijali prirodnih rezervi minerala, ruda i nafte, kao i potencijalni podmorski izvori nafte i zemnog plina. Upravo se na ravnotenoj toki elise globalnih interesa danas vodi antiteroristiki rat, zranim udarima na Afganistan. Hrvatska se nalazi u stratekom globalnom trokutu B1, intenzivnih sukoba globalnih geoekonomskih interesa Europske Unije, Sjedinjenih Amerikih Drava i arapskih zemalja. Program globalne antiteroristike koalicije uvelike potvruje ove moje tvrdnje. (PRILOG 26 SHEMATSKI PRIKAZ ELISE GLOBALNIH INTERESA) OPASNOSTI ZA NACIONALNU SIGURNOST HRVATSKE Osnovni izvori opasnosti po nacionalnu sigurnost za Hrvatsku predstavljaju: - sustav projektiranih globalnih nepogoda; - globalna regionalizacija; - globalna internacionalizacija; - vanjski dug RH; - meunarodni ugovori koje je potpisala Vlada RH i, a verificirao Hrvatski sabor; - ne razvijanje i ne planiranje nacionalnih tehnolokih trendova; - Hrvatska nema jasno definirane i u Saboru potvrene nacionalne interese; - ne postojanje stratekih institucija. Znanje, potencijali i upravljanje za Hrvatsku predstavljaju najvee izazove nacionalne sigurnosti, te slobodno moemo rei da znanje i zemlja (u smislu prostora i ljudi) predstavljaju dvije dijagonale na kojima treba graditi sustav nacionalne sigurnosti Hrvatske (NS = Z x Z, nacionalna sigurnost = znanje x zemlja). Kada govorimo o projektiranim globalnim nepogodama, one se u nacionalnim dravama pojavljuju u obliku rezultata globalnih strategija prema nacionalnim ekonomijama:

inflacija; gospodarske integracije; zaduivanje; financijski derivati; naputanje potencijala; sindrom puste zemlje; financijsko monetarni protektorat; politiko dravne integracije; nepoznati neizljeivi virusi; kontrolirani kaos. (PRILOG 27 SHEMA PROJEKTIRANIH NEPOGODA)

Sukladno tomu glavne odrednice hrvatske strategije nacionalne sigurnosti bi trebale biti: - znanje i ljudski potencijali; - proizvodnja, promet i infrastruktura, nove tehnologije; - selo; - voda; - zatita zdravlja; - povratak potencijalima; - stalno praenje i analiza meunarodnih strategija, te hrvatsko strateko pozicioniranje u odnosu na meunarodne i globalne strategije; - sredinje pozicioniranje u regiji Mediterana; - granice; - prostor (primjerice: Lika, Gorski kotar, Dalmatisnko zalee, Istona Slavonija, otoci); - predvianje nepogoda i kriza, izrada i simulacija kriznih planova; - zatita vlasnitva; - energija. TREI PUT ILI GLOBALNA SOROIZACIJA (IV.) Postao sam, kako to volim govoriti, dravnik bez drave. U toj ulozi uivam; ja se posve identificiram s onim to inim. George Soro, Podrka demokraciji Politika treeg puta na odreeni je nain postala sinonim za modernu socijaldemokraciju, ili (zato ne rei istinu) socijaldemokraciju po mjeri globalnog kapitalizma, kojem su na elu multinacionalne korporacije. Sasvim je sigurno da je trei put, zapravo pokuaj uspostave jedinstvene globalne politike u drutvene scene, odnosno uspostava jedinstvenih globalnih mehanizama politikog odluivanja i drutvenih utjecaja. Takva politika nije

pokuaj spaavanja reformiranih komunista u bivim komunistikim zemljama i njihovo vraanje na vlast, ve je to pokuaj globalnog kapitala da izgradi paralelne centre moi i centre odluivanja u odnosu na nacionalne vlasti i izgraene sustave nacionalnih drava. Tvorcima ovog politikog samjera globalizacije nacionalna drava i suverenitet predstavlja najozbiljniju smetnju kod ostvarivanja njihovih poslovnih interesa i irenju njihovog utjecaja putem stranih investicija. Da se uistinu radi o globalnom projektu Treeg puta ne krije niti Tony Blair, koji je i prije dolaska na mjesto britanskog premijera posato globalnim glasnogovornikom politike treeg puta. Namjerno kaem samo glasnogovornikom jer se ideolog te politike lukavo skriva u osobi globalnog megaspekulatora, poslovnog ovjeka koji je svoj kapital zaradio pekulacijama na meunarodnom tritu vrijednosnica i dionica, autora i vlasnika svjetske mree zaklada Otvoreno drutvo, Georga Sorosa. Prije deset godina desnica je imala virtualni monopol vlasti na demokratskom Zapadu. U Americi i cijeloj Europi, pa ak i u Skandinaviji, desnica je bila na vlasti koja se inila neosvojivom. Danas je situacija drukija: veim dijelom Europske zajednice vlada umjerena ljevica. Premda postoji mnogo toga to jo moramo nauiti u odnosu na djelotvornost i opcije, posebno u javnom sektoru, tvrdimo s vie sigurnosti nego ikad prije da desnica nema odgovor na probleme drutvene polarizacije, porasta kriminala, propusta u sustavu obrazovanja, niske proizvodnje i niskoga gospodarskog rasta, govori u svom priruniku za politiku treeg puta britanski premijer. Ruenje desnice na globalnoj razini Soros je osmislio kao politiku spasa globalnog kapitalizma, kojem je inae prema njegovim rijeima prijetila propast. Soros naime dri kako globalnom kapitalizmu treba dati ljudskije lice kako bi se zavarali graani koji bi inae mogli pokrenuti globalnu antikorporacijsku revoluciju. Osim toga Soros vrsto dri kako je potrebno uspostaviti globalne mehanizme politikog doluivanja, kao i globalno drutvo, koje je tomu pretpostavka. Taj projekt e i podravati u pojedinim nacionalnim dravama financirajui izdano sve politike opcije koje bi se opredjelile za globalni trei put. Upravo se to dogodilo krajem devedesetih godina u Hrvatskoj. IZGRADNJA GLOBALNE POLITIKE TREEG PUTA Izgradnju globalne politike treeg puta Soros vidi kao jedini nain izlaska iz krize globalnog kapitalizma koju je opisao u istoimenoj knjizi, traei rjeenja i nudei opcije globalnog razvoja i uspostave globalnog drutva. On vidi rjeenje u ograniavanju suverenih prava naroda i nacionalnih drava: Nedostaje nam vladavina meunarodnog prava. Kako to postii? Samo u kooperaciji s demokratskim dravama koje su pod kontrolom svojih drutava. Potrebno je

ustupanje dijela suvereniteta zbog uspostavljanja vladavine meunarodnog prava i iznalaenja naina kako navesti i druge drave da uine to isto. To naelno dobro zvui, ali moramo imati u vidu nehotine posljedice, kae Soros i nastavlja, Ne postoji globalni politiki sistem koji odgovara globalnom kapitalistikom sistemu; tovie, ne postoji koncenzus oko toga da li je globalni politiki sistem odriv, odnosno poeljan Nedostaci politikog procesa postaju izraeniji nakon to je ekonomija doista postala globalna, pa trini mehanizam ulazi u ona podruja drutva iz kojih je ranije bio iskljuen Premda moemo govoriti o globalnom reimu u ekonomiji i financijama, ne postoji globalni reim u politici. Upravo u tome Soros je pronaao svoju globalnu misiju na uspostavljanju globalnog otvorenog drutva kao pretpostavke uspostave globalnog politikog reima koji e stvarati u pojedinim dravama (naravno nametanjem odredbi nacionalnim vlastima) uvjete za ostvarivanje interesa globalnog kapitala i globalnih kapitalista pojedinano. On eli uspostavu globalne politike vlasti ostaviti kao svoju bolesnu ostavtinu svijetu i graanima svijeta (engl. citizens of the World). Soro dri da se uspostavom globalnog politikog sistema dovrava savrenstvo globalizacije kako je on vidi. Izgradnja globalnog kapitalizma obiljeila je dvadeseto stoljee, dok e u dvadeset i prvom stoljeu dovrenje globalizacije obiljeavati procesi izgradnje globalnog politikog sistema i globalni opozicijski pokret drava nacija toj zamisli. Uloga politike Treeg puta sastoji se upravo u tome da potpuno eliminira globalnu opoziciju drava nacija Sorosevoj zamisli dovrenja globalizacijskog nauma svjetske politike vlasti. Globalni kapitalizam ne moemo opisati kao reim, jer se tu radi o nedovrenom reimu: on upravlja samo ekonomskom funkcijom, iako je ta funkcija postala vanija od svih drugih funkcija, opisuje Soros razloge zbog kojih dri potrebnim izgradnju globalnog politikog sustava; kako bi izgradio globalni reim sa svim njegovim funkcijama: ekonomskim, politikim i drutvenim. On ne eli dokinuti drave u cijelosti, jer bi na taj nain globalni monici, vlasnici globalnog kapitala bili odgovorni u cijelosti na globalnoj razini za nacionalne probleme, ve eli stvoriti globalni reim kojemu e podrediti nacionalne drave koje e u odreenim pitanjima desuverenizirati, prenosei suverenitet na globalni reim: Za stabiliziranje i reguliranje istinske globalne ekonomije potreban nam je odreeni globalni sistem politikog odluivanja. Ukratko potrebno nam je globalno drutvo kao podrka naoj globalnoj ekonomiji. Globalno drutvo ne podrazumijeva globalnu dravu. Dokidanje drave nije izvedivo niti je poeljno; ali sve dok postoje kolektivni interesi koji nadilaze dravne granice, suverenitet drave mora se podrediti meunarodnom pravu i meunarodnim institucijama. Ovo je posebno zanimljivo, jer u sluaju prenoenja ovlasti politikog odluivanja o ekonomskoj sudbini nacionalne drave nacionalna vlada gubi mogunostutjecaja na globalne odluke, narod gubi

svoj izvorni suverenitet, jer u budunosti e birati predstavnike vlasti koji e doslovno biti nemoni. Desuverenizacija naroda posebna je posljedica ovakvih globalizacijskih procesa, jer narod u svojoj dravi gubi bilo kakav utjecaj na odluke o vlastitoj i sudbini zemlje u kojoj ivi. Naime konstrukcija globalne politike vlasti, ba kao to je to sluaj i sa globalnim ekonomskim sistemom, postavljena je tako da narod pojedine drave nema nikakvu mogunost utjecaja na odluke koje danas donosi globalni ekonomski reim, a sutra e to initi i globalni politiki sistem. Soros ne skriva da se radi o specifinoj ideologiji globalizacije: Danas je globalni kapitalistiki sistem jo uvijek na vrhuncu moi. Svakako je ugroen trenutnom krizom, ali njegova ideoloka nadmo ne poznaje granice. Detaljnije ovu ideologiju razrauju sudionici globalne politike Treeg puta, iji su sljedbenici uz financijsku pomo Sorosa i politiki patronat Blaira kupili izborne mandate u Hrvatskoj, velikom politikom prijevarom na sijeanjskim izborima 2000. godine. TONY BLAIR SLIJEDI SOROEVE IDEJE S ispravnom politikom, trini su mehanizmi bitni za postizanje drutvenih ciljeva, poduzetniki ar moe promicati drutvenu pravdu, a nova tehnologija znai povoljnu priliku, nikako prijetnju. Nae vrijednosti odreuju nae neprijatelje, potvruje Tony Blair Soroseve rijei, teorije i projekte. Politiku treeg puta, kao politikog mutanta globalnog kapitala mogli bismo nazvati kapitalistikom socijal-demokracijom, koja ima glavnu zadau nacionalne eutanazije, kako bi se omoguili interesi financijskih centara moi globalnog poretka. Soros je jako dobro znao da se mora osigurati od bijesnih masa, koje s vremena na vrijeme izazivaju pobune i revolucije. To se moglo jedino ukoliko se osmiljenom globalnom strategijom navue humana maska globalnom kapitalizmum, a maska lanih socijal demokrata Europe svakako mu se uinila najprikladnijom. Kompromitacija desnice u nacionalnim dravama za provedbu ovakvog plana bila je nunost. U Hrvatskoj smo i sami na najvulgarniji nain bili svjedoci (i jo smo) tog procesa. Ovdje Soro sasvim izravno financira takve operacije i politike osobe, intelektualce, znanstvenike, novinare koji djeluju u tom cilju. Njegovi nedavni ispadi prilikom kojih je napao svoje tienike u Hrvatskoj da nije zadovoljan njihovim radom, zapravo su izraz njegove osobne panike da u Hrvatskoj moda nee uspjeti ostvariti ciljeve dugotrajne vladavine lanih treeputaca na elu s Raanom i Mesiem i njihovim politikim koalicijskim karcinomom. Nain na koji se po zadatku kompromitira desnica opisuje i Blair u svojem eseju Nova politika za novo stoljee: Sredinom devedesetih kota se ponovno okrenuo: ne natrag prema socijaldemokratskom dravnom modelu, nego prema spoznaji da je dogmatizam neoliberalne desnice postao ozbiljna prijetnja nacionalnoj koheziji. Neprestano je rastao broj gubitnika; neprestano je rastao broj kompanija koje su podbacivale; neprestano je rastao broj javnih slubi koje su propadale zbog nebrige; i ustrajno se

poveavao broj zajednica koje su bile ugroene porastom kriminala, nezaposlenosti i drutvene diskriminacije. I dok su se dokazi gomilali, desnica se pokazivala sve tupljom u poduzimanju bilo kakvih mjera; zapravo, nije uope nita poduzimala na kljunim podrujima Kao to su gospodarska i drutvena promjena bile bitne za dolazak desnice na vlast, tako su bile bitne i za njezin pad. Izazov pred kojim se nalazi Trei put jest da se odluno uhvati u kotac s implikacijama te promjene. Ono to je Blair zaboravio rei jest injenica da su upravo globalni mehanizmi utjecali na slabe ekonomske rezultate desnice u pojedinim zemljama, jer im se meunarodnim ekonomskim mehanizmima ograniavao napredak, razvojni projekti i ozbiljnije gospodarsko socijalne promjene, upravo kao dio strategije za poptunu kompromitaciju desnice. Desnica je gubila konce u rukama samo onda kad se previe oslanjala na meunarodne ekonomske strategije kao spasonosne i kad je bezuvjetno podlijegala politikim pritiscima meunarodne zajednice. Financijska trita se mogu pretvoriti u kuglu za ruenje koja obara privrede, napisao je Soros razotkrivajui injenicu da se globalni manipulatori esto koriste mehanizmima globalne ekonomije kako bi ruili pojedino nacionalno gospodarstvo, odnosno nacionalnu vladu koja trenutno ne odgovara interesima globalnih strategija i globalnog kapitala. Na primjeru Hrvatske to je najbolje vidljivo. Meunarodne strategije i meunarodni sponzori doveli su na vlast hrvatske treeputce. Ostanak desnice na vlasti u Hrvatskoj znaio je nemogunost provedbi globalnih strategija na naim prostorima koje su u interesu globalnog kapitala, odnosno onih pojedinaca i korporacija koje posjeduju taj kapital i imaju svoje posebne interese na naim prostorima. Tezu povezanosti hrvatskih treeputaca i globalne strategije politike Treeg puta Blair sasvim nesvjesno dokazuje: Trei put je zaokupljen ispunjenjem etiriju opsenih politikih ciljeva: 1) dinamine ekonomije, s podlogom u znanju i temeljem u osposobljenu pojedincu s jednakim izgledima, u kojoj vlasti ne zapovijedaju nego omoguuju, a snaga je trita upregnuta da slui javni interes; 2) snanoga civilnog drutva koje jami prava i dunosti, u kojem je vlast partner snanih zajednica; 3) moderne vlasti temeljene na suradnji i decentralizaciji, to produbljuje demokraciju da bi bila prilagoena modernom vremenu; 4) i vanjske politike zasnovane na meunarodnoj suradnji. Sve ove ciljeve na specifian nain i na tetu Hrvatske i njezinih graana provodi aktualna hrvatska vlast po nalogu svojih meunarodnih pokrovitelja. Ne zaboravimo da su, pred same treesijeanjske izbore, hrvatski treeputci hodoastili u London upravo Tonyu Blairu, traei legitimitet od njega i globalnih centara moi, prije nego li su dobili legitimnu podrku hrvatskih biraa. Oni su ili u jedan od centara globalne moi po mandat za voenje hrvatske drave u interesu upravo meunarodnih centara moi, a ne u interesu svojih biraa, koji su posluili kao neka vrsta verifikacijske komisije na

izborima 2000. U tom Raanovom postupku krije se izvorna nelegitimnost ove vlasti, u mandatu koju su mu povjerili strani politiki i ekonomski monici, u projektima koje provodi po njihovom nalogu. Njegov izvorni mandat pripada Londonu i Washingtonu, a ne graanima Hrvatske. Zbog toga je ova vlast nelegitimna. Blair jasno najavljuje jedinstvenu globalnu vlast, ba kao to to ini Soros (koji sam sebe naziva dravnikom bez drave): Danas je Europa ujedinjena i postoji samo jedna globalna velevlast. Sada se suoavamo s novim prijetnjama i izazovima. Ipak, nae globalne ustanove vlasti nisu reagirale dovoljno brzo na novonastalu panoramu. U odnosu na to, sredinja ljevica ima to rei: suradnja je ansa, nikako prijetnja. Upravo po nalogu te globalne velevlasti Raanova politika provodi sustavnu dezintegraciju Hrvatske kao nacionalne drave na svim razinama: ekonomskoj, politikoj i drutvenoj. Nacinalna dezintegracija i bezuvjetna globalna integracija Hrvatske zadatak je koalcvijske vlasti pod vodstvom Socijal demokratske partije. To, uostalom, hrvatskoj vlasti diktiraju i multinacionalne korporacije koje su veinskim dijelom vlasnici kapitala u Hrvatskoj, nadziru u potpunosti gospodarski i financijsko monetarni sustav u naoj zemlji. Tiha desuverenizacija Hrvatske ve je nastupila, a u sljedeih godinu dana trebala bi poprimiti svoje konano oblije. Stvaranje Novog svjetskog poretka moda je zapoela politika desnica, koja je u meuvremenu postala teret i potpuno bespootrebna globalnom kapitalu. On se eli svog starog politikog partnera rijeiti pod svaku cijenu, a za novog je izabrao reformiranu socijalistiku internacionalu u obliku globalne socijal demokratske platforme nazvane politikom Treeg puta. Oni su autori projekta globalizacijskog svjetskog poretka. Vlade sredinje ljevice bile su arhitekti meunarodnog poretka, podupirui sigurnost i napredak desetljeima. Oekuje nas slina povoljna prigoda. Mi ivimo u svijetu jedne velevlasti, u kojem europske zemlje moraju raditi zajedno da bi postigle vie nego da rade svaka za sebe , hvalisavo navodi britanski premijer, nastavljajui upravo kritikom novonastalih nacionalnih drava na naim prostorima: Dok se Zapad ubrzano integrirao, na Istoku je tekao proces dezintegracije. Nastaju nove drave, od kojih neke nikada ranije to nisu ni bile. Euforija dravnosti uglavnom je kratko trajala i veina novonastalih drava krenula je u prikljuivanje suvremenoj Europi. Nekolicina drava s nedemokratskom praksom i autokratskim predsjednicima pokuala se suprotstaviti integracijama i ujedinjenoj Europi ne razumijevajui vrijeme i prostor nakon nestanka bipolarne podjele svijeta. U ovim Blairovim rijeima moemo izmeu redaka proitati namjeru britanske administracije da srui demokratski izabranu desnu vlast u Hrvatskoj, ijeg su pokojnog predsjednika Tumana smatrali autokratom i jo dodatno optereenim prolou. Meutim, za razliku od Blaira, Tuman je poznavao prilike prostora i vremena s posebnom perspektivom ovjeka koji je tijekom vie desetljea sudjelovao u politikoj, demokratskoj borbi za pravo hrvatskog naroda na dravnu samostalnost njegove

drave. Opstanak jugoslavenske dravne tvorevine bio je nedvojbeni interes tada Europske zajednice (danas Europske unije) i njihovog partnera Sjedinjenih Amerikih Drava. MANIPULACIJA DEMOKRACIJE ILI MOE LI SE POINITI ZLOIN SLOBODE? Soro korelaciju izmeu demokracije i kapitalizma tumai na sebi svojstven nain, ali time razotkriva kako je globalnom kapitalizmu potrebna globalna manipulacija nacionalnim demokracijama kako bi opstao i odrao ravnoteu izmeu ekonomske i drutvene dobiti: iroko je usvojena pretpostavka o nerazdruivosti demokracije i kapitalizma. Taj je odnos, u stvari, dalekosloeniji. Kapitalizmu je demokracija potrebna kao protutea . Soros priznaje da je slobodan protok kapitala, zapravo, mehanizam izigravanja nacionalnih ekonomija i njihovog dovoenja u krizna stanja, ime se mogu posluiti i u politikoj destabilizaciji pojedinih nacionalnih vlada koje na bilo koji nain prue otpor globalizacijskim monicima: Sposobnost drave da se brine o blagostanju svojih graana danas je na ozbiljnoj kunji zbog sposobnosti kapitala da izbjegne oporezivanje i dodatna optereenja u pogledu prava radnika tako to moe otii drugdje. Prijetnja stalnom nestabilnou kretanja i koncentracije globalnog kapitala u pojedinim nacionalnim ekonomijama stalni je mehanizam kojim globalni financijski monici ucjenjuju nacionalne vlade kad pregovaraju o pogodnistima koje se moraju osigurati za strane investitore (veinom multunacionalne korporacije), ako da nacionalnim dravama ostaje izbor jedino izmeu ropstva ili siromatva! To je Trei put, koji se sve vie, barem u Hrvatskoj, pokazuje slijepom ulicom koja zavrava provalijom incidentalnom globalizma sa svim imperijalistikim atributima. Multinacionalne korporacije predstavljaju organizacijsko i financijsko sredite gloablne ekonomije. Soros potvruje takve pretpostavke: Svi sudjelujemo u globalnom kapitalistikom sistemu koji je obiljeen ne samo slobodnom trgovinom nego posbeice i slobodnim kretanjem kapitala. Taj je sistem vrlo sklon financijskom kapitalu koji je posve slobodan u svome kolanju, pa je uzrokovao brz razvoj globalnih financijskih trita. On je poput divovskog krunog sistema koji u sreditu prima kapital kroz financijska trita i institucije, a potom ga u obliku kredita izravno izbacuje na periferiju: putem portfolio investicija, odnosno neizravno kroz multinacionalne korporacije. Koliko duboko u bit drutvene zajednice prodire Soroseva ideologija globalizacije otvorenog drutva govore njegove rijei u kojima opisuje na koji nain su odnosi na tritu kapitala potpuno zamijenili meuljudske odnose, pa ak i one unutar obitelji: Zamjena meuljudskih odnosa transakcijama trajan je povijesni proces koji nikad nee okonati i koji je dobrano napredovao daleko vie nego poetkom ezdesetih kada sam doao u ovu zemlju i poeo razmiljati

o tome. Doao sam iz Engleske, pa sam odmah uvidio razliku: u Sjedinjenim Dravama odnose je daleko lake uspostaviti i raskinuti. Otada je taj trend dobrano uznapredovao. Jo uvijek postoje brakovi i obitelji, ali primjerice, kod ulagakog bankarstva transakcije su gotovo u potpunosti nadomjestile odnose. To je najoigledniji primjer promjena koje se javljaju i u mnogim drugim drutvenim institucijama. Povlaei paralelu s odnosom Raanove administracije prema instituciji obitelji u Hrvatskoj, ukidanjem i smanjenjem prava majki i rodilja, jasno nam je da su takvi potezi treepute hrvatske vlasti dio globalne strategije drutvene dezintegracije drave nacije, njezinog unitenja u pojedincu ovjeku, kojeg moralo i vrijednosno treba dezintegrirati kako bi bio podoban graanin svijeta. ovjek bez identiteta, bez obitelji, bez due, bez nacije, ovjek kao stroj u globalnoj maini financijske dobiti. Svatko se treba brinuti za svoje interese, pa moralni obziri posatju smetnja u tom nemilosrdnom svijetu. U istom transakcijskom drutvu ljudi koji nisu optereeni obzirima spram drugih mogu se lake kretati, pa e bre napredovati, rijei su kojima Soros pokazuje otuenje ovjeka u suvremenom globalnom drutvu koje je odreeno uvjetima globalnog kapitalistikog sistema. IDEOLOGIJA UNITENJA DRAVE NACIJE Upravo na ranijim Sorosevim rijeima poiva ideologija unitenja drave nacije, on dravu vidi kao neku vrstu socijalno kulturnog entiteta unutar globalnog poretka. Njemu je drava puki folklor potreban da bi se zadovoljili zahtjevi globalnog trita i globalne financijske dobiti. Da je to tako potvruje i njegov britanski tienik Tony Blair: Vlade pojedinih drava raspolau sa sve manje moi koja prelazi u ruke menagera multinacionalnih kompanija kojima su podreene i najvee drave svijeta jer mnoge imaju vei promet i prihod nego li veina istonoeuropskih drava. Globalizacija je samo jedna u nizu posljedica nestanka dravnog kapitalizma i nacionalne drave. Suprotstavljanje pojedinih organizacija unaprijed je osueno na propast. U svojoj politikoj samodopadljivosti Blair priznaje namjere upravitelja globalizacije da na elo svjetskog poretka stave menagere multinacionalnih korporacija koji zauvijek trebaju dokinuti postojanje nacionalnih drava. Zanimljivo je, u svakom sluaju, da se u tome britanski prvi ministar posebno osvrnuo na zemlje istone Europe. ak je i jedan od ideologa politike Treeg puta Blirovu politiku ocijenio amerikim stilom, neizravno upravo razotkrivajui Blairove politiko ekonomske sprege s odreenim krugovima u SAD-u: U Britaniji se trei put povezuje s politikom Tonya Blaira i novih laburista. Politiki pogledi Tonya Blaira esto se usporeuju s onima novih demokrata u SAD-u; i doista novi laburisti i novi demokrati odravaju bliske i neposredne veze. Reeno je kako Blairova vlada, poput vlada M. Thatcher i J. Majora, trai nadahnue s one strane Atlantika, a ne preko Kanala. Njezina je retorika amerika, intelektualni utjecaji koji su oblikovali njezin projekt ameriki su; njezin je politiki stil

ameriki U veljai 1998., nakon politikog seminara s amerikim vodstvom u Washingtonu, Tony Blair je govorio o svojoj elji da stvori meunarodni konsenzus centra i ljevice za dvadeset i prvo stoljee. Nije li upravo takav eksperiment bio trei put u Hrvatskoj, udnim koalicijskim spajanjem quasi centra (Budia, Tomi) i quasi ljevice (Pusi, Raan, Kramari). Jer, ponavljam opet ovakvav sastav koalicije u Hrvatskoj za ruenje nacionalne desne opcije nastao je upravo na dogovorima Raana, Budie i Blaira u Londonu, emu je britanska vlada dala veliku financijsku i logistiku potporu, te obeanja za ekonomsku i organizacijsko strunu pomo nakon dolaska koalicije na vlast. Postaje li drava nacija izmiljotina, a vlada stvar prolosti? One se nisu izmijenile, ali se njihov oblik mijenja. Gloablizacija odvlai od nacije drave u tom smislu da slabe neke ovlasti to su ih imale nacije, ukljuujui one na kojima se zasniva keynesijansko ekonomsko upravljanje. No globalizacija takoer gura nadolje donosi nove zahtijeve i, takoer, nove mogunosti za obnavljanje lokalnih identiteta Globalizacija vue i u stranu, stvarajui nove ekonomske i kulturalne regije koje katkada presijecaju granice nacija drava Trojako irenje globalizacije utjee na poloaj i mo drava diljem svijeta. Suverenost nije vie pitanje sve ili nita, ako je to ikada bilo. Granice postaju nejasnije no to su bile, objanjava ideolog Treeg puta Anthony Giddens. DOKIDANJE HRVATSKE KAO NACIONALNE DRAVE Politika decentralizacije Hrvatske, kako je predlau pojedinci unutar Raanove koalicije, zapravo vodi konanom dokidanju hrvatske nacionalne drave. Visoki dunosnik Raanovog SDP-a i saborski zastupnik Pavle Kalini regionalizaciju i opisuje kao nain izbjegavanja, preskakanja nacionalne drave: tee funkcinalna decentralizacija i ve se nazire Europa regija. Upravo te nove regije, euroregije, preskaudravne granice i u praksi pokazuju prevladanost nacionalne drave. Regionalizacija i decentralizacija Hrvatskoj se danas uvjetuje iz gotovo svih globalnih centara moi: Washingtona, Londona, MMF-a i Svjetske banke, te Europske unije. Regionalizacija ili izolacija glase ucjene monika meu kojima je i britanski premijer. Raanova administracija mora izdrati dovoljno dugo da odradi taj prljavi posao za potrebe globalizacijskih procesa na naim prostorima. Regionalizacija je samo mehanizam, kojim se u potpunosti razbija nacionalna drava, njezina je konana namjera disperzija stvarnih ovlasti i narodnog suvereniteta na manje entitete, teritorijalne enklave, koje ljepe nazivaju euroregijama. Kada se to dogodi nestanak nacionalne drave nije mogue sprijeiti. Vladajua koalicija e svakako pokuati odraditi posao regionalizacije Hrvatske jo u tekuem mandatu. Na to ih prisiljavaju i obveze prema njihovim meunarodnim gazdama. Izgradnja modela globalnog politikog i ekonomskog reima, zapravo ima glavnu zadau spasiti i osigurati kontinuirani stabilan rast nacionalnih

ekonomija SAD-a i Velike Britanije, po ijim potrebama se oblikuje meunarodni poredak. Soros to ne krije u svojim analizama: Uvoenjem meunarodne valute izbjegao bi se mete. Nadalje, ona bi pomogla zaustaviti raspad amerikog gospodarstva koji se sada odvija. Ne moemo vie poveavati vanjski dug pod koncesijskim uvjetima, stoga emo biti prisiljeni vlastitu kuu dovesti u red Reforma duga poveala bi kupovnu mo dunikih zemalja, a monetarna bi osigurala element stabilnosti koji je nuan za uspjean proces prilagodbe u SAD. Soros je i ranije drao, predviajui pad komunizma i mogunost nastanka novih drava u srednjoj i istonoj Europi, da SAD trebaju podupirati taj proces i od samog poetka sudjelovati u kreiranju novih drava i njihovih demokracija. zato je meu prvim operacijama u ovom dijelu Europe zapoeo svoje operacije u bivoj Jugoslaviji, o emu je zapisao 08. prosinca 1992.: Dogaaji jedva da su i mogli poi gorim putem no to je to sluaj u Jugoslaviji, no to ipak nije konac prie. Iz njenih e ruevina izniknuti nove drave, i vrlo je bitno kako e one izgledati. Iz pozicije svjetskog kapitala i interesa financijskog profita itekako je bilo bitno kako e izgledati politiki i ekonomski prostor nakon raspada Jugoslavije. Soros je od poetka elio biti proaktivan u tim procesima, kako bi osigurao to bolju poziciju kod podjele financijskog, profitnog kolaa, na emu inzistira danas, dvanaest godina kasnije. On priznaje svoju ulogu u procesima dezintegracije totalitaristikih politikih reima, ali treba imati na umu da ga je u tome vodio jedino interes globalnog kapitala i jedinica dobiti po uloenom dolaru: Bio sam djelatan na barem tri fronte: osnovao sam niz zaklada irom komunistikoga svijeta kako bih otvorio ta zatvorena drutva i potpomogao njihovu preobrazbu u drutva otvorenoga tipa. Takoer sam se upleo i u politike tokove, predlaui programe gospodarske reforme i pomaui u njihovoj provedbi. Soros je sudjelovao u tim procesima kako bi njima u pozadini upravljao ucjenjujui reformskim potporama i meunarodnim kreditima, istovremeno projektirajui politiku alternativu koja bi preuzela vlast u desetljeima koja slijede, kako bi osigurao ekonomski kontinuitet u odnosu na kapital i resurse. Dok su njegovi suvremenici eljeli biti guverneri prostora, on je u tiini, samozatajno posato guverner tranzicijskih procesa u postkomunistikim zemljama. To je bila glavna Soroseva komparativna prednost pred drugim predstavnicima globalnog poretka. Osim toga, od svih njih, najbolje je razumijevao procese na naim prostorima i imao najvjerodostojnije informacije o pojedincima, institucijama, organizacijama na ovim prostorima. Zato je mogao preuzeti virtualno upravljanje dugotrajnom tranzicijom. Postao sam javna osoba; zapravo sam se poeo ponaati kao kakav dravnik. Situacija je bila pomalo neobina jer nisam imao dravu koju bih mogao predstavljati, ali sam se ubrzo i na to navikao, pria o sebi Soros, videi se kao misionar globalnog kapitala, ili neka vrsta globalnog vratara profita. Najveu prijetnju interesima koje

predstavlja Soros je i tada vidio u nadolazeim nacionalnim politikim snagama, grubo ih napadajui kao oviniste i nacionaliste: Zbog toga ovinistiki nacionalizam ima dobre izglede da iznikne kao prevladavajui politiki trend, to napose vrijedi u sluaju degeneriranja gospodarskih prilika. On e se napajati na nekoliko izvora. Prvo, komunistiki establiment, koji u otvorenom drutvu nema budunosti, spreman je promijeniti kapetana sad kad su mu potonule sve lae. Pogledajmo samo Jugoslaviju Drugo, nacionalistike crte postoje i meu starim neprijateljima komunizma. i napokon, postoje tu i neki elementi iz emigracije iji je nain miljenja jo ukorijenjen u prolosti, u dane kad su napustili svoju rodnu zemlju. Njihov se utjecaj najjae osjea u zemljama poput Slovake i Hrvatske. Ove rijei dokazuju da se aktulana Raanova administracija obruila u politiki obraun s hrvatskim iseljenitvom ve u prvim danima svoje vladavine upravo po nalogu svojeg meunarodnog patrona, oduzevi iseljenitvu prava koja su dobili ranijim zakonima nakon osamostaljenja Hrvatske. Proces otuivanja iseljene i domovinske Hrvatske je nuan kao dio procesa nacionalne dezintegracije hrvatske drave. Ukoliko koalicijska vlast u potpunosti ne izolira iseljenitvo nee moi dovriti posao koji ima nalau svjetski centri moi. Soros je drao kako poetkom devedesetih godina prolog stoljea nije uspio u Hrvatskoj dovesti na vlast svoje ljude upravo zbog financijske, ljudske i materijalne pomoi hrvatskog iseljenitva novoizabranoj, demokratskoj vlasti i samostalnoj hrvatskoj dravi. To im nikada nee oprostiti, te je upravo zbog toga Raanova osveta meu prvima zahvatila iseljenike, ba kao to je kasnije zahvatila hrvatske branitelje, ratne invalide, obitelji poginulih i nestalih branitelja. Osim toga mnogi dokazi u Sorosevim rijeima potvruju kako su ratovi, openito, za ameriku administraciju dobar posao, unosna investicija, i nain na koji rjeavaju probleme proraunskih deficita: Ulazimo u eru amerike hegemonije Nema dvojbe da e Sjedinjene Drave iz svoje vojne pobjede (op. misli se na Zaljevski rat) izbiti i neku ekonomsku korist. Sam rat se pokazao dobrim poslovnim pothvatom, a na Srednjem nas istoku ekaju mnogi graevinski ugovori Glavna se korist od hegemonije ubire u trgovini. Danas s vremenskim odmakom i nakon nebrojenih dokaza koji govore o toj temi (ranije sam pisao o knjizi dr. Jerrya Blaskovicha Anatomija obmane) nesumnjivo je da je najveu korist od rata na naim prostorima imala upravo ekonomija Sjedinjenih Drava, a postoje brojni dokazi financijske, poslovne sprege najviih dunosnika amerike administracije s vrhom nekadanje jugoslavenske drave. TAJNI AMERIKI PLAN Y2 Navodni tajni ameriki plan Y2 mogao bi u cijelosti razotkriti strategiju dravne administracije i obavjetajne zajednice SAD-a da pristane na raspad

Jugoslavije poetkom 90-tih godina prolog stoljea, kako bi vjeto projektiranim situacijama i okolnostima, isplanirali ponovnu konstrukciju neke nove tvorevine na ovim prostorima. Jugoslavija je, jednostavno, za ameriku administraciju predstavljala i predstavlja preveliku investiciju, politiki i financijski, da bi jednostavno okrenuli lea mogunosti ponovnog podizanja svog poslovno politikog mutanta. Sasvim je sigurno da su SAD krajem 80-tih i poetkom 90-tih godina 20. stoljea ulagale znatna sredstva u opstanak Jugoslavije pod svaku cijenu, makar pofravajui oruani sukob i rat Jugoslavenske narodne armije protiv novoosamostaljenih drava Hrvatske i Slovenije. Da je JNA dobila zeleno svjetlo amerike administracije za osiguravanje budunosti Jugoslavije svjedoe mnogi napisi, knjige i analize upravo amerikih novinara i novinskih agencija: Gerge Bush stariji, neautorizirana biografija (autori Anton Chaitkin i Webster Griffin, ameriki novinari); Anatomija obmane (autora dr. Jerrya Blaskovicha, amerikog novinara); te sam Henry Kissinger u svojoj knjizi Diplomacija. Plan Y2 u potpunosti e razotkriti razloge i motive izdane amerike financijske i politiko diplomatske potpore Raanovoj koalciji, kod dolaska na vlast, te opstanka na vlasti do kraja mandata. Uostalom o osmiljavanju rata na naim prostorima od strane amerike administracije, odnosno o ratu kao nekoj vrsti amerikog biznisa, u svojoj knjizi Neautorizirana biografija Georga Busha starijeg piu i dvojica amerikih istraivakih novinara Webster Griffin Tarpley i Anton Chaitkin. Ameriki novinari u toj knjizi navode upletenost amerikog dravnog tajnika Bakera u izbijanje rata protiv Hrvatske: 22. lipnja 1991., Baker je imao poseban sastanak sa srbijanskim predsjednikom Miloeviem, tijekom kojeg je Baker ohrabrio srbijanski vojni vrh da bilo kakvu pobunu republika ugase svim vojnim sredstvima. Autori ove knjige tvrde da je amerika administracija poduprla ideju rata u bivoj Jugoslaviji, kako bi oslabila investicijska trita srednje Europe, te posebno kako bi investicijski ugrozile novonastalo jedinstveno trite ujedinjene Njemake. ini se da takva postavka s pozicije amerikih nacionalnih interesa moe stajati. i autori ove knjige obruili su se na koncept Busha starijeg, odnosno njegovu viziju Novog svjetskog poretka: Ono to Bush podrazumijeva pod novim svjetskim poretkom je jedinstveno carstvo, novo stoljee neupitne svjetske dominacije anglo saksonskih sila. To je svijet neoimperijalizma i neokolonijalizma . Prema iskustvima koja u Hrvatskoj do danas imamo, ini se da moji ameriki kolege nisu bili daleko od istine ocjenjujui ameriku ideju novog svjetskog poretka na ovaj nain. Ona se doista u svojoj ekonomskoj praksi pokazala izrabljivakom imperijalistikom silom najjaih zemalja globalnog poretka. Studija istraivaa amerikog Hudson instituta, na elu s Hermanom Kahnom je 70-tih godina prolog stoljea izradila studiju pod nazivom Slijedeih 200 godina scenarij za Ameriku i svijet, u kojoj zapravo predviaju globalizacijske procese, zakljuno sa izgradnjom

sustava jedinstvene svjetske vlasti: Takoer je vjerojatno da e biti mnogih funkcionalnih organizacija koje e se baviti razliitim meunarodnim pitanjima to e se javljati tijekom 21 stoljea. Mnoge od najuspjenijih organizacija vjerojatno e biti one koje e nastajati ad hoc, ali neke e od njih biti dio irih meunarodnih organizacija, kao to su Ujedinjeni narodi. Mnogi ljudi vjeruju da e gotovo neizbjeno ojaati smjer koji vodi prema svjetskoj vladi, budui da e mnoge funkcije preuzeti meunarodne organizacije Jasno je da zahtjevi za ouvanje mira i problemi kontrole naoruanja, problemi okolia i ekonomskih odnosa, jednako kao i mnoga pitanja reda i zakona, svi zajedno stvaraju velik pritisak u pravcu miroljubivog razvitka k svjetskoj federalnoj vladi Moemo zamisliti i svjetsko zakonodavstvo utemeljeno na naelu jedan dolar jedan glas (u kojemu bi prevladale Sjedinjene Amerike Drave i Japan), ili na nekim drugim realistinim, premda neadekvatnim mjerilima sadanje moi i utjecaja. Ovako su ameriki strunjaci promiljali budunost globalizacije, kad ona jo nije bila definirana ovakvim procesima koji je danas transparentno ili tajno predstavljaju. Ono to je kontinuitet svih tih promiljanja jest nedvojbeno jaanje i osiguravanje stalnosti globalne moi i utjecaja SAD-a. NAJMONIJA SVJETSKA SILA Meunarodna trgovina je postala najmonija svjetska ekonomska sila Tu smo revoluciju pokrenuli tijekom Reaganove i Bushove (op. misli se na starijeg Busha) administracije. Sada emo dovriti taj posao: ameriko vodstvo globalne ekonomije bez granica rasta. Za nau zemlju takav je ishod kljuan Slobodna trgovina mora biti fer trgovina (op. ali se odmah pojanjava: fer na ameriki nain), unutar otvorenog, na pravilima temeljneog meunarodnog trgovinskog sistema. To e ovisiti o amerikom vodstvu moramo obnoviti kredibilitet trgovinskog vodstva SAD-a, samo su neke od rijei u predizbornoj kampanji dananjeg amerikog predsjednika Georga Busha, mlaeg. Iz ovog je potpuno jasno da SAD i njihova administracija usmjeravaju globalizacijske procese tako da osiguraju ameriku ekonomsku prevlast i jedintsvenu gospodarsku mo u svijetu. Oni ne ele stvari prepustiti sluaju, zato se slue manipualcijom postojeih globalnih institucija kako bi osigurali status najmonije svjetske ekonomske sile. Putem MMF-a i Svjetske banke Sjedinjene Drave ve desetljeima uspjeno manipuliraju krizama i stabilnou nacionalnih ekonomija pojedinih zemalja kako bi osugrali rast i stabilnost vlastite nacionalne ekonomije. Naravno, u tim se manipulacijama SAD, tzv. tajnom diplomacijom, koristi i manipulacijom pojedinih nacionalnih vlasti na nain da Washingtonska administracija osigurava sebi utjecaj na pojedine vlade u smislu donoenja stratekih odluka u podrujima koja mogu biti od interesa Sjedinjenim Dravama ili njihovim multinacionalnim korporacijama.

Za sada je, jo uvijek, gumb globalizacije u Ovalnom uredu u Washingtonu. Malo je nacija u povijesti imalo takvu jedinstvenu priliku oblikovati budunost, navodi ameriku predsjednik Bush, jasno dajui do znanja da se njegova administracija nee odrei hegemonistike pozicije amerikog kapitala u globaliziranom svijetu. U Hrvatskoj, pak, vidimo da se rijei Georga Busha ostvaruju u djelima Raanove koalicije, koja odluke sve vie donosi u Washnigtonu i Londonu, a sve manje u Banskim dvorima. Kada sloimo kockice gloablizacije, vidimo da to nije sluajan proces, ve sadanjost i budunost koju su paljivo projektirali globalni monici. Bush niti najmanje ne skriva da SAD ele globalni svijet prema njihvoim interesima i naelima: Naa generacija Amerikanaca sa svojim saveznicima i prijateljima moe izgraditi drugaiji i bolji svijet, promiui amerike interese i naela. I u amerikoj strategiji nacionalne sigurnosti za 21. stoljee jasno se daje zadatak privatnom financijskom sektoru u SAD-u za uvrivanje i odravanje globalnog amerikog vodstva: Glavni prioritet amerikog privatnog sektora bit e financijska profitabilnost u smislu sredinje zadae odravanja amerikog ekonomskog vodstva. To podrazumijeva i odreene diplomatske aktivnosti amerike administracije kako bi se amerikom biznisu osigurali interesi u stranim dravama. Takve pritiske u pogledu odreenih meunarodnih poslovnih ugovora SAD su vrile i vre na aktualnu hrvatsku vlast, koja pod pritiscima ispunjava te uvjete. KISSINGER I SORO Soroseve rijei o globalnoj amerikoj hegemoniji, na odreeni nain, potvruje i bivi ameriki dravni tajnik Henry Kissinger: Amerika je trei put u ovom stoljeu (op. misli na 20. st.) jasno obznanila namjeru da izgradi novi svjetski poredak, primjenjujui vlastiti sustav vrijednosti na cijeli svijet. Po trei put Amerika je nadmaila sve aktere na meunarodnoj pozornici i preuzela vodeu ulogu u stvaranju novoga svjetskog poretka Krajem hladnog rata izazov da se cjelokupni meunarodni sustav preoblikuje u skladu s amerikim sustavom vrijednosti postao je jo snaniji. Kissinger je, upravo zbog poslovnih i politikih veza s bivim jugoslavenskim vlastima u Beogradu izbjegao javno komentirati ili analizirati dogaaje tijekom i nakon raspada Jugoslavije, te nastanka novih drava. On se boji razotkrivanja njegove cjelovite uloge u guenju procesa osamostaljivanja drava koje su nastale raspadom te dravne tvorevine. Njegova izdana diplomatska i financijska pomo Beogradu mogla bi ga dovesti i do meunarodne kaznene odgovornosti. Naravno Kissinger je s pozicije dravnog tajnika SAD-a bio upravo u slubi globalnog kapitala, te je vodei se njegovim interesima globalnog profita upravljao amerikom diplomacijom.

O stvaranju Novog svjetskog poretka Kissinger govori s vrstih pozicija amerikog hegemonizma, ali i postavlja kljuna pitanja na koja e morati odgovoriti tvorci ideje o globalnom reimu: Predsjednici Bush i Clinton govorili su o novome svjetskom poretku polazei od pretpostavke da je takav svijet neposredno pred nama. Takav se svijet zapravo tek stvara i njegov konani oblik nee biti jasno definiran jo vei dio sljedeeg stoljea (op. misli na 21. st.). Novi svjetski poredak e se, djelomino kao nastavak prolosti, a djelomino na temelju presedana, kao i prethodni, pojaviti kao odgovorn na tri kljuna pitanja: koje su to temeljne cjeline meunarodnog poretka?, na koji nain meusobno djeluju?, koji su ciljevi njihova meusobnog djelovanja?. Kao to vidimo i Kissinger poput Sorosa trai odgovore na pitanja globalnog politikog sistema, odnosno kako bi on trebao izgledati. Na temelju ovakvih analiza Soros je otiao korak dalje u izravno projektiranje novog svjetskog porteka, njegovih institucija, i to je najopasnije on je otiao u projektiranje novog ovjeka za novi svjetski poredak. Ne smijem niti pomisliti na koga me ovo posljednje podsjea, ali kada tomu dodamo njegovu viziju globalne hegemonije jedne nacije i drave nad svim ostalim dravama i nacijama globalnog poretka, jasno nam je kamo to vodi, osim toga takva globalna politika je i nazvana Treim putem. Kissinger naglaava: Na putu prema kreiranju novoga svjetskog poretka po trei put u moderno doba, ameriki idealizam i nadalje ostaje bitna odrednica amerike politike, moda ak vanija no ikad. U novome svjetskom poretku koji se stvara, uloga Amerike je voditi zemlju kroz labirint niza izbora u svijetu koji je daleko od savrenog. Tradicionalni ameriki idealizam mora biti popraen tonom procjenom trenutnoga realnog stanja stvari, te jasnom definicijom amerikih nacionalnih interesa. Upravo e jasno odreivanje amerikih nacionalnih interesa usmjeravati procese globalizacije u prvoj polovici ovog stoljea. Amerika ekonomija teko e se odrei svoje prestine dominantne pozicije u svijetu, kojim s jedne strane vlada politikom svjetskom policajca (preko dravne administracije), a s druge strane putem ekonomskim, financijskih, investicijskih pritisaka (preko multinacionalnih kompanija). ISTONA EUROPA KAO SOROEV LABORATORIJ Do koje mjere je sam Soros bio upleten u Istonoj Europi, i ekonomskoj rasprodaji nacionalnih bogatstava novonastalih drava najbolje govore njegovi zapisi: Moja su osobna nastojanja bila usmjerena na dvostruki problem duga i privatizacije prodaja dravnih poduzea stranim interesima mogla bi se u politikom smislu lake progutati ako bi se povezala s planom skresavanja dugova; i obratno plan skresavanja dugova mogao bi vjerovnicima biti mnogo prihvatljiviji ako bi bio povezan s masovnim unosom stranog dionikog kapitala. Nije li to upravo nain na koji Raanova administracija rasprodaje ovog trenutka posljednji dijelove Hrvatske? Osobno ne vjerujem u sluajnu

podudarnost Sorosevih planova i misli s djelima Raanove vlasti. Svi dokazi i injenice ukazuju na to da se radi o dugo projektiranoj operaciji, koju ova vlast treba privesti kraju. Ili slijede nove ucjene meunarodnim obvezama Hrvatske. Poetna Soroseva misao o izgradnji globalne politike Treeg puta nastala je upravo tijekom njegovog sudjelovanja u ruenju komunizma. naime, on je od samog poetka drao da je komunizam potrebno zamijeniti nekom formom otvorenog drutva, koju najbolje moe ostaviriti moderna socijal demokracija. Tada je poelo njegovo financijsko i projektno pomaganje i sadanje koalicijske vlasti u Hrvatskoj. Raanovoj politikoj druini, koja je tada izgubila vlast ve je bila obeana financijska i logistika potpora za osvajanje mandata: Moj je poetni cilj bio ostvaren: komunistiki je sustav mrtav da ne moe biti mrtvijim. Moj je novi cilj uspostavljanje, na njegovu mjestu, otvorenog drutva. To e biti mnogo tee postii. Konstrukcija je uvijek tea od dekonstrukcije i mnogo manje zabavna. Ta zadaa daleko nadilazi moje snage; sretna je okolnost to na poslu njezina ostvarenja nisam sam. Pomaganje Istonoj Europi postalo je monom industrijskom granom. Zbog toga snage svojih zaklada moram koncentrirati tamo gdje uivamo komparativne prednosti. On je prema vlastitom priznanju sudjelovao u ruenju i novonastalih demokratskih sustava vlasti u novim dravama, ak i po cijenu ruenja cijelih sustava i institucija: Vrlo sam vjet i kad instituciju treba dotui. Njegovi uenici u Hrvatskoj, naalost, dobro slijede rijei i uenja svog globalnog gazde. Raan i Mesi su u posljednje dvije godine uglavnom radili na unitavanju institucija hrvatske drave ostavljajui iza sebe potpunu institucionalnu i kadrovsku pusto sustava, odnosno njegovih ostataka. Postao sam dravnik bez drave, naglaava Soros, a prema stanju stvari i podlonosti hrvatskog predsjednika i premijera tom dravniku on je doista quasi vladar nad quasi vladarima. Opasnost se krije u injenici da ga u Hrvatskoj i premijer i predsjednik slijepo sluaju i provode njegove zamisli u hrvatskoj nacionalnoj ekonomiji i politikom, dravnom sustavu. Meutim iza varljive krinke Treeg puta (ili obnove socijal demokracije) Soros priznaje stvarne namjere i nedostatke koncepta otvorenog drutva, koje ipak nee ostvariti ideal socijalne pravde, naprotiv: Otvoreno drutvo ne osigurava svima jednake anse. Ba naprotiv, ako je kapitalistiki nain proizvodnje zdruen s privatnim vlasnitvom, neizbjene su velike nejednakosti koje, pustimo li im na volju, tee prije rastu nego li padu. i doista, upravo tijekom mandata hrvatskih treeputaca velike drutvene nejednakosti, opim osiromaenjem nacionalnog gospodarstva dodatno su dole do izraaja. Sorosev projekt se i u toj svojoj dimenziji ostvaruje na primjeru nae zemlje. Soros je planirano, po nalogu globalnih centara moi utemeljio mreu svojih zaklada upravo u onim podrujima i nacionalnim dravama, gdje su se globalni

monici, institucije, korporacije i najmonije drave (SAD i Velika Britanija) bojale gubitka svoje moi i utjecaja. Njegove dvadeset i etiri zaklade oznaavaju dvadeset i etiri strateka ekonomsko politiko teritorijalna podruja, koja su globalnim centrima moi bitna u smislu resursa, ekonomskih interesa, te geopolitikih interesa, zadravanja punktova utjecaja u svijetu: Zaklada otvoreno drutvo Albanije (osnovana 1994.); Bjeloruska zaklada Soros (osnovana 1992.); Zaklada otvoreno drutvo Bosne i Hercegovine (osnovana 1992.); Zaklada otvoreno drutvo u Sofiji, Bugarska (osnovana 1990.); Institut otvoreno drutvo Hrvatska (osnovan 1991.); Zaklada otvoreno drutvo Prag, eka (osnovana 1992.); Zaklada otvoreno drutvo Estonija (osnovana 1994.); Zaklada otvoreno drutvo Gruzija (osnovana 1994.); Zaklada na Hitiju (osnovana 1995.); Zaklada Soros u Maarskoj (prva Soroseva nacionalna zaklada, osnovana 1984.); Zaklada Soros u Kazahstanu (osnovana 1995.); Zaklada Soros u Kyrgyzstanu (osnovana 1994.); Zaklada Soros u Latviji (osnovana 1994.); Zaklada otvoreno drutvo u Litvaniji (osnovana 1991.); Institut otvoreno drutvo Makedonija (osnovan 1993.); Zaklada Soros u Moldovi (osnovana 1992.); Zaklada Stefan Batory u Poljskoj (osnovana 1988.); Soroseva zaklada za otvoreno drutvo u Rumunjskoj (osnovana 1990.); Meunarodna zaklada za kulturne inicijative u Rusiji (osnovana 1987., a 1995. je postala Institut otvoreno drutvo Moskva); Zaklada otvoreno drutvo Bratislava, Slovaka (osnovana 1994.); Institut otvoreno drutvo Slovenija (osnovan 1994.); Zaklada otvoreno drutvo za Junu Afriku (osnovana 1993.); Zaklada meunarodne renesanse u Ukrajini (osnovana 1992.); Soroseva jugoslavenska zaklada (osnovana 1991.). OSNOVNE VRIJEDNOSTI POLITIKE TREEG PUTA Kao osnovne vrijednosti politike treeg puta Giddens naglaava: jednakost, zatitu slabih, slobodu kao autonomiju, prava uz odgovornosti, autoritet uz demokraciju, kozmopolitski pluralizam, filozofski konzervativizam. On, zapravo, napada sve tradicionalne, nacionalne vrijednosti koje zastupa desnica, te je zato i dri opasnom i nepodobnom da vodi opu, globalnu, drutvenu, ekonomsku i politiku modernizaciju. Reforma drave i vlade trebala bi biti temeljnom vodiljom politike treega puta procesa produbljivanja i proirivanja demokracije Politika treeg puta jest politika pojedine nacije. Kozmopolitska nacija potie socijalno ukljuivanje, ali ima i kljunu ulogu jaanja nadnacionalnih sustava upravljanja, navodi Giddens. Upravo takva naela treeg puta provodi koalicijski establiment u Hrvatskoj, prenosei to vie ovlasti za upravljanje hrvatskom ekonomijom i dravom na nadnacionalne institucije i organizacije, to vodi ka punoj desuverenizaciji drave. Naravno, procesi kad jednom krenu, postoji ozbiljna opasnost njihove daljnje neupravljivosti to vidimo na primjeru hrvatske administracije, a neizravno

priznaje i Giddens: Ne znamo hoemo li biti kadri upravljati snagama to su ih oslobodile globalizacija i tehnoloke promjene. U njegovim rijeima prepoznajemo i eksperiment koji je Raanova koalicija nazvala strukturalnim reformama u Hrvatskoj, a Giddens ih opisuje na globalnoj razini (mi smo posljedice u Hrvatskoj dijelom ve vidjeli, a daljnji procesu su za sada nepredvidljivi): Drava se mora strukturalno prilagoditi globalizaciji. Demokratizacija demokracije podrazumijevaponajprije decentralizaciju ali ne kao jednosmjeran proces. Globalizacija daje snaan poticaj i logiku prijenosu moi odozgo nadolje, ali i njezinu prijenosu odozdo nagore. Nadalje, Giddens objanjava (a tu se, takoer poklapaju njegova miljenja sa Sorosevim i Blairovim, ali i sa stajalitima naih koalicijskih elnika Raana i Mesia) anacionalnu prirodu globalnog reima treeg puta, koji nijee nacionalne vrijednosti, pripremajui tako put za globvalnu naciju: Sve su nacije bez iznimke hibridne. Nacija nije neto prirodno dano, i bez obzira na daleke veze s prijanjim etnikim zajednicama, nacije su proizvod razmjerno novije povijesti. Sve su one izgraene od raznolikih kulturnih fragmenata Prema tome, nacionalni identitet nije ispred drugih kulturnih odrednica tovie, esto se smatra da je nacionalni identitet sumnjiva podrijetla, da je umjetno stvoren i da slui interesima vladajuih grupa. Globalna koalicija treeg puta u izgradnji potpuno integriranog globalnog drutva, sa svim ekonomskim, socijalnim i politikim elementima globalnog sustava upravljanja i vlasti, oslanja se na institucije i organizacije na meunarodnoj razini, koje joj slue kao mehanizmi pritisaka na nacionalne vlade u ostvarivanju interesa globalnih centara moi. Danas djeluje takvih 300 meunarodnih vladinih organizacija, odnosno organizacija globalnog svjetskog poretka i skoro pet tisua transnacionalnih nevladinih organizacija, koje se financiraju iz meunarodnih fondova ili razvojnih agencija pod kontrolom Velike Britanije i Sjedinjenih Amerikih Drava. Svakako je teko zapoeti s organizacijom globalne alternative drava nacija. Takav bi se globalni opozicijski pokret suoio s nevienom financijsko organizacijskom mainerijom iju logistiku predstavljaju gotovo sve multinacionalne korporacije i najjae vlade globalnog poretka. IZGRADNJA KOZMOPOLITSKE NACIJE Izgradnja kozmopolitske nacije svojevrsna je dijagonala politike treeg puta, to vidimo i u ekonomskom, politikom i drutvenom kozmopolitizmu koalicijske hrvatske vlasti. Ideolozi izgradnje takvog drutva kriju se opet u monicima globalizacije. Giddens o tomu govori upravo ono to provodi Raanova administracija (globalnistiku anacionalizaciju Hrvatske): Kozmopolitizam i multikulturalizam nalaze se na pitanju useljavanja (op.

vladajua koalicija u Hrvatskoj urno donosi novi Zakon o strancima koji potpuno liberalizira po nalogu meunarodnih organizacija i institucija reim useljavanja u Hrvatsku). Kozmopolitski je svjetonazor prijeko potreban uvjet multikulturalnog drutva u poretku koji se globalizira. Kozmopolitski je nacionalizam jedini oblik nacionalnog identiteta spojiv s tim poretkom Kozmopolitska nacija implicira kozmopolitsku demokraciju na globalizacijskoj razini. On takoer potvruje da je globalizacija proces koji nema namjeru ouvanje drava, ve upravo suprotno brisanje granica i nacionalnih drutava, postupno, ali u cjelini: Globalizacija, to valja istaknuti, nije isto to i internacionalizacija. Nije rije tek o tjenjim vezama meu nacijama, nego o procesima koji prelaze granice drava kakav je, primjerice, nastajanje globalnoga civilnog drutva. Zanimljivo je da se ove Giddensove rijei potpuno podudaraju s rijeima i idejom Georga Sorosa, to nikako ne smatram obinom sluajnou, ve njihovim zajednikim ideoloko drutveno ekonomskim djelovanjem na ostvarivanju zajednikog cilja globalizacije. Moemo stoga rei da hegemonistika globalizacija, kakvu smo osjetili u Hrvatskoj ima dvije grupe svojih ideologa: 1) drutveno politike ideologe, i 2) ekonomske ideologe. Njihvo utjecaj na trenutnu hrvatsku vlast je neosporan. Ako usporedimo njihove ideje i mjere i politike koje provodi koalicijska vlast u Hrvatskoj, primjetiti emo potpunu podudarnost i vrlo mala odstupanja. Odnsosno kad se pojave elementi u kaolicijskoj vlasti koji odstupaju od globalno zacrtanog plana njih se eliminira iz centra odluivanja, kao to je to bio sluaj s Budiom i HSLS-om, to bi se moglo vrlo brzo dogoditi i s HSS-om i Tomiem nastave li pruati otpor globalnim nalogodavcima. Globalizacijski su procesi premjestili mo s nacija u depolitizirani globalni prostor. Ipak, i taj novi prostor, poput svakoga drugog socijalnog okolia ili ak jo vie s obzirom na njegovu opu vanost treba regulirati, uvesti prava i obveze: ubi societas, ubi ius gdje postoji drutvo, tu su potrebni i zakoni, navodi Giddens. Tom cilju slue i brojne meunarodne organizacije i institucije, one su ustrojene kao temelj globalnog drutva, koji e osigurati takve globalne zakone koji e odgovarati uskoj grupi globalno najmonijih zemalja i multinacionalnih korporacija. Zakonska regulacija globalnog drutva u ovom trenutku predstavlja najveu opasnost za nacionalne drave, iz razloga to jo ne postoji kvalitetna globalna opozicija koja bi predstavljala interese drava nacija na globalnoj razini. To je prednost koju imaju trenutni globalistiki hegemonisti, ujedno to je i razlog zbog kojeg im se uri to prije donijeti regulativni obrazac globalizacije. Drave nacije trebaju prepoznati taj zadnji trenutak kako bi napustile svoja zastarjela izolacionistika stajalita, ili e jednostavno pod utjecajem sadanjih globalnih monika jednostavno nestati iz budueg svjetskog poretka. To bi bila nenadoknadiva teta.

POTREBNO JE PROMILJATI NACIONALNIH DRAVA

GLOBALNOM

POKRETU

Ipak, alternativni globalni pokret nacionalnih drava sadanjoj globalizaciji amerike hegemonije i stalnih ekonomskih i drutvenih incidenata, treba promiljati. Sadanji globalni poredak preivljava na injenici da je grupa monih u svakom trenutku u stanju isprovocirati incident u pojedinoj nacionalnoj dravi, nakon kojeg e ova biti prisiljena na suradnju. Meunarodna koalicija nacionalnih pokreta danas jedina moe biti ozbiljnom globalnom opozicijom prevladavajuoj socijal demokraciji treeg puta, koju diktiraju uvjeti globalnog kapitala i svjetskih centara financijske, ekonomske moi. Hrvatska treba izabrati pravi vlak za svoju globalnu igru, a ini se da ovaj u kojem se sada vozimo luta ranirnim kolodvorima globalnog svijeta. Puka promjena vlasti nije niti moe biti konstruktivno rjeenje. Treem putu treba odgovoriti modernim konceptom nacionalne drave i ekonomije u globalizacijskom procesima od kojih se ne moe pobjei, niti riskirati sve opasnosti i rizike izolacionizma ili izolacije. Hrvatska treba nai i krenuti svojim globalizacijskim putem, a opet ostati ono to jest: Hrvatska. O Sorosu kao ekonomskom ideologu globalnog drutva pisao je, danas svjetski poznat istraivaki novinar, autor svjetskog bestselera Stoljee rata, William Engdahl u svom lanku iz travnja 1997., pod naslovom Tajna financijska mrea iza Georga Sorosa, razotkrivajui stvarne financijsko ekonomske interese koji se kriju iza Sorosa. George Soros, financijer, jednako je toliko politika ivotinja koliko je i financijski spekulator, kae Engdahl za Sorosa, nastavljajui; Soros je jedva vidljivo lice proirene i vrlo zloudne mree privatnih financijskih interesa, kontrolirane od strane vodeih aristokratskih i kraljevskih obitelji Europe, sa sreditem u britanskoj Kui od Windsora (op. misli se na britansku kraljevsku obitelj). U svom lanku Engdahl razotkriva injenicu da ak 99 svjetskih invetsitora svkriva svoj kapital i interese iza Sorosevog imena, vrei upravo preko njega svoj ekonomski i politiki utjecaj u pojedinim zemljama. Njegov Quantum fond, registriran u Curacaou, na Nizozemskim Antilima, poreznom karibskom raju, okuplja devedeset i devet iznimno bogatih sofisticiranih investitora, za koje Soros upravlja s njihovih 11 14 milijardi amerikih dolara financijskih sredstava. Prema Engdahlovim tvrdnjama, koje nikada nisu demantirane, jedan od Sorosevih klijenata je i britanska kraljica Elizabeta II. (Soros je ak svojevremeno potvrdio tu injenicu). Meu njegovim klijentima nalazi se i poznata bankarska mrea Rothschild. Takoer, Engdahl iznosi trdnje o bliskosti biveg amerikog predsjednika Busha (starijeg) i Sorosa: Soros je prilino blizak krugovima Georga Busha u obavjetajnoj zajednici i financijama. Paralelno s tim optuuje Sorosa za ugroavanje ekonomija europskog istoka: Soros je bio osobno

odgovoran za uvoenje ok terapije i ekonomskog kaosa u ekonomije Istone Europe od 1989.. U navedenom lanku razotkriva se i bliska veza Sorosa s Lawrenceom Eagleburgerom, bivim amerikim zamjenikom dravnog tajnika i veleposlanikom u Beogradu, koji je poetkom raspada bive Jugoslavije odigrao niz sumnjivih uloga, te omoguio Sorosu sudjelovanje u pokuaju spasa Jugoslavije: Poetkom 1990., u onome to je tad bila Jugoslavija, Soroseva intervencija s njegovom radikalnom ok terapijom u suradnji s MMF-om pomogla je stvaranju ekonomske situacije koja je kasnije dijelom dovela do Balkanskog rata. Kasniju Sorosevu ulogu u Hrvatskoj, Engdahl slikovito prikazuje primjerom arka Puhovskog, koji je predstavljao Sorosevu fondaciju u Zagrebu: Glava Soroseve zaklade Otvoreno drutvo u Hrvatskoj, prof. arko Puhovski, je ovjek koji je javno nekoliko puta mijenjao svoje svjetonazore, sa ortodoksnog marksizma prema Sorosevskom stilu radikalne trine ekonomije Njegova zadaa u Sorosevoj zakladi u Zagrebu bila je promoviranje anti nacionalne globalne kulture, te zaposliti specifinu grupu anti hrvatskih novinara na propagandi za srbijansku stvar u Hrvatskoj danas. Ovo su, na sreu, rijei stranog novinara i objektivnog, vanjskog promatraa naih prilika. Njegova je objektivnost u ovakvim ocjenama upravo u injenici da Engdahl donosi zakljuke na temelju vremenskog i prostornog odmaka, te na temelju informacija iz okruja do kojih mi insajderi, esto ne moemo niti doi. Zavrna ocjena ovog Engdahlovog lanka radikalno upozorava na posljedice sorosizma: Politika agenda Sorosa i grupe financijskih globalista e voditi u smjeru novog svjetskog rata, ako im se dozvoli ovakav nastavak. AMERIKI KONGRES PROZVAO SOROA I AMERIKE FEDERALNE REZERVE ZBOG KRIMINALNE PEKULATIVNE SPREGE U svom govoru u amerikom Kongresu, 18. lipnja 1993., kongresmen iz Texasa, Henry Gonzalez, koji je tada bio predsjednik Kongresnog odbora za bankarstvo, govorei o financijskim pekulacijama na meunarodnom tritu, te pekulacijama kojima se bavi ameriki sustav Federalnih rezervi, otvoreno je postavio pitanje pekulacija pod kontrolom Georga Sorosa, traei da cijelu stvar ispitaju Federalne rezerve: Druga briga koju imam o derivativnim tritima jesu pekulacije. Nedavni novinski napisi prenose da je g. George Soros, menager Quantum fonda, zaradio preko jedne milijarde dolara u njegovoj pekulativnoj okladi protiv britanske funte. Zanima me kako je g. Soros bio u mogunosti zaraditi takav profit, koliko njegovog investicijskog kapitala dolazi iz bakarskih zajmova, izloenost amerikih banaka u odnosu na fond g. Sorosa, i uloga derivata u Sorosevoj zaradi. Nikada vie pitanje o Sorosu, koliko znam, nije podignuto u amerikom Kongresu.

SOROA TREBA ZAUSTAVITI U ZAGREBU Ideji globalizacije, kako bi opstala, potrebna je potpuna desorosizacija, koja jedino moe osigurati nesmetani nastavak globalizacijskih procesa, ravnopravnih drava nacija. Sorosizacija je, zapravo, pravi financijsko politiki oblik globalnog terorizma, protiv kojeg se moemo boriti jedino zdravim razumom i smirenom ekonomsko politikom koalicijskom akcijom nacionalnih drava, na globalnoj razini. Sorosa treba zaustaviti, ali ne u New Yorku, niti u Londonu. Sorosa treba zaustaviti u Zagrebu, treba mu zalupiti vrata Banskih i Predsjednikih dvora. Hrvatskoj ne treba niti joj je ikad trebala detumanizacija. To je pojam koji su upravo i izmislili Sorosevi plaenici iz Treeg puta u Hrvatskoj. Hrvatskoj treba desorosizacija, kako bi se pripremila na ravnopravnom osnovi za budunost u svijetu koji dolazi. Desorosizacija biti e kljuno pitanje globalizacijskih procesa u sljedeem desetljeu. Odgovor na to pitanje odrediti e sudbinu globalnog poretka: hegemonija kapitala ili zajednica nacionalnih drava. Globalna birokracija meunarodnih organizacija (UN, MMF i Svjetska banka, te ostale) kao i multinacionalne korporacije (koje su, zapravo, najjaa globalna sila) biti e najvei protivnici koncepta globalne desorosizacije. Zato se ne treba zanositi da e to biti lak i kratkotrajan posao. Niti treba razmiljati o uspjehu unaprijed. Ali trebamo poeti raditi na tome. Odmah. KRATKA KRONOLOGIJA POVIJESTI GLOBALIZACIJE (V.) Analitiari globalizacijskih procesa, ali i oni koji s pozicija politike ili ekonomsko financijske moi rukovode globalizacijom kao skupinom procesa, ne mogu se sloiti s vremenom poetka globalizacije, datumima i godinama, te dogaajima bitnim za globalizaciju. Stoga i ne postoji sustavno razraena kronika globalizacije. Moja kronologija samo je pokuaj sastavljanja takve male kronike iz vie izvora, znanstvenih, publicistikih, politikih i ekonomskih. Neka to bude moj skroman prilog izradi sustavne kronike globalizacije. Osobno drim da u ovakvoj kronici ne moe imati mjesto niti jedan dogaaj vezan uz nasilno, ratom, priopjenje teritorija jedne drave drugoj, to nisu globalizacijski procesi ve ratovi. Globalizacijski procesi vode se ne ratnim metodama, iako nekada znaju biti nasilne. Oni se slue drugim sredstvima i oblicima prisile, ekonomskim i politikim, preko meunarodnim institucija i organizacija, uspostavljanjem hegemonije meunarodnog globalnog financijskog kapitala, ucjenjujui s pozicija ekonomske moi, a ne moi oruja. Koji je dogaaj uope bitan za skup procesa koje nazivamo globalizacijom? Ne postoji sistematski pristup odgovoru na to pitanje, niti je itko do sada pokuao izraditi sustavnu povijest globalizacije. Moj pokuaj, svakako, ne tei tomu. Odabrao sam nasumce dogaaje, ljude, proizvode, poduzea za koje drim da su

bitno utjecali na odreivanje globalizacijskih procesa na nain kako ih danas poznajemo i osjeamo na svojoj koi. Po meni je jednako bitan za globalizaciju dan i proces stvaranja prvih alata, prve olovke, prvog pisanog dokumenta, kao i suvremeni dogovori svjetskih elnika o Novom svjetskom poretku. Moda ak i bitniji. Prvo smiljeno posijano zrno penice za proizvodnju za vlastite potrebe nije nita manje bitno u kontekstu globalizacije od prvog kompjutera, leta u svemir i slino. Svaki ovjek mogao bi odabrati svoje datume, dogaaje i ljude bitne za globalizacijske procese i vjerojatno je istina u tom zakljuku. Svako pismo i osobna prepiska ljudi koji su se ikada dopisivali preko i unutar nacionalnih granica utjecalo je na svoj nain na globalizaciju, svaki telefonski poziv, svaki prijevod knjige, kazalina predstava, turistiki posjet. Svaki suvenir koji kao turisti donesemo u svoj dom nakon povratka s puta dio je globalizacije, svaki put kad upalimo televiziju mi smo globalni graani, htjeli to ili ne, svialo nam se to ili ne. Kad odlazimo u duan, i tako dalje. Svaki put kad biramo nae predstavnike u Sabor odreujemo vlastite koristi i tete od globalizacijskih procesa. Kronologiju globalizacije ine svi ivoti proivljeni do sada i zemaljski, te duhovni, kulturni, fiziki tragovi koje su ti ivoti ostavili na zemlji. Ja sam odabrao sljedee datume, dogaaje, proizvode, ljude, kompanije. 500 godina prije Krista poetak uspona vodeih svjetskih religija; 1522. prvo kruno oplovljavanje Svijeta; 1700. prosvjeeni intelektualci prvi put spominju ideju i trend prema socijalnoj unifikaciji svijeta; 1851. odran prvi svjetski trgovinski sajam u Londonu; 1852. osnivanje prve tvornice izvan matine zemlje; 1865. ustanovljenje prve globalne institucije za reguliranje pojedinog podruja gospodarstva (Meunarodna telegrafska unija, engl. International telegraph union); 1866. putanje u pogon prvog prekooceanskog telegrafskog kabla; 1884. predstavljanje trans svjetske koordinacije vremena koje se mjeri satovima (vezano za srednje vrijeme po Greenwichu); 1891. prvi prekogranini, prekomorski telefonski poziv, izmeu Londona i Pariza; 1900. SAD prelaze na tzv. zlatni standard; 1901. utemeljen australski Commonwealth; 1901. u Teksasu pronaene najvee svjetske zalihe nafte; 1901. tvrtka Gillette iz SAD-a predstavila prve ilete; 1901. dodjela prve Nobelove nagrade; 1901. Marconi izveo prvi transatlanski radio prijenos; 1902. komisija SAD-a odluila da e graditi kanal u Panami; 1902. naftna tvrtka Texaco utemeljena u SAD-u; 1903. Chamberlain uvodi carinski savez;

1904. inenjeri amerike vojske poinju rad na Panamskom kanalu; 1904. Charles Rolls i Henry Royce odluili proizvoditi automobile; 1904. dovrena transsibirska eljeznica; 1904. John Fleming izumio elektronku (radio cijev); 1905. predsjednik Roosevelt posreduje u ratu na Dalekom istoku; 1905. prvi europski let strojem teim od zraka; 1905. Einstein predloio teoriju relativnosti; 1906. u Berlinu prihvaen S.O.S. kao meunarodni poziv upomo; 1907. Britanska vlada odbila Zakon o tunelu ispod kanala La Manche; 1908. Grof von Zeppelin eli izgraditi zrani brod za sto putnika; 1908. Meunarodni kongres psihoanalitiara u Austriji; 1908. tvrtke Buick i Oldsmobile osnivaju General Motors; 1909. u Seattleu otvoren Svjetski sajam; 1910. Meunarodni sud rijeio kanadski ribarski sukob; 1910. Marie Curie prva izolirala radij; 1912. poela Balkanska mirovna konferencija u Londonu; 1913. prvi brod prolazi Panamskim kanalom; 1914. ubijen austrijski nadvojvoda Franjo Ferdinand; 1915. Kongres SAD-a odbio Zakon o enskom pravu glasa; 1916. umro austro ugarski car Franjo Josip; 1917. Weizmann raspravlja s britanskom vladom o idovskoj domovini; 1918. Wilsonovih 18. toaka; 1919. poetak meunarodnog zranog prijevoza, prvi raspored meunarodnih letova; 1919. osnovana Komunistika internacionala u Moskvi; 1920. uspostava Lige Naroda (pretee Ujedinjenih Naroda); 1920. utemeljena Radio Corp of America (RCA); 1920. Versajski ugovor stupa na snagu; 1920. ene dobile pravo glasa u SAD-u; 1921. 1922. Washingtonska konferencija o otonim posjedima na Tihom oceanu; 1921. predsjednik SAD-a Harding odbija ulanjenje u Ligu naroda; 1921. njemaka valuta poinje padati; 1921. Lenjinova nova ekonomska politika; 1922. slubeno proglaen Savez Sovjetskih Socijalistikih Republika SSSR; 1922. SAD zabranile izvoz u Kinu; 1922. osnovana British Broadcasting Company (postala je BBC 1927.); 1923. ameriki Senat ne priznaje Meunarodni sud pravde; 1923. prva radio emisija iz Britanije u Americi; 1923. osam ena u britanskom parlamentu;

1923. hiperinflacija u Njemakoj; 1924. Britanija i SAD potpisale trgovinski sporazum; 1925. Britanija se vraa na zlatnu podlogu; 1925. SSSR i Njemaka potpisuju trgovinski sporazum; 1926. Pasteurov institut tvrdi da je pronaao serum protiv tetanusa; 1926. Velika Britanija: Logie Baird prikazao svoj novi pronalazak, televiziju; 1926. Britanska imperijalna konferencija u Londonu; izjava o ravnopravnosti dominiona; 1927. Prva svjetska ekonomska konferencija u enevi; 1927. pad njemakog gospodarskog sustava; 1927. Lindberghov prvi let preko Atlantika; 1927. Pan Am uveo prve meunarodne letove na svijetu; 1928. rekrodna trgovina dionicama na njujorkoj burzi; 1928. u prodaji prvi televizor po cijeni od 75 USD; 1928. Velika Britanija, Alexander Fleming izvijestio o otkriu penicilina; 1929. Pio XI., prvi Papa koji je izaao iz Vatikana nakon 59 godina; 1929. uspostava prve institucije offshore financijskih aranmana (u Luxemburgu); 1929. burza u New Yorku dostie vrhunac s indeksom 381,17; 1929. SAD stupile u lanstvo Meunarodnog suda; 1929. Crni petak na njujorkoj burzi, poetak svjetske ekonomske krize; 1930. dva milijuna nezaposlenih u Velikoj Britaniji; 1930. prvo globalno radijsko emitiranje, govor Georga V., prilikom otvaranja Londonske mornarike konferencije, prenoeno simultano preko 242 radijske postaje, na est kontinenata; 1931. slom Austrijske banke izazvao paniku u Srednjoj Europi; 1931. Amerika e izgraditi 90 eliana u SSSR-u; 1931. slom Njemake banke izazvao zatvaranje svih njemakih banaka; 1931. Britanija odustaje od zlatne podloge; 1931. Francuska i SAD slau se da zadre zlatne podloge; 1931. ameriki znanstvenici otkrivaju tajne atomske jezgre; 1931. Japan odustaje od zlatne podloge; 1931. slubeno otvorena zgrada Empire State Building, tada najvia zgrada na svijetu, New York; 1932. Juna Afrika odustaje od zlatne podloge; 1933. Svjetska ekonomska konferencija u Londonu; 1933. SAD priznaju SSSR; 1933. Roosevelt inaoguriran kao predsjednik SAD; 1933. amerike banke zatvaraju se na 4 dana zbog financijske krize; 1933. Zakon o ovlastima daje Hitleru diktatorsku mo;

1933. nacisti preuzeli bankovne raune idova; 1933. Kanada odustala od zlatne podloge; 1933. SAD odustale od zlatne podloge; 1933. nacisti dobili openarodno povjerenje na njemakom plebiscitu; 1934. izmeu Britanije i SSSR-a potpisan trgovinski sporazum; 1934. SAD ulaze u lanstvo Meunarodne radnike organizacije; 1935. Londonska pomorska konferencija; 1936. Hitler predstavio automobil Volkswagen; 1936. Mussolini nacionalizirao talijanske banke; 1936. nacisti dobili 99% glasova na izborima u Njemakoj; 1936. vicarska, Francuska i Nizozemska odustale od zlatne podloge; 1937. u Meksiku nacionalizirana nafta; 1937. u SAD-u formirana Komisija za dolinu Tennesseeja; 1941. potpisana Atlantska povelja izmeu SAD-a i Velike Britanije, kao njihov program zajednikih politikih naela; 1943. Konferencija u Casablanki (Churchill, Roosevelt, de Gaulle); 1943. Teheranska konferencija, Roosevelt, Staljin i Churchill, dogovorena podjela Njemake, odreene istona i zapadna granica Poljske, odlueno da se pomae Titove partizane u Jugoslaviji; 1944. Konferencija u Dumbarton Oaksu, SAD, Velika Britanija, SSSR, Kina, odluuju da se umjesto Lige naroda osnuje Organizacija Ujedinjenih naroda; 1945. Konferencija u Jalti, Roosevelt, Staljin, Churchill, odlueno je da se Njemaka podijeli na etiri okupacijske zone; 1945. u Kairu osnovana Arapska liga; 1945. Amerikanci bacaju atomsku bombu na Hiroimu i Nagasaki; 1945. formiranje Organizacije Ujedinjenih Naroda; 1946. sklapanje prvog digitalnog kompjutera; 1946. nacionalizirana Engleska banka; 1947. Trumanova doktrina, poetak Hladnog rata; 1947. objavljen Marshallov plan (plan pomoi SAD za obnovu Europe), od 1948. 1952. 16 europskih zemalja primilo je 15 milijardi dolara u obliku kredita i pomoi; 1947. nacionalizacija rudnika ugljena u Britaniji; 1947. nacionalizirane australske banke; 1948. Bruxelleski pakt, od 1955. Zapadnoeuropska unija; 1948. osnovana Organizacija za Europsku ekonomsku suradnju (OEEC) 1948. osnovana Organizacija amerikih drava (OAS); 1948. proglaenje drave Izrael; 1948. nacionalizirane britanske eljeznice; 1948. ameriki Kongres izglasao zakon o Marshallovom planu;

1948. Britanija nacionalizirala elektroprivredu; 1949. osnovan NATO; 1949. osnovano Europsko vijee, sa sjeditem u Strasbourgu; 1949. prvi paket turistiki aranmani, zaetak rasta globalnog turistikog vala; 1949. britanska funta devalvirala 30%; 1949. roman 1984 Georgea Orwella; 1952. osnovana Europska zajednica za ugljen i elik, danas Europska unija; 1951. nacionalizirana iranska naftna industrija; 1952. predsjednik Truman potpisao Zakon o pomoi stranim zemljama; 1953. sjednica Meunarodne konferencije slobodnih sindikata; 1953. poljska vlada zatvorila kardinala Viinskog; 1953. pobuna u Istonom Berlinu; 1954. ustanovljenje prve bescarinske, proizvodne zone za izvoz, u Irskoj; 1954. promoviranje kauboja kao logotipa Marlbora, jedne od buduih globalnih ikona meu logotipima; 1955. Varavski pakt; 1955. otvoren prvi McDonalds restoran; 1955. u Los Angelesu otvoren Disneyland; 1956. egipatski predsjednik Naser objavljuje nacionalizaciju Sueskog kanala; 1956. prva transocenaska telefonska kabelska veza; 1957. Eisenhowerova doktrina (jamstvo SAD zemljama Bliskog istoka o zatiti od komunizma); 1957. potpisani tzv. Rimski ugovori o osnivanju Europske ekonomske zajednice (EEZ) i Europske zajednice za automsku energiju (Euratom); 1957. osnovana Meunarodna organizacija za atomsku energiju; 1957. Konferencija o azijsko afrikoj solidarnosti u Kairu; 1957. izrada prvih meukontinentalnih balistikih raketa; 1957. izdavanje prvog meunarodnog eurovalutnog zajma (od strane Sovjetske banke, u amerikim dolarima, na Londonskom tritu); 1957. SAD obnovile pomo Izraelu; 1957. SSSR lansirao prvi svemirski satelit; 1957. Sovjeti poslali psa u u orbitu oko Zemlje; 1957. roman Doktor ivago, Borisa Pasternaka; 1957. pobuna na Kubi; 1958. potpisan ekonomski savez Beneluks; 1958. potpisan englesko francuski sporazum o trgovini; 1958. Kina i Maarska potpisale ekonomski ugovor; 1958. Indonezija nacionalizirala nizozemska poduzea; 1959. Hruov u posjetu SAD-u, susret s Eisenhowerom;

 1959. prvo zasjedanje Europskog suda za ljudska prava; 1960. Ugovor o osnivanju Europskog udruenja za slobodnu trgovinu (EFTA); 1960. Marshall McLuhan upotrebljava frazu globalno selo; 1961. Ugovor o osnivanju Latinskoamerike zone slobodne trgovine (LAFTA); 1961. poinje podizanje Berlinskog zida; 1961. Britanija zatraila primanje u EEZ; 1962. lansiranje prvog komunikacijskog satelita; 1962. poetak II. vatikanskog koncila u Rimu, traje do 08.12.1965.; 1962. EEZ se sloila oko zajednike poljoprivredne politike; 1963. Afrika konferencija na vrhu u Adis Abebi, Povelja Organizacije afrikog jednistva; 1963. uspostava izravne telefonske linije izmeu Moskve i Washingtona, tzv. vrua linija; 1963. predstavljanje izravnog prekograninog telefonskog pozivanja brojeva; 1963. izdavanje prve euroobveznice; 1965. roman Ameriki san, Normana Mailera; 1966. prve fotografije planeta Zemlje iz Svemira; 1967. Ugovor o miroljubivom koritenju i istraivanju svemira (SAD, SSSR, Velika Britanija); 1967. ukidanje carinskih barijera izmeu SAD i zemalja lanica OECD-a; 1967. u Britaniji zabranjene gusarske radio stanice; 1968. Dubek ukinuo cenzuru tiska u ehoslovakoj; 1968. Papa prvi put posjetio Junu Ameriku; 1968. Nixon imenovao Kissingera savjetnikom za sigurnost; 1969. konstrukcija prvog putnikog zrakoplova irokog trupa, Boeing 747; 1969. kreacija prvog umreenog kompjutera, ARPANET, amerike vojske; 1970. u Velikoj Britaniji objavljen Zakon o odnosima u industriji; 1971. uvoenje dekadske funkte u Velikoj Britaniji; 1971. ustanovljenje prve elektronske burze, u SAD, NASDAQ sistem; 1972. prva globalna ekoloka konferencija (Konferencija UN-a o ljudskom okoliu); 1974. Vlada SAD-a ukida nadzor meunarodne razmjene na transakcijama po tekuim raunima; 1975. u Dakaru poela Konferencija o sirovinama; 1975. Margaret Thatcher, elnica konzervativaca; 1975. Grka zatraila primanje u lanstvo EEZ-a;

 1976. Rimski klub objavio studiju Preoblikovanje meunarodnog poretka, pozivajui na ustrojavanje novog meunarodnog poretka, ukljuujui ekonomsku preraspodjelu bogatstva; 1976. lansiranje prvog satelita za izravno emitiranje i pijenos; 1976. Concorde na svojim prvim komercijalnim transatlantskim letovima; 1977. objavljena knjiga Imperijalni trust mozgova, autora Laurencea Shoupa i Williama Mintera, zauzimajui kritiki stav prema vijeu za vanjske poslove, s poglavljima: Oblikovanje Novog svjetskog poretka, Prema 1980-tim, Planovi za Novi svjetski poredak; 1977. prva komercijalna upotreba optikih kabela, iroko poveanje telekomunikacijskih kapaciteta; 1977. stvaranje SWIFT sistema za meubankarske transfere u svijetu; 1977. eki intelektualci izdali manifest o ljudskim pravima; 1977. ameriki Shuttle na prvom pokusnom letu; 1978. izabran Papa Ivan Pavao II., prvi netalijan na Svetoj Stolici nakon vie od 400 godina; 1979. Margaret Thatcher izabrana za prvu britansku premijerku; 1979. Papa posjetio rodnu Poljsku; 1979. prvi izravni izbori za Europski parlament; 1980. poljski trajkai zauzeli brodogradilite u Gdanjsku, roenje Solidarnosti; 1980. Ronald Reagan pobijedio na predsjednikim izborima u SAD; 1982. u Velikoj Britaniji tri milijuna ljudi bez posla; 1982. SAD zabranile uvoz nafte iz Libije; 1982. Reagan ukinuo zabranu isporuka za sovjetski naftovod; 1982. u SAD Barney Clark dobio prvo umjetno srce; 1982. film E.T. Stevena Spielberga; 1982. Papa Ivan Pavao II., prvi Papa na anglikanskoj misi u Velikoj Britaniji; 1983. OPEC prisiljen sniziti cijene nafte; 1983. Reagan predloio obrambeni sustav Rat zvijezda; 1983. Lech Walensa dobio Nobelovu nagradu za mir; 1984. francuski predsjednik Mitterand posjetio SAD; 1985. Gorbaov postao sovjetski premijer; 1985. enevski susret na vrhu, Reagan Gorbaov, Reaganova izjava o novom poetku odnosa izmeu Istoka i Zapada; 1985. Britanija se pridruuje projektu Rat zvijezda; 1986. ameriki dolar na najnioj poslijeratnoj toki prema japanskom jenu; 1986. nesrea u ernobilu; 1987. Reagan i Gorbaov potpisali Ugovor o kontroli naoruanja; 1987. dva susreta Gorbaova i Thacherice;

 1987. crni ponedjeljak, na njujorkoj burzi zabiljeen dvaput vei pad vrijednosti u jednom danu od sloma 1929., ugroena vladina privatizacija dionica tvrtke British Petroleum; 1987. pojava ozonske rupe iznad Antarktika, podizanje globalne ekoloke svijesti; 1987. slom burze na Wall Streetu preko noi se proiruje na cijeli svijet; 1988. George Bush stariji pobijedio na predsjednikim izborima u SAD; 1989. George Bush prisegnuo kao predsjednik; 1989. sruen Berlinski zid; 1989. susret Busha i Gorbaova na Malti; 1989. revolucija u Istonoj Europi; 1990. susret Busha i Gorbaova u Washingtonu; 1990. Britanija se pridruila europskom valutnom mehanizmu; 1990. Gorbaov dobio Nobelovu nagradu za mir; 1990. probijen kanal ispod La Mancha; 1990. prvi slobodni izbori u Hrvatskoj, proglaen Ustav RH; 1990. Zaljevska kriza; 1991. poela operacija Pustinjska oluja; 1991. Hrvatski sabor donio odluku o razdruivanju od SFRJ; 1991. 94,17% biraa u Hrvatskoj za neovisnu Hrvatsku na referendumu; 1991. Boris Jeljcin predsjednik Ruske Federacije; 1991. na snagu stupa odluka o nezavisnosti i samostalnosti Hrvatske; 1991. slubeno prestaje postojati SSSR, stvorena Zajednica neovisnih drava, ZND; 1991. Gorbaov dao ostavku na mjesto predsjednika biveg SSSR-a; 1992. priznanje Hrvatske; 1992. Hrvatska primljena u UN; 1992. dogovor o razdruenju ehoslovake 1.1.1993.; 1992. Sjevernoameriko zajedniko trite (NAFTA), SAD, Kanada, Meksiko; 1992. Bill Clinton izabran za predsjednika SAD-a; 1991. predstavljanje World Wide Weba, WWW, prve globalne drave; 1993. uspostava zajednikog europskog trita; 1993. Hrvatska postala lanicom MMF-a; 1993. Europska zajednica preimenovana u Europsku uniju; 1993. Opi sporazum o carinama i trgovini lanica GATT-a; 1993. Sveta Stolica i Izrael potpisali protokol o uspostavi diplomatskih odnosa; 1997. dovravanje umreavanja telekomunikacija u svijetu putem optikih kabela;

 1999. 2000. porast utjecaja antiglobalizacijskog pokreta protiv globalnih institucija, globalni otpor, stvaranje globalnog drutva; 2001. u teroristikom napadu srueni tornjevi World Trade Center u New Yorku, tzv. Twinsi; 2002. knjiga No logo, kanadske autorice Naomi Klein, kritika globalnog korporativizma; 2003. rat protiv Iraka; 2003. 25. godinjica pontifikata Ivana Pavla II.; 2003. Stoto putovanje Ivana Pavla II. (posjet Hrvatskoj); 2003. posjet Georga Busha mlaeg britanskoj kraljici Elizabeti i premijeru Blairu. 2005. George Bush mlai drugi put izabran za amerikog predsjednika u tijesnoj i neizvjesnoj predizbornoj utrci; 2005. Meunarodni kazneni sud za ratne zloine u bivoj Jugoslaviji podignuo prve optunice protiv hrvatskih novinara: Ivice Marijaia, Stjepana eelja i Domagoja Margetia, uz koje je optuen i general Markica Rebi, zbog objavljivanja identiteta zatienog svjedoka, Stjepana Mesia, to je prvi takav sluaj u dotadanjoj povijesti meunarodnog prava; 2005. umro Papa Ivan Pavao II., prozvan Ivanom Pavlom Velikim, iste je godine pokrenut postupak njegove beatifikacije; 2005. kardinal Joseph Ratzinger, bliski suradnik Ivana Pavla Velikog izabran za Papu Benedikta XVI. PRIJEDLOG KLASIFIKACIJE VRIJEDNOSTI (VI.) HRVATSKIH NACIONALNIH

(Dokument donesen na Prvom kongresu o hrvatskim nacionalnim vrijednostima, odranom u lipnju 2003. u Zagrebu, na prijedlog prof.dr. Zvonimira Radia, jednod od organizatora Kongresa) Temeljni kriteriji za procjenu hrvatskih nacionalnih vrijednosti izvode se iz univerzalnih ljudskih vrijednosti (vrednota), te iz povijesno i geopolitiki uvjetovanih odnosa hrvatske nacije prema sveukupnosti njezina okruenja. To su kriteriji koje primjenjuju hrvatski znanstvenici u svojim programima istraivanja, zatite i uveavanja tih vrijednosti. Vano je napomenuti da visoka nacionalna vrijednost nekoga blaga ne mora znaiti i obilje toga blaga u Hrvatskoj. To se posebno tie onoga blaga koje je sustavno rasipano nakon Drugoga svjetskog rata i ije je rasipanje nastavljeno i nakon Domovinskoga rata. Dobar je primjer hrvatsko tehnoloko blago (poglavito nadareni i obrazovani ljudi), ali i brojna druga blaga ije su vrijednosti visoke.

Primijene li se spomenuti kriteriji, moe se predloiti klasifikacija hrvatskih nacionalnih vrije-dnosti (u pogledu na hrvatski tehnoloki i gospodarski razvoj) sa dvije poetne klasifikacijske razine kako slijedi PRVA KLASIFIKACIJSKA RAZINA Na prvoj klasifikacijskoj razini mogu se razluiti ove klasifikacijske skupine hrvatskih nacionalnih vrijednosti: demografske odgojno-obrazovne jezine vjerske umjetnike znanstvene (sa znanstvenim rezultatima koji su javno dobro) ekonomsko-socijalne zdravstveno-portske predjelno-kopnene predjelno-morske ekoloke bio-tehnoloke tehniko-tehnoloke tehnologijske geopolitike obrambene.

DRUGA KLASIFIKACIJSKA RAZINA DEMOGRAFSKE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: Hrvat u svom zaviaju Hrvat u iseljenitvu, koji se nastoji vratiti u svoj zaviaj, dovesti svoje potomstvo u svoj zaviaj, ili svojim radom i utjecajem pripomoi sveukupnom razvitku zaviaja svojih predaka Hrvatska obitelj, poglavito brojna Vie tisuljea identiteta hrvatskoga naroda uz bok glavnim europskim skupinama naroda Potomci drugih naroda koji Hrvatsku osjeaju svojom domovinom Nastanjeni hrvatski otoci Nastanjeni hrvatski planinsko-brdski predjeli Nastanjena hrvatska sela oko malih gradova i usporeni rast velikih gradova

ODGOJNO-OBRAZOVNE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: Vjekovna tradicija visokoetikoga obiteljskog odgoja u duhu zatite i uveavanja hrvatskih nacionalnih vrijednosti, uvaavanja nacionalnih vrijednosti drugih naroda i prihvaanja univerzalnih vrijednosti kojima se proimaju i obogauju hrvatske nacionalne vrijednosti Vjekovna tradicija vjerskoga (poglavito kranskoga) odgoja u javnim kolama i vjerskim ustanovama Promicanje visokoetinog kolskog odgoja u osnovnoj i srednjoj koli, koji je bio zanemaren izmeu Drugoga svjetskog rata i Domovinskoga rata, s programima obra-zovanja o drutvenim, prirodnim i tehnolokim sustavima est stotina godina visokokolskoga obrazo-vanja u Hrvatskojva JEZINE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: Povijesno narodno iskustvo razvoja hrvatskoga jezika u akavskom, kajkavskom i tokavskom narjeju, s tisugodinjim razvojem hrvatske pismene jezine kulture Hrvatsko glagoljatvo kao izraz samobitnosti hrvatskoga jezika Hrvatski latinizam kao osnova razvoja hrvatskoga znanstvenotehnologijskoga nazi-vlja Dubrovaka govorna i pismena jezina kultura Mnogovjekovni razvoj hrvatskoga jeziko-slovlja Vjekovno iskustvo zasnivanja hrvatskoga nazivlja u znanosti i tehnologiji na pismenoj jezinoj kulturi VJERSKE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: Tisugodinje kransko (poglavito katoliko) naslijee s potporom Vatikana uspostavljanju hrvatske drave i hrvatskoj borbi za nezavisnost Hrvatski sveci kroz povijest, poglavito u XX. stoljeu Vjerske institucije koje djeluju u duhu ekumenizma i univerzalne tolerancije Crkvene karitativne institucije Crkveni nauk o dostojanstvu ljudske osobe, moralu, etici, radu i socijalnom ustroju ljudske zajednice Bogotovni hramovi i drugi sakralni objekti UMJETNIKE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: Hrvatska knjievnost kroz vjekove i danas (ukljuujui hrvatske latiniste)

 Hrvatsko likovno blago (slikarsko, kiparsko, i dr.) u muzejima, zbirkama i ivotnim prostorima - kroz vjekove i u nastajanju Hrvatska glazba u djelima hrvatskih kompozitora i likovima hrvatskih izvoditelja - kroz vjekove i danas Hrvatsko kazalite kroz vjekove i danas Hrvatski film Arhitektonska i urbanistika rjeenja hrvatskih gradova i drugih naselja, poglavito uz more i na otocima Arheoloka batina (podzemna i podmorska) Arhitektonska rjeenja pojedinih vjerskih, stambenih, poslovnih i drugih zgrada u javnoj funkciji, te kopnenih prometnica (ukljuujui mostove, vijadukte, i dr.) ZNANSTVENE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI (sa znanstvenim rezultatima koji su javno dobro): Hrvatski nobelovci i brojni hrvatski znanstvenici svjetskoga glasa kroz povijest i danas, u Hrvatskoj i u inozemstvu Hrvatske znanstvene institucije Hrvatsko visokokolstvo Brojni objavljeni znanstveni radovi na znanstvenim skupovima u svijetu i u svjetskoj znanstvenoj publicistici. EKONOMSKO-SOCIJALNE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: Hrvatski kapital angairan u hrvatskom gospo-darstvu Hrvatske banke i ostale hrvatske financijske institucije za ije financijske plasmane jami hrvatska drava Tehnoloki (katastarski) i vlasniki (zemlji-noknjino) nesporno utvrene zemljine estice koje time postaju ivi kapital pogodan za unoenje u financijske tijekove Ljudski spoznajno-stvaralaki i fiziki rad uloen u hrvatsko gospodarstvo Urbanizirani ivotni i radni prostori Pomorsko dobro Mirovinski sustav Sustav socijalne skrbi ZDRAVSTVENO-PORTSKE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: Zdravo morsko i kontinentalno podneblje za ivot ljudi Zdravo morsko i kontinentalno podneblje za uzgoj bilja i ivotinja Visokorazvijeni sustavi zdravstvene zatite ljudi

 Visokorazvijeni sustavi zdravstvene zatite bilja i ivotinja u uzgoju Visoki medicinski potencijali Pogodni uvjeti za zdravstveno i odgojno bavljenje portom, poglavito planinarstvom Visoki ljudski potencijali za profesionalno bavljenje portom Ostvareni svjetski rezultati u profesionalnom bavljenju portom, posebno tijekom i nakon Domovinskoga rata PREDJEDLNO-KOPNENE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: Prirodno obradivo plodno tlo Meliorirano obradivo plodno tlo ume Rijeke, jezera, movare, ribnjaci Brdski panjaci Nacionalni parkovi i ostali turistiki privlani kopneni predjeli Izvorna kopnena i morska flora i fauna Topla mineralna vrela

PREDSJEDLNO-MORSKE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: Otoci s obradivim tlom i prostorom pogodnim za razvoj gospodarstva, ali i svake druge ljudske djelatnosti, poglavito u obrazovanju i tehnologiji Uzobalje s obradivim tlom i prostorom pogodnim za razvoj gospodarstva, ali i svake druge ljudske djelatnosti, poglavito u obrazovanju i tehnologiji Izvori i zalihe slatke vode More bogato ribom i pogodno za uzgoj ribe i razvoj morske tehnologije Opa turistika privlanost morskih predjela, poglavito s gledita nautikoga turizma Turistika privlanost podmorja radi stjeno-vitih podvodnih formacija, flore i faune, a poglavito radi brojnih ouvanih i zatienih arheolokih nalaza EKOLOKE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: Vjekovno narodno iskustvo ivota na moru, uz more i za more Vjekovno narodno iskustvo djelotvorne brige o tlu, tekuim vodama, flori i fauni isto more isto tlo Izvori visokovrijedne pitke vode Djelomino uzuvana izvorna morska i kopnena flora

 Djelomino uzuvana izvorna morska i kopnena fauna Bioloka raznovrsnost BIO-TEHNOLOKE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: Vjekovno iskustvo razvoja tehnologije obrade tla i uzgoja raslinja u ratarstvu, vrtlarstvu, voarstvu i vinogradarstvu, koja podrava prirodne procese i zadovoljava ljudske potrebe Vjekovno iskustvo razvoja tehnologije stoarstva i peradarstva, koja podrava prirodne procese i zadovoljava ljudske potrebe Vjekovno iskustvo razvoja tehnologije ribarstva i novije iskustvo razvoja tehnologije uzgoja ribe, koje podravaju prirodne procese i zadovoljavaju ljudske potrebe Gospodarsko-infrastrukturni bio-tehnoloki sustavi: skrbi o tlu, skrbi o moru, pripreme sjemena, pripreme sadnica, pripreme stonoga i peradarskoga rasploda, pripreme riblje mlai, pohrane poljoprivrednoga uroda, stoarskih proizvoda i ribarskoga ulova u spremita (silose, hladnjae, i dr.), pripreme bio-tehnolokih proizvoda za modalni transport, zatite usjeva i nasada od nevremena, ... Gospodarsko-trini bio-tehnoloki sustavi: malih i srednjih gospodarstava za proizvodnju itarica i drugih poljoprivrednih kultura, malih i srednjih gospodarstava za ulov i konzerviranja ribe, malih i srednjih stoarskih i peradarskih farmi, malih gospodarstava za uzgoj ribe, gospodarstava za uzgoj ume, hortikulturnih gospodarstava Bioloki dobro obrazovan poetni ljudski stvaralaki potencijal Visoki potencijali kopna i mora za proizvodnju prirodne ljudske hrane Pogodni demografski, predjelni, ekonomsko-socijalni, gospodarskoinfrastrukturni (pogla-vito bio-tehnoloki) i ostali uvjeti za kon-centraciju stvaralako-obrazovnih potencijala na programima hrvatskoga biotehnolokog razvoja TEHNIKO-TEHNOLOKE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: Vjekovno narodno iskustvo u stjecanju, unaprijeivanju i primjeni tradicijskih znanja o uspostavljanju i razvoju tehniko-tehnolokih sustava u tradicionalnim gospodarskim granama Novije (prolostoljetno) narodno iskustvo u prikupljanju znanja o uspostavljanju i razvoju tehniko-tehnolokih sustava u novim gospodarskim granama steeno radom na kupljenim tehnikim sustavima ili u tehnolokim sustavima u inozemstvu Gospodarsko-infrastrukturni tehniko-tehno-oki sustavi: pote, telekomunikacija (fiksnih i mobilnih), eljeznikoga prometa, cestovnoga

prometa, pomorstva, zranoga prometa, meteorologije, geodezije, katastra, zemljine knjige, radio (satelitske i zemaljske) te kabelske distribucije vizualnih, muzikih i govornih poruka i podataka, banaka podataka s mreama za razmjenu i distribuciju podataka, informacijskih i referativnodokumentacijskih centara, publicistike, mjeriteljstva, tehnikoga odravanja i razvoja, tehnolokoga odravanja i razvoja, ekonomskoga odravanja i razvoja, dr. Gospodarsko-trini tehniko-tehnoloki susta-vi: pridobivanja i prikupljanja sirovina te njihove preradbe u poluproizvode (naftna, cementna, aluminijska industruja, i dr), brodogradnje, graditeljstva, drvne industrije, strojogradnje, elektroindustrije, elektronike, tekstilne industrije, farmaceutike, prehrambene industrije, turizma ... Tehniki dobro obrazovan poetni ljudski stvaralaki potencijal Pogodni demografski, predjelni, ekonomsko-socijalni, gospodarskoinfrastrukturni (pogla-vito tehniko-tehnoloki) i ostali uvjeti za koncentraciju stvaralako-obrazovnih potenci-jala na programima hrvatskoga tehniko-tehnolokog razvoja TEHNOLOGIJSKE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: Stoljeima (a poglavito tijekom prolog stoljea) stjecano narodno iskustvo o presudnoom utjecaju hrvatskoga tehnolokog razvoja na uspjenu proizvodnju roba za domae i svjetsko trite i na uspjean plasman usluga na ta trita Porast nacionalne svijesti o ogranienjima dravnoga suvereniteta, dravne samostalnosti i nezavisnoati, koji nastaju zbog zaostajanja Hrvatske u tehnolokom razvoju Porast nacionalne svijesti o presudnom utjecaju hrvatskih nacionalinih vrijednosti (poglavito drutvenih) i kriterija kojima se te vrijednosti procjenjuju na hrvatski tehnoloki razvoj Porast nacionalne svijesti o presudnom utjecaju tehnoloke infrastrukrure na uspostavljanje i razvoj hrvatskih tehnolokih sustava Dobro prirodoslovno i tehniko fakultetsko obrazovanje (koje je, ipak, nedostatno za uspjeno uspostavljanje sloenih tehnolokih sustava, te se zato ne mogu pokrenuti procesi hrvatskoga tehnolokog razvoja) Porast svijesti o prijekoj potrebi sveuilinoga tehnolokog obrazovanja, to jest, obrazovanja o uspjenom uspostavljanju i razvoju tehnolokih sustava sa svih relevantnih stajalita: od tehniko- ili bio- tehnolokoga, preko sociologijsko- ili ekonomijsko-tehnolokoga, do jezino- ili demografskotehnolokoga Porast nacionalne svijesti o poglavito tehnolokoj, a tek potom financijskoj osnovi svakoga gospodarskog pothvata u Hrvatskoj

GEOPOLITIKE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: Narodno iskustvo borbe za suverenu, samo-stalnu i nezavisnu hrvatsku dravu, steeno u razdoblju njezina uspostavljanja i procvata od VIII. do XII. stoljea te u XX. stoljeu Narodno iskustvo borbe za izdvajanje hrvatske drave iz razliitih oblika dravnih zajednica s Maarskom, Austrijom i Srbijom, koje je steeno tijekom posljednja etiri stoljea, a poglavito u XX. stoljeu Narodno iskustvo borbe protiv totalitarnih ideolokih sustava vlasti s ugraenim globa-listikim tenjama: faizma, nacizma i komunizma Geopolitika pozicija Hrvatske kao dijela Srednje Europe i Mediterana (Jadrana) Geopolitika pozicija Hrvatske kao pomorske drave kroz koju prolaze vani europski rijeni, kopneni i zrani prometni koridori Hrvatska geopolitika arhivska graa u hrvatskim, vatikanskim, maarskim, austrij-skim, turskim, francuskim, njemakim, talijanskim i srpskim pismohranama OBRAMBENE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: Vjekovno a poglavito prolostoljetno narodno iskustvo uspjenoga otpora svim pokuajima raznaroivanja i otimanja hrvatskoga zaviajnog prostora Domovinski rat Hrvatska vojska (aktivna i priuvna) sa svojim temeljnim ljudskim potencijalima stvorenima u Domovinskom ratu Hrvatska policija Hrvatska carina Hrvatski vojni tehniko-tehnoloki sustav s gledita vojne industrije i s gledita sveukupnoga hrvatskoga tehnolokog razvoja.
IVOTOPIS Domagoj Margeti roen je 1974. u Zagrebu, gdje se kolovao i danas ivi i radi kao novinar. Posebno se bavi analizom ekonomsko politikih procesa i pojavama gospodarskog kriminala u Hrvatskoj. Od 1997. do 2003. bavi se analizom pretvorbeno privatizacijskih procesa u Hrvatskoj, te odnosima hrvatske Vlade i Meunarodnog monetarnog fonda. 2000. objavio je esej Gospodarstvo nacije. Jedan je od osnivaa Udruenja novinara Republike Hrvatske (UNRH) iji je i predsjednik od 2001. godine.

Posebno su zapaene njegove ekonomske analize i razotkrivanje gospodarskog kriminala i korupcije, o emu je pisao u tjedniku Hrvatsko slovo, gdje je u prvoj polovici 2003. radio kao urednik za gospodarska pitanja. Autor je Izvjea o stanju novinarskih sloboda u Hrvatskoj (2002.), Izvjea o stanju lokalnih medija u Hrvatskoj (2002.), te jedan od autora dokumenta Hrvatske novinarske etike (2003.). Takoer je sudjelovao u izradi Deklaracije o poloaju hrvatskih novinara (2003.). Autor je eseja Gdje je hrvatsko novinarstvo u zatiti nacionalnih vrijednosti (2003.), s kojim je nastupio i sudjelovao na Prvom kongresu o hrvatskim nacionalnim vrijednostima odranom u Zagrebu. lan je Graanskog strunog povjerenstva za nadzor vlasti. Suradnik je Like razvojne agencije na projektu Like televizije, te je lan Povjerenstva za etiku i standarde novinarske struke Udruenja novinara Republike Hrvatske. Jedan je od autora dokumentarnog filma Markov trg 2a (2002.). Autor je eseja Globalni projekt Hrvatska (2002.). Savjetnik je za odnose s medijima u vie udruga graana, te je autor prirunika Odnosi s javnou za nevladine udruge (2002.). Od listopada 2003. do sijenja 2004. radio je kao zamjenik glavnog urednika tjednika za kulturu Hrvatsko slovo. Krajem 2002. godine Margeti je bio jedini hrvatski novinar koji je objavio podatke o pripadnicima teroristikih etnikih postrojba u Hrvatskoj, koje je Raanova Vlada zaposlila u sustavu hrvatske policije. Tek tri godine kasnije, 2005. Dravno odvjetnitvo zapoelo je kazneni progon protiv osumnjienih za ratne zloine, sa popisa koje je objavio Margeti. Godine 2003. objavio je prvo izdanje knjige Tko je opljakao Hrvatsku? (Kronika partijske tranzicije 1980. 2003.). U sijenju 2004. imenovan je za glavnog urednika tjednika za kulturu Hrvatsko slovo. U prvoj polovici 2004. objavio je seriju analiza stanja u hrvatskim medijima i novinarstvu, u uvodnicima Hrvatskog slova. Godine 2004. postavljen je za predsjednika Programskog vijea satelitskog televizijskog programa HICTV namijenjenog hrvatskom iseljenitvu u Sjevernoj Americi, kojeg proizvodi Udruenje novinara Republike Hrvatske UNRH. Autor je izvjea Medijske i novinarske slobode uvjetovane vlasnitvom i upravljakom strukturom medija. Poetkom svibnja 2004. na temelju njegovih napisa pokrenuta je istraga o obavjetajnom podzemlju protiv biveg premijera Ivice Raana i biveg ravnatelja policije Ranka Ostojia. Kasnije je politikom nagodbom ta istraga obustavljena. U kolovozu 2004. godine smijenjen je sa mjesta glavnog urednika Hrvatskoga slova, zbog kritikih tekstova protiv Stjepana Mesia i odbijanja naloga za promjenu ureivake politike svog Urednitva. Poetkom rujna 2004. postao je glavni urednik politikog tjednika Novo hrvatsko slovo. U prosincu 2004. Meunarodni sud za ratne zloine u bivoj Jugoslaviji iz Haaga izdao je nalog Domagoju Margetiu o prestanku objavljivanja svjedoenja tajnih, zatienih svjedoka u procesima pred sudom, mislei na svjedoenje Stjepana Mesia u procesu protiv Tihomira Blakia. Margeti je u pisanom odgovoru odbio nalog Haakoga suda rijeima: Ne priznajem ni Va sud niti vae

quasi sudske naloge! Nakon toga, protivno nalogu Haaga Margeti je u cijelosti u dva specijalna izdanja objavio niz tajnih haakih dokumenata i cjelokupna svjedoenja Stjepana Mesia pred Haakim sudom, u kojima je optuivao Hrvatsku za agresiju i ratne zloine. Poetkom sijenja 2005. izabran je za predsjednika Udruge pomagaa obrani generala Ante Gotovine. Novo hrvatsko slovo posrednim je metodama zabranjeno, odnosno onemogueno mu je redovito izlaenje, ve krajem sijenja 2005. Odrao je pedesetak predavanja i tribina u Hrvatskoj i inozemstvu o temama korupcije, politike tranzicije, pretvorbe i privatizacije, obavjetajne mafije, te pitanja slobode medija. Autor je projekta Hrvatskog novinarskog instituta-HNI. Jedini je hrvatski novinar koji je u cijelosti objavio tajnu dokumentaciju o tetnim dogovorima Meunarodnog monetarnog fonda i hrvatske Vlade. Do sada je zbog svog novinarskog rada bio pet puta zatvaran, te priveden na vie od 250 obavjesnih razgovora. Krajem prosinca 2004. otela ga je paraobavjetajna skupina Ureda predsjednika Republike, ali je policija cijeli sluaj otmice zatakala i istraga je politiki obustavljena. Poetkom oujka 2005. objavio je prvu nakladu knjige "Stipe Mesi-dosje izdaje, Neautorizirana biografija drugog hrvatskog predsjednika". Po nalogu Protuobavjetajne agencije cjelokupna prva naklada knjige zaplijenjena je i unitena. Tijekom oujka 2005. objavio je drugu nakladu iste knjige. Sredinom travnja 2005. sudjelovao je u radu neformalne skupine "Hrvatski kolegij-Collegium Croaticum", te u izradi osnovnih teza Hrvatskog kolegija. Potpisnik je Meunarodne deklaracije o civilnom drutvu. Dana 29. travnja 2005. Meunarodni kazneni sud za bivu Jugoslaviju u Haagu potvrdio je i otpeatio tajnu optunicu protiv hrvatskog novinara Domagoja Margetia za kazneno djelo nepotivanja suda, zbog objave svjedoenja i identiteta zatienih svjedoka pred Haakim sudom, mislei na svjedoenje Stjepana Mesia u Haagu. Domagoj Margeti odbio je primiti haaku optunicu, te je odbio dragovoljno se odazvati i ispriati Haakom sudu. Dana 14. lipnja 2005. Margeti se prvi put pojavio pred sudcem Alphonsom Orieuom na Haakomu sudu. "Ne osjeam se krivim", izjasnio se po svim tokama optunice, ali se nije ispriao Sudu. Dana 15. srpnja 2005. Haako tuiteljstvo najavilo je proirenje optunice protiv hrvatskog novinara i publiciste Domagoja Margetia. Osmoga kolovoza 2005. Margetiu je uruena izmijenjena optunica Haakoga tuiteljstva, koju je Carla del Ponte potpisala 6. srpnja 2005. Zbog medijske blokade i stavljanja na "crnu listu" hrvatskih novinara Margeti je 24.5.2005. osnovao vlastiti web portal - www.domagojmargetic.com . U svibnju 2005. na svojim web stranicama objavio je u digitalnom obliku knjigu "Hrvatska i Novi svjetski poredak", koja je dostupna na www.domagojmargetic.com .

Poetkom ljeta 2005. godine Margeti je pripremio za objavu knjigu "Obavjetajna mafija u Hrvatskoj", o ilegalnim obavjetajnim strukturama koje su uspostavili politiki centri moi, s posebnim analizama o tzv. Ostojievoj i Bagievoj skupini. U sklopu knjige nalaziti e se i dvd sa svjedoenjem odvjetnice koja je sudjelovala u prljavim poslovima kriminalnog miljea oko Stjepana Mesia. U tom video svjedoenju odvjetnica koja je radila za taj krim milje svjedoi o cijeloj teghnologiji ponaanja i kriminalu ljudi povezanih sa Stjepanom Mesiem. U srpnju 2005. ameriki kongresnik Thaddeus G. McCotter pokrenuo je inicijativu obustave financiranja Meunarodnog kaznenog suda u Haagu, dok se ne povuku optunice protiv hrvatskih novinara meu kojima je i Domagoj Margeti. Vanjskopolitiki odbor Amerikog Kongresa uputio je taj amandman Dravnom tajnitvu SAD-a. Na taj je nain, posredno, Ameriki kongres zatraio odbacivanje optunica protiv hrvatskih novinara pred Haakim tribunalom. Iz politikih razloga ameriki State Department zaustavio je glasovanje o tom amandmanu, ali je za rujan 2005. najavljeno sasluanje pred Kongresnim odborom o medijsom slobodama u Hrvatskoj. Sredinom srpnja 2005. potporu haakom optueniku i novinaru Domagoju Margetiu pred Haakim sudom dala je i meunarodna organizacija "Reporteri bez granica", iji je glavni tajnik Robert Menard uputio pismo Haakom sudu, izrazivi zabrinutost procesom protiv hrvatskih novinara. Jedini je novinar u Europi kojemu je zbog njegova kritikog pisanja jo 2002. godine oduzeta putovnica, koja mu je vraena tek 13.6.2005., kako bi mogao otputovati u Nizozemsku, na suenje pred Haakom tribunalom. Nedavno je i Ministarstvo pravosua potvrdilo kako je Margetiu putovnica bila oduzeta zbog teksta, odnosno zbog objave tajne dokumentacije-ugovora Meunarodnog monetarnog fonda i hrvatske Vlade 2002. Dana 13. kolovoza 2005. Margeti je primljen u lanstvo meunarodne organizacije "Committee of Concerned Journalists", u sklopu "Project for Excellence in Journalism", sa sjeditem u Washingtonu, SAD. lan je Udruge Domovinski rat On Line, na www.domovinskirat.com. Krajem kolovoza 2005. udruga hrvatskih branitelja "Zdrug hrvatske obrane Nikola ubi Zrinski" proglasila je Margetia poasnim lanom. Uz Margetia poasni lanovi Udruge su: general-pukovnik Ante Gotovina, prof. dr. Trpimir Macan, Marko Perkovi-Thompson i general zbora Ante Roso. Margeti je, tom prigodom, primio sveanu znaku Zdruga hrvatske obrane. lan je Udruge graana za promicanje demokracije i slobode elektronikih medija Nemacenzure, te pie na portalu www.nemacenzure.com.

Osniva je, urednik i vlasnik news-discussion grupe CRO NEWS (30. kolovoza 2005.) na http://groups.google.com/group/CRO-NEWS. Upisan je u Direktorij istraivakih novinara jugoistone Europe. Dana 22. rujna 2005. Margeti je podnio Ustavnom sudu Republike Hrvatske ustavnu tubu protiv haake optunice koju je protiv njega podignula Carla del Ponte. U javnom pismu dravnim dunosnicima zatraio je od premijera i sudbenih vlasti da se potuju hrvatski zakoni i Ustav kod haakog procesa protiv hrvatskih novinara. Poetkom listopada 2005. Margeti je primio objedinjenu optunicu Carle del Ponte protiv etvorice hrvatskih novinara: Jovia, eelja, Kriia i Margetia, kojom ih se tereti za zloinako udruivanje, "zajedniku zamisao i strategiju" u razotkrivanju zatienih haakih svjedoka. to je prvi put da je Meunarodni kazneni sud za ratne zloine u bivoj Jugoslaviji optuio cijelu skupinu novinara, i jo k tome za udrueni novinarski zloinaki poduhvat. Nakon to mu je politikim pritiscima Sanaderove Vlade onemogueno pisanje u hrvatskim medijima, Domagoj Margeti postaje redoviti, ekskluzivni kolumnist neovisnog hrvatskog web portala nemacenzure.com (www.nemacenzure.com). Krajem studenog 2005. Margeti je objavio svoju treu knjigu "Hrvatska i Novi svjetski poredak (Kako obraniti nacionalnu dravu?)". To je prva hrvatska digitalna knjiga, objavljena u CD formatu. Sredinom 2005. Margetieve knjige "Tko je opljakao Hrvatsku (Kronika partijske tranzicije 1980. - 2003.)" i "Stipe Mesi dosje izdaje (Neautorizirana biografija drugog hrvatskog predsjednika)" uvrtene su u slubeni popis literature Sveuilita Berkely, Istono-europskog odjela, pod naslovim iz Istine Europe i o Istonoj Europi (http://www.lib.berkeley.edu/doemoff/slavic/pdfs/eesep05.pdf).